Tehnika kola Ratarnika 1 34000 Poega

KLASA: 602-03/09-01/ URBROJ: 2177-12-01-10-

ZAVRNI RAD

PROJEKT ELEKTRINE INSTALACIJE OBITELJSKE STAMBENE KUE

Ime i Prezime : Razred: Usmjerenje:

Mentor: Predano: Ocjena:

U Poegi, svibanj 2010.

1

SADRAJ:
1. Uvod....................................................................................................3 2. Elektrine instalacije............................................................................3 2.1. emu sve slue elektrine instalacije..3 2.2. Elementi elektrinih instalacija..3 2.3 Elektroenergetska instalacija....4 3. Izvedba uzemljivaa....5 4. Kuni prikljuni ormari...6 5. Izvedba elektroenergetske instalacije kue.7 6. Rasvjeta....8 7. Troila ope namjene(prikljunice)...8 7.1. Prikljuak fiksnih troila....9 7.2. Prikljuak termikih naprava...11 8. Elektrine instalacije u kupaonici.12 9. TK instalacije...16 9.1. Brzina prijenosa informacija.....17 9.2. TK vodovi.17 10. Zakljuak..19 11.Glavna pravila elektriara...19 12. Popis literature.....20

1.Uvod Potrebno je izraditi projekt elektroenergetske instalacije rasvjete i pogona za stan.Instalacijom rasvjete treba obuhvati opu rasvjetu graevine.Instalacijom pogona obuhvatiti napajanje prikljunica i ostalih troila. Napajanje graevine izvedeno je od NN mree preko prikljuno mjernog ormaria na fasadi zgrade od kojeg do razdjelnice RO treba izvesti prikljuak kabelom PP00-Y 5*10 mm,a u skladu sa zahtijevima distrubutera.Projekt mora biti u skladu s vaeim tehnikim normativima i standardima. 2.Elektrine instalacije- Su skup stalno ugraenih elektrinih vodova i pripadajuih instalacijskih naprava koji se postavljaju u graevinske objekte,na vozila i dr..,a slue za prikljuenje stalno montiranih i prijenosnih elektrinih troila kao i za prikljuak na zatitno ili gromobransko uzemljenje.Elektrine instalacije se izvode u stambenim objektima,poslovnim prostorima,industriji,gradilitimaIzvode se kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske, gromobranske, telekomunikacijske i signalne.

2.1emu sve slue elektrine instalacije? Za prikljuenje stalno montiranih i prijenosnih troila elektrine energije na elektrinu mreu. Za spajanje telekomunikacijskih i drugih aparata meusobno i na izvor energije Za zatitno uzemljenje nekih dijelova elektrinih naprava i njihovih kuita Za prikljuak gromobranskih naprava na pripadne uzemljivae 2.2.Elementi elektrinih instalacija Razlikujemo: - instalacije jake struje rasvjeta, motori - instalacije slabe struje telefon, antenske instalacije Prema veliini pogonskog napona instalacije jake struje dijele se na: - instalacije niskog napona imaju napon prema zemlji do 250 V - instalacije visokog napona imaju napon prema zemlji iznad 250

2.3Elektroenergetska instalacija Projektom elektroinstalacija dana su tehnika rijeenja za izvoenje elektroinstalacijskih radova graevine.Prikljuak na NN mreu izveden je preko prikljuno-mjernog ormaria na fasadi graevine,a prikljuni kabel od NN mree do ormarica treba izvesti prema uvjetima distributera.Prikljuni ormari treba biti opremljen bravom lokalnog distributivnog poduzea.Razdjelnica graevine Ro izvedena je kao limeni ormaric ugraen podbukno,a na prikljuno mjerni ormari spojena vodom PP000-Y 5*10mm,u PVC cijevi.U ormari je ugraen limitator,strujna zatitna sklopka (FID), te ostala oprema potrebna za napajanje i zatitu troila.Detaljnije o opremi ormaria razdjelnice vidi u jednopolnoj shemi razdjelnice dane u prilogu.Unutar razdjelnice smjetena je i nul-sabirnica.S obzirom na primijenjenu vrstu zatite od previsokog dodirnog napona,ove dvije sabirnice moraju biti odvojene-TT sustav razdiobe.Svi instalacijski prekidai i osigurai trebaju imati oznaene oznake troila koja napajaju. Kuite limene razdjelnice je spojeno sa zatitnom sabirnicom.Kuite i vrata RO su spojeni savitljivim bakrenim vodiem presjeka 6mm,(ako je vodi sa izolacijom onda mora biti uto zelene boje).Kuite i vrata imaju navareni vijak M 6*10mm. Vodi na oba kraja ima kabelske stopice odgovarajue veliine.Za pritezanje je koristena matica i dva podloka-obini i perni.Na vratacima razdjelnice je postavljena je oznaka sa naljepnicom opasnosti od elektrine struje,a na unutarnju stranu naljepnica s primijenom zatitom od neizravnog dodira.Vodii su poloeni prema uputama proizvoaa i Pravilniku o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona.Vodii svojim karakteristikama odgovaraju zahtjevima standarda N.C4.200,N.c3.202 i N.C3.320,a instalacijski pribor N.EO.310 za sklopke,odnosno N.E3.500 za prikljunice.Instalacija u graevini izvodi se vodovima tipa P ili PP poloenim podbukno ili u PVC cijevima unutar pregradnih zidova i stropne konstrukcije.Glavni razvod izvedite tipa PP000-Y 5*10mm poloen u PVC cijevi.Sva meusobna spajanja vodia treba izvesti stezaljkama,vijaanim spojevima ili orginalnim tvornikim priborom koji ima odgovarajui atest.Za rasvjetu su predvieni izvodi s grlom E-27 i aruljom 75W, a svjetiljke odabire korisnik u skladu sa namjenom pojedinog prostora.Raspored svjetiljki i sklopki mora biti u skladu s unutarnjim ureenjem prostorija.Sklopke treba ugraditi u podbuknu kutiju na visinu 1.2m od poda,a prikljunice na 0.5m od poda, osim prikljunica s poklopcem koje ugraditi na 1.2m od poda(kuhinja), odnosno na
4

0.5m od poda na terasi. Prikljunice i sklopke u kupaonicama nisu predviene.Detaljnije o izvoenju instalacija vidi na priloenim nacrtima.Kad se vodii polau po zidu paralelno sa cijevima drugih instalacija(za plin, paru, toplu i hladnu vodu), razmak izmeu vodia i cijevi treba biti najmanje 5 cm,a na mjestu krizanja 3 cm.Vodoravno polaganje vodia treba biti (u pravilu) 0.3 m ispod stropa, odnosno najmanje 2 m od poda.Ako je razmak do poda manji ,na toj dionici vodi treba dodatno zatititi od mehanikog oteenja.U sanitarnom voru je ugraena kutija sa stezaljkam za dodatno izjednaavanje potencijala.Na stezaljkama u kutiji spojena su dva izljevna mjesta(slavine,slivnici,umivaonik i sl.)Vodii P/F-4 mm Cu se na izljevna mjesta spaja bakrenim obujnicama.Zatitna sabirnica kutije vezana je trakom P 25*3 N.B4.901 ,odnosno P vodiem minimalnog presjeka 6mm2 na uzemljiva,odnosno na sabirnicu za izjednaavnje potencijala u RO.Takoer je potrebno izvesti izjednaavanje potecijala metalnih masa unutar cijele graevine.Zastitni uzemljiva izveden je trakom Fe/Zn 25*4 mm na poloenom u temelje graevine.Kao zatitna od neizravnog dodira primjenit e se automatsko iskljuenje napajanja zatitni ureajem difercijalne struje (ZUIDS-FID) u TT sustavu. Svi ureaji u elektrinoj instalaciji obuhvatit e se navedenom zatitnom vezivanjem svojih metalnih masa sa zatitnim vodiem koji je spojen sa uzemljivaem.Zatitni vodii su zuto zelene boje izolacije,a u razdjelnici su svi spojevi ovih vodia izvedeni pristupano i s mogunosti pojedinanog odvajanja.Neutralni vodi iza strujne zatitne sklopke mora biti izoliran i ne smije biti uzemljen,niti u kakvom dodiru s uzemljenim djelovima.Detaljnije o izvoenju instalacija vidi na priloenim nacrtima.Kod izvoenja instalacija potrebno je u potpunosti pridravati se tehniki propisa. 3.Izvedba uzemljivaa Temeljni uzemljiva je izveden od trake 25*4 P N.B4.901 ,a polae se u armiranobetonske, odnosno u temelje od nasutog betona prilikom izvedbi istih .Traka se polae na prethodno mjesto nasutih 5 cm debeli sloj betona. U sluaju armiranobetonskih temelja traku treba na svaka 2 m galvanski povezati sa armaturom.Zatim se postave svi potrebni spojevi na temeljni uzemljiva praktiki nepristupaan. Spojeve traka treba izvesti varom od 10 cm duljine.Nakon ponovne provjere potrebnog broja prikljuaka i poto se utvrdi broj i poloaj izvedenih prikljuaka odgovara broju i poloaju projektiranih prikljuaka,moe se zavriti sa betoniranjem temelja.Betoniranjem treba izvesti paljivo (posebno kod nasutih temelja) tako da ne
5

oe do pomicanja uzemljivaa.Sloj betona izmeu uzemljivaa i zemlje treba da je na svim mjestima minimalno 5 cm.Da ne bi dolo do korodiranja prikljuaka privreni na uzemljiva, prikljuak treba do 30 cm od izlaska iz temeja premazati dvostrukim slojem vrueg bitumena.Kako se sve metalne mase,vodovodne cijevi i toplovodi rade ekvipotencijalizacije vezani preko ekvipotencijalnih traka i prikljuaka na temeljni uzemljiva,potrebno je izraditi i antikorozivnoj zatiti uzemljivaa, prikljuaka i traka posvetiti posebnu panju,jer u principu svi elementi ekvipotencijalazacije trebaju imati vijek trajanja najmanje jednak vijeku trajanja objekta.Povezivanjem temeljnog uzemljivaa i svih cjevovoda poloenih u pod ili zemlju, te pologanjem ekvipotencijalnih traka postie se veoma povoljan otpor rasprostiranja i u podrujima s relativno visokim specifinim otporom tla, to opradava dodatne trokove vezane uz izvedbu temeljnog uzemljivaa.

4.Kuni prikljuni ormari Prvi element na uvodu elektrine energije u zgradu je kuni prikljuni ormari (KPO, KPMO, SPMO -samostojei). Njegova izvedba ovisi o vrsti i nainu prikljuka objekta na elektrinu mreu. Uglavnom se primjenjuju tipski prikljuni ormarii koje uvjetuje isporuitelj elektrine energije. Prikljuni ormari moe biti zavrni i prolazni s odvojkom za sljedei objekt. Kabelski KPO najee se ugrauje u zid na visinu 0,6-1,1 m od tla (donji rub). Izgraeni su od kvalitetne samougasive plastine mase koja prua dobru elektrinu zatitu. Izvedeni su u razredu II, tj. zatita od dodira dijelova pod naponom izvedena je sustavom dvostruke izolacije. Vrata se zatvaraju tipskom bravom elektrodistribucijskog poduzea tako da je pristup mogu samo ovlatenim strunim osobama. U prikljuni ormari prvenstveno se smjetaju tzv. glavni osigurai, a ovisno o tipu i druga oprema. Prikljuni mjerni ormarii tipa KPMO, osim za prikljuak objekta na mreu, predvieni su za mjerenje utroka elektrine energije, tj. smjetaja brojila i uklopnog

sata (MTU) tamo gdje je poeljno da se omogui oitanje bez prisutnosti vlasnika objekta. Prikljune snage manjih potroaa su obino 3,6 - 8 kW po fazi to odgovara strujnom optereenju (osigurau) od 16 - 35 A. Na slici 1.1 prikazana je principijelna spojna shema KPMO-a manjega poslovnog objekta. .

Slika 1. Principijelna spojna shema KPMO manjega poslovnog objekta (s osnovnim podacima) - TT instalacijski sustav

Kod veih stambenih objekata postavljaju se, u pravilu, prikljuni ormarii bez ugraenih mjernih ureaja. Brojila su najee u stanovima, ili u etanim ormarima na pojedinim etaama, odnosno kod glavnoga razvodnog ormara. Vrlo veliki stambeni i drugi vei objekti prikljuuju se na VN mreu 10 (20) kV preko distribucijske TS locirane unutar (ili blizu) objekta.

5.Izvedba elektroenergetske instalacije kue Elektroenergetske instalacije treba treba izvesti uz potivanje svih propisa i normi. U stanovima se instalacija izvodi P i PP-Y vodovima uvuenim u podbukno

postavljene plastine cijevi. U prostorima spremita ( i slino) oprema mora biti u odgovarajuoj IP zatiti. 6.Rasvjeta U stanu se preporuuje najmanje dva strujna za napajanje rasvjete s minimalnim presjekom vodia 1,5 mm-Cu. Proraun potrebnog presjek vodia i zahtijevane rasvijetljenosti objanjeni su u drugim poglavljima. U kuhinjama se , pored ope rasvjete , redovito predvia i dodatna rasvjeta radnih ploha. Rasvjetom u stanovima upravlja se pomou instalacijskih sklopki ugraenih kod ulaza u svaku prostoriju. Sklopke tipkala postavljaju se na visinu cca 110 (70-150) cm od gotovog poda. U javnim prostorijama (uionice, ekaonice i sl. ) obavezno se rasvjeta napaja iz dva ili vie strujnih krugova. Sve svjetiljke moraju imati posebni vijak za spajanje sa zatitnim vodiem ( osim razreda II ). Troila manjih snaga ( npr. ventilator) smiju se prikljuivati na strujni krug rasvjete. Vea troila ( ili prikljunica ) dozvoljena su ako ne optereuju vodie, odnosno uz kontrolu optereenja i pada napona u vodiima. 7.Troila ope namjene ( prikljunice ) Troila ope namjene se na instalaciju prikljuuje preko prikljunica ( i utikaa ). U pravilu se ovi strujni krugovi izvode vodiima presjeka 2,5 mm tieni osiguraem 16 A. U stanovima su predviene prikljunice ope namjene u svim prostorima. Visina postavljana ovisi o vrsti prostora i kree se 30-150 cm od gotovog poda. Primjer : kuhinje i radni prostori ; cca 110 cm ostali prostori ; cca 30-45 cm Prikljunice s poklopcem ( IP43) za troila u kuhinju treba u svakom sluaju motriti iznad kuhinjskih elemenata. U hodniku se preporuuje ugradnja minimalno jedne dodatne elektroenergetske prikljunice za prikljuak napojnog dijela telefonske sekretarice. U tablici 1.navedeni su podaci o minimalnom broju prikljunica i svjetiljki prema vrsti prostora kako se preporuuje u razvijenim europskim dravama.

Vrsta prostora Dnevna soba Blagovaonica Kuhinja Radni prostor Spavaa soba Kupaonica WC Hodnik Balkon

Prikljunice 4 4 6 7 4 3 1 1 1

Svjetiljke 1 1 2 1 1 2 1 1 1

Sve energetske prikljunice moraju imati zatitni kontakt koji se spaja sa sabirnicom zatitnog vodia.

7.1.Prikljuak fiksnih troila Fiksna (vrsta) troila npr. elektrini tednjak, el. bojler, klima , kuhinjska napa i drugo, na instalaciju se prikljuuju izravno preko posebnih prikljunih kutija. Za prikljune vodove rabe se instalacijski kablovi. Pri tome je vano napomenuti da troila snage > 2 kW moraju imati posebni strujni krug.

Slika 2.

U kuhinji je obino predvien prikljuak elektrinog tednjaka i perilice sua na visini cca 0,3 m od gotovog poda. Prostorni razmjetaj instalacije u stambenom prostoru (stana) prikazan je na slici 2.

10

7.2.Prikljuak termikih naprava Termike naprave su aparati koji za svoj rad koriste toplinu dobivenu iz elektrine energije. Osnovni element svih termikih naprava je elektrini grija koji se veinom sastoji od grijae spirale smjetene u metalnoj cijevi ili ploi. U elektrinim instalacijama najbrojnije termike naprave su : elektrini bojleri elektrini tednjaci infra grijalice termoakumulacijske pei Njih u pravilu direktno prikljuujemo na el. instalaciju. Druge manje termike naprave prikljuujemo na instalaciju preko utino-spojnih naprava . Termike naprave veih snaga (termoakumulacijske pei, bojleri) esto se spajaju u posebne strujne krugove za koje postoji mogunost MTK upravljanja . To znai da ih lokalni distributer ukljuuje u vrijeme nie tarife. U takvom primjeru termoakumulacijska pe mora imati poseban prikljuak za pogon ventilatora. Za primjer navodimo okvirne vrijednosti snaga koju treba predvidjeti za strujne krugove elektrinih grijala vode : - kupaonski visokotlani bojler od 80 l - kuhinjski niskotlani bojler od 15 l - protono bojler od 5 l/min , dogrijavanje za 25 C - protono bojler od 12 l/min , dogrijavanje za 25C 2000-3000 W 1500 W 18 000 W 21 000 W

Termika troila imaju u pravilu , osim odgovarajuih sklopki , i posebne zatitne i regulacijske ureaje.

11

Na slici 3. prikazana je shema spajanje el. bojlera s odgovarajuim sklopnim, zatitnim i regulacijskim ureajima.

8.Elektrine instalacije u kupaonici Zbog poveane opasnosti od elektrinog udara uslijed smanjenja otpora tijela i dodira tijela s potencijalom zemlje, za kupaonice vae posebni zahtjevi u pogledu izvedbe el. instalacija i izbora elektrine opreme. Ovi zahtjevi odnose se na prostore s kadom, tu kadom i okolne zone, a ne primjenjuju se na zatvorene tvorniki izraene tu kabine s vlastitom tu kadom i odvodnim sustavom (jedino se primjenjuje odredba da se 60 cm od otvorenih vrata ne smiju postavljati sklopke i utinice). Prostori s kadom i tu kadom razvrstavaju se u 4 zone : zona 0 je unutranjost kade ili tu kade zona 1 je s jedne strane ograniena s uspravnom plohom, koja slijedi rubove kade ili tu kade ili, kada nema tu kade , uspravnom plohom 60 cm od (odloene) mlaznica tua, te sa druge strane podom i vodoravnom plohom 2,25 m iznad poda zona 2 je ograniena s jedne strane vanjskom uspravnom plohom zone 1 i usporednom uspravnom plohom na razmaku 0,6 m od zone 1 te s druge strane podom i vodoravnom plohom 2,25 m iznad poda zona 3 je ograniena sjedne strane vanjskom uspravnom plohom zone 2 i usporednom plohom na razmaku 2,4 m od zone 2 te s druge strane podom i vodoravnom plohom na razmaku 2,25 m iznad poda

12

Zone su prikazane na slici 4.

Za sigurnosnu zatitu tih prostora, glede zatite od el. udara, vrijedi : kada se uporablja mali sigurnosni napon (SELV), neovisno o visini nazivnog

napona,zatita od izravnog dodira (osnovna zatita) postie se pokrovima (barijerama) ili kuitima stupnja zatite od najmanje IP 2X ili izolacijom koja izdri ispitni napon od 500 V kroz 1 min pomou dodatnog izjednaavanja potencijala moraju se meusobno spojiti svi

strani vodljivi dijelovi u zonama 1 , 2 i 3 sa zatitnim vodiem svih dostupnih vodljivi dijelova (masa) u tim zonama u zonu 0 doputena je samo zatita sigurnosnim malim naponom (SELV), koji

ne prelazi 12 V, a izvor sigurnosnog napona mora biti izvan zone 0 mjere zatite zaprekama i stavljanjem izvan dohvata rukom nisu doputene takoer nisu doputene mjere zatite stavljanjem u nevodljivi prostor i dodatnim

izjednaavanjem potencijala bez spajanja sa zemljom.

13

Stezaljka kutije za dodatno izjednaavanje potencijala je povezana na PE sabirnicu RO vodiem P/F (npr. 6 mm). Povezivanje metalnih instalacija sa stezaljkom kutije za dodatno izjednaavanje potencijala se u pravilu izvodi P/F vodiem ( 4 mm-Cu). Ako je vodovodna i kanalizacijska instalacija izraena u cijelosti od plastinog materijala, onda dodatno izjednaenje potencijala nije potrebno. Za odabir i ugradnju elektrine opreme , s obzirom na IP zatitu , vrijedi: zona 0 IP X7 (zatita od uinka pri povremenom uronjavanju u vodu) zona 1 IP X5 (zatita od mlaza vode) zona 2 IP X4 (zatita od trcanja vode) zona 3 IP X1 (zatita od kapljica vode koje padaju okomito) Za javna kupatila u zonama 2 i 3 oprema mora biti najmanje IP X5. Slika 5.

14

DIP sabirnica dodatno izjednaavanja potencijala 1 - vodi za dodatno izjednaavanje potencijala 2 vodi za spajanje na sabirnicu glavnog izjednaavanje potencijala (6-16 mm Cu) a prikljuak na cijev centralnog grijanja b prikljuak na kanalizacijsku cijev (ako je metalna) c prikljuak za odvodnu cijev umivaonika (ako je metalna) d prikljuak za vodovodne cijevi e - prikljuak na kadu f prikljuak na odvod iz kade g prikljuak na preljevnu cijev kade Za elektrine vodove i pripadni pribor vai sljedee : kabeli i vodovi, koji se polau nadbukno (na povrini zida) i podbukno (u zidu) do dubine od 5 cm moraju imati izolaciju, koja zadovoljava zahtjeve zatite uporabom opreme razreda II ili jednakovrijedne izolacije, npr. jednoilni kabeli (izolirani vodii ) bez plata u izolacijskim cijevima ili vieilni kabeli s izolacijskim platem u zonama 0 ,1 i 2 smiju se polagati sustavi razvoenja (kabeli i vodovi ) samo za potrebe opskrbe opreme u tim prostorima , dok razvodne kutije nije doputeno postavljati u zonama 0,1 i2 Za sklopke i prikljuni pribor vrijedi sljedee: u zonama 0,1 i 2 nije doputeno ugraivati sklopke i prikljuni pribor ( u zoni 1 i2 doputene su sklopke upravljane poteznom izolacijskom uzicom, ali uz uvjet da sklopka izvan dohvata ruke) u zoni 3 doputene su prikljunice ako su : pojedinano napajane iz transformatora za elektrino odvajanje, ili opskrbljivanje sigurnosnim malim naponom (SELV), ili zatiene strujnom zatitnom sklopkom sa I n < 30 mA prikljunice su s poklopcem te na visini min. 150 cm od poda
15

 sklopke i utinice moraju se ugradit najmanje na razmak 0,6 m od vrata tvornikih izraenih tu kabina Za ugradnju ostale opreme vai : u zoni 0 doputeni su samo elektrini ureaji posebno predvieni za uporabu u zoni 1 smiju se postaviti samo grijai vode , u zoni 2 smiju se postaviti kadi, u

samo grijai vode i svjetiljke razreda II.(ne odnosi se na ureaje opskrbljivane iz SELV kako je ranije navedeno) grijae jedinice u podu , koje su predviene za grijanje prostora, smiju se ugradit

u zonama 1,2 i 3 , uz uvjet da su pokrivene metalnom mreom ili oblogom povezanom na dodatno izjednaavanje potencijala u tom prostoru. Troilima u kupaonici se u pravilu upravlja pomou posebnog kompleta sklopki za kupaonicu. Najee su to tri sklopke kojima ukljuujemo rasvjetu , bojler , grijalicu ili perilicu rublja. Postavlja se ispred ulaznih vrata u kupaonicu te ima odgovarajuu signalizaciju. 9.TK instalacije Dananje TK mree i instalacije omoguuju nam uporabu raznih ureaja i aparata kao to su telefoni , telefaksi, radio i TV, raunala i dr. . U tome smislu moemo govoriti o slijedeim vrstama TK instalacija ili mrea : telefonska instalacija DTK (distribucijska telekomunikacijska kanalizacija) strukturno kabliranje (LAN) domofoni (kombinirani sa zvoncem i el. bravom) videonadzor razglas (ozvuenje) centralni nadzorni sustav protuprovala (alarmni sustavi) dojava poara (vatrodojava) detekcija plinova atenski sustav

16

9.1.Brzina prijenosa informacija Najstariji tip telekomunikacijskog sustava je javna telefonska mrea koja se rabi analogne signale za prijenos informacija . Veina modernih TK sustava temelji se na digitalnim signalima zbog ega se sve vie uvodi digitalizacija analognih signala. Digitalni signali omoguuju prijenos uz manje smetnje i guenje signala, a naroito vee brzine prijenosa. Brzina prijenosa se mjeri u bit/s (kbit/s) . Kod telefonskih mrea je oko 14 kbit/s , a u meunarodnom prometu je i vea od 622 Mbit/s. Kod optikih vodova su brzine prijenosa do 2,6 Gbit/s.

9.2.TK vodovi Telekomunikacijski vodovi mogu se podijelit prema konstrukciji, simetriji , vrsti signala, itd. Tako se prema simetriji dijele na simetrine i asimetrine vodove. Osnovu simetrinog voda ini tzv. telefonska parica ( sa ili bez oklopa zbog smetnji). To su Zapravo dva izolirana i upredena vodia (Cu) najee 0,6 ili 0,8 mm promjera. Vie upredenih parica ini TK kabel. Kabel kao cjelina moe imati zaslon, ali i upredene parice u kabelu mogu imati zasebne zaslone. Meusobni utjecaj upredenih parica moemo jo smanjiti tako da upredemo po dvije upredene parice zajedno pa nastaju tzv. etvorke. Takva se vrsta voda upotrebljava najee , npr. vod YCYM ili J-Y (St)Y 2*2*0,8 mm. U praksi se simetrini kabeli najee dijele u 3 grupe : UTP (Unshielded Twisted Pair) FTP (Foiled Twisted Pair) STP (Shielded Twisted Pair)

17

Slika 6.

Tlocrt kue-raspored telefonskih i antenskih prikljunica

18

10.Zakljuak Moemo zakljuiti da porast broja troila i njihove snage stalna je pojava.Jo ni u jednoj zemlji nije primijeen zastoj u tom pogledu,osim u doba kriznih situacija i ratova.Takvi zastoji su bili relativno kratki.Pri izgradnji elektrine instalacije i mree neophodno je tu injenicu neprekidno imati pred oima.Nije ispravno izraditi mreu i instalaciju za potranju koja nastupa neposredno nakon izgradnje,ve ju je potrebno na odreeni nain predimenzionirati,da bi zadovoljavala i u budunosti. Prema statikim podacima,duljina elektrinih mrea poveava se 2 do 3 % godinje.Primjerice u Njemakoj udvostruena je duljina nadzemnih,a uetverostruena duljina kabelskih elektrinih vodova u razdoblju od oko 20 godina.Duljina vodova koje valja upotrebljavati u zgradi udvostruava se svakih 10 do 15 godina.Ne postoji provjerena metoda kako treba postupiti da bi elektrina mrea ili instalacija bila dobra i u budunosti.To ovisi o mnogo faktora. Najei postupci mogu se ovako odrediti: -poeljno je mreu napraviti tako da u budunosti bude vrlo pogodna i primjerena promjenama na lak nain -kod instalacija treba ostaviti npr.slobodne razvodne kutije.Ispravan odgovor moemo dobiti samo proraunavanjem konkretnih prilika u kojima e raditi pojedina mrea ili instalacija.

11.Glavna pravila elektriara Stavljajui posebno naglasak na sigurnost,navest u ovdje praktian savjet kao 4 glavna pravila elektriara nivoa naobrazbe. Prije rada(odnosno intervencije)na pogonskom sredstvu uradite ovo: 1.iskljuite ga 2.provjerite da li je iskljueno 3.ispitajte ima li napona 4.uzemljite Nakon to obavite ove 4 radnje pristupite radu,imajui u vidu da radite u struci gdje je dovoljno samo jednom pogrijeiti.

19

12.Literatura Vladimir Rode; Elektrine instalacije I i II dio; Elektrostrojarska kola Varadin 2008. god. Konarev tehniki prirunik; Konar 1991 god. Tomi; Elektrine instalacije, k. Knjiga Zg. 1991 god. Materijali sa predavanja iz predmeta Elektrine instalacije

Internet ,stranice www.google.hr

20

TEHNIKA KOLA POEGA

EVIDENCIJSKI LIST IZRADE ZAVRNOG RADA

Ime i prezime uenika : Razred : 3g Zanimanje : Elektroinstalater Mentor : Tomislav ulc, dipl.in. Datum predaje: _____________________________

DATUM KONZULTACIJA

SADRAJ RADA

21