Iz Stranih Medija

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 3

PORTAL www.koreni.net BIE USKORO DOSTUPAN I NA ADRESI www.koreni.rs koreni@telia.com ::.

Skenirano

05. June, 2012

Iz stranih medija Suenje Mladiu odloeno za etiri nedelje


Traljavi poetak suenja Ratku Mladiu, kada Tuilatvo Hakog tribunala nije objavilo i dostavilo dokazni materijal odbrani srpskog generala, pokazuje da su namere takvog suda krajnje nepotene i unapred sraunate na to da se optuenom ne da nikakva ansa na pravedno suenje i odbranu.

::. Navigacija

Naalost, srpske vlasti i dalje ostaju gluve na skandalozno ponaanje Hakog suda. Nije jasno da li nee ili ne smeju da reaguju na oigledne i namerne "propuste" tog antisrpskog suda. Srbija se ponaa tako kao da i nije drava u pravom smislu rei. Naime, ne postoji drava u svetu koja ne bi stala u odbranu svojih graana, ma gde oni bili ili ma gde im se na zemaljskom aru sudilo. Ovde se ne radi samo o generalu Mladiu ili Vojislavu eelju, ve i o brojnim srpskim oficirima i politiarima, kojima se sudi u Tribunalu ili su tamo ve osueni na nepravedne i drastine (viedecenijske) kazne. Takoe, Srbija uopte ne reaguje i na brojna hapenja Srba po svetu, po lanim optubama Federacije BiH i Hrvatske. to je nagore, ini se, da se niko u Srbiji ne stidi ovakvog nemara i zloinakog ponaanja srpske vlade prema svojim zemljacima koji trunu po brojnim evropskim tamnicama. U dnu je i lanak koji je objavljen u Njujork Tajmsu nakon to je Tomislav Nikoli pobedio na predsednikim izborima, a koji je ovih dana esto citiran u srpskim medijima. ikago tribjun 24. maj 2012. Suenje za genocid generalu bosanskih Srba, Ratku Mladiu, bie nastavljeno u Hakom tribunalu 25. juna, etiri nedelje kasnije nego to je prvobitno planirano, reeno je u Tribunalu u etvrtak. Mladi, koji je uhapen u Srbiji u maju 2011, nakon 16 godina skrivanja, optuen je za genocid, to jeste, za svoju ulogu u opsadi bosanskog glavnog grada Sarajeva i u organizovanju ubistva 8.000 muslimanskih mukaraca i deaka u Srebrenici 1995; najveem evropskom masakru nakon Drugog svetskog rata. U svom uvodnom izlaganju pred Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY) prole nedelje, tuilatvo je pokazalo snimke civila koji bee od snajperske vatre u Sarajevu i hiljade muslimana koji su saterani u autobuse i deportovani iz Srebrenice.

Vie od 65 000 mesenih ulazaka na www.koreni.net je razlog za toliko puta reeno: Hvala!

::. Web TV Koreni

Jutro on line 07.03.2012.

Dejan Radojkovi

Prvi svedok trebalo je svedoi 29. maja, ali je Mladiev advokat Branko Luki zatraio odlaganje za est meseci jer, kako je rekao, Mladiev tim odbrane nije dobio na vreme sve dokaze od tuioca. Sud je to okarakterisao kao tehniku greku: neke diplomate tvrde da dokumenti nisu korektno "aploudovani" (presnimljeni) na (kompjuterski) sistem suda. Sud, sa seditem u Hagu, izdao je novo saoptenje u kome stoji da e prvi svedok biti sasluan 25. juna. Sudsko vee kae da je naloilo tuilatvu da zakae sasluanja za one svedoke koji su najmanje pogoeni grekom u objavljivanju dokumenata najkasnije do poetka letnjih odmora. Mladi se nije izjasnio o krivici i jedan je od poslednjih glavnih aktera u balkanskim ratovima iz devedesetih kome e se suditi u Hakom tribunalu. Lista optubi koje su vezane za njegove akcije kao srpskog vojnog komandanta u Bosanskom ratu (1992-95) kree se od genocida do ubistva, od inova terorizma do zloina protiv ovenosti.

Nikada kasno...

SAD deportovala biveg komandira bosanskih Srba

CNN
::. Stih nedelje Imena

24. maj 2012. Bivi policijski komandir bosanskih Srba za kojim je raspisana poternica u njegovoj zemlji zbog genocida i zloina protiv ovenosti nad hiljadama bosanskih muslimana deportovan je iz Sjedinjenih drava u etvrtak, izjavile su savezne vlasti. Imigracione vlasti SAD (ICE) isporuile su vlastima Bosne i Hercegovine u Sarajevu u etvrtak Dejana Radakovia (61). On je iz SAD transportovan komercijalnim letom u pratnji agenata ICE. Radojkovi se preselio u SAD 1999. godine i iveo je u Las Vegasu (Nevada), dok ga slubenici imigracionih vlasti nisu uhapsili po poternici 2009. godine, kojom se on trai zbog ratnog zloina. Imigracioni sud je naloio njegovu deportaciju 10 meseci kasnije. On je optuen u julu 1995. godine zbog genocida u Srebrenici kada su srpske snage savladale kontigent mirovnih snaga UN, proterali na desetine hiljada muslimanskih civila iz Srebrenike "zone sigurnosti", tvrde agenti ICE. Vie od 7.000 bosanskih muslimana, mukaraca i deaka, tada je pogubljeno. Radojkovi je, navodno, kao komandir specijalne policijske brigade, pomagao u vrenju zloina. Tuilatvo ga tereti da je njegov odred zarobio oko 200 bosanskih muslimana i da ih je doveo do mesta gde su kasnije bili pogubljeni. "Za porodice koje su izgubile svoje najmilije pravda je bila veoma spora, ali ipak mogu da se tee injenicom da oni koji su odgovorni za tragediju sada odgovaraju za svoje zloine", rekao je direktor amerikih Imigracionih i carinskih vlasti Don Morton. Jo jedan komandir specijalne policije, koji je povezan sa masakrom, uhapen je i deportovan 2010, kazali su u ICE. To je Neo Ikoni, koji je iveo u Milvokiju (Viskonsin), a deportovan je 2010. godine zbog optubi za genocid u Bosni i Hercegovini.
Nacionalista Nikoli izabran za predsednika

New York Times Dan Bilefski 20. maj 2012 Tomislav Nikoli, nacionalista i nekadanji nadzornik groblja, izabran je za predsednika Srbije, to je iznenaujui rezultat koji dovodi u sumnju raniju orijentaciju zemlje; da li e ona nastaviti da ide putem ka Evropskoj uniji ili e se ozbiljnije okrenuti prema Rusiji. Uz izlaznost od 41 procenta, dravna izborna komisija je potvrdila da je ovaj veliki ljubitelj Rusije, koji je nekada bio bliski saradnik biveg srpskog diktatora Slobodana Miloevia, dobio 50,2 posto glasova, dok je doskoranji predsednik Srbije Boris Tadi koji je zagovarao put Srbije ka lanstvu u Evropskoj uniji uspeo da dobije 46,7 glasova. Slino vladajuim partijama u Grkoj i Francuskoj, analitiari procenjuju da je Tadi kanjen od strane brojnih razoaranih glasaa, koji su se u tekom vremenu okrenuli Nikoliu da bi iskazali svoje nezadovoljstvo. Nikoli, koji je nekada bio vatren nacionalista, uskladio je svoju politiku interesima siromanijih slojeva stanovnitva i svima onima koji su ozbiljno pogoeni finansijskom krizom. Proglaavajui svoju pobedu u nedelju uvee, Nikoli je kazao da Srbija ostaje verna svojim evropskim aspiracijama. "Srbija nee skrenuti sa puta ka EU", rekao je. U Subotu uvee Tadi je priznao poraz: "Narod koji je izaao na izbore glasao je za Nikolia. elim mu puno sree na novoj funkciji." Dok Nikoli, nekadanji ultranacionalista, u poslednjim godinama zagovara prikljuenje Srbije EU i poziva na dobre odnose sa Sjedinjenim Dravama, analitiari se pitaju da li ovek, koji je nekada podravao ratne zloince, moe da nastavi da "gura" Srbiju po proevropskom putu. Samo pre nekoliko godina, Nikoli, poznat po nadimku "Grobar", predsedavao je partijom ijem se lideru u Hagu

sudi za ratne zloine. Jednom prilikom rekao je da bi vie voleo da vidi Srbiju kao rusku provinciju, nego da ona bude lanica EU. Ipak, u poslednje vreme on se predstavlja kao narodni i proevropski zatitnik potlaenih, koji zagovara vre veze sa Briselom i SAD. Nikolieva pobeda mogla bi biti znak jednog krueg stava prema pomirenju u regionu, posebno na Kosovu, koje je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. Za razliku od Tadia koji je ponudio ustupke u vezi s Kosovom, da bi omoguio dalje napredovanje Srbije prema lanstvu u EU, Nikoli je rekao da se Srbija nee prikljuiti bloku ako Kosovo bude preduslov za lanstvo. Srbi vide Kosovo kao svoju srednjovekovnu kolevku. Izbori su doli u nezgodno vreme, ba kada je Srbija dobila status kandidata u martu. Da bi ubrzao ulazak zemlje u EU, Tadi je savladavao teke prepreke, ukljuujui tu i hapenje ratnog generala bosanskih Srba, Ratka Mladia, ije suenje je poelo u Hagu prole nedelje, kao i pravljenje kompromisa oko Kosova. Ali, za sve vreme svojih uspeha na meunarodnom planu, Tadi se suoavao s ekonomskim zastojem unutar zemlje. Srbija je drava od 7,3 miliona stanovnika, sa nezaposlenou od 24 procenta, slabom valutom i prosenom mesenom zaradom od oko 500 dolara. Tomislav Nikoli, uprkos svojim obeanjima o veim socijalnim davanjima, morae da primeni otre finansijske mere da bi zauzdao rastui deficit i da bi ubedio MMF da ovi obnove preventivnu pozajmicu od 1,3 milijarde dolara koja je suspendovana u februaru, jer zemlja nije ispotovala dogovorene fiskalne obaveze. Borisa Tadia optuuju za korupciju i autoritarnu vladavinu i Nikoli mora da pokua da povrati poverenje u vladu. Ako bude sledio svoje obeanje da ostaje na evropskom putu, naii e na ratimovanu Evropsku uniju, koja se bori s vlastitom ekonomskom krizom i koja nije voljna da prima nove lanice. Nikolievi prijatelji kau da on uiva da slua Rolingstonse i da pravi domau srpsku rakiju.
29.5.2012.

Postavite na

Prilagoeno za tampanje

You might also like