Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Strojarski fakultet Slavonski Brod

Tribologija elemenata konstrukcija

Tribologija implantata zglobova koljena

Ime i prezime: Krunoslav Sliuri Matini broj: 12063270

U Slavonskom Brodu, Veljaa 2011

2

Sadraj

1. 2. 3. 4.

Uvod .................................................................................................................................... 4 Znaenje rijei tribologija ................................................................................................... 5 Biotribologija ...................................................................................................................... 6 Implantati koljena ............................................................................................................... 7 4.1 Podmazivanje implantata ................................................................................................. 8 4.2 Materijali implantata koljena.......................................................................................... 10 Zakljuak ........................................................................................................................... 13

5.

6. Literatura .............................................................................................................................. 14

1. Uvod
Tribologija je znanstveno-tehnika disciplina koja obuhvaa istraivanja procesa trenja i habanja, kao i postupaka za smanjenje i optimizaciju ovih karakteristika kod razliitih strojnih sistema. Naziv tribologija izveden je od grke rijei tribos to znai trenje, trljanje i logos ije je znaenje nauka.

2. Znaenje rijei tribologija

Mnogi, pa cesto i vrlo obrazovani ljudi, ne znaju zapravo to znaci rije tribologija i to se pod tim pojmom uope misli. Vrlo interesantno tumaenje te rijei i njezinog postanka opisuje asopis Lubrication engineering u svom broju od veljae 2003. godine. Prvi je tu rije poeo koristiti, u svijetu vrlo poznati strunjak za podmazivanje, Peter Jost iz Engleske, o kojemu je u vie navrata pisano u naem asopisu Goriva i maziva. Sama rije tribologija je proizala iz starogrke rijei tribos to znaci: trljati, strugati ili ribati. Ve u najstarije doba su ljudi spoznali da se koritenjem ivotinjskih masti moe smanjiti struganje i troenje dviju metalnih povrina koje su u meusobnom dodiru i pomaku. Shvatili su da se podmazivanjem ivotinjskim mastima njihova kola lake kreu, da se ne griju i da osovine i dijelovi kotaca due traju. To je bio oito poetak podmazivanja. Kasnije, industrijskom revolucijom, ivotinjske su se masti sve vie koristile za podmazivanje, bez obzira na njihov, cesto i vrlo neugodan, miris. Prvi su inenjeri na razne naine pokuavali rijeiti problem podmazivanja pokretnih dijelova njihovih strojeva i tada je zapravo poelo inenjerstvo podmazivanja, ili kako se to ve u meunarodnim strunim krugovima i prihvatilo kao naziv lubrication engineering. Kasnije, prvenstveno zbog ekonomskih i tehnolokih razloga, poela su struna i znanstvena istraivanja troenja i podmazivanja u irem smislu tih rijei. Nakon toga se poelo s istraivanjem metalnih povrina koje dolaze u meusoban kontakt i utjecaj obrade tih povrina na smanjenje trenja i troenja. Istraivanja su proirena i na plastine deformacije i zamor materijala. Konano se dolo i do razumijevanja i istraivanja elastohidrodinamikog pojma podmazivanja. Strunjaci su na podruju podmazivanja doli su do brojnih praktinih saznanja o smanjenju troenja i utede energije za pokretanje pojedinih sklopova, a znanstveni istraivai su pokuali dati znanstvene i egzaktne odgovore na pitanja kako unaprijediti podmazivanje u irem smislu tog podruja. Saznanja istraivaa Strunjaci za podmazivanje nastoje to prije i kompletnije primijeniti u svakodnevnoj praksi. Pored toga, oni nastoje primijeniti i do sada dostupne sofisticirane, proaktivne i predvidive strategije podmazivanja. Rad tih ljudi, njihova aktivnost na raznim strunim i znanstvenim podrujima najbolji su dokaz da je podruje djelovanja tribologije u prvom redu, i zaista, interdisciplinarno polje rada i aktivnosti. U prvim godinama primjene tehnike podmazivanja strunjaci su, u pravilu, svoja saznanja crpili iz prakse i iskustva u radu. Danas se problematikom podmazivanja bave visokoobrazovani strojarski, kemijski, tehnoloki, fizikalni, matematski i mnogi drugi strunjaci i znanstvenici. Treba im prikljuiti i trgovce i podrune inenjere, koji u kontaktima s potroaima, prvi dolaze do vanih i znaajnih podataka o problemima kojima se susreu u primjeni i koritenju mazivih ulja i masti. Sve te strunjake moglo bi se jednim pojmom obuhvatiti kao ljude koji se bave i prouavaju triboloke probleme. Ve danas, a u doglednoj budunosti svakako jo i vie, tribologijom ce se baviti informatiari, metalurzi, strunjaci koji se bave nanotehnologijama, monomolekularnim slojevima u prouavanju temeljnog mehanizma graninih podmazivanja i mnogi drugi. Prema svemu iznesenom, tribologija je kompleksan pojam, koji predstavlja velik broj podruja i istraivakih interesa, koji, u pravilu, imaju vrlo velik utjecaj na nacionalne ekonomije i svekoliki razvoj ovjeanstva.

Slika 1. Prikaz uvjeta za ostvarivanje procesa

3. Biotribologija
Biotribologija ukljuuje sve poglede tribologije biolokog sustava. Zglobovi u dodiru vitalnih komponenti mnogih stvorenja, i slini tipovi zglobova su nadjeni u vrlo razliitim organizmima. Ova grana inenjerstva je jo uvijek u razvoju i biti e jo vanih doprinosa iz medicinskih znanosti, i iz vie konvencionalnije tribologije. Rije biotribologija se jo ne pojavljuje u rjenicima a koristili su ju prvi put Dowson i Wright 1973 da bi opisali sve poglede tribologije koji su povezani sa biolokim sustavima. Biotribologija se bavi prouavanjem podmazivanja i troenja u biolokim sustavima i posebno u ljudski organizam ugraenih stranih tijela. Strunjake koji se bave tim poslom nazivamo biotribolozima. Biotribolozi pomau lijenicima, prvenstveno ortopedima, u rjeavanju brojnih problema koji nastaju kad se pojedinim pacijentima ugrauju proteze (npr. Novi zglobovi) bez kojih ne bi mogli normalno obavljati osnovne funkcije. Prvenstveno se radi o kuku koji se slomi pri padu ili se jednostavno istroi i takav vie ne obavlja osnovnu zadau. Primjera radi treba spomenuti da se svake godine u SAD bolesnicima ugradi oko 300000 umjetnih kukova. Za izradu takvog kuka se u novije vrijeme najvie koriste legure iz kroma i kobalta koje se ugrauju u bedrenu kost i ultravisoko molekularni polietilen koji slui kao dio zdjelice. Tako je predvieno da ovakav umjetni kuk traje 10 do 15 godina. To razdoblje moe kod pojedinih pacijenata biti i znatno due, ali, naalost, i krae. Ako se uzme u obzir da prosjean ovjek tijekom jedne godine uini oko jedan milijun koraka, onda se vidi kako ti materijali moraju biti otporni na troenje i izdrljivi u organizmu. Biotribolozi pretpostavljaju da se tijekom vremena odvaja godinje iz takvog kuka izmeu 74000 i 150000 submikrometarskih cestica koje organizam mora ukloniti. Openito se ljudsko tijelo sastoji od 206 veih ili manjih kostiju koje pokree oko 600 raznih miica. Veliki dio pokreta ljudskog tijela nije pokretanje 6

kostiju. Najbolji primjer su otkucaji srca ili treptaji oka. Ali i tu dolazi do svojevrsnog podmazivanja, a kao mazivo se pojavljuju suze, slina ili druge tekuine koje izluuje ljudski organizam. Iz ovog prikaza se vidi dokle dosee znanost o podmazivanju od podmazivanja primitivnih kotaca i saonica u pradavnim vremenima, do podmazivanja u biotribolokom smislu prolo je zaista vrlo dugo vremensko razdoblje.

Slika 2. Podmazivanje ljudskog oka

4. Implantati koljena

Slika 3. Anatomija zgloba koljena Zglob koljena ponaa se slino kao arka na vratima. Sastoji se od tri kosti: Bedrena kost (Femur), Cjevanica (Tibia), titnjak (Patella). Spoj gdje se femur i tibia spajaju se zove femorotibialni zglob, a podruje koljena gdje patella i femur stvaraju spoj se zove patelofemoralni zglob. Ova dva zgloba su ono to doputa savijanje i ispravljanje koljena. Upravo ovi zglobovi se zamjenjuju u potpunoj zamjeni koljena. Da bi koljeno normalno funkcioniralo, kvaliteta glatkoe dodirnih povrina kostiju gdje se kosti pomiu jedna po drugoj postaje vana u funkciji zgloba koljena. 7

Prvi pisani podaci govore o pokuaju zamjene dijelova zgloba kuka, odnosno glave natkoljene kosti 1891. u Njemakoj. Operaciju je izveo izvjesni dr. Gluck T., a kao zamjenski materijal posluila mu je bjelokost. Ishod je bio neizvjestan, ali to su bili zaeci dananje moderne grane medicine koja se bavi implantologijom, tj. zamjenom i ugradnjom umjetnih zglobova. Godine 1940. Amerikanac dr. Austin T. Moore ugrauje prvi metalni zglob kuka. Zamah u razvoju umjetnih zglobova zapoinje ezdesetih godina prologa stoljea, kad je engleski lijenik John Charnley uveo trodijelni koncept endoproteze kuka (metalni natkoljeni dio, opteretivi polietilenski zdjelini dio i fiksiranje za kost putem cementa i/ili vijaka). Potpuna zamjena koljena je kirurki zahvat gdje se istroene, oboljele ili oteene povrine zgloba koljena otklanjaju i zamjenjuju umjetnim povrinama. Materijali koji se koriste za zamjenu povrine zgloba nisu samo snani i dugotrajni nego i optimalni za funkciju zgloba poto proizvode vrlo malo trenje. Umjetni zglobovi ili proteze openito imaju dvije komponente, jednu izraenu od metala koji je obino kobalt krom ili titan. Druga komponenta je polimerni materijal koji se zove polietilen.

Slika 4. Implantat zgloba koljena

4.1 Podmazivanje implantata

Sinovijalna tekuina je fluidni materijal koji se nalazi u veini zglobova u tijelu, to je nenjutnovska tekuina. Slui svrsi podmazivanja i odravanja odreenih dijelova zgloba. 8

Zglobovi u kojima je prisutna sinovijalna tekuina poznati su kao sinovijalni zglobovi. Sinovijalna tekuina ima visoku konzistenciju. Nije kao veina drugih fluida prisutnih u tijelu i drugdje, djelomino zato to ne tee kao tekuina. Tonije je o sinovijalnoj tekuini razmiljati kao o tipu vezivnog tkiva, zbog svog sastava i posla koji obavlja. Sinovijalna tekuina obavlja odreene mehanike funkcije, kao to je uleitenje zglobova i olakavanja meusobnog kretanja kostiju i hrskavice. Da bi sinovijalna tekuina ostala na svome mjestu oko zgloba, nalazi se unutar sinovijalne membrane. Nain na koji se tekuina zadrava u zglobu mogao bi biti odgovoran za dobro nam poznatu pojavu pucketanja zglobova. Kad zglob proizvede zvuk pucketanja sinovijalna tekuina tu ima glavnu ulogu. Kad se dvije kosti zgloba razmaknu, sinovijalna membrana se iri, ali volumen tekuine ne. Da bi se popunio prazni prostor, plinovi nastali u sinovijalnoj tekuini se izvlae iz nje i kad popune prazan prostor uje se karakteristian zvuk.

Slika 5. Prikaz poloaja sinovijalne tekuine u koljenu

Nosivost: do 8 puta vea od teine tijela

Materijal Hrskavica UHMWPE (poli-etilen) Kost Ti6Al4V (legura titana) elik CoCrMo legura Al2O3

Youngov modul elastinosti E [GPa] 0,01 0,1 0,5 1,5 10 30 106 205 230 350

Granica teenja [MPa] 15 20 120 150 860 515 860 655 860 300

Tablica 1. Mehanika svojstva kosti, polietilena i hrskavice u usporedbi sa nekim materijalima.

4.2 Materijali implantata koljena

Par Metal Metal Metal Polimer Polimer Polimer Ulje za podmazivanje Prirodni zglob sa sinovijalnom tekuinom Prirodni zglob bez sinovijalne tekuine Koeficijent trenja 0,4 0,8 0,1 0,2 0,1 0,3 0,03 0,1 0,005 0,02 0,2 0,3

Tablica 2. Koeficijent trenja izmeu parova materijala

10

U konceptu implantata koljena tei se da se koristi par polimer metal da bi se dolo do malog trenja i do malog kontaktnog pritiska. Metal Prvo se koristio nehrajui elik, nakon toga CoCrMo legure i hibridne strukture sa titanijskim jezgrama i keramike ili CoCrMo glave Polimer Prvo se koristio teflon ali zbog extremno brzog troenja zamijenjen je sa poli etilenom (UHMWPE ultra high molecular weight polyethilene)

Slika 6. Prikaz spoja metala i polimera

Slika 7. Prikaz potpuno novog implantata koljena (lijevo) i implantata koljena nakon 6 godina uporabe (desno) 11

Slika 8. Prikaz oksidacije poli-etilena nakon nekoliko godina uporabe Naravno nakon godina upotrebe javljaju se oteenja poli-etilena kao i metala i sitne estice otpadaju sa povrina ovih materijala koje odlaze u zglob i predstavljaju ozbiljnu prijetnju radu i dugotrajnosti implantata. Navest u neke vrijednosti veliina otpadnutih estica materijala. Umjetna glava femura
Glatka Izgrebana

Broj otpadnutih estica [mm3/106 ciklusa]

40 +/- 23 80 + /- 21

Tablica 3. Broj otpadnutih estica materijala u zglobu koljena

12

5. Zakljuak
Tribologija je znantno ula u medicinu i biologiju ljudskog tijela zato to je i sastavni dio ljudskog tijela. Napredovala je od prvih pokuaja integriranja mehanikih tj. stranih elemenata u ljudsko tijelo, ali smatram da se jo moe poboljati uinkovitost implantata. Poboljavanjem proizvodnje poli-etilena se moe smanjiti broj fragmenata koji otpadnu sa dijelova implantata od polietilena. Poboljati tvrdou povrina tretmanima za poboljavanje. Poveati preciznost u proizvodnji da bi se zagarantiralo hidrodinamiko podmazivanje i na kraju razvijanje novih mekih materijala i umjetnih materijala koji bi zamijenili hrskavicu omoguujui efektivno podmazivanje i niske kontaktne pritiske.

13

6. Literatura

1. Tribology Forum in Arthroplasty, C. Rieker, 2001 2. Goriva i maziva, Vol.42 No.5 Rujan 2003. 3. http://tribolab.mas.bg.ac.rs/tribologija.htm 4. http://ltp2.epfl.ch/Cours/Biomat/BioMat-10.pdf 5. http://en.wikipedia.org 6. http://en.wikipedia.org/wiki/Synovial_fluid 7. Friction, lubrication and wear of artificial joints, Edited by I.M. Hutchings, 2003

14