Mjerenja u elektrotehnici - lekcije

Mjerni transformatori
Transformator. to je to ? Transformator se moe definirati na nekoliko naina, ali je to
uvijek elektrini stroj ili naprava. Neki osporavaju naziv stroj jer transformator nema
rotacionih dijelova (tj. ne pretvara elektrinu energiju u mehaniku), dok drugi ovaj naziv
opravdavaju da oni koriste kao vezu izmeu strujnih krugova magnetsko polje (to imamo i kod
asinkronih motora).
Ipak moe se svakako rei; Transformator je statiki elektrini ureaj koji na principu
Faradayevog zakona elektromagnetske indukcije mijenja (transformira) elektrinu energiju s
jednog na drugi naponski nivo (na nii ili vii napon). Kod toga snaga ostaje gotovo
nepromijenjena.
Transformator ima obavezno dva svitka jedan prikljuen na izvor elektrine energije
nazivamo ga primar (prvi i oznaujemo brojkom 1) i drugi na koji se u pravilu prikljuuje
troilo (ili troila) nazivamo ga sekundar (drugi i oznaujemo brojkom 2). U principu je
potpuno svejedno koji svitak oznaujemo kojom brojkom ali eto tako se je udomailo da prvi
do izvora elektrine energije dobiva oznaku 1 a drugi oznaku 2. Nadam se da u tome ima
neke logike i za vas. Nadalje ogromna veina transformatora prenosi elektrinu energiju s vieg
na nii napon.
Promotrimo sada situaciju kada kroz neki svitak propustimo izmjeninu elektrinu
struju. Kao to znamo iz osnova
elektrotehnike zbog prolaska struje kroz
ovaj svitak s N
1
zavoja nastaje
magnetomotorna sila MMS = = I
10
N
1
.
Ova magnetomotorna sila stvoriti e u
prostoru svitka i oko svitka magnetsko
polje. Kako se mijenja trenutna vrijednost
struje mijenja se i iznos magnetomotorne
sile, pa jasno s time i jakost magnetskog
polja kao i njegova gustoa. No promotrimo
to matematiki;
- Nastaje magnetomotorna sila;
1 10
N i mms
[A = Az]
- Kako prostor oko svitka ima neki
magnetski otpor R
mag
[A/Vs] stvoriti e ova
struja magnetski tok;
mag
R
N i
1 10
1


[Vs = Wb]
- Vremenski promjenljivi magnetski
tok inducirati e u svitku 1
elektromotornu silu samoindukcije e
1
;
dt
d
N e
1
1 1

[V]
- Ova EMS mora po iznosu biti
jednaka naponu narinutom na svitak 1, tj.
naponu u
1
ali sa suprotnim djelovanjem (eli
tjerati struju u suprotnom smjeru).
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.1. Magnetski tok svitka
1
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
dt
d
N e u
1
1 1 1

[V]
- Moemo dakle zakljuiti da e narinuti napon u
1
protjerati upravo tako jaku struju i
10
koja e stvoriti tako snano magnetsko polje da e ovo svojim djelovanjem izazvati induciranje
elektromotorne sile koja je upravo jednaka tom narinutom naponu u
1
(tj. koja dri ravnoteu s
naponom u
1
).
A sada promotrimo situaciju kad imamo dva svitka jedan pored drugog.
to se prvog svitka tie
vidimo da nema nikakve
razlike. Magnetske silnice se
jednako ire u okolni prostor,
pa e i svi gore spomenuti
odnosi (jednadbe) ostati
nepromijenjeni. Dapae, ak
je i magnetski otpor prostora
R
mag
ostao nepromijenjen.
Ipak vidimo, da iako drugi
svitak nije prikljuen na
izvor elektrine energije, da
kroz njega ne tee elektrina
struja (otvoren strujni krug),
da kroz njega prolaze neke
magnetske silnice. Kako se
iznos tih silnica (gustoa
magnetskog toka) mijenja
mora se i u tom svitku
inducirati neka
elektromotorna sila, kaemo
meuindukcije. Zbog
jednostavnijeg razmatranja situacije mi kaemo da kroz ovaj drugi svitak prolazi magnetski tok

21
(tok drugog svitka 2, proizveden strujom prvog svitka -1, zajedno indeks 21). Ovaj
magnetski tok je samo dio magnetskog toka prvog svitka
11
(analogno ga oznaujemo kao
magnetski tok prvog svitka, proizveden strujom prvog svitka). Dio magnetskog toka prvog
svitka
11
koji ne prolazi kroz drugi svitak naziva se rasipni magnetski tok prvog svitka
r1
ili

1
. To se openito moe napisati;
21 1 11

+
Pa tako sada moemo napisati da e se u naim svicima inducirati naponi;
1 1
21
1
1
1
21 1
1
11
1 , 1
e e
dt
d
N
dt
d
N
dt
d
N
dt
d
N e
uk
+

,
_

dt
d
N e
21
2 2

Napravimo sada omjer induciranih elektromotornih sila (odnosno napona) oba svitka ali samo
odnos e
1
i e
2
.
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.2. Dio magnetskog toka prvog svitka prolazi kroz zavoje drugog svitka
2
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
2
1
21
2
21
1
2
1
N
N
dt
d
N
dt
d
N
e
e

tj.
2
1
2
1
N
N
e
e

Dakle inducirane EMS u oba svitka odnose se u omjeru broja zavoja oba svitka. No sada e
netko s pravom rei, da ali to nam to vrijedi kada je iz slika vidljivo da je dio magnetskog toka

1
mnogo vei od dijela toka
21
. Tono, no sada nastupaju tehniari i tehnolozi njihov je
zadatak da naprave takvu konstrukciju u kojoj e dio magnetskog toka
1
biti po iznosu
zanemariv prema dijelu magnetskog toka
21
.
Kako se to moe postii ? Pa promotrimo za poetak neke slike.
Sl. x.3. Ovim zahvatom je povean glavni a smanjen rasipni
magnetski tok
Sl. x.4. Na ovaj nain se dodatno poveava glavni a smanjuje
rasipni magnetski tok
Ve iz ove dvije slike vidimo da je zajedniki dio magnetskog toka
21
ovim
jednostavnim zahvatom znatno povean. No ako se taj prostor kroz koji ide zajedniki dio
magnetskog toka napravi od materijala koji je magnetski mnogo bolje vodljiv od zraka na
primjer iz
nekog feromagnetskog materijala
biti e potrebna znatno manja
magnetomotorna sila da protjera jednaki
ukupni magnetski tok pa e se jo
dodatno znatno smanjiti rasipni dio
magnetskog toka i on e stvarno postati
zanemariv. Ipak kasnije emo vidjeti da i
njegov utjecaj raunamo ali kao nekakav
induktivni pad napona.
Za daljnja teoretska razmatranja biti
e nam jednostavnije da ne crtamo sve
silnice naih magnetskih tokova ve da
samo cijeli magnetski tok shematski prikaemo nekom petljom koja obuhvaa jedan ili oba
svitka.
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.5. Prikaz glavnog i rasipnog magnetskog toka transformatora sa
eljeznom jezgrom
3
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
Sl. x.6. Shematski prikaz magnetskih tokova neoptereenog transformatora
Ovakva slika je za naa razmatranja znatno preglednija, a ipak vidimo sve to treba
koji tok obuhvaa koje zavoje itd. Pa ubudue emo se sluiti samo ovim slikama.
A sada promotrimo to e se dogoditi ako na krajeve drugog svitka prikljuimo neku
impedanciju
t Z

. Sada kada je i sekundarni krug zatvoren, uslijed njegove inducirane

elektromotorne sile E
2
, potei e i ovim krugom neka struja I
2
. Ova struja prolazi kroz N
2
zavoja
sekundarnog svitka, pa stvara i odgovarajuu magnetomotornu silu. Ta magnetomotorna sila
stvara odgovarajui magnetski tok svitka 2 od kojeg e se najvei dio zatvarati oko oba svitka

12
(vidi sliku sa feromagnetskom jezgrom !) ali e se i jedna manji dio silnica zatvarati samo
oko svitka 2
2
. Kakav je smjer ovih magnetskih tokova. Pa po Lentz-ovom zakunu jasno je;
takav da svojim djelovanjem eli sprijeiti uzrok svog nastanka. To znai da je tok
12
suprotan
toku
21
.
Sl. x.7. I sekundarna struja stvara svoje magnetske tokove
No sada je ukupni magnetski tok prvog svitka
1
manji od onog koji je drao ravnoteu
narinutom naponu U
1
, pa mu dakle takav manji tok ne moe drati ravnoteu on mora ostati
nepromijenjen. Stoga e se struja kroz svitak 1 poveati za neki iznos struje nazovimo ju I
1d
.
Ovo poveanje struje poveava magnetomotornu silu prvog svitka pa se poveava i magnetski
tok prvog svitka za neki tok
21d
. Taj dodatni magnetski tok prvog svitka mora biti jednak
zajednikom dijelu magnetskog toka drugog svitka tj. toku
12
, ali naravno suprotnog smjera.
Mr.sc. Rajko idovec 4
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
Sl. x.8. Shematski prikaz magnetskih tokova optereenog transformatora
Ako sada dobro promotrimo gornju sliku, vidimo da kroz prvi svitak prolaze magnetski tokovi

1
;
21
;
12
; i
21d
. Moe se napisati da je;
21 1 21 12 21 1 1
+ + +
d
a kroz svitak 2;
2 21 21 2 12 21 2
+
d
Isto tako moemo pisati da je zajedniki magnetski tok oba svitka
Z
=
gl
jednak;,
21 21 12 21
+
d z gl
jer je
0
12 21

d
pa je;
1 1
+
gl
i
2 2

gl
Da bi magnetski tok
21d
bio jednak magnetskom toku
12
moraju biti zadovoljene
slijedee jednadbe;
. ,
1 1
21
zaj mag
d
d
R
N i


. ,
2 2
12
zaj mag
R
N i

a kako je
21d
=-
12

. ,
2 2
. ,
1 1
zaj mag zaj mag
d
R
N i
R
N i

Odnosno na kraju dobivamo da je; i

1d
N
1
=-i
2
N
2

Uglavnom moe se rei da u transformatoru imamo tri magnetska toka i to;
1. rasipni magnetski tok prvog svitka
1

2. rasipni magnetski tok drugog svitka
2

3. glavni (zajedniki) magnetski tok
gl
=
zaj.
=
0
[
gl
=
21
-
12
+
21d
=
21
]
te da nam vrijede tri glavne transformatorske jednadbe;
1. za napone;
( )
( )
2
1
2
01
2
01
2
01
2
01
2
01
2
01
2
01
2
2
sin
sin
N
N
U
U
U
U
U
U
U
U
t U
t U
u
u
e
e
m
m
m
m
m
m
m
m

2. za struje;
2 2 1 1
N i N i
d


1
2
2
1
N
N
i
i
d

( )
( )
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
N
N
I
I
t I
t I
i
i
m
dm
m
dm d

+
+

ali samo
1
2
2
1
2
1
2
1
2
2
N
N
I
I
I
I
I
I
d
m
dm
m
dm

3. za induciranu EMS u pojedinim svicima; E=4,44 B
m
S

f N odnosno
f S B
N
E
zav
V
e
m

1
]
1

44 , 4
.
Ova jednadba dobiva se jednostavno i ovako; ( )
( )
dt
d
N
dt
N d
dt
d
t e

Mr.sc. Rajko idovec 5
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
a kako se moe pisati da je;
( ) ( ) t t
m
cos
i da je

S B
m m
dobiva se;
( )
( ) [ ] ( ) [ ]
( ) ( )

t S B N
dt
t d
S B N
dt
t S B d
N t e
m m
m


sin
cos cos
( ) ( ) ( ) ( ) t E t f N S B t S B N t e
m m m




sin sin 2 sin
Izlazi da je;
f N S B E
m m


2
a ako ovu jednadbu podijelimo s korijenom iz dva,
dobiva se konano;
f N S B
E
E
m
m

2
2
2

kao to smo i napisali pod tokom 3.
Dakle izraivanjem glavnog
(zajednikog dijela) magnetskog kruga iz
magnetski dobro vodljivog materijala
dobivamo da nam je glavni (zajedniki)
magnetski tok mnogo puta vei od
rasipnih magnetskih tokova. To je ono to
smo eljeli postii. No u ivotu se nita ne
dobiva besplatno zato nam se unaanjem feromagnetika u magnetski krug pojavljuju uz njih
vezane pojave petlja histereze (gubici, nelinearnost), gubici vrtlonih struja. Uz to jasno nam
je da na transformator ipak nee raditi na temperaturi od nekoliko Kelvina, ve na sobnim
temperaturama, a zbog prolaska struje kroz namot ovaj e biti i na neto vioj temperaturi, pa
znai da emo imati i gubitke zbog prolaska struje kroz nae vodie. Ove gubitke neki
nazivaju gubici zbog tereta ili krae gubici tereta a drugi po mjestu gdje se dogaaju
gubici u bakru (i to ak i onda kad je namot izraen iz aluminija pa bi se ti gubici tada
trebali zvati gubici u aluminiju). Uglavnom da sve ove pojave uzmemo u obzir a da nam
raun ne bude prekompliciran koristimo se nadomjesnom shemom transformatora.
U ovoj nadomjesnoj shemi otpor R
1
nadomjeta gubitke zbog prolaska struje kroz svitak
primara, u induktivnom otporu X
1
nadomjeta se stvaranje rasipnog magnetskog toka
1
pa je
time i njegov utjecaj uzet u obzir. Otpor R'
0
nadomjeta gubitke u feromagnetskoj jezgri (gubici
histereze i vrtlonih struja), u induktivnom otporu X'
0
(neki radije kau meuinduktivitetu ali
u nadomjesnoj shemi nemamo meuinduktivitet, ve ekvivalentni induktivitet) nadomjeta se
stvaranje magnetskog toka
gl.
tako da na njemu imamo induciranu EMS E
1
=E'
2
. Nadalje
induktivnim otporom X'
2
nadomjetamo djelovanje rasipnog magnetskog toka sekundara
2
.
Uz to imamo jo otpor sekundara preraunat na primarnu stranu R'
2
tako da se i njegov utjecaj
uzima u obzir. Dakle sve veliine u nadomjesnoj shemi transformatora se preraunavaju na
primarnu (najee) ili na sekundarnu stranu transformatora (rjee). To je nuno kako bi mogli
imati jednostavni strujni krug nadomjesne sheme u kojoj su svi elementi sheme realni (jer to bi
znaio negativni meuinduktivitet, induktivitet ili omski otpor ???). Kad poznajemo elemente
nadomjesne sheme transformatora, onda odgovarajui strujni krug rjeavamo kao obian strujni
krug. Kad izraunamo sve eljene veliine, jednostavno ih preraunamo na stvarne vrijednosti.
Kako se preraunavaju te veliine;
1. Prvo izraunamo prijenosni odnos transformatora
2
1
N
N
n
2. Sada redom moemo preraunati sve sekundarne veliine;
a) Napon sekundara n U U
2
'
2
n
U U
1
'
2 2

b) Struja sekundara
n
I I
1
2
'
2
n I I
'
2 2
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.9. Nadomjesna shema transformatora
6
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
c) Sekundarne impedancije 2
2
'
2 n Z Z

2
'
2 2
1
n
Z Z

Naravno ovo se odnosi i na R
2
i na X
2
itd.
d) Sekundarne snage
2
'
2
P P
'
2 2
P P
a isto to vrijedi i za jalovu (Q) i prividnu (S) snagu sekundara.
3. Preraunavanje primarnih veliina na sekundarnu stranu je analogno ovome;
a) Napon primara
n
U U
1
1
"
1
n U U
"
1 1
b) Struja primara n I I
1
"
1
n
I I
1
"
1 1

c) Primarne impedancije
2
1
"
1
1
n
Z Z

2
"
1 1 n Z Z

d) Naravno da se primarne snage ponaaju jednako kao i sekundarne. Uostalom to je
razumljivo ako pogledamo jednadbu za snagu;
"
1
"
1
"
1
"
1
"
1 1 1 1
1
S I U
n
I n U I U S
4. Veliine R'
0
i X'
0
odnosno R
0
i X
0
raunaju se obino na temelju izmjerenih
snaga praznog hoda transformatora, tj. snaga P
0
i Q
0
i primarnog ili sekundarnog
napona;
0
2
10
'
0
P
U
R
ili
0
2
20
"
0
P
U
R
odnosno
0
2
10
'
0
Q
U
X
ili
0
2
20
"
0
Q
U
X
Ako za provjeru izraunamo odnos izmeu veliina R'
0
i R
0
i analogno tome veli-
ina X'
0
i X
0
dobivamo oekivani rezultat;
2
2
2
1
2
2
2
1
0
2
2
0
2
1
"
0
'
0
n
U
U
U
U
P
U
P
U
R
R

,
_

odnosno
2
2
2
1
2
2
2
1
0
2
2
0
2
1
"
0
'
0
n
U
U
U
U
Q
U
Q
U
X
X

,
_

5. Struje I'
0
, I'
g
, I'

i napon U'
10
dobivaju se jednostavno u pravom iznosu ako se ra-
una sa svim elementima nadomjesne sheme preraunatim na primarnu stranu a struje
I
0
, I
g
, I

i napon U
10
dobivaju se jednostavno u pravom iznosu ako se rauna sa
svim elementima nadomjesne sheme preraunatim na sekundarnu stranu.
Skicirajmo si sada ovdje i jedan fazorski dijagram
transformatora kad je on optereen radno-induktivnim teretom
na sekundaru.
Ovdje moram napomenuti da su struje I'
g
, I'

, I'
0
i
padovi napona U'
R2
, U'
X2
, U
R1
i U
X1
nacrtani mnogo vei
nego li su u stvarnosti. Jednim proraunom po podacima
energetskog transformatora snage 500kVA kod nazivne
sekundarne struje a s promjenom faznog kuta od -90do
+90sekundarni napon se mijenja u iznosu od 95,7% (kod L) do
104,7% U
N
(kod C). Za =0 iznosi 98,81% od U
N
. Naravno
ovo je transformator mnogo vee snage od snage mjernih
transformatora, ali kod mjernih transformatora se ne vodi rauna
o tome da budu najjeftiniji, ve da imaju najpoeljnije osobine
(za energetski je to korisnost, za mjerne je to transformacija
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.10. Kvalitativni fazorski dijagram
transformatora
7
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
napona ili struje). I na kraju, zamislite da sam ja nacrtao ove fazore u tom omjeru tj. da je U
2
nacrtan duljine 98,8mm a U
1
duljine 100mm. Kako bi bili veliki nai padovi napona ? Grubo
reeno cca 0,5mm i odlino bi se vidjeli, zar ne ? Mi u pravilu i crtamo ove fazorske
dijagrame kvalitativno a ne kvantitativno.
Mr.sc. Rajko idovec 8
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
NAPONSKI MJERNI TRANSFORMATORI
Dakle kad emo graditi naponski mjerni transformator
voditi emo rauna o tome da nam razlika izmeu
primarnog napona i na primar preraunatog (reduciranog)
sekundarnog napona bude to manja. Tu razliku nazivamo
naponskom pogrekom. Takoer emo voditi rauna o
tome da i kut izmeu ova dva napona bude to manji. Ipak
ova dva napona nisu u fazi a taj kut izmeu njih nazivamo
kutnom ili faznom pogrekom. Pa za mjerenje napona ova
kutna (fazna) pogreka i nije vana. Zato onda vodimo
rauna o njoj ? Kad se mjeri snaga, a naroito utroak
elektrine energije (jer se on plaa), preko mjernih
transformatora onda nam je vano da fazni kut izmeu
napona i struje na sekundarnim stranama bude jednak onom
na primarnim stranama [P=U I cos() ; A ili
W=U I t cos()].
Naponski mjerni transformator treba dakle ispravno prenositi napon i po iznosu i po
fazi, tj. napon sekundara treba biti tono n puta manji a primarni i sekundarni napon moraju
biti u fazi. Isto tako je jasno da se naponski mjerni transformator s primarne strane spaja kao i
voltmetar paralelno izvoru ili troilu, odnosno na fazni (linijski) vodi i nul-vodi ili drugi
linijski vodi. Na sekundarne stezaljke spaja se direktno voltmetar. Da li je on spojen u seriju ili
u paralelu ? Pa spojen je paralelno sekundarnom svitku i mjeri razliku potencijala na njegovim
stezaljkama. (Ipak kad se povrno gleda onda bi to mogao biti serijski spoj no ako zamislimo
da smo na te sekundarne stezaljke spojili seriju od dva otpora, tada vidimo da je voltmetar ipak
spojen paralelno.) Vidi slike x.12 i x.13 na ovoj stranici !.
U2=UV U1=U2 n=UV n
Sl. x.12. Nain prikljuka voltmetra na sekundar
Na ovoj slici se lijepo vidi da je voltmetar spojen paralelno.
Sl. x.13. Oit primjer kako se spaja voltmetar
Projektanti i konstruktori ne mogu napraviti jedan transformator koji bi imao malu
naponsku pogreku i malu faznu pogreku izmeu napona primara i sekundara i da ujedno ima
malu strujnu pogreku i malu faznu pogreku izmeu struja primara i sekundara. Uostalom za
napon on mora imati vrlo velik broj zavoja primara a za struju mora imati vrlo mali broj zavoja
primara (obino 1 ili najvie 2). Za mjerenje napona treba ga spojiti paralelno a za mjerenje
struje serijski. Zato i govorimo o naponskim i strujnim mjernim transformatorima. E sada
raznim konstruktivnim zahvatima postignuto je to da je naponska pogreka naponskih mjernih
transformatora vrlo mala, kao i odgovarajua kutna (fazna) pogreka. To se postie time da se
ice svitaka uzimaju poveanog presjeka (manji otpor manji pad napona), da se smanji
indukcija u feromagnetskom materijalu kako bi odabrali podruje gdje je
rel.
najvee da imamo
to manje rasipanje itd. Svim takvim poduzetim zahvatima smanjuju se ove pogreke, tako da
dobivamo vrlo kvalitetne naponske mjerne transformatore. No oito je da ako odabiremo
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.11. Prikaz faznih, naponskih i strujnih
pogreaka mjernih transformatora
9
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
podruje za rad s najveom relativnom permeabilnosti, da to ne moe onda biti za bilo koji
iznos primarnog napona. Kako se naponi elektrinih mrea u pravilu ne mijenjaju mnogo oko
nazivnog napona onda se naponski mjerni transformatori grade tako da imaju garantirane
osobine za relativno uske promjene napona od 80% pa do 120% nazivnog napona mree.
A za koje (kolike) napone primara se grade ovi transformatori ? Nae visokonaponske
mree imaju za sada ove standardne napone;
400kV ; 220kV ; 110kV ; (70kV) ; 35kV ; 20kV ; 10kV iznimno 6kV odnosno 5kV a
vrlo rijetko 1kV. 70kV je napon koji je moe se rei standardan ali za sada ne postoji jo ni
jedan dalekovod na podruju RH. Dakle nazivni primarni naponi su gore spomenuti.
A kako je sa sekundarnim naponima ?
Kako veina mjernih instrumenata (voltmetara) ima mjerno podruje 100V
1
, to je ovo uobiajen
sekundarni nazivni napon. Ipak uz njega se jo koristi napon 200V, a zbog toga da nam n
(prenosni omjer ili kako jo kaemo omjer transformacije) bude okrugli broj koriste se jo
sekundarni nazivni naponi od 110V i od 220V (110V 1000=110kV ; 220V 1000=220kV).
Sekundari naih naponskih mjernih transformatora se u trofaznim mreama ponekad spajaju u
zvijezdu a sami voltmetri tako da mjere odgovarajui linijski napon. U takvom spoju treba
nazivni sekundarni napon biti za 3 manji od gore spomenutih napona kako bi mjereni linijski
napon bio iznosa 100V, 110V, 200V ili 220V. Stoga se grade i transformatori koji imaju na
sekundaru nazivne napone gore spomenutih iznosa podijeljenih sa 3 , tj. 100V/ 3 , 110V/ 3
, 200V/ 3 i 220V/ 3 .
Koje su garantirane osobine naponskih mjernih transformatora ? Pa to su kako to
kaemo njihova tonost, gdje se u stvari garantiraju njihove maksimalne pogreke (po
apsolutnom iznosu). Kao i instrumenti tako se i mjerni transformatori dijele u razrede ili klase
tonosti. Naponski mjerni transformatori podijeljeni su u 5 razreda. Kod toga moraju imati
garantirane pogreke kod optereenja od 25% (kl. 3 od 50%) do 100% nazivnog tereta.
Standardne vrijednosti nazivnih tereta uz faktor snage cos()=0,8 su;
10 ; 15 ; 30 ; 60 ; 90 ; 120 ; 150 ; 180 ; 240 i 300VA
A sigurne granice pogreke za naponske mjerne transformatore su;
Klasa
tonosti
Primarni napon
Pogreke
Naponske Fazne (kutne)
0,1
od 0,8 U
N
do 1,2 U
N
t 0,1% t 5min.
0,2 t 0,2% t 10min.
0,5 t 0,5% t 20min.
1 t 1,0% t 40min.
3 za 1,0 U
N
t 3,0% Nije propisana
Uz nazivnu snagu kod koje transformator treba imati garantiranu tonost (vidi tabelu),
za mjerne transformatore daje se i granina snaga koju takav transformator moe podnijeti a da
se ne pregrije, ali kod te snage njegova tonost nije odreena, tj. pogreka moe biti nekoliko
puta vea od garantirane. Ova granina snaga je nekoliko puta vea od nazivne (kod obinih
energetskih transformatora je nazivna snaga ujedno i granina snaga).
1
uto obojene vrijednosti su prema HN standardne.
Mr.sc. Rajko idovec 10
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
OZNAKE PRIKLJUNIH STEZALJKI NAPONSKIH MJERNIH TRANSFORMATORA
Naponski mjerni transformatori spajaju se u mreu samo na dva naina, i to tako da im
se na primar dovodi fazni ili linijski napon. Ako im se dovodi fazni napon onda su stezaljke
primara oznaene slovima U i X a sekundara slovima u i x. A ako im se na primar
dovodi linijski napon onda se stezaljke oznauju slovima U i V odnosno s u i v.
Oznake stezaljki moraju biti tako postavljene da su fazori primara i sekundara usmjereni u
stezaljku U odnosno u, tj. da su u fazi. Ako se izrauje trofazni mjerni naponski
transformator (rijetko) onda e njegove stezaljke biti oznaene slovima U, V, W,
odnosno u, v i w.
Sl. x.14. Prikljuak primara naponskog mjernog
transformatora na fazni napon
Sl. x.15. Prikljuak primara naponskog mjernog
transformatora na linijski napon
Obratite panju na to da uvijek mora biti uzemljena jedna sekundarna stezaljka (u
pravilu x ili v prvenstveno zbog zatite mjeritelja ali i zbog instrumentarija.
Kako se naponski mjerni transformatori grade i za velike primarne a male sekundarne
napone to kod mrea s naponima od nekoliko 100kV dolazi do toga da primarni svitak mora
imati izuzetno mnogo zavoja vrlo tanke ice. Tu se pojavljuje problem da je ovakav svitak vrlo
teko namotati (vrlo tanka ica), da ga je vrlo teko i
skupo dobro izolirati (a on je na vrlo visokom
potencijalu prema zemlji), pa se trae neka druga
rjeenja. Pronaeno je rjeenje da se koristi
kapacitivni djelitelj napona. Dakle koristiti emo
serijski spoj dva kondenzatora. Kod toga e se
napon na kondenzatorima dijeliti u omjeru koji je
obrnuto proporcionalan njihovom kapacitetu. Dakle
moe se rei da e napon na kondenzatoru C
2
biti
jednak;
2 1
2
1
2 1
2
1
2 1
2
1 2
1 1
1
1 1
1
C C
C
U
C C
C
U
X X
X
U U
C C
C
C
+

( )
2 1
1
1
2 1 2
2 1
1
2 1
2 1
2
1 2
1
C C
C
U
C C C
C C
U
C C
C C
C
U U
C
+

+

+

Da izraunamo primarni napon na naem mjernom transformatoru moemo cijelu mreu s ova
dva kondenzatora nadomjestiti po Theveninu s jednom impedancijom i s jednim naponom. Ako
znamo, a trebali bi to znati, onda ve vidimo da u sluaju kad odsijeemo trafo da je napon na
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.16. Shema kapacitivnog naponskog mjernog
transformatora
11
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
kraju induktiviteta (prigunice L) upravo jednak naponu na kondenzatoru C
2
koji smo malo
prije izraunali. Uz to je otpor elektrine mree (kod nas izmeu toaka L
1
i N) zanemariv u
odnosu na otpor kondenzatora C
1
i C
2
Pa za izraun Theveninovog otpora moemo dovoljno
tono pretpostaviti da su ove dvije toke L
1
i N kratko spojene. U tom sluaju su kondenzatori
C
1
i C
2
paralelno spojeni. Kako cijelu mreu nadomjeujemo po Theveninu s jednim
naponskim izvorom i njegovom impedancijom eljeli bi da Theveninov otpor bude jednak nuli;
( )
0
1
2 1

+
+ +
C C j
L j Z Z Z C L T

Oito e to biti u sluaju kada je;
( )
0
1
2 1

+
+
C C j
L j

( )
0
1
2 1

+
+
C C
L

( )
2 1
1
C C
L
+

Dakle ako odaberemo induktivitet iznosa;

( )
2 1
2
1
C C
L
+

dobiti emo da nam se prikljuivanjem transformatora nee mijenjati napon na kondenzatoru C

2
pa emo moi tono mjeriti taj napon. Sada se primarni napon mjernog transformatora moe
kondenzatorima bez problema smanjiti desetak puta, tako da e biti mnogo jednostavnije i
jeftinije napraviti ovakav mjerni transformator. Transformatori koji koriste ovakvu izvedbu (u
shemi sve unutar iscrtkanog pravokutnika) nazivaju se kapacitivni naponski mjerni
transformatori.
STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI
Kao to smo kod naponskih mjernih transformatora traili da naponska i kutna greka
budu to manje, tako i kod strujnih mjernih transformatora traimo da strujna pogreka - razlika
izmeu primarne struje i sekundarne struje preraunate na primarnu stranu bude to manja, a
takoer i da fazna razlika izmeu te dvije struje bude
zanemariva. Razlozi su potpuno isti. Za mjerenje iznosa struje
vana nam je samo strujna pogreka. No kod mjerenja snage i
utroka elektrine energije vano je sauvati nepromijenjeni
fazni kut izmeu napona troila (izvora) i njegove struje dakle
fazna (kutna) pogreka mora biti zanemariva.
Stvar je projektanata i konstruktora transformatora da
raznim konstruktivnim zahvatima postignu taj cilj. Oito je ako
se gleda fazorski dijagram na slici x.17. da je potrebno postii da
struja I
0
bude relativno to je mogue manja. To se moe postii
smanjenjem indukcije u jezgri transformatora, odabirom
kvalitetnijeg feromagnetskog materijala itd.
U praksi je to uspjeno rijeeno tako da i propisi propisuju
vrlo male pogreke ovih transformatora. Ipak za razliku od
naponskih mjernih transformatora gdje se mogao odabrati mali
raspon primarnog napona (0,8 U
N
1,2 U
N
) ovdje kod strujnih
transformatora mora se pretpostaviti da e raditi s vrlo promjenljivim optereenjem, od vrlo
malih struja pa do struja koje su i neto vee od nazivnih (cca do 1,2 puta). Kako god vjeti bili
projektanti i konstruktori i kako god dobili malu struju I
0
, oito je da e kod malih struja
primara ova struja ipak biti relativno velika pa e time izazivati i poveanu strujnu i kutnu
pogreku. Kako je ovo nemogue izbjei to i propisi uvaavaju ovu pojavu pa propisuju
slijedee strujne i kutne pogreke;
Mr.sc. Rajko idovec
Sl. x.17. Fazorski dijagram strujnog
mjernog transformatora
12
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
Klasa
tonosti
t granice strujnih pogreaka
u % pri
t granice kutnih pogreaka
u minutama pri
0,1 I
N
0,2 I
N
1,0 I
N
1,2 I
N
0,1 I
N
0,2 I
N
1,0 I
N
1,2 I
N
0,1 0,25 0,2 0,1 0,1 10 8 5 5
0,2 0,5 0,35 0,2 0,2 20 15 10 10
0,5 1,0 0,75 0,5 0,5 60 45 30 30
1 2,0 1,5 1,0 1,0 120 90 60 60
3
0,5 do 1,2 I
N
3,0
nisu ograniene
5
0,5 do 1,2 I
N
5,0
nisu ograniene
Pogledom na ovu tabelu vidimo da se klase strujnih mjernih transformatora donekle
razlikuju od klasa instrumenata. Ima ih manje i drugaije su rasporeene 1; 3 i 5 prema 1;
1,5; 2,5 i 5.
Uz to probajte nacrtati strujni dio fazorskog dijagrama sa slike x.17. s kutnom grekom
od 60'=1 i sa strujnom grekom od 1% (jedan fazor duine 100mm, a drugi 99mm pod kutom
od 1. Vidjet ete da su to vrlo male razlike a to je ipak jedna od loijih klasa (1).
Kada gledamo gornju tabelu onda vidimo da su dane maksimalno dozvoljene pogreke
kod nekih strogo odreenih vrijednosti struje. Evo na primjer za strujni mjerni transformator
klase 1 je dana vrijednost strujne pogreke kod struje od 0,2 I
N
iznosi 1,5% a kod struje od
1,0 I
N
iznosi 1,0%. No kolika je dozvoljena pogreka na primjer za struju od 0,6 I
N
. Da li je
to 1,0% ili 1,5% ili neka druga vrijednost ? Vrijednost maksimalno dozvoljene pogreke
dobivamo tako da nacrtamo dijagram (vidi sliku x.18 !) na taj nain da po tabeli ucrtamo
odgovarajue toke i spojimo ih pravcima. Konkretno za promatrani primjer dobili bi
dozvoljenu maksimalnu pogreku od 1,25%.
U ovoj slici prikazan je lijevak granica pogreke strujnog
mjernog transformatora klase 1 to se lijepo vidi jer je za;
0,1 IN ucrtana toka na visini t 2% koja je spojena s tokom
0,2 IN ucrtanom na visini t 1,5% a ova je spojena pravcem s
1,0 IN ucrtanoj na visini t 1,0% te konano spojena s
1,2 IN ucrtanoj takoer na visini t 1,0%.
Iz ovog dijagrama je sada lako oitati da je za struju I=0,6 IN
dozvoljena pogreka maksimalno 1,25% (a moe se i izraunati preko
odgovarajueg omjera sa slike.
Uz to je na dijagramu dan primjer pogreaka nekog neispravnog
strujnog mjernog transformatora (iscrtana crvena linija) i ispravnog (puna
plava linija srednja). Korekcijom broja zavoja moe se dodatno smanjiti
pogreke ovakvih mjernih transformatora (prikazano punom crvenom
linijom najgornja).
Sl. x.18. Lijevak maksimalno dozvoljenih pogreaka
strujnog mjernog transformatora klase 1
Standardne snage strujnih mjernih transformatora su;
2,5VA 5VA 10VA 15VA 30VA
dok su nazivne sekundarne struje 5A, za izrazito velike transformatorske stanice 1A, a postoji i
rijetko koritena nazivna sekundarna struja od 2A
2
.
Ipak i kod strujnih mjernih transformatora vaan je nazivni napon elektrine mree u
koju se ugrauju. Ne moe se u mreu nazivnog napona 400kV ugraditi strujni mjerni
transformator graen za mreu nazivnog napona 10kV. On jednostavno ne bi izdrao taj napon
prema zemlji i dolo bi do proboja izolacije i dozemnog spoja u takvom postrojenju. Dakle kod
2
Nije standardna po naim propisima
Mr.sc. Rajko idovec 13
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
izbora strujnih mjernih transformatora mora se voditi rauna i o naponu mree u kojoj
e se koristiti.
OZNAKE PRIKLJUNIH STEZALJKI STRUJNIH MJERNIH TRANSFORMATORA
Strujni mjerni transformatori spajaju se u elektrinu mreu (strujni krug) samo na jedan
nain na nain kako bi spajali ampermetar. To konkretno znai da se fazni (tj. linijski) vodi
treba prekinuti i mjesto prekida spojiti sa primarom strujnog mjernog transformatora.
Kod toga je stezaljka primara koja se treba spojiti prema
izvoru oznaena sa oznakom P1 (ranije s oznakom K) a
stezaljka primara koja se spaja prema troilu s oznakom P2
(ranije s oznakom L). Odgovarajue sekundarne stezaljke
nose oznake S1 i S2 ranije k i l.
Vano je upamtiti da sekundar strujnog mjernog
transformatora mora imati uvijek zatvoreni strujni krug.
Zato ? Pa zato jer struja primara ne ovisi o struji sekundara
ve o teretu prikljuenom u primarni strujni krug (naravno i o
naponu izvora). A kad postoji struja primara treba postojati i
struja sekundara kako bi odravala ravnoteu primarnoj
struji.
2 2 1 1
N I N I
Ako je sekundarni strujni krug otvoren (prekinut) i ne moe
tei sekundarna struja onda cijela primarna struja postaje struja praznog hoda transformatora;
g g g d g I I
N
N
I I
N
N
I I I I I I I

+ + + + + + +
1
2
1
2
2 1 1 0
Slika x.20a - Fazorski odnosi u strujnom mjernom
transformatoru s ispravno spojenim sekundarom
(optereenim zatvoren sekundarni krug).

Slika x20b - Fazorski odnosi u strujnom mjernom

transformatoru kad je sekundar otvoren (kvantitativan prikaz).
Cijela primarna struja postaje struja magnetiziranja i struja
gubitaka. Magnetski tok m ekstremno raste i prouzrokuje
znatno poveavanje gubitaka u feromagnetskoj jezgri i time
prekomjerno zagrijavanje cijelog mjernog transformatora.
Mr.sc. Rajko idovec
Slika x.19. - Shema spajanja strujnog
mjernog transformatora i pripadne oznake.
Uzemljenje bi trebalo biti izvedeno tako da
je uzemljenje spojeno direktno na stezaljku
S2 (ili S1) ali radi ljepeg crtea ovdje je
sputeno dolje.
14
Mjerenja u elektrotehnici - lekcije
Slika x.21.a. - Pravilno prikazano
uzemljenje sekundara strujnog mjernog
transformatora
Slika x.21.b. - Prvo se treba kratko
spojiti sekundar strujnog mjernog
transformatora pa se tek onda
Slika x.21.c. - smije odspojiti mjerni
instrument konkretno ampermetar.
to jednostavno znai da e struja magnetiziranja i struja gubitaka biti nekoliko desetaka puta
vee. Time e se stvoriti snano magnetsko polje u jezgri uz znatno poveanje indukcije, a time
i gubitaka u eljeznoj jezgri. Ovo e sigurno dovesti do pregrijavanja eljezne jezgre. To
pregrijavanje se prenosi na namote i time oteuje njihovu izolaciju. Uz to na povienoj
temperaturi eljezo moe izgubiti svoja magnetska
3
svojstva (Kirijeva
4
temperatura) to dodatno
poveava problem rada mjernog transformatora. Moe se lako zakljuiti da ako ovakvo stanje
potraje i vrlo kratko vrijeme da moe dovesti do termikog unitenja strujnog mjernog
transformatora. Naalost nikakva zatita na ovo nee reagirati jer je primarna struja u svojim
normalnim granicama pa formalno transformator i nije preoptereen. Jedina zatita koja bi
mogla djelovati bila bi preko mjerenja temperature termoparom u jezgri mjernog transformatora
a ta se u pravilu ne ugrauje.
Zapamtimo stoga da sekundar strujnog mjernog transformatora mora uvijek biti u
zatvorenom strujnom krugu (ili kratko spojen) i naravno da jednu od sekundarnih
stezaljki moramo uzemljiti.
Napomena; Oznake stezaljki su dane na slikama ali se uz stalne promjene propisa
(nacionalni standardi ---> EU, meunarodni standardi) povremeno mijenjaju a mjerni
transformatori ostaju godinama u upotrebi. Stoga u praksi moemo naii na vrlo veliku
arolikost ovih oznaka. No ipak logika je jasna prvo slovo po abecedi oznaava ulaznu
stezaljku (stezaljku vieg potencijala) a slijedee po abecedi izlaznu stezaljku (stezaljku nieg
potencijala). Uz to su sekundarne stezaljke oznaene istim slovima ali malim ili uz primarne
stezaljke dolazi brojka 1 a uz sekundarne brojka 2. Vodei rauna o ovome neemo nikada
pogrijeiti u spajanju mjernih transformatora. Ipak vidimo iz shema na slici x.19 i x.21. da je
ponekad ulazna stezaljka oznaena s brojkom 1 (P1 ulazna primarna, S1 ulazna
sekundarna) a izlazna s brojkom 2. Ipak primarne i sekundarne stezaljke razlikuju se i po
svom poloaju na transformatoru i po svojoj veliini pa ne moe doi do zabune samo ako smo
malo paljivi.
I na kraju, postoje spojevi s kojima se moe korigirati strujne i naponske pogreke
strujnih mjernih transformatora. Uz to danas se izrauju vrlo mali (za vrlo male primarne struje)
strujni transformatori koji se uz dodavanje velikog otpora u seriju s primarom koriste za
mjerenje napona. A postoje i tzv. transformatori za istosmjerne struje to u stvari nisu klasini
(obini) transformatori ve transduktori i magnetska pojaala, pa strogo uzevi ne spadaju u ovu
temu.
3
Curieova temperatura --- Gadolinij Gd 16C; Nikal Ni 358C; eljezo Fe 770C; Kobalt Co 1121C;
Tehnika enciklopedija HLZ Miroslav Krlea svezak 5, str. 53 slika 3.
4
Curijeva temperatura (Curiejeva toka) temperatura na kojoj feromagnetiki ili feroelektrini materijali gube ta
svojstva i poinju se vladati paramagnetiki ili dielektriki (otkriveno 1895. god.). [Opa enciklopedija HLZ
Miroslav Krlea - svezak 1, str. 671]
Ime po Pierre Curie francuski fiziar 1859.-1906 godine.
Mr.sc. Rajko idovec 15