hrvatski turizam u brojkama croatian tourism in numbers

VOL 4. broj VOL 4. issue

/2010.

ISSN 1847-3369

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers

Sadraj/ Content
A. TURISTIKA POTRANJA/ A. TOURIST DEMAND A1. Potranja prema emitivnim zemljama/ A1. Tourist demand by generating countries A2. Potranja prema vrstama smjetaja/ A2. Tourist demand by type of accommodation A3. Potranja prema turistikim podrujima/ A3. Tourist demand by tourism region B. SMJETAJNI KAPACITETI/ B. ACCOMMODATION CAPACITIES B1. Struktura smjetajnih kapaciteta hoteli/ B1. Market share of accommodation facilities - hotels B2. Iskoritenost hotela u hrvatskim gradovima/ B2. Occupancy rate of hotels in Croatian cities C. TURIZAM U PLANINSKIM TURISTIKIM MJESTIMA/ C. TOURISM IN MOUNTAIN RESORTS C1. Turistika potranja u planinskim turistikim mjestima/ C1. Tourist demand in mountain resorts

broj/ issue

1 /2010

C2. Noenja domaih i stranih turista u planinskim turistikim mjestima/ C2. Tourist overnights (foreign and domestic) in mountain resorts C3. Smjetajna ponuda u planinskim turistikim mjestima/ C3. Accommodation facilities in mountain resorts C4. Prosjena duljina boravka turista u planinskim turistikim mjestima/ C4. Average duration of stay in mountain resorts D. TURISTIKA AKTIVNOST DOMAEG STANOVNITVA U 2009. GODINI/ D. TOURIST ACTIVITY OF DOMESTIC POPULATION IN 2009 D1. Putovanja domaeg stanovnitva mjesena dinamika/ D1. Travels of domestic population monthly dynamic D2. Putovanja domaeg stanovnitva prema dobnim skupinama/ D2. Travels of domestic population by age groups E. TURISTIKA POTRONJA/ E. TOURIST EXPENDITURE E1. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske/ E1. Credit and debit from travel and tourism in Croatian balance of payments

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

hrvatski turizam u brojkama

broj

1 /2010

Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesena publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor kljunih pokazatelja o turistikom prometu u turistikim regijama Hrvatske (A), smjetajnim kapacitetima (B), turizmu u planinskim mjestima (C), turistikim putovanjima domaeg stanovnitva (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E). Publikacija je, prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu, a ele poznavati osnovne injenice. Jednako tako, publikacija moe biti i polazite za daljna istraivanja.
Izvori podataka: - Institut za turizam BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu, Institut za turizam Turistika aktivnost domaeg stanovnitva u 2009. godini, Institut za turizam, 2010. DZS - DZS - Dravni zavod za statistiku - Hrvatska narodna banka Bilten 159; www.hnb.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam, Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatska, www.iztzg.hr Za izdavaa: Sanda orak Urednice: Blaenka Vrdoljak-alamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandi Lektor: Danijela Uni Dizajn: Goran Curl Grafiki prijelom: Zoran Petrovi Zagreb, 2010.

croatian tourism in numbers

issue

1 /2010.

Croatian tourism in numbers is a quarterly publication issued by the Institute for Tourism, that in this issue focuses on a number of key indicators related to: tourist arrivals and nights in tourist regions of Croatia (A), accommodations facilities (B), tourism in mountain resorts (C), tourism activity of population of Croatia (D) and credit and debit from travel in balance of payments of Croatia (E). The publication is primarily conceived for those not focused on tourism, but who want to know the basic facts. Also, the publication can be a starting point for further research.
Sources: - Institute for Tourism BIST System of Business Intelligence in Tourism, Institute for Tourism; www.iztzg.hr Tourist Activity of Population of Republic of Croatia 2009, Institute for Tourism, 2010. - DZS Central Bureau of Statistics of Republic of Croatia - Croatian National Bank - Bulletin 159, www.hnb.hr Impressum: Publisher: Institute for Tourism, Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Croatia www.iztzg.hr For publisher: Sanda orak Editors: Blaenka Vrdoljak-alamon and Petra Gatti Consulting editor: Neven Ivandi Proofreading: Danijela Uni (Croatian) Design: Goran Curl Graphical layout: Zoran Petrovi Zagreb, 2010.

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

A.

TURISTIKA POTRANJA/ TOURIST DEMAND

A1. POTRANJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA/ A1. TOURIST DEMAND BY COUNTRIES
Struktura potranje prema emitivnim zemljama u razdoblju I.-III. 2010./ Demand structure by generating markets, I-III 2010
Noenja (u 000)/ Tourist nights (in 000) Njemaka/ Germany Austrija/ Austria Italija/ Italy Slovenija/ Slovenia BiH/ Bosnia and Herzegovina Velika Britanija/ United Kingdom Srbija/ Serbia SAD/ USA Francuska/ France Japan/ Japan Prvih 10/ Top 10 countries Ostali strani/ Other foreign countries Ukupno strani/ Total foreign countries Domai/ Domestic Sveukupno/ Total 105 90 77 57 48 24 19 16 15 15 467 148 615 524 1.139 Udio u ukupnim noenjima (u %)/ Share in total tourist nights (in %) 17,6 15,0 12,9 9,5 8,0 4,0 3,2 2,6 2,6 2,6 77,9 24,7 102,6 87,5 190,1 Stopa promjene I-III. 2010./ I-III. 2009./ Rate of change I-III 2010/I-III 2009 21,1 15,7 2,8 -1,3 -9,5 31,0 -11,1 5,7 -4,9 -8,9 6,5 -5,9 3,3 -12,5 -4,7 Prosjena duljina boravka/ Average length of stay 3,9 2,9 2,1 2,4 3,0 3,5 2,3 2,2 2,4 1,3 2,7 2,6 2,7 2,4 2,5

Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST - System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

U prvom tromjeseju 2010. godine u Hrvatskoj je ostvareno oko 1,1 milijuna noenja to je oko 5% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pad u broju ostvarenih noenja izrazit je kod domaih gostiju (-13%), a inozemni gosti ostvarili su rast ukupnog broja noenja (3%). Meu zemljama koje su se prema ostvarenom broju noenja rangirale meu prvih deset, najvei rast zabiljeen je kod gostiju iz Velike Britanije (31%) i Njemake (21%). U navedenom se razdoblju moe uoiti pad broja noenja gostiju iz susjednih zemalja: Srbije, BiH i Slovenije, te gostiju iz Francuske i Japana. Prosjena duljina boravka u prvom tromjeseju iznosila je 2,5 dana. Najkrae su boravili gosti iz Japana (oko 1,3 dana), a najdulje gosti iz Njemake (3,9 dana). Domai gosti su se u smjetajnom objektu prosjeno zadravali oko 2,4 dana.

A2. POTRANJA PREMA VRSTAMA SMJETAJA A2. TOURIST DEMAND BY TYPE OF ACCOMMODATION
U razdoblju od sijenja do oujka 2010. godine najvei broj noenja ostvaren je u hotelima (72%), u skupini ostalo (16%), te u privatnom smjetaju (7%). Sve ostale vrste smjetaja (turistika naselja, apartmanski smjetaj, kampovi), koje imaju preteito sezonsko poslovanje, imaju zanemariv udio u strukturi ostvarenih noenja u tom razdoblju. Promatrajui promjene u odnosu na prethodnu godinu, u istom je razdoblju zabiljeen znatan rast broja noenja u kampovima, uglavnom zahvaljujui rastu potranje u oujku. Pozitivna stopa rasta zabiljeena je i u noenjima ostvarenim u turistikim naseljima. U hotelima je u sijenju i veljai ostvaren manji, a u oujku vei broj noenja nego u istim mjesecima prole godine. Apartmanski smjetaj i privatni kapaciteti, te svi ostali kapaciteti u istom su razdoblju najjae pogoeni padom potranje.

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

Noenja turista prema glavnim vrstama smjetajnih kapaciteta u razdoblju I-III. 2010./ Tourist nights by main type of accommodation, I-III 2010
Hoteli/ Hotels Turistika naselja/ Tourist resorts Apartmanski smjetaj/ Apartments Kampovi/ Camping sites Privatni smjetaj/ Ostalo/ Private accommoOther facilities dation facilities Ukupno/ Total

Noenja (u 000)/ Tourist nights (in 000) I. II. III. Ukupno I.-III./ Total I-III I. II. III. Ukupno I.-III./ Total I-III I. II. III. Ukupno I.-III./ Total I-III 198 206 417 821 65,2 70,2 76,9 72,1 -21,9 -13,2 18,2 -2,8 18 8 2 28 6,0 2,6 0,4 2,5 203,2 154,9 128,8 181,3 6 4 6 16 1,9 1,5 1,2 1,4 -43,0 -45,3 -19,7 -36,6 0,4 0,4 5,7 6,6 0,1 0,1 1,1 0,6 -26,8 30,3 537,9 265,1 22 24 35 81 7,2 8,1 6,5 7,1 -21,6 -15,6 -7,3 -14,0 59 51 76 186 19,6 17,5 13,9 16,3 -11,5 -19,9 -14,1 -15,0 303 293 543 1.139 100,0 100,0 100,0 100,0 -16,9 -13,6 10,7 -4,7

Struktura (u %)/ Structure (in %)

Stopa promjene (I.-III. 2010/.I-III. 2009.)/ Rate of change (I-III 2010/I-III 2009)

Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST - System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia Turistika naselja: hotelsko naselje, hotelsko-apartmansko naselje, turistiko naselje/ Tourist resorts: hotel resorts, hotel-apartment resorts, tourist resorts Apartmanski smjetaj: apartman, apartman tip studio, apartmani, apartmansko naselje, turistiki apartman/ Apartments: apartments, studio type-suites and tourist apartments Kampovi: kamp, kamp odmaralite, kampiralite/ Camping sites: Camping sites, small camps and quickstop camping

A3. POTRANJA PREMA TURISTIKIM PODRUJIMA/ A3. TOURIST DEMAND BY TOURISM REGION
Najvei udio u ukupnim noenjima imale su Istra (22%) te Kvarner i gorje (22%), koje su pojedinano ostvarile gotovo jednaki broj noenja kao ostale primorske regije zajedno. Gledajui zbirne rezultate za tromjeseje, vidljivo je da su Istra, Kvarner i gorje, Zadarsko i ibensko podruje zabiljeili rast broja noenja, a Splitsko-makarsko, Dubrovako podruje, Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska biljee pad. U Istri, najjaoj turistikoj regiji Hrvatske, promet je u oujku bio znatno vei od prologodinjeg (stopa promjene 54%). Slino se dogodilo i u ibenskom podruju (42%), na to je meu inim utjecala i injenica da su uskrnje ferije u emitivnim zemljama zapoele krajem oujka za razliku od prole godine kada je poetak bio u travnju. Na Splitsko-makarskom podruju je u prva tri zimska mjeseca zabiljeen znaajno manji broj noenja. Pad od -19% je najvei meu svim regijama u Hrvatskoj. Kontinentalna Hrvatska je takoer imala loe rezultate s padom od -17% u broju noenja. Najvei rast na razini sva tri mjeseca biljei Zadarsko podruje (18%), to je posljedica znatnog rasta potranje u sijenju i veljai.
Noenja turista prema turistikim podrujima* u razdoblju I-III. 2010./ Tourist nights by regions*, I-III 2010
Struktura (Ukupno I.-III., u %)/ Structure (Total I-III, in %) I-III. 245 248 69 I. 17,8 26,7 38,3 II. 22,6 22,7 31,5 III. 59,6 50,6 30,2 I. -27,9 -6,7 33,6 Stopa promjene (I.-III.10/I.-III.09)/ Rate of change (I-III 10/I-III 09) II. -13,8 -20,8 44,3 III. 53,7 18,7 -11,6 I-III. 11,5 0,1 18,1 Udio regija u ukupnom prometu I.-III. (u %)/ Share of regions in total I-III (in %) 21,5 21,7 6,0

Noenja (u 000)/ Nights (in 000)

I. Istra/ Istria Kvarner i gorje/ Kvarner and Gorski kotar Zadarsko podruje/ Region of Zadar 44 66 26

II. 55 56 22

III. 146 125 21

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

Nastavak tablice/ Table continued

Noenja (u 000)/ Nights (in 000) Struktura (Ukupno I.-III., u %)/ Structure (Total I-III, in %) I-III. 31 I. 16,0 II. 17,5 III. 66,4 I. -34,2 Stopa promjene (I.-III.10/I.-III.09)/ Rate of change (I-III 10/I-III 09) II. -16,0 III. 42,3 I-III. 8,8 Udio regija u ukupnom prometu I.-III. (u %)/ Share of regions in total I-III (in %) 2,7

I. ibensko podruje/ Region of ibenik Splitsko-makarsko podruje/ Region of Split-Makarska Dubrovako podruje/ Region of Dubrovnik Grad Zagreb/ City of Zagreb Kontinentalna Hrvatska/ Central Croatia Hrvatska - Ukupno/ Croatia - Total 5

II. 5

III. 21

19

23

40

82

23,4

28,5

48,2

-31,6

-6,8

-18,4

-19,2

7,2

26 51 66 303

17 56 58 293

41 76 73 543

84 184 197 1.139

31,0 28,0 33,4 26,6

19,9 30,7 29,4 25,7

49,1 41,4 37,2 47,6

-1,1 -25,1 -21,5 -17,0

-27,6 -12,6 -17,6 -13,7

-14,5 4,9 -11,0 10,8

-14,0 -10,6 -16,7 -4,7

7,3 16,2 17,3 100,0

Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr / Report: BIST - System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia *Kvarner i gorje obuhvaa Liko-senjsku i Primorsko-goransku upaniju / *Kvarner and Gorski kotar includes County of Lika-Senj and County of Primorje-Gorski kotar *Kontinentalna Hrvatska obuhvaa Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovaku, Koprivniko-krievaku, Krapinsko-zagorsku, Meimursku, Osjeko-baranjsku, Poeko-slavonsku, Sisako-moslavaku, Varadinsku, Virovitiko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebaku upaniju/ *Central Croatia includes County of Bjelovar-Bilogora, County of Slavonski Brod-Posavina, County of Karlovac, County of Koprivnica-Krievci, County of Krapina-Zagorje, County of Medimurje, County of Osijek-Baranja, County of Poega-Slavonia, County of Sisak-Moslavina, County of Varazdin, County of Virovitica-Podravina, County of Vukovar-Sirmium and County of Zagreb *Ostale turistike regije poklapaju se sa upanijama / *Other tourist regions are the same as counties

B.

SMJETAJNI KAPACITETI/ ACCOMMODATION CAPACITIES

B1. STRUKTURA SMJETAJNIH KAPACITETA HOTELI/ B1. MARKET SHARE OF ACCOMMODATION FACILITIES - HOTELS
U hotelima je u razdoblju od sijenja do oujka 2010. godine bilo prosjeno na raspolaganju 50,6 tisua postelja mjeseno. U ponudi su dominirali hoteli sa 3* (41%), a znaajan udio su imali i hoteli sa 4* (37%). Udio hotela najvie kategorije iznosio je 12%. Hoteli s dvije zvjezdice imaju udio od 10%.

Hoteli 5* Five stars hotels 12%

Hoteli 2* Two stars hotels 10%

Hoteli 4* Four stars hotels 37%

Hoteli 3* Three stars hotels 41%

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

B2. ISKORITENOST HOTELA U HRVATSKIM GRADOVIMA/ B2. OCCUPANCY RATE OF HOTELS IN CROATIAN CITIES
Iskoritenost* hotela u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu u razdoblju I-III. 2010. (u %)/ Occupancy rate of hotels in Osijek, Rijeka, Split and Zagreb, I-III 2010 (in %)
Prosjena iskoritenost (4 grada)/ Average occupancy (4 cities) III. 30,4 33,8 29,3 31,2 I. 18,1 15,4 14,0 16,3 II. 21,0 23,5 15,1 20,9 III. 26,2 26,3 21,4 25,4

Osijek

Rijeka

Split

Zagreb

I. 3* 4* 5* Prosjena iskoritenost/ Average occupancy 15,9 17,4 14,4

II. 18,9 20,0

III. 23,6 24,5

I. 20,3 15,7

II. 20,6 26,6

III. 32,0 25,2

I. 15,8 9,0 6,8

II. 18,1 16,7 5,7 13,5

III. 18,8 21,6 13,5 18,0

I. 19,1 22,7 21,2 21,0

II. 26,2 30,5 24,5 27,1

19,5

24,0

18,0

23,6

28,6

10,5

*odgovara bruto iskoritenosti (rauna se na ukupan broj postelja i ukupan broj dana u mjesecu za hotele koji su radili barem jedan dan u mjesecu)/ *gross occupancy (calculated with total number of beds and total number of days in a month for the hotels opened at least one day in a month) Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST - System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

Prosjena iskoritenost hotelskih kapaciteta sa tri, etiri i pet zvjezdica u etiri hrvatska grada (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) iznosila je u sijenju 16%, veljai 21% te oujku 25%. Iskoritenost u rijekim i zagrebakim hotelima u svim je mjesecima iznad prosjeka ili priblino na razini prosjeka izraunatog za sva etiri promatrana grada, a u splitskim i osjekim ispod prosjeka. Splitski i osjeki hoteli imaju manju iskoritenost od prosjene kako na razini prosjeka svih hotela, tako i na razini svake od kategorija.

C.

C. TURIZAM U PLANINSKIM TURISTIKIM MJESTIMA/ C. TOURISM IN MOUNTAIN RESORTS

U Hrvatskoj postoji nekoliko upanija u ijim se planinskim mjestima biljei turistiki promet. To su Karlovaka, Koprivniko-krievaka, Liko-senjska, Poeko-slavonska i Primorsko-goranska upanija. Znaajniji promet postoji samo tri upanije: Karlovakoj, Likosenjskoj i Primorsko-goranskoj upaniji zbog ega su podaci za preostale dvije upanije agregirani u grupu Ostale.

C1. TURISTIKA POTRANJA U PLANINSKIM TURISTIKIM MJESTIMA/ C1. TOURIST DEMAND IN MOUNTAIN RESORTS
U planinskim mjestima Hrvatske u zimskoj sezoni 2009/2010. zabiljeeno je 55.000 tisua noenja to je za 10 tisua noenja manje nego prethodne sezone (pad od -15%). Ukupno je bilo oko 30 tisua turista, dakle oko 4 tisue manje u odnosu na prolu sezonu (pad od -11%). U posljednjih pet sezona to su najloiji rezultati i po broju turista i po broju noenja. Primorsko-goranska je uz Liko-senjsku upaniju nositelj zimskog turizma u Hrvatskoj. U te dvije upanije ostvari se skoro 90% ukupnog prometa. U sezoni 2009/2010. obje upanije su imale pad u broju turista i noenja. Pad noenja je u Liko-senjskoj upaniji bio manji (-8%), a u Primorsko-goranskoj vii od prosjeka (-18%). Smanjenje prometa se najjae osjetilo u Karlovakoj upaniji gdje se broj noenja skoro prepolovio (pad od -42%).

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

U ljetnoj sezoni 2009. godine u planinskim mjestima je registrirano je 225 tisua turista i 346 tisua noenja. U odnosu na rezultate prethodne godine to znai da je boravilo 9% manje turista i da je ostvareno 8% manje noenja. Sve upanije su zabiljeile pad osim Karlovake koja je imala neznantan porast u broju turista (oko 1%) i noenja (skoro 3%).
Dolasci i noenja turista u planinskim turistikim mjestima po sezonama i upanijama/ Tourist arrivals and nights in mountain destinations (u 000)/ (in 000)
Karlovaka upanija/ County of Karlovac Dolasci/ Arrivals Zima/ Winter 2005/2006. 2006/2007. 2007/2008. 2008/2009. 2009/2010. Ljeto/ Summer 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 112,3 118,3 99,7 103,0 104,8 171,7 181,6 151,6 154,7 158,6 108,0 109,7 121,0 127,8 104,4 147,9 153,6 165,6 174,2 145,3 15,2 16,3 15,1 16,6 15,1 41,1 45,8 43,1 47,8 40,9 0,6 0,4 0,7 0,5 0,4 1,5 1,2 2,6 1,6 1,2 236,1 244,6 236,5 247,9 224,8 362,2 382,2 362,8 378,3 345,9 4,4 5,6 5,1 5,4 2,9 6,3 8,6 7,7 7,6 4,4 17,7 17,9 18,2 17,0 15,5 26,2 25,5 24,7 25,0 22,8 10,7 8,7 11,2 11,4 10,3 27,8 23,0 31,1 32,1 25,6 0,3 0,5 0,7 0,3 1,5 0,5 1,9 2,3 0,6 2,4 33,1 32,7 35,2 34,1 30,2 60,8 59,0 65,8 65,3 55,2 Noenja/ Nights Liko-senjska upanija/ County of Lika-Senj Dolasci/ Arrivals Noenja/ Nights Primorsko-goranska upanija/ County of Primorje-Gorski kotar Dolasci/ Arrivals Noenja/ Nights Ostale upanije/ Other Counties Dolasci/ Arrivals Noenja/ Nights Hrvatska/ Croatia Dolasci/ Arrivals Noenja/ Nights

Napomene/ Notes: Ljetna sezona obuhvaa razdoblje od svibnja do listopada, a zimska od studenog do travnja, zahvaajui tako kraj jedne i poetak naredne godine/ Summer season: May-October, winter season: November-April Planinskim turistikim mjestom se smatra mjesto koje lei iznad 500 metara nadmorske visine ili u teritorijalnom okviru neke planine. (DZS)/ Mountain resorts are places lying more than 500 meters above the sea level or in the territorial area of a mountain. (CBofS) Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr / Report: BIST-System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia. (CBofS)

C2. NOENJA DOMAIH I STRANIH TURISTA U PLANINSKIM TURISTIKIM MJESTIMA/ C2. TOURIST NIGHTS (FOREIGN AND DOMESTIC) IN MOUNTAIN RESORTS
Domai gosti su u zimskoj sezoni 2009/2010. u planinskim mjestima ostvarili oko 37 tisua noenja, a inozemni 19 tisua. Prema rezultatima za prethodnu godinu noenja domaih su pala za -18%, a inozemnih za -10%. Likosenjska upanija je imala poveanje u broju noenja inozemnih gostiju (oko 5%). U ljetnoj sezoni 2009. godine strani gosti ostvarili su 324 tisue noenja, a domai 45 tisua u planinskim mjestima. Prema tome u ukupnim noenjima inozemni gosti sudjeluju sa 88%, a udio noenja stranih gostiju u Karlovakoj i Liko-senjskoj upaniji je jo i vei. U Primorsko- goranskoj upaniji je odnos izmeu noenja stranih i domaih gostiju ostvarenih u ljeto 2009. bio 1:2. Karlovaka upanija je ljetnu sezonu 2009. zavrila s porastom u broju noenja od 4% .

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

Noenja domaih i stranih turista u planinskim turistikim mjestima po sezonama i upanijama Domestic and foreign tourist nights in mountain destinations (u 000)/ (in 000)
Karlovaka upanija/ County of Karlovac Domai/ Domestic Zima/ Winter 2005/2006. 2006/2007. 2007/2008. 2008/2009. 2009/2010. Ljeto/ Summer 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 3,0 3,3 3,0 4,4 2,5 168,7 178,3 148,6 150,2 156,1 13,7 15,6 13,1 15,2 13,7 134,2 137,9 152,5 159,1 154,9 27,0 30,9 28,9 32,4 27,9 14,1 14,9 14,2 15,4 13,0 1,4 1,2 2,3 1,3 1,1 0,1 0,0 0,3 0,3 0,1 45,1 51,1 47,2 53,3 45,1 317,0 331,1 315,6 325,0 324,1 1,6 2,4 2,4 2,3 1,2 4,7 6,2 5,4 5,3 3,2 11,6 9,8 10,1 11,7 8,9 14,6 15,7 14,6 13,3 13,9 26,3 20,1 28,7 30,4 24,3 1,5 3,0 2,3 1,7 1,4 0,5 1,8 2,1 0,4 2,1 0,1 0,1 0,2 0,1 0,3 40,0 34,0 43,3 44,8 36,5 20,9 25,0 22,5 20,5 18,7 Strani/ Foreign Liko-senjska upanija/ County of Lika-Senj Domai/ Domestic Strani/ Foreign Primorsko-goranska upanija/ County of PrimorjeGorski kotar Domai/ Domestic Strani/ Foreign Ostale upanije/ Other Counties Domai/ Domestic Strani/ Foreign Hrvatska/ Croatia Domai/ Domestic Strani/ Foreign

Napomene/ Notes: Ljetna sezona obuhvaa razdoblje od svibnja do listopada, a zimska od studenog do travnja, zahvaajui tako kraj jedne i poetak naredne godine/ Summer season: May-October, winter season: November-April Planinskim turistikim mjestom se smatra mjesto koje lei iznad 500 metara nadmorske visine ili u teritorijalnom okviru neke planine. (DZS)/ Mountain resorts are places lying more than 500 meters above the sea level or in the territorial area of a mountain. (CBofS) Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr / Report: BIST-System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia. (CBofS)

C3. SMJETAJNA PONUDA U PLANINSKIM TURISTIKIM MJESTIMA/ C3. ACCOMMODATION FACILITIES IN MOUNTAIN RESORTS
Broj postelja u tablici C3 za zimu odnosi se na ukupan broj prijavljen u sijenju, a za ljeto u kolovozu. U Hrvatskoj je u sijenju 2010. u planinskim mjestima bilo turistima na raspolaganju 3,3 tisue postelja i to najvie u privatnom smjetaju (oko 45%). U ljetnim mjesecima smjetajna ponuda se znaajno mijenja budui da se u ponudu ukljuuju kampovi te dio privatnog smjetaja koji u zimskim mjesecima ostaje zatvoren. Tada je u ponudi oko 8,4 tisue postelja od ega skoro dvije petine u kampovima (39%) i jedna treina u privatnom smjetaju (33%). Podaci za upanije pokazuju da je privatni smjetaj dominirao u ponudi Karlovake i Primorsko-goranske upanije u sijenju 2010. godine, a hotelski smjetaj u ponudi Likosenjske. U ljeto 2009. godine glavninu kapaciteta Karlovake upanije inili su kampovi, a Liko-senjske privatni smjetaj. Primorsko-goranska upanija ima najskromniju ponudu privatnog smjetaja u ljetnom razdoblju.

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

Smjetajna ponuda u planinskim turistikim mjestima po sezonama i upanijama Accommodations facilities in mountain destinations by seasons and counties
2005. Zima/ Winter (I.) Karlovaka upanija/ County of Karlovac Hoteli/ Hotels Kampovi/ Camping sites Privatni smjetaj/ Private acc. Ostalo/ Other Ukupno/ Total Liko-senjska upanija/ County of Lika-Senj Hoteli/ Hotels Kampovi/ Camping sites Privatni smjetaj/ Private acc. Ostalo/ Other Ukupno/ Total Primorsko-goranska upanija/ County of Primorje-Gorski kotar Hoteli/ Hotels Privatni smjetaj/ Private acc. Ostalo/ Other Ukupno/ Total Ostale upanije/ Other counties Hotel/ Hotels Kamp/ Camping sites Privatni smjetaj/ Private acc. Ostalo/ Other O l /O h Ukupno/ Total Hrvatska - planinska mjesta sveukupno/ Croatia - mountain destinations - total Hotel/ Hotels Kamp/ Camping sites Privatni smjetaj/ Private acc. Ostalo/ Other Sveukupno/ Total 1.372 994 3.338 972 1.348 2.836 2.534 1.172 7.890 1.279 889 3.123 955 1.339 2.878 2.608 1.267 8.092 1.232 856 3.080 992 1.412 3.296 2.697 1.233 8.638 1.220 200 1.335 874 3.629 1.388 3.318 2.704 1.457 8.867 652 0 2.147 998 3.797 946 3.216 2.719 1.518 8.399 700 200 1.507 922 3.329 0 0 0 56 56 61 0 0 70 131 0 0 0 56 56 0 0 0 70 70 47 0 0 56 103 47 0 0 70 117 47 0 0 56 103 47 0 0 70 117 0 0 20 20 0 0 34 34 0 0 43 43 260 331 754 1.345 252 422 840 1.514 247 388 617 1.252 289 439 873 1.601 245 409 599 1.253 287 504 823 1.614 261 444 592 1.297 263 577 866 1.706 124 510 730 1.364 143 598 880 1.621 172 530 663 1.365 805 93 1.540 642 965 90 1.159 122 2.336 582 136 1.356 638 980 90 1.181 176 2.427 477 74 1.181 630 1.008 498 1.204 176 2.886 371 151 1.364 842 1.008 520 1.170 243 2.941 458 0 714 236 1.408 733 516 1.200 409 2.858 458 0 36 148 642 236 91 397 70 70 2.746 953 140 3.909 309 80 459 70 70 2.788 988 148 3.994 346 127 543 70 70 2.798 989 164 4.021 70 200 520 75 865 70 2.798 957 278 4.103 70 0 923 12 1.005 70 2.700 921 195 3.886 70 200 941 68 1.279 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Ljeto/ Zima/ Summer Winter (I.) (VIII.) Ljeto/ Zima/ Summer Winter (I.) (VIII.) Ljeto/ Zima/ Summer Winter (I.) (VIII.) Ljeto/ Zima/ Summer Winter (I.) (VIII.) Ljeto/ Zima*/ Summer Winter* (I.) (VIII.)

* Preliminarni podaci/ * Preliminary data Napomene/ Notes: - Ljeto: broj postelja prema stanju 31. kolovoza/ Summer season: accomodation facilities, situation as on 31. August - Zima: broj postelja prema stanju 31. sijenja/ Winter season: accomodation facilities, situation as on 31. January - Planinskim turistikim mjestom se smatra mjesto koje lei iznad 500 metara nadmorske visine ili u teritorijalnom okviru neke planine/ Mountain resorts are places lying more than 500 meters above the sea level or in the territorial area of a mountain. (CBofS) Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr / Report: BIST-System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

10

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

C4. PROSJENA DULJINA BORAVKA TURISTA U PLANINSKIM TURISTIKIM MJESTIMA/ C4. AVERAGE DURATION OF STAY IN MOUNTAIN RESORTS
Prosjean broj noenja turista u planinskim turistikim mjestima po sezonama i upanijama/ Average duration of stay (in nights) in mountain resorts by seasons and counties
Karlovaka upanija/ County of Karlovac Primorsko Liko-senjska -goranska upanija/ upanija/ County of PrimorjeCounty of Lika-Senj Gorski kotar Ostale upanije/ Other Counties Hrvatska/ Croatia

Zima/ Winter 2005/2006. 2006/2007. 2007/2008. 2008/2009. 2009/2010. Ljeto/ Summer 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,4 1,4 1,4 1,4 1,4 2,7 2,8 2,9 2,9 2,7 2,5 3,2 3,8 2,9 2,7 1,5 1,6 1,5 1,5 1,5 1,4 1,5 1,5 1,4 1,5 1,5 1,4 1,4 1,5 1,5 2,6 2,7 2,8 2,8 2,5 1,6 3,7 3,3 1,6 1,6 1,8 1,8 1,9 1,9 1,8

Napomene/ Notes: Ljetna sezona obuhvaa razdoblje od svibnja do listopada, a zimska od studenog do travnja, zahvaajui tako kraj jedne i poetak naredne godine/ Summer season: May-October, winter season: November-April Planinskim turistikim mjestom se smatra mjesto koje lei iznad 500 metara nadmorske visine ili u teritorijalnom okviru neke planine. (DZS)/ Mountain resorts are places lying more than 500 meters above the sea level or in the territorial area of a mountain. (CBofS) Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr Report: BIST - System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

Prosjean broj dana boravka u planinskim mjestima u zimskoj sezoni je oko 1,8 dana. Gosti Primorsko-goranske upanije ostaju due od prosjeka skoro 3 dana, a u Liko-senjskoj i Karlovakoj, krae oko dan, dan i pol. U hrvatskim planinskim mjestima se ljeti ostaje krae nego zimi. Prosjeno gost ostvari oko 1,5 noenje. U odnosu na prosjek znaajno odstupaju pokazatelji za Primorsko-goransku upaniju (prosjeno 2,7 noenja) dok su podaci za Karlovaku i Liko-senjsku upaniju na razini prosjeka.

D.

D. TURISTIKA AKTIVNOST DOMAEG STANOVNITVA U 2009. GODINI/ TOURIST ACTIVITY OF DOMESTIC POPULATION IN 2009
D1. PUTOVANJA DOMAEG STANOVNITVA MJESENA DINAMIKA/ D1. TRAVELS OF DOMESTIC POPULATION MONTHLY DYNAMIC
Uzevi sva putovanja u domae i inozemne destinacije, graani Hrvatske su u 2009. godini najvie noenja imali na putovanjima u srpnju i kolovozu. Noenja u ta dva mjeseca zajedno ine 45% ukupnih noenja ostvarenih u cijeloj godini. Uz srpanj i kolovoz, prosinac je mjesec kada se takoer zbog sezonskih blagdana pojaano putuje (udio 8%). Promatraju li se samo odmorina putovanja u inozemne destinacije moe se zakljuiti da najvie takvih putovanja ima u prosincu i sijenju, a tek onda u srpnju i kolovozu.

11

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

Strukturni udjeli noenja na putovanjima prijateljima i rodbini kreu se od 3% (veljaa) do 17% (kolovoz). Ta su putovanja intenzivnija u sijenju, kolovozu, listopadu i prosincu. Vie od polovine noenja u 2009. godini je ostvareno u ta etiri mjeseca.
Noenja* ostvarena na putovanjima domaeg stanovnitva - struktura prema mjesecima i vrstama putovanja/ Tourist nights* realized by domestic population by month and type of travel in %
Odmorina putovanja/ Holidays Sveukupno/ Grand Total I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 7,5 1,8 3,4 5,3 5,9 6,3 27,2 18,0 4,1 7,5 5,0 8,1 100,0 Ukupno/ Total 6,7 1,6 3,2 5,0 5,4 6,4 29,8 20,2 4,1 6,6 4,1 7,0 100,0 U Hrvatskoj/ Domestic Holidays 3,4 1,0 2,8 3,6 4,5 7,0 37,6 23,9 3,5 5,4 3,6 3,7 100,0 U inozemstvu/ Holidays Outbound 13,7 2,8 4,1 7,9 7,1 5,0 13,3 12,2 5,5 9,1 5,2 14,1 100,0 Ukupno/ Total 10,5 2,6 4,0 6,6 8,1 6,0 17,2 9,5 4,1 11,0 8,3 12,0 100,0 Posjete prijateljima i roacima/ Visits to friends and relatives (VFR) U Hrvatskoj/ Domestic Holidays 9,1 2,0 3,6 7,0 6,4 8,2 17,6 9,3 3,4 12,9 8,2 12,2 100,0 U inozemstvu/ Holidays Outbound 11,9 3,2 4,4 6,2 10,0 3,7 16,8 9,8 4,9 9,0 8,3 11,8 100,0

*Putovanja od 4 i vie noenja/ *Trips with 4 and more nights Izvor: Turistika aktivnost domaeg stanovnitva u 2009. godini; Institut za turizam, 2010. / Source: Tourist activity of Population of Republic of Croatia, 2009, Institute for tourism 2010

D2. PUTOVANJA DOMAEG STANOVNITVA PREMA DOBNIM SKUPINAMA/ D2. TRAVELS OF DOMESTIC POPULATION BY AGE GROUPS
Noenja*ostvarena na putovanjima domaeg stanovnitva - struktura prema dobnim skupinama i vrstama putovanja/ Tourist nights* realized by domestic population by age groups and type of travel in %
Odmorina putovanja/ Holidays Sveukupno/ Grand total 15 - 24 godine/ 15 - 24 years 25 - 44 godine/ 25 - 44 years 45 - 64 godine/ 45 - 64 years 65 godina i vie/ 65 years and 25,3 36,4 27,4 10,8 100,0 Ukupno/ Total 25,9 37,8 26,8 9,5 100,0 U Hrvatskoj/ U inozemstvu/ In country Abroad 21,8 39,2 28,7 10,2 100,0 34,7 34,7 22,7 7,9 100,0 Posjete prijateljima i roacima/ Visits to friends and relatives (VFR) Ukupno/ Total 22,9 31,3 29,8 16,0 100,0 U Hrvatskoj/ U inozemstvu/ In country Abroad 24,4 27,6 29,8 18,2 100,0 21,2 35,3 29,8 13,7 100,0

* 4 i vie noenja/ * 4 and more nights Izvor: Turistika aktivnost domaeg stanovnitva u 2010. godini; Institut za turizam, 2010./ Source: Tourist activity of Population of Republic of Croatia, 2009, Institute for tourism 2010

Graani Hrvatske u dobi 25-44 godine su najvie putovali u 2009. godini. U ukupnim putovanjima ta dobna skupina sudjeluje sa 36%. Dobne skupine 15-24 godine i 45-64 godine imaju pribline udjele od 25%, odnosno 27%. Najmanje noenja na putovanjima u zemlji i inozemstvu otpada na osobe u dobi 65 godina i vie (11%). Na odmorinim putovanjima sve dobne skupine osim one najmlae 15-24 godine ostvare vie noenja u zemlji nego u inozemstvu. U posjetima prijateljima i rodbini vie noenja nego na odmorinim putovanjima ostvare starije dobne skupine. Na takvim putovanjima sve dobne skupine ostvare vie noenja u zemlji nego u inozemstvu s izuzetkom dobne skupine 25-44 godine kod koje je taj udio vei za 7 postotnih poena od udjela noenja u zemlji.

12

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010

E.

E. TURISTIKA POTRONJA/ E. TOURIST EXPENDITURE

E1. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE/ E1. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL AND TOURISM IN CROATIAN BALANCE OF PAYMENTS
Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja - prvo tromjeseje 2010. godine (u milijunima eura)/ Travel credit and debit by purpose of travel - first quarter of 2010 (mil EUR)
2005. 1. Robni deficit/ Trade deficit in goods 2. Putovanja - turizam (neto prihod)/ Travel (net income) 2.1. Prihodi/ Credit 2.1.1. Poslovni razlozi/ Business 2.1.2. Osobni razlozi/ Personal 2.2. Rashodi/ Debit 2.2.1. Poslovni razlozi/ Business 2.2.2. Osobni razlozi/ Personal -7.518,0 5.394,9 5.998,9 504,0 5.494,9 -604,1 -267,4 -336,7 2006. -8.344,2 5.708,7 6.293,3 388,4 5.904,9 -584,6 -229,5 -355,1 2007. -9.434,0 6.035,2 6.752,6 389,2 6.363,4 -717,3 -266,9 -450,4 2008. -10.793,8 6.694,0 7.459,4 386,4 7.073,1 -765,5 -225,3 -540,2 2009. -7.398,0 5.655,8 6.379,7 255,7 6.124,0 -724,0 -240,8 -483,1 2009. Q1 -1.731,8 171,9 300,7 40,0 260,7 -128,8 -40,2 -88,7 2010. Q1 -1.288,6 188,1 324,7 39,0 285,7 -136,6 -39,1 -97,6

Izvor: www.hnb.hr ; podaci za 2010. godinu, preliminarni/ Source: www.hnb.hr, preliminary data for 2010 *Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance putovanja, prihodi, a obuhvaaju sve transakcije potronje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smjetaj, hranu i pie, prijevoz u zemlji, zabavu, kupnju i sl. *Travel credit data are based on the balance of payment entry "travel, credit", including all transactions of consumption of foreign travellers and same-day visitors on accommodation, food and beverage, travel within the country, entertainment, shopping etc.

U prvom tromjeseju 2010. godine neto prihod od putovanja bio je vei za 9% od neto prihoda u istom tromjeseju 2009. godine. Prihodi od putovanja u tom tromjeseju porasli su za 8%, a istodobno su se poveali i rashodi, odnosno trokovi koje su imali hrvatski graani na putovanjima izvan zemlje (6%). Prihodi su poveani najveim dijelom zahvaljujui rastu osobnih putovanja inozemnih putnika (10%), dok su se prihodi od poslovnih putovanja iz inozemstva smanjili (-2%). Domai putnici takoer su smanjili potronju u inozemstvu koja je posljedica poslovnih razloga (-3%), uz istovremeno poveanje rashoda na putovanjima u inozemstvo za osobne potrebe (10%).

13

hrvatski turizam u brojkama/ croatian tourism in numbers broj 1/ issue 1 2010