asopis za socijalna pitanja i drutvenu kritiku

Radnika borba
5. broj 0.5 kn
I ns ide this is s ue:

www.radnickaborba.org.

Radnici - studenti, vrijeme je za otpor!

Intervju sa radnicima Poljoprerade u trajku Kako zatiti radnike i suzbiti nezaposlenost i siromatvo?
5

trajk u osjekoj pivovari -epilog

ezaposlenost u Hrvatskoj-crne statistike Kazalina predstava u hotelu Sheraton

11

12

Radniki plan B za Trei maj Tamna strana EU

14

15

ORGA IZIRAJMO OTPOR!

ITI HDZ, ITI SDP, VE RAD IKA VLAST
Prema slubenim podacima krajem veljae zabiljeeno je 317 625 nezaposlenih, meutim da bi se pribliili pravom stanju stvari u ovome trenutku trebamo u taj broj uraunati i sve one koji nisu prijavljeni na zavodu za nezaposlene, one koji su dobili otkaz u periodu nakon to su ovi podaci objavljeni, kao i one koji jo samo formalno rade odnosno one koji za svoj rad ne primaju plae i ije se firme nalaze na rubu propasti. Rast nezaposlenosti i pogoravanje ivota radnika, odnosno svih onih koji ive od svojega rada za koji primaju plau, u ovoj se godini nastavljaju jo i bre nego u proloj. Meutim, jasno se poela nasluivati i iznimno bitna razlika proteklih nekoliko mjeseci bilo je obiljeeno stalnim irenjem i razbuktavanjem radnikog otpora, posebno najpotlaenije i najvanije radnike skupine industrij ski h radni ka. Daljnje jaanje radnikog otpora, borbeno organiziranje svih radnika bez

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
Organizirajmo otpor!
obzira na struke i sindikate, te stvaranje saveznitva sa studentima, nezaposlenima i umirovljenicima predstavlja jedinu nadu za promjenu. Ova jednostavna injenica iz dana u dan postaje sve jasnija sve veem broju ljudi. Zadatak koji je pred nas postavljen glasi: suoeni sa nezaposlenou, krizom, poskupljenjima, sniavanjem plaa i siromatvom, moramo organizirati zajedniki otpor. Taj otpor mora biti usmjeren s jedne strane protiv poslodavaca ija je neutaiva glad za profitom i tenja za to veim izrabljivanjem radnika dovela do ovakve situacije, a s druge strane protiv Vlade i svih ostalih parlamentarnih stranaka koji u svojoj politici tite bogate vlasnike kapitala, a optereuju i dodatno napadaju one najugroenije i najsiromanije (Zakon o radu, ekonomski program...). Jedino u organiziranju otpora, a ne u milosti onih koji stalno rade protiv interesa veine drutva politiara i kapitalista, moemo vidjeti put prema izlazu iz krize. Ne postoji mogunost da ovdje

5 broj www.radnickaborba.org

navodimo sve primjere radnikih borbi u proteklom periodu, no prisjetimo se ukratko samo nekih: radnici eljezare Split zapoeli su svoj peti trajk glau zbog odvoza tisuu i pol tona eljezne ice bez njihovog znanja i protivno postignutim dogovorima; radnici osjeke Pivovare stupili su u trajk zbog prijetnje sniavanja plae za 1500 kn i otputanja dijela radnika; zbog neizvjesne budunosti Jadranske pivovare radnici su se pobunili i zauzeli tvornicu uz zabranu ulaska direktoru; uslijed nezadovoljstva

"...otpor mora biti usmjeren s jedne strane protiv poslodavaca "...moramo organizirati zajedniki ija otpor mora glad za otpor. Tajje neutaivabiti usmjeren sprofitom i tenja za to veim jedne strane protiv poslodavaca ija je neutaiva glad za profitom i izrabljivanjem radnika dovela tenja za to veim izrabljivanjem do ovakve situacije, a situacije, radnika dovela do ovakve s druge strane protiv Vlade i svih a s druge strane protiv Vlade i svih ostalih parlamentarnihstranaka ostalih parlamentarnih stranaka koji svojoj politici tite bogate koji uusvojoj politicitite bogate vlasnike kapitala, a optereuju i vlasnike kapitala, a optereuju i dodatno napadaju one dodatno napadaju one najugroenije i najsiromanije (Zakon o radu, ekonosmki najugroenije i program...) najsiromanije ..."
pregovorima oko steaja s upravom tvrtke u okviru koje posluju radnici graevinskog poduzea Dubrovnik blokirali su pristup kamenolomu Dubac, radi neisplate plaa zapoeo je trajk u Tehnodrvu d.o.o u Slatini; Slavonskom su brodu trajkali radnici Suionice voa i povra iz Vrpolja koji est mjeseci nisu primili plau, radnici H-a odrali su krai trajk upozorenja; u Rijeci je odran veliki sindikalni prosvjedBitno je skrenuti pozornost i na znaajnu inicijativu radnika rijekog Treeg maja koji su u cilju zatite ne samo svoji radnih mjesta, ve i same opstanka same brodograevinarske industrije u Rijeci razradili plan B prema kojemu bi od drave sami radni ci dobi l i na upravlj anj e brodogradilite u roku od pet godina. injenica pred kojom se ne mogu zatvoriti oi jest da su svi navedeni oblici radnikog otpora u pravilu bili provedeni od strane sindikalnih aktivista, veinom SSSH-ovih ili HUSovih sindikata i da su u njima borbeni sindikalni povjerenici imali ogromnu ulogu. Takav razvoj dogaaja je dao najbolji odgovor svim onim sektaima koji su tvrdili da sindikatima treba okrenuti lea, da e ih se u stvarnoj borbi moi preskoiti, da su postali suvie birokratizirani da bi aktivno vodili borbu u interesu radnika, da e se preko noi irom rasprostraniti

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
radniki plenumi po uzoru na studentske koji e istog asa sindikate uiniti suvinima itd Dogaaji koje smo na poetku teksta ukratko spomenuli samo su potvrdili ono to smo neprestano isticali : suoeni s krizom i potrebom organiziranja radnici e se prvenstveno okrenuti svojim tradicionalnim organizacijama sindikatima. U isto se vrijeme takoer j asno pokazalo da si ndi kal ne sredinjice nisu pokazale spremnost i zainteresiranost za poduzimanje odlunih i potrebnih akcija kao to su masovni trajkovi i prosvjedi na razini itave zemlje, a ne samo u okvirima pojedinih tvornica. Usprkos otvorenoj radikalizaciji radnikog otpora, sve od HUS- ovih prosvjeda koji su se poklopili s periodom druge blokade fakulteta, pa do najava o jednosatnom generalnom trajku i prosvjeda za Prvi maj nije bilo pokuaja organiziranja jedinstvenog radnikog otpora na razini cijele zemlje; a i ovi najavljeni oblici se vie mogu shvatiti kao akcije upozorenje nego kao ozbiljne borbene sindikalne aktivnosti. Ujedno ne moemo ne zaboraviti sve one sluajeve u kojima su sindikalne sredinjice pristale na besmislena poput anj a, odugovl ae nj a, t e neopravdane kompromise. Daleko od toga da bi sve ove stvari bile sluajne,

5 broj www.radnickaborba.org

one ukazuju na veoma veliku opasnost od odreenih skupina unutar sindikata koje, u velikoj mjeri zahvaljujui materijalnim povlasticama i vlastitoj otuenosti od realnih radnika i radnikih problema, nisu sklone dosljedno zastupati radnike interese, ve se povezuju s dravom i poslovnim krugovima, neprestano izdajui one koje formalno zastupaju. Radi se o onome to nazivamo sindikalnom birokracijom. Birokracija se u velikom broju sluajeva, no naravno ne i automatski, moe poistovjetiti sa sredinjim rukovodstvima sindikata. Ono to karakterizira birokraciju jest injenica da u svojim rukama

koncentrira procese donoenja odluka od interesa za sve radnike, da odrava nedemokratinost sindikata i pasivnost veine radnika koji bi trebali pasivno ekati i dopustiti da ih birokracija predstavlja, da njezini pripadnici imaju oigledno povlatenu razinu plaa, te da esto sami niti ne pripadaju radnikoj klasi, to znai da kod njih niti da ne postoji pretjeran interes da ju se dosljedno zastupa. Iz navedenoga proizlazi sklonost poputanjima, kompromiserstvu, te povezivanju s poslovnim i politikim elitama, o d n o s n o d r a vo m . S i nd i ka l n i birokratizam predstavlja odnos moi i

privilegija, ali i stava prema nizu konkretnih pitanja. Potrebno je izbjegavati svake povrne, vulgarne i jednostrane ocjene prema kojima se na temelju nekoliko podataka cijeli s i n di ka t p ro gl a a va l o i m i birokratiziranim ili se birokracija automatski poistovjeuje samo s jednom skupinom unutar sindikata itd. Nedavni primjeri nas jasno ue tome koliko treba biti oprezan : sindikalni povjerenik PPDiV-a u osjekoj Pivovari pristaje na najgori vid izdaje radnikih interesa u interesu kapitalista Komaka nasuprot interesa i volje veine radnika; u isto vrijeme

sindikalni povjerenik PPDiV-a u Jadranskoj pivovari predvodi radnike u zauzimanju tvornice i blokiranju ulaza direktoru, te poziva dalmatinske radnike na zauzimanje tvornica koje jesu njihove. Potrebno je biti neprestano kritian i u konkretnim situacij ama razotkrivati oblike birokratskog ponaanja, te se boriti protiv birokratskih elemenata u sindikatima, ujedno zagovarajui reformiranje, demokratizaciju i debirokratizaciju postojeih sindikata, kao i njihovo ujedinjavanje. Slabi, birokratizirani, nedemokratski i razjedinjeni sindikati idu na ruku samo

onima protiv kojih smo se za ostvarivanje svojih prava prisiljeni boriti. Za razliku od dosadanjih oblika organiziranja trajkakih odbora, bilo bi potrebno staviti vei naglasak u p r a vo n a s u dj e l o va nj e s vi h neposredno zainteresiranih radnika, uz pravo na iznoenje miljenja i odluivanja, kao obavezujuem aspektu radnikog upravljanja. Veoma znaajan primjer neposredno demokratskog odluivanja pruaju

studentski plenumi prilikom blokada fakulteta koji bi trebali postati efikasan model organiziranja radnika u trajku i prilikom preuzimanja tvornica. Sastajui se svakodnevno, razmatrajui sva aktualna pitanja i donosei odluke, radniki savjeti bi na adekvatan nain mogli izraziti volju veine radnika i onemoguiti izdaju i nedopustivo kompromise na koje bi u njihovo ime mogla pristati sindikalna birokracija. Na taj nain svaki radnik punopravno 3

sudjeluje u kreiranju odluka, te ujedno za njih snosi i odgovornost. Prirodno je da e u znatnom broju sluajeva borbeni sindikalni povjerenici imati najvei utjecaj, no oni nipoto ne bi smjeli imati bilo kakva posebna prava u odnosu na ostale lanove radnikih savjeta. Upravo bi od njih trebala krenuti inicijativa za formiranjem neposredno - demokratskih tijela u poduzeima. Takoer je prirodno da e se u svim sluajevima veih poduzea,

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
Organizirajmo otpor!
pogotovo zbog potrebe veoma brzog reagiranja, trebati formirati i posebno ue tijelo sastavljeno od manjeg broja ljudi radnikih delegata, prvenstveno zadueno za predstavljanje i rjeavanje tehnikih pitanja funkcije tog tijela bi se, dakle, uglavnom poklapale sa uobiajenim funkcijama trajkakih odbora. Smatramo da je posebno bitno inzistirati na tome da to tijelo bude izabrano od svih radnika i u svakom trenutku odgovorno radnikom savjetu, da su odluke savjeta za njega obvezujue, te da je prilikom svakog bitnog pitanja potrebno sazivanje savjeta svih radnika. Radnici u svojoj borbi nisu sami, ve se njihovi interesi u velikoj mjeri poklapaju s interesima u prvom redu studenata i siromanih seljaka, ali i umirovljenika i jednog dijela sitnih obrtnika. Kako bi se uvelike olakala borba koja se mora voditi potrebno je da radnici za svoje zahtjeve i pod svojim vodstvom pridobiju sve skupine koje su takoer rtve krize i diktature kapitala, a koje predstavljaju veliki rezervoar, dodue kaotine, revolucionarne energije. Kapitalisti, politika elita i mediji e nastojati onemoguiti stvaranje ovog zajednikog socijalnog fronta pod svaku cijenu pokuat e dokazati kako se da bi se dalo nekome od ovih

5 broj www.radnickaborba.org

"Kapitalisti, politika elita i mediji e nastojati onemoguiti stvaranje ovog zajednikog socijalnog fronta pod svaku cijenu pokuat e dokazati kako se da bi se dalo nekome od ovih skupina drugome mora oduzeti. a je odgovor

veoma jasan: neka se oduzme kapitalistima i politiarima, a ne siromanim slojevima. Uvoenje ekstremno oporezivanja progresivnog predstavlja prvu

jasnu mjeru u tom smjeru. "

skupina drugome mora oduzeti. Na je odgovor veoma jasan: neka se oduzme kapitalistima i politiarima, a ne siromanim slojevima. Uvoenje ekstremno progresivnog oporezivanja predstavlja prvu jasnu mjeru u tom smjeru. Najbolji nain jaanja suradnje radni ka s ost al i m s ku pi nam a predstavlja formulacija zajednikih zahtjeva i zajedniko nastupanje u borbi za njihovo ostvarivanje : borbe protiv svih oblika poskupljenja, za kvalitetno i potpuno besplatno zdravstvo i kolstvo itd. Neposredne zahtjeve koji izraavaju radnike interese potrebno je stoga nadopuniti s j edne st rane o vi m t e melj ni m zajednikim zahtjevima usmjerenima na zatitu siromanih i poveanje kvalitete ivota, a s druge strane specifinim zahtjevima pojedinih skupina kao npr. promjena mirovinske politike, promjena politike prema polj oprivredi, promj ena obrazovnog sustava itd.

a put je jasan: Znamo to elimo zaustavljanje porasta nezaposlenosti i poveanje radnikih i socijalnih prava, snanu zatitu svih zaposlenih, jaanje pomoi najsiromanijim slojevima, porast razine plaa i kvalitete ivota, poslovanje banaka i temeljnih industrijskih grana pod kontrolom drutva, a ne privatnih interesa. Znamo i
4

kako to ostvariti: generalnim trajkovima, blokadama tvornica, fakulteta, cesta i ulica, organiziranjem direktno demokratskih organa samoga naroda, te zbacivanjem postojee politike elite i formiranjem radnike vlasti. Radnici studenti, vrijeme je za otpor!

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba

5 broj www.radnickaborba.org

Sve smo vie za sve otrije i radikalnije poteze

Intervju Radnike borbe s radnikom Poljoprerade u trajku Zbog neisplate plaa i doprinosa, kao i nesigurne budunosti firme, radnici Poljoprerade iz Hrvatskog Leskovca stupili su u trajk, te uspostavili svoju kontrolu nad tvornicom. Meutim, nakon neto vie od tjedan dana zatitari unajmljeni od strane kapitalista su izbacili radnike iz tvornice, te im zabranili pristup. etom nakon tog dogaaja, ispred tvornice okupirane odredima zatitara, obavili smo razgovor s jednim od radnika aktivno ukljuenih u trajk i preuzimanje tvornice.
RB : Moete li nam se predstaviti, opisati uvjete koji vladaju u tvornici u kojoj radite, te navesti osnovne razloge zbog kojih ste, zajedno s ostalim radnicima, stupili u trajk? Zdenko : Ja sam Zdenko Kornet, djelatnik zaposlen u tvornici stone hrane i u ovoj tvornici radim 19 godina. U tih 19 godina, a to mogu i dokazati papirima, nisam imao niti jedan neopravdani izostanak. Uvijek sam radio za ovu firmu od koje sam ivio i vjerovao da e od toga neto biti, te othranjivao obitelj. Ali naalost poslovanjem nae petorice vlasnika mi tonemo sve dublje i dublje ne od prolih mjesec dana, ne od prole godine kada je ova recesija zahvatila dravu- ve unazad nekoliko godina. Sve do prole godine mi smo primali plau redovito, pa smo se tjeili da e se situacija nekako rijeiti. No, ve unazad dvije godine nisu uplaivani doprinosi. Od prole godine, ini mi od osmog mjeseca, kokoi nisu dobivale hranu redovito. Firma je po mojim informacijama vrijedna nekih 25 milijuna kuna, a firma je zaduena, odnosno pod hipotekom, nekih 80 milijuna kuna. Mi smo do sada vjerovali da e biti nekakvih pomaka, da e se neto rijeiti. Naalost, u zadnje smo se vrijeme uvjerili kako je njihova jedina opcija da se proda zemlja koju su uzeli pod dug, te da se firma ostavi u stanju u kakvom je. Svi su dosadanji razgovori s direktorom bili lana obeanja i niti jedno se nije obistinilo. Mi smo sada ve na kraju etvrtog mjeseca i od Nove godine sluamo obeanja : isplatit e se zaostale plae i ii emo na redoslijed isplate plaa koji vam je bio prije. RB : O koliko se neisplaenih plaa radi u ovom trenutku? Zdenko: Imamo jedan dio djelatnika koji i dalje nisu dobili plau za prvi mjesec, a imamo i one koji jo od Nove godine nisu dobili niti lipe. Moram rei da smo se za plae za jedanaesti i dvanaesti mjesec izborili trajkom koji je trajao od 25. 2. do 5. 3. Za to smo se izborili samo trajkom ne nekakvom njihovom dobrom voljom nego samo naim aktivnostima. Obavijestili smo sva ministarstva poljoprivrede, pravosua, financija podnijeli smo zahtjev za pokretanjem steajnog postupka. Jo uvijek nismo dobili povratnu informaciju niti obavijest o steaju. Firma je u blokadi firma je duna doprinose, firma je duna plae. Mi u ovome trenutku jo ne znamo to napraviti i razmiljamo o svim radikalnim potezima. Za sada smo uli u trajk i preuzeli tvornicu. U trajku smo bili od 25.2 do 5.3. i zatim od 6.3. do sada, a preuzimanje tvornice je nastupilo pretprolog petka. Meutim, uvijek smo tijekom trajanja trajka i preuzimanja tvornice radili one nune poslove koji su bili dogovoreni putali smo sirovinu i radili smjesu, hranili smo kokoi, te putali vlasnika i direktora u tvornicu. Zadnje opcije su zatvaranje pruge Zagreb Karlovac i trajk glau. Vjerujem da emo o tome zakljuiti kroz dan dva, ako ne i danas.

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
Intrevju sa radnikom Poljoprerade
RB : Tokom dananjeg dana dolo je do komplikacija zatitari su vas izbacili iz tvornice? Zdenko : Da. Zatitari su sino upali u tvornicu i izbacili nas, radnike koji smo uvali firmu. Sada nas vie uope ne putaj u unutra. Zatitari ispunj avanj u volj u vlasni ka i onemoguavaju nama kao djelatnicima da uemo u krug tvornice i ispunimo ovaj nuni dio posla koji je bio dogovoren izmeu direktora i sindikalnog odbora. Mi smo uvali firmu da ne bi dolo do krae i da ne bi dolo do oteivanja. Sve ove dane smo imali deurstva upravo zbog tih situacija i uvijek smo dolazili na razgovore sa vlasnicima i sa direktorom, pazili da se odvijaju svi nuni poslovi, da ne dolazi do ugibanja kokoi. Naalost, nije bilo dovoljno sirovine i nismo imali s ime raditi. Mi smo omoguili nabavljanje hrane za kokoi, a oni su poslali dravnog inspektora tek kada se ona nalazila u hranilicama, tek u subotu, i zbog toga nisu mogli vidjeti kakvo je bilo pravo stanje. Suoeni smo s tolikim podmetanjima i bojim se ekscesa. Pokuavamo smiriti jedni druge da ne doe do nekih problematinih situacija, ali ne e to jo dugo moi trajati. RB : Koji su vai minimalni zahtjevi da izaete iz trajka? Zdenko : Traimo isplatu plaa za prvi i drugi mjesec i dogovor, dakle ne direktno davanje, za isplatu doprinosa koji tokom dvije godine nisu isplaeni, uz donoenje plana za oivljavanje firme i njezinu reorganizaciju. Uvijek smo za razgovor s njima, no kod njih su samo prazna obeanja iz dana u dan. Evo, danas su nam rekli da priekamo do petka, da e u petak isplatiti plau. To je za etiri dana, a u petak e nam rei da nemaju, da priekamo...Tako su opet kupili deset dana mira. Na taj nain nas lau, no ne kroz protekla dva tri tjedna, ve od protekle godine. Od svih institucija na koje smo se alili, od svih ministarstava, jo uvijek nemamo nikakve povratne informacije. Iz dana i dan imamo sve manje strpljenja. Najvie smo razoarani u pravne institucije. Na zakon je omoguio da firma koja posluje za vrijeme blokade ne uplauje doprinose i ne isplauje plae - moe poslovati nekoliko godina. Gdje su ove institucije koje moraju kontrolirati, gdje su svi ti inspektori? RB: a koji nain je odlueno o preuzimanju tvornice i kako e se odluivati o ostalim mjerama?

5 broj www.radnickaborba.org

donosimo svi zajedno. Tako smo se dogovorili i o blokadi tvornice u kojoj smo putali i vlasnike da uu, no direktor nam se naalost nije javljao. Kada smo preuzeli tvornicu uspostavili smo i deurstva popodnevne i none smjene, kako u tvornici, tako i na farmi. Mi smo uvali ovu imovinu, no oni je nisu uvali oni su je pokrali i doveli nas u ovu situaciju. RB : Radnici Jadranske pivovare su takoer preuzeli tvornicu, no oni su zabranili ulaz upravi. Mislite li da je to bio mudriji potez?

Zdenko : Prolog etvrtka je odran sastanak izmeu predstavnika sindikata i direktora, gdje su predstavnici uprave doli s papirom na kojem su napisali da im 40% ljudi vie nije potrebno, bez ikakvog plana zbrinjavanja tih ljudi, niti uoavanja da velik dio tih ljudi mogu poslati u mirovinu. Nadamo se to skorijem kraju ovoga svega, a mi emo poduzimati sve radikalnije poteze kako e vrijeme prolaziti. O svim narednim potezima odluujemo svi zajedno na skupu svih radnika koji su u trajku i odluujemo konsenzusom. Nitko ne povlai samostalne poteze, ve sve dogovore 6

Zdenko : Vjerojatno je bio mudriji. Za sada smo u svemu to smo pokuavali imali ljudskosti i dobre namjere i jo uvijek gledamo da ne idemo na one sasvim radikalne poteze. No mislim da smo pogrijeili i da ih nismo smjeli pustiti na nikakav razgovor i nikakav dogovor unutra dokle god nisu donijeli ono to smo im napisali vani na porti i ono to smo im rekli u petak ujutro : dajte nam plae, donesite novce, donesite plan za rjeavanje ovih doprinosa i donesite program restrukturiranja ove firme. Sve smo vie razoarani i sve smo vie za sve otrije i radikalnije poteze.

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba

5 broj www.radnickaborba.org

Intrevju sa radnikom Poljoprerade

RB : Je li bilo izraza solidarnosti prema vaoj borbi od strane drugih radnika i drugih drutvenih skupina? Zdenko : Imali smo potporu nekoliko fi rmi , na al ost nema m t onu informaciju o kojima se radilo. Slali su nam peciva, slatkie, dobivali smo za gablece, sokove... Trenutno smo u suradnji s mjetanima H r vat s ko g L es ko vc a. Ja s a m razgovarao s Mjesnim odborom i imamo punu podrku mjetana. Imamo i dosta dobar odaziv i velik broj ljudi je rekao da e biti uz nas kada e doi do zatvaranja pruge. Sami e se mjetani dignuti, ne samo vezano uz Poljopreradu, ve vezano uz opu situaciju u dravi i gradu. RB : ini li Vam se da u cijeloj zemlji dolazi do radikalizacije radnikog otpora, irenja trajkova i preuzimanja tvornica? Zdenko : Tono. Naalost, bojimo se toga, ali mislimo da e nas dosta izai na ulice i da emo na njima biti dosta radikalniji. Ovo je sada situacija gdje je otpor jo lokalno raspren po firmama. Ako se neto uskoro ne dogodi, svi emo se ujediniti i izai zajedno na ulice. Bit e neto slino, ako ne i gore od onoga to je bilo u Grkoj. Koliko god se to sve medijski zatakavalo jako puno ljudi jedva preivljava, jako je puno ljudi gladno, jako puno ljudi ne moe izdrati ovu situaciju. RB : Sloili biste se da treba vie poduzeti u ujedinjavanju radnikih borbi i da se stvar jo uvijek previe nalazi samo na lokalnom nivou. Zdenko : Da, previe je na lokalnom nivou. Potrebno je da se svi udruimo i potrebno je daleko vie sindikalnoj jedinstva. Trebamo to podii na vii nivo i izai na ulice.

Kako zatiti radnike i suzbiti nezaposlenost i siromatvo?

U trenucima trajanja recesije, obiljeene ubrzanim porastom nezaposlenosti i propadanjem poduzea, Vlada, oporba, poznati ekonomski analitiari, kapitalisti i menaderi itd. predlau svoje modele za oivljavanje gospodarstva. Njihovi programi nam se neprestano predstavljaju kao jedine mogue opcije, za ije opravdanje se koristi pozivanje na praksu EU i MMF-a . Usprkos eventualnim razlikama izmeu njihovih programa svi su oni u osnovi jednaki njihov je temelj ouvanje profita bogatih vlasnika kapitala na tetu svih onih koji od svojega rada ive. To je osnov i temeljni sadraj njihovih mjera koji nastoje prikriti njegovim maskiranjem u fraze kao to su : mjere tednje, poticanje poduzetnike inicijative itd. Vjeruje se da e se problem recesije rijeiti ako se npr. kapitalistima smanje porezi i olaka poslovanje, a radnike prepusti njihovoj sudbini koju diktira famozno slobodno trite poskupljenjima, otkazima, novim ekonomske strukture to dalje od ponora prema kojemu se neminovno pribliava. Pozicije, privilegije, primanja i profiti onih koji cjelu ekonomiju vode u tom smjeru ostaju pritom netaknuti. tovie, kapitalistikom izrabljivanju se pruaju daljnje povlastice i otvaraju nove mogunosti, u nadi kako e se bogati vlasnici kapitala udobrovoljiti, kako e im profiti jo vie rasti, te kako e na taj nain zapoljavati to vie ljudi. Logika kapitala je sasvim suprotna i barem u ovoj stvari gotovo matematiki precizna : suoeni s opasnou padanja profita vlasnici kapitala odgovaraju smanjivanjima plaa, davanjem otkaza i prisiljavanjem na dulji prekovremeni rad. Meutim, davanje dodatnih olakica kapitalu znai za njega samo mogunost jo breg poveanja profita, kojega se niti jedan pravi biznismen nee odrei u ime nekih ideala drutvene solidarnosti zbog kojih bi ugrozio perspektive svoga vlastitog razvoja . Posljedice te politike koju gledamo proteklih 20 godina dovele su nas do situacije u kojoj smo sada. Nasuprot ovim mjerama raenim u interesu vladajue

porezima...Dodatno izrabljivanje osiromaenog radnog stanovnitva rabi se kao sredstvo privremenog zadravanja

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
Kako zatititi radnike i suzbiti nezaposlenost i siromatvo?

5 broj www.radnickaborba.org

klase, Radnika borba postavlja neposredne zahtjeve koji su usmjereni iskljuivo prema poboljanju ivota radnika. Nas zanima samo poloaj radne populacije veine stanovnitva, a posebno najpotlaenijih i najsiromanijih slojeva. Njihova zatita mora biti apsolutni prioritet. Ako se neto mora rtvovati onda su to nesumnjivo nedopistivo visoki profiti, privilegije i povlastice manjine koja ne stvare nove materijalne i duhovne vrijednosti, nego parazitira na radu onih koji od tog stvaranja ive. Ako se netko mora zatiti onda su to siromani, gladni, izrabljeni i ponieni. e elimo plaati za ovu krizu neka plate oni koji su nas je u nju uveli! Kao neposredne i hitne mjere protiv krize zahtijevamo: moe biti samo jedna : skratiti radni tjedan pri tome ne dirajui plae, te na temelju skraivanja rada koji obavlja svaki pojedinac omoguiti zapoljavanje nezaposlenih.

skraivanje radnog tjedna bez smanjivanja plaa. U skladu s definiranom novom duljinom radnog tjedna teiti da se sav raspoloiv posao preraspodijeli na sve koji su radno sposobni.

Preuzimanje velikih propalih poduzea od strane drave uz uspostavu radnike kontrole i radnikog upravljanja. Tako se moe zatiti na tisue radnih mjesta, poduzea spasiti od propasti i rekonstruirati, te putem radnikog nadzora

onemoguiti daljnje cvjetanje kriminala i zakulisnih igara. Zbog Jedan od vidova kaotinosti sustava u kojemu ivimo izraava se i u injenici da ne postoji bilo kakva ravnomjernost u vidu podjele rada u drutvu. U isto vrijeme dok vlada kriza i poveava se nezaposlenost, mnotvo se radnika prisiljava da radi prekovremeno u isto vrijeme postoje i suviak i manjak. To ide otvoreno na ruku kapitalistu - prekovremeni, esto neplaeni, rad mu poveava profit, a nezapoljavanje novih radnika mu smanjuje trokove. U isto vrijeme, kapitalisti rabe injenicu postojanja mnotva nezaposlenih kako bi zastraivali radnike koji rade, te im sniavali plae. Pitanje mogunosti zaposlenja pitanje je opstanka onih koji nemaju druge izvore prihoda osim svojeg rada kojim zarauju za ivot. Stoga je u ovoj stvari potrebno poduzeti odluujue mjere. Politika u interesu radnika propadanja poduzea nisu krivi radnici ve kako njihovi vlasnici, tako i sveopa anarhija kapitalistikog sustava u kojemu se proizvodnja vri u potpunosti stihijski. Ako neko poduzee vie nije od koristi pojedinom kapitalistu, to ne znai da ono nije od koristi i drutvu posebno ako se radi o industrijskoj proizvodnji. Jedan je od paradoksa postojee situacije taj da se zatvaraju poduzea koja su od najveeg znaaja za itavu ekonomiju. - osiguravanje da plae ispod jasno odreenog minimuma svojim rastom prate rast ivotnih trokova. - prevladavanje recesije omogueno optereivanjem samo najbogatijih pojedinaca koji ne ive od svojega rada, bez ikakvih dodatnih optereivanja radne populacije. Radnici ovu krizu nisu izazvali i oni je ne smiju ni plaati.

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba

5 broj www.radnickaborba.org

Kako zatititi radnike i suzbiti nezaposlenost i siromatvo?

ikakvih dodatnih optereivanja radne populacije. Radnici ovu krizu nisu izazvali i oni je ne smiju ni plaati. - prekinuti svaku privatizaciju i uspostaviti drutvenu kontrolu nad svim temeljnim industrijski granama bez izuzetka ukinuti svaku privatizaciju kod koje su uoene nepravilnosti, te konfiscirati svu imovinu i zaradu steenu na taj kriminalni nain - na taj nain steeno financijsko i industrijsko bogatstvo preusmjeriti u pokretanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromane - poslovanje banaka iz slube krupnoga stranog kapitala staviti u slubu razvoja ekonomije stavljanje poslovanja banaka pod demokratsku kontrolu samog naroda - osiguravanje hitne isplate svih zaostalih plaa otre zakonske mjere protiv svih poslodavaca koji ne isplauju plae na vrijeme i prisiljavaju na prekovremeni rad - formiranje organa radnike kontrole

kapitalistima koji se pozivaju na teinu svoje situacije poruujemo da prestanu s patetinim jadikovkama i radnicima pokau svoje poslovne knjige. Traimo

formiranje organa radnike kontrole koji se nee sastojati od nekoliko sindikalnih birokrata, ve e se temeljiti na sudjelovanju najirih radnikih slojeva, te vriti nadzor nad poslovanjem svakog pojedinog poduzea, te hrvatske ekonomije u cjelini. Samo na taj nain e biti mogue ustanoviti pravo stanje ekonomije, profite koje u ovim tekim vremenima dok tisue ljudi ostaje bez posla zgru najbogatiji, kao i daljnje konkretne korake koje treba poduzeti. Oito je da postojea politika elita ne moe i ne eli zatititi radnika prava, te da nije zainteresirana za ispunjavanje niti jednog od navedenih zahtjeva, stoga zamijenimo njihovu vlast kapitala radnikom vlau!

trajk u osjekoj Pivovari d.d. - epilog

Devetog travnja, tono dvadeset i pet dana od svretka trajka, lanovi HUS-ovog Sindikata osjeke Pivovare d.d. odrali su radno-sveanu veeru, na kojoj su, uz prisustvo predsjednika HUS-a Ozrena Matijaevia, izabrali Izvrni odbor i predsjednika. Bila je to prigoda da s lanovima Sindikata popriamo o tome to se od intervjua Radnike borbe s predsjednikom radnikog vijea Darkom Andraekom do danas promijenilo.

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
trajk u osjekoj pivovari - epilog
Da podsjetimo, radnici osjeke Pivovare d.d. okupljeni u Hrvatskoj udruzi sindikata ( HUS ), koji je veinski sindikat u tvrtki, 24. veljae, nakon neuspjelih pregovora oko novog kolektivnog ugovora i procesa mirenja s Upravom, stupili su u trajk. Glavni razlog koji je doveo do do trajka bilo je donoenje jednostranog akta od strane Uprave na elu s Komakom, u tijeku pregovora oko novog kolektivnog ugovora, po kojem bi plae radnika bile smanjene za 1000-1500 kuna. Isto tako, po tom pravilniku je predvien i novi katalog radnih mjesta po kojem bi oko sto radnika bilo proglaeno vikom. Nakon intervjua, objavljenog na web stranicama Radnike borbe, poela je nesmiljena kampanja pojedinih lokalnih medija usmjerena protiv radnika osjeke Pivovare d.d. Iz dana u dan su objavljivane poluinformacije, pa i dezinformacije, npr. o prosjenoj neto mjesenoj plai radnika u Pivovari koja iznosi 2.700,00 kuna, a ne, kako je u nekim medijima objavljeno, 4000,00 - 4.500,00 kuna. Uostalom, zar je plaa od 4.000,00 kuna za rad u tri smjene, po kii, vruini, snijegu, velika? Prije bi se sloili da je mizerna, zar ne? Najzorniji prikaz ovakve medijske hajke zbio se kada je direktor Uprave, Komak, sazvao konferenciju za medije, koja je odrana u hotelu Osijek, a koja je izravno prenoena na lokalnom radiju! Nije potrebno isticati da na tom skupu nije bilo predstavnika radnika, ako ne raunamo regionalnog povjerenika PPDiV-a imu Orekovia, plaenika dotinog Komaka. Sve ove igre nisu razbile jedinstvo radnika, a ponajmanje utjecale na njihovu odlunost da ustraju do kraja u svojim zahtjevima. Naprotiv, ojaali su ih i

5 broj www.radnickaborba.org

uvrstili u pravednoj borbi to je, na koncu, rezultiralo dobivenom bitkom. S druge pak strane, Sudsko vijee osjekog upanijskog suda, na elu sa sutkinjom Sanjom Zagrajski, odbilo je tubu Uprave i donijelo jedinu moguu presudu, te proglasilo trajk radnika Pivovared.d. legitimnim i zakonitim. Tom presudom je izbijen i zadnji adut iz ruku Uprave, na elu s Komakom. 15. oujka Uprava je stavila svoj potpis na Sporazum kojim je trajk u Pivovari zavren. Ovim sporazumom odredbe starog kolektivnog ugovora ostaju na snazi do konca godine, odnosno do donoenja novog, uz ravnopravno sudjelovanje predstavnika Sindikata. I druga bitka je dobivena. No, ako je netko mislio da e Komak tek tako progutati gorku pilulu, gadno se prevario. Naime, nedugo nakon potpisa sporazuma on je nastavio donositi jednostrane odluke iako je svjestan da tim potezima drastino kri odredbe sporazuma. etvorici radnika je odluio dati otkaz, a na upit predsjednika Sindikata Pivovared.d. koji su razlozi za takav potez, drsko i bahato je odgovorio da je jedini razlog to to su bili u trajku! Interesantno je i to to jedan od tih radnika ima Ugovor

o radu na odreeno vrijeme, te je zaposlen u jednoj od tvrtki keri Pivovared.d. Pri izbijanju trajka imao je hrabrosti i solidarno se pridruio ostalim radnicima u borbi. Simptomatino je da od svih zaposlenih radnika na odreeno vrijeme Komak upravo tom radniku eli dati otkaz. No, nije imao hrabrosti osobno mu uruiti otkaz, nego je dao petama vjetra i kao veliki vjernik otiao u portugalsko Svetite Gospe Fatimske. Naravno, svi radnici koji su dobili otkaz Ugovora o radu podnijeti e albu, a kako smo uli od ostalih radnika, svi do jednoga su odluni u namjeri da zatite svoje radne kolege pa i po cijenu ponovnog stupanja u trajk. Radnici osjeke Pivovared.d. ve su pokazali svoje jedinstvo i odlunost i u njihove rijei ne treba niti najmanje sumnjati. Bitke su dobivene, ali ne i rat. Radnika borba se nastavlja do konane pobjede. I za kraj, ako ve niste, a onda im prije, probajte Osjeko crno pivo koje je bogato aromom, mirisom i hranjivim sastojcima ujednaenim u gurmanski uitak tamno smee boje. Bolji poznavatelji piva kau da je Osjeko crno jedno od najboljih, ako ne i najbolje, pivo u Hrvatskoj. ivjeli! eljko Budi

10

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba

5 broj www.radnickaborba.org

ezaposlenost u Hrvatskoj crne statistike

Krajem veljae evidentirano je 317 625 nezaposlenih, to znai da je stopa registrirane nezaposlenosti 18.3 %. Treba imati na umu da ovaj broj oznaava one koji su prijavljeni na Hrvatski zavod za zapoljavanje, tj. oni koji aktivno trae posao. Oni koji su odustali od bilo kakvog traenja posla, oni koji rade, a ne primaju plau i oni koji su dobili otkaz u mjesecu oujku, izvan su evidencije, pa se lako moe zakljuiti da je pravi broj nezaposlenih vei. Od evidentiranih nezaposlenih najvie ih je u dobnoj skupini od 30 do 49 godina - ak 41.6 %, u skupini do 29 godina (dakle ljudi koji zavre, srednje kole i fakultete ) udio iznosi 32.5 %, a u skupini starijih od 50 godina udio u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 25.9 %. Ovako grubi brojevi oslikavaju i grubu sliku, a to je da neto ne valja sa gospodarstvom i da je danas sretnik onaj tko nae posao. Meutim, navedene brojke samo su vrh sante leda, te za takvu sliku kriva je ekonomsko-politika struktura koja je utemeljena na pljaki i populizmu vladajuih politikih elita, te poslovnih krugova. Prema anketi o radnoj snazi rezultati vezani uz ekonomsku aktivnost stanovnitva Hrvatske su poraavajui. Tijekom etvrtog kvartala prole godine ( najnoviji podaci ) radno sposobno stanovnitvo inilo je 3 735 000 osoba. Treba znati da se ovdje broji stanovnitvo starije od 15 godina, tako da je brojka za nae prilike malo uveana, ali je opet tu negdje. Od tih radno sposobnih je 1 756 000 onih koji ine radnu snagu ( dakle nezaposleni koji aktivno trae posao plus zaposleni ). Zaposlenih ima 1 594 000, a nezaposlenih 162 000 ( danas je to, kako je navedeno na poetku lanka, preko 300 000 ). Preostalih 1 979 000 osoba koje su radno sposobne nisu radno aktivne. Udio aktivnog stanovnitva je 47 %, zaposlenih je 42.7 %, a nezaposlenih je 9.2 %. Ovi udjeli su se danas kudikamo pogorali. Od onih 1 979 000 koji nisu radno aktivno stanovnitvo, oko 130 000 je studenata, milijun osoba (ako uzmemo stanovnitvo starije od 60 godina ) ili 760 000 ( ako uzmemo stanovnitvo starije od 65 godina ) ine umirovljenici i jedan dio populacije od 15-19 godina koji je zavrio kolu ( te populacije ima 258 000 ). Nakon ovih podataka (od ukupnog broja 979 000 radnog neaktivnih oduzmemo broj studenata, umirovljenika i uenika) dobije se rezultat da 500 000 do 600 000 osoba ne da ne radi, nego nije ni radno aktivno. Pribrojimo li ovom broju onih 317 625, ispada da u Hrvatskoj s neto vie od 4 200 000 stanovnika, oko milijun osoba ne radi, a potpuno je radno sposobno! Da bi doli do broja stanovnitva koje stvarno direktno ili indirektno sudjeluje u proizvodnji novih materijalnih i intelektualnih vrijednosti od ukupnog broja zaposlenih trebali bi oduzeti kapitaliste, politiare i krupnu birokraciju - skupine koje parazitiraju na radu drugih i na temelju njega ostvaruju profite. Bilo bi veoma zanimljivo vidjeti koliko ovaj malobrojni parazitski sloj ima velika primanja u odnosu na proizvodne radnike, te koliko njihova primanja zauzimaju u ukupnom dohotku stanovnitva. Ovakve su posljedice katastrofalne. Socijalna pomo iznosi samo 500 kuna, izdvajanja za mirovine, koje su mizerne, iznose oko 34 milijarde kuna, te zauzimaju najvei udio u strukturi socijalne zatite koja se penje na 24 % domaeg proizvoda. K tome ove godine za otplatu vanjskog duga treba se izdvojiti oko 20 % BDPa. Nadalje, prema Svjetskoj banci prosjena dob umirovljenika iznosi 50 godina, blizu 73 000 stanovnika izmeu 35 i 49 godine je u mirovini, a radno su sposobni. Omjer radnika i umirovljenika na najnioj je razini u povijesti iznosi 1 : 1.33, to e rei da jednog umirovljenika izdrava 1.33 radnika. Umirovljenici imaju prosjeno 29.1 godina radnog staa. Postavlja se pitanje kako moe napredovati ekonomija koja ima takve brojke? Problem je strukturne prirode i njega se ne da izmijeniti sa nekoliko protu radnikih i protu socijalnih reformi meu kojima su najpoznatije ove : fleksibilizacija trita rada od strane meunarodnih monetarnih institucija, to u biti znai lake otputanje radnika i smanjenje doprinosa koje dolazi od strane domaih poslodavaca - to znai

11

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
zaposlenost u Hrvatskoj - crne statistike
jo vee sakaenje radnikih prava u cilju poveanja profita, smanjivanje sredstava predvienih za socijalnu zatitu, te napadanje prava umirovljenika i nezaposlenih. Potrebna je korjenita promjena ekonomskog sistema, poevi od ukidanja privatizacije i konfiskacije na taj kriminalni nain steene imovine; uz ukidanje diktature kapitala i uvoenje demokratsko - planskog upravljanja samog naroda nad ekonomski procesima, te ubrzanog poticanja industrijske proizvodnje pod radnikom kontrolom. To je temeljni i neizostavni uvjet budueg zdravog ekonomskog razvoja.

5 broj www.radnickaborba.org

Kazalina predstava u hotelu Sheraton

Mjesto radnje: Hotel Sheraton, Zagreb Vrijeme radnje: 02. Travnja 2010., 12,00 sati, Veliki petak Glavna uloga: predsjednica Vlade Sporedna uloga(mali od kuine): ministar Ministarstva obitelji, branitelja i Meugeneracijske solidarnosti ( MOBMS ) Statisti i publika: predstavnici 62 udruge osoba s invaliditetom, scenografi...
Predstavnici ezdeset dvije udruge osoba s invaliditetom iz devetnaest upanija s podruja Republike Hrvatske pozvani su da na navedenom mjestu, u navedeno vrijeme, preuzmu iz ruku predsjednice Vlade, uz malu pomo neizbjenog ministra MOBMS-a, Ugovore o suradnji i financiranju projekata osiguravanja usluge osobnih asistenata osobama s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta. Veliki broj novinara, snimatelja i fotografa je s nestrpljenjem oekivao dolazak nositeljice glavne uloge. Nakon proteka akademskog kanjenja od petnaest minuta omiljene glavne glumice jo uvijek nije bilo na vidiku. Slavodobitno se uetala, uz pratnju malog od kuine, sa zakanjenjem od 40 minuta?!?! Tek tada je nastupio pravi stampedo predstavnika medija, hrvatskih novinara, fotografa. Naravno, niti jedan od njih nije snimao i fotografirao osobe s invaliditetom, nego su okruili predsjednicu Vlade, koja je, klimajui glavom, veselo otpozdravljala. Oito se njezin rating popularnosti toliko srozao da se u podizanju istog odluila na beskrupulozno i krajnje licemjerno
12

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba

5 broj www.radnickaborba.org

Kazalina predstava u hotelu Sheraton

podilaenje jednoj od najranjivijih skupina stanovnitva Lijepe nae. Nakon to se euforija oko dolaska glavne glumice stiala, rije je uzeo mali od kuine. Ono to se moglo uti iz njegovih usta nije vrijedno troenja tipkovnice. Takvog ulizivakog, podilazeeg govora ne bi se posramio niti sjevernokorejski izbornik nogometne reprezentacije, koji je izjavio kako e uz pomo velikog voe Kim Jong-ila, osvojiti SP u Junoj Africi i tako sjevernokorejski narod uiniti ponosnim?!?!?!?! Tko je u naoj predstavi izbornik, a tko veliki voa, prosudite sami. Objektivno, nije teko za pogoditi. Potom je rije preuzela glavna glumica ove predstave. Poslije uvodnog, kurtoaznog, pozdravljanja svih prisutnih i napomene da se ona osjea ovdje kao domaica( samo je jo nedostajala zdjela s krumpir salatom da scena bude potpuna ) krenulo se s dobro poznatim frazama i lamentiranjem o tome kako ova Vlada brine o osobama s invaliditetom, kako je sveta zadaa zaposliti to vie osoba ove skupine graana RH,... bla, bla, bla. Iz godine u godinu, uvijek ista pria. Prelazak s rijei na djela, oito, nije zadaa ove Vlade. Ono to je uslijedilo, nakon uvodnog djela, iznenadilo je pisca ovih redova, a vjerujem i sve objektivne, ako ih je bilo, promatrae koji su upoznati s problematikom osoba s invaliditetom i njihovim poloajem i statusom u RH. Doista je podui spisak neistina koje je ova jeftina i loa glumica izrekla to popodne na pozornici hotela Sheraton. U nastavku u pojasniti samo dio koji se odnosi na pilot projekt osobnog asistenta za osobe s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta u RH. Predsjednica Vlade: ...unato, uistinu tekim vremenima u kojima smo, to se tie prorauna,morali kresati i rezati uistinu na svim stranama( zato ne i sebi i na svojoj strani?!). To tako mora biti i sljedee godine i sljedeih godina, dalje nastavljamo s ovim i vanim i vrijednim projektom osobnog asistenta. Dakle, ove godine 429. Odlina je vijest da postoji prostor kroz raspisivanje novoga natjeaja i za moguih, novih, sad smo nekako raunali, ak stotinjak, to mislim da e biti jednako dobra vijest za sve nas, (namjeteni aplauz ) ne samo za vas koji se bavite pitanjima i problemima osoba s invaliditetom u RH, nego, uistinu, za sve nas, a posebno za Vladu RH. Ovaj pilot projekt pokrenut je prije pet godina kada je sadanja predsjednica Vlade obnaala dunost ministrice MOBMS-a i to na izriit zahtjev predstavnika EU zbog prilagodbe zakonodavstva RH s onim europskim. Dakle, notorna je neistina da je za ovaj projekt zasluna Vlada, nego je istina da ju je na to natjerala EU. Prije dvije godine uslugu osobnog asistenta koristilo je samo 338 osoba s invaliditetom od ukupnog broja koji se kree oko 7.000. Ove godine 329. Gdje je nestalo 9 osoba? One su, naalost, vjerojatno umrle, a nitko nov nije ukljuen u projekt. Zar se onda moe vjerovati predsjednici Vlade na rije kada se olako razbacuje brojkom oko stotinjak novih korisnika usluge osobnog asistenta? Pod pretpostavkom da se i ostvari poveanje korisnika ove usluge, kako je obeala predsjednica Vlade, ukupan broj ne bi prelazio 429. Proglaavati ovo velikim uspjehom Vlade, u trenutku kada vie od 6.500 osoba s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta nije imalo sree biti obuhvaeno ovim projektom krajnje je bezobrazno i licemjerno, da ne upotrebim neku teu rije. Kada bi se nastavilo dosadanjim tempom uvrtenja novih korisnika zadnji bi doli na red za nekih 65 godina?!?! Velika veina njih e, naalost, umrijeti, a da nee okusiti slast pobjede i velikog uspjeha ove Vlade, kojega tako gorljivo i u nebeske visine uzdie glavna glumica predstave u Sheratonu. Sve u svemu, ova predstava je bila jedna od gorih, ako ne i najgora, koju sam gledao i sluao. Nositeljima glavne i sporedne uloge poruio bih neka se okane svjetla pozornice. Loe djeluju na probavni trakt statista i publike, koji su jedini zasluili prolaznu ocjenu, ako zbog nieg drugog, a ono zbog toga to su uspjeli doekati kraj ove grozne predstave, bez vidljivih ozljeda na sebi. Za one unutarnje, ionako ih, nitko nita ne pita.
13

Pen arp

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
Radniki plan B za 3. maj
Radnici 3. maja osmislili su plan B, kako ga sami nazivaju, plan za koji vjeruju da moe spasiti brodogradilite u kojemu rade od propasti koja mu sve oitije prijeti uslijed dosadanjeg neuspjeha privatizacije za jednu kunu i odsustva investitora. Plan B predvia preputanje brodogradilita na upravljanje samim radnicima u roku od 5 godina, pod uvjetom da upravljanje dovede tvrtku na razinu uspjenosti europskih brodogradilita, tj. da ono za Vladu bude ekonomski isplativo, a u suprotnom Vlada, koja bi nadzirala poslovanje, moe raskinuti dogovor i raditi s brodogradilitem to eli znai i rijeiti ga se. akon tih pet godina u sluaju pozitivnog ishoda radnicima bi pripao veinski paket dionica, a u sluaju negativnog ishoda radnici se ne bi protivili niti jednoj odluci.

5 broj www.radnickaborba.org

3. maj je izvrsna firma, ali tu svoju izvrsnost ne moe pokazati, jer nam se stalno podmee klipove pod noge, kazao je predstavnik radnika brodogradilita 3. maj, izraavajui uvjerenje radnika da e se upravo ovim planom uspjeti postaviti najsposobnije ljude na rukovodee pozicije i zaustaviti daljnje propadanje ovoga brodogradilita. O ovome planu, iji su glavni tvorci Roland Suanj inenjer i radniki predstavnik u NO poduzea i Nika Moreti, Vlada se jo uvijek nije izjasnila. U osnovi ovoga plana lei veoma vana ideja o radnikoj kontroli kao mehanizmu koji je u mogunosti ponovno postaviti brodogradilite na noge, onemoguiti zakulisne igre i dovesti do uspjenog poslovanja. Do te ideje, o kojoj smo izmeu ostaloga govorili i u etvrtom broju asopisa Radnika borba u tekstu Gospodarski kriminal sloboda medija i privatizacija, radnici su doli na temelju vlastitog iskustva promatranjem kriminala, politikih igara, unitavanja brodogradilita itd. Borba za ostvarivanje radnikog plana B ve ima, a zasigurno e imati jo i vei, utjecaj na jaanje samopouzdanja radnika i njihovu mobilizaciju. Kao organizacija iji je cilj preuzimanje

sredstava za proizvodnju od strane radnika i ekonomija utemeljena na radnikom upravljanju tvornicama Radnika borba iskazuje podrku ovome planu B. No, ujedno smo duni i ukazati na neke njegove problematine crte, za koje nisu odgovorni direktno sami radnici, ve njihovi predstavnici koji su plan u ovome obliku formulirali. Temeljni problem predstavlja injenica to se radniko upravljanje promatra kao neka kratkotrajna epizoda nastala iz istog oaja. Da se razumijemo, nije ovo poruka kako ne elimo privatne vlasnike. Itekako bi bilo dobro da se na ovaj natjeaj javi netko od ozbiljnih investitora s kapitalom koji e osigurati i nove poslove brodogradilitu. Mi samo Vladi elimo ponuditi i alternativni scenarij jer mislimo da moe uspjeti istie Roland Suanj. U sluaju uspjeha petogodinjeg upravljanja ne trai se trajno ostavljanje brodogradilita pod vlau i upravom radnika, to bi bilo u potpunosti smisleno i logino, ve prodaja veinskog paketa dionica radnicima. Dakle, neka budua privatizacija se ovdje implicitno, nimalo opravdano i nimalo argumentirano, smatra kao jedino dugorono rjeenje problema. Radniko dioniarstvo, pa ak i ako veinski dio dionica bude u rukama radnika, predstavlja samo privremene povlastice za stare radnike, ne titei one nove koji e tek

14

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
doi, kao i uostalom budunost cijele firme, a uz to esto indirektno omoguuje poveanje stupnja eksploatacije radnika. Nasuprot tome, u interesu je radnika da brodogradilite prijee pod njihovu punu i stalnu kontrolu, pogotovo ako se pokazalo da ona moe omoguiti zaustavljanje propadanja brodogradilita i procvat poslovanja. Formulacija po kojoj bi drava u bilo kojem trenutku mogla otkazati dogovor, te prema kojoj se radnici nakon petogodinjeg perioda nee aliti na bilo koju Vladinu odluku takoer je prilino problematina. U objektivnost Vlade, roba krupnog domaeg i europskog kapitala, se ne moe ni najmanje vjerovati. U sluaju da politika elita, u nedostatku svih drugih opcija i uslijed radnikih pritisaka, bude prisiljena privremeno dopustiti radniko upravljanje nad brodogradilitem ono e joj itavo vrijeme predstavljati trn u oku kojega e se im prije htjeti rijeiti i to na sve mogue naine. Uspjeno radniko upravljanje nad 3. majem bila bi jasna poruka svim radnicima u zemlji o potpunoj izvedivosti radnike kontrole i radnikog upravljanja, te bi potaknulo sline zahtjeve u nizu drugih tvornica, a ujedno ojaalo samopouzdanje radnika i ugrozilo pozicije privatnog kapitala. To je neto to postojea politika elita ne moe dozvoliti. Niti najmanje ne sumnjamo u sposobnost radnika da kvalitetno i uspjeno upravljaju brodogradilitem. Meutim, ne moe se zanemariti injenica da 3. maj nije neki izolirani

5 broj www.radnickaborba.org

Radniki plan B za Trei maj

otok, ve je tisuama isprepletenih niti vezan uz druge industrijske grane posebno one vezane uz proizvodnju sirovina, financijski sektor, makroekonomsku politiku itd. U stanju u kojem je industrijska proizvodnja na koljenima, banke pod kontrolom stranog krupnog kapitala, a makroekonomska politika neoliberalna i zloinaka teko je vjerovati u dugoronu odrivost brodogradnje kao grane bez obaranja postojee politike elite i radikalne promjene cjelokupne ekonomske strukture. Prilino je paradoksalno da se ovakvim dogovorom radnicima veu ruke u sukobu s Vladom, koja predstavlja glavnog neprijatelja radnikog upravljanja i radnikih interesa, te koji e stoga biti potreban i neminovan. Ako se smatra da e se ovim poputanjima lake navesti Vladu da pristane na ovaj plan B, onda treba naglasiti da se ciljevi nee ostvariti moljenjem i podilaenjem, ve borbom i prisiljavanjem elite na njegovo prihvaanje; te da je u potpunosti neopravdano davati ovako ogromne ustupke i prije samog poetka te borbe. U svakom sluaju cijena koja se plaa guenjem duha otpora, morala i borbenosti pokazuje se kao previsoka, tim vie to se ona nastoji pruiti kao svojevrsni predujam i rtva i to onda kada to jo nitko nije zahtijevao. Stoga ovom prilikom poruujemo radnicima da ustraju u svojem planu ne obvezujui se pritom na bilo kakvu podlonost Vladi ili bilo kakvo prihvaanje njezine volje.

TAM A STRA A EUROPSKE U IJJE

Tokom posljednjih mjeseci jednu od glavnih vijesti u medijima predstavljao je prikaz ekonomske situacije u Grkoj; situacije koja je rezultirala neredima na ulicama i koja je okupila glavne lanice EU u cilju rjeavanja grkog problema. Grka ima dug koji iznosi oko 300 milijardi eura to je njegov najvei iznos u grkoj povijesti. Nezaposlenost je narasla na 10 % rastui i dalje, deficit iznosi 12,7 % BDP-a umjesto 3 do 3.5 % koliko doputaju pravila EU. Takoer je otkriveno i da je Grka zadnjih godina krivotvorila podatke deficita, te da je u svrhu pokrivanja sve veeg duga zakljuivala transakcije sa jakim amerikim bankama. Kada se govori o Grkoj i njezinim problemima treba znati da su nju u spomenutim pregovorima i dogovorima predstavljali dravni birokrati i kapitalisti, te da su oni, uz strane kapitaliste, pravi krivci za nastalu situaciju. .Meutim, radnici i veina obinog naroda e biti oni koji e za ovo platiti iz svojih depova (preko dodatnih poreza i smanjenja plaa ), te je stoga njihova manifestacija nezadovoljstva ne samo potrebna nego i nuna. Kao i u veini drava, i u Grkoj su donedavno dvije stranke (lijevo-centristiki PASOK i desno-centristiki ND) propovijedale kako su upravo njihove ekonomske politike vodile Grku od uspjeha do uspjeha. Iako su se njihove politike na prvi pogled ponegdje i razlikovale, te su se na politikoj sceni ove stranke ponaale kao da su jedna drugoj konkurencija, zapravo su vodile u sutini istu ekonomsku politiku i slale istu poruku EU. Kako bi se dobio bolji pregled na ovom situacijom treba se vratiti tridesetak i vie godina unazad. Grka je ekonomija biljeila razvoj od 50-ih do 70-ih godina prolog stoljea, te je odlueno da u sljedeem desetljeu Grka postane lan imperijalistike organizacije koja nosi naziv EU, kako bi iz iste imali koristi domai i strani kapitalisti. Ubrzo je bilo jasno da Grka kao cjelovito gospodarstvo poinje gubiti utrku sa jaim zemljama tadanje EEZ, a dobar primjer jest taj da je prije ulaska imala suficit tekueg rauna platne bilance koji se pretvorio u deficit u sljedeih dvadeset godina. Grki kapitalizam pokuao je zaustaviti takvo nazadovanje iskoritavanjem drugih balkanskih ekonomija. Nakon kolapsa Istonog bloka, grke su se tvrtke agresivno irile po Balkanu i ostvarivale znaajan profit. Tako je od devedesetih do dananje gospodarske krize grki kapitalizam ostvarivao znaajan profit svojim vanjskim aktivnostima i

15

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
Tamna strana Europske Unije
i eksploatacijom drugih podruja. Taj profit je nadopunjen poveanim izrabljivanjem radnika u Grkoj, a razvoj crne ekonomije i praktiki neregulirani radni odnosi bili su temelj znaajnom porastu stupnja eksploatacije u grkoj ekonomiji. Dokaz za tvrdnju da se i u ovom sluaju drava pojavljuje kao organ u rukama vladajue kapitalistike klase je izmeu ostaloga i u sljedeem: Grka drava je subvencionirala tvrtke potiui preseljenja u druge balkanske ekonomije, naravno zbog profita koji je bio posljedica jeftinije radne snage. Tako je unitena i tekstilna industrija u sjevernoj Grkoj jer su grki kapitalisti uzeli zajmove od drave, zatvorili tvornice i preselili se u inozemstvo. Organiziranje Olimpijskih igara, uz ostale uinke, povealo je i javni dug, ali i pruilo jo jednu priliku za dodatnu zaradu domaih i stranih kapitalista. Na monetarnom planu stvari su takoer bile loe. Grke su banke koristile mogunost zaduivanja kod Europske sredinje banke, nudei kao jamstvo grke obveznice, da bi p o to m d ob i ve n i ka p i ta l o p e t preusmjeravale u te iste obveznice, s ciljem da im umjetno poveaju potranju. Nadalje, grka vlada u dogovoru sa nekim jakim amerikim bankama poveavala je svoj dug na nain da je koristila alat koji se koristi kao sredstvo zatite teajnog rizika ( devizni swapovi ), zapravo kao sredstvo daljnjeg zaduivanja, kako bi odgodila naplatu istih zaduenja. Najbolji primjer potonjeg bilo je zakljuivanje transakcije grke drave s Goldman Sachsom kako bi se dio duga nastalog iz emisija obveznica ,denominiranog u stranoj valuti, konvertirao u eure. Meutim, transakcija je zakljuena uz fiktivne

5 broj www.radnickaborba.org

teajeve putem kojih je Goldman Sachs zapravo kreditirao Grku s dodatnih milijardu dolara, to pak nije evidentirano u statistici, jer nije rije o klasinom zaduenju, ve transakciji na deviznom tritu. Na to je sve grka vladajua garnitura u sprezi sa stranim kapitalom bila spremna pokazuje i krivotvorenje podataka proraunskog deficita iz 2002.g. koji je prvotno procijenjen na 1,2% BDP-a, da bi u rujnu 2004. godine deficit bio revidiran na 3,7%, dok prema trenutnim procjenama iznosi 5,2%. Pod pritiskom EU Grka je donijela paket mjera koje se sastoje u povienju poreza, smanjenju plae dravnoj administraciji za bijednih deset posto, a narodu naravno za znatno vie (jer se onome tko ima vie gledajui relativno manje oduzima, iako to apsolutno moe izgledati jednako.) Ove

16

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
mjere su sredstvo kojime grka vlada nastoji postii cilj trogodinjeg fiskalnog plana da do 2012.g. smanji deficit prorauna sa sadanjih 12,7 % na 2%. Nakon kratkog opisa situacije, moe se zakljuiti nekoliko bitnih stvari. Kapitalistika drava jeste organ u rukama kapitalista kojom upravljaju direktno i posredno na nain da promoviraju svoje interese na tetu radnika. Proraunski deficit koji je vlada u sprezi sa kapitalom podigla do nevienih razina radnici e morati vraati, te e im se tako dvostruko uzimati - kroz profit kapitalista i kroz poreze. Grka drava nije pri tome sama ostale zemlje EU, pogotovo veliki igrai, pomoi e u tome da se osigura redovno vraanje dugova kroz smanjenje proraunskih rashoda, ali i kroz nova zaduenja. Banke tih zemalja dobro zarauju na kamatama grkog duga koji otplauju radnici. Ovaj scenarij nije nov njega je iskusila Argentina poetkom tisuljea, danas ga doivljava Grka, a u budunosti e ga iskusiti jo neke zemlje. Scenarij je jednostavan : politika elita u savezu sa kapitalom troi vie nego to proizvodi ( poto je proizvodnja gledano u dugom roku minimalna, bilo zbog seljenja u druge zemlje ili zbog namjernog unitavanja), a kako bi ostala to due na vodeim politikim pozicijama radi provoenja iste politike, kupuje drutveni mir, te se takoer i zaduuje. Konstantno mae oi narodu i krivotvori financijske pokazatelje, bilo da uraunava sivu ekonomiju, bilo da u dotinoj dravi glavne financijske institucije nemaju usklaene brojke ili bilo da direktno krivotvori podatke. Kako se sve vie zaduuje, koliina prelazi u kvalitetu - dug zemlje postaje rizian i pogorava se bonitet zemlje, to onda jo vie pogorava dug jer su kamate vie. Neminovno dolazi do situacije u kojoj zemlja vie ne moe otplaivati dug i onda u pomo dolazi MMF i sline institucije, nakon ega drava mora kresati rashodnu stranu prorauna

5 broj www.radnickaborba.org

Tamna strana Europske Unije

(socijalna prava), zamrzavati i smanjivati plae, prodavati imovinu i sve to da se 'vrati ' povjerenje investitora (banaka i raznih financijskih klubova koje

biti vei od 110 %. Litva ima vanjski dug oko 23 mlrd eura, a to je u odnosu na BDP oko 69% , ime spada u bolju skupinu meu ovim zemljama, to joj moe omoguiti da se ubudue lake zadui dok ne dostigne kritinu razinu. Estonija ima vanjski dug oko 19 mlrd eura i u odnosu na BDP iznosi preko 115%. Stope nezaposlenosti su se u proteklom periodu znaajno poveale. U Estoniji koja je po nekim pokazateljima bila najuspjenija zemlja u ovom dijelu Europe dosegnuta je stopa nezaposlenosti od 13.9%, u odnosu na prijanjih 3.9%. U Litvi je nezaposlenost porasla sa 4.5% na 16.8% BDP. Konano ove su zemlje prije godinu dana doivjele pad domaeg proizvoda koji ih je u ekonomskom smislu bacio par godina unazad. Tako je Litva na godinjoj razini doivjela pad od ak 22.6% ( najgori u zadnjih petnaestak godina), dok je domai proizvod Estonije pao za 16.6%.

osiguravaju svoje profite). Kako su ljudima uskraena razna prava, oni se bune i izlaze na ulice, a drava na to nerijetko odgovara represivnim

aparatom. Sve se to dogaalo u povijesti i dogaa se danas. Zato se radnici i ostale potlaene skupine trebaju organizirati kako bi u trenutku nastupanja prethodno opisane situacije znali to im je initi, te tako preokrenuli situaciju u zemlji u svoju korist. Situacija u nekim drugim zemljama EU je takoer loa, no zbog razliitih ekonomsko-politikih uvjeta njima u kratkom roku ne prijeti sudbina Grke. Tako su neke od novih lanica poput Bugarske, Litve i Estonije imale sljedee pokazatelje. Bugarska ima

vanjski dug u visini oko 37 mlrd eura. U odnosu na BDP vanjski dug bi mogao

17

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba

5 broj www.radnickaborba.org

Tko smo mi?

raunati na pomo postojeih parlamentarnih politikih stranaka one su zainteresirane jedino za vlastiti poloaj i mo, koji ostvaruju zahvaljujui saveznitvu s bogatima, kapitalistima i tajkunima na tetu siromanih radnika i studenata. Radnici i svi potlaeni moraju osnovati svoju organizaciju koja e se dosljedno i beskompromisno boriti za ostvarivanje njihovih interesa. - Smatramo da u drutvu postoje dvije osnovne skupine oni koji ive od svojega rada (radnici) i oni koji zahvaljujui monopolu parazitiraju na radu drugih i tamelju njega zgru profit (kapitalisti odnosno poslodavci), neprestano teei da ga poveaju pogoranjem radnih i ivotnih uvjeta radnika. Prvi su siromani, prisiljeni na loe ivotne i radne uvjete, bez prava odluivanja na radnom mjesto i u drutvu (osim formalnog odluivanja o tome tko e ih od niza identinih politiara 4 godine tlaiti i parazitirati na njihovom radu). Drugi imaju tvornice, banke, ostala sredstva za proizvodnju, luksuzne vile i skupe limuzine, te mogunost da u potpunosti odluuju kako proizvoditi, koga otpustiti, kakvi radni uvjeti mogu vladati na poslu itd. Oni su takoer najui suradnici i partneri politiara, ije kampanje financiraju, a zauzvrat dobivaju razliite povlastice radi se o simbiozi parazita politiara i parazita kapitalista. S obzirom na to da oni tee daljnjem pogoranju ivota radnika i studenata kako bi si poveali profite, te da cjelokupno drutveno bogatstvo poiva na radu radnika, koji su zauzvrat potlaeni i lieni prava da odluuju o koritenju i raspodjeli tog bogatstva, smatramo da su interesi radnika i kapitalista najotrije suprostavljeni i da tu ne moe biti rijei o nekom zajednikom dijalogu i partnerstvu, budui da bi on u sutini bio dijalog izmeu gospodara i sluge. Radnika borba u tom sukobu bezrezervno staje na stranu radnika, studenata i svih potlaenih skupina

- Radnika borba se bori za ostvarivanje neposrednih socijalnih zahtjeva radnika, studenata i nezaposlenih - Smatramo da ta borba moe biti uspjena jedino ako poiva na punoj solidarnosti i saveznitvu svih potlaenih skupina. Zbog toga se zalaemo za jedinstveni socijalni front radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika. Svi pripadnici navedeni socijalnih skupina moraju shvatiti da su njihovi interesi jedinstveni i da ih mogu ostvariti samo u zajednitvu sa ostalim pojedincima koji tee ostvarivanju istih ciljeva. Zbog toga se najotrije suprostavljamo svemu to nastoji razjediniti radnike i postaviti ih jedne protiv drugih nacionalizmu, ovinizmu, seksizmu, te diskriminaciji po vjerskoj, seksualnoj ili drugim osnovama, te isto tako svim ratovima i irenju razdora izmeu razliitih naroda. Budui da je vlast kapitala internacionalna i otpor njegovoj diktaturi mora ujediniti sve narode zalaemo se za najuu moguu suradnju i saveznitvo izmeu svih potlaenih na Svijetu. - Smatramo da se postojee stanje moe promjeniti samo otrom socijalnom i politikom borbom koju e voditi potlaeni slojevi u vidu niza prosvjeda, trajkova, okupacija fakulteta i tvornica itd. U toj borbi ne moemo

18

ASOPIS ZA SOCIJAL A PITA JA I DRUTVE U K RITIK U

Radnika borba
- Radnika borba smatra da se svi zahtjevi radnika i ostalih potlaenih skupina ne mogu ikada stabilno i dugorono ostvariti u okvirima postojeeg sistema kapitalizma, budui da on funkcionira na principu dominacije kapitalista nad radnicima, te savezu izmeu kapitalista i politiara. Da bi se opravdani socijalni zahtjevi permanentno ostvarili potrebna je korjenita promjena drutva u kojem ivimo. Pri tome se nikako ne zalaemo za promjenu u smislu ponovnog vraanja tzv. socijalistikih sistema koji su bili prisutni u prolom stoljeu, ve smatramo da su oni predstavljali birokratske jednopartijske diktature nad radnicima, ali i nad drutvom openito. Teimo takvoj promjeni koja e omoguiti zadravanje svih demokratskih sloboda ve postignutih u

5 broj www.radnickaborba.org

okvirima ovog sustava i njihovo znatno proirenje, uz to omoguiti ukidanje izrabljivanja radnika, te demokratsku kontrolu svih lanova drutva nad odvijanjem procesa proizvodnje i rjeavanjem pitanja od opeg interesa. - Smatramo da se takav nain drutvenog ureenja treba temeljiti na n radnikoj vlasti u tvornicima (putem neposredno-demokratskih radnikih organa), te preuzimanjem svih drutvenih funkcija od opeg interesa (posebno uprava, sudstvo, kolstvo) pod vlast samoupravnih organa koje bi izabirali svi za to zainteresirani graani, uz potivanje prava na razliitost miljenja i slobodnog politikog organiziranja.

asopis Radnika borba je slubeno glasilo organizacije Radnika borba

IMPRESSUM

Urednitvo: Dimitrije Bira Mirna Metrovi Petar Pavlovi

Kontakt: e-mail: radnicka_borba@yahoo.com web: www.radnickaborba.org tel: 095/826 6179

Ukoliko imate primjedbu, komentar, prijedlog, vijest ili tekst s tematikom vezanom uz radniki i studentski ivot, kontaktirajte nas.

19

Organizirajmo otpor
zauzmimo ulice, pokrenimo generalne trajkove, preuzmimo tvornice!
20