Zagaivanje i zatita zemljita

Zemljite kao prirodni resurs

Pod zemljitem se podrazumjeva povrinski sloj zemljine kore. Nastalo je od matinog supstrata iz litosvere pedogenetskim procesima, djelovanjem klime, vode i ivih organizama. Zemljite je obnovljivo bogatstvo koje se razumnim koritenjem ne unitava ve obnavlja. Iako se zemljie ubraja u obnovljene resurse ovjek svojom aktivnou sve vie ugroava zemljini fond, pri emu pored zagaivanja poseban problem predstavlja trajno unitavanje obradivh povrina erozijom.

Sastav zemljita
Zemljite je polifazni sistem sastavljen od: - VRSTE FAZE - TENE FAZE - GASOVITE FAZE

vrsta faza
Od ukupne zapremine zemljita na vrstu fazu otpada 50%. Najvei dio vrste faze otpada na neorganski mineralni dio oko 90% a 5-10% na organsku materiju. Mineralni dio zemljita potie iz litosvere. Od svih elemenata PSE u litosveri je najzastupljeniji silicijum (46,46%). Veoma vaan sastojak vrste faze su zemljita su organske materije koje se mogu podjeliti na: - ORGANSKE MATERIJE JEDNOSTAVNOG SASTAVA - HUMUSNE MATERIJE

Tena faza
Tenu fazu zemljita ini zemljini rastvor. Ova faza predstavlja izvor vode i hranjivih materija za biljke. Visokom koncentracijom zemljinog rastvora odlikuju se posebno zaslanjena zemljita. Zemljini rastvor sadri mineralne i organsek materije. Jedna od znaajnih osobina zemljita je da ono obezbjeuje biljke vodom. Voda u zemljite najveim dijelom dospjeva padavinama, uz prisustvo ovjeka i navodnjavanjem.

Gasovita faza
Zemljite uvjek sadri izvjesnu koliinu vazduha. Sastav vazduha zemljita se znaajno razlikuje od sastava atmosferskog vazduha. Odlikuje se veim sadrajem ugljen-dioksida i vodene pare, a mnji sadraj kiseonika. Zamjena vazduha zemljita sa onim iz atmosfere naziva se AERACIJA ili provjetravanje zemljita. Na aeraciju zemljita utiu: - VJETAR - KOLEBANJE TEMPERATURE - PADAVINE

Izvori zagaivanja zemljita

Da bi se zemljite uspjeno moglo tititi potrebno je znati izvore zagaivanja. Najbrojnije zagaujue materije su organskog porijekla. Do zagaivanja zemljita dolazi organskim materijama koje nisu podlone brzom rastvaranju. Veliki problem u svijetskim razmjerama predstavljaju svijetske tehnologije koje daju velike koliine otpada. Jedan od puteva da se problem rijei je reciklaa. Reciklaom se iz otpada izdvajaju sirovine koje se ponovo vraaju u proizvodnju.

Kategorije oteenja zemljita

Mnogobrojni su uzroci koji mogu dovesti do oteenja zemljita, a to su: - DEGRADACIJA - DESTRUKCIJA - ISKLJUENJE IZ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE - EROZIJA VODOM

Erozija vodom
Do erozije vodom najee dolazi na kosim terenima. Intezitet erozije se poveava sa poveanjem nagiba terena i inteziteta padavina. Do vodene erozije moe doi i na skoro ravnim povrinama, ali njeno tetno dejstvo je mnogo manje. Odnoenje zemljita pri eroziji vodom zavisi, ne smo od pada terena, ve i od duine padine, svojstva zemljita, inteziteta i koliine padavina.

Iskljuenje zemljita iz proizvodnje

Ovim nainom se zemljite fiziki unitava. esto se takva zemljita vie ne mogu popraviti, odnosno dovesti u prvobitno stanje. U sluaju trajnog iskljuenja zemljita, zemljite vie nema prvobitnu namjeru. Uzroci trajnog iskljuenja zemljita su: izgradnja saobraajnica, stanbenih naselja, industrijskih i energetskih objekata.