ELABORAT ZATITNIH ZONA VODOCRPILITA VELIKA GORICA

Voditelj projekta:

Dekan:

Prof.dr.sc. Andrea Baani

Prof.dr.sc. Goran Durn

Zagreb, 2009.

PROJEKTNI ZADATAK:

ELABORAT ZATITNIH ZONA VODOCRPILITA VELIKA GORICA

NARUITELJ:

ZAGREBAKA UPANIJA

IZVRITELJ:

RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET Zavod za geologiju i geoloko inenjerstvo

VODITELJ PROJEKTA:

Prof.dr.sc. Andrea Baani, dipl.ing.geol.

SURADNIK:

Doc.dr.sc. Kristijan Posavec, dipl.ing.geol.

IZRAENO POD NADZOROM STRUNOG POVJERENSTVA: Predsjednik: 1. Roman Rodi, predstavnik Zagrebake upanije, zamjenik upana lanovi: 2. Nenad Babi, predstavnik Zagrebake upanije, Upravni odjel za promet i infrastrukturu 3. Mladen Beck, predstavnik Zagrebake upanije, Upravni odjel za promet i infrastrukturu 4. Zlatko Draeti, predstavnik Zagrebake upanije, Zavod za prostorno ureenje i zatitu okolia 5. Ljiljana Adami-Antolovi, predstavnica Zagrebake upanije, Upravni odjel za gospodarstvo 6. Vjekoslava Zagotta, predstavnica Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva 7. Zoran Kneevi, predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva 8. Renata Kolaevi, predstavnica Hrvatskih voda 9. Ana-Maria are, predstavnica Hrvatskih voda 10. Zlatko Habdeli, predstavnik grada Svete Nedelje 11. eljko Kovai, predstavnik grada Samobora 12. Mladen uni, predstavnik grada Velike Gorice 13. Marko Rui, predstavnik grada Velike Gorice 14. Berislav Kenji, predstavnik grada Zapreia 15. Stjepan Uzbai, predstavnik VG Vodoopskrba d.o.o. 16. Boo Guli, predstavnik Zaprei d.o.o.

SADRAJ 1. 2. 3. Uvod ................................................................................................................................... 1 Tehniki opis vodozahvatnih objekata.............................................................................. 3 2.1. Tehniki opis vodozahvatnih objekata na crpilitu Velika Gorica ............................ 3 Prijedlog granica zona sanitarne zatite crpilita Velika Gorica .................................... 5 3.1. Simulacije toka podzemne vode................................................................................. 5 3.1.1. Openito ............................................................................................................. 5 3.1.2. Matematiki model........................................................................................... 12 3.1.3. Raunalni model - programski paket koriten za odreivanje zatitnih zona vodocrpilita Velika Gorica ............................................................................................. 13 3.1.4. Osnovne postavke modela zagrebakog vodonosnog sustava ......................... 13 3.1.4.1. Definiranje domene modela ..................................................................... 13 3.1.4.2. Diskretizacija domene modela i vremena simulacije ............................... 13 3.1.4.3. Odabir piezometara za kalibraciju i obrada podataka izmjerenih razina podzemne vode na piezometrima ................................................................................. 17 3.1.4.4. Obrada i unos podataka o zdencima i crpljenju na crpilitima ................ 19 3.1.4.5. Parametri vodonosne sredine i njihova prostorna raspodjela................... 19 3.1.4.6. Definiranje poetnih uvjeta ...................................................................... 24 3.1.4.7. Definiranje graninih uvjeta..................................................................... 25 3.1.5. Kalibracija modela ........................................................................................... 29 3.1.6. Prikaz rezultata kalibracije modela .................................................................. 29 3.2. Postupak izrade prijedloga zona sanitarne zatite crpilita u skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 55/2002) ................................................. 30 3.3. Prijedlog granica zona sanitarne zatite crpilita u skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 55/2002).................................................. 34 Hidrogeoloki opisi zona ................................................................................................. 36 4.1. Openito ................................................................................................................... 36 4.2. Geoloke znaajke.................................................................................................... 36 4.3. Hidrogeoloke znaajke ........................................................................................... 39 4.4. Zalihe podzemnih voda ............................................................................................ 41 Hidroloke znaajke ........................................................................................................ 43 5.1. Otjecanje................................................................................................................... 43 5.2. Klimatske znaajke .................................................................................................. 50 Kakvoa podzemne vode.................................................................................................. 54 Katastar oneiivaa ...................................................................................................... 62

4.

5.

6. 7.

8. Prijedlog mjera zatite, ukljuujui mjesta za postavljanje oznaka odgovarajuih zona zatite........................................................................................................................................ 64 8.1. Mjere zatite ............................................................................................................. 64 8.2. Mjesta za postavljanje oznaka odgovarajuih zona ................................................. 71 9. 10. 11. Prijedlog sanacijskih zahvata na postojeim objektima unutar zona ........................... 72 Prijedlog reima rada crpilita.................................................................................... 75 Izvor podataka ............................................................................................................. 76

Popis priloga: Prilog 1 Prilog 2 Prilog 3 Zatitne zone izvorita Velika Gorica II. zatitna zona izvorita Velika Gorica I. zatitna zona izvorita Velika Gorica

1. Uvod
Prema ugovoru (klasa: 325-01/07-01/03, ur.br. 238/1-03-08-43) sklopljenom izmeu Zagrebake upanije (Naruitelj) i Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta (Izvritelj), od 25.03.2008. god., Izraiva se obvezao izraditi Elaborat zatitnih zona izvorita na podruju Zagrebake upanije, a prema Projektnom zadatku Naruitelja kojim su za crpilita: ibice, Bregana, Strmec, Slapnica i Velika Gorica bili predvieni slijedei radovi: 1. Prikupljanje i sistematizacija svih dostupnih vodoistranih radova provedenih prije donoenja postojeih Odluka i pripadajuih im zona zatite. 2. Prikupljanje i sistematizacija svih dostupnih vodoistranih radova provedenih nakon donoenja postojeih Odluka i pripadajuih im zona zatite i prijedloga Odluka. 3. 4. Analiza svih raspoloivih vodoistranih radova te utvrivanje vjerodostojnosti istih. Analiza stanja u prostoru koji zahvaaju postojee zone zatite, a naroito s aspekta zateenih i potencijalnih moguih zagaivaa vodonosnika (detaljan prikaz zagaivaa i utjecaj na vodonosnik). 5. Analiza zaliha podzemnih voda, te konstatacija stanja u smislu koliine i kvalitete vode. 6. Analiza izdanosti pojedinog vodocrpilita i razradba moguih reima rada vodocrpilita. 7. Prikaz i analiza dostupnih podataka o vremenu zadravanja pri horizontalnom toku vodonosnika i vertikalnom procjeivanju u podruju zone zatite. 8. Izrada matematikog modela strujanja podzemne vode na oekivanim priljevnim podrujima vodocrpilita sa odreenjem vremena dotoka do crpilita za visoke i niske vode na osnovu ega e se odrediti konane granice vodozatitnih zona.

9.

Interpretacija svih naprijed izloenih podataka, te donoenje ocjene o a) vjerodostojnosti i potvrdi postojeih zona zatite vodocrpilita po Odluci ili prijedlogu Odluke. b) korekciji postojeih zona zatite po Odluci ili prijedlogu Odluke, a temeljem postojeih vodoistranih radova. c) potrebi provedbe dodatnih vodoistranih radova.

10.

U sluaju ocjene kao pod 9/a i 9/b potrebno je izraditi prijedlog jedinstvene Odluke za vodocrpilita na podruju Zagrebake upanije (Strmec, ibice, Bregana, Slapnica i Velika Gorica) sukladno Pravilniku (NN 55/02) koja ukljuuje i: a) Prijedlog mjera zatite, ukljuujui mjesta za postavljanje oznaka odgovarajuih zona b) Program sanacijskih zahvata na postojeim objektima unutar zona (prema potrebi i prioritetima) c) Zone zatite ili korekcije zona zatite prikazati na grafikim podlogama 1:25000, 1:5000 i 1:1000 i opisno te sve podatke obraditi GIS tehnologijom. 11. U sluaju ocjene pod 9/c ponoviti radnje pod 10 s time da se kroz aktivne

mjere zatite predloi detaljan Program dodatnih vodoistranih radova za svako vodocrpilite zasebno, s istaknutim terenskim i kabinetskim radovima te dinamikom istraivanja. Zadatak je u cijelosti obavljen, a rezultati radova su prikazani na nain kako to predvia Pravilnik o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 55/02). u tri odvojena elaborata. S obzirom da crpilita Strmec, ibice i Bregana pripadaju samoborskom vodonosniku meuzrnske poroznosti, crpilite Velika Gorica zagrebakom vodonosniku meuzrnske poroznosti, a izvorite Slapnica krkom vodonosniku sekundarne poroznosti izraena su tri elaborata. Ovaj elaborat se odnosi na crpilite Velika Gorica. Rezultati su prikazani u nastavku teksta. Svi podaci i grafiki prilozi organizirani su kao GIS projekt i zajedno s tekstualnim dijelom snimljeni na DVD koji je priloen ovom elaboratu.

2. Tehniki opis vodozahvatnih objekata

2.1. Tehniki opis vodozahvatnih objekata na crpilitu Velika Gorica Crpilite Velika Gorica smjeteno je zapadno od Grada Velike Gorice (sl. 2.1), a slui za vodoopskrbu Grada Velike Gorice i Grada Zagreba. Crpilite se sastoji od 5 buenih zdenaca, a s radom je poelo 1987. godine. Zdenci su dubine od 35.8 m do 46 m. Tehniki podaci zdenaca prikazani su u tablici 2.1. Zdenci zahvaaju aluvijalni ljunano-pjeskoviti vodonosni sloj, koji je buenjem ustanovljen na dubinskom intervalu od priblino 4 do 44 metra. Vodonosni horizont je izgraen od sitnozrnog do krupnozrnog ljunka s veim udjelom krupnozrnog pijeska. U krovini je prainasta, polupropusna glina. Podina je razvijena nejednoliko. Neke od buotina nabuile su glinu na dubini od 79 metara, dok je na drugima u podini nabuen prainasti pijesak. Karakteristian litoloki stup na podruju crpilita Velika Gorica prikazan je na slici 2.2.

Slika 2.1. Situacija crpilita Velika Gorica

Tablica 2.1. Tehniki podaci zdenaca na crpilitu Velika Gorica

Zdenac B-1 B-2 B-3 B-4 B-5 X [m] 5581496.86 5581792.54 5581140.76 5581406.33 5581504.89 Y [m] 5064524.74 5064404.53 5064653.34 5064805.33 5064191.62 Dubina buenja [m] 35.80 35.80 35.80 46.00 46.00 Interval filtra od [m] 12.20 12.20 12.20 10.00 39.00 15.00 Interval filtra do [m] 32.20 32.20 32.20 34.00 43.00 43.00

Slika 2.2. Karakteristian litoloki stup na podruju crpilita Velika Gorica

3. Prijedlog granica zona sanitarne zatite crpilita Velika Gorica

3.1. Simulacije toka podzemne vode 3.1.1. Openito Model toka podzemne vode kreiran je za potrebe simulacija toka podzemne vode i trasiranja estica s ciljem odreivanja odnosno delineacije zatitnih zona vodocrpilita Velika Gorica. Rezultati simulacije toka i trasiranja estica koriteni su za procjenu druge i tree zatitne zone vodocrpilita kako je to definirano Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite (NN br. 55/02). Konceptualni model zagrebakog vodonosnog sustava definiran je koristei bazu podataka i bazu znanja projekta Evidencija i gospodarenje podzemnim vodama (EGPV i EGPV-GIS). U radu je koriten ArcView GIS program u ijim projektima je integrirana EGPV baza podataka i baza znanja zajedno sa grafikim vektorskim i rasterskim podlogama. Obrada i priprema podataka o razinama podzemne vode, zdencima i crpljenju na crpilitima, vodostajima Save te dotjecanja/otjecanja na rubnim granicama modela napravljena je uz pomo programa Microsoft Excel te internih namjenskih programa razvijenih u Visual Basic for Applications programskom jeziku. Geoloka i hidrogeoloka konceptualizacija zagrebakog vodonosnog sustava opisana je u poglavljima 4.2 i 4.3. Za potrebe simulacija toka podzemne vode ukazala se potreba za izradom karata izohipsi reljefa (sl. 3.1), izostrata podine pokrova (sl. 3.2), podine aluvijalnih krupnoklastinih sedimenata (sl. 3.3) te podine proluvijalnog i jezersko-barskog litofacijesa (sl. 3.4) (EGPV, 1999). Te karte su posluile kao osnova za definiranje trodimenzionalnog modela zagrebakog vodonosnog sustava (sl. 3.5). Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidraulikom smislu nepropusnom granicom na sjeveru, granicom dotjecanja na zapadu te granicom dotjecanja (slabe i ne do kraja poznate propusnosti) na jugu. Glavna granica otjecanja je na istoku. Rubne granice modela simulirane su 2. tipom graninih uvjeta (Neuman). Granice unutar vodonosnog sustava ini rijeka Sava koja je simulirana 1. tipom graninih uvjeta (Dirichlet) od hidroloke stanice Podsused-iara odnosno od rubne granice modela do hidroloke stanice Zagreb te 3. tipom graninih uvjeta (Cauchy) od hidroloke stanice Zagreb do hidroloke stanice Rugvica odnosno do rubne granice modela (sl. 3.6). Granini uvjet 2. tipa (Neuman) takoer predstavlja i infiltracija koja je procijenjena na 10% ukupnih oborina. 5

Slika 3.1. Izohipse reljefa

Slika 3.2. Izostrate podine pokrova

Slika 3.3. Izostrate podine aluvijalnih krupnoklastinih sedimenata (1. vodonosni sloj)

Slika 3.4. Izostrate podine proluvijalnog i jezersko-barskog litofacijesa (2. vodonosni sloj)

Slika 3.5. Trodimenzionalni model zagrebakog vodonosnog sustava

10

Slika 3.6. Hidraulike granice modela zagrebakog vodonosnog sustava

11

3.1.2. Matematiki model Trodimenzionalno gibanje podzemne vode konstantne gustoe kroz porozni medij moe se opisati parcijalnom diferencijalnom jednadbom: h h h h K xx + K yy + K zz W = S s z x x y y z t gdje su (1)

K xx , K yy i K zz vrijednosti hidraulike vodljivosti u smjeru x, y i z koordinatnih osi za koje se pretpostavlja da su paralelne s glavnim osima hidraulike vodljivosti [LT-1]; h je piezometarska razina [L]; W je volumetrijski fluks po jedininom volumenu i predstavlja izvor/ponor vode [T-1]; Ss je specifino uskladitenje vodonosnika [L-1]; i t je vrijeme [T]. Generalno, Ss, Kxx, Kyy i K zz mogu biti funkcije prostora (Ss = Ss(x, y, z), K xx = K xx ( x, y, z ) , itd.), a W moe biti funkcija prostora i vremena (W=W(x, y, z, t)). Jednadba (1) opisuje gibanje podzemne vode u neravnotenim uvjetima u heterogenoj i anizotropnoj poroznoj sredini, pri pretpostavci da su glavne osi hidraulike vodljivosti paralelne s osi koordinatnog sustava. Jednadba (1), zajedno s poetnom raspodjelom razine podzemne vode (poetni uvjet) te definiranim dotjecanjima/otjecanjima i/ili potencijalom na granicama vodonosnika (granini uvjeti) ini matematiki model gibanja vode u vodonosniku. Osim za vrlo jednostavne sustave, analitika rjeenja jednadbe (1) rijetko su mogua pa se stoga moraju primijeniti razliite numerike metode da bi se dobilo priblino rjeenje. Jedan od takvih pristupa je metoda konanih diferencija kojom se kontinuirani sustav opisan jednadbom (1) zamjenjuje konanim setom diskretnih toaka u prostoru i vremenu, a parcijalne derivacije se zamjenjuju s konanim diferencijama (terminima raunatim iz razlika vrijednosti piezometarske razine u tim tokama). Taj proces vodi do sustava linearnih algebarskih jednadbi, a rjeenje tog sustava daje vrijednosti piezometarske razine u odreenim tokama i vremenima. Te vrijednosti predstavljaju pribline vrijednosti raspodjele razina podzemne vode u odnosu na vrijednosti kakve bi bile dobivene analitikim rjeenjem parcijalne diferencijalne jednadbe toka podzemne vode.

12

3.1.3. Raunalni model - programski paket koriten za odreivanje zatitnih zona vodocrpilita Velika Gorica

Kriterij za odabir raunalnog programa bio je da njegove mogunosti budu prikladne zadatku i karakteristikama zagrebakog vodonosnog sustava. Program je trebao adekvatno opisati mehanizme toka u opisanim litostratigrafskim i hidrolokim okolnostima. Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh, 1988) koji se danas u svijetu vrlo esto koristi za simulacije toka podzemne vode, a za simulacije trasiranja estica odabran je MODPATH program (Pollock, 1989a). Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4.3 (http://www.swstechnology.com/software_product.php?ID=12) koji je koriten za potrebe izrade ovog zadatka, a koji predstavlja grafiko suelje uz pomo kojeg se vri unos ulaznih podataka i kreiranje ulaznih datoteka za MODFLOW i MODPATH programe, provoenje simulacija te prikaz i statistika obrada rezultata simulacija. Detaljni opis karakteristika ovog programskog paketa moe se dobiti na gore navedenoj web adresi.
3.1.4. Osnovne postavke modela zagrebakog vodonosnog sustava

3.1.4.1. Definiranje domene modela Domenu modela zagrebakog sustava podzemnih voda uvjetuju holocenski sedimenti prve i druge savske terase (ljunci, pijesci, gline) te aluvijalni nanosi Save i veih vodotoka (ljunci i pijesci) koji se proteu du Save. Sjeverna i juna granica domene modela definirane su granicom kvartara, zapadna granica definirana je podsusedskim pragom dok je istona granica definirana jednim dijelom kanala Sava-Odra i potezom G. Podotoje Bukevje (vidi sl. 3.6) iz razloga to su smjerovi toka podzemne vode na tom podruju manje-vie okomiti na taj potez te je to olakalo proraun otjecanja po toj granici. 3.1.4.2. Diskretizacija domene modela i vremena simulacije
a) Diskretizacija domene modela

Diskretizacijom se domena modela zagrebakog vodonosnog sustava podijelila na niz manjih cjelina odnosno elija pravokutnog oblika. Ovakvu diskretizaciju uvjetuje MODFLOW koji tok podzemne vode simulira koristei pristup konanih diferencija (vidi poglavlje 3.1.3). Diskretizacija je primarno omoguila definiranje heterogenosti sustava. Na diskretizaciju domene modela utjecali su sljedei faktori:

13

Cilj modeliranja koji je utjecao na veliinu domene i podruja vee diskretizacije. Lokacije crpilita koje su utjecale na veu diskretizaciju prostora. Numerika stabilnost koja je utjecala na odnos veliina dviju susjednih elija. Konfiguracija odnosno brzina raunala koja je utjecala na ukupan broj elija. Prosjena horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 150 m 150 m dok su podruja od veeg interesa imala diskretizaciju 100 m 100 m (sl. 3.7). Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na geolokoj i hidrogeolokoj konceptualizaciji kako je to prikazano u poglavlju 4.2 i 4.3, to znai da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: povrinski pokrov, 1. vodonosni sloj (aluvijalni litofacijes) i 2. vodonosni sloj (proluvijalni i jezersko-barski litofacijes) (sl. 3.8). Za trodimenzionalno definiranje zagrebakog vodonosnog sustava koritene su karte rasprostranjenosti i nadmorskih visina podina aluvijalnih krupnoklastinih sedimenata (izostrate aluvija), proluvijalnog i jezersko-barskog litofacijesa (izostrate sustava) te povrinskog pokrivaa (izostrate pokrova) (vidi sl. 3.2 do sl. 3.4). Karte izostrata su uz pomo namjenskih programa prevedene u 3D digitalni oblik. Digitalni model reljefa kreiran je na osnovu topografskih karata M 1:25000 (ekvidistanca = 10 m). Tako kreirane izostrate i izohipse povrine koritene su kod kreiranja trodimenzionalnog modela zagrebakog vodonosnog sustava (vidi sl. 3.5).

14

Slika 3.7. Horizontalna diskretizacija modela sa situacijom presjeka A A'

15

Slika 3.8. Vertikalna diskretizacija modela presjek A A'

16

b) Diskretizacija vremena simulacije

S obzirom na raspoloiva mjerenja vodostaja Save na dnevnoj bazi, procijenjenom dotjecanju odnosno otjecanju na granicama na dnevnoj bazi te crpljenju na crpilitima na mjesenoj bazi, vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. Za nestacionarne simulacije Visual Modflow automatski spaja sve podatke s razliitim vremenskim nizovima na granicama ili pak crpljenja na zdencima u sebi specifian format stresnog perioda koji on zahtijeva. Stresni period se definira kao vremenski period u kojem su svi stresovi odnosno utjecaji (granini uvjeti, crpne koliine itd.) na sustav konstantni. S obzirom da su mjerenja crpnih koliina, vodostaja ili pak piezometarskih razina na osnovu kojih se procjenjuju dotjecanja/otjecanja rijetko sinkronizirana u terminima stresnih perioda, Visual Modflow spaja sve vremenske raspone da utvrdi duinu svakog stresnog perioda za nestacionarnu simulaciju. Kao rezultat toga korisnik ne moe direktno utjecati na broj ili duljinu stresnih perioda, ve samo indirektno. Indirektno moe utjecati na nain da definira crpne koliine, granine uvjete (dotjecanje/otjecanje) ili vodostaje npr. za svaki dan ili pak za svaki mjesec. Na taj nain e vremenska diskretizacija biti na dnevnoj odnosno mjesenoj bazi, to znai da e jedan stresni period odgovarati vremenskom intervalu od jednog dana odnosno jednog mjeseca. 3.1.4.3. Odabir piezometara za kalibraciju i obrada podataka izmjerenih razina podzemne vode na piezometrima Odabir piezometara za kalibraciju napravljen je na osnovu EGPV baze podataka o piezometrima. EGPV baza podataka raspolae mjerenjima razina podzemne vode od strane Dravnog Hidrometeorolokog Zavoda i Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. u razdoblju od 1950. do 2006. godine. Za potrebe odabira piezometara za kalibraciju kreiran je program koji je u bazi podataka pretraivao sve piezometre koji su imali mjerenja u razdoblju simulacije. Program je nakon pretraivanja izdvajao ifre piezometara, njihove koordinate, kote filtra i mjerenja razine podzemne vode te sve podatke spremao u ASCII datoteku sa strukturom koju zahtijeva Visual Modflow za automatski unos (Import) podataka. Na taj nain se omoguilo brzo i jednostavno izdvajanje svih raspoloivih piezometara za kalibraciju s pripadnim koordinatama, kotama filtra i mjerenjima razina podzemne vode za simulirano razdoblje. Izdvojeno je 227 piezometara za kalibraciju (sl. 3.9). Na slici 3.9 prikazana je situacija piezometara za kalibraciju.

17

Slika 3.9. Prostorni raspored piezometara za kalibraciju

18

3.1.4.4. Obrada i unos podataka o zdencima i crpljenju na crpilitima Organizacija podataka o crpljenju na crpilitima provedena je na slian nain kao i organizacija podataka o razinama podzemne vode. Podaci o crpljenju na crpilitima mjereni od strane Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. sistematski su organizirana u okviru EGPV projekta. Obraena su crpilita Stara Loza, Preko, Horvati, Zadarska, Vrbik, Kruge, itnjak, Sanjak, Petruevec, Ivanja Reka, Zaprue, Mala Mlaka i Velika Gorica. Dostupni podaci o crpljenju na crpilitima odnosili su se na ukupne mjesene koliine crpljenja na pojedinom crpilitu. Iz tog razloga se u simulacijama mjesena crpna koliina raspodijelila u jednakim omjerima na ukupan broj aktivnih zdenaca na pojedinom crpilitu. 3.1.4.5. Parametri vodonosne sredine i njihova prostorna raspodjela Za definiranje poetnih vrijednosti parametara vodonosne sredine zagrebakog vodonosnog sustava i njihove poetne prostorne raspodjele u modelu, koritena je baza podataka koja je sastavni dio geografskog informacijskog sustava projekta EGPV. Baza podataka sadri oko 350 diskretnih vrijednosti za hidrauliku vodljivost koja je odreivana na podruju zagrebakog vodonosnog sustava. Ova koliina podataka ne omoguava detaljnu procjenu parametara i njihove prostorne raspodjele u svakom dijelu zagrebakog vodonosnog sustava. Zbog toga se teilo da prostorna raspodjela parametara u modelu opisuje prosjenu hidrauliku vodljivost pojedinih dijelova zagrebakog vodonosnog sustava. S obzirom da vrijednosti za hidrauliku vodljivost u bazi variraju od 10-9 cm/s do 70 cm/s, vrijednosti manje od 10-3 cm/s i vee od 3.5 cm/s nisu uzete u obzir iz razloga to one ne odgovaraju prosjenim vrijednostima hidraulike vodljivosti zagrebakog vodonosnog sustava ve definiraju uvjete na malim podrujima horizontalnog i vertikalnog prostiranja u vodonosnom sustavu. Vrlo male ili pak vrlo velike vrijednosti hidraulike vodljivosti naruavaju prostornu raspodjelu parametara koja opisuje prosjene karakteristike vodonosnog sustava. Nakon reduciranja podataka za hidrauliku vodljivost preostalo je 278 diskretnih vrijednosti za definiranje prostorne raspodjele parametara u modelu. S obzirom da se vrijednosti hidraulike vodljivosti odnose na odreene dubinske intervale vodonosnog sustava bilo je potrebno izdvojiti vrijednosti hidraulike vodljivosti iji interval odreivanja pripada iskljuivo pokrovnim naslagama, zatim prvom vodonosnom sloju te drugom vodonosnom sloju. To je omoguilo zonarnu prostornu raspodjelu hidraulike vodljivosti za prvi i drugi vodonosni sloj. Podataka o uskladitenju i poroznosti ima vrlo malo tako da su ti podaci veinom uzimani iz literature (Spitz & Moreno, 1996), a prema litolokim podacima iz

19

strukturnih buotina za pojedino podruje. Kod prostorne raspodjele parametara uskladitenja i poroznosti koristila se ista zonarna prostorna raspodjela kao i kod hidraulike vodljivosti.
a) Prostorna raspodjela parametara pokrovnih naslaga

Postoje dva uobiajena pristupa problemu prostorne raspodjele hidraulike vodljivosti vodonosnog sustava. Prvi nain je da koristimo efektivnu sredinu mjerenih podataka hidraulike vodljivosti, bilo za cijeli vodonosni sustav ili to je ee za pojedini sloj vodonosnog sustava. Zbog malog broja podataka o hidraulikoj vodljivosti za pokrovne naslage zagrebakog vodonosnog sustava, kod odreivanja prostorne raspodjele hidraulike vodljivosti primijenjen je ovaj pristup. Mnogobrojna istraivanja su pokazala da unutar dane hidrogeoloke jedinice, hidraulika vodljivost esto slijedi logaritamsku normalnu (ili lognormalnu) razdiobu. Za lognormalnu razdiobu podataka, efektivna sredina se najbolje opisuje geometrijskom sredinom. Koritenje efektivne sredine hidraulike vodljivosti uvelike pojednostavljuje prostornu raspodjelu parametara i pogodno je za simuliranje prosjenog odaziva vodonosnog sloja. Koristei ovaj pristup odreena je efektivna sredina hidraulike vodljivosti za pokrovne naslage.
b) Prostorna raspodjela parametara prvog i drugog vodonosnog sloja

Drugi nain odreivanja prostorne raspodjele parametara vodonosne sredine, a koji je koriten kod odreivanja prostorne raspodjele parametara za prvi i drugi vodonosni sloj, vezan je uz varijacije mjerenih vrijednosti parametara na osnovu kojih se kreira zonarna prostorna raspodjela parametara metodama interpolacije. Ta distribucija moe biti jednostavna te sadravati samo nekoliko zona od kojih je svaka karakterizirana uniformnom raspodjelom parametara ili pak moe biti toliko kompleksna koliko to omoguavaju najsofisticiranije geostatistike tehnike. S obzirom na izrazito neravnomjeran prostorni raspored postojeih podataka te pojave vrlo razliitih vrijednosti hidraulike vodljivosti na malim udaljenostima, koritenje geostatistikih interpolacijskih metoda nije rezultiralo adekvatnim procjenama prostorne raspodjele parametara zagrebakog vodonosnog sustava. Iz tog razloga se pristupilo odreivanju prostorne raspodjele parametara uz pomo jednostavne zonacije. U procesu kalibracije vrijednosti i prostorna raspodjela parametara vodonosne sredine zagrebakog vodonosnog sustava su prilagoavane u odnosu na poetnu prostornu raspodjelu parametara koja je definirana na osnovu EGPV baze podataka. Na slikama 3.10 i 3.11 20

prikazana je prostorna raspodjela hidraulike vodljivosti K za prvi i drugi vodonosni sloj zagrebakog vodonosnog sustava.

21

Slika 3.10. Prostorna raspodjela hidraulike vodljivosti K za 1. vodonosni sloj

22

Slika 3.11. Prostorna raspodjela hidraulike vodljivosti K za 2. vodonosni sloj

23

3.1.4.6. Definiranje poetnih uvjeta Poetni uvjeti opisuju raspodjelu razine podzemne vode za poetno vrijeme simulacije. Dobro definirani poetni uvjeti vani su za spreavanje propagacije pogreaka kroz simulacije nestacionarnih stanja. Poetna raspodjela razina podzemne vode kreirala se na osnovu EGPV baze podataka o razinama podzemne vode. Kreirale su se poetne raspodjele razina podzemne vode za 01.01.2003. (poetno vrijeme trogodinje simulacije). S obzirom da izrada karata razina podzemne vode zahtijeva podatke o razinama podzemne vode izmjerene na piezometrima na odreeni datum, koriten je interni namjenski program RPV trailica. RPV trailica pretrauje podatke o razinama podzemne vode izmjerene na piezometrima na odreeni datum te podatke o izmjerenim vodostajima na Savi za odnosni datum u prethodno sistematski organiziranim Excel datotekama. U sluaju da mjerenje nije izvreno za traeni datum program pretrauje da li je mjerenje izvreno u prethodna tri dana odnosno u naredna tri dana na nain da prvo pretrauje dan prije pa zatim dan poslije. S obzirom na nedovoljan broj mjernih postaja na rijeci Savi za potrebe izrade karata razina podzemne vode kreirane su virtualne postaje izmeu stvarnih mjernih postaja i to na meusobnoj udaljenosti od jednog kilometra. Vodostaj na tim postajama je proraunat linearnom interpolacijom izmeu dvije susjedne vodomjerne stanice. Vodostaj izmeu poetne toke (uzvodna stvarna mjerna postaja) i zavrne toke (nizvodna stvarna mjerna postaja) linearno je interpoliran koristei formulu: xi = xpt + ((xzt- xpt)/L)Li gdje je: xi vodostaj na i-toj virtualnoj postaji [m n.m.], xpt vodostaj na poetnoj stvarnoj mjernoj postaji [m n.m.], xzt - vodostaj na zavrnoj stvarnoj mjernoj postaji [m n.m.], L udaljenost izmeu poetne i zavrne stvarne mjerne postaje [m], Li udaljenost izmeu poetne stvarne mjerne postaje i i-te virtualne postaje [m]. Nakon pretraivanja podataka izvrila se interpolacija koristei Kriging interpolacijsku metodu. Tako definirana karta razina podzemne vode posluila je za definiranje poetne raspodjele razina podzemne vode u modelu.

24

3.1.4.7. Definiranje graninih uvjeta Utvrivanje rubnih graninih uvjeta modela te interakcije povrinskih graninih uvjeta s vodonosnim slojem je uz procjenu prostorne raspodjele parametara vodonosne sredine klju za dobivanje korisnog modela toka podzemne vode. U numerikim matematikim modelima koristimo tri tipa graninih uvjeta koji se razlikuju po matematikom opisu i fizikom znaenju. To su 1. tip graninih uvjeta (Dirichlet), 2. tip graninih uvjeta (Neuman) i 3. tip graninih uvjeta (Cauchy). Numeriki matematiki modeli omoguuju velike manipulacije pri koritenju raznih tipova hidraulikih granica to je naroito znaajno za prostor (3D) modela. To se naroito odnosi na simulaciju rijeke koja je u vodonosni sustav samo djelomino usjeena kao to je kod nas sluaj sa Savom. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidraulikom smislu nepropusnom granicom na sjeveru, granicom dotjecanja na zapadu te granicom dotjecanja (slabe i ne do kraja poznate propusnosti) na jugu. Glavna granica otjecanja je na istoku. Rubne granice modela simulirane su 2. tipom graninih uvjeta (Neuman). Granice unutar vodonosnog sustava ini rijeka Sava koja je simulirana 1. tipom graninih uvjeta (Dirichlet) od hidroloke stanice Podsused-iara odnosno od rubne granice modela do hidroloke stanice Zagreb te 3. tipom graninih uvjeta (Cauchy) od hidroloke stanice Zagreb do hidroloke stanice Rugvica odnosno do rubne granice modela. Rijeka Sava je prvotno simulirana 1. tipom graninih uvjeta u cijeloj domeni modela toka, no izraunate vrijednosti razina podzemne vode za piezometre u blizini Save bile su preraunate za visoke vode Save i podraunate za niske vode Save, dok je slaganje s mjerenim razinama bili relativno dobro za srednje vode. Takve izraunate razine podzemne vode za piezometre u blizini Save ukazivale su na neadekvatan otpor protjecanju izmeu Save i vodonosnog sloja u modelu. Taj nedostatak otpora protjecanju izmeu Save i vodonosnog sloja u modelu rezultirao je puno brom i intenzivnijom komunikacijom izmeu Save i vodonosnog sloja nego to on u stvarnosti jest. Oito je da je taj otpor protjecanju u prirodnim uvjetima vei i da je utjecaj Save na razine podzemne vode u njezinoj blizini manji i sporiji nego to je taj utjecaj u modelu kad se Sava simulira 1. tipom graninih uvjeta. Iz tog razloga je Sava simulirana 3. tipom graninih uvjeta. Kljuni korak kod simuliranja Save 3. tipom graninog uvjeta bio je odreivanje interakcije izmeu Save i vodonosnog sloja. Parametar koji kod 3. tipa graninog uvjeta predstavlja otpor protjecanju izmeu vodotoka i vodonosnog sloja te zajedno s hidraulikim gradijentom kontrolira komunikaciju izmeu rijeke i vodonosnog sloja definiran je kao:

25

C=

K L W M

gdje je C [L2/T] vodljivost (engl. Conductance), K [L/T] je hidraulika vodljivost dna rijeke, L [L] i W[L] su duina odnosno irina dna rijeke u eliji modela, a M[L] je debljina dna rijeke. Taj parametar je odreivan inverznim modeliranjem u procesu kalibracije. Vodljivost C se mijenjala iz simulacije u simulaciju sve dok izraunate vrijednosti razina podzemne vode na piezometrima u blizini Save nisu postigle dobro poklapanje s izmjerenim vrijednostima. Obrada podataka o vodostajima Save kao i podataka o dotjecanju/otjecanju po rubnim granicama modela raena je na osnovu baze podataka koja je sastavni dio geografskog informacijskog sustava projekta EGPV. Za definiranje graninih uvjeta na rijeci Savi koriteni su podaci o vodostaju sljedeih hidrolokih stanica: Medsave, Podsused iara, Zagreb, TE-TO dovodni kanal, TE-TO gornja voda, TE-TO donja voda, Kosnica, HE Drenje i Rugvica. Vano je napomenuti da se kod termoelektrane-toplane Zagreb (TE-TO) nalaze tri hidroloke stanice koje igraju vanu ulogu u modelu toka podzemne vode. To su hidroloke stanice TE-TO dovodni kanal te TE-TO gornja voda i TE-TO donja voda koje se nalaze nizvodno od termoelektrane-toplane. Hidroloka stanica TE-TO dovodni kanal mjeri vodostaj kod dovodnog kanala u TE-TO, TE-TO gornja voda mjeri vodostaj izmeu prvog i drugog praga (vodne stepenice) dok TETO donja voda mjeri vodostaj nizvodno od drugog praga. Vodne stepenice prouzrokuju vrlo velike razlike u vodostaju Save na vrlo malim udaljenostima. Prosjeni pad vodostaja Save na zagrebakom podruju je oko 0.38 m/km. Srednja razlika u vodostaju Save izmeu hidroloke stanice TE-TO dovodni kanal i hidroloke stanice TE-TO donja voda iznosi oko 5 m. Udaljenost izmeu tih stanica je oko 620 m, to bi znailo da je pad vodostaja izmeu njih oko 8 m/km odnosno 23 puta vei nego na ostalim dijelovima Save na zagrebakom podruju. Ove vodne stepenice imaju vrlo veliki utjecaj na razine podzemnih voda uzvodnog i nizvodnog podruja. Iz tog razloga je bilo neophodno detaljno definirati granini uvjet na tom podruju. Analiza dotjecanja odnosno otjecanja iz zagrebakog vodonosnog sustava napravljena je na osnovu karata ekvipotencijala za visoke, niske i srednje vode. Iz tih karata je zakljueno da sa sjeverne rubne granice modela nema znaajnijeg dotjecanja u vodonosni sustav jer su ekvipotencijale manje vie okomite na sjevernu rubnu

26

granicu du cijele domene modela. Razlog tome je vjerojatno taj to veina vodotoka koji dolaze s Medvednice zavrava u kanalizaciji ili pak u otvorenim ureenim kanalima. Iz analize karata ekvipotencijala je nadalje zakljueno da je zapadna rubna granica modela granica dotjecanja. Procjenu karaktera june rubne granice modela oteava vrlo mali broj piezometara te njihov neadekvatan raspored. Na osnovu karata ekvipotencijala kreiranih uz pomo mjerenja na postojeim piezometrima, zakljueno je da s june rubne granice modela takoer postoji odreeno dotjecanje razliitog intenziteta du granice, a potencijalne zone jaeg intenziteta dotjecanja ine podruja oko potoka Staraa i Lomnica. Iz karata ekvipotencijala se vidi da je glavna granica otjecanja na istoku. Na slici 3.12 prikazana su podruja du rubnih granica modela za koje je napravljen proraun dotjecanja/otjecanja. Proraun dotjecanja/otjecanja napravljen je koristei Darcyev zakon. Hidraulika vodljivost procijenjena je na osnovu podataka iz EGPV baze, povrina dotjecanja/otjecanja utvrena je na osnovu podataka o geometriji vodonosnog sustava i razina podzemnih voda u piezometrima, a hidrauliki gradijent je procijenjen uz pomo dva piezometra koja su birana tako da smjer njihovog pruanja bude manje vie u smjeru toka podzemne vode, pri emu je jedan od piezometara trebao biti smjeten u blizini granice dotjecanja/otjecanja. Hidrauliki gradijent je u proraunu bio varijabla. Povrina dotjecanja/otjecanja odreivana je uz pomo GIS alata pri emu su irina i elevacija baze povrine granice dotjecanja/otjecanja bile konstante dok je elevacija vrha povrine protjecanja bila varijabla i ovisila je o mjerenjima razine podzemne vode u piezometru bliem granici. Ova metoda je omoguila procjenu dotjecanja/otjecanja po rubnim granicama modela u vremenu. Proraun je napravljen uz pomo Microsoft Excel programa. U modelu su kao granini uvjet takoer koriteni i podaci o oborinama odnosno infiltraciji koja je procijenjena na 10% ukupnih oborina.

27

Slika 3.12. Rubne granice modela i podruja dotjecanja/otjecanja

28

3.1.5. Kalibracija modela

Zagrebaki vodonosni sustav je kompliciran iznad naih mogunosti njegove detaljne procjene, a nemamo ni dovoljno podataka da bi detaljnu procjenu nainili. No, koristei poetno zadane ulazne parametre modela mogu se reproducirati uvjeti opaani na terenu do zadovoljavajueg stupnja tonosti. Da bi se to postiglo potrebno je provesti kalibraciju modela. Kalibracija je proces u kojem se ulazni parametri modela prilagoavaju tako dugo dok se izlazne varijable modela ne poklope sa mjerenim vrijednostima do zadovoljavajueg stupnja tonosti. U tom smislu provedena je i kalibracija modela zagrebakog vodonosnog sustava. Kod kalibracija modela koritene su metode i smjernice za kalibraciju modela (Hill, 1998). Tijekom kalibracije modela prilagoavano je dotjecanje po zapadnoj i junoj granici te otjecanje po istonoj granici modela. Takoer je prilagoavana i prostorna raspodjela parametara te vrijednosti parametara vodonosne sredine. Nakon svake simulacije vrila se promjena samo jednog ulaznog parametra, a na osnovu statistikih obrada rezultata simulacija. Prije postizanja zadovoljavajueg stupnja poklapanja izlaznih varijabli modela s mjerenim vrijednostima izvrilo se na desetke simulacija. Obrada rezultata simulacija modela provoena je usporeivanjem simuliranih (izraunatih) vrijednosti razina podzemne vode s mjerenim vrijednostima u vremenu pri emu se ocjenjivalo maksimalne, minimalne, srednje, apsolutne srednje reziduale, itd. Takoer se kod analize koristio i histogram reziduala. Apsolutni srednji reziduali odnosno odstupanja simuliranih razina podzemne vode od izmjerenih iznosili su u prosjeku 0.15 0.3 m to je i vie nego zadovoljavajue s obzirom na veliinu i heterogenost vodonosnika. Osim usporedbe mjerenih i izraunatih vrijednosti razina podzemne vode provoena je i analiza bilance mase.
3.1.6. Prikaz rezultata kalibracije modela

Za prikaz rezultata simulacija koristio se Output modul Visual Modflow programa koji omoguava 2D i 3D vizualizaciju, ispis i export rezultata te prikaze statistikih obrada rezultata simulacija. Visual Modflow omoguuje 2 naina prikaza. Jedan je kartografski koji daje konturne karte (ekvipotencijale, snienja itd.), zatim karte brzina i smjerova toka podzemne vode itd. Drugi tip prikaza je u obliku grafova koji nam daje mogunost prikaza grafova s mjerenim i izraunatim vrijednostima razina podzemne vode u vremenu, histograme

29

reziduala itd. Osim 2D prikaza Visual Modflow 3DExplorer ima mogunost 3D prikaza samog modela kao i rezultata simulacija. Osim prikaza domene modela mogu se raditi i presjeci kroz model to omoguuje bolji uvid u sam model.
Bilanca mase modela zagrebakog vodonosnog sustava

Bilanca mase je jedan od kljunih indikatora uspjene simulacije. Ona prikazuje vrijednosti volumena vode koje ulaze ili izlaze iz sustava kroz granice modela toka za svaki vremenski period. Ako je greka bilance mase u simulaciji za veinu stresnih perioda manja od 2% rezultati simulacije mogu se smatrati prihvatljivim s time da je i model ukalibriran. Ako je greka bilance mase u simulaciji za veinu stresnih perioda vea od 2% tada mogu postojati neke nestabilnosti u rjeenju te nedosljednosti u rezultatima. U tom sluaju se ne moe sa sigurnou rei jesu li greke u rezultatima simulacije posljedica pogreke u bilanci mase ili pak pogrenih ulaznih podataka koritenih u modelu. Greka bilance mase je u simulacijama za vie od 95% stresnih perioda bila manja od 2% to ini rezultate simulacija prihvatljivim.
3.2. Postupak izrade prijedloga zona sanitarne zatite crpilita u skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 55/2002)

Model trasiranja estica kreiran je s ciljem odreivanja odnosno delineacije zatitnih zona vodocrpilita Velika Gorica. Za simulacije trasiranja estica koriten je MODPATH program (Pollock, 1989a). Rezultati modela toka podzemne vode koriteni su kao podloga modelu trasiranja estica koji je koriten za procjenu druge i tree zatitne zone vodocrpilita kako je to definirano Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite (Narodne novine broj 55/02). Jednadbe trasiranja estica koje koristi MODPATH izvedene su pod pretpostavkom da se sve estice otopine kreu efektivnom brzinom toka podzemne vode. Da bi se u domeni modela toka izraunala efektivna brzina toka podzemne vode MODPATH koristi parametar efektivnu poroznost nef.. Na osnovu rezultata modela toka i prostorne raspodjele efektivne poroznosti nef. kreira se raspodjela efektivnih brzina toka podzemne vode za svaki vremenski (stresni) period u domeni modela toka. S obzirom da su zone zatite vodocrpilita odreene za razdoblje visokih i niskih voda, kod simulacija trasiranja estica koritene su raspodjele efektivnih brzina toka podzemne vode na dan visokih i na dan niskih voda. Koristei rezultate simulacija trasiranja estica unatrag (engl. backward particle tracking) izvrila se delineacija II. i III. zone zatite vodocrpilita Velika Gorica kako je to definirano 30

Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite (NN br. 55/02). III. zona zatite obuhvaa podruje izvan granice II. zone do granice izraunatog podruja napajanja dok II. zona zatite obuhvaa podruje izvan granice I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadravanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. Na slikama 3.13 i 3.14 prikazani su rezultati simulacija trasiranja estica za visoke i niske vode. Ti rezultati koriteni su kod izrade prijedloga zatitnih zona za vodocrpilita Velika Gorica. Za izradu prijedloga I. zone zatite koriteni su katastarski planovi (M 1:1000). Prema pravilniku, I. zona zatite mora biti udaljena od graevina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ograena. I. zona zatite je u sluaju crpilita Velika Gorica odnosno zdenaca s postojeom ogradom, a koja je u skladu s pravilnikom, definirana prema postojeoj ogradi. Za izradu prijedloga II. zone zatite koriteni su rezultati simulacija trasiranja estica za visoke i niske vode. U izradi konanog prijedloga II. zone zatite, a u dogovoru sa Strunim povjerenstvom za pripremu Odluka o zatiti izvorita Velika Gorica, koritene su sljedee smjernice: a) prijedlog II. zone zatite treba biti vei od II. zone dobivene simulacijama trasiranja estica za visoke i niske vode (faktor sigurnosti). b) Granica prijedloga II. zone zatite treba ii prometnicama ili putovima zbog mogunosti lakeg oznaavanja i uoavanja oznaka. Za izradu prijedloga III. zone zatite takoer su koriteni rezultati simulacija trasiranja estica za visoke i niske vode. Kod delineacije prijedloga granice III. zone zatite takoer se dralo dogovorenih smjernica da granica III. zone zatite treba ii prometnicama ili putovima zbog mogunosti lakeg oznaavanja i uoavanja oznaka.

31

Slika 3.13. Simulirane trase za visoke vode

32

Slika 3.14. Simulirane trase za niske vode

33

3.3. Prijedlog granica zona sanitarne zatite crpilita u skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 55/2002)

Prijedlog zona sanitarne zatite vodocrpilita Velika Gorica nainjen je u skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (N.N. 55/02) (sl. 3.15). Opisi i prikazi znaajki vodonosnog sustava, dinamike vode u toj geolokoj sredini, temeljeni su na dovoljnom broju sigurnih podataka pa smo slobodni istaknuti kako su predloene zone po naoj ocjeni tone u mjeri u kojoj valja izostaviti pekulacije o moguoj znatnijoj promjeni granica. Ovdje valja napomenuti da zapadna granica III. zone sanitarne zatite crpilita Velika Gorica predstavlja administrativnu granicu Zagrebake upanije i naslanja se na III. zonu sanitarne zatite crpilita Grada Zagreba dok se sjeverna granica III. zone sanitarne zatite crpilita Velika Gorica naslanja na III. zonu sanitarne zatite crpilita Kosnica i rijeku Savu. Ovime je kompletno uzvodno priljevno podruje crpilita Velika Gorica, Mala Mlaka i Zaprue zatieno III. zonom sanitarne zatite crpilita.

34

Slika 3.15. Prijedlog zona sanitarne zatite vodocrpilita Velika Gorica

35

4. Hidrogeoloki opisi zona

4.1. Openito

Crpilite Velika Gorica zahvaa vodu iz zagrebakog vodonosnika. Zagrebaki vodonosnik ine ljunkovito-pjeskovite naslage saturirane vodom koje se nalaze na podruju Grada Zagreba izmeu Podsuseda na zapadu, Rugvice na istoku, Medvednice na sjeveru i Vukomerikih Gorica na jugu. Prostire se du Save, pravcem sjeverozapad jugoistok u duini od oko 30 km, s prosjenom irinom od 10 do 15 km. Rijeka Sava dijeli vodonosnik na lijevo i desno zaobalje. Crpilite Velika Gorica nalazi se u istonom dijelu desnog zaobalja.
4.2. Geoloke znaajke

Zagrebaki vodonosnik ine srednje i gornje pleistocenske te holocenske naslage. To podruje je tijekom srednjeg i gornjeg pleistocena bilo jezersko i movarno, a okolno gorje (Medvednica, Marijagorika Brda i umberako gorje) bilo je kopno podlono intenzivnoj eroziji i denudaciji. Troeni materijal noen je potocima i taloen u jezerima i movarama (Veli i Safti, 1991). Poetkom holocena, klimatski i tektonski procesi omoguili su prodor rijeke Save ime je zapoeo transport materijala s podruja Alpa (Veli i Durn, 1993). Transport materijala bio je promjenljivog intenziteta zbog estih klimatskih promjena. Za vrijeme toplih i vlanih razdoblja bio je intenzivan, dok se njegova intenzivnost smanjivala za vrijeme suhih i hladnih razdoblja. Osim klimatskih promjena, tektonski pokreti takoer su utjecali na procese taloenja (Veli et al., 1999). Posljedica takvih uvjeta taloenja je izrazita heterogenost i anizotropija vodonosnika te neujednaena debljina naslaga. Gledano u tlocrtu aluvijalne naslage se na sjeveru naslanjaju na proluvijalne, preteito glinovite naslage koje prelaze u slabopropusne tercijarne naslage junih obronaka Medvednice (sl. 4.1). Na zapadnom rubu, komunikacija zagrebakog vodonosnika sa samoborskim je slaba zbog male kontaktne povrine. Istoni rub sustava je izlazni, ali zbog smanjenih propusnosti ogranienog protoka. Na jugu zagrebaki vodonosnik se naslanja na klastine sedimente Stupnike terase koji pak bono prelaze u naslage gornje paludinskih slojeva koji izgrauju sjeverne padine Vukomerikih Gorica.

36

Slika 4.1. Geoloka karta zagrebakog podruja (preuzeto iz Baani i parica, 2001) U profilu se razlikuju dva vodonosna sloja: prvi vodonosni sloj s dominantno aluvijalnim naslagama rijeke Save i drugi vodonosni sloj s dominantno jezerskobarskim naslagama (sl. 4.2.).

Slika 4.2. Shematski profil zagrebakog vodonosnog sustava (preuzeto iz Posavec, 2006) Debljina prvog vodonosnog sloja je od 5 i 10 metara u zapadnom dijelu do 40 metara u istonom dijelu (sl. 4.3.). irina mu se mijenja od stotinjak metara (kod Podsuseda) do 10 000 m (trokut Sanjak, Mala Mlaka, Velika Gorica). Debljina drugog vodonosnog sloja se u zapadnom dijelu sustava kree do 20 metara, meutim one nisu kontinuiranog prostiranja ve ih nalazimo u prirodnim ulekninama podine. U istonom dijelu sustava debljina im je znatno vea i kree se do 60 metara u podruju rnkovca. Na slici 4.4. prikazane su debljine 37

ukupnog vodonosnog sustava (1.+2. sloj). Slabo propusna krovina ili nije prisutna ili pak dostie debljinu od svega nekoliko metara na veem dijelu vodonosnog sustava, a tek se u jugoistonom dijelu ili u rubnim predjelima poveava i do petnaestak metara (sl. 4.5.). Prirodno tanki pokrov je dodatno devastiran i on vie ne predstavlja zatitu od zagaenja s povrine. Podinu vodonosnog sustava ine slabo propusne naslage.

Slika 4.3. Izopahe aluvija

Slika 4.4. Izopahe vodonosnog sustava

38

Slika 4.5. Izopahe pokrova vodonosnog sustava

4.3. Hidrogeoloke znaajke

Zagrebaki vodonosnik je otvoreni vodonosnik to znai da mu gornju granicu saturacije ini vodna ploha pod atmosferskim tlakom. Rubne granice vodonosnika ine u hidraulikom smislu nepropusna granica na sjeveru, granica dotjecanja na zapadu, granica dotjecanja na jugu te granica otjecanja na istoku. Generalni smjer toka podzemne vode je od zapada prema istoku/jugoistoku. Iako se prije smatralo da je juna granica vodonosnika nepropusna Posavec je (2006) analizirao dotjecanja/otjecanja u, odnosno iz zagrebakog vodonosnika na osnovu karata ekvipotencijala za godinje visoke, srednje i niske razine podzemne vode u razdoblju od 1994. do 2003. godine i zakljuio da po junoj rubnoj granici vodonosnika postoji odreeno dotjecanje razliitog intenziteta du granice, a potencijalne zone pojaanog intenziteta dotjecanja ine podruja oko potoka Staraa i Lomnica. Napajanje vodonosnika se u najveoj mjeri ostvaruje (1) infiltracijom iz rijeke Save; (2) infiltracijom oborina; (3) infiltracijom iz propusne vodoopskrbne i kanalizacijske mree; (4) dotjecanjem po zapadnoj granici iz susjednog samoborskog vodonosnika; te (5) dotjecanjem po junoj granici vodonosnika s podruja Vukomerikih Gorica. Analizom karata ekvipotencijala utvreno je da Sava za vrijeme visokih voda napaja vodonosnik du cijelog toka, dok za vrijeme srednjih i niskih voda na pojedinim dijelovima toka dolazi do dreniranja vodonosnika to nepovoljno utjee na razine podzemne vode, a s 39

time i na raspoloive koliine za vrijeme duih sunih razdoblja. Sava je svojim koritom usjeena u aluvijalne holocenske naslage koje su dominantno zastupljene ljuncima izrazito visoke hidraulike vodljivosti. U zapadnim predjelima vodonosnika hidraulika vodljivost je vrlo visoka i premauje 3000 m/dan, dok dalje prema istoku opada pa tako kod rnkovca iznosi oko 2000 m/dan, a neto istonije i manje od 1000 m/dan (Urumovi i Miheli, 2000). Transmisivnost vodonosnika dosee najvee vrijednosti na podruju rnkovca (50000 m2/dan) zbog visokih iznosa kako hidraulike vodljivosti tako i debljine vodonosnog sloja (Brki i Biondi, 2000). Usporeujui nivograme Save s nivogramima razina podzemne vode mjerenih na piezometrima u neposrednoj blizini Save du cijelog toka na istraivanom podruju zapaa se izuzetno dobra povezanost vodostaja Save i razina podzemne vode. Mileti i Baani (1999) temeljem vodne bilance za 1998. godinu zakljuuju da doprinos Save u obnavljanju koliina podzemne vode iznosi oko 73%. Analiza kretanja razina podzemne vode u razdoblju od 1950. godine tj. od kada mjerenja traju pa do danas pokazala je da su razine podzemne vode od 1950. godine opadale sve do sredine 1993. godine u prosjeku 12 m svakih 10 godina na podruju cijelog vodonosnika. Poetkom devedesetih trend opadanja razina nakratko je zaustavljen izgradnjom vodnih stuba na rijeci Savi kod termoelektrane-toplane (TETO) Zagreb i to na podruju uzvodno od vodnih stuba, no ubrzo nakon izgradnje trend opadanja je nastavljen slinim intenzitetom. Razlozi opadanja razina podzemne vode mogu se najveim dijelom potraiti u (1) izgradnji nasipa za obranu od poplava du rijeke Save koji su sprijeili povremena plavljenja zaobalnog podruja, a time i potencijalnu infiltraciju vode s poplavljenih podruja u vodonosnik; (2) procesu sniavanja korita rijeke Save koje je najveim dijelom uzrokovano izgradnjom akumulacija na Savi uzvodno od Zagreba, regulacijom pritoka i ljunarenjem iz korita Save (Bonacci i Trnini, 1986), a za posljedicu ima sniavanje vodostaja rijeke Save; te u (3) sve veoj eksploataciji podzemne vode za potrebe vodoopskrbe Grada Zagreba. Ukupna crpna koliina na zagrebakim crpilitima se od 1983. godine, kada je iznosila oko 3300 l/s, poveala do danas na oko 4700 l/s, dok je 1993. godine iznosila oko 4000 l/s to znai da se kontinuirano poveavala za oko 700 l/s svakih 10 godina. To poveanje crpne koliine nije povezano samo s ubrzanim razvojem grada i poveanjem broja stanovnika, nego i sa sve starijom vodoopskrbnom mreom iji procijenjeni gubici prema podacima Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. (2003) iznose oko 40%. Na razine podzemne vode zagrebakog vodonosnika u velikoj mjeri utjeu i vodne stube kod termoelektrane-toplane (TETO). Prosjeni pad vodostaja Save du toka na podruju Zagreba iznosi oko 0.4 m/km dok na dijelu toka od hidroloke stanice TETO dovodni 40

kanal do hidroloke stanice TETO donja voda, ija je meusobna udaljenost oko 620 m, iznosi u prosjeku oko 5 m ili 8 m/km. Ovakva razlika vodostaja Save na ovako maloj udaljenosti uzrokuje oko 20 puta vei prosjeni pad vodostaja Save nego na ostalim dijelovima toka, a to se u velikoj mjeri odraava i na razine podzemne vode. ipi (2008) odreuje i kvantificira utjecaj vodne stube na razine podzemne vode temeljem analize nivograma piezometara na podruju uzvodno i oko vodne stube i zakljuuje da se podruje utjecaja vodne stube nalazi uzvodno od vodne stube sve do podsusedskog praga, a bone granice su odsjeci savske terase s time da je utjecaj najvei u neposrednoj blizini vodne stube i iznosi neto vie od 3 m, a kod podsusedskog praga se pribliava nuli.
4.4. Zalihe podzemnih voda

Stalne zalihe podzemnih voda u otvorenom vodonosniku kakav je zagrebaki predstavljaju koliinu vode koja se nalazi u porama vodonosnog sloja ispod najnieg zabiljeenog vodostaja. Analizom vodnih ploha kod minimalnih razina podzemnih voda te podine zagrebakog vodonosnika u razdoblju od 1976. do 2006., godine utvreno je da se stalne zalihe podzemnih voda neprestano smanjuju (slika 4.6). U sumi su u razdoblju od 1976. do 2006. godine smanjene za oko 4%.
Stalne zalihe 3.90E+09 3.88E+09 3.86E+09 Volumen (m 3) 3.84E+09 3.82E+09 3.80E+09 3.78E+09 3.76E+09 3.74E+09 3.72E+09 3.70E+09 1976 1986 Godine 1996 3.72E+09 2006 3.80E+09 3.78E+09

3.88E+09

Slika 4.6. Stalne zalihe zagrebakog vodonosnika (preuzeto iz Koli, 2008) Sezonske zalihe koje se nalaze u podruju kolebanja razine podzemne vode odnosno izmeu najvieg i najnieg vodostaja u promatranom vremenskom periodu odreivane su

41

analizom vodnih ploha kod minimalnih i maksimalnih razina podzemnih voda u razdoblju od 1996. do 2006. godine za svaku godinu (Koli, 2008). Sezonske zalihe ne pokazuju odreeni trend to je i razumljivo, jer one ovise o godinjoj koliini oborina (sl. 4.7.).
Sezonske zalihe
1.80E+08 1.60E+08 1.40E+08 Volumen (m 3) 1.20E+08 9.59E+07 1.00E+08 8.00E+07 6.00E+07 4.00E+07 2.00E+07 0.00E+00 1996 1997 1998 1999 2000 2001 Godine 2002 2003 2004 2005 2006 9.25E+07 1.25E+08 1.08E+08 9.86E+07 6.31E+07 5.90E+07 1.04E+08 1.05E+08 1.60E+08 1.33E+08

Slika 4.7. Sezonske zalihe zagrebakog vodonosnika (preuzeto iz Koli, 2008) Usporedba promjenjivih zaliha s prosjenom godinjom crpnom koliinom zagrebakih crpilita za razdoblje 1996 do 2003. godina pokazala je da su crpne koliine vee od sezonskih zaliha podzemnih voda (slika 4.8). To znai da se dio crpne koliine koji premauje promjenjive zalihe nadoknauje iz stalnih zaliha koje nisu obnovljive, zbog ega dolazi do njihovog smanjivanja u vremenu to znai da se zagrebaki vodonosnik precrpljuje.
Sezonske zalihe 1.80E+08 1.60E+08 1.40E+08 Volumen (m 3) 1.20E+08 1.00E+08 8.00E+07 6.00E+07 4.00E+07 2.00E+07 0.00E+00 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 Godine Crpne koliine

Slika 4.8. Usporedba promjenjivih zaliha s crpnom koliinom

42

5. Hidroloke znaajke
5.1. Otjecanje

Glavni vodotok na podruju grada Zagreba je Sava. Na slikama 5.1. do 5.5. prikazani su vodostaji Save na vodomjernim profilima Podsused, Zagreb, Kosnica, HE Drenje i Rugvica.
124.55

123.55

122.55

Vodostaj [m.n.m.]

121.55

120.55

119.55

118.55

117.55

116.55 1923 1924 1925 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935 1936 1937 1938 1939 1940 1941 1942 1943 1944 1945 1946 1947 1948 1949 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Datum

Slika 5.1. Nivogram Save na vodomjernom profilu Podsused iara za razdoblje 1923. do 2006. godina

43

Vodostaj [m.n.m.]

Vodostaj [m.n.m.]
105.11 106.11 107.11

100.11

101.11

102.11

103.11

104.11

108.90

109.90

110.90

111.90

112.90

113.90

114.90

115.90

116.90

99.11

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

Datum

Datum

1993

1994

1995

1996

Slika 5.2. Nivogram Save na vodomjernom profilu Zagreb

Slika 5.3. Nivogram Save na vodomjernom profilu Kosnica za razdoblje 1920. do 2006. godina

za razdoblje 1979. do 2006. godina

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

1920 1921 1922 1923 1924 1925 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935 1936 1937 1938 1939 1940 1941 1942 1943 1944 1945 1946 1947 1948 1949 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

44

Vodostaj [m.n.m.]

Vodostaj [m.n.m.]
101.27 103.27

100.24

101.24

102.24

103.24

104.24

105.24

93.27

95.27

97.27

99.27

97.24 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

98.24

99.24

za razdoblje 1986. do 2006. godina

Datum

Datum

Slika 5.4. Nivogram Save na vodomjernom profilu HE Drenje

Slika 5.5. Nivogram Save na vodomjernom profilu Rugvica

za razdoblje 1923. do 2006. godina

1923 1924 1925 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935 1936 1937 1938 1939 1940 1941 1942 1943 1944 1945 1946 1947 1948 1949 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

45

Srednji, minimalni i maksimalni vodostaji Save na vodomjernim profilima kroz Zagreb prikazani su u tablici 5.1.
Tablica 5.1. Minimalni, maksimalni i srednji vodostaji Save na podruju Zagreba
Postaja Razdoblje promatranja Podsused iara Zagreb Kosnica HE Drenje Rugvica 1920-2005. 1979-2006. 1986-2006. 1923-2006. 23.08.1993. 8. i 23.09.2003. 2.-4.04.1998. 25.08.2003. 108.9 99.11 97.24 93.27 26.10.1964. 3.11.1990. 22.11.1991. 3.11.1990. 117.25 107.54 105.75 104.78 111.50 101.29 99.03 96.54 1923-2005. Datum najnieg vodostaja 14.08.2003. Najnii vodostaj (m n.m.) 116.55 Datum najvieg vodostaja 30.01.1979. Najvii vodostaj (m n.m.) 124.9 Srednji vodostaj (m n.m.) 119.46

Protoci Save te krivulje uestalosti i trajanja protoka na vodomjernim profilima Podsusediara, Zagreb i Rugvica prikazani su na slikama 5.6. do 5.11.

2545.30

2045.30

Protok [m /s]

1545.30

1045.30

545.30

45.30 1949 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Datum

Slika 5.6. Hidrogram Save na vodomjernom profilu Podsused-iara za razdoblje 1949. do 2002. godina

46

Krivulja uestalosti

Krivulja trajanja

2545.3 2045.3 Protok [m 3/s] 1545.3 1045.3 545.3 45.3 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Uestalost i trajanje [%]

Slika 5.7. Krivulja uestalosti i trajanja protoka na vodomjernom profilu Podsused iara za razdoblje 1949. do 2002. godina

2547.50

2047.50

Protok [m /s]

1547.50

1047.50

547.50

47.50 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935 1936 1937 1938 1939 1940 1941 1942 1943 1944 1945 1946 1947 1948 1949 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Datum

Slika 5.8. Hidrogram Save na vodomjernom profilu Zagreb za razdoblje 1926. do 2001. godina

47

Krivulja uestalosti

Krivulja trajanja

2547.5 2047.5 1547.5 1047.5 547.5 47.5 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Uestalost i trajanje [%]

Protok [m 3/s]

Slika 5.9. Krivulja uestalosti i trajanja protoka na vodomjernom profilu Zagreb za razdoblje 1926. do 2001. godina

2050.00

1550.00

Protok [m /s]

1050.00

550.00

50.00 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935 1936 1937 1938 1939 1940 1941 1942 1943 1944 1945 1946 1947 1948 1949 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Datum

Slika 5.10. Hidrogram Save na vodomjernom profilu Rugvica za razdoblje 1926. do 2001. godina

48

Krivulja uestalosti

Krivulja trajanja

2050

Protok [m 3/s]

1550

1050

550

50 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Uestalost i trajanje [%]

Slika 5.11. Krivulja uestalosti i trajanja protoka na vodomjernom profilu Rugvica za razdoblje 1926. do 2001. godina
Tablica 5.2. Minimalni, maksimalni i srednji protoci Save na podruju Zagreba
Postaja Razdoblje promatranja Podsused iara Zagreb Rugvica 1926-2001. 1926-2001. 23.10.1947. 25.02.1927. 47.5 50 26.10.1964. 3.11.1990. 3005 2263 312.79 311.6 1949-2002. Datum najmanjeg protoka 24.08.1993. Najmanji protok (m /s) 45.3
3

Datum najveeg protoka 25.10.1964.

Najvei protok (m /s) 2915

3

Srednji protok (m3/s) 303.5

Na vodomjernom profilu Podsused iara su se protoci vei od 2000 m3/s desili u 0,043% trajanja ili ukupno 8 dana u razdoblju od 1949. do 2002. godine (sl. 5.7.). Na vodomjernom profilu Zagreb su se protoci vei od 2000 m3/s desili u 0,097% trajanja ili ukupno 26 dana u razdoblju od 1926. do 2001. godine (sl. 5.9.). Na vodomjernom profilu Rugvica su se protoci vei od 2000 m3/s desili u 0,035% trajanja ili ukupno 9 dana u razdoblju od 1926. do 2001. godine (sl. 5.11.).

49

5.2. Klimatske znaajke

Meteoroloka postaja najblia crpilitu Velika Gorica je Pleso.

Temperatura zraka

Srednje godinje temperature zraka mjerene na meteorolokoj postaji Pleso za razdoblje 1988.-2003. prikazane su na slici 5.12. Od rujna do prosinca 1991. godine izostala su mjerenja zbog ratnih zbivanja. Srednja temperatura zraka u prvih osam mjeseci 1991. godine bila je 11,2 C. Godinji hod temperature zraka za razdoblje 1988.-2003. prikazan je na slici 5.13. Najhladniji mjesec je sijeanj s prosjenom viegodinjom temperaturom zraka od 0,6 C, a najtopliji je srpanj s prosjekom od 21,6 C. Najnia srednja mjesena temperatura zraka od 3,8 C zabiljeena je u prosincu 1998. god, a najvia u iznosu od 24,5 C u kolovozu 2003. godine. Prosjena viegodinja temperatura zraka za razdoblje 1988.-2003. iznosi 11,2 C.

14

12

10 Temperatura ( 0C)

0 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 Vrijeme

Slika 5.12. Prosjene godinje temperature zraka na meteorolokoj stanici Pleso (1988.-2003.)

50

25

20

Temperatura ( 0C)

15

10

0 veljaa travanj svibanj kolovoz rujan listopad sijeanj srpanj studeni oujak lipanj prosinac

Mjeseci

Slika 5.13. Godinji hod temperature zraka na meteorolokoj stanici Pleso (1988.-2003.)
Oborine

Visine godinjih oborina te prosjene mjesene oborine na meteorolokoj postaji Pleso prikazane su na slikama 5.14. i 5.15. Od rujna do prosinca 1991. godine izostala su mjerenja zbog ratnih zbivanja. U prvih osam mjeseci 1991. godine palo je 540 mm oborine. Prosjek visina godinjih oborina za razdoblje 1988.-2003. iznosi 933,6 mm. Najkiniji mjeseci su rujan i kolovoz, a sekundarni maksimum je u mjesecu studenom. Mjeseci s najmanje oborina su sijeanj i veljaa.

51

1200

1000

800 Oborine (mm)

600

400

200

0 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 Vrijeme

Slika 5.14. Godinje sume oborina na meteorolokoj stanici Pleso (1988-2003. god.)

120

100

80 Oborine (mm)

60

40

20

0 veljaa travanj svibanj kolovoz rujan listopad sijeanj srpanj studeni oujak lipanj prosinac

Mjeseci

Slika 5.15. Prosjene mjesene sume oborina na meteorolokoj stanici Pleso (1988.-2003.)

52

Evapotranspiracija

Za izraunavanje srednje godinje stvarne evapotranspiracije koritena je formula L. Turca (1953):

ET =

P P2 0,9 + 2 L

gdje je:
P - visina srednjih godinjih oborina (mm) L=300+25T+0,05T3 T - srednja godinja temperatura zraka (C)

Prosjek visina godinjih oborina na meteorolokoj stanici Pleso za razdoblje 1988.-2003. iznosi 933,6 mm. Prosjena viegodinja temperatura zraka za isto razdoblje iznosi 11,2 C. Uvrtavajui navedene vrijednosti u Turcovu jednadbu evapotranspiracija iznosi:
Et = 542 mm ili 58% oborina

53

6.

Kakvoa podzemne vode

Za prikaz kakvoe podzemne vode u priljevnom podruju crpilita Velika Gorica izabrani

su piezometri na kojima se kontinuirano prati kakvoa podzemne vode do danas (sl. 6.1.). Koriteni podaci posluili su kao podloga za ocjenu stanja kakvoe podzemne vode koju je inila sanitarna ocjena prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08). Podaci o kakvoi sirove vode na zdencima nisu bili dostupni.

6.1. Lokacije piezometara u priljevnom podruju crpilita Velika Gorica Meu pokazatelje koji ukazuju na antropogeno oneienje podzemnih voda uglavnom se ubrajaju pokazatelji kemijskog oneienja utroak KMnO4, nitrati, fosfati, ukupne masti i ulja, mineralna ulja, fenoli, teki metali i pesticidi, te pokazatelji mikrobiolokog oneienja najee ukupni i fekalni koliformi, te broj aerobnih bakterija na 37C i 22C. Tako primjerice, poveanje koncentracije duikovih i fosfornih spojeva u podzemnim vodama ukazuje na, bilo posljedicu unosa otpadnih voda naselja, bilo ispiranje poljodjelskih povrina. Na oneienje podzemne vode opasnim organskim tvarima upuuju poveane koncentracije ukupnih ulja i masti, mineralna ulja, fenoli. Za grafiki prikaz kakvoe podzemne vode

54

odabrani su oni parametri ija koncentracija je poviena ili ak premauje MDK vrijednost za pitku vodu.
Utroak KMnO4 je u podzemnoj vodi priljevnog podruja crpilita Velika Gorica od

sijenja 1997. godine u veini piezometra ispod vrijednosti od 1 mg O2/l to je daleko ispod maksimalno doputene koncentracije u vodi za pie od 5 mg O2/l (slika 6.2). Izuzetak su piezometri JM-30 i JM-32 koji se nalaze nizvodno od odlagalita Jakuevec (sl. 6.2).

VG-3 LG-3 100.00

VG-4 DP-3/2

VG-5 MDK

VG-9 JM-32

LG-1 JM-30

LG-2

Utroak KMnO4 (mg O2/l)

10.00

1.00

0.10 sij.92 sij.93 sij.94 sij.95 sij.96 sij.97 sij.98 sij.99 sij.00 sij.01 sij.02 sij.03 sij.04 sij.05 sij.06 sij.07

Slika 6.2. Utroak KMnO4 u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica Na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica sadraj hranjivih soli duika u obliku
nitrata ispod je maksimalno dozvoljenih koncentracija za pitku vodu u veini piezometra (sl.

6.3.), osim u piezometrima JM-30 i JM-32 nizvodno od odlagalita Jakuevec u kojima znatno premauje MDK.

55

VG-3 LG-3 100 90 80 Nitrati (mg NO 3/l) 70 60 50 40 30 20 10 0 sij.92 sij.93 sij.94 sij.95

VG-4 DP-3/2

VG-5 JM-32

VG-9 JM-30

LG-1 MDK

LG-2

sij.96

sij.97

sij.98

sij.99

sij.00

sij.01

sij.02

sij.03

sij.04

sij.05

sij.06

Slika 6.3. Sadraj nitrata u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica U podzemnoj vodi priljevnog podruja crpilita Velika Gorica redovito se prati sadraj tekih metala (eljeza, mangana, bakra, cinka, kroma, kadmija, olova, nikla i arsena). Njihove koncentracije su u granicama dozvoljenim u vodi za pie, osim eljeza i mangana. Koncentracija eljeza u veini piezometara premauje MDK vrijednost od 200 g/l (sl. 6.4.). Najvee koncentracije od preko 1000, pa ak i 10000 g/l izmjerene su u piezometrima JM-30 i JM-32 koji se nalaze nizvodno od odlagalita Jakuevec, ali takoer i u piezometrima LG-1, LG-2 i LG-3 zapadno od zdenaca te DP-3/2 sjeverno od zdenaca.

sij.07

56

VG-3 LG-3 100000.00 10000.00 1000.00 100.00 10.00 1.00 0.10 sij.92 sij.93

VG-4 DP-3/2

VG-5 JM-32

VG-9 JM-30

LG-1 MDK

LG-2

eljezo ( g/l)

sij.94

sij.95

sij.96

sij.97

sij.98

sij.99

sij.00

sij.01

sij.02

sij.03

sij.04

sij.05

sij.06 LG-2 sij.06

Slika 6.4. Sadraj eljeza u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica Najvee koncentracije mangana koje znaajno premauju dozvoljenu vrijednost od 50
g/l su izmjerene u piezometrima JM-30 i JM-32 koji se nalaze nizvodno od odlagalita

Jakuevec, ali takoer i u piezometrima LG-1 i LG-2 koji se nalaze zapadno od zdenaca (sl. 6.5.).
VG-3 LG-3 10000.00 VG-4 DP-3/2 VG-5 JM-32 VG-9 JM-30 LG-1 MDK

1000.00 Mangan ( g/l)

100.00

10.00

1.00

0.10 sij.92 sij.93 sij.94 sij.95 sij.96 sij.97 sij.98 sij.99 sij.00 sij.01 sij.02 sij.03 sij.04 sij.05 sij.07

Slika 6.5. Sadraj mangana u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica

sij.07

57

Poviene koncentracije eljeza i mangana mogu biti prirodne, ako su vezane za vodu iz reduktivne sredine no isto tako mogu biti i posljedica blizine smetlita. Naime, zbog visoke potronje kisika i poveane kiselosti podzemne vode ispod tijela odlagalita, stvara se povoljno okruenje za pojavu razliitih metalnih spojeva i organo-metalnih kompleksa. U reduktivnoj zoni dolazi do otapanja Fe-Mn oksida i hidroksida iz sedimenata, to uzrokuje oslobaanje velikih koliina eljeza i mangana i drugih adsorpcijski vezanih metala u tragovima. Koncentracije olova su poviene u svim piezometrima, a povremeno premauju i MDK vrijednost od 10 g/l (sl. 6.6).

VG-3 LG-3 60.00 50.00 40.00 30.00 20.00 10.00 0.00 sij.92 sij.93 sij.94

VG-4 DP-3/2

VG-5 JM-32

VG-9 JM-30

LG-1 MDK

LG-2

Olovo ( g/l)

sij.95

sij.96

sij.97

sij.98

sij.99

sij.00

sij.01

sij.02

sij.03

sij.04

sij.05

sij.06

Slika 6.6. Sadraj olova u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica
Mineralna ulja su prisutna u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika

Gorica, ali su koncentracije uglavnom ispod MDK od 20 g/l (NN 47/08) (sl. 6.7).

sij.07

58

VG-3 LG-3 30.00 25.00 Mineralna ulja ( g/l) 20.00 15.00 10.00 5.00 0.00 sij.92 sij.93 sij.94

VG-4 DP-3/2

VG-5 JM-32

VG-9 JM-30

LG-1 MDK

LG-2

sij.95

sij.96

sij.97

sij.98

sij.99

sij.00

sij.01

sij.02

sij.03

sij.04

sij.05

sij.06
sij.06

Slika 6.7. Sadraj mineralnih ulja u priljevnom podruju crpilita Velika Gorica Sadraj fenola (sl. 6.8.) se mjeri vrlo rijetko i on je uglavnom ispod 0,8 g/l to je ispod MDK vrijednosti prema starom Pravilniku (NN 182/04), dok prema vaeem Pravilniku MDK za fenole nije definiran. U piezometru JM-32 se od 2005. godine biljei identina koncentracija od 0,68 g/l to navodi na zakljuak da se sadraj fenola uope ne mjeri.
VG-3 0.90 0.80 0.70 Fenoli ( g/l) 0.60 0.50 0.40 0.30 0.20 0.10 0.00 sij.92 sij.93 sij.94 sij.95 sij.96 sij.97 sij.98 sij.99 sij.00 sij.01 sij.02 sij.03 sij.04 sij.05 sij.07 VG-4 VG-5 VG-9 LG-2 DP-3/2 JM-32

Slika 6.8. Sadraj fenola u priljevnom podruju crpilita Velika Gorica

sij.07

59

Od pesticida i herbicida u priljevnom podruju crpilita Velika Gorica registriran je sadraj

atrazina i to u koncentracijama koje se pribliavaju MDK vrijednosti od 0.1 g/l, a u

piezometru LG-1 zapadno od zdenaca ju ak i premauju (sl. 6.9.). Upotreba atrazina je u zemljama EU zabranjena zbog visoke toksinosti.

VG-3 0.14 0.12 0.10 Atrazin ( g/l) 0.08 0.06 0.04 0.02 0.00 sij.92 sij.93

VG-4

VG-9

LG-1

LG-2

LG-3

DP-3/2

MDK

sij.94

sij.95

sij.96

sij.97

sij.98

sij.99

sij.00

sij.01

sij.02

sij.03

sij.04

sij.05

sij.06

Slika 6.9. Sadraj atrazina u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica U priljevnom podruju crpilita Velika Gorica prisutne su aerobne bakterije u koncentracijama koje premauju MDK vrijednosti (sl. 6.10.). Povremeno su prisutne i fekalne
koliformne bakterije (sl. 6.11.) kojih u pitkoj vodi ne bi smjelo biti (NN 47/08).

sij.07

60

VG-3 LG-3 10000.00

VG-4 DP-3/2

VG-5 JM-32

VG-9 JM-30

LG-1 MDK

LG-2

Broj aerobnih bakterija na 37 C

1000.00

100.00

10.00

1.00 sij.92 sij.93 sij.94 sij.95 sij.96 sij.97 sij.98 sij.99 sij.00 sij.01 sij.02 sij.03 sij.04 sij.05 sij.06 sij.07

Slika 6.10. Broj aerobnih bakterija na 37 C u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica

VG-3 1000.00 Fekalne koliformne bakterije (/100 ml)

VG-4

VG-5

VG-9

LG-2

LG-3

DP-3/2

JM-30

100.00

10.00

1.00 sij.92 sij.93 sij.94 sij.95 sij.96 sij.97 sij.98 sij.99 sij.00 sij.01 sij.02 sij.03 sij.04 sij.05 sij.06 sij.07

Slika 6.11. Broj fekalnih koliformnih bakterija u podzemnoj vodi na priljevnom podruju crpilita Velika Gorica

61

7.

Katastar oneiivaa
U izradi katastra oneiivaa za crpilite Velika Gorica koritena je baza podataka o

oneiivaima Agencije za zatitu okolia (AZO) i Zagrebake upanije. Baza podataka je u digitalnom obliku i priloena je ovom izvjeu na DVD-u. Jedan manji dio podataka iz te baze, a koji je sadravao podatke o lokaciji oneiivaa (x, y koordinate), prikazan je i u GIS projektu koji je priloen ovom izvjeu. Svi izvori zagaenja generalno se mogu podijeliti u aktivne i potencijalne. Aktivni izvori zagaenja su oni za koje je sigurno da emitiraju neko zagaivalo u podzemlje, a mogu biti stalni i povremeni. Stalni ili kontinuirani izvori zagaenja emitiraju zagaenje cijelo vrijeme promatranja i na njih veinom ne utjeu prevladavajui hidroloki uvjeti. Prema definiciji u ove izvore zagaenja pripadaju: industrijski efluenti, odnosno lokacije ispusta otpadnih voda; ureaji za proiavanje otpadnih voda; septike jame. U stalne izvore zagaenja pripadaju i oni izvori zagaenja koji bi, u idealnim uvjetima, trebali pripadati grupi potencijalnih izvora zagaenja, npr. nesanirana ili djelomino sanirana odlagalita komunalnog i industrijskog otpada deponirana u privatnim ograenim prostorima te divlja odlagalita smea i naputene ljunare ispunjene raznovrsnim smeem, a kojih se moe nai u III. zatitnoj zoni crpilita Velika Gorica. U potencijalne izvore zagaenja mogu se ubrojiti i obrtnike radionice te aktivne i naputene ljunare. Na lokacijama obrtnikih radionica vrlo esto se odlau bave s otpadnim motornim uljima i opasnim kemikalijama te stare automobilske karoserije i motorni dijelovi. U sluaju havarije ili nepanje, postoji vrlo velika mogunost izlijevanja opasnih efluenata na povrinu tla te njihovog procjeivanja u podzemlje. Na lokacijama aktivnih i naputenih ljunara, odstranjen je zatitni pokrovni materijal vodonosnih naslaga i vrlo esto podzemna voda na tim lokacijama izvire na povrinu. U sluajevima havarija ili naknadnog odlaganja otpada u naputenim ljunarama, dolazi do intenzivnog i kontinuiranog zagaenja podzemne vode. Povremeni izvori zagaenja emitiraju zagaivalo samo u jednom dijelu promatranja, ovisno o prevladavajuim hidrolokim uvjetima, a naroito u vrijeme intenzivnih i jakih oborina. U ove izvore zagaenja pripadaju: lokacije istjecanja oborinskih voda; odlagalite jalovine u otvorenim povrinskim kopovima; odlagalite stajskoga gnojiva i ostaloga

62

otpadnog materijala s farmi; sustav odvodnje oborinskih otpadnih voda, poljoprivredna aktivnost. Potencijalni izvori zagaenja u normalnim prilikama uope ne emitiraju zagaivala, ve do njihove emisije moe doi zbog havarija, kvarova, nepanje ili drugih iznimnih okolnosti. U okviru tree zone sanitarne zatite crpilita Velika Gorica, ukupno je evidentirano: a) 3 ispusta u vode (vidi GIS projekt i priloenu datoteku Ispust_u_vode_more.xls) b) 7 oneiivaa u vode (bez podataka o koordinatama, vidi priloenu datoteku
Oneciscivaci.xls)

c) 5 tvrtki za gospodarenje otpadom (bez podataka o koordinatama, vidi priloenu datoteku Oneciscivaci.xls) U svrhu identificiranja otpada koji je u bazi podataka prikazan u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, ovom izvjeu priloen je katalog otpada u kojem se otpad moe identificirati u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (vidi priloenu datoteku
KATALOG_OTPADA.pdf)

Prometnice na istraivanom podruju predstavljaju aktivne i potencijalne, linijske izvore zagaenja. Ispuni plinovi od automobila, nerijeena odvodnja oborinskih voda te soljenje cesta u zimskim uvjetima mogu znaajno utjecati na kakvou podzemne vode. Svi oneiivai za koje su bili dostupni podaci o lokaciji prikazani su u GIS projektu priloenom ovom elaboratu.

63

8.

Prijedlog mjera zatite, ukljuujui mjesta za postavljanje oznaka odgovarajuih zona zatite
8.1. Mjere zatite

U skladu s lankom 7 Pravilnika, unutar definiranih granica zona izvorita provodi se pasivna i aktivna zatita izvorita. Pod pasivnom zatitom izvorita podrazumijevaju se mjere zabrane graenja i smjetaja pojedinih graevina i obavljanja odreenih djelatnosti unutar utvrene zone. Pod aktivnom zatitom izvorita podrazumijeva se redovito praenje kakvoe vode na priljevnom podruju izvorita i poduzimanje mjera za njezino poboljanje, a osobito: graenje i rekonstrukcija odvodnih i vodoopskrbnih sustava, predtretman otpadnih voda, uvoenje istih proizvodnja, ugradnja spremnika s dodatnom zatitom i sl. U III. zoni potrebno je provoditi mjere pasivne zatite crpilita na nain da se zabranjuju sljedee aktivnosti: isputanje neproienih otpadnih voda; deponiranje otpada; graenje kemijskih industrijskih postrojenja; graenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i proiavanja oborinskih voda. Prema Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01 i 14/01) propisane su granine vrijednosti pokazatelja i doputene koncentracije opasnih i drugih tvari: za tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda, ili u drugi prijemnik, za vode, koje se nakon proiavanja, isputaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik. Prema lanku 7. istog Pravilnika, sve fizike i pravne osobe koje obavljanjem djelatnosti isputaju otpadne vode dune su imati vodopravne dozvole. Vodopravnom dozvolom za

64

isputanje otpadnih voda odreuju se pokazatelji, opasne i druge tvari koji se ispituju u otpadnim vodama. Graenje objekata sustava javne odvodnje odreeno je Zakonom o vodama (Narodne novine 107/95, 150/05), Dravnim planom za zatitu voda (NN br. 8/99) i Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN br. 26/03, 82/04 i 178/04). Svrha izgradnje objekata sustava javne odvodnje je kontrolirana odvodnja otpadnih voda do ureaja za proiavanje u cilju zatite podzemnih i povrinskih voda od oneienja i zagaenja. Plan izgradnje sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda Zagrebake upanije definiran je Prostornim planom Zagrebake upanije (Slubeni glasnik Zagrebake upanije 3/02., 6/02., 8/05. i 8/07.). Do realizacije izgradnje sustava javne odvodnje, postojei objekti moraju imati nepropusnu sabirnu jamu s kontrolom pranjenja putem ovlatenih institucija. Na podrujima gdje nema tehnike ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje, sanitarne i tehnoloke otpadne vode treba proiavati na vlastitom ureaju drugog ili odgovarajueg stupnja proiavanja prije isputanja u podzemlje. Potrebno je kontrolirati sve lokacije na kojima postoje naputeni bueni i kopani zdenci. Razlog je u injenici da pravne ili fizike osobe koje nemaju rijeenu odvodnju otpadnih voda iste mogu uputati u zdence koji mogu imati filtre u vodonosniku. U sluaju da se utvrdi uputanje otpadnih voda u zdence, potrebno je odmah zabraniti svaku takvu daljnju aktivnost, a u skladu s lancima 74 i 75 Zakona o vodama (NN br. 107/95, 150/05). Deponiranje otpada u potpunosti je regulirano Zakonom o otpadu (NN br. 178/04, 111/06) i odgovarajuim podzakonskim aktima: Pravilnikom o vrstama otpada (NN br. 27/96.), Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 123/97. i 112/01.), Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN br. 32/98.) i Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu (NN br. 97/05, 115/05.). Sva divlja odlagalita koja se nalaze u okviru vodozatitnih podruja potrebno je trenutano ukloniti i sanirati. Prema Pravilniku o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN br. 55/02), graenje kemijskih industrijskih postrojenja u potpunosti je zabranjeno u vodozatitnim podrujima. Mjere zatite za industrijska postrojenja koja su ve legalno izgraena u vodozatitnim podrujima regulira lanak 8. istog Pravilnika: Ukoliko su na podruju pojedine zone ve legalno izgraene graevine ili se obavljaju djelatnosti koje su zabranjene u toj zoni, odredit e se, ukoliko je to mogue, potrebni sanacijski zahvati uz obavezu stalnog praenja utjecaja graevine, odnosno djelatnosti na izvorite. Ukoliko se dokae da sanacija nije mogua, graevina se mora ukloniti, odnosno mora se zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti. Uz 65

navedeno, sve fizike i pravne osobe koje svojom djelatnou mogu izazvati iznenadno zagaenje podzemnih voda, a nalaze se na podruju unutar granica III. zone sanitarne zatite, trebale bi izraditi operativne planove mjera i djelovanja u sluaju iznenadnoga zagaenja (u skladu s odredbama iz Dravnoga plana za zatitu voda (NN br. 8/99)). Sustav kontrolirane odvodnje i proiavanja oborinskih voda na prometnicama provodi se u okviru sustava javne odvodnje, koji podrazumijeva i odvodnju atmosferskih voda (prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu NN 26/03) za to je nadleno trgovako drutvo VG Vodoopskrba d.o.o. iz Velike Gorice. Meutim, prema stavku 2 lanka 19 Zakona o javnim cestama (NN 180/04), slivnici uz javnu cestu u naselju koji nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku mreu, te zamjena i popravak slivnikih reetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, odravaju se kao sastavni dio te javne ceste, to je obaveza Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta i upravnoga tijela Zagrebake upanije nadlenog za gradnju i odravanje objekata. Praenje kakvoe vode u vodozatitnim podrujima, odnosno priljevnim podrujima javnih izvorita regulirano je Dravnim planom za zatitu voda (NN br. 8/99) i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN br. 47/08). Program praenja u priljevnim podrujima crpilita provode Hrvatske vode. Iznimno od ovog programa praenja, praenje utjecaja javne deponije provodi pravna osoba koja je zaduena za odlaganje otpada. U skladu s ciljem i naelom Dravnog plana za zatitu voda, u smislu prevencije i principa da oneiiva i zagaiva plaaju, pravne i fizike osobe moraju pratiti kakvou voda preko ovlatenih laboratorija. Program praenja mora biti odreen u vodopravnim dozvolama izdanim od nadlenih institucija. Sve fizike i pravne osobe koje svojom djelatnou mogu izazvati iznenadno zagaenje povrinskih i podzemnih voda, a nalaze se na podruju unutar granica III. i II. zone sanitarne zatite, moraju izraditi operativne planove mjera i djelovanja u sluaju iznenadnog zagaenja. Operativni plan moraju izraditi i pravne osobe koje obavljaju djelatnost vodoopskrbe i odvodnje, pravna osoba registrirana za odravanje istoe javnih povrina, odvoz otpadaka i obavljanje ostalih komunalnih djelatnosti, pravna osoba koja obavlja djelatnost zbrinjavanja glomaznog otpada i sanaciju, kao i pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja, odravanja i zatite cesta. Operativni plan treba sadravati: procjenu o moguim uzrocima i mjestima iznenadnog zagaenja sa situacijom u mjerilu; procjenu opsega i opasnosti od iznenadnog zagaenja, te preventivne mjere u njegovu sprjeavanju; 66

 procjenu ugroenosti voda od iznenadnog zagaenja; organizaciju postupka, opseg i nain provedbe mjera u sluaju iznenadnog zagaenja; odgovorne osobe i potrebne strune zaposlenike u provedbi mjera; opremu i sredstva za provedbu mjera; potrebu sudjelovanja drugih fizikih i pravnih osoba (intervencija); program osposobljavanja zaposlenika i strunih osoba za primjenu operativnih mjera; program provjere provedbe operativnog plana; nain i sredstva informiranja o iznenadnom zagaenju; shemu interventnih postupaka u sluaju iznenadnih zagaenja s brojevima telefona. Mjere koje se poduzimaju u sluaju iznenadnog zagaenja na povrinskim i podzemnim vodama moraju se predvidjeti Operativnim planom Hrvatskih voda.

Radi uinkovite provedbe mjera zatite te jasnoga definiranja na terenu dijelova podruja koji pripadaju pod III. zonu sanitarne zatite, potrebno je na svim prometnicama koje prolaze kroz III. zonu oznaiti granice III. zone sanitarne zatite jasno uoljivim oznakama na kojima mora biti ispisan naziv crpilita i naziv zone:

III. VODOZATITNA ZONA ZONA OGRANIENJA I KONTROLE

U drugoj zoni sanitarne zatite, pored zabrana koje vrijede za III. zonu, potrebno je zabraniti: povrinsku i podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina; poljodjelsku proizvodnju, osim proizvodnje zdravstveno ispravne hrane; stoarsku proizvodnju, osim za potrebe seljakog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva; graenje pogona za proizvodnju, skladitenje i transport opasnih tvari; gradnju groblja i proirenje postojeih; graenje autocesta i magistralnih cesta (dravnih i upanijskih cesta); graenje eljeznikih pruga.

67

Sve djelatnosti otkopavanja ljunka ukoliko postoje, bilo legalne ili ilegalne, moraju se trenutano prekinuti u okviru druge zone sanitarne zatite. Pravne ili fizike osobe moraju sanirati devastirano zemljite, to podrazumijeva i otklanjanje divljih odlagalita iz naputenih ljunara, u skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite (NN br. 55/02) i Zakonom o rudarstvu (NN br. 190/03). Prema lanku 8. Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN br. 55/02), ukoliko se na podruju druge zone sanitarne zatite ve legalno odvija eksploatacija mineralnih sirovina, odredit e se, ukoliko je to mogue, potrebni sanacijski zahvati uz obavezu stalnog praenja utjecaja eksploatacijskog polja na izvorite. Ukoliko se dokae da sanacija nije mogua, eksploatacija mineralnih sirovina mora se zabraniti. Prema lanku 53. Zakona o rudarstvu (NN br. 190/03), pravne i fizike osobe koje protuzakonito obavljaju istraivanje ili eksploataciju mineralnih sirovina moraju sanirati nelegalnim radovima devastirano zemljite. Umjesto njih to moe uiniti ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlean za poslove rudarstva na troak poinitelja devastacije zemljita. Ukoliko se ne utvrdi pravna ili fizika osoba koja je vrila ilegalnu eksploataciju mineralnih sirovina u podruju druge zone sanitarne zatite, tada trokove sanacije treba provoditi vlasnik zemljita ili jedinica lokalne samouprave, odnosno drava, ukoliko se radi o sluaju iz lanka 20 Zakona o rudarstvu (NN br. 190/03), kada je istraivanje mineralnih sirovina i eksploatacija raena sukladno interesima R. Hrvatske i propisima o izvlatenju. Prema lanku 19. i 33. Zakona o rudarstvu (NN br. 190/03) nije dozvoljeno istraivanje niti eksploatacija mineralnih sirovina na prostoru na kojemu se nalaze vodoprivredni objekti i ureaji. Istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina od veeg interesa moe se odvijati uz prethodnu suglasnost i uvjete koje odredi tijelo dravne uprave u iji djelokrug spadaju poslovi koji se odnose na objekte koji se nalaze na tim prostorima, odnosno podrujima. Planom za zatitu voda Zagrebake upanije treba zabraniti vaenje i eksploataciju ljunka iz korita vodotoka bez pribavljene vodopravne dozvole. Prema Pravilniku o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN br. 55/02), u okviru druge zone sanitarne zatite zabranjuje se poljoprivredna i stoarska proizvodnja, a dozvoljena je jedino proizvodnja zdravstveno ispravne hrane i stoarska proizvodnja za potrebe seljakoga gospodarstva, odnosno obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva. Termin
zdravstveno ispravna hrana preuzet je iz Zakona o poljoprivredi (NN br. 66/01), odnosno

lanka 3., stavak 1 i 2 koji glasi: Radi omoguavanja proizvodnje zdravstveno ispravne

68

hrane, radi zatite zdravlja ljudi, ivotinjskoga i biljnog svijeta, nesmetanog koritenja i zatite prirode i okolia provodi se zatita poljoprivrednog zemljita od oneienja. Zatita poljoprivrednoga zemljita od oneiavanja provodi se zabranom, ograniavanjem i spreavanjem od direktnoga unoenja, te unoenja vodom i zrakom tetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za ouvanje i poboljanje njegove plodnosti. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je samostalna gospodarska i socijalna jedinica, to znai da proizvodi i za samostalne potrebe i za trite ukoliko se nalazi u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava. Mjere zatite na reguliranju poljoprivredne aktivnosti u priljevnim podrujima crpilita potrebno je provoditi u smislu educiranja poljoprivrednika o nainima primjene agrotehnikih sredstava na poljoprivrednim povrinama, uz to manju primjenu pesticida i mineralnih gnojiva, a naroito perzistentnih tvari, to bi trebala obavljati savjetodavna sluba pri Zagrebakoj upaniji. Nuno je upozoriti poljoprivrednike i na potrebu izbjegavanja lociranja intenzivnih tovilita u priljevnom podruju crpilita. Poljoprivrednike je potrebno educirati i o zakonskoj regulativi o zatiti okolia, a naroito o zakonskim propisima u vodozatitnim podrujima te mogunosti promjene tehnologije proizvodnje radi zatite podzemne vode. U priljevnom podruju crpilita, izvan druge zone sanitarne zatite, mogue je provoditi navodnjavanje poljoprivrednih povrina, uz obavezno praenje stanja podzemnih voda. Na podrujima gdje se vri ili planira navodnjavanje poljoprivrednih povrina potrebno je postaviti mreu plitkih piezometara, na kojima e se minimalno tri puta godinje pratiti kakvoa podzemnih voda, a elaborate praenja treba dostaviti distributeru vode. U sluaju da rezultati praenja stanja podzemnih voda na podruju navodnjavanja pokau negativne nalaze, vlasnik, odnosno korisnik poljoprivredne povrine koja se navodnjava, obvezan je izraditi i provesti sanacijski program za daljnje koritenje. U okviru Zakona o otrovima (NN 27/99), u lanku 34. zabranjuje se skladitenje otrova u zonama sanitarne zatite. Ukoliko su na podruju druge zone sanitarne zatite legalno izgraene graevine ili se obavljaju djelatnosti proizvodnje, skladitenja i transporta opasnih tvari, mjere zatite treba provoditi u skladu s lankom 8. Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita. Provoenje mjera zatite trebaju nadzirati inspekcijske slube Ministarstva zatite okolia, Ministarstva zdravstva i Uprave za vode. Transport opasnih tvari na cestovnim prometnicama mora se obavljati uz propisane mjere zatite u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN br. 79/07), a kontrolu transporta mora obavljati prometna policija.

69

Mjere zatite oko zabrana gradnje groblja i proirenja postojeih groblja regulirane su lankom 15. Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN br. 55/02) te Pravilnikom o grobljima (NN br. 99/02) kao podzakonskim aktom Zakona o grobljima (NN br. 19/98), u kojem se u lancima 2. i 3. navodi da se gradnja odnosno proirenje groblja utvruje prostorno-planskom dokumentacijom. Za groblja koja su na podruju druge zone sanitarne zatite ve legalno izgraena, mjere zatite provode se u skladu s lankom 8. Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita. Proirenje postojeih groblja ne moe se opravdati pod sanacijskim zahvatima reguliranim u lanku 8. Pravilnika i ovu aktivnost potrebno je u potpunosti zabraniti u okviru druge zone sanitarne zatite. Prema lanku 15. Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN br. 55/02) zabranjeno je graenje prometnica: autocesta i magistralnih cesta te eljeznikih pruga, u okviru druge zone sanitarne zatite. Radi uinkovite provedbe mjera zatite te jasnoga definiranja na terenu dijelova podruja koji pripadaju pod II. zonu sanitarne zatite, potrebno je na svim prometnicama koje prolaze kroz II. zonu oznaiti granice II. zone sanitarne zatite jasno uoljivim oznakama na kojima mora biti ispisan naziv crpilita i naziv zone:

II. VODOZATITNA ZONA ZONA STROGOG OGRANIENJA

Mjere zatite u I. zoni sanitarne zatite propisane su u lancima 16. i 17. Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN br. 55/02). U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih vezanih za zahvaanje, pripremu i transport vode u vodoopskrbni sustav. Granica I. zone mora biti udaljena od graevina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ograena. Podruje I. zone mora biti ureeno na sljedei nain: 1. oborinske i otpadne vode iz zalea I. zone moraju se provesti izvan I. zone odvodnjom zatvorenoga tipa; 2. oborinske vode s ureenih povrina i krovova objekata unutar zone moraju se skupljati i odvodnjom zatvorenoga tipa odvesti s lokacije; 3. sanitarne otpadne vode moraju biti prikljuene na javnu odvodnju; 4. objekti i sadraji unutar zone koji su neophodni za pogon izvorita moraju biti graeni i odravani s najviim stupnjem sigurnosti u odnosu na zatitu voda.

70

Pristup na podruju I. zone sanitarne zatite moe biti dozvoljen samo ovlatenim zaposlenicima VG Vodoopskrba d.d. te nadlenim inspekcijskim tijelima, a drugim osobama samo uz posebno odobrenje direktora VG Vodoopskrbe d.d. Natpisne ploe na ulazu u crpilite Velika Gorica moraju biti postavljene na ulazu u prvu zonu s utisnutim natpisom: I. VODOZATITNA ZONA ZONA STROGOG REIMA ZATITE ZABRANJEN PRISTUP NEOVLATENIM OSOBAMA
8.2. Mjesta za postavljanje oznaka odgovarajuih zona

Lokacije tabli oznaene su u sklopu GIS projekta.

71

9.

Prijedlog sanacijskih zahvata na postojeim objektima unutar zona

Prijedlog sanacije na postojeim objektima, u okviru zona sanitarne zatite crpilita Velika

Gorica, napravljen je s obzirom na najnunije postupke i stvarno stanje poznavanja stanja ugroenosti podzemne vode i raspodjele aktivnih i potencijalnih izvora zagaenja. Za potrebe izrade Elaborata zatitnih zona vodocrpilita Velika Gorica prikupljeni su podaci o potencijalnim oneiivaima koji su razvrstani prema pripadnosti zonama sanitarne zatite ime je postignut osnovni cilj ovog Elaborata. U buduem razdoblju katastar zagaivaa potrebno je aurirati, to je prvenstveno obaveza strunih slubi Zagrebake upanije, VG Vodoopskrbe d.d. i Hrvatskih voda te inspekcijskih slubi. injenica je da je u ovom trenutku mogue definirati prioritete sanacije jedino prema kategorijama pojedinih izvora zagaenja te u skladu s geografskim smjetajem i potencijalnom opasnosti po kakvou vode na crpilitima. Takoer, injenica je da ne postoje sigurni pokazatelji o vrstama i koliinama emisija koje zagauju podzemne vode za svaki od izvora zagaenja. Prije donoenja konane liste po prioritetima sanacije pojedinanih zagaivaa, inspekcijske slube moraju utvrditi realno stanje na terenu, a naroito provedbu mjera zatite od strane pojedinih privrednih subjekata koji su oznaeni kao oneiivai, u skladu s odgovarajuim vodopravnim aktima koje propisuju Hrvatske vode za ove privredne subjekte. Proces najnunije sanacije podijeljen je u dvije faze.
U prvoj fazi sanacije, potrebno je urediti I. zonu sanitarne zatite crpilita, u skladu s

odredbama iz lanaka 16. i 17. Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN br. 55/02) te usvojiti mjere zatite za I. zonu sanitarne zatite crpilita iz poglavlja 8. ovoga Elaborata, a neposredno nakon usvajanja Odluke o zatiti crpilita od strane Skuptine Zagrebake upanije. Isto je potrebno nainiti u drugoj zoni sanitarne zatite, s time da je potrebno zadrati sve neizgraene povrine u funkciji proizvodnje zdrave hrane ili rekreacije, ali bez za okoli potencijalno opasnih sadraja. U drugoj zoni zatite, pravne ili fizike osobe moraju sanirati devastirano zemljite, uslijed djelatnosti otkopavanja ljunka, to podrazumijeva i otklanjanje i saniranje divljih odlagalita iz naputenih ljunara, u skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite (NN br. 55/02) i Zakonom o rudarstvu (NN br. 190/03). Umjesto njih to moe uiniti ured dravne

72

uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlean za poslove rudarstva na troak poinitelja devastacije zemljita. Ukoliko se ne utvrdi pravna ili fizika osoba koja je vrila ilegalnu eksploataciju mineralnih sirovina u podruju druge zone sanitarne zatite, tada trokove sanacije treba provoditi vlasnik zemljita ili jedinice lokalne samouprave, odnosno drava, ukoliko se radi o sluaju iz lanka 20 Zakona o rudarstvu (NN br. 190/03), kada je istraivanje mineralnih sirovina i eksploatacija raena sukladno interesima R. Hrvatske i propisima o izvlatenju. Fizike i pravne osobe, koje obavljanjem djelatnosti oneiuju ili mogu zagaditi podzemnu vodu u drugoj zoni sanitarne zatite, dune su sanirati stanje internoga kanalizacijskog sustava, izgradnjom ili rekonstrukcijom istoga. U drugoj zoni sanitarne zatite, nadlene inspekcijske slube moraju izvriti pregled fizikih ili pravnih osoba koje svojim djelatnostima mogu oneistiti ili zagaditi podzemne vode (potencijalni zagaivai iz katastra zagaivaa). Pregledom je potrebno utvrditi potuju li se mjere zatite voda predviene Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite (NN br. 55/02) te vodopravnim aktima, izdatim od nadlenih institucija. Sve nedostatke potrebno je trenutano sanirati i ukloniti. U sluaju da fizike ili pravne osobe koje svojim djelatnostima mogu oneistili ili zagaditi podzemne vode ne udovolje traenim zahtjevima nadlenih slubi, graevina koja moe oneistiti ili zagaditi podzemne vode mora se ukloniti, odnosno mora se zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti pravnoj ili fizikoj osobi. U drugoj zoni sanitarne zatite, potrebno je staviti u funkciju sustave kontrolirane odvodnje i proiavanja oborinskih voda na prometnicama, u skladu s projektnom dokumentacijom. Saniranje ovih sustava na prometnicama treba biti obaveza nadlenih institucija koje njima upravljaju. ienje cesta u zimskim uvjetima potrebno je obavljati koritenjem kamene drobine, s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata.
U drugoj fazi, potrebno je sanacijske radove opisane u prvoj fazi proiriti na podruje III.

zone sanitarne zatite. Prije svega, povrine oneiene otpadom potrebno je sanirati ili prenamijeniti u reciklano dvorite, u skladu s odredbama iz Plana gospodarenja otpadom u Zagrebakoj upaniji. Sva divlja odlagalita potrebno je trenutano ukloniti i sanirati. Potrebno je da savjetodavna sluba pri Zagrebakoj upaniji pozove lokalno stanovnitvo da prekine s loom praksom nekontrolirane primjene razliitih agrotehnikih sredstava i intenzivnoga navodnjavanja, bez adekvatne kontrole i dozvola od strane nadlenih institucija.

73

Ova savjetodavna sluba trebala bi educirati stanovnitvo o naelima ekoloke proizvodnje, uz to manju primjenu pesticida i mineralnih gnojiva, a naroito perzistentnih tvari. Potrebno je dograditi postojeu kolektorsku mreu, lokalnu kanalizacijsku mreu i pratee graevine te rekonstruirati i dokapacitirati dijelove postojeega odvodnoga sustava u podruju III. zone sanitarne zatite crpilita. U sluaju da septike ili sabirne jame unutar III. zone sanitarne zatite ne zadovoljavaju provjeru testiranja na vodopropusnost, morat e se osigurati sanacija istih prema odgovarajuim zakonskim standardima. Fizike i pravne osobe, koje obavljanjem djelatnosti oneiuju ili zagauju podzemnu vodu u III. zoni sanitarne zatite, dune su sanirati stanje internoga kanalizacijskog sustava, njegovom izgradnjom ili obnavljanjem. Sanacija se provodi kroz plan provedbenih mjera fizikih i pravnih osoba, to mora biti naznaeno upanijskim planom za zatitu voda ili kroz druge planove usvojene od nadlenih institucija. U planovima zatite voda potrebno je obvezati fizike i pravne osobe, koje obavljanjem djelatnosti oneiuju ili zagauju podzemnu vodu u III. zoni sanitarne zatite, na izgradnju ureaja za prethodno ienje otpadnih voda i/ili uvoenje iste tehnologije u proizvodne procese. U treoj zoni sanitarne zatite, nadlene inspekcijske slube moraju izvriti pregled fizikih ili pravnih osoba koje svojim djelatnostima mogu oneistili ili zagaditi podzemne vode (potencijalni zagaivai iz katastra zagaivaa). Pregledom je potrebno utvrditi potuju li se mjere zatite voda propisane Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite (NN br. 55/02) te vodopravnim aktima, izdanim od nadlenih institucija. Sve nedostatke potrebno je trenutano sanirati i ukloniti. U sluaju da fizike ili pravne osobe koje svojim djelatnostima mogu oneistili ili zagaditi podzemne vode ne udovolje traenim zahtjevima nadlenih slubi, graevina koja moe oneistiti ili zagaditi podzemne vode mora se ukloniti, odnosno mora se zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti pravnoj ili fizikoj osobi. U treoj zoni sanitarne zatite, potrebno je staviti u funkciju sustave kontrolirane odvodnje i proiavanja oborinskih voda na prometnicama, u skladu s projektnom dokumentacijom. Saniranje ovih sustava na prometnicama treba biti obaveza nadlenih institucija koje njima upravljaju. ienje cesta u zimskim uvjetima potrebno je obavljati koritenjem kamene drobine, s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata. U cilju efikasne provedbe zatite koliine i kakvoe podzemnih voda u okviru zatitnih zona crpilita velika Gorica, potrebno je maksimalno mobilizirati i koordinirati rad svih relevantnih inspekcijskih slubi koje e zajedniki djelovati. Uz pomo policije na terenu nuno je osigurati primjenu postojeih zakona i propisa te Odluke o zonama sanitarne zatite crpilita, koja e biti donesena na temelju ovoga Elaborata. 74

10. Prijedlog reima rada crpilita

Prijedlog zatitnih zona vodocrpilita Velika Gorica nainjen je temeljem simulacije toka podzemne vode i putovanja estica uz crpnu koliinu od Q= 850 l/s. Prema tome, navedena crpna koliina predstavlja gornju granicu pri kojoj se predloene granice zona ne trebaju mijenjati.

75

11. Izvor podataka

Baani, A. & parica, M. (2001): Geology of the Zagreb aquifer system. 9th International Congress of the geological society of Greece. (26.-28. September, 2001). Proceedings, vol XXXIV, No 5, 1973-1979, Athens. Bonacci, O. i Trnini, D. (1986): Analiza uzroka i prognoza promjena vodostaja Save i nivoa podzemnih voda u okolici Zagreba. Vodoprivreda 18, 100101 (1986/23), str. 95101. Brki, . i Biondi, B. (2000): Savski vodonosnik i njegove hidrogeoloke znaajke. Hidrologija i vodni resursi Save u novim uvjetima, zbornik radova, okrugli stol, Slavonski Brod. ipi, H. (2008): Utjecaj vodne stube kod termoelektrane toplane Zagreb na razine podzemne vode zagrebakog aluvijalnog vodonosnika. Diplomski rad. RGN fakultet, Sveuilite u Zagrebu. EGPV Evidencija i gospodarenje podzemnim vodama Hrvatske (1999): Ujednaavanje baze znanja i grafike baze za dolinski dio Save. Fond dokumentacije Hrvatskih voda. Hill, M. C., 1998., Methods and Guidelines for Effective Model Calibration, U.S. Geological Survey Water Resources Investigations Report 98-4005. Koli, D. (2008): Stalne i promjenjive zalihe podzemne vode Zagrebakoga aluvijalnog vodonosnika. Diplomski rad. RGN fakultet, Sveuilite u Zagrebu. McDonald, M.G., and Harbaugh, A.W., 1988, A modular three- dimensional finite-difference ground-water flow model: U.S. Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations, book 6, chap. A1, 586 p. Mileti, P. i Baani, A. (1999): EGPV: Izrada bilansa. Knjiga 4, etvrti dio, RGN fakultet, Zagreb.

76

Pollock, David W., 1989a, Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U.S. Geological Survey modular three-dimensional finitedifference ground-water flow model, U.S. Geological Survey Open-File Report 89-381, 188p. Posavec, K. (2006): Identifikacija i prognoza minimalnih razina podzemne vode zagrebakoga aluvijalnog vodonosnika modelima recesijskih krivulja. Doktorska disertacija. RGN fakultet, Sveuilite u Zagrebu. Spitz, K., and J. Moreno. 1996., A Practical Guide to Groundwater and Solute Transport Modeling. John Wiley and Sons, New York. Urumovi, K. i Miheli, D. (2000): Podzemne vode savskoga vodonosnika. Hidrologija i vodni resursi Save u novim uvjetima, zbornik radova, okrugli stol, Slavonski Brod. Veli, J. & Safti, B. (1991): Subsurface Spreading and Facies Characteristics of Middle Pleistocene Deposits between Zaprei and Samobor. Geoloki vjesnik, 44, 6982. Veli, J. & Durn, G. (1993): Alternating Lacustrine-Marsh Sedimentation and Subaerial Exposure Phases during Quaternary: Preko, Zagreb, Croatia. Geologia Croatica, vol. 46, no. 1, p. 7190. Veli, J., B. Safti & T. Malvi: (1999): Lithologic Composition and Stratigraphy of Quaternary Sediments in the Area of the Jakuevec Waste Depository (Zagreb, Northern Croatia). Geologia Croatica, vol. 52, no. 2, p. 119130. Vodoopskrba i odvodnja (2003): 125 godina organizirane vodoopskrbe i 111 godina javne odvodnje grada Zagreba, Vodoopskrba i odvodnja, Zagreb.

77