U industrijalizovanim zemljama, sluajevi zagaenja vode esto su prouzrokovani pretjeranom upotrebom vjetakih ubriva u poljoprivrednim podrujima.

Iz godine u godinu nitrati iz pesticida dospijevaju u podzemne vode. Najzagaenija voda uglavnom se nalazi u blizini ranijih industrijskih zona, gdje dolazi do taloenja ostatka ive, olova i drugih metala koji i dalje, godinama, nastavljaju da zagauju vodu. U drugoj polovini prolog vijeka dolazi do zajednikih napora mnogih zemalja da se ouva kvalitet vode i da se zatiti ivotinjski svijet, te da se osigura ista voda za ljudsku upotrebu. Bez obzira na te napore zagaenje vode i dalje ostaje vaan problem u mnogim dijelovima svijeta. Dok u veini zapadnih industrijaliziranih zemalja, dolazi do poboljanja kvaliteta rijeka, u Istonoj Evropi i u zemljama biveg Sovjetskog Saveza, zagaenje rijeka i dalje predstavlja veliki problem,

Kvalitet vodenih resursa u BiH

Bosna i Hercegovina raspolae sa znaajnim vodenim resursima to predstavlja jedan od bitnih faktora opeg privrednog razvoja. Posebnu vrijednost kao prirodni resursi imaju izvorita povrinske i podzemne vode. Naalost, rijeke u Bosni i Hercegovini su uglavnom niskog kvaliteta jer primaju veliki teret zagaivanja putem nepreienih otpadnih voda naselja i industrije. Samo gornji tokovi nekoliko rijeka (Una, Sana, Neretva) imaju uglavnom dobar kvalitet vode. Mnoge opine u BiH imaju kanalizacione sisteme, ali oni slue samo za prikupljanje i isputanje fekalnih voda direktno u otvorene kanala ili rijeke. Samo est opina u BiH imaju postrojenja za preiavanje otpadnih voda. Glacijalna jezera predstavljaju rezervoare kvalitetne pitke vode koja su ouvana zahvaljujui odrivom stoarenju i ekolokom turizmu u viskoplaninskim podrujima. U obalnom pojasu Jadranskog mora kvalitet vode je izuzetno visok, to ilustruju brojni bioindikatori. Termalna vrela su veoma esta u BiH sa jako kvalitetnim sastavom vode. To isto vai i za mnoge izvore i podzemne akumulacije mineralne vode. Relativno malo ih se koristi u eksploataciji. Mnoga od njih su izvan bilo kakve upotrebe, a predstavljaju resurse od velike vanosti u oblasti energetike i razvoja medicinskog turizma. U BiH su usvojeni Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie i Pravilnik o stolnim vodama. Ovi pravilnici su, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, doneseni na 113. sjednici Vijea ministara BiH objavljeni su dana 17.05.2010. godine u "Slubenom glasniku BiH" broj 40/10.

Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie propisuju se zahtjevi i standardi koje mora ispunjavati voda za pie, maksimalno dozvoljene vrijednosti parametara zdravstvene ispravnosti, metode laboratorijskih ispitivanja, te mjere za praenje zdravstvene ispravnosti vode za pie. Cilj ovog Pravilnika je zatita zdravlja ljudi od negativnog utjecaja bilo kakvog zagaenja vode namijenjene za pie osiguravanjem njene zdravstvene ispravnosti. Pravilnikom o stolnim vodama propisuju se zahtjevi koje u pogledu zdravstvene ispravnosti i kvalitete moraju ispunjavati stolne vode, ureuju uvjeti kvalitete u proizvodnji i stavljanju u promet, kao i nain deklariranja, a navedeni zahtjevi moraju biti zadovoljeni u proizvodnji i prometu stonih voda. Izvori vodo-snabdijevanja na teritoriji BiH su uglavnom zasnovani na koritenju podzemnih voda (89% ukupnih izvora vodo-snabdijevanja, od toga 38% iz intergranularne sredine i 51% iz krake sredine), 10,2% voda iz rijeka i 0,8% iz prirodnih jezera i vjetakih akumulacija. Nivo vodo-snabdijevanja u BiH je daleko ispod evropskog: pokrivenost uslugom vodosnabdijevanja je oko 50% u usporedbi sa preko 90 % u Evropi. Takoer, kvalitet vode je znatno nii nego u zemljama EU. Oteenja u sistemu vodo-snabdijevanja su veoma esta i zbog toga kvalitet vode ne moe dostii meunarodne standarde. Iako je zagaivanje iz industrijskih izvora znaajno opalo, problem zagaivanja iz komunalnih sistema i dalje je prisutan. Od 122 industrijska postrojenja za tretman otpadnih voda, koja su funkcionisala prije rata, danas u pogonu samo njih nekoliko.