UVOD1

Zdravlje je sastavni dio ljudskog razvoja koji omoguava ekonomski, socijalni i psiholoki razvoj drutva u pravcu koji drutvo eli da ostvari. Zdravlje je osnovni pokreta socioekonomskog razvoja, dok socioekonomske promjene neminovno utiu na zdravlje. Zatita zdravlja stanovnitva, stoga,predstavlja stalno investiranje u drutveni napredak i blagostanje, posebno ako se govori u zatitu zdravlja mladih. U cilju postizanja zdravijeg i kvalitetnijeg ivota, a pratei mjere i smjernice brojnih meunarodnih i domaih dokumenata, potrebno je kontinuirano raditi na kreiranju i odravanju zdravstvenog sistema koji svim graankama i graanima prua jednaku i adekvatnu zatitu. Imajui u vidu da njena ekonomska, socijalna i kulturna stabilnost ovise ozdravlju stanovnitva i ivotnim stilovima pojedinaca, ouvanje zdravlja mukaraca i ena je prioritet za svaku dravu. Populaciju mladih treba posmatrati kao vrlo osjetljiv segment drutva, samim tim to se u ovom ivotnom dobu prolazi kroz unutranju tranziciju iz djetinjstva u adolescentno i zrelo doba u kojem se snano mijenjaju obrasci ponaanja. U ovom osjetljivom periodu ivota mladi se prilagoavaju novim potrebama unutranjeg i vanjskog okruenja i tada se pod razliitim uticajima formiraju stavovi prema zdravlju i rizinom ponaanju, to je osnova za stanje zdravlja u starijim godinama. Sve ovo ini da zatita zdravlja mladih ljudi u svim njegovim aspektima, fiziko, mentalno i socijalno predstavlja snanu obavezu i odgovornost svih segmenata drutva. Problemi zdravlja mladih se rjeavaju multidisciplinarno i multisektorijalno na svim nivoima od dravnog, entitetskog, kantonalnog i lokalnog, ali se najvea neposredna korist postie rjeavanjem problema u lokalnoj zajednici, delegiranjem odgovornosti, autoruteta i resursa. Formulisanje strategije temelji se na sa prepoznatim principima: na opim principima i vrijednostima dogovorenim tokom Ljubljanske konferencije europske regije SZO iz 1996. potpisanim od strane
1

Strategija mladi i zdravstvo, FBiH, Federalno Ministarstvo zdravstva

svih zemalja lanica, ukljuujui i Bosnu i Hercegovinu (BiH). Dostizanje boljeg zdravlja za mlade mogue je kroz aktivnu participaciju svih aktera udrutvu u svrhu promjene uslova koji znaajno utiu na odnos zdravlje/bolest. Budui zdravstveni potencijali mladih e zavisiti od proaktivnosti svih uesnika reforme i od podjele odgovornosti za dostizanje ciljeva.

Mladi i zdravstvo
Mladima, kao ljudskim biima, zagarantovana su sva prava, ukljuujui pravo na zdravstvenu zatitu, putem razliitih meunarodnih dokumenata koja su utemeljena na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Prava mladih na zdravstvenu zatitu su zagarantovana i drugim meunarodnim sporazumima. Svi mladi imaju pravo na ravnopravan pristup zdravstvenoj zatiti bez obzira na spol, rasu, jezik, vjeru, seksualnu orijentaciju, naciju, politiko ili drugo miljenje, ili psihiko, fiziko i socijalno stanje. Sve zdravstvene usluge kao i nezdravstvene usluge za mlade moraju biti pristupane, lako dostupne, povjerljive, besplatne, prihvatljive i kvalitetne, polazei od holistike definicije zdravlja koje nije samo odsustvo bolesti nego i potpuno fiziko, mentalno i socijalno blagostanje. Pravo na zdravlje i zdravu ivotnu sredinu je osnovno ljudsko pravo, a zdravlje pojedinca i zajednice je briga drutva, pa je zdravstvena djelatnost od posebnog drutvenog znaaja. Osnovni cilj svake zdravstvene politike je unapreenje zdravlja svakog pojedinca, imajui u vidu da na zdravlje utiu socijalni, ekonomski i kulturni uslovi pod kojima ljudi ive i rade. Zdravstvena zatita u Bosni i Hrcegovini je definisana i implementira se na nivou entiteta. Posljedice rata i jo uvijek tekue tranzicije ostavile su evidentnog traga na zdravlje svih graana BiH, pa tako i mladih ljudi, ali i na sistem njihovog zdravstvenog osiguranja. Pristup mladima u pruanju zdravstvenih usluga u prvom redu se osigurava u institucijama primarne zdravstvene zatite, a potom i na drugim nivoima, naroito u oblastima mentalnog zdravlja, nasilja, bolesti ovisnosti, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, spolno prenosivih bolesti, HIV/AIDS-a, hroninih oboljenja ili u drugim segmentima, gdje se za to ukae potreba.

Zdravstveno stanje mladih je teko odvojiti od zdravstvenog stanja drugih skupina ali su ipak odvojiva neka oboljenja koja su vie prisutna kod mlade populacije od kojih moemo izdvojiti alkoholizam, narkomaniju, spolno prenosive bolesti, anksioznost, itd.

Zdravstvo u Srebreniku2
U okviru svoje osnovne djelatnosti Javna Ustanova Dom Zdravlja Srebreni(u daljem tekstu: Ustanova) putem svojih slubi prua zdravstvene usluge stanovnitvu Opine Srebrenik iz domena primarne zdravstvene zatite kao i dijela specijalistiko konsultativne zdravstvene zatite. U okviru Ustanove organizovane su organizlacione jedinice: slube, centri, i podrune ambulante porodine medicine, i to: 16 slubi : 13 zdravstvenih i 3 administrativne i pomone slube 2 centra 8 podrunih ambulanti porodine medicine ( pionica, Sladna, D.Potok, Seona, Podoraje, Tinja, Brezik i Rapatnica) Ustanova trenutno raspolae sa oko 2120 m2 radnog prostora. U 2010. Godini Ustanova je pruila 961.760 usluga to je za oko 106.000 vie u odnosu na 2009. Godinu. U 2010. Godini takoe su zavreni radovi na rekonstrukciji i adaptaciji prostora Ustanove to e u buduem periodu umnogome pomoi u radu iste. Takoe je uraena ii adaptacija podrunih ambulanti u pionici i Podoraju. U narednom periodu se oekuje i adaptacija Podrune ambulante porodine medicine u Seoni i jedne ambulante u Domu zdravlja. Na osnovu izvjetaja Slube za zdravstvenu zatitu djece i omladine u morbiditetu djeije populacije i dlaje su vodea oboljenja respiratornog trakta, zatim poremeaji probavnog sistema, anemija, infekcije urinarnog trakta. Zadnje tromjeseje 2010. Godine obiljeio je izuzetno velik priliv pacijenata sa prediominirauom respiratornom simptomatologijom, epidemija tekih opstruktivnih sindroma i pneumonija.
2

Izvjetaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Srebrenik za 2010.g.

Po izvjetaju Slube za polivalentnu patronau na podruju nae opine u 2010.g. roeno je 470 beba to je za 37 beba vie u odnosu na 2009.g.

Detekcija zdravstvenih problema mladih

Cjelokupna drutvena i ekonomska situacija u BiH, pa i u opini Srebrenik, na povrinu je u potpunosti izbacila probleme koji najvie pogaaju mlade, a direktno se reflektuju na njihovo zdravstveno stanje, bilo da se radi o njihovom fizikom ili mentalnom zdravlju: 1. Stalan porast uivalaca lakih i tekih droga, prvenstveno mlae populacije, 2. Porast broja oboljelih od AIDS-a i drugih spolno prenosivih bolesti, 3. Loa zdravstvena prosvijeenost mladih koja rezultira rijetkim posjetama ljekaru (odlazak stomatologu, ljekaru ope ili porodine medicine, psihologu i laboratorijske pretrage krvi i urina), 4. Sve vee prisustvo nezdrave hrane u ishrani mladih koja ne zadovoljava esencijalne potrebe u njihovom razvoju. Kada je rije o zdravstvenom stanju mladih u BiH, a tako i mladih nae opine moramo biti iskreni i priznati da mladi koji pripadaju niem socijalnom statusu su vie izloeni riziku od raznih oboljenja nego mladi koje moemo svrstati u srednji ili vii stale. Relativno veliki broj omladine spada u rizinu grupu iz razloga to je velika veina te populacije po prirodi stvari koje se deavaju u naoj dravi nezaposleno. Nizak stepen privredne aktivnosti dovodi do siromatva, a samim tim i svih vrsta socijalno patolokih ponaanja. Prije svega je potrebno istaknuti da u takvim drutvenim grupama ee nego u ostalima dolazi do javljanja problema pretjeranog konzumiranja alkohola i koritenja lakih droga te psiho aktivnih supstanci. Lo ekonomski status dodatno pojaava sve probleme koji su svojstven za sve osobe do 30 godina starosti. Takoer moramo navesti i to da je dodatni rizik za ovu drutvenu grupu i teak fiziki rad na koji su primorani zbog loe ekonomske situacije. Loa ishrana i loa odjea i obua takoe ovu drutvenu grupu ini manje otpornom na sve vrste oboljenja. Ovu grupu mladih bilo bi poeljno svrstati u sami vrh prioriteta slube za socijalno staranje(Centar za socijalni rad) kao i biroa za zapoljavanje.

Druga socijalna kategorija omladine do 30 godina u koju spadaju mladi iz srednjeg ili vieg stalea takoe ima problema sa zdravljem. Mladi koji imaju vie materijalnih sredstava imaju i veu mogunost i lake dolaze u kontakt sa veom koliinom alkohola, lakih i tekih droga te drugih psiho aktivnih supstanci. Neprihvatljivo drutveno ponaanje mladih iz svih socijalnih kategorija ne nailazi na dovoljno veliku i otru osudu drutva. Naa sredina esto tolerie drutveno neprihvatljivo ponaanje tako da se ono zbog izostanka osude progresivno uveava. Samim zatvaranjem oiju pred problemom te ne reagovanjem na problem ire drutvene zajednice kao i pojedinca, mi svi zajedno stvaramo negativnu drutvenu situaciju koja pogoduje svim vrstama negativnog ponaanja, a to je jo vei problem suuesnici smo i u veoma progresivnom poveanju drutveno neprihvatljivog ponaanja. U drutveno neprihvatljivo i negativno ponaanje spada pored pretjerane upotrebe alkohola i uivanja lakih i tekih droga te koritenja psihoaktivnih supstanci i naputanje nastave, naputanje kue, skitnja, prerano stupanje u seksualne odnose itd. Primjetno je da su takoe prisutni i problem maloljetnike delikvencije kao i delikvencije punooljetnika do30 godina, u to moemo ubrojati tue, krae, saobraajne prekraje kao i sve vrste huliganstva. Nedovoljno voenje rauna o mentalnom zdravlju mladih dovodi do vee izloenosti psiho-somatskim oboljenjima kao to su strah, anksioznost, napad panike i sl. Moramo posebno izdvojiti i probleme mladih sa posebnim potrebama u Srebreniku. U Srebreniku se trenutno nalazi odreen broj mladih ljudi sa posebnim potrebama kojima bi bilo potrebno pomoi kako preko centra za socijalni rad tako i uz pomo raznih domaih i ino organizacija koje pruaju razliite vidove pomoi(specijalna pomagala, novana pomo,itd) ovoj kategoriji. Osobe sa posebnim potrebama nae opine su organizovane u jednoj NVO koja trenutno priprema izgradnju centra za osobe sa posebnim potrebama.

PRIJEDLOG MJERA Toksikomanija Utvrditi priblian broj ovisnika na podruju opine Srebrenik, uz potivanje njihove privatnosti.

 Podrati i unaprijediti postojee projekte koje kole pojedinano primjenjuju i podstai komunikaciju meu samim kolama u cilju razmjene iskustava. Organizovanje edukativnih projekata za uenike sedmih i osmih razreda osnovnih i svih razreda srednjih kola, u prostorima u vlasnitvu Opine ili samim kola predvoenih kompetentnim profesionalcima za toksikomaniju i alkoholizam. Uz saradnju sa kompetentnim profesionalcima izraditi i tampati kratku brouru koja e sadravati savjete za roditelje, a ticat e se opasnosti, preduslova za konzumiranje i znakova koritenja tekih droga kod djece i omladine. Ista bi se roditeljima i starateljima uenika dijelila tokom roditeljskih sastanaka. Upoznati uenike sa opasnostima po zdravlje zbog koritenja droga i zakonskim propisima, tj. kaznama ukoliko posjeduju ili rasturaju droge. Organizovanje sportskih turnira meu kolama u opini u cilju animiranja mladih za bavljenje sportom i promocije zdravog naina ivota. Kontaktirati sa drugim opinama radi izmjene iskustava i pokuati primijeniti isprobane modele primjenjive na podruju nae opine.

Spolno prenosive bolesti Utvrditi taan broj oboljelih na podruju opine uz potivanje privatnosti. Kontaktirati osnovne i srednje kole na podruju opine u cilju organizovanja odravanja edukativnog projekta za uenike 7-ih i 8-ih razreda osnivnih kola i uenike srednih kola u prostorima u vlasnitvu opine ili kola, voenih uz pomo kompetentnih zdravstvenih profesionalaca. Intenzivno, ali ne agresivno, promovisati naine prevencije inficiranja HIV-om i omoguiti pristup sredstvima za zatitu (prezervativima) u samim kolama. Podstai kole na meusobnu komunikaciju u cilju razmijene podataka i iskustava steenih ukoliko su pojedine kole ve poduzele korake, samostalno ili u saradnji sa nevladinim organizacijama, a sve u svrhu izrade jedinstvene i dugorone strategije za kole na podruju opine.

 Kontaktirati sa drugim opinama radi izmjene iskustava i pokuati primijeniti isprobane modele primjenjive na podruju nae opine.