Professional Documents
Culture Documents
1 Funkcije
1 Funkcije
Kristina Perdi
Autor
Kristina Perdi Anura obrt za poduke, Strossmayerova 1a, Osijek
Literatura
1. 2. 3. 4. 5. M. Crnjac: MATEMATIKA ZA EKONOMISTE, Osijek, 2001. D. Juki, R. Scitovski: MATEMATIKA I, Osijek, 2000. M. Crnjac, D. Juki, R. Scitovski: MATEMATIKA, Osijek, 1994. N. Brontejn i suradnici: MATEMATIKI PRIRUNIK, Zagreb, 2004. B. ego: FINANCIJSKA MATEMATIKA, Zagreb, 2008. Skripta sa zadacima iz matematike
Funkcije
Funkcija (preslikavanje) - postupak koji svakom elementu domene jedan element kodomene . To zapisujemo: Domena (podruje definicije funkcije) - skup svih brojeva x za koje funkcija Kodomena - skup brojeva koje funkcija moe poprimiti, oznaavamo ih sa ili pridruuje tono . postoji. .
Slika 1. Funkcija
Elementarne funkcije
Elementarne funkcije su funkcije koje se dobivaju iz osnovnih elementarnih funkcija pomou konanog broja aritmetikih operacija i konanog broja kompozicija osnovnih elementarnih funkcija. Osnovne elementarne funkcije su: 1. Opa potencija 2. Polinomi a. Linearna funkcija b. Kvadratna funkcija 3. Eksponencijalna funkcija 4. Logaritamska funkcija 5. Trigonometrijske funkcije a. Sinus b. Kosinus c. Tangens d. Kotangens 6. Ciklometrijske funkcije a. Arcus sinus b. Arcus kosinus c. Arcus tangens d. Arcus kotangens
Funkcije
1. Opa potencija
Opi oblik: Postoje neki posebni sluajevi: a) ako je eksponent a = 0 tada je funkcija pravac b) ako je eksponent neki prirodan broj tada je funkcija definirana za svaki realan broj , tj. domena je cijeli skup realnih brojeva npr.
poseban sluaj je ako je eksponent a = 1 tada je funkcija pravac c) ako je eksponent tada: ako je paran broj funkcija je definirana samo za npr. ako je neparan broj funkcija je definirana za svaki realan broj ( npr. ) ( )
-os
-os
Funkcije
Pravila za potencije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Funkcije
9.
2. Polinomi
Opi oblik:
Ovu funkciju nazivamo polinomom n-tog stupnja nad . Brojeve polinoma. Najei oblici polinoma su: a. Linearna funkcija polinom prvog stupnja b. Kvadratna funkcija polinom drugog stupnja
nazivamo koeficijentima
Linearna funkcija Linearna funkcija je polinom prvog stupnja i ima oblik pravca. Opi oblik: koeficijent smjera (ako je (bre raste), ako je pravac pada) pravac raste - to je koeficijent smjera vei pravac je strmiji
odsjeak na osi ordinata (vertikalna nultoka toka u kojoj funkcija sijee os ) - odsjeak na osi apscisa (nultoka toka u kojoj funkcija sijee os )
Kvadratna funkcija Kvadratna funkcija polinom je drugog stupnja, a graf je parabola. Opi oblik:
a vodei koeficijent b linearni koeficijent c slobodni koeficijent, odsjeak na osi ordinata (vertikalna nultoka) Odsjeke na osi apscisa (nultoke) raunamo pomou formule:
gdje je diskriminanta. O diskriminanti ovisi poloaj parabole u koordinatnom sustavu (slika 3.), a o vodeem koeficijentu ovisi da li je parabola konveksna ili konkavna te irina parabole (to je apsolutna vrijednost vea parabola je ira) (slika 3.).
Funkcije
i vodeem koeficijentu
Svaka kvadratna funkcija ima jedan ekstrem ako je konveksna tada ima minimum, a ako je konkavna tada ima maksimum. Tu toku nazivamo tjeme parabole, a koordinate raunamo:
Ili:
Funkcije
Kvadratne jednadbe i nejednadbe Kvadratna jednadba moe imati vie oblika. Najei su: 1. Potpuna kvadratna jednadba 2. Nepotpuna kvadratna jednadba ( )
Kvadratne nejednadbe ne rjeavamo na klasian nain ve ih prvo skiciramo, a zatim oitamo rjeenje iz grafa.
Zadaci
1) Rijeite kvadratne jednadbe: a. b. c. d. e. f. g. h. 2) Rijeite kvadratne nejednadbe: a. b. c. d. e. f. g. h.
3. Eksponencijalna funkcija
Opi oblik: baza eksponent (potencija) Domena eksponencijalne funkcije je skup svih realnih brojeva ( ). Eksponencijalna funkcija je uvijek pozitivna, tj. iznad apscise. Baza mora biti pozitivna ( ) i razliita od jedan ( ). Kod grafikog prikazivanja za eksponencijalna funkcija je rastua, dok je za eksponencijalna funkcija padajua. Karakteristinost svake eksponencijalne funkcije je da sijee ordinatu u toki 1. Razlog tome je to svaki broj s potencijom nula daje rezultat 1.
Funkcije
Pravila za potencije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
4. Logaritamska funkcija
Opi oblik: Logaritamska funkcija je funkcija inverzna eksponencijalnoj funkciji to znai da se te funkcije meusobno ponitavaju. Zbog inverznosti funkcija vrijedi: , za svaki . Funkcije Domena logaritamske funkcije je interval , dakle, ona se u koordinatnom sustavu nalazi desno od ordinate. To znai da mora biti vei od nule ( ). Baza kao i kod eksponencijalne mora biti pozitivna i razliita od .
Kod grafikog prikazivanja za logaritamska funkcija je rastua, dok je za logaritamska funkcija padajua. Karakteristinost svake logaritamske funkcije je da sijee os apscisa u toki 1. Razlog tome je to je logaritam (po bilo kojoj bazi) od jedan jednako nula. Logaritme s bazom . Ako je baza piemo . Pravila za logaritme 1. 2. 3. 4. 5. 6. nazivamo dekadski ili Briggsov logaritam, a umjesto piemo takav logaritam nazivamo prirodni ili Napierov logaritam, a umjesto
10
Funkcije
5. Trigonometrijske funkcije
Trigonometrijske funkcije su: I. II. III. IV. Sinus Kosinus Tangens Kotangens
1. 2. 3. 4.
Sve trigonometrijske funkcije su periodine funkcije. To znai da se one ponavljaju nakon svakog perioda T: . Sinus i kosinus imaju period , dok tangens i kotangens imaju period . Funkcije
11
Ako za neku funkciju vrijedi funkcija je parna, a ako vrijedi tada je funkcija neparna. Kaemo da je sinus neparna funkcija jer vrijedi: , a za kosinus kaemo da je parna jer vrijedi: . Tangens i kotangens su neparne funkcije jer vrijedi: . Domena svih trigonometrijskih funkcija je cijeli skup realnih brojeva .
12
Funkcije
6. Ciklometrijske funkcije
Ciklometrijske ili arcus funkcije su: I. II. III. IV. Arcus sinus Arcus kosinus Arcus tangens Arcus kotangens
Ciklometrijske i trigonometrijske funkcije su meusobno inverzne. Arkussinus je strogo rastua i neparna funkcija u interval (domena) . Arkuskosinus je strogo padajua funkcija u intervalu . Arkustangens i arkuskotangens definirane su za sve (domena) u intervalu .
13
Funkcije