Prostor Pod pojom prostor se podrazumijeva realni okvir zivljenja. Prostor moze biti prirodni i stvoreni.

Prema klasicnoj definiciji, on je odredjen sirinom, visiniom i duzinom. Prostor ima: prirodne karakteristike, ekonomske, socijalne, tehnicke i suprastrukturne. Stoga je proces slozeni dinamicki proces sastaljen iz vise elemenata. Svaki dogadjaj je determiniran prostornim koordinatama x,y,z i vremeneskom koordinatom. Prirodni prostor je apsolutno ogranicn resurs, cije se koristenje i organizacija sagledava u okviru prostornih planova Hiljadama godina covjek je nastojao zastiti se od prirode, ali je danas ta uloga obrnuta. Ugrozenost okoline Okolina predstavlja zivi i nezivi svijet, pa je pojam okoline i prostora identican. Kvalitet okoline predstavlja jednu

od dimenzija prostora, odnosno ona je sinonim za kvalitet prostora. Stoga kazemo da je prostorno i okolinsko planiranje jedinsven proces. Sa ekonomskog stanovnistva, okolina se tek odnedavno pocela tretirati kao rijetko i ograniceno dobro. Sa porastom stanovnistva povecava se i koristenje prirodnih resursa i proizvodnja otpada, koji se olaze u prostor, stoga covjek po prvi put utjece na ekolosku ravnotezu, ne jedne oblasti, nego citavog svijeta. Prostor oko nas postaje sve ugrozeniji, Naime, saznali smo kako odletjeti na mjesec, transplatirati ljudske organe itd, a nazalost jos nismo sposobni da osiguramo cistu vodu milijardama ljudi. Odrzivi razvoj Prema Svjetskoj komisjiji za okolinu i razvoj UN-a, osnovni principi odrzivog razvoja jeste ocuvanje, te povecanje kapitala jedne drzave.

KU=Kn+Km+Kh+Kc (prirodni, stvoreni, ljudski i moralni) Prirodni kapital se dijeli:obnovljivi, nadopnjujuci, neobnovljivi. Osnovna orijentacija bi stoga trebala biti na promjeni potrosnje i sistema vrijednosti, kako bi se razvoj vrednovao uzimajuci u obzir cijenu resursa i degradaciju okoline. AGENDA 21 Plan i planiranje Planiranje je proces ciji je koncni rezultat plan. Mnogo je definicija koje se vezu za planiranje, ali ako bi sazeto dali jednu definiciju, onda se moze reci da je planiranje racionalno organizovan, ka buducnosti usmjeren sistem djelovanja. Pojednostavljeno kazemo da je planiranje proces cije je funckija smanjenje entropije i povecanje organizacije u drustvu. Proces planiranja Sustina planiranja svodi se na niz izbora, strukuru dogadjanja i tok akcija

sto neki autori definisu kao skup postupaka. Prema teoriji planiranja ono se vrsi na tri osnovna nivoa: formulisanje vrijednosti, identifikaciju sredstava i efektuaciju. Cijel proces se sastoji od: Analize i vrednovanja stanja, definisanja vizije razvoja, razrade ciljeva, oblikovanja varijanti i redoslijeda akcija, visekriterijlnog vrednovanja varijatni, izbora optimalne varijante. Za planiranje kazemo da se bavi futurima, tj onim sto treba da bude, a ne onim sto ce zasigurno biti. VRSTE PLANOVA Vizija Vizija predsavlja sveukupni pogled ka buducnosti na osnovu sistema vrijednosti. Radi se za duzu period, te sluzi kao orijentacija drustvu. Nema odredjen vremenski rok svoje realizacije. Strategije

Strategija se zasniva na dugorocnom gledanju. Nepohodna nam je kako bismo kreirali buduci prostorni, ekonomski, socijalni i okolinski razvoj izmedju razlicitih vizija. Za strategiju kazemo da je ona most izmedju vizije i akcije. Neajlosija stradegija je ona koja ignorise promjene, jer problem nece nestati samo zato sto ga mi ne zelimo vidjeti. Platforme Razvoj informacionih tehnologija omogucava reagovanje na brze promjene sto je klasicnim radom nemoguce. Stoga, danas neki autori sugerisku primjenu platforimi umjesto planova. One sadrze specifikaciju potrebnih i mogucih uslova za promjenu smjera tazvoja i izbor konkurentnih programa. Osnovni preuslovi za upotrebu platforimi jesu razvijene baze podataka i planerski alati. Strukturni planovi

Za brzo djelovanje u slucaju kriza ili potrebe obnove i razvoja pojedinih podsistema grada, moze se raditi sturkutni plan. On se bavi gradom kao sturkturom koja ima svojstva totaliteta, transformacije i autoregulacije. Na osnovu ovakovog plana, grad bi mogao kontuinuriano planirajuci, rasporedjivati svoje resurse. Prostorno planiranje Prostorno planiranje se mijenjalo u skladu sa drustveno ekonomskim promjenama, a njegova funckija je bila kontorla koristenja zemljista. Ali prostorno planiranje bi trebaluo da se bavim mnogo siri problemom. Naime potrebno je stanovnistvu obezbjediti zaposlenje, stan, obrazovanje, sigurnost i dobar okolis. Kako bi bili u skladu sa pravilima eurospke unije, za promoviranje odrzvog razvoja, opcina, regija i

sire, nephodan nam je prostoni plan Integrisanje prostornog i okolinskog planiranja Covjek kako bi se prilagodio prostoru, potrebno mu je razumjevanje prostora, odnosno okoline. Stoga je covjeka potrebno uputiti u proces planiranja. Procedura izrade prostorno planskih dokumenata Pripremne aktivnosti za izradu planiskih dokumenata zapocinju izradom programa pripreme koji sadzi osnovne motive i ciljeve izrade planskog dokumenta. Prostorno planska rjesenja rade se u tri faze: stanje i volarizacija prostornog razvoja, ciljevi i vizija razvoja, prognoza razvoja osnovnih sektora, mjere za provodjenje prostornoplanskih rjesenja. ANALIZA STANJA I VALORIZACIJA

PROSTORNOG I OKOLINSKOG RAZVOJA Na osnovu cjelokupne dokumentacije koju so prikupili, vrsi se analiza i definise stanje prostornog i okolinskog razvoja. Da bi se mogla izvristi valorizacija, stanja prostornog razvoja, neophodno je koristiti prostorne pokazatelje u relativnom obliku. Na osnovnu privedenih analiza, moguce je realno utvrditi kakvo je stanj prostornog i okolinskog razvoja CILJEVI Ciljevi u sustini predstavljaju iskaze o zeljenom stanju sistema, odnosno stanju sistema kome tezimo. Utvrdjivanje ciljeva jedan je od polaznih i najvaznijih zadataka. Mogu se podijeliti na kratkorocne i dugorocne, opce i posebne, a mogu se izvrsiti i druge podjele sto ukazuje na njihovu slozenost i potrebu. Jedan od nanjbitniji zahtjeva je da ciljevi sto

vjernije i tacnije pokazu potrebe i interese ljudi, te da se to u najvecoj mjeri ostvari. Neophodno je da ciljevi budu jasno iskazani, te da budu logicni i mjerljivi. Sa stanovista odrzivog razvoja, potrebno je razviti dugorocne i neposredne ciljeve. Dugorocni odrazavaju odrzivost okoline, i trebaju biti zasnovani na onom sto podnose covjek i priroda. Neposredni ciljevi trebaju pokazati odgovarajuce korake na putu ka dugorocnim ciljevima. KONCEPCIJA PROSTORNOG I OKOLINSKOG RAZVOJA Ovo je naznacajniji dio plana, odnosno sustina planiranja. Koncepcija prostornog i okolinskog razvoja bazira se na stanju, valorizaciji i ciljevima prostornog i okolinskog razvoja, kao i ispoljenim trendovima u razvoju pojedinih oblasti. Da bi se kvalitetno izgradila,

potrebno je prognozirati dugorocne potrebe. Takodjer veoma vazan princim u prostornom planiranju jeste kompatibilnost iskazanih zelja stanovnistva i istrazivackih rezultata. Ako sve radimo za covjeka, onda je neophodno u svim fazama izrade plana aktivno ukljuciti i stanovnistvo STUDIJE, ELABORATI, SEPARATI Zavisno od vrste i kompleksnosti prostorno planskog dokumenta, rade se studije, elaborati ili separati za: prirodne izvore i uslove, stanovnistvo, privredu, drustvene djelatnosti, infrastrukturni sistem. Rate se i posebne studije, od kojih su neke i zakonska obaveza, kao sto su npr studija ranjivosti i studija zastite okoline. Studija ranjovsti Studija ranjovsti je vjerovatnoca da ce buduci uticaji izazvati

promjene u negativnom smjeru Pojmovi opasnosti rizika Opasnost je dogadjaj ili kontinualan proces, koji ako se ralizira, vodi okolnostima degradaceije, direktno ili indirektno. Vrednovanje prostora za determinisanje namjene prostora Osnovni princim prostornog planiranja je racionalno koristenje zemljista, tj, da se potrosnja treba svesti na najmanju mjeru, tj da se prednost u koristenju prostora treba dati poljoprivredi, sumarstvu i vodoprivredi. Kod prostornog planiranja kriteriji koji se koriste za podobnost prostora za izgradnju uobicajeno su: pristupacnost zemljista, nagib terena, relativna visina terena, orijentacija, upotrebna vrijednost zemljista, ekoloske vrijednosti vegetacijskog pokrivaca. Prosto moze klasificirati u vise kategorija:

Izuzetno poovljan, veoma povoljan, povoljan i nepovoljan. Studije zastite okoline Prvi zakonski temelji za zastitu okoline postavljeni su odavno, ali su mnogo godina bili ograniceni za posebne lokacije, ili specificne probleme. Stoga je vecina europskih zemalja usvojila obavezu na izradu Studija o uticaju na okolinau (PUO) prije nego sto radovi na izgradnji objekta mogu poceti. Sada su ukljucea dva glavna principa: Zastita okoline, prirodnih uslova i proglaseno je obaveznim da se vrsi SPUO Danas se PUO smatra dokumentom, koji slijedi odluku o provedbi nekog projekta. Rijetko kada se PUO ukljucuje od pocetka u proces odlucivanja. Nedorecenosti PUO-a dovele su do traznjea nekogo drugog oblika koji ce pridvidjati uticaj ne okolinu. To je SPUO.

SPUO Spuo obezbjedjuje procjenu posljedica na okolinu, na visem, strateskom nivou odlucivanja. On se ukljucuje u proces planiranja prije nego uopce odaberemo lokaciju na kojoj bi se nesto trebalo graditi. Ako bi se SPUO integrisao u planiranje, bilo bi prirodno podijeliti siroku procjenu posljedica u grupe: okolinske posljedice i socio-ekonomske posljedice.Tek kada se ispune svi zahtjevi SPUO-a prelazi se na izradu projecne uticaja na okolinu.

PUO PUO je jedan od alata koji je pootrebno razviti da bi uspotavili vezu sa posljedicama nekog projekta u odnosu na prethodno postavljene ciljeve. On se morao posmatrati kao integralni dio procesa planiranja i projektovanja. On mora da obuhvati predvidjanje

posljedica te njihovo urednjivanje. Alati procjena PUO i SPUO, obicno su zasnovani na mjesavini kvalitativnih i kavnitativnih metoda. Danas je analiza troskadobitka cesto spominjanja, ali nazalost, ne tako cesto i primjena. Procedura prihvatanja studija uticaja na okolinu Praksa europskih zemalja ukazuje na neophodnost provodjenja ove procedure od strane pojedinih organa, a vezano za Studiju uticaja na okolinu. Naime, uobicajeno je da se radi tzv. Prethodna studija uticaja na okolinu kod objekata koji trebaju da dobiju okolinsku dzvolu. Na prethodnu situaciju uticaja na okolinu, organi daju primjedb i prijedloge nakon cega se izradjuje studija uticaja na okolis, za koju se provodi javna rasprava.

Na osnovu konacno usvojene Studije uticaja na okolinu, izdaje se okolinska dozvola koja je obavezna za sve objekte, te je sastavni dio urbanisticke saglasnoti. NAMJENA POVRSINA Poznavanje zemljista, kao ogranicenog resursa, vazan je za svaku zajednicu koja zeli da organizovano zivi i radi. Prema prirodi zemljista, njegova primarna funckija je proizvodnja hrane, drveta itd, a ostali vidovi koristenja zemljista mogu se ostvariti i na povrsini bez zemljista. Unisteno ili zagadjeno zemljiste, vrlo sporo se obnavlja. Zbog toga je racionalno koristenje zemljista jedan od osnivnih kriterija pri izboru namjene zemljista. Kategorizacija zemljista se vrsi na osnovu svojstava tla, sto za sobom direktno povlaci neophodnost izrade pedoloskih karata. Od prirodnih kriterija obicno

koristimo nagib tla, osuncanost, plodnost, stabilnost, morfologiju, vegeteaciju. Od stvorenih uslova mogu se koristiti kriteriji poput dostupnosti, postojece izgradjenosti, infrastruktura i sl. Osnovni kriteriji, kod izbora namjena su: normativni, ekoloski i ekonomski. Okolinski aspekti namjene povrsina Najveci dio prostora zauzimaju sume i sumska zemljista, poljoprivredna zemljista i vode. Pri izboru namjene, neophodno je maksimalno stititi priparne namjene, i gdje je got to moguce vratiti zemljista primarnoj namjeni. Sume i sumska zemljista Sume su jedan od najznacajnijih prirodnih resursa, koje imaju jako znacajne i brojne funkcije kao sto su: Proizvodna: Iz zelenog dijela stabala koja cine

sumu dobivamo O2 istovremeno troseci cO2. Termicka: Sume svojim krosnjama zadrzavaju toplotu zraka sunca u toku dana, a nocu je u sumi traj znatno topliji jer krosnje stabala ometaju nocnu radijaciju. Regulisanje rezima vode: Sume ne uticu na povecanje ukupne kolicine padavina, ali mogu uticatni na bolje njihovo koristenje. U sumi velika kolicina padavina ne padne na zemljiste, jer se jedan dio zadrzi na korsnjama stabala odakle ispari. Regulisanje rezima voda Upijanjm vode u somsko zemljiste, znatno se uposrava oticanje povrsinskih voda te se na taj nacin uveliko smanjuje opasnost od poplava i izljevalja rijecnih korita. Protueroziona funckija Rekreativna funkcija Estetka funckija Vrednovanje funckija suma: Komisija za sumarstvo je dalo klasifikaciju suma prema funkcijama:

proizvodna, funckija obnove zastite suma, rekreaciono zdravstvena funkcija suma. Uzroci nestanja suma: Poljoprivreda, razvoja naselja i infrastrukture, rudarstvo, potrosnja drveta Uzroci degradacija suma: Krcenje suma, napustanje i zarastanje nekvalitetnim vrstama, nekontrolisana pasa Uzroci susenja: aerozagadjenje, promjena klime, narusavanje primarne strukture Poljoprivredno zemljiste. Poljoprivreda je bitan faktor razvoja civilizacije, a tlo, ili zemljiste je dio ekosistema koji zajedno sa vodom i zzakom utice na kvalitetu i postojanje zivota na planeti. Od vremena kada se vojk poceo baviti zemljoradnjom, prva stalna nasljea su se javljala na prodrucijma plodnog zemljista. Takve idealne uslove obezbjedivalo je

podrucje stare Mezopotamije. Stoga, covjek je od davnina vezan za zemljiste i njegovu obradu, cime je uticao na njega sa razlicitim posljedicama Uzroci ostecenja poljo.zemljista su: Destrukcija, kontaminacija i polucija. -trajni, privremeni guvici tla Vodne akumulacije -imaju nezamjenjivu ulogu u okviru vodoprivrednih sistema. Znacaj: snadbjevanje vodom, navodnjavanje, odbrana od poplava, proizvodnja el. energije, akvakutlura, turizam. Negativni utjecaji: potapanje poljoprivrednih zemljista, naselja, gradova, saobracajnica. Poptanje prirodnih ljepota. Rudnici Rudnici mogu zauzimati velike prostore. Postoje podzemni i povrsinski kopovi. Prostori povrsinskih kopova su izuzetno velikih

dimenzija, te su to cesto citava podrucja te izazivaju trajnu degradaciju zemljista. Izgradnja rudnika sa sobom povlaci potrebu za gradnjom drugih naselja zbog migracije stanovnista, izgradnju infrastukture, koumnalija... Takodjer cesto uticu i na pojavu klizista. Sanitarne deponije Deponije su problem koji je aktualan u svakoj urbanijoj sredini. Otpaci koji se nalaze na deponijama slobodno su izlozeni uticaju atmosfere te kontaminiraju covjekovu okolinu. Izbor lokacije za sanitarnu deponiju je najznacajniji zadatak rjesenja odlaganja otpada. Velicina lokacije zavisi od karakteristika i kolicine otpada. Kolicina otpada ovbicno se daju u kg po stanovniku svaki dan. Nakon sto uzmemo sve podatke, lokacija bi trebala da zadovolji potrebe bar za narednih 20g a najmanje 5.

PROSTORNA ORGANIZACIJA Cvorovi (naslje gradovi) Grad bi se trebao definisati kao slozeni dinamciski sistem, kojeg je covjek stvorio kako bi zadovoljio svoje osnovne potrebe vezane za zivot. Kriteriji za def grada su demografski, prostorni, ekonosmki, drustveni, morfoloski i sl. Da bi grad bio grad potrebno mu je minimalno 2.000 stanovnika, postojanje gradskog jezgra, da ima najvise 10% poljoprivrednog stanovnistva, ako ima vise od 10K smatra se gradom bez obzira na broj poljoprivrednog stanovnistva. Gradovi mogu biti trgovacki, kulturni, industrijski, zdravstveni, vjerski.... Zone uticaja grada (gravitaciono funkcionalne zone) Velicina gravitacione zone, odnostno uticaja grada zavisi od velicine grada. Funckije koje uticu na gravitacionu

zonu su regionalne, odnosno funkcije centraliteta. Svaka funkcija ima svoje domete uticaja, ali pod gravitacionom zonom se podrazumjeva podrucje oko grade u kojem se odvijaju simultani uticaji svih centralnih funckija. Znacajan indikator, za utvrdjivanje gravitacione zone, predstavlja kretanje stanovnika ciji se intenzitet podrucju gradova iskazuje izvornom-ciljnim kretanjima. Gradovi-regione Regionalni grad je novi pojam grada. To je decentralizirani grad, sacinjen od urbanizirane zone grada i njegovog okolnog prigradskog dijela u kojem se nalaze manja nasljea, sela i pneizgradjeni prostoi. Granice ovakvog grada su obicno prirodni elementi. Decentralizacija je prije svega omogucena saobracajnim vezama i infrastrukturom. Za potrebe regionalnog grada, uz postojeca

naslja ili nova, organiziraju se nove industrijske zone, radne zone, itd. Metropolizacija, podrazumijeva dinamicki proces urbanizaije prostora i predstavlja visi stupanj urbanizacije u stalnim promjenama. Razvojem, grad postaje sve snazniji, sireci gravitacijski prostor. Policentrizam, urbane mreze, koridori Policentrizam je jedan od osnovnih kriterija razvoja Koridorski zazvoj Koridorki razvoj u urbanom planiranju je u upotrebi jos od 30g proslog stoljeca i do danas nije napusten. On se jos naziva i osovinski razvoj. To je vrsta razvoja koja se odvija uz neke bitne odrednice kao sto je npr infratrukutra. Takav nacin je razvoja je prisutan i u BiH gdje je razvoj preodrecen dolinama vodotoka. Ruralna podrucja

Prema trad. definiciji selo je naselje cije se stanovnistvo pretezno bavi poljoprivredom, sotcarstvom ribarstvom itd. Ruralno stanovnistvo ne mora biti agrarno, ali naselje ima ruralni karakter. Gustina naseljenosti je veoma bitan pokazatelj ruralnih naselja i prema njoj se rualna naselja dijele u dva tipa: rasteresitn, rastrkano i zbijeno, zgusnuto. Ruralna producja obuhvataju oko 85% prostora, a u njima zivi tek oko 15% stanovnista stoga, razvoj ovakvih podrucja ima veliki znacaj. Infrastruktura Veze izmedju cvorova, tj naselja se ostvarju mrezama, odnosno infrastrukturnim sistemima koje cine saobracaj, energetika, vodoprivreda i telekomunikaciji sustavi. Oni obezbjedjuju snadbjevanje ljudi. OKOLINSKI IMPAKTI

Saobracaj Saobracaj je sistem kojim se obezbjedjuje povezivanje aktivnosti ujedinstven sistem organizacije prostora. Ekonomski i drustveni razvoj uveliko se oslanja na saobracaj, te on predstavlja jedan od osnovnih zagadjenja prostora. Generalno saobracaj utice na okolinu zauzimajuci njenu povrsinu gradnjom, stvara prostorne barijere, a koristeci ugl fosilna goriva veliki je izvor zagadjenja. Vibracije su takdjer posljedica saobracaja koja nastaju oscilatornim kretanjem vozila. -Zagadnjenje voda: prilikom gradnje i prilikom eksploatacije. Talozenje gasova, odbacivanje organskih otpadaka, transportom opasnih materija. -Stalna, sezonska i slucajna zagadjenja. -Zagadjenje tla: izgradnja, eksploatacija -Zauzimanje povrsina *Povrsine obuhvacene planom: vozne trake...

*povrsine elemnata saobracajnica * prateci sadrzaji * ostale povrsine Flora, fauna, mikroklima, zagadjenje vazduha, buka ENERGETIKA Energija je materija sposobna da obnavlja neki rad, a uzrokovala je i nastanak zivota. Izvori energije mogu su prirodni. Uglavnom se temelji na upotrebi fosilnih goriva koji ciji se resursi svakodnevno smanjuju, a ujedno koristenjem ovog resursa kao izvora energije svakodnevno zagadjujemo zrak. Poseban problem predstavljaju i nuklearne elektrane i nuklearni otpad. VODOPRIVREDA Od ukupne zaliha vode na zemljinoj povrsini, slana voda cini 97%, a slatka 3%. Vecina slatk vode se nalazi u ledu polarnih oblasti, dok se mali dio javlja kao kopnena voda,. Takodjer znatne kolicine vode

nalazimo i ispod zemljine povrsine. Za zivot na planetni neophodna nam je voda, pa je cesto zovemo izvorom zivota. Pored hrane i enerhije, voda postaje najznacajniji reusrs, a u nekim podrucjima i najdragocjeniji, stoga je neophodno primjenjivati racionalno upravljanje vodom. UKLJUCIVANJE JAVNOSTI U ISTRAZIVANJE Ukljucivanje javnosti i etika u planiranju Vazna karakteristika uspjesne izrade donosnjea plana jeste pristup za ukljucivanje javnosti u najranijim fazama pripreme plana.Ostvarivanje kontakta sa vlastima i javnosti ima dvostruki znacaj: Pridobijaju se gradani za plan i dobivaju se dodatne informacije od znacaja za kvalitet rada na planu. Stoga se uvijek provodi javna rasprava koja se ugl provodi u dva dijela.

URBANO PLANIRANJE Urbanisticki plan Prvi korak u izradi urbanistickog plana jeste valorizzacija postojece planske dokumentacije, sumiranje iskustava i ucinaka dosadasnjeg nacina planiranja. Ukoliko se se radi o vecim gradovima koristi se i SWOT analzia U drugom koraku se utvrdjuju prirodni i stvoreni uslovi. Okolinsi impakti Okolinski impakti predstavljaju prijetnju kvalitetnom zivljenju. Stoga se danas susrecemo sa zagadjem zraka, vode i tla Zagadjenje zraka Zagadjenost vode Za kvalitet vode, od posebnog je znacaja ispustanje tekucih i krutih razgradivih otpadnih tvari, te unosenje topline, radioaktivnih i nerazgradivih otpadnih dvati. Otpadne tvari u vodu dospijevaju

direktno ili indirektno. Dospijecem krutog ili tekuceg otpada u vodu dolazi dolazi do razgradnje i trosenja kisika. Takodjer zagadjenje vode od poljoprivrede potaje sve znacajnije zbog upotrebe herbicida, pesticida itd, no i daljte se voda najvise zagadjuje industrijskim otpadnim vodama U industriji se voda koristi za zagrijavanje ili hladjenja, a moze se koristiti i kao reaktand, produkt ili otapalo. Prehrambena, teksrilna, petrohemijska, metalna industrija, industrija gume i plastike, infektivna sredstva, organske, anorganske tvari, mineralna gnojiva... OTPAD Priroda ne poznaje otpad. Covjek danas proizvodi velike kolicine otpada koji se na odlaze na ekoloski prihvatljiv nacin te je jedan od velikih impakata. Otpad se pojavljuje u cvrstom, tecnom i gasovitom

stanju, ako i u obliku energije. Svojstvai sastav cvrstog otpada mogu se utvrditi razlicitim metodama, a istrazivanja se provod po godisnjim dobima na karakteristicnim podrucjima grada. Komunalni otpad, industrijski otpad, otpad od saobracaja, bolnicki otpad, kanalizacijski mulj, pepeo i sljaka, ostali otpad. Prema sastavu otpad se dijeli na organski 30% i anorganski 70%. Prema stetnosti: interni, stetni i opsani otpad. Transport otpada se vrsi putem transportnih vozila i pneumatskim putem Nacini tretmana otpada - kompositiranje - reckilaza - spaljivanje - deponovanje Pejsa Eu u prostorno razvojnim smjernicama poseban znacaj pridaje raznolikosti europskog pjesaza koji je sve vise

ugrozen neplanskom gradnjom. Culo, kojim najintezivnije dozivljavamo neki ambijen je culo vida. Stoga, postalo je u obicajeno da se u prostornim studijama bavimo i problematikom ambijenta. Prije svega ova problematika prozilazi iz estetskog izricaja, ali isto tako i kao znacaj za nacionalni identitet i kao ekonomska katergorija uzevsi u obzir razvoj turizma i putovanja. Od optimalne velicine do odrzivih gradova U periodu od oko 70g, javile su se teorije koje kao osnovnu smjernicu planiranja koriste nazive poput optimalan, odrziv, zdrav, ili eko grad. Vec duze vrijeme se planeri bave optimalnom velicinom krada u smislu efikasnosti, funkcionalne opremljenosti, kvalitete okoline i slicno. U nastojanju da se dostigne okolinski odrziv razvoj grada, razmisljanje o okolini treba da bude ukljuceno u sve

drustvene aktivnosti. U razvoj grada ponovo se ukljucuju tradicinoalni urbani motivi poput ulice, trga, urbanog bloka, obale, vodotoka.... Kvalitet zivljena u prostoru Opremljenost- okoline stanovanja, domacinstva... Dostupnost- povezana sa ekonomskim aspektom Izbor- u koju skolu ici, koji film gledati, kojem ljekaru otici Sigurnost Informisanostelektronski i stampani mediji. Omogucuje najbolji izbor. Odlucivanje- o sebi, svojoj uzoj i siroj zajednici. Izbori... Gradski centri Preraspodjela centralnih sadrzaja, kapaciteti, broj zaposleni, problemi u svukupnom funkcionisanju prestavljaju pokazatelje relevantne za proces planiranja. Na osnovu naseljenosti, gustine radnih mjesta itd moze se zakljuciti da li je neko

podrucje centralno gradsko podrucje. Urbana revitalizacija Prije mnogo stoljeca formirani su brojni gradovi u kojima i danas postoje spomenici iz vremena kad su ti gradovi gradjeni. Takvi spomenici gradju daju urbani smisao. Iako je izgradnja navedenih objekata poprimala razne forme, ona se obavljala planski, ali i neplanski. Revitalizacijom se danas susrecemo sa raznim gradjevinama koji cine kulturu zivljenja. Tako imamo Rim i Pariz koji i danas prikazuju renesansna dostignuca. Jedan od najtezih problema gradskog planiranja odnosi se na vrijeme. Grad moze biti isplaniran i izgradjen veoma brzo, ali znacajniji gradovi cu gradjeni generacijama.

Urbana konzervacija Kulturna raznolikost konitenata rezultat je stoljecima stare kreativnosi umjetnika,

zanatlija, tehnicara itd. Kultura treba integrisanu refinolanu politiku koja se obezbjedjuje povezivanjem raznih sektora kulture, privrede, ekonomije, urbanizma itd. Danas je sve prisutnija tendencija gradskih stanovnika da se vrate u istorijske centre, pa urbana rekonstrukcija i konzervacija ovih podrucja postaje urgentna. Urgentnost poizilazi dijelom iz razocarenja u moderno urbano planiranje koje pomjera rezidencijalna podrcuja ban gradova. Takodjer zakrcenost saobracaja utice na smanjenj motiva kretanja zari zadovoljvanja kulturnih i drugih potreba. Trendovi razvoja Zapadnoeuropskih gradova i novi pristupa planiranju Danas je u svijetu prisutna sve veca socijalna segregacija izmedju stambenih podrucja, smanjenje broja stanova za

socijalno ugrozene i rastuci problem saobracajnog zagusenja. Pored funkcionalnog restrukuriranja prisutno je i opadanje okolinskog kvaliteta,. Dalja rastuca polarizacija izmedju siromastva i bogatstva, utjece na povecanje segregacije medju stanovnostvom i dovodi do opasnosti. Novi pristupi planiranju Mnogo je lakse razviti novu ideju, nego se osloboditi stare. Ovo je posebno prisutno u prostornom planiranju zasnovanom na dugorocnosti i nepripremljnosti za brze i neocekivane promjene. U Europi je prisutna kriza jedinog centra, te se javlja teznja za formiranjem podrucja sa vise centara, tj. grada regiona. Kao vazan cinilac planiranja trebalo bi postati planiranje vremena. Zakon o planiranju bi trebao da regulise opce standarde planiranja, a vrednovanje prostora

treba da bude ekoloski orijentisano. Po svome karakteru, najdjelotvorniji su prostorni i urbanisticki planovi. U okviru ovakvih planova iskljucuje se izgradnja u ugrozenim podrucjima, obezbjedjuje se izgradnja koja je usaglasena sa kapacitetom okoline, te se uspostavljaju zasticene zone. Ekonomski razvoj je nezaustavljiv, stoga se mora uciniti ekoloski prihvatljivim, tj odrzivim. Lokalne inicijative i strateski planovi na lokalnom nivou Razvoj lokalnih inicijativa, u proceslu upravljanja, danas ima veliki znacaj, ponajvise za zemlje u tranziciji. Ovakvim planovima veliku ulogu ima blagovremeno ukljucivanje stanovnistva. Odrzavanje javnih prostora, promocija, dogadjaja kao i saobracajan pristupacnost,

obezbjedjuju vitalnost gradskog centra. U zadnje vrijeme, mjesno planiranje je sve zastupljenije, jer ovaj postuapk olaksava ljudima ucestvovanje u stvaranju i oblikovanju okoline. Urbane tehnologije Mnogi gradovi se nalaze pred pragom razvoja te stoga trebaju da najveca ulaganja obezbjediti u urbane tehnologije: saobracaj, snadbjevanje vodom, odvodjenjem otpanih voda, komunalnu higijenu, energetiku. Saobracaj Saobracajna politika u gradovima trebala bi promovisati visok stepen mobilnosti, a istovremeno da maksimizira saobracajnu sigurnost i minimizira okolinske imapkte saobracajnog sistema. Jedan od osnivnih ciljeva jeste unapredjenje i prosirenje javnog saobracaja, te njegovo ucestalije koristenje u cilju

smanjenja saobracajni guzvi. Takodjer, gradovi bi trebali da koriste okolinski prijateljska vozila. Vodoprivreda Snadjbevanje vodom Osnovni cilj je obezbjediti dovoljnu kolicinu kvalitetne vode za pice svakom stanovniku. Pri tome se treba fokusirati na prevenciju gubitaka vode, jer takvi gubici rezultiraju povecanim proizvodnim troskovima. Takodjer, nekontrolisanju curenje vode moze uzrokovati stete na ulicama, gradjevinama ali i prestavljati sigurnostnu opasnost. Stoga prema vodi se treba voditi odgovoran i racionalan odnos. Upravljanje podzemnim vodama Pitka voda postala je rijetko i vrlo vrijedno dobro. Potrosnja vode se povecava, pri tome se rezervoari podzemene vode prazne. Stoga je neophodno razvijanje odgovarajucih planova o

upravljanju podzemnih voda. Upravljanje otpadnom vodom Odrzivo upravljanje otpadnom vodom znaci zastitu kvaliteta vode na regionalnom nivou. Otpadna voda dospijeva u rijeke i to treba sprijeciti. Takodjer starost kanalizacionih instalacija predstavlja problem koji treba rijestiti. Ekoloski pristup upravljanju otpadnom vodom zahtijevi suradnju izmedju stanovnistva i javnih preduzeca. Energija Kompanije koje upravljaju energijom stanovnistvu obezbjedjuju grijanje, el energiju i tako dalje bez kojih bi moderni zivot bio nemoguc. Ali uglavnom za dobivanje ove energije se ugl koriste neobnovljivi resursi kojih je svakim danom sve manje. Obnovljivi izvori energije, pojnajvise hidroenergija vec igraju znacajniju ulogu u

snadjbejvanju stanvnistva eneregijom. Kako se obnovljivi izvori energije jos ne mogu nadmetati sa klasicnim nacinom dobivanja energije, u smislu troskova, gradovi cine napor da to stanje promjene. Do sada su deponski gasovi bili impakti okoline, ali su se poceli koristiti za proizvodnju energije jer sadrzavaju metan, ZASTITA OKOLINE Zrak Da bi imali uvid u kvalitetu zraka, potrebno je svakodnevno provoditi mjerenja i ispitivanja te dobivene podatke predstavljati javnosti. Mozemo reci, da je sistem prikupljana podataka srce sistema za pracenje kvaliteta zraka. Javnost u gradovima bi trebala biti u mogucnosti da koristi i druge izvore za dobivanje podataka, a ne samo medije. Nivou zagadjenja bi trebali biti prikazivani na velikim display-ima koji bi se nalazili u gradu.

Zelena podrucja i vode Gradovi trebaju zelena podrucja kako bi razbili urbanu izgradjenu mrezu, koja je tako gusta, sa mnogo betona i saobracajnih povrsina. Kvalitet zelenih podrucja u nekom gradu jasan je pokazatelj kvalitete urbanog zivota. Stoga glradovi implementiraju razlicite projekte kao sto su: zelene transvezale, zeleni zastitni pojas, zelena podrucja i sl. Pored zelene mreze vrtoova, EU posvecuje mnogo paznje zastiti podrucja za rekreaciju. Narocite mjere se poduzimaju u podrucju rijeka. METOD RADA I PLANERSKI ALATI Prostorni sistemi na nivou opcine, regije, grada ili drzave, tretiraju se kao kompleksni adaptivni sistemi. Za njih kazemo da su izmedju haosa i reda. Njihova kompleksnost proizilazi iz njihovih karakteristika, jer se sastoje od vise dijelova.

Primjena informacionih tehnologija Danas postoje mogucnosti pune primjene informacionih tehnologija u planiranju. Vrlo cesto, bitna odluka u planiranju zavisi o improviziranom trazenju jednog ili dva djelica dodatnih informacija i brzoj, samo za tu priliku uradjednoj analizi. Zbog toga su potrebni sustavi za brzo povezivanje i razmjenu podataka. Ljudi koji se bave planiranjem, mogu se osloboditi gomile tekstvoa, tabela, grafika, imajuci sve to u digitaliziranom obliku. Prednost ovakvih tehnologija je ta sto suradnja moedju planerima moze biti veoma velika, a cilj ove tehnologije je izvlaceje maksimma iz mozga planera. MODELI (ALATI) Prostorni raspored gradova Jedan od prvih modela, koji se odnosi na prostorni raspored

gradova je rellyev model koji se bazira na newtonovom zakonu gravitacije. Po njemu bi svi gradovi sa pribliznom istim brojem stanovnika morali imati priblizno jednake medjusobne udaljenosti. Isto tako da bi centralna mjesta mogla obavljati svoju funkciju, najveca udaljenost od prvog grada ne bi trebala da bude veca od 4-5KM. Na ovom principu proracunate su sve stranice sesterokura za prchristallerov model. Pretpostavka podrazumjeva ja je prostor relativno ravan i da je saobracaj svuda podjednako rasporedjn i pristupacan. Pravilo reda velicine gradova Ovaj model se bazira na rangiranju gradova prema njihovoj velicini. Prognoze Temeljni pojam za razumijevanje prognoze jeste kauzalitet. Kauzalitet znaci neoslabljeno nastupanje

nekog djelovanja zbog nekog uzorka.