SVEUILITE U ZADRU ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU I INFORMATOLOGIJU DIPLOMSKI STUDIJ NOVINARSTVA I ODNOSA S JAVNOSTIMA

Zrinka Grancari

Intervju, portret osobe Seminarski rad

Kolegij: Medijski i novinarski anrovi Mentor: doc.dr.sc Nada Zgrablji Rotar

Zadar, sijeanj 2009.

UVOD

Intervju nikad ne podlijee vrstim pravilima, uhodanim sistemima. U veini sluajeva ne zavisi o onom tko odgovara, ve o onom tko pita! Intervju ovisi o mati, hrabrosti, tipu inteligencije i kulture, ukratko o osobnosti novinara koji radi taj intervju.! Oriana Fallaci

Talijanska novinarka i spisateljica, Oriana Fallaci (1930. 2006.), u nekoliko je kratkih i jednostavnih reenica ukazala na bit intervjua. Gore navedeni savjet dolazi od osobe koja je bila uvena po umjenosti voenja intervjua. Malo koji novinar se moe pohvaliti da je u svojoj karijeri nanizao takvu nisku susreta. Oriana Fallaci intervjuirala je neke od najutjecajnijih linosti 20. stoljea, poput Jasera Arafata, Indire Gandhi, ajatolaha Hominia, odnosno zvijezda iz svijeta filma i televizije, primjerice Seanna Connerya i Waltera Cronkitea. Intervju je svakako jedan od najee koritenih novinarskih anrova bez obzira o kojoj se vrsti medija radi. Intervjuom se koristimo svaki dan, bilo da bismo zaista napisali ili snimili intervju, bilo da bismo saznali neki podatak o temi koju obraujemo ili dogaaju kojeg pratimo. Vjetine intervjuiranja spadaju meu osnovna znanja koja bi svaki novinar trebao posjedovati. Za razliku od recimo vijesti, izvjetaja ili osvrta, koji su monoloki anrovi, intervju je dijaloki anr, jer ukljuuje komunikaciju izmeu dvije osobe. Po svojoj definiciji intervju je pogled izmeu (inter view), koji u sebi sadri i subjektivni dojam svakog novinara, osim, naravno, ako nije rije o istraivakom intervjuu kojim se sluimo kako bismo dobili podatke.
Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

INTERVJU PORTRET OSOBE ILI OSOBNI INTERVJU Intervju portret osobe ili osobni intervju ima za cilj predstaviti intervjuiranu osobu i svakako je jedna od najzahtjevnijih vrsta intervjua. Kvaliteta uvelike ovisi o autoru, ne samo o osobi koja se intervjuira. I najpametniji i najzanimljiviji sugovornik moe ostati neiskoriten ako autor ne pripremi i odradi dobro intervju. Koliko e nam sugovornik dati ovisi doslovno o nama. Marina Mualo, nagraivana radijska novinarka i predstojnica Odjela za novinarstvo i odnose s javnou pri zagrebakom Fakultetu politikih znanosti, smatra da je formula za uspjeh: znatielja + informiranost + hrabrost. Intervju portret osobe moemo podijeliti u dvije osnovne kategorije: profil poznate osobe i neznani junak. Predstaviti poznatu osobu na zanimljiv i neobian nain, saznati neto novo o njoj cilj je prve podvrste. Do poznatih osoba ponekad nije jednostavno doi, pogotovo su na cijeni intervjui s onima koji nerado i rijetko daju intervjue, i naroito su neskloni odgovarati na pitanja o osobnom ivotu. S druge strane postoji mnotvo poznatih osoba, kako politiara tako i estradnih zvijezda i zvjezdica, koji bi dali sve za svoj trenutak slave i od kojih se novinari jedva mogu obraniti. Dobro je imati adut u rukavu, odnosnu rezervu s kojom emo zatvoriti rupu na stranici ili u eteru, ali tome ipak ne bismo trebali pribjegavati preesto, jer e i na kredibilitet opasti, a o sluanosti, gledanosti i itanosti da ni ne govorimo. Neznani junaci nam s druge strane mogu donijeti puno novoga i neoekivanog, ili kako bi novinari rekli nepotroenog. Ameriki novinar i pisac Stud Terkel je napisao: Diktafon se moe koristiti za biljeenje glasa slavne osobe, koja uvijek ima spremne odgovore na sve mogue situacije. Tu tek ekam da ne iznenade i zadive. Diktafon se moe koristiti da zabiljei miljenja onih koji nisu slavni na stepenicama stambene zgrade, u stanu, u parkiranom vozilu Oni me stalno iznenauju. ar portretiranja neznanih junaka je upravo u fascinantnim razmiljanjima malog ovjeka, posebnog upravo radi njegove osobnosti, a ne radi funkcije koju obnaa ili nekog komercijalnog talenta kojeg posjeduje.
Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

TISAK, RADIO, TELEVIZIJA RAZLIKE Novinarima tiska svakako je najtee napisati intervju portret osobe, jer nemaju element rada uivo, nemaju ni sliku ni ton, moraju sve emocije koje ovaj intervju nosi doarati pisanom rijeju. Intervjuirani moe zatraiti autorizaciju teksta, jer na to ima zakonsko pravo. Kad se radi o osobama koje imaju iskustva s medijima, i koje su se moda ve i opekle u svojim javnim nastupima, to s obzirom na sve prisutniji senzacionalistiki pristup nije danas ni rijetka pojava, zasigurno se moe oekivati da e sugovornik zatraiti autorizaciju. U tim sluajevima esto strada upravo nama najdrai dio teksta. U dnevnoj novini intervju portret rjee nalazimo, uglavnom u nedjeljnim i prazninim izdanjima, no zato naslovnicu leernije tiskovine, nekog tjednika ili mjesenika, u pravilu krase portreti poznatih osoba koji prodaju novinu (objave tko je trudan, tko koga voli, objave enidbe i slino.) Raditi uivo intervju u radijskom ili televizijskom programu ima svojih mana i prednosti, no veina e se novinara sloiti da im je drae raditi uivo. Naboj izmeu novinara i sugovornika, komunikacija, dinamika, koncentracija, uvijek je daleko bolja uivo, nego kad se intervju snima unaprijed. S druge strane prednost snimanja je da se eventualne greke mogu isjei iz materijala koji e se emitirati. I novinar se u intervjuu eli predstaviti na to bolji nain, pa e mu snimanje omoguiti da isjee i vlastite greke, moda krivo navedeni podatak ili zamuckivanje. Sugovornici ponekad zaziru od intervjua uivo, jer imaju tremu i drae im je snimati, osjeaju se manje sputano. Novinar treba ocijeniti hoe li mu sugovornikova trema unititi intervju, odnosno hoe li moi sugovornika dovoljno opustiti da intervju uivo proe dobro. Verbalna dramaturgija vrlo je vana na radiju. Nain govora, stanke u govoru, ritam, boja glasa, dobar izbor zvune podloge, eventualno zvunih efekata, sve to doprinosi dojmu kojeg intervju ostavlja. Suvremeni radio ne trpi dugake tonske priloge. Dokazano je da ljudska pozornost slabi znaajno ve nakon tri minute, stoga je maksimalna iskoritenost minutae koja nam je na raspolaganju od kljune vanosti. Radio svakodnevno donosi portrete osoba.
Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

Televizija je svakako najzahvalniji medij za intervju portret osobe. Slika i ton daju prii okus i miris. Televizija nudi nemjerljive kreativne mogunosti, no za novinara je krajnje zahtjevna, jer prikazuje i njegov lik, koji se takoer mora svidjeti gledatelju. Kritika je nesmiljena i prigovorit e i njegovoj neprikladnoj kravati ili njenom predubokom dekolteu, ili to je jo gore detalj na novinaru svrnut e pozornost s onoga to je u ovoj vrsti intervjua najvanije sugovornika. Nedjeljom u dva, Lica nacije, Hrvatska uivo, Dobro jutroredom su emisije HTV-a u kojima sreemo intervju portret osobe. Nedjeljom u dva u pravilu ugouje slavne osobe iz razliitih sfera ivota, Lica nacije sklona su akademskom miljeu, a Hrvatska uivo i Dobro jutro esto donose prie o malim ljudima koji su uinili velika djela.

Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

PRIPREMA Stare injenice i stare anegdote zadnje su to treba koristiti pri portretiranju poznatih, jer to je ve vieno, ve proitano. Za osobni intervju treba se jako dobro pripremiti. U veim sustavima renomirani novinari imaju iza sebe brojnu logistiku ekipu, koja radi za njih, istrauje i priprema materijale, preporua potencijalna pitanja. U suvremenom ritmu regionalnih i lokalnih redakcija o tako neem se ne moe ni sanjati, a dodatan problem je i vrijeme. Dokumentacija i istraivanje dva su osnovna izvora kojima se moemo posluiti. Novinske arhive i danas Internet pomoi e novinaru da isplanira intervju, sastavi pitanja i temeljito se informira o temama. Vrlo su korisni preliminarni razgovori s onima koji poznaju osobu koju ete intervjuirati ili temu o kojima e biti govora. Savjeti strunjaka vrlo su dragocjeni. Cilj novinara je prikazati ljudsko bie od krvi i mesa, njegove misli, elje i snove. To se ne moe napraviti bez dobre pripreme samog novinara. Reeno je ve prethodno da je formula za uspjeh informiranost + znatielja + hrabrost. Tono je da vas potonje dvije karakteristike mogu izvui, meutim prva prilino pomae da moete primijeniti i preostale dvije. Puno je lake biti i hrabar i znatieljan, duhovit i simpatian, ako zna o emu govori. Ono to razlikuje intervju za tisak od intervjua za elektronske medije je i priprema sugovornika. Za tisak sugovornika ne treba posebno pripremati, meutim za radio i televiziju je potpuno druga pria. Niz je stvari koje i sugovornik mora znati za radijski i televizijski intervju. Novinar treba upoznati sugovornika kako je intervju otprilike koncipiran, koliko im je vremena na raspolaganju, pripremiti ga za uvjete u kojima e se intervju odrati (studio, reija, snimatelji, osvjetljenje..). Razgovorom o nevezanim i trivijalnim temama novinar treba opustiti sugovornika prije ulaska u studio, te dovesti ga u studio nekoliko minuta ranije kako bi se sugovornik naviknuo na ipak poneto neobino okruenje i naroito na mikrofon i kameru. Sugovornici esto trae unaprijed pitanja, no to nije dobra praksa. Sugovorniku treba naznaiti okvirno teme o kojima e se govoriti, no ne i konkretna pitanja.

Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

VOENJE INTERVJUA Sposobnost pozornog sluanja jedna je od odlika dobrog novinara. Iz pozornog sluanja, ne samo sadraja rijei ve i tona i kolebanja u glasu, promatranja mimike lica, proizai e nova pitanja koja e stvoriti vrhunski intervju. Ako je sugovornik dobro pripremljen, oputen i spreman suraivati unijet e toliko eljenu ivost u intervju i slijedit e novinara. Ako sugovornik primijeti da ga novinar ne slua zapitat e se zato je uope pristao na intervju, ohladit e se i rezultat takvog njegovog stanja bit e apsolutno nepovoljan. Pitanja trebaju biti kratka i jednostavna, novinar ne bi smio pametovati sugovorniku, jer je intervjuirani taj koji je zvijezda. No, odlian intervju moe donijeti i novinaru zvjezdani status, naroito u elektronskim medijima. Intervju na radiju i na televiziji je pripremljena improvizacija. Novinar treba reagirati brzo i iskoristiti trenutke koje mu se za vrijeme intervjua ponude. Ukoliko nismo sigurni kud e nas neko pitanje dovesti, bolje ga je ne postaviti, kako ne bismo dospjeli na teritorij koji ne poznamo i kako nam intervju ne bi izmakao kontroli. Gdje su granice privatnosti? Treba li ih potovati? to s neugodnim temama? Sve su to pitanja koja novinar treba postaviti sebi prije nego pone intervju, da mu se ne bi dogodilo da mu sugovornik usred intervju ustane i ode. Uoi intervjua moemo dogovoriti sa sugovornikom hoemo li se ili ne dotaknuti nekih tema. Ili se neemo dogovoriti i preuzet emo rizik. Kad su osobni intervjui u pitanju etino bi ipak bilo dogovoriti se sa sugovornikom prije nego se ue u studio. Kod tiska ta pitanja moe rijeiti autorizacija. Granice privatnosti danas su prilino blijed pojam, uti tisak ivi od krenja tih granica, velike svjetske filmske i glazbene zvijezde sreu se esto s izmiljenim intervjuima, a bilo je slinih sluajeva i u Hrvatskoj.

Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

PRIMJER INTERVJUA PORTRETA OSOBE Za emisiju Sedmi sat, koju u programu Hrvatskog radija Radio Zadra pripremaju uenici kola Zadarske upanije, jedna uenica odluila je predstaviti pjesnika Roberta pralju, uenika treeg razreda Gimnazije Vladimira Nazora, inae iz Zaglava na Dugom otoku, koji je na dravnom Lidranu osvojio nagradu za najbolju pjesmu. Odluka da se intervju snima, odnosno da ne ide uivo, pokazala se apsolutno ispravnom, jer je i mladoj novinarki to bio jedan od prvih susreta s mikrofonom, a samozatajni pjesnik imao je ogromnu tremu. Za poetak ga je trebalo dosta dugo i nagovarati da pristane na intervju za radio emisiju. Snimanje intervjua trajalo je preko 14 minuta, a konani proizvod trajao je oko est minuta. Na svako pitanje Robert je najprije dugo razmiljao, no sroeni odgovori bili su izvrsni i zorno su ga ocrtali kao osobu. Da je intervju raen uivo sigurno ne bi bio dobar, jer novinarka ne bi mogla ekati i po minutu tiine dok pjesnik ne sloi odgovor u glavi. Ovako je intervju bio i zanimljiv i dinamian, u punom svijetlu je doarao neobinu osobnost ovog perspektivnog 17ogodinjaka.

Pitanje: Kako si poeo pisati pjesme? Odgovor: Pjesme sam poeo pisati jo u ranom djetinjstvu. Prvo zreliju pjesmu sam napisao u Kornatu, di mi did ima kuu. Tamo sam boravi i gledajui fascinantan zalazak sunca napisa sam pismu. Prva pjesma se zove Sunca zapad, govori o naima koljima ki umiru pomalo. Nestaju, gubi se onaj pravi duh zajednitva kad smo svi bili jeno u kolu, zajeno, uz komin, i nae besede ke su nami blago i bogatstvo. P: Zato pie pjesme? O: Da bih izrekao neke svoje dublje osjeaje koje nosim, svoju zaljubljenost.

Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

P: Kako nastaje tvoja pjesma? O: Najvrjednije moje pjesme nastaju u jednom dahu. Sve to ne dovrim vjerojatno neu nikad ni dovriti. Motivira me neki dogaaj koji me potrese, ili boravak u prirodi. P: Koje su ti najdrae teme? O: Ljubav prema jednoj djevojci, prema Bogu, prema momu kolju, zaviajne, ali dublje refleksivne teme. P: Misli li da te to to pie pjesme ini drugaijim od ostalih uenika? O: Ne elim se izdvajati od drugih. Znam da sam poseban, ljudi me prihvaaju takvog kakav jesam. Drago mi je kad netko zamijeti moj rad i stvaralatvo. P: A.B. imi je kazao da su pjesnici uenje u svijetu. Misli li i ti tako? O: Mislim, jer mi jedini moemo mijenjati svijet svojim stihovima, makar te rijei nitko i ne uo. ivimo u svijetu i prolazimo tim svijetom kao i svi drugi, ali ono to mi u svojim pjesmama izraavamo ostaje za vjenost. P: to tebi znai pisanje pjesama? O: Izraavanje svojih misli, osjeaja. Tako se suoavam sa samim sobom. Kad ne bi pisao vjerojatno bi polako gubio taj dar. Zahvalan sam Bogu to mi ga je dao i elim ga to iskoristiti i iscrpiti iz sebe. P: Koji se pjesnik tebi najvie svia? O: Tin Ujevi, Dragutin Tadijanovi i od dijalektalnih Slavko Govorin. P: Je li ti lake pisati ili govoriti? O: Sigurno pisati, jer kae se papir podnosi svata. Kao pjesnik sam najslobodniji svoje misli izraziti na papiru. Kad neto elimo rei govorom to esto ispadne onako kako nismo eljeli.

Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

P: Uskoro e iz tiska izai tvoja prva zbirka pjesama? O: Zbirka je u tisku i zove se Sunca zapad. Veina zbirke je na akavici, mom rodnom zaglavskom idiomu, jedan dio koji se zove Aneli smrznutih krila je na standardnom jeziku. P: to ti znai da e knjiga biti objavljena? O: Znai mi izlazak iz anonimnosti, da konano mogu svijetu pokazati to svoje djelo.

Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

10

LITERATURA

Creative interviewing, Ken Metzler, Institut za medije Crne Gore, 2006. Uvod u novinarstvo, Izvori, 1996. (str. 57 65, Marina Mualo, Intervju= znatielja + informiranost + hrabrost) Osnove znanosti o novinarstvu, Marko Sapunar, Epoha, 1994. (6.2.2

Dijaloko/poliloki anrovi)

Kolegij Medijski anrovi, seminarski rad Intervju portret osobe, Zrinka Grancari, sijeanj 2009.

11