UDK 624.042+625.7:69.009.182 Primljeno 27. 1. 2006.

GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648 641

Neke usporedbe hrvatskih i europskih
norma za djelovanja
Zlatko avor, Jure Radi, Ana Mandi
Kljune rijei
hrvatske norme,
europske norme,
dokumenti za primjenu,
vjetar, potres,
prometno cestovno
optereenje
Z. avor, J. Radi, A. Mandi Pregledni rad
Neke usporedbe hrvatskih i europskih norma za djelovanja
Usporeuju se hrvatske norme niza HRN ENV 1991 i norma HRN ENV 1998-1-1 s europskim normama
niza EN 1991 i normom EN 1998-1. Te hrvatske norme su preuzete europske prednorme s dokumentima
za primjenu, a europske norme su u nekim dijelovima u odnosu na prednorme zamjetno izmijenjene
posebno za djelovanja vjetra, prometa cestovnih mostova i potresa. Zakljuuje se da je prijelazno
razdoblje upitno i da je nuna promiljena uporaba hrvatskih norma i njihova usporedba s europskima.
Key words
Croatian standards,
European standards,
application documents,
wind,
earthquake,
road traffic load
Z. avor, J. Radi, A. Mandi Subject review
Some comparisons between Croatian and European standards for actions on structures
Croatian standards from the HRN ENV 1991 series and the standard HRN ENV 1998-1-1, are compared with
the European standards from the EN 1991 series and the standard EN 1998-1. These Croatian standards are
the adopted European prestandards with application documents. However, some parts of the European
standards differ from the corresponding prestandards, particularly with respect to wind action, action of
traffic on road bridges, and earthquake action. It is stated in conclusion that the transition period is
questionable, and that caution must be exercised in the use of Croatian standards and in their comparison
with the corresponding European standards.
Mots cls
normes croates,
normes europennes,
documents d'application,
vent,
tremblement de terre,
charge de circulation
routire
Z. avor, J. Radi, A. Mandi Ouvrage de syntse
Quelques comparaisons entre normes croates et europennes relatives aux actions sur les structures
Les normes croates de la srie HRN ENV 1991 et la norme HRN ENV 1998-1-1 sont compares avec les
normes europennes de la srie EN 1991 et la norme EN 1998-1. Ces normes croates sont les prnormes
europennes (avec documents d'application) adoptes en Croatie. Nanmoins, quelques parties des normes
europennes diffrent des prnormes correspondantes, notamment en ce qui concerne l'action du vent,
l'action du trafic routier sur les ponts, et l'action sismique. Il est constat en conclusion que la priode de
transition peut tre mise en question, et que l'on doit tre prudent lors d'utilisation des normes croates et au
cours de leur comparaison avec les normes europennes correspondantes.

,
,

,
,
,

. , . , .
k
HRN ENV 1991 HRN ENV 1998-1-1
EN 1991 EN 1998-1.
,
, ,
. ,

.
Schlsselworte
kroatische Normen,
europische Normen,
Anwendungsdokumente,
Wind,
Erdbeben,
Strassenverkehrsbelastung
Z. avor, J. Radi, A. Mandi bersichtsarbeit
Einige Vergleichungen der kroatischen und europischen Normen fr Wirkungen
Man vergleicht die kroatischen Normen der Reihe HRN ENV 1991 und der Norm HRN ENV 1998-1-1
mit den europischen Normen der Reihe EN 1991 und der Norm EN 1998-1. Diese kroatischen Normen
sind die bernommenen europischen Vornormen mit Anwendungsdokumenten, aber die europischen
Normen sind in einigen Teilen im Verhltnis zu den Vornormen merklich verndert, besonders
betreffend die Wirkung von Wind, Verkehrsbelastung der Strassenbrcken und Erdbeben. Man schliesst
dass die bergangsfrist fraglich ist und dass eine durchdachte Bentzung kroatischer Normen und
deren Vergleich mit den europischen notwendig ist.
Autori: Doc. dr. sc. Zlatko avor, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Jure Radi, dipl. ing. gra.; mr. sc. Ana Mandi,
dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, Kaieva 26, Zagreb
Usporedbe norma za djelovanje Z. avor i drugi
642 GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648
1 Uvod
Europske norme za projektiranje konstrukcija (Structural
Eurocodes) zasnivaju se na suvremenom pristupu pro-
raunu konstrukcija, a ideja njihova stvaranja jest ujed-
naavanje uvjeta projektiranja i graenja konstrukcija
zgrada i drugih inenjerskih graevina u europskim zem-
ljama.
Predvieno je donoenje deset nizova posebnih europs-
kih norma (EN, eurokodova, engl. Eurocodes) koje se
odnose na proraun i oblikovanje konstrukcija zgrada i
drugih graevina ukljuujui i geotehniki proraun, a
obuhvaaju razliita djelovanja na konstrukcije i razlii-
te materijale konstrukcija. Svaki niz ima nekoliko dijelova.
Zbog opsenosti posla predvieno je njihovo postupno
donoenje i uvoenje u primjenu i to prvo kao europskih
prednorma (ENV) koje se primjenjuju u prijelaznom raz-
doblju. Nakon prijelaznog razdoblja i unoenja eventual-
nih izmjena prednorme se pretvaraju u norme (EN).
Stupanjem na snagu Tehnikog propisa za betonske kon-
strukcije za projektiranje betonskih konstrukcija vrijede
odredbe odreene hrvatskim normama nizova HRN
ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN
ENV 1998 s nacionalnim specifinostima danim u naci-
onalnim dokumentima za primjenu kao posebnim doku-
mentima na poetku pojedine norme (NAD - National
Application Document).
Hrvatske su norme za projektiranje konstrukcija, dakle u
cijelosti preuzete europske prednorme.
Djelovanja na konstrukcije odreuju se prema hrvatskim
normama niza HRN ENV 1991. U odnosu na dosadanje
propise za optereenja mnogo su sloenije i razraenije.
Potresno djelovanje odreuje se prema nacrtu hrvatske
prednorme nHRN ENV 1998-1-1.
U budunosti bi se u Hrvatskoj za proraun konstrukcija
trebale primjenjivati europske norme, tj. eurokodovi (EN),
ve preuzete i valjane u nekim europskim zemljama. Stoga
su u tablici 1. prikazane i odgovarajue europske norme
za djelovanja na konstrukcije.
Usporedbom ovih hrvatskih norma preuzetih europskih
prednorma i europskih norma koje e valjati preuzeti na-
kon prijelaznog razdoblja, uoili smo neke bitne razlii-
tosti za pojedina djelovanja.
Osim toga istiemo i neke probleme Nacionalnih doku-
menata za primjenu.
Takve razliitosti mogu bitno utjecati na cjelokupne tro-
kove graevine projektirane u prijelaznom razdoblju
prije usvajanja europskih norma.
2 Optereenje vjetrom
Pojednostavnjeni proraun u sklopu norme HRN ENV
1991-2-4 djelovanje vjetra uzima kao zamjenjujue sta-
tiko optereenje. Za zgrade tlakovi vjetra djeluju oko-
mito na vanjske i unutranje povrine zgrade:
( )
pe e e ref e
c z c q w = ( )
pi i e ref i
c z c q w = ,
a za mostove proraunavaju se sile vjetra u svim horizon-
talnim smjerovima:
( )
ref f d e e ref w
A c c z c q F = .
U gornjim izrazima q
ref
je poredbeni tlak srednje brzine
vjetra ovisan o poredbenoj brzini vjetra v
ref
, koeficijenti
c
e
(z
e
), c
e
(z
i
) su koeficijenti izloenosti (poloaja), a c
pe
i
c
pi
koeficijenti vanjskog i untranjeg tlaka.
Za mostove se rabi i dinamiki koeficijent odziva kons-
trukcije na udar vjetra c
d
, aerodinamiki koeficijent sile
vjetra c
f
i poredbena plotina djelovanja vjetra A
ref
.
Poredbena brzina vjetra odreuje se prema osnovnoj vrijed-
nosti poredbene brzine vjetra v
ref,0
koja je prikazana u
zemljovidu Hrvatske za podruja optereenja vjetrom u
Tablica 1. Pregled hrvatskih norma i europskih norma za djelovanja na konstrukcije
Djelovanje Hrvatske norme Europske norme
Prostorne teine, vlastite teine, uporabna optereenja HRN ENV 1991-2-1 EN 1991-1-1
Poarno djelovanje HRN ENV 1991-2-2 EN 1991-1-2
Optereenje snijegom HRN ENV 1991-2-3 EN 1991-1-3
Optereenje vjetrom HRN ENV 1991-2-4 EN 1991-1-4
Toplinska djelovanja HRN ENV 1991-2-5 EN 1991-1-5
Djelovanja tijekom izvedbe HRN ENV 1991-2-6 EN 1991-1-6
Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom i eksplozijom HRN ENV 1991-2-7 EN 1991-1-7
Prometna optereenja mostova HRN ENV 1991-3 EN 1991-2
Djelovanja na silose i spremnike tekuina HRN ENV 1991-4 EN 1991-3
Djelovanja uzrokovana kranovima i drugim strojevima HRN ENV 1991-5 EN 1991-4
Potresno djelovanje HRN ENV 1998-1-1 EN 1998-1
Z. avor i drugi Usporedbe norma za djelovanje
GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648 643
nacionalnom dodatku za primjenu norme. Odreeno je
pet podruja, a zbog lake primjene Republika Hrvatska
podijeljena je na 10 regija, a svakoj pripada odreeno
podruje ili podruja optereenja vjetrom.
Prema Nacionalnom dokumentu za primjenu vrijednosti
osnovnih poredbenih brzina vjetra v
ref,0
dodatno se kori-
giraju s obzirom na nadmorsku visinu koeficijentom
c
ALT
= 1 + 0,001 a
s
,
gdje je a
s
nadmorska visina u metrima.
Dinamiki koeficijent odziva konstrukcije na udar vjetra
c
d
jednostavno se moe odrediti prema dijagramu danom u
normi za cestovne i eljeznike mostove raspona od 200
m te za pjeake mostove raspona od 30 m ovisno o vi-
sini konstrukcije nad tlom i takvim pristupom dobiva se
s vrijednou manjom od 1,0.
Aerodinamiki koeficijent sile za puhanje vjetra poprije-
ko na most dobiva se mnoenjem koeficijenta sile za
beskonanu vitkost c
fx,0
s koeficijentom redukcije zbog
vitkosti
,x
:
x , 0
c c
fx, fx
= .
Koeficijent c
fx,0
ovisi o odnosu irine i visine rasponske
konstrukcije bez prometa ili s prometom, a koeficijent

,x
ovisi o proraunskoj vitkosti te o koeficijentu pu-
noe = A/A
c
konstrukcije.
Slika 1. Izvorni koeficijent izloenosti c
e
(z
e
) prema ENV 1991-2-4
Koeficijent izloenosti uzima u obzir uinke hrapavosti
terena, topografije i visine iznad tla, na srednju brzinu
vjetra i turbulenciju. Prema izvornom tekstu norme
HRN ENV 1991-2-4 za ravne terene (koeficijent topo-
grafije c
t
= 1) koeficijent izloenosti se moe odrediti iz
slike 1. vezano uz visinu z iznad tla i kategoriju hrapa-
vosti terena (od I otvoreno more, jezera s najmanje
5 km otvorene povrine u smjeru vjetra ili ravnica bez
prepreka do IV gradska podruja u kojima je najmanje
15% podruja izgraeno i ija prosjena visina prelazi
15 m). Teren se uglavnom smatra ravnim, osim za loka-
cije blizu izdvojenih breuljaka i strmih nagiba.
Nacionalnim dokumentom za primjenu ovaj koeficijent
izloenosti vrijedi za regije P1 do P4, a uvodi se izmije-
njeni koeficijent izloenosti za regije P5 do P10 (prio-
balje, otoci, dalmatinsko zalee) vidljiv na slici 2.
Slika 2. Izmijenjeni koeficijent izloenosti c
e
(z
e
) prema NAD-u za
primjenu HRN ENV 1991-2-4
Usporedili smo optereenje vjetrom u kN po metru kva-
dratnom nadlunih sklopova Maslenikog i Skradinskog
mosta (slika 3.). Za Masleniki je most poredbena brzi-
na vjetra za prometom neoptereeni most 54,5 m/s, a za
Skradinski 37,24 m/s. Za prometom optereen most rabi
se poredbena brzina od 23 m/s iz HRN ENV 1991-3.
Kako je najvea brzina vjetra pri kojoj postoje uvjeti za
zabranu prometovanja svih kategorija vozila u sluaju
suhog kolnika u radu |14| utvrena s vrijednou 30,5
m/s i ona se primjenjuje za usporedbe.
Ne smije se zaboraviti poredbenu plotinu djelovanja
vjetra ija se visina u ovim normama odreuje bitno druk-
ije nego u dosada valjanim propisima. Za prometom
neoptereen most vrijedi tablica 2., a za prometom opte-
reen most od razine kolnika dodaje se visina vozila 2,0 m
umjesto dosadanjih 3,5 m.
Tablica 2. Visine koje se rabe za odreivanje A
ref
Tip ograde
Na jednoj
strani
Na obje
strane
Otvorena ograda ili
otvorena zatitna
ograda
h + 300 mm h + 600 mm
Puna ograda ili puna
zatitna ograda
h + h
1
h + 2h
1
Otvorena ograda i
otvorena zatitna
ograda
h + 600 mm h + 1200 mm
Usporedbe norma za djelovanje Z. avor i drugi
644 GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648
Da pokaemo izuzetni utjecaj izmijenjenog koeficijenta
izloenosti, odreeno je optereenje vjetrom uz uporabu
izvornog (slika 1. i slika 3: zeleni stupci) i izmijenjenog
koeficijenta izloenosti (slika 2. i slika 3: plavi stupci).
Vjetar na prometomneoptereen rasponski sklop (kN/m
2
),
v
ref
iz NAD
2
,
5
0
2
,
6
2
5
,
5
9
3
,
0
9
9
,
2
3
5
,
1
5
6
,
8
7
5
4
,
0
8
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Maslenica Skradin
Vjetar na rasponski sklop optereen prometom(kN/m
2
),
v
ref
=23 m/s
1
,
2
5
1
,
1
5
7
0
,
9
9
7
0
,
9
0
8
1
,
6
5
1
,
5
1
3
1
,
4
6
1
,
3
6
0
1
2
3
4
5
6
Maslenica Skradin
projekt ili vaei propis
HRN ENV 1991-2-4 i ce izvorni
HRN ENV 1991-2-4 i ce iz NAD
prEN 1991-1-4
Vjetar na rasponski sklop optereen prometom(kN/m
2
),
v
ref
=30,5 m/s
1
,
2
5
1
,
1
5
7
1
,
7
5
3
1
,
6
2
,
8
9
4
2
,
6
6
2
,
5
6
2
,
3
9
0
1
2
3
4
5
6
Maslenica Skradin
Slika 3. Usporedba optereenja vjetrom na rasponski sklop dvaju
lunih mostova u priobalju
Usporedimo li potom hrvatsku normu s nacrtom europs-
ke norme prEN 1991-1-4, uoavamo razliitosti. Ovom
normom uvodi se posebno poglavlje za djelovanje vjetra
na mostove gdje je sila vjetra poprijeko na os mosta de-
finirana sljedeim izrazom:
ref
2
w
2
1
A C v F
b
= .
Prva su tri lana zajedno osnovni tlak vjetra q
b
. Osnovna
brzina vjetra v
b
, odreuje se prema temeljnoj vrijednosti
osnovne brzine vjetra v
b,0
pri emu europska norma ne
daje korekciju ovisno o nadmorskoj visini.
Koeficijent vjetrenog optereenja C dobiva se umno-
kom koeficijenta izloenosti i koeficijenta sile:
f e
c c C = .
Koeficijenti izloenosti su neto izmijenjeni, kao to se
vidi na slici 4. Razlikuje se 5 kategorija terena (0, I, II,
II, IV) pri emu je kategorija I iz hrvatske norme sada
rastavljena na kategoriju 0 otvoreno more ili obalno
podruje izloeno otvorenom moru i kategoriju I jeze-
ra ili ravnice bez prepreka s nezamjetnom vegetacijom.
Na primjer, za kategoriju terena III i visinu 50 m koefi-
cijent izloenosti oitan s dijagrama na slici 1. iznosi
tono 3,0, a koeficijent izloenosti oitan s dijagrama na
slici 4. priblino 2,8.
Slika 4. Koeficijent izloenosti c
e
(z
e
) prema prEN 1991-1-4 za pet
kategorija terena
Pri odreivanju aerodinamikog koeficijenta sile za smjer
vjetra poprijeko na most c
fx
ne koristi se koeficijentom
redukcije zbog vitkosti
,x
ve vrijedi c
fx
= c
fx,0
. Pored-
bena plotina djelovanja vjetra odreuje se na isti nain
kao i u hrvatskoj normi, kako se vidi u tablici 2.
U hrvatskoj normi dinamiki koeficijent odziva kons-
trukcije na udar vjetra c
d
ovdje se ne upotrebljava.
Sve navedeno moe kod mostova rezultirati neto veim
optereenjem vjetrom prema europskoj normi u odnosu
na optereenje dobiveno europskom prednormom, ali
dosta manjim u odnosu na optereenje vjetrom prema
novoj hrvatskoj normi, koje se vidi na slici 3.
Prikazani pojednostavnjeni postupak vrijedi samo ako
se ne mora uzeti u obzir dinamiki odziv konstrukcije
mosta. Navodi se da to naelno vrijedi za uobiajene
cestovne i eljeznike mostove raspona manjeg od 40
m. Za sve ostale mostove trebalo bi se koristiti detaljnim
postupkom dinamikog odgovora koji je prilino sloen
i zahtjevan.
Usporedbom dosadanjih optereenja vjetrom i optere-
enja vjetrom prema novoj hrvatskoj normi ustanovlje-
no je da nova hrvatska norma daje od 2 puta (most Skra-
din) do 3,7 puta (most Maslenica) vea optereenja vjet-
rom, to je teko prihvatljivo.
Razlozi su u velikim propisanim osnovnim brzinama
vjetra v
b,0
, za vjetrena podruja IV i V, veim nego u
svim ostalim dijelovima Europe i u poveanim koefici-
Z. avor i drugi Usporedbe norma za djelovanje
GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648 645
jentima izloenosti za podruje bure u odnosu na europ-
sku normu definiranim nacionalnim dokumentom za
primjenu.
3 Potresno djelovanje
Primjenom norme HRN ENV 1998-1-1 potresno djelo-
vanje odreuje se proraunskim ubrzanjem tla a
g
, koje
odgovara povratnom razdoblju potresa od 500 godina.
Proraunsko ubrzanje tla ovisi o stupnju potresnog rizi-
ka i odreuje se na temelju odgovarajuih seizmolokih
ispitivanja lokacije graevine ili prema usvojenim vri-
jednostima za potresna podruja dravnog teritorija.
Nacionalni dokument za primjenu ove norme sadri se-
izmoloku kartu Hrvatske s podrujima intenziteta 6, 7,
8 i 9 stupnja ljestvice.
Povrinsko seizmiko gibanje promatrane toke tla mo-
e se predstaviti spektrom odziva koji je temeljni prikaz
potresnog djelovanja. Elastini spektar odziva S
e
(T) de-
finira se analitiki za etiri podruja perioda vibracija
sustava, te modificira sukladno kategorijama tla za koje
su dani svi potrebni parametri u normi.
Norma HRN ENV 1998-1-1 razlikuje tri razreda tla: A,
B i C. Europska norma EN 1998-1-1 razlikuje pet raz-
reda tla: A, B, C, D, E i F te dva tipa elastinog spektra
odziva, tip 1 i tip 2.
Ako nisu uzeta u obzir duboka geoloka istraivanja,
preporuuje se uporaba dvaju tipova spektra. Ako pot-
resi imaju magnitudu povrinskog vala M
s
5,5, prepo-
ruuje se usvojiti spektar tipa 2.
Navedeni se parametri uvrtavaju u neto izmijenjene
izraze, i to posebno za horizontalni elastini spektar od-
ziva, a posebno za vertikalni elastini spektar odziva, uz
prikazan odnos osnovnih proraunskih ubrzanja tla a
vg
/a
g
za spektar tipa 1 i spektar tipa 2.
Izrazi su izmijenjeni i za horizontalni proraunski spek-
tar odziva, dok se za odreivanje vertikalne komponente
predlau isti, u kojima je a
g
zamijenjeno s a
vg
, S = 1,0, a
ostali parametri odgovaraju elastinom vertikalnom
spektru.
U tablici 3. prikazana je usporedba razreda tla prema
hrvatskim i europskim normama, a na slikama 5., 6. i 7.
usporeeni su elastini spektri odziva; vidi se da se raz-
redi tla u nekim sluajevima prema svojstvima tla pre-
klapaju.
Usporedbom elastinih spektara odziva za tla istih svoj-
stava uoavamo bitne razlike koje ovise o osnovnom
periodu vibracija sustava T. Za tla ija svojstva odgova-
raju razredu A (slika 5.) i u hrvatskim i u europskim nor-
mama najvee vrijednosti ordinate su jednake. Za pod-
ruja 2,5 s < T < 4,0 s u kojima se konstrukcije mostova
najee nalaze, vrijednosti su elastinog spektra i do
dvostruko manje uz primjenu europske norme.
Tablica 3. Usporedba razreda tla prema hrvatskim i europskim normama
ENV 1998-1-1 EN 1998-1
Stjenovita tla s najvie 5 m slabijeg materijala pri povrini i
brzinom irenja poprenih valova v
s
> 800 m/s.
A
A
Stjenovita tla s najvie 5 m slabijeg materijala pri
povrini brzinom irenja poprenih valova v
s
> 800
m/s.
Naslage krutog pijeska, ljunka ili prekonsolidirane
gline, debljine od nekoliko desetaka metara, s
postupnim poveanjem mehanikih svojstava s
dubinom i brzinom irenja poprenih valova v
s
> 400
m/s na dubini od 10 m.
Naslage vrlo krutog pijeska, ljunka ili prekonsolidirane
gline, debljine od nekoliko desetaka metara, s postupnim
poveanjem mehanikih svojstava s dubinom i brzinom
irenja poprenih valova v
s
= 360 - 800 m/s.
B
B
Duboke naslage srednje zbijenog pijeska, ljunka ili
srednje krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do
nekoliko stotina metara, s v
s
> 200 m/s na dubini od
10 m do v
s
> 350 m/s na dubini od 50 m.
Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, ljunka
ili krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do nekoliko
stotina metara, s v
s
= 180 -360 m/s.
C
C
Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim
slojevima ili bez njih s v
s
s 200 m/s u gornjih 20 m.
Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim
tlima s v
s
s 200 m/s u gornjih 20 m
Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim slojevima ili bez
njih s v
s
s 180 m/s u gornjih 20 m.
Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim tlima s v
s
s
180 m/s u gornjih 20 m.
D
Profil tla A s povrinskim aluvijalnim slojem s brzinama
irenja poprenih valova v
s
za tip C i D, i debljinom izmeu 5
i 20 m, ispod kojeg je krui materijal sa v
s
> 800 m/s.
E
Usporedbe norma za djelovanje Z. avor i drugi
646 GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648
7
O
MKS-64, a
g
=0,1g
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T(s)
S
e

(
T
)
ENV 1998-1-1, A razred tla
EN 1998-1, A razred tla, tip 1
EN 1998-1, A razred tla, tip 2
Slika 5. Elastini spektri odziva za VII. potresno podruje i razrede
tla A
9
O
MKS-64, a
g
=0,3g
0
2
4
6
8
10
12
14
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T(s)
S
e

(
T
)
ENV 1998-1-1, C razred tla
EN 1998-1, C razred tla, tip 1
EN 1998-1, C razred tla, tip 2
Slika 6. Elastini spektri odziva za IX. potresno podruje i razrede tla C
8
O
MKS-64, a
g
=0,2g
0
2
4
6
8
10
12
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T(s)
S
e

(
T
)
ENV 1998-1-1, C razred tla
EN 1998-1, D razred tla, tip 1
EN 1998-1, D razred tla, tip 2
Slika 7. Elastini spektri odziva za VIII. potresno podruje i
razrede tla C odnosno D
Na primjeru tla svojstava koja odgovaraju razredu C
(slika 6.) u podruju niih perioda, ordinata je poveana
primjenom europskih norma, ali za podruja veih peri-
oda ordinata je bitno manja. Ako se uz to provedu odgo-
varajua ispitivanja tla koja e rezultirati magnitudom
povrinskog vala M
s
5,5 mogua je primjena elasti-
nog spektra tipa 2 to, za period titranja T = 2,5 s na pri-
mjer, ini ordinatu i trostruko manjom od one koja se
dobiva primjenom hrvatske norme.
Za tla ija svojstva odgovaraju razredu C prema hrvats-
koj normi odnosno razredu D prema europskoj (slika 7.)
do perioda T = 2,2 s ordinate elastinog spektra prema
europskoj normi su vee, a iznad te vrijednosti perioda
se smanjuju. Za elastini spektar tipa 2 vrijedi slino kao i
gore.
Sve to navodi nas na zakljuak da primjena valjane hrvat-
ske norme pri proraunu na potresno djelovanje moe
rezultirati bitno veim utrokom gradiva, nego to e
biti potrebno prema europskim normama koje emo us-
koro morati usvojiti.
4 Prometno optereenje cestovnih mostova
Karakteristina optereenja koja predstavljaju suvreme-
na cestovna vozila na europskim cestama statistiki su
obraena i u normi HRN ENV 1991-3 saeta u 4 modela.
Ovdje razmatramo Model 1glavni sustav optereenja
od koncentriranog i kontinuiranog optereenja koje obu-
hvaa uinke tekih vozila i osobnih vozila (slika 8.) te
Model 2optereenje jednom osovinom koje obuhvaa
prometne uinke na vrlo kratkim rasponima, a slui lo-
kalnim provjeravanjima (slika 9.a).
2 2 2
2

q
1
k
=
9
k
N
/
m
q
3
k
=
2
,
5
k
N
/
m
q
2
k
=
2
,
5
k
N
/
m
q
r
k
=
2
,
5
k
N
/
m

q
1
k
=
9
k
N
/
m
1
2
0
Q1k
Q1k
Q3k
Q3k Q2k
Q2k
2
qrk=2,5kN/m
200
q3k=2,5kN/m
Q3k=100kN
qrk=2,5kN/m
HRN ENV 1991-3
50 50 200 50 200 50 50
DIN Fachbericht 101
q1k=9,0kN/m
Q1k=300kN
2
2
Q2k=200kN
q2k=2,5kN/m
q1k=9,0kN/m
Q1k=240kN
2
q2k=2,5kN/m
Q2k=160kN
2
84 50
2
2
2
984
Slika 8. Primjena Modela 1 prometnog optereenja na mostu
Z. avor i drugi Usporedbe norma za djelovanje
GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648 647
Norma omoguava uporabu korekcijskih (prilagodbenih)
faktora Modela 1, o
Qi
> 0,8 za koncentrirana optereenja
i o
qi
= 1,0 za kontinuirano optereenje u svim trakovima
osim prvog. U Nacionalnom dokumentu za primjenu,
meutim, nisu navedene vrijednosti tih faktora pa bi se
trebalo koristiti punim europskim optereenjem. No upitno
jest da li je to nuno s obzirom na stvarno optereenje
na naim prometnicama (slika 10.).
Stoga valja razmotriti mogunosti uporabe faktora reduk-
cije usporedbom sa stvarnim optereenjem koje se na
naim prometnicama oekuje, a tako dobivene faktore
usporediti s onima koji e biti istraeni i predloeni u
okolnim zemljama, pa nastojati odabrati to sukladnije
vrijednosti za itav prometni sustav kojem e pripadati i
hrvatske prometnice.
60
3
5
200
Q =400 kN
ak
ak
Q o
Q1 Q
Q =240 kN
200
o
Q1
ak
ak
40 40
4
0
200 kN 120 kN
a) b)
Slika 9. Model 2 prometnog optereenja a) HRN ENV 1991-3, b)
DIN Fachbericht 101
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
2,0
2,2
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
rasponi (m)
o
d
n
o
s

m
o
m
e
n
a
t
a

(

)

m
m
m
ENV 1991-3/SB-teska vozila
DIN Fachbericht/SB-teska vozila
V600+300/SB-teska vozila
PTP5/SB-teska vozila
Slika 10. Usporedbe maksimalnih momenata savijanja dobivenih
dosadanjim propisima i normativnim shemama sa
simulacijom stvarnog prometa u Slavonskom Brodu-
istok
Kao primjer za navedeno, u njemakome strunom iz-
vjetaju DIN Fachbericht 101 preporuuje se korekcijski
faktor 0,8 za koncentrirano optereenje u prvome i dru-
gome traku, dok za trei trak vrijedi samo kontinuirano
optereenje (slika 8.). Napominjemo da se ovdje ne pri-
mjenjuje faktor redukcije kontinuiranog optereenja u
prvom traku.
Osim toga u ovome se izvjetaju preporuuje osovinsko
optereenje Modela 2 o
Q1
Q
ak
gdje je Q
ak
= 240 kN.
Ako je potrebno, moe se u proraun uzeti i samo jedan
kota s 120 kN. Plotine nalijeganja kotaa prema ovim
smjernicama uzimaju se 40 40 cm (slika 9.b).
Za proraun proraunskih vrijednosti djelovanja karak-
teristina vrijednost prometnog djelovanja cestovnih
mostova mnoi se s parcijalnim koeficijentom 1,35 pre-
ma normi HRN ENV 1991-3, no u spomenutom njema-
kome strunom izvjetaju uz redukciju osovinskih opte-
reenja faktorom 0,8 ovaj je koeficijent 1,5.
Napominjemo ovdje i jedan nedostatak norme HRN
ENV 1991-3 to se tie horizontalnog djelovanja. Sila
koenja u ovoj normi dobiva se kao 60% koncentriranog
tereta i 10% jednolikoga rasprostrtog optereenja s do-
njom i gornjom granicom od 180 kN odnosno 800 kN.
Q
lk
= 0,60o
Q1
(2Q
k1
) + 0,1o
q1
q
1k
w
1
L
180o
Q1
kN s Q
lk
s 800 kN
EN 1991-2 uvodi promjenu i maksimalnu silu ogrania-
va na Q
lk
s 900 kN te prikazuje preporuenu horizontal-
nu silu koja se prenosi prijelaznim napravama:
Q
lk
= 0,60o
Q1
Q
k1
.
5 Zakljuak
Nedostatak cjelokupnog sustava uvoenja europskih nor-
ma prijelazna su razdoblja u kojima je potrebno zakon-
ski prihvatiti prednorme.
Europa je ve uoila odreene nedostatke i propuste u
ovim prednormama te uvela izmjene u konane europs-
ke norme za projektiranje. Neke su europske zemlje ve
ove novine prihvatile i uklopile u svoj zakonodavni sustav.
Stoga je u ovom prijelaznome razdoblju potrebno pro-
miljeno koristiti se vrijedeim hrvatskim normama
(HRN ENV) usporeujui ih s europskim normama (EN).
Mislimo da nam zakonske procedure ne bi smjele utjecati
na nepotrebno poveanje trokova pri izvedbi graevina
u prijelaznom razdoblju do usvajanja europskih norma.
S druge strane neispravno je usvojiti propuste europskih
prednorma, koji su oito na strani manje sigurnosti, sa-
mo zato to su trenutano na snazi.
Ovdje napominjemo da je postupno uvoenje prednor-
ma rezultiralo i time da stupanjem na snagu Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije, betonske mostove va-
Usporedbe norma za djelovanje Z. avor i drugi
648 GRAEVINAR 58 (2006) 8, 641-648
lja proraunavati na djelovanja prema hrvatskim norma-
ma, dok za eline mostove, kako jo nije usvojen novi
propis za eline konstrukcije, i dalje praktiki vrijedi
Pravilnik za optereenja iz 1991.
LITERATURA
|1| Tehniki propis za betonske konstrukcije, Narodne novine 101
od 22. 8. 2005.
|2| HRN ENV 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i
djelovanja na konstrukcije 2-4. dio: Djelovanja na
konstrukcije Optereenje vjetrom (ENV 1991-2-4: 1995)
|3| HRN ENV 1991-3 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja
na konstrukcije 3. dio: Prometna optereenja mostova (ENV
1991-3: 1995)
|4| HRN ENV 1998-1-1 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija
otpornih na potres 1-1. dio: Opa pravila Potresna
djelovanja i opi zahtjevi za konstrukcije (ENV 1998-1-1:
1994)
|5| pr EN 1991-1-4: Actions on structures: Wind actions, European
Committee for Standardization, Bruxelles, January 2004
|6| EN 1991-2: Actions on structures: Traffic loads on bridges,
European Committee for Standardization, Bruxelles, September
2003
|7| EN 1998-1: Design of structures for earthquake resistance Part
1: General rules, seismic actions and rules for buildings,
European Committee for Standardization, Bruxelles, December
2004
|8| Mandi, A.; avor, Z.; Radi, J.: Usporedba propisa za
prometna optereenja cestovnih mostova, Savjetovanje
Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat,
10.-12.04.2003., zbornik radova, str. 485-494
|9| Mandi, A.; avor, Z.; Radi, J.:: Propisi za djelovanje vjetra
na mostove, Savjetovanje Hrvatska normizacija i srodne
djelatnosti, Cavtat, 2003., zbornik radova, str. 495-506
|10| Mandi, A.; Radi, J.:: Prilog osuvremenjivanju propisa za
optereenja mostova, Graevinar 56 (2004) 7, str. 409 422
|11| Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije - Prirunik,
Hrvatska sveuilina naklada Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet Andris, Zagreb 2006.
|12| Mandi, A.: Prilog osuvremenjivanju propisa za optereenja
mostova, Magistarski rad, 2003.
|13| DIN - Fachbericht 101: Einwirkungen auf Brcken, izdanje
oujak 2003.
|14| Baji, A.: Procjena smjera i brzine vjetra na trasi autoceste
Tunel Sv. Rok (jug)-Maslenica, Savjetovanje Hrvatska
normizacija i srodne djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat, 10.-
12.04.2003., zbornik radova, str. 521-530.