to privlai milijune turista u Egipat? Egipat se nalazi na vanom prometno-geografskom poloaju spajajui Aziju i Afriku.

Smjeten je u suptropskim geografskim irinama sjeverne polutke, a njegove obale dodiruju dva mora (Sredozemno i Crveno more). Meutim, sve to nije bilo presudno za razvoj turizma iji je znaaj odredila duga i slavna prolost s ostacima neponovljivog kulturnog naslijea. Egipat danas Arapska Republika Egipat slubeni je naziv velike drave (1 001 450 km2) koja je gotovo 18 puta vea od Hrvatske. U Egiptu ivi 68 360 000 stanovnika to znai da je egipatsko stanovnitvo vie od 15 puta brojnije od stanovnitva nae zemlje. Gotovo cjelokupno stanovnitvo ivi u dolini i delti Nila, a srednja gustoa naseljenosti iznosi 68 stanovnika na km2. Veinu stanovnitva ine sunitski muslimani (94%), dok je kranskog stanovnitva samo 6% (kopti). U Egiptu je pismeno samo 53% stanovnitva, a bruto drutveni proizvod po stanovniku iznosi 1490 US dolara (2000.). Slubeni jezik u Egiptu je arapski, a nacionalna valuta je egipatska funta (EGP). Prema podacima za 2000. u primarnom sektoru djelatnosti zaposleno je 17% aktivnog stanovnitva, a s istim postotkom poljoprivreda sudjeluje u bruto drutvenom proizvodu iako je obradivo samo 2% dravnog podruja. Osnovu industrijskog razvoja ini proizvodnja nafte i plina. U sekundarnom sektoru djelatnosti radi 34% aktivnog stanovnitva, a industrija sudjeluje s 32% u bruto drutvenom proizvodu. Tercijarni sektor djelatnosti dobro je razvijen. U njemu je zaposleno 49% aktivnog stanovnitva koje ostvaruje vie od polovice (51%) bruto drutvenog proizvoda (2000.). Najvei prihodi ubiru se od taksi za prolaz Sueskim kanalom jer godinje njime proe vie od 16 000 brodova koji prevezu preko 300 milijuna tona tereta. Turizam je takoer vana djelatnost unutar tercijarnog sektora. Egipat je od 1988. do 2001. posjetilo gotovo 44 milijuna stranih turista, prosjeno godinje neto vie od 3 milijuna. S porastom broja turista rasla je i zarada od turizma. Godine 2000. Egipat je posjetilo 5,1 milijuna stranih turista, a zarada od turizma iznosila je oko 4,5 milijarde US dolara.

Sl. 1. Dolasci stranih turista u Hrvatsku i Egipat (1988.-2001.) Izvor: Statistika izvjea 1162/2002., Statistiki ljetopis 1994., 1998. i 2003., Dravni zavod za statistiku, Zagreb. to posjeuju turisti u Egiptu? Turistike agencije koje organiziraju posjet Egiptu obino imaju programe ije je trajanje od 7 do 11 dana. U tom razdoblju nije mogue detaljnije upoznati sve destinacije u Egiptu, ali turisti

najee posjeuju gradove: Asuan, Luksor i Kairo s okolicom, brojne hramove, muzeje, nekropole i nezaobilazne piramide koje su svojevrsni turistiki simbol Egipta i najjai turistiki magnet cijele Afrike.

Asuan (foto: Z. Curi) Asuan se smjestio na desnoj obali Nila. Drevna Siene (prema egipatskom nazivu Suenet to znai 'trgovina') nalazi se u blizini sjeverne obratnice. Zahvaljujui toj injenici u njemu je Eratosten, 'otac' geografije, 230. prije Krista prvi izraunao opseg Zemlje. Plovidbom felukama stie se do otoia na kojem se nalazi asuanski botaniki vrt. Bujno zelenilo najbolje pokazuje to znai voda Nila u prostoru koji godinje prosjeno primi samo 0,5 mm padalina. Zanimljiv je i otok Elafantina s monumentalnim granitnim blokovima i arheolokim pronalascima. Asuan je poznat i po Velikoj asuanskoj brani koja je jedno od najveih hidrotehnikih dostignua svih vremena. Graena je od 1959. do 1970. svega 6 km uzvodno od Asuana. Visina brane iznosi 111 m, dugaka je 3830 m, a za njezinu su gradnju utroena 44 milijuna m3 graevinskog materijala. Prije poetka gradnje valjalo je preseliti oko 90 000 egipatskih seljaka i sudanskih nomada, ali i povijesne spomenike u Abu Simbelu. itav kompleks hrama premjeten je na uzvienije zemljite pod nadzorom UNESCO-a. Velika asuanska brana izgraena je na mjestu gdje je Nil protjecao granitnom sutjeskom 550 m irokim koritom. Izgraena hidroelektrana ima snagu 2100 MW. Za usporedbu spomenimo da u sustavu Hrvatske elektroprivrede radi 21 hidroelektrana s ukupnom raspoloivom snagom od 2063 MW! Nakon izgradnje Velike asuanske brane nastalo je jezero Naser duine oko 500 km, prosjene irine 22 km, dubine 90 m i kapaciteta 169 milijardi m3 vode.

Velika asuanska brana (foto: Z. Curi) Kom Ombo duguje svoje ime egipatskom nazivu Nubt ('Grad zlata') kojim se istie njegova znaajna uloga u trgovini tim dragocjenim metalom. Hram Kom Ombo kultna je graevina koja je bila posveena dvama boanstvima Sebeku s krokodilskom glavom i Horusu sa sokolovom glavom. Posebnost hrama u Kom Ombu, u odnosu na ostale hramove u Egiptu, jest njegova dvostruka graevina podijeljena po duini. Svaka ima svoj ulaz, ali meusobno su povezane s mnogo prolaza.

Edfu je grad na lijevoj obali Nila. U Edfuu je tovanje boga sokola Horusa zabiljeeno jo u doba prvih egipatskih dinastija. Zato je hram u Edfuu i posveen bogu Horusu. Hram u Edfuu jedan je od najsauvanijih hramova u Egiptu. Graen je 180 godina, od 237. do 57. prije Krista. Otkopan je i istraen tijekom 19. stoljea.

Dolina kraljeva (foto: Z. Curi) Dolina kraljeva urezana je u vapnenakim stijenama Tebanskoga brda. Arapi je nazivaju Biban el-Moluk ('Vrata kraljeva') zbog mnogih ulaza u grobnice izdubljene u Tebanskom brdu. Iznad doline izdie se Tebanski vrh koji svojim oblikom podsjea na vrh piramide. Najvjerojatnije je zbog piramidalnog oblika Tebanskoga brda tu bila smjetena kraljevska nekropola. Jo jedna od posebnosti toga prostora jest nedostupnost i dobra zatienost, to je zasigurno ponukalo faraone da ovu dolinu izaberu za svoje vjeno poivalite. Faraon bi ve u prvoj godini svoje vladavine odabrao mjesto budue grobnice i naloio izradu njenog nacrta. Do danas su u Dolini kraljeva otkrivena 62 groba. Posebnu pozornost privlai Tutankhamonova grobnica.

Hram kraljice Hatepsut (foto: Z. Curi) Brojne turiste privlai hram kraljice Hatepsut, podignut u zapadnoj Tebi oko 1466. prije Krista. Obnavljanje hrama ve nekoliko godina provodi Poljska arheoloka ekspedicija i Egipatska organizacija za starine. Terasastom strukturom na razliitim razinama postignut je arhitektonski sklad izmeu graevine i prirodnoga okruenja. Stari su ga Egipani nazivali geser-geseru ('najuzvieniji meu uzvienima').

Luksor (foto: Z. Curi) Luksor se smjestio na desnoj obali Nila na podruju drevne Tebe koja se pruala izmeu dananjeg Luksora i Karnaka. Naziv grada Luksora potjee od arapske rijei el-Uqsor, to znai tabor ili utvrda. Naime, Rimljani su bili izgradili dva vojna tabora. Danas Luksor broji 160 tisua stanovnika. Hram u Luksoru dugaak je oko 260 metara. Jedna od zanimljivosti hrama jesu veliki stupovi koji imaju kapitele u obliku papirusa. Visoki su 19 metara, a opseg im je gotovo 10 metara. Karnak ima najvei kompleks hramova koji zauzimaju povrinu od 300 000 m2. Graen je u nekoliko navrata u vremenskom rasponu oko 1600 godina. Hram u Luksoru i kompleks hramova u Karnaku bili su povezani 3 km dugom alejom sfingi. Karnak je sa svojim velianstvenim hramovima jedinstven primjer egipatske vjerske arhitekture.

Karnak (foto: Z. Curi) Kairo je najvei grad Afrike. Ue podruje ima oko 7 milijuna, a ire preko 15 milijuna stanovnika. U Kairu je 972. utemeljeno prvo islamsko sveuilite. Vodee je kulturno i gospodarsko sredite cijelog Egipta. Zbog brojnih spomenika u gradu i okolici nezaobilazna je meta turista.

Piramide su turistiki simbol Egipta. Stepeniasta piramida faraona Djosera sagraena je oko 2650. prije Krista. To je prva piramida sagraena u Egiptu i nalazi se u Sakkari. Sakkara je najvee groblje grada Memfisa na kojem je otkriveno vie od 250 hipogeja (podzemnih grobnica) visokih dunosnika i njihovih obitelji nastalih u razdoblju izmeu 2670. i 2150. godine prije Krista. Petnaest kilometara jugoistono od sredita Kaira, na rubu pustinjske visoravni, izdiu se tri najvee piramide u Egiptu. Dali su ih sagraditi faraoni Keops, Kerfen i Mikerin. Izvorna visina Keopsove piramide bila je 146,6 metara, Kefrenove 143,5 metara i Mikerinove 65 metara. Ljudi i vrijeme ostavili su svoj trag na ovim velianstvenim spomenicima, pa je Keopsova piramida danas visoka 'samo' 137 metara. Bila je najvei spomenik ikad sagraen u Egiptu. Za njenu je izgradnju bilo potrebno najmanje 7 milijuna tona kamenja, odnosno vie od 2 milijuna blokova, pomno odrezanih, tako da pukotine izmeu njih ne budu vee od pola milimetra. Svaka je strana dugaka 230 metara, a osnovica zauzima povrinu veu od 5 hektara.

Kefrenova piramida (foto: Z. Curi) Velike faraonske grobnice (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida) graene su za vrijeme IV. dinastije tijekom razdoblja od 110 godina (izmeu 2575. i 2465. prije Krista). Velianstveni monumentalni kompleks velikih piramida kod Gizeha ve 4 500 godina privlai pozornost i divljenje ljudi, ali jo uvijek krije mnoge tajne. Stari su Grci svrstali Keopsovu piramidu meu Sedam svjetskih uda. Semiramidini visei vrtovi u Babilonu, Artemidin hram u Efezu, mauzolej u Halikarnasu, kolos iz Rodosa, Zeusov kip od zlata i bjelokosti u Olimpiji te svjetionik u Aleksandriji su nestali. Samo je piramida pobijedila vrijeme.

Velika sfinga (foto: Z. Curi) Sfinga u Gizehu je najvei kip koji su Egipani ikada podigli. Lavlje tijelo i ljudska glava izravno su isklesani u stijeni. Velika je sfinga dugaka 72 i visoka 20 metara. Imala je Kefrenovo lice i uzdie se u podnoju njegove piramide.

U ovom su pregledu nabrojeni samo neki turistiki zanimljivi lokaliteti drevnog Egipta. Faraoni su ostavili svoj trag u vie od 5 tisua godina staroj civilizaciji koja nikoga ne ostavlja ravnodunim, bez obzira nalazite li se u pijesku pustinje ili zelenilu Nila.