1.

DRUTVENA STRUKTURA
Ljudsko je drutvo sastavljeno od mnogobrojnih dijelova, ali nemojmo izgubiti iz vida onaj najvaniji ovjeka.

O pojmu drutvene strukture

Radi se o mnotvu razliitih dijelova od kojih je neko drutvo sastavljeno; Drutvena struktura = sastav drutva;

Pod pojmom drutvene strukture razumijevamo ukupnost osobitosti sastava drutva, drutvenih skupina i pojava.

Znaenje drutvene strukture

Ljudsko je drutvo sloena stvarnost, koja se ne da obuhvatiti, objasniti i shvatiti kao cjelina; To se drutvo nuno dijeli na zasebne cjeline (dijelove); Drutvenu strukturu ine drutvene skupine (postojane cjeline) i drutvene pojave (dinamiki dio drutva).

a) Drutvene skupine
Ljudsko je drutvo sastavljeno od mnotva skupina, koje ine strukturalnu cjelinu.

to je to drutvena skupina?

Nema zaokruene definicije drutvene skupine; Moemo rei da je drutvena skupina odreeno mnotvo pojedinaca povezanih i integriranih u odreenu drutvenu cjelinu.

Pet bitnih elemenata definicije drutvene skupine

1. 2.

3. 4. 5.

(Mnotvo) ljudi; (Meusobna) povezanost (tih ljudi), tj. svjesni su zajednikog identiteta; (Zajednika) djelatnost; Sredstva i Potrebe (odnosno zajedniki ciljevi).

Dakle, drutvena skupina je

skup pojedinaca koji su u sustavnoj interakciji. mogu sezati od vrlo malih asocijacija pa sve do organizacija ili drutava velikih razmjera.
(Anthony Giddens)

Znaenje drutvenih skupina

Vaan dio drutvene strukture u cjelini; Oblici grupiranja nezamjenjiv dio sloene strukture drutva; Veinu ivota provodimo u skupinama; Procesi unutar odreene skupine utjeu na globalnije procese i drutvene pojave; U njima pojedinac zadovoljava brojne potrebe, koje ne bi mogao zadovoljiti van skupine.

Odnosi izmeu drutvenih skupina

1. 2.

Svaka drutvena skupina ima vlastitu nutarnju strukturu; Dva su osnovna odnosa izmeu skupina: Odnosi suradnje i Odnosi (latentnog) sukoba. Meusobne odnose i utjecaje jedne skupine na drugu nazivamo skupnom interakcijom.

Vrste drutvenih skupina

1. 2.

Prema kriteriju samodovoljnosti (ne/ovisnosti), drutvene skupine mogu biti: Globalne (velike, brojne) i Parcijalne (manje, manjega obujma). Glavni elementi pri ovakvoj podjeli su: 1. brojnost i 2. (ne)ovisnost jedne skupine o drugoj.

1. Globalne drutvene skupine

1. 2. 3. 4.

5.

Ubrajamo: Hordu Rod Pleme Narod i Naciju. Osnovne ili primarne drutvene skupine.

2. Parcijalne drutvene skupine

1. 2. 3. 4. 5.

6.

Mogu biti: Velike ili male (veliina i brojnost) Teritorijalne ili interesne Proizvodne ili neproizvodne (djelatnost) Organizirane ili neorganizirane Formalne ili neformalne i Otvorene ili zatvorene. Skupine koje nisu (ni) relativno samodovoljne.

1. O globalnim drutvenim skupinama

Odvijaju se svi relevantni procesi i djelatnosti, to ini da su one relativno samodovoljne; Samostalno egzistiraju i zadovoljavaju sve potrebe svojih lanova; Mnogi poistovjeuju ove skupine s drutvima.

Vrste globalnih skupina

1.

2.

Ovisno o stupnju razvijenosti razlikujemo: primitivne (krvnosrodnike veze) i razvijene. Obino se ubrajaju horda, rod i pleme (prvobitna drutva na niskoj razini razvitka ljudske civilizacije).

Posebna obiljeja globalnih drutvenih skupina

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Relativna samodovoljnost; U pravilu velike (po broju lanova); Raspolau resursima i uvjetima potrebnim za zadovoljenje svojih potreba; lanovi osjeaju veliku ovisnost od temeljne skupine, ali i strah (od ugroenosti); Selektivni kriteriji pripadnosti skupini i relativna zatvorenost za nove lanove; Izraenija svijest o pripadnosti; Funkcija zatite lanova.

Primitivne globalne skupine

1.

2.

3.

Ubrajamo: Hordu - mala lutajua skupina bez stalnog mjesta boravka, karakteristina za sakupljake kulture u kojima je vaila prirodna podjela rada; Rod - vei broj lanova koji se udruuju u vremenu prelaska sa sakupljake na proizvodnu privredu, u kojoj vai drutvena podjela rada; Pleme - teritorijalna zajednica okrenuta ka zemljoradnji i stoarstvu s jo veim brojem lanova, koji ive u prvim organiziranim naseljima;