to s dogaajem - novinska informacija = medijska poruka (vijest) 1.

UVODNI POJMOVI Pisana poruka - pisanje ostavlja trag dogaaj izvlai iz anonimnosti - objavljivanjem i nebino moe postati bitnim, neaktualno aktualnim... - ono to je svakodnevno, obino i to zapravo ne bi zasluivalo neku panju, dobit e na vrijednosti ako se objavi Komunikacijska shema - poruilac (novinska, radio ili TV org) primalac (itatatelji) poruka (misli, sadraji) komunikacijski kanal (novine) kod (jezik, pismo, oblici u kojima se pojavljuju) - komunikator tei da poruke stignu do potencijalno najveeg broja primalaca, a da budu prihvaene i proizvedu one efekte koji su bili planirani - karakter novinarske poruke-jednostranost Hladni i vrui mediji - u vrue ubrajamo pisano novinarstvo TISAK namjera je nametnuti primaocu poruke vlastiti pbrazac gledanja na pojave i dogaaje, kao kad se nekome eli udariti vrui ig - u hladne ubrajamo razgovor kao dijalog dvostrana komunikacij- mogunost povratne sprege - primalac je prvorazredni faktor procesa komunikacije i bez njega poruka ne moe biti ostvarena Primarni komunikator - tko je prvi komunikator? dopisnik, radne organizacije Cilj poruke - da obuhvati to vei prostor, to vie primalaca, ciljana poblika Sadrajna odreenost poruke - poruka je odreena sadrajem - novinske poruke ee se gurpiraju prema ciljevima kojima tee iskazati misao

utjecati na ponaanje primaoca poruke saopiti neku naredbu izazvati neke promjene zabaviti primaoca - primarna funkcija: informiranje dokumentarna funkcija- rezultati razvoja znanosti, tehnike... instruktivna funcija-rjeavanje svakodnevnih praktinih ivotnih problem edukativna-odgajanje itatelja integrativna- uspostavljanje veza meu ljudima psihoterapeutska-oslobaanje frustracija Osnovni kriteriji podjele - sadrajni - formalni sadrajni vjesti opeg i posebnog interesa formalni oblici i tehnike priopavanja (pisane por, govorne, govorno slikovne audio vizualne, slikovno vizualne) Podjela poruka po rodu (genreu) - informativni vjesti, izvjetaj, reportaa osnovna funkcija: obavjestiti iri krug ljudi - analitiki komentar, lanak, esej - narativni crtica, humoreska, kozerija, umjetnika reportaa 2. DOGAAJ - sadraj novinarske vjesti, osnovna graa za informaciju - dogaaj se definira kao prijelom, pukotina, iznimka od normalnog toga stvari

- ono to je novo, neobino, iznimno, izvanredno, originalno - izaziva znatielju Interes za dogaaj - mora sadravati novost, pogaati interes itaoca - interes postoji onda kad se za neto zanimamo, kad u neemu elimo sudjelovat - dogaaj se transformira u novinsku vijest kad se po koliini novosti i po stupnju interesa odnosi na vei dio italaca - dogaaj povezuje sve one koji su za nj vie ili manje zainteresirani (vjest o dogaaju) Ocjenjivanje dogaaja - primarni komunikatori prvi se susreu s dogaajem - bude li ocijenjen ko vaan, velik, znaajan postat e podlogom za vijest - izbor i cjenjivanje dogaaja za vijest namee se novinaru - dogaaj treba realno ocijeniti - novinar ima na umu kriterije redakcije: izbor se vri na temelju sadrajne koncepcije i programske usmjerenosti komunikacijske organizacije Postupak izbora dogaaja - moe se uiniti na licu mjesta - dogaaj za vjest bira se po principu najvee novosti - od koliine novosti zavisi koliina interesa to e pobuditi kod itatelja - problem konteksta (treba ispitivati njegove veze s onim to mu je prethodilo, a to se na prvi pogled u vijeme njegove pojave i u toku ne vidi) Teorija konflikta - prema kojoj je pravi dogaaj samo crni dogaajj jer navodno samo takav moe privui panju itatelja, jedino on je novost - teorija konflikta je neprihvatljiva ali je aksiom prema kojemu djeluje senzacionalistiko novinarstvo Ii ka dogaaju - osnovni princip ponaanja na terenu jest: oslukivati, gledati, traiti dogaaje - nuna je tajna istraivaka aktivnost: otkrivanje, upoznavanje sredine... na taj nain sami stvaramo dogaaj

- specijalist suradnik- kad javnosti treba potpuno, analitiki, precizno objasniti to se dogodilo - dopisnika najvie zanima sudbina info koju je poslao redakciji je li objavljena, kada, na kojem mjestu, kako je prezentirana, kako je bila obraena... - dopisnik je lan rekacijske ekipe Zakon blizine - determinirajui initelji interesa zakon blizine - initelji koji pojaavanju zanimanje primalaca za odreenu info: osobni interesi geografska blizina vrijeme dogaaja psihoafektivni initelji politiko ideoloki initelji socijalno profesionalni initelji socijalno kulturni generacijski initelji 3. KVALITETNA VIJEST - mora imati odreenu informativnu kvalitetu - vijest mora imati sljedee kvalitetne elemente: novost istinitost aktualnost vanost zanimljivost Novost - novost je injenica koja zasluuje da bude objelodanjena - injenica postaje novost jer se svojom informativnom vrijednou, teinom, originalnou, vanou tie znaajnog dijela populacije, due ili krae vrijeme ali uvijek duboko

ivot vijesti (novosti) - due se pamte one koje dublje zadiru u ivot italaca, koje zahvaaju iri geografski prostor i kjoe utjeu na promjene u ivotu pojedinaca - u dnevnom listu vijest zapoinje ivot tek kada je objavljena a zavrava kada je proitana - izgubivi aktualnost, stara vijest dobiva vrijednost dokumenta - novou u poruci smatra se samo ono to je za primaoca poruke sasvim neoekivano, to nije predviao novost je redukcija neizvjesnosti Istinitost - istinito je ono to se slae sa stvarnou - istina je sama smisao informiranja - iskljuivanje vlastitog miljenja - o naknadnoj neistinosti govorimo ako su injenice bile tone, ali su kasnje, prilikom prijenosa od izvora do redakcije ili u obradi deformirane - vijest mora biti u skladu s injenicama - pravo na injenice u info sastoji se i od prava graana da im budu dostupnji svi podaci u vezi s dogaajem Aktualnost - aktualnost je ono to je sadanjost, to je novo, to se dogaa i postoji u ovom trenu - idealno stanje odnosa izmeu dogaaja i vremena spoznaje o njemu jest istodobnost, odnosno njihova potpuna usklaenost - stari dogaaji mogu postati novi, tj aktualni, kad se izvukku iz prolosti, aktualiziraju i pretvore u novinsku vijest zbog sadanjih potreba Vanost - od vanih dogaaja ima i vanijih, od vanijih najvanijih! - vano je ono to ima odreenu vrijednost, to je korisno i za itaoce zanimljivo - ima vie dimenzija: prostornu, vremensku, socijalnu - novinar uvijek mora iznova sebi ponavljati pitanje za koga pie Zanimljivost - zanimljivost se vee u prvom redu za odreeni interes, ali interes vrlo razliitog porijekla i sadraja

4. NEDOSTATCI VIJESTI - krivotvorenje injenica sublimat svih njezinih nedostataka - najei oblici neistinitih, neobjektivnih vijesti: nepotpunost (nema sve relevantne injenice potrebne itatelju za potpuno razumijevanje) jednostranost (miljenje samo nekih sudionika, drugi se preuuju) preuivanje dogaaja (kad se dogaaji skrivaju, uzrok utnji je u sukobu dvaju ili vie interesa, 2 sluaja:dralac je pravnom normom ovlaten na ovakav nain filtriranja info, -za sebe prisvaja pravo koje nema) odgaanje objavljivanja vijesti o dogaaju (embargo, dozirano obavjetavanje) netonost anonimnost - uzroci deformiranja istinitosti u novinskoj info: nedovoljno istraivanje injenica nepotpuno i nevjeto koritenje izvora pogreke u obradi info pogreke u prezentaciji vijesti 5. STRUKTURA NOVINSKE VIJESTI - napisati novinsku vijest znai otvoriti dijalog s itateljem - tko?, to?, gdje?, kada?, kako?, zato?, +izvor Komponente vijesti - u pisanoj komunikaciji moemo postupiti na 2 naina: kronolokim iznoenjem podataka ili polazei od najvanijeg podatka Hijerarhija vrijednosti - odgovore treba poredati prema stvarnoj informativnoj vrijednosti i poeti onim odg koji emo ocijeniti kao najvaniji po sadraju Autonomija injenica - injenice imaju svoju autonomiju koja se ne moe mijeati sa subjktivnim gledanjem na njih

Analiza vijesti - vijest nije nita drugo do li utvrivanje injenica o odreenom dogaaju Najvanija komponenta - vijest zapoinjemo najvanijim podatkom, onim koji sadri najvie novosti, koji je najinteresantniji, najjai - sa TKO poeti vijest kada neobian dogaaj u kojem su akteri jedna ili vie osoba, neko od njih stavi u sredite toga dogaaja - sa TKO poinju one vijesti u kojima dominantnu ulogu ima fizika, a moda i pravna osoba, zatim i one poruke u kojima su subjekti stvari i prirodne pojave ali opet u vezi s ovjekom - TO - GDJE odreena mjesta imaju specifine funkcije i kada se mimo obiaja ili pravila dogaaj odvija protiv toga na nekom drugom mjestu to postaje zanimljivo - KADA u dnevnim novinama KADA se mora precizno oznaavati, a u tjednim listovima precizna oznaka vremena najee nee biti potrebna - ZATO ako pravi razlog dogaaja jo nije poznat, izvjestitelj alje vijest bez oznake uroka dogaaja, ali to posebno napominje koliko se do sada moglo ustanoviti, prema iskazima nekih oevidaca... - KAKO - IZVOR Revizija LEADA - vijest prije svega treba da bude itljiva tj da je itatelj moe brzo proitati, lako shvatiti i dobro zapamtiti - nain poetka vijesti s jednom, dvije ili tri najvanije reenice jo je nazvan i glava klin Skraivanje glave vijesti - nadnaslov i naslov preuzimaju ulogu prvih reenica u vijesti, odnosno ulogu leada Trup vijesti - u nastavku nakon glave (tko, to, gdje, kada...) proiruju se injenice sadrane u glavi, ako je to potrebno i ako ima izgleda da ovo proirivanje bude itateljima zanimljivo - vijest, odnosno njene komponente, razrauju se istim onim redosljedom koji su zauzimale u glavi vijessti 6. VARIJANTE PISANE VIJESTI - forma mora biti prilagoena sadraju sadraj odreuje formu

- u kojoj novinarskoj formi (obliku) javiti o nekom dogaaju? treba dobro razmisliti TO se javlja - nekoliko varijanti novinske vijesti koje su zbog forme dobile posebna imena: Fle (flash) vijest - kratka vijest ili ak samo najava - ovakva vijest esto se puta svodi samo na jednu reenicu - aljui flash vijest agencija najavljuje i njenu duu verziju L'entrefilet (antrfile) vijest u povodu - priroda antrfilea sporna: negdje - mali lanak u novinama, a na drugom mjestu lanak od 15 20 redaka - kod nas se definira kao kratka, nepotpuna vijest - prati glavnu temu - npr. u nekoj duoj temi opisuje se dogaaj pa se onda, kao dodatak tome tekstu, dodaju novi podaci, ali tako da se tekhniki odvajaju od osnovnog teksta, obino uokvirivanjem - drugo stajalite; samostalna vijest koja moe sadrajno proirivati glavnu temu dodatnim podacima (injenice koje se ne nalaze u tekstu) Feature (fier) kratka pria - oblik krae prie - vijest se obrauje kao kratka reportaa - injenicama se dodaju radliiti zanimljivi detalji, ispriani u prii, na dojmljiv nain - vijest je uzeta samo kao povod za priu - dinaminost, ivost, individualnost Vijest u kontinuitetu - niz vijesti o dogaaju koji traje neprekidno - nakon prve vijesti kojom se javlja poetak dogaaja, slijede nove o istom dogaaju - dogaaj koji smo poeli izvjetavati treba pratiti do kraja Interpretativne vijesti - javlja o nekom dogaaju, a ujedno ga interpretira, tj. opirnije objanjava i eventualno daje svoje miljenje o njemu

Vijesti nepotpune strukture - nedostaje neki od uobiajenih elemenata - itateljima se iznose samo neki elementi dogaaja - neke ovakve vijesti zovu se i servisnim info (npr. oglasi, programi, kina, radija, tv, rad bolnica, ljekarna i sl.) Saopenje (komunike) - slubene obavijesti to ih pravne osobe razliite drutvene organizacije, upravni organi i sl. objavljuju radi obavjetavanja javnosti o nekoj okolkosti koja interesira i njih i iru javnost - sastoje se od jedne info 7. NOVINSKI IZVJETAJ - izvjetaj je najuestaliji oblik novinskog izvjetavanja - izvjetaji esto puta nisu nita vie nego proirene vijesti - informativna vrsta - mora se odg na ona ista pitanja ko i u vijesti Vano je KAKO - razlika izmeu vijesti i izvjetaja je prvenstveno u nainu iznoenja injenica - izvjetaj mora primaocu poruke dati takve podatke o sadaju dogaanja kao da je on sam prisustvovao dogaaju injenice temelji izvjetavanja - obveza izvjestitelja na prvom je mjestu potovanje injenica - izvjestitelj ne smije subjektivno birati injenice koje se na nj odnose Izvjestitelj prema dogaaju - injenice su u prvom planu - kreativnost izvjestitelja oituje se u kvaliteti opisa dogaaja o kojemu on izvjetava, dakle o nainu izvjetavanja - izvjestitelj najprije skuplja sve vane injenice nastojei procijeniti njihovu argumentacijsku vrijednost, informativnu kvalitetu > selekcija injenica (treba voditi rauna o koliini i kakvoi injenica) Izvjestitelj prema primatelju - novinsko izvjetanje je komunikacija izvjestitelja i primatelja izvjetaja

- izvjestitelj je autentian svjedok dogaaja - iz te objektivne nadmoi poruitelja proizlazi i njegova drutvena odgovornost prema nainu izvjetavanja - zato izvjestitelj unato potenoj najmjeri ipak u svom izvjetaju biva i neobjektivan? prirodno je na piojave oko sebe gledati najprije vlastitim oima, prosuivati vlastitim razborom Izvjetaji o dogaaju Dovreni (nepredvieni) dogaaj - dovrenim dogaajem moemo smatrati onaj koji se ve dogodio, to je konzumirani dogaaj - izvjestitelj e zapoeti prikupljati podatke, rije je o svim relevantnim podacima o kojema e na kraju, kad ih skupi, odlui da li se na njima moe objektivno rekonstruirati ono to je prolo tj. dovreni dogaa - dovreni dogaaj primorava izvjestitelja da ide u njegovu prolost Nedovreni (predvieni) dogaaj - onaj koji ili jo nije poeo, bio je oekivan ili je zapoeo ali se nije do kraja odvio - izvjestitelj kao autentini svjedok - omoguuje izvjestitelju da obavi sve pripreme za pisanje izvjetaja Savladati dogaaj - od kvalitetnog novinkog izvjetaja trai se da bude: jasan toan potpun - savladati dogaaj obveza izvjestitelja da potpuno shvati to se uistinu pred njim dogodilo u izvjetaju kao i u vijesti, najee se primjenjuje tehnika leada Moe se dati samo onoliko koliko se primi! - dobra priprema je jamstvo dobrog izvjetaja - treba voditi rauna o osnovnoj injenici, da onaj koji izvjetava moe primatelju izvjetaja pruiti samo ono i onoliko to je i koliko i sam primio, nita vie! to vie biljeaka - za izvjestitelja je bitno da od poetka do kraja paljivo prati sve to se dogaa kako bi mogao zabiljeiti ono najvanije

- svaki e izvjestitelj praviti biljeke o svemu to mu se uini vanim - treba ih pisati kratko, moraju biti jasne Citiranje - pravilo je da se navode tzv. jake toke dogaaja, i vane misli - izostavljanje citata moe znaiti ponekad i oblik zatvaranja rasprave, prekidanje izravne komunikacije izmeu onoga tko govori i onoga kome je izjava u javnosti namijenjena - krai navodi su efektniji, a treba navoditi onoliko koliko je nuno - uvijek treba biti potpuno jasno kome navod pripada pa o onome koga citiramo treba navesti sve potrebne podatke Izvjetavanje o dogaaju-ideji - deskriptivni izvjetaji, rezimei - osnovno pravilo skraivanja dogaaja-ideja jes prije svega svepristrana analiza sadraja i osnovnog smisla poruke, nakon toga trai se bitna ideja poruke pa zatim sekundarne ideje u njoj - oblici izvjetavanja o dogaajima-idejama su: rezimiranje (vjerono izvjetavanje o bitnim mislima ili injenicama sadranim u nekon tekstu) kontrakcija (pisanje novog teksta- skraeni model prvotnog teksta) sinteza (od vie tekstova iste prirode moe se sainiti novi sintetiki tekst) Vrste izvjetaja - obian izvjetaj pie se u kronolokoj formi ili s leadom izvjetaj zapoinjemo s najstarijim podatkom izvjetaji i rasprava o njemu bili bi analizirani i iz njih u novinski izvjetaj prenesene samo najvanije, najzanimljivije misli najzanimljiviji podatak je onaj koji se nalazi na poetku izvjetaja mogui poeci: s konstatacijom bitne injenice, s citatom, s pitanjem, reportani poetak, poetak jedan, dva, triknjievni poetak, poetak od opeg ka posebnom - reporterski moraju se nai injenice, informativnost i aktualnost

od reportae u reportanom izvjetaju vanu ulogu imaju subjektivna zapaanja, mata, kultura...pisac stvara atmosferu oko dogaaja pribliava se itateljima moe biti opisan i historijski dogaaj u aktualnom kontekstu - komentatorski sadri 2 komponente: deskripciju i komentar u njemu se ujedinjuju dva novinarska anra izvjetaj i komentar itatelji se obavjetavaju kako se dogaaj odvija, a ujedno se ocjenjuje ono to se dogaa - specijalni izvjetaji iz skuptina, sa sudskih procesa, sa strunih skupova... 8. REPORTAA - reportaa je strukturirana od novinarskih i knjievnih elemenata - pitanje je talenta tko moe a tko ne moe napisati kvalitetnu reportau - reportaa je najindividualniji, najslobodniji, najsubjektivniji novinski izraz Bitni zahtjevi - dva bitna zahtjeva: realan, autentian, aktualan dogaaj lijep opis dogaaja koji je uvijek oznaka osobnog stvaralatva - reporter mora biti talentirani pisac Najprije ideja - reportaa nastaje iz kvalitetne pripreme - faze: ideja, priprema, realizacija - u pisanju se moraju potovati neki zakoni zanata: sintezu svih elemenata oko osnovne ideje reportee priati jasno, bez patosa, ali ipak ivo i slikovito trai se vjernost istini stalno osvjeavati svoj izraz

9. NASLOV - naslov prema itatelju: mora bit istinit pomagati u vrednovanju poruka olakavati orijentaciju osobine dobrog naslova specifian jasan i toan aktivni bolji od pasivnog krai bolji od dueg stil naslova igra rijeima posebno o senzaciji u naslovu tehnika senzacionalizima naslov u opremanju teksta fizionimoja nadnaslov podnaslov - oni su integralni dio poruka, a sami su specifina info. - naslov obavjetava o sadraju poruke jednako kao to etiketa na ambalai govori o sadraju poiljke - saima poruku Naslov u uem i u irem - u uem smislu naslov je glavni naslov, naslov u irem smislu je zapravo skupina obavjesti koja se sastoji od nadnaslova (situira sadraj informacije u vremenu i prostoru, priprema pojavu naslova) glavnog naslova podnaslova (kako?, zato?, u slubi je glavnog naslova)

meunaslova (moraju sprijeiti da od teksta pobjegnemo) Naslov prema itatelju - mora biti istinit - ega nema u poruci nema ni u naslovu - to je pravi naslov? treba nai: glavni podatak, najjau injenicu, dominantnu misao, ideju koja rezimira i ujedinjuje poruku - mora pozivati i poticati na itanje - naslov pomae itatelju u vrednovanju poruka - nalov itatelju olakava bru orijentaciju u izboru teme Osobine dobrog naslova - mora biti specifian - naslovi svojim stilom slijede stil svojih tekstova - kratice se u naslovu ne upotrebljavaju - bolji je aktivan od pasivnog (aktivni sadri glagol) - sadre to manje rijei, uz uvjet da ostanu jasni - budu u loginoj proporciji s duinom informacije - nadnaslov je krai, naslov jo krai, a podnaslov dug prema potrebi naslova - upotrebljavaju se stilske figure samo ne na tetu jasnoe naslova Senzacija u naslovima - u nekoliko osnovnih oblika: naslov sadrajem precjenjuje tekst naslov sadrajem potcjenjuje tekst naslov grafikom formom precjenjuje tekst naslov grafikom formom potcjenjuje tekst - kada je naslovom vrijednost poruci poveana kada ove dvije vrijednosti nisu u ravnotei onda je rije o senzacionalizmu - takav postupak nije u skladu ne samo s etikom ve i pravnom normom

- kada se sukobljavaju sadrajna bit i oblik u kojem je ta poruka javnosti prezentirana sukob sadraja i forme - krtika senzacionalizma: treba priznati da i u naim novinama, posebno distraktivne namjere ima senzacionalizma koji je neprihvatljiv iz jednog bitnog razloga protivi se istini 10. JEZIK - zbog prostorne odvojenosti poruitelja i primatelja nama mogunosti da se nejasne rijei i reenice, greke i slino isprave odmah nakon to su uinjene - osnovno je dobro promisliti to, kome i kako napisati Novinarski jezik - u informativnim novinama piemo standardnim knjievnim jezikom, imajui pri tom na umu za koga piemo - novinar treba pisati svojim najboljim jezikom - jezik novina treba biti popularan, lako itljiv, reporterski - rijei u poruci moraju biti to informativnije Novinarski stil - novinarski stil trebalo bi shvatiti kao specifino novinarski nain izraavanja - po stilu moe se pouzdano utvrditi to pisac zna i kako misli - kada se eli tekstove stilski ujednaiti tj uiniti ih jasnijima koriste se postupci: kraenja (kada se iz veih tekstova izvlai njihova bit) pojanjavanja (kada se specijalizirana poruka, pisana za ui krug specijalista eli prirediti za iru publiku) poljepavanja (poljepavaju se dosadni tekstovi sadrajno vrijedni) inteligentne vulragizacije (struno sniavanje gustoe specijaliziranih tekstova, kako bi se sadrajno i jezino prilagodili razini novinske italake publike) - reenica treba biti itka - pisati to krae 11. IZVORI (vrela) - sva ona mjesta i sve one osobe od kojih se odnosno na kojima se mogu dobiti podaci o injenicama koje nas zanimaju Vrste izvora

- izvjestitelj se obraa ili tzv neformalnim ili formalnim vrelima podataka Neformalna vrela - su ona koja nitko slubeno niti potvruje niti opovrgava - podatak se moe traiti na svim mjestima od svakoga ali na vlastitu odgovornost - postupak s neslubenim info: ne treba slijepo vjerovat pitajte vie svjedoka sve treba provjeravat nekad se treba ograditi Formalna vrela ona iza kojih stoji neka drutvena norma koja ih definira, osigurava im autentinost, regulira upotrebu podataka - jame pouzdanost podataka Slubena tajna i embargo - legalna zatvorenost vrela tajna slui zatiti od javnosti neke info radi nekog priznatog drutvenog interesa institut embarga sastoji se u tome da se stanovita informacija moe zaustaviti, odnosno njena predaja javnosti odgoditi vrjieme je obino unaprijed odreeno, a nakon isteka roga moe se slobodno objavljivati SLIKOVNA NOVINARSKA INFORMACIJA - likovni prilozi u novinama pod skupnim imenom nazivaju se ilustracijama crte fotografija foto-reportaa karikatura strip 101. CRTE - javlja se na 2 naina: samostalna poruka bez prateeg teksta (dodatak likovno estetskoj ali i komunikativnoj funkciji teksta)

u pratniji teksta (svrha prvenstveno da se njime nastavi i proiri pisana poruka u drugom tj. likovnom obliku) Tehniki crte kada se eli bolje, detaljnije, plastinije, sasvim precizno iznijeti injenice sadrane u pisanoj poruci - grafikoni - dijagrami i organigram - industrijski crtei 104. FOTOGRAFIJA znaajke fotografije: velika reproduktivna vrijednost neposredna itljivost informativnost aktualnost Fotografija i pisana poruka - svrhe upotrebljavanja poruke: radi dopunjavanja poruke radi uljepavanja novinske stranice fotografija kao uvjet potpunosti Postupak s novinskom fotografijom - moe li se utjecati na sadraj novinske poruke kadiranjem foto poruka retuiranjem Legenda - analiza fotografija - dodatni informativni element - napisati legendu uz fotografiju znai napisati dodatnu info. - funkcije prema fotografiji:

informativna legenda eksplikativna incitativna mjetovita 118. FOTO REPORTAA - izvjetaj u slikama - sastoji se od niza fotografija koje se odnose na odreene injenice kojima se dodaje tekst tj. pisana poruka - vani su: kljuna fotografija odnos ostalih foto. prema kljunoj - vano je rei istinu, ponuditi autentino vienje dogaaja te ga eventualno komentirati - i u foto-reportai itatelju se mora odg na bitna pitanja o dogaaju: tko?, to?, kada?... - foto + tekst 121. KARIKATURA - pokazuje odnos stvarnosti prema nekom idealu - u njoj se nalazi kritika ili ironina procjena ljudi, dogaaja, stvari - biljei se ono to je na nekome ili neemu karakteristino - trai se i: aktualnost poruke jasnoa glavne ideje jak jezik - karikaturisti se slue: ironijom sarkazmom groteskom hiperbolom

129. STRIP - gledajui na strip komunikacijski, on se, slui narativnom tehnikom, koja se ostvaruje pomou dvaju kanala tj. slikom i rijeima