asopis za socijalna pitanja i drutvenu kritiku

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
7. broj 0.5 kn

Radnika borba
cijskom pljakom i politikim vezama, te je svojom neumjerenom pohlepom i eljom za neprestanim stjecanjem profita, zajedno sa svojim saveznicima politiarima, prouzrokovao unitenje proizvodnje i dolazak u sadanju situaciju. Ne namee li nam stoga jasna logika prve korake za izlazak iz recesije? Udariti na krupni kapital: uvesti ekstremni porez za najbogatije i za svu zaradu koja nije ostvarena vlastitim radom, otro kazniti (ukljuujui i oduzimanje imovine) sve one koji radnicima ne isplauju plae, propala i naputena

7. broj www.radnickaborba.org

www.radnickaborba.org

ZAJED O PROTIV poskupljenja, Zakona o radu...

... e namee li nam stoga jasna logika prve korake za izlazak iz recesije? Udariti na krupni kapital: uvesti ekstremni porez za najbogatije i za svu zaradu koja nije ostvarena vlastitim radom, otro kazniti (ukljuujui i oduzimanje imovine) sve one koji radnicima ne isplauju plae, propala i naputena poduzea pokrenuti od strane drave i dati na upravljanje samim radnicima...
poduzea pokrenuti od strane drave i dati na upravljanje samim radnicima (svakako ukljuujui i brodogradilita za koja se ne smije dozvoliti da budu unitena)... Niti od HDZ-a, niti od SDP-a, niti od bilo koga drugoga tko sjedi u sramotnom protunarodnom kokoinjcu kojega nazivaju Sabor neemo uti ita od ovoga. Razlog za to je prilino oit ovisnost o

Preuzimanje tvornice i radnika kontrola ATO-ve tajne armije Dajte kverove nama radnicima

ZAJED O PROTIV ...otkaza, smanjenja prihoda!

gospodarima ekonomije, te stranim imperijalistikim vladarima je prevelika; a uz to takva politika koja bi ila u prilog najirim slojevima naroda ugroavala bi njihove vlastite pozicije utemeljene na parazitizmu. Stoga e, umjesto navedenoga HDZ, uz preutnu potporu i odobravanje oporbe, nastaviti pripremati omu predvienu za vrat radnika. Aktualna Vlada je uz to to je, jednako kao i sve prethodne, oigledno proturadnika, moda ak i vie ranijih HDZovih i SDP-ovih, kukavika,
2

Problemi s mirovinama u kapitalizmu

DOSTA JE APADA A PRAVA RAD IKA!

Odavno je proao vremenski rok u kome je HDZ ova vlada najavila pojavljivanje prvih znakova oporavka, nakon kojih emo svi ivjeti bolje zahvaljujui uincima njezinog gospodarskog plana. Naravno, umjesto najavljenog oporavka svjedoimo samo daljnjem propadanju kako propadanju gospodarstva u cjelini, tako i propadanju prava i standarda radnika. No, situacija nije jednako crna za sve. Oni koji imaju stvarnu mo u ekonomiji, odnosno oni koji su najbogatiji, i dalje ostvaruju nevjerojatno visoke zarade, ive u luksuzu, a profiti im se ne smanjuju zahvaljujui prvenstveno smanjivanju i neredovitom isplaivanju plaa, prisiljavanju na prekovremeni rad, otputanjima itd. Taj sloj vlasnika krupnog kapitala je do svojih pozicija doao u velikom broju sluajeva privatiza-

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
neprincipijelna, bezidejna i u sutini karikaturalna najbolja mogua usporedba za nju bio bi brod luaka iji lanovi ne znaju niti kamo niti zato plove, nezaustavljivo se pribliavajui katastrofi. To ne proizlazi toliko iz karakteristika ljudi koji je ine koliko iz socijalnih odnosa o kojima ovisi. Ona je prije svega vlada bogatih i vlada kapitala, te stoga mora osigurati profite i pozicije svojih saveznika. S druge strane, nju karakterizira panian strah od mogunosti organiziranja radnikog otpora i narodnog nezadovoljstva. Zajedniko djelovanje ovih

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba

7. broj www.radnickaborba.org

Prema vrstom radnikostudentskom savezu!

Prema vrstom radnikostudentskom savezu!

KAO EPOSRED E I HIT E MJERE PROTIV KRIZE ZAHTIJEVAMO:
Skraivanje radnog tjedna bez smanjivanja plaa. U skladu s definiranom novom duljinom radnog tjedna (za poetak 32 -35 sati tjedno) teiti da se sav raspoloiv posao preraspodijeli na sve koji su radno sposobni. a taj nain se, uzimajui u obzir objektivne ekonomske uvjete u ovome trenutku, nezaposlenost moe izrazito smanjiti, uz zadravanje standarda radnika. Preuzimanje velikih propalih poduzea od strane drave uz uspostavu radnike kontrole. Tako se moe zatiti na tisue radnih mjesta, poduzea spasiti od propasti i rekonstruirati, te putem radnikog nadzora onemoguiti daljnje cvjetanje kriminala i zakulisnih igara. Osiguravanje da plae ispod jasno odreenog minimuma svojim rastom prate rast ivotnih trokova. Prevladavanje recesije omogueno optereivanjem samo najbogatijih pojedinaca koji ne ive od svojega rada, bez ikakvih dodatnih optereivanja radne populacije. Radnici ovu krizu nisu izazvali i oni je ne smiju ni plaati. Uvoenje ekstremno progresivnog poreza koji omoguuje poboljanje ivotnog poloaja najsiromanijih slojeva na temelju optereivanja najbogatijih Uvesti dodatne oblike poreza na svu zaradu koja nije steena vlastitim radom (renta, profit, kamata, dionice) Bez izuzetka ukinuti svaku privatizaciju kod koje su uoene nepravilnosti, te konfiscirati svu imovinu i zaradu steenu na taj kriminalni nain. a taj nain steeno financijsko i industrijsko bogatstvo preusmjeriti u pokretanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromane Poslovanje banaka iz slube krupnoga stranog kapitala staviti u slubu razvoja ekonomije stavljanje poslovanja banaka pod demokratsku kontrolu samog naroda Osiguravanje hitne isplate svih zaostalih plaa otre zakonske mjere protiv svih poslodavaca koji ne isplauju plae na vrijeme i prisiljavaju na prekovremeni rad Potpuni prestanak privatizacije u zdravstvu kvalitetno i besplatno zdravstvo i kolstvo dostupno svima Kapitalistima koji se pozivaju na teinu svoje situacije poruujemo da prestanu s patetinim jadikovkama i radnicima pokau svoje poslovne knjige. Traimo formiranje organa radnike kontrole koji se nee sastojati od nekoliko sindikalnih birokrata, ve e se temeljiti na sudjelovanju najirih radnikih slojeva, te vriti nadzor nad poslovanjem svakog pojedinog poduzea, te hrvatske ekonomije u cjelini. Samo na taj nain e biti mogue ustanoviti pravo stanje ekonomije, profite koje u ovim tekim vremenima dok tisue ljudi ostaje bez posla zgru najbogatiji, kao i daljnje konkretne korake koje treba poduzeti. Drastino poveavanje radnikih plaa, te drastino poboljanje radnih i ivotnih uvjeta, rast plaa u skladu s rastom ivotnih trokova
4

Radnicistudenti, vrijeme je za OTPOR!

tendencija dovodi do vrludanja, as najavljivanja proturadnikih mjera, as pristajanja na kompromise...Nije neobino ako stoga politiki saveznici kapitalista izazivaju ponekad i kritike Hrvatske udruge poslodavaca zbog nedovoljno prokapitalistike politike. To je samo proizvod oportunistikih vrludanja vlasti, te nema veze sa sutinom njezine politike koja je bila i ostat e otvoreno proturadnika i prokapitalistika. Navedeno objanjava i ono to proturadniki komentatori esto nazivaju strah od rezova i tenja za umjetnim odravanjem sadanjeg stanja kupovanjem vremena i zaduivanjem (to je sve vidljivo i u novom prijedlogu prorauna). Naravno, nasuprot onome u to nas propagandom i indoktrinacijom pokuavaju uvjeriti mediji pod kontrolom kapitala (na elu s Jutarnjim listom) alternativa bezidejnoj politici Vlade nisu ozbiljni rezovi u smislu kako ih oni shvaaju. Rezovi da, ali rezovi i udari na one koji ne ive od svojega, ve od tueg rada i monopola; udarci na;
3

standard parazita i politiara, a ne na radnike i sirotinju! Urednitvo

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
a samome je poetku bitno shvatiti da pravni sustav nije krojen po mjeri radnika ili po mjeri veine stanovnitva, ve po mjeri onih koji u svojim rukama dre politiku i ekonomsku vlast, te da je uz to provoenje zakonskih odredbi ovisno o osobama koje ih provode, a koje su veoma esto u savezu s kapitalistima i politiarima. ..

7.broj www.radnickaborba.org

Preuzimanje tvornice i radnika kontrola

(ili kako spasiti poduzea od propasti)
Pojave kao to su viemjesene neisplate plaa, propadanja poduzea, te nezainteresiranost vlasnika za nastavljanje proizvodnje odavno su prestale biti izolirane pojave. tovie, moe se rei kako su one postale glavna obiljeja hrvatske ekonomske stvarnosti. Svako poduzee pred propau ima svoju priu, no sutina problema je svugdje jednaka i ima svoje duboke uzroke u samom politikom i ekonomskom sistemu u kojemu ivimo. a tisue radnika se svakodnevno suoava sa scenarijom neisplaivanja rada, gubitkom posla, te propadanjem poduzea u kojemu su nerijetko radili i vie desetljea i kojemu su posvetili dobar dio svojega ivota. Sa takvom sudbinom se ne moemo i ne smijemo pomiriti! Za sve one koji se sa reenim slau, a posebno one koji se sami nalaze u takvoj situaciji i ele neto poduzeti otvara se konkretno i ozbiljno pitanje: to uiniti?
1. Pravna sredstva Veina radnika koja se suoava s navedenim pitanjem najprije se okree pravnim, nekonfliktnim i zakonskim metodama (beskrajna pregovaranja, pisanje albi i prigovora, apeliranje na dravu i pravne institucije itd.), prvenstveno putem sindikalnih struktura. Sama praksa i iskustvo dosadanjih radnikih borbi najbolje govore o neadekvatnosti i neefikasnosti slinih metoda za ostvarivanje radnikih prava u trenucima kada su ona ozbiljno ugroena. Naravno, sve ovisi o teini situacije ukoliko se radi o neisplati jedne plae ili napadu na prava manje skupine radnika pravna intervencija moe biti dovoljna da se problem rijei. No, ovdje nas zanima kako odgovoriti na problem strukturne prirode, a ne na pojedinano ili kratkorono krenje prava radnika. Odnosno, zanima nas na koji nain radnici mogu odgovoriti kada plae ne dolaze nekoliko mjeseci, kada je poslovanje na problematinoj razini, te kada uprava pokazuje znakove nezainteresiranosti za nastavak proizvodnje i prijeti masovnim otputanjima u skoroj

Preuzimanje tvornice i radnika kontrola

zapravo predstavlja samo nastavak pogrene strategije koja je opisana u proloj toki. tovie, osim to je njezin nastavak, trajk glau je i njezino produbljivanje u sasvim pogreno m smj er u. Umjesto prihvaanja oigledne injenice kako poslodavci, te Vlada i dravne institucije rade protiv interesa radnika (prvi zbog to bre zarade, a drugi kako ne bi iznevjerili one koji su njihovi saveznici i koji im financiraju kampanje i daju ostale oblike podrke), prilikom trajka glau i dalje se uzaludno apelira na njihovu savjest i pomo. Radnici, koje su vlasnici kapitala i politiari svojim djelovanjem osudili na propast i doveli u trenutnu situaciju, podiu ruke sami na sebe, unitavaju svoje zdravlje i mole svoje krvnike za milost. Takoer, forma trajka glau nuno pasivizira radnike; ne dovodei do aktivnog jedinstva i zbijanja redova, ve do sumornog i oajnog iekivanja lane milosti koju trebaju udijeliti lanovi uprave ili poslune sluge krupnog kapitala iz H D Z - a , z a j e d n o s a ne k o l i k o licemjernih suza za potrebe medija. Ve se tisuu puta pokazalo kako se zahtjevi potlaenih nee ostvariti molbama i rtvama prinesenim na oltar vladajue oligarhije, ve samo borbom i socijalnim otporom usmjerenim protiv Vlade, kapitala i institucija. Onima koji razmiljaju o pokretanju trajka glau treba poruiti: Radnici, oni od kojih traite milost vai su glavni neprijatelji i stoga vam je nee dati! Do sada se prilikom trajka glau uvijek mogao vidjeti sljedei scenarij: trajk glau traje neko vrijeme i radnici se iscrpljuju unitavajui svoje zdravlje, stiu predstavnici Uprave i/ili Vlade i pozivaju na razgovor, daju se obeanja i trajk glau se prekida; nakon jo malo vremena postaje oito da se situacija ne popravlja i da se

budunosti. Na samome je poetku bitno shvatiti da pravni sustav nije krojen po mjeri radnika ili po mjeri veine stanovnitva, ve po mjeri onih koji u svojim rukama dre politiku i ekonomsku vlast, te da je uz to provoenje zakonskih odredbi ovisno o osobama koje ih provode, a koje su veoma esto u savezu s kapitalistima i politiarima. Kada se radnik upusti u borbu pravnim sredstvima pred njime e se pojaviti dvije vrste prepreka: 5

nepravedni zakoni koji pogoduju bogatim vlasnicima kapitala, te neadekvatna provedba onog dijela zakona koji radnici mogu iskoristiti za sebe. Pravo je stoga idealni teren za manipulaciju radnicima i ostvarivanje premoi poslodavca. Jedan dio osoblja sindikata (dio kojega nazivamo birokratiziranim), zadovoljan svojim pozicijama i materijalnom situiranou, bojei se ulaska u sukob s poslodavcem i radikalizacije radnikog

otpora, neprestano i nekritiki zagovara upotrebu iskljuivo pravnih metoda. Ukoliko se radnici uspavaju i prepuste vodstvu sindikalne birokracije uinak je u pravilu sljedei: plae i dalje ne dolaze, poduzee i dalje nastavlja propadati, uprava dobiva na vremenu, a u radnikim redovima raste panika i demoraliziranost. Svima onima koji planiraju prepustiti svoju sudbinu u ruke borbe pravnim sredstvima savjetujemo da za iskustva upitaju radnike eljezare Split, Poljoprerade iz Hrvatskog Leskovca, Kamenskog, kao i radnike i radnice desetaka drugih tvornica koje su se nalazile u veoma slinoj situaciji. Njihova iskustva govore protiv navedenog pristupa bolje od bilo kakve druge argumentacije. Niti

drava, niti njezine institucije ne poduzimaju bilo to kako bi zatitili radnike. Radnici su preputeni jedino sami sebi i svojim saveznicima. Umjesto izlaenja u susret upravi koja je tvornicu dovela do sloma, te gubljenja dragocjenog vremena potrebno je u svim situacijama u kojima je budunost tvornice i radnika ozbiljno dovedena u pitanje organizirati ozbiljan radniki otpor i poduzeti radikalnije mjere. To naravno ne znai da u isto vrijeme nije potrebno voditi rauna o pravnim odredbama i upotrebljavati ih koliko je god to mogue u korist radnika. 2. trajk glau Iako se na prvi pogled ini kako se radi o radikalnijoj mjeri, trajk glau 6

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Preuzimanje tvornice i radnika kontrola
obeanja nisu ispunila, te se ponovno pokree trajk glauI tako se taj zaarani ciklus neprestano ponavlja, svakim krugom bacajui radnike u sve oajniju situaciju, sve vie slabei moral i borbenost, te dovodei radnike u situaciju kada su dovoljno oajni da pristanu na gotovo sve ustupke kapitalu koji konano pobjeuje i igra se obustavlja. Ako se zaista elimo uinkovito izboriti za svoja prava potrebne su nam mjere hrabrosti i otpora, a ne mjere oaja. 3. trajk i radnika kontrola Jedini efikasan oblik zatite radnika predstavljaju one metode koje koriste i opadanje morala, predstavljaju veoma ozbiljne prepreke, posebno ako se treb a reagir ati u kratko m vremenskom roku. Takoer, ranije pokretanje trajka ujedno ima i preventivnu ulogu, te osim toga omoguava radnicima bolje pregovarake pozicije. Ve nakon prvih neisplaivanja plaa, kao i uoavanja pojava koje govore o nezainteresiranosti uprave za proizvodnju, treba pristupiti pripremama za pokretanje trajka. Naravno, paralelno s pripremanjem terena za trajk, moe se i posegnuti za uobiajenim pravnim mjerama. U svakom sluaju, bitno je za shvatiti da kvalitetan trajk,

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
tadanjeg dravnog vrha. Stoga radnici imaju oigledno pravo ne samo da tvornicu u toku trajka stave pod svoju privremenu kontrolu, ve da u njoj uspostave i svoju stalnu vlast, odnosno da tvornica zaista postane njihova. Meutim, poduzee nije neki izolirani otok, ve je dio drutva. Radnici ne mogu efikasno upravljati tvornicom ako je itava ekonomija, koje je tvornica dio, utemeljena na principima profita i izrabljivanja radnika. Takoer, u zbivanja u tvornici, posebno ako se izmaknu kontroli i dovedu do ugroavanja pozicija kapitala, umijeat e se i drava pomou sudstva i represivnog policijskog aparata. Naravno, ne kao nepristrani pomiritelj, ve kao zatitnik interesa kapitala, odnosno interesa vlasnika i uprave. Osim toga, nemogue je, dugorono gledano, o sig ur ati usp j eno p o s lo vanj e pojedinog poduzea ako se ne promjeni proturadnika dravna vlast i radnika i siromanih. Borba radnika za spas pojedinog poduzea ne moe biti zavrena u okviru tog poduzea, ve ona zahtijeva korjenitu promjenu itavog drutvenog i ekonomskog sustava u kojemu ivimo. To je neostvarivo bez najsnanijeg jedinstva svih radnika, bez obzira na struku u kojoj rade, te bez organiziranja masovnog radnikog pokreta koji koristei s jedne strane generalne trajkove, a s druge strane politiku borbu ne tei ostvariti dva cilja: svrgnuti postojeu politiku elitu (to ukljuuje kako HDZ, tako i SDP i cijelu oporbu) i uspostaviti radniku vlast, te stvoriti ekonomiju po mjeri radnika, odnosno veine stanovnitva. Tek e tada postati

7. broj www.radnickaborba.org

Preuzimanje tvornice i radnika kontrola

mogue da tvornice u punom smislu rijei pripadnu radnicima. O tome to do tada radnici pojedinog poduzea mogu napraviti prije ostvarivanja ovog cilja, sami u okviru svoje tvornice, govorit emo na temelju povijesnih iskustava detaljnije u sljedeem broju Radnike borbe. Ukratko, odgovor se sastoji u prijelaznom stanju izmeu sadanjeg stanja stvari i potpune radnike vlasti u tvornicama. Govorimo o radnikoj kontroli, u kojoj radnici putem svojih odbora imaju uvid u poslovne knjige poduzea, pravo veta na otputanje radnika, te openito mogunost kontrole i postavljanja svojih ljudi na razliite stupnjeve proizvodnog i administrativnog procesa.

p o r aza. Nar avno , p o k r etanj e priprema za trajk i pokretanje samog trajka sasvim su razliite stvari. Sam trenutak stupanja u trajk ovisit e o konkretnom razvoju stvari u pojedinom poduzeu. Stavljanje tvornice pod kontrolu samih radnika predstavlja logian korak naprijed u odnosu na trajk. Za zatitu imovine, nerijetko od samog vlasnika i uprave, potrebno je formirati radnike strae i uspostaviti kontrolu nad ulazom u poduzee. Vlasnik koji radnicima ne isplauje plae i koji firmu, a time i ljudske ivote, vodi u propast ne bi smio biti puten u krug poduzea, jednako kao

Metoda pokretanja trajka i uspostavljanja radnike kontrole nad tvornicom je nezaobilazna, najefikasnija i jedna od najstarijih metoda radnike borbe stara gotovo jednako dugo kao i moderni radniki pokret. esta je greka to se organiziranju trajka najee pristupa sa velikim zakanjenjem, odnosno onda kada situacija ve postane oajna...
snagu koju imaju radnici (organiziranost i solidarnost, te brojnost) kako bi upravu, vlasnike i institucije prisilili na poputanje i ispunjavanje radnikih zahtjeva. Metoda pokretanja trajka i uspostavljanja radnike kontrole nad tvornicom je nezaobilazna, najefikasnija i jedna od najstarijih metoda radnike borbe stara gotovo jednako dugo kao i moderni radniki pokret. esta je greka to se organiziranju trajka najee pristupa sa velikim zakanjenjem, odnosno onda kada situacija ve postane oajna. Tada nedostatak pripremljenosti i organiziranosti, kao kvalitetan trajk, posebno ako govorimo o veim poduzeima, podrazumijeva i njegovu dobru organizaciju upoznavanje svih zaposlenika s problemima i idejom ulaska u trajk i pridobivanje za nju onih koji su trenutno indiferentni, zahtijevanje sudjelovanja u njemu onih koji ga podupiru, jaanje osjeaja solidarnosti, formiranje vrste jezgre (uglavnom oko borbenih sindikalnih povjerenika) zaduene za tehnika pitanja i ostvarivanje kontakta sa to irim krugom radnika itdPogreno je, dakle, ekati zadnji tren za pripreme za trajk, a onda u njega ui sasvim kaotino to najee vodi do 7 to ne bi smjeli ni svi oni koji su upleteni u poslovanje poduzea. Pri to me se ne smije dopustiti zastraivanje zatitarima i popustiti zbog njihovog prisustva: snaga organiziranih radnika je neusporedivo jaa od snage desetak zatitara i na silu se treba odgovoriti silom. Radnici su tvornicu (jednako kao i profit kapitalista) stvarali svojim radom i imaju svako pravo da je stave pod svoju kontrolu. tovie, veina tvornica je prela u ruke sadanjih vlasnika istom pljakom privatizacijom u kojoj je zajednika imovina itavoga drutva prelazila u ruke saveznika, sljedbenika i roaka

Borba radnika za spas pojedinog poduzea ne moe biti zavrena u okviru tog poduzea, ve ona zahtijeva korjenitu promjenu itavog drutvenog i ekonomskog sustava u kojemu ivimo...

(dijelovi iz lanka ATOs secret armies linked to terrorism? Italy's Gladio Dr. Danielea Gansera, autora knjige ATOs Secret Armies) 3. kolovoza 1990. talijanski je premijer Giulio Andreotti potvrdio postojanje tajne vojske kodnog imena Gladio na latinskom ma unutar drave. jegovo svjedoanstvo pred senatskim pododborom za istragu terorizma u Italiji uzrokovalo je ok u talijanskom parlamentu i javnosti, te uzrokovalo spekulacije po kojima je tajna vojska manipulirala talijanskom politikom preko teroristikih akcija... 8

astavak na iduoj stranici

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
ATO-ve tajne armije povezane s terorizmom?
Andreotti je otkrio da je tajna vojska Gladio bila sakrivena unutar ministarstva obrane kao podsekcija tajne vojne slube SISMI. General Vito Marceli, bivi direktor talijanske tajne vojne slube, nije mogao vjerovati da je Andreotti otkrio ovu tajnu, te je protestirao: Ja sam otiao u zatvor jer nisam htio otkriti postojanje ove iznimno tajne organizacije. A sada se pojavi Andreotti i otkrije to pred parlamentom![] Felice Casson, talijanski sudac koji je prvi otkrio postojanje ove tajne armije za vrijeme svoje istrage desnog terorizma, i koji je prisilio Andreottija na svjedoenje, takoer je otkrio da je tajna armija bila povezana s desnim teroristima s ciljem djelovanja u izvanrednim situacijama. Teroristi bi, opremljeni od strane tajne armije, izveli bombake napade na javnim mjestima, za njih okrivili talijansku ljevicu, i nakon toga bi im vojna tajna sluba pruila zatitu od procesuiranja. Moralo se napasti civile, obine ljude, ene, djecu, nevine, nepoznate ljude daleko udaljene od bilo kakve politike igre.[...]

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
institucija i, kao to je nedavno otkriveno, ljudi povezanih s obavjetajnim strukturama SADa. [...] 5. studenog 1990, NATO-ov glasnogovornik je izjavio pred zapitkujuom tampom: ATO nikada nije planirao gerilski rat ili tajne operacije.[...] Sljedeeg dana, NATO-ovi dunosnici priznaju da je demanti od prijanjeg dana bio laan, dodajui da savez nee komentirati vojne tajne. 7. studenog, NATO-ov najvii vojni dunosnik u Europi, ameriki general John Galvin, zajedno s NATO-ovim najviim civilnim dunosnikom, generalnim sekretarom Manfredom Wrnerom, iza zatvorenih vrata odrao je sastanak s naputcima za ambasadore NATO-a. Budui da je rije o tajnoj organizaciji, ne bih oekivao da e na veliki dio pitanja biti odgovoreno[...] rezonirao je vii diplomat NATOa koji je elio ostati anoniman. Kada je 1990. u Italiji bivi direktor CIA-e, admiral Stansfield Turner na televiziji upitan za Gladio, strogo je odbio odgovoriti na bilo koje pitanje vezano za ovu

7. broj www.radnickaborba.org

ATO-ve tajne armije povezane s terorizmom?

objasnio je desni terorist Vinzenzo Vinciguerra tzv. strategiju tenzije sucu Cassonu. Razlog je bio jednostavan. Trebalo je prisiliti te ljude, talijansku javnost, da se okrenu dravi i zatrae veu sigurnost. To je politika logika koja lei iza svih masakara i bombakih napada koji ostaju nekanjeni, zbog toga to drava ne moe osuditi ili proglasiti odgovornom samu sebe za ono to se dogodilo. [...] U kolikoj su mjeri NATO i obavjetajne slube SAD-a podupirale terorizam u Italiji s ciljem diskreditiranja politike ljevice za trajanja Hladnog Rata o s ta je tem om za d al jn je istraivanje. General Gerardo Serravalle, koji je zapovijedao talijanskim Gladiom od 1971 do 1974, potvrdio je da je tajna armija mogla prijei iz defenzivne, postinvazijske logike, u logiku napada, graanskog rata.[...]

Talijanski je Senat izabrao biti eksplicitniji i zakljuio je u svom istraivanju iz 2000: Ti masakri, te bombe, te vojne akcije bile su organizirane, ili podupirane, ili potpomagane od strane ljudi unutar talijanskih...

osjetljivu temu, i kada je novinar poeo inzistirati pozivajui Turnera da iskae potovanje prema rtvama teroristikih napada, ovaj je ljutito otrgnuo svoj mikrofon i uzviknuo:
10

Rekao sam, nema pitanja o Gladiu![...] nakon ega je intervju zavrio. Jedino su parlamenti Italije, vicarske i Belgije formirali i zva n re d ne k omi s ije za

Giulio Andreotti
9

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
ATO-ve tajne armije povezane s terorizmom?
istraivanje tajnih nacionalnih vojski, i nakon mjeseci ili ak godina istraivanja, predstavili javne izvjetaje. Temeljei se na tim podacima, kao i sekundarnim izvorima iz raznih europskih zemalja, knjiga NATO-ove tajne armije po prvi put potvruje da su tajne mree bile rairene preko itave Zapadne Europe s velikom koliinom detalja o mreama u Njemakoj, Francuskoj, panjolskoj, Portugalu, Nizozemskoj, Luksemburgu, Belgiji, Danskoj, Norvekoj, Italiji, Grkoj i Turskoj, kao i o stratekom planiranju Britanije i SAD-a.[...] U Turskoj, protu-gerila je sudjelovala u operacijama terora i muenja Kurda, dok je u Grkoj LOK sudjelovao u vojnom udaru 1967. s ciljem spreavanja formiranja socijalistike vlade. U panjolskoj, tajna armija je koritena za podravanje Francove faistike diktature; u Njemakoj, desni su teroristi koristili eksplozive tajne armije za teroristiki napad u Mnchenu 1980. U drugim zemljama, ukljuujui Dansku, Norveku i Luksemburg, tajni

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
U jednom od proteklih izdanja tjednika Globus nalazi se lanak kojega potpisuje Ante Milkovi. Njegov puni naslov glasi Sindikalni plan za spas brodogradilita- Dajte kverove nama radnicima(i to uz 25 milijardi kuna). Autor je navedenim lankom pokazao potpuno ekonomsko nepoznavanje injenica i stanja stvari, te je dokazao kako je (ne)svjesni apologet trenutno vladajue (iako krizom uzdrmane) kole ekonomske misli. Naravno, oigledno nepoznavanje ekonomske problematike ovoga novinara, kao uostalom ni kako ovu disciplinu ima u malom prstu. Nadalje, lanak jasno pokazuje koji pristup koristi ovaj autor, a koji je omalovaavajui, posprdni i oigledno pristran. Ovakvim lancima koji izlaze u najitanijim asopisima

7. broj www.radnickaborba.org

Dajte kverove nama radnicima!

vojnici su se pripremali za okupaciju svoje zemlje i nikada nisu sudjelovali u terorizmu ili manipulaciji. U kontekstu trajanja tzv. rata protiv terorizma, podaci o Gladiu donose nam otrenjujui uvid u injenicu da su zapadne vlade rtvovale ivote nevinih graana i zatakavale teroristike akcije s ciljem manipulacije stanovnitvom.
neostvarivost zahtjeva, na to kako se uslijed stanja u zemlji svi moramo rtvovati (osim vladajue klase), na to to od nas oekuje EU (odnosno krupni kapital koji u svom interesu kontrolira EU) itd. Autor teksta zapoinje lanak zabavnom konstatacijom kako se pojavila glasina da vlasnik Facebooka, Mark Zuckerberg, namjerava posjetiti nau obalu... Dolazi ukrasti ideju sindikata o spasu hrvatske brodogradnje Zato su sindikalisti za Globus odluili iznijeti svoju ideju, kako polije ne bi bilo zabune tko se prvi

mediji oblikuju javno mnijenje, pogotovo kod ljudi koji previe ne razmiljaju; nastojei pritom usmjeriti

nezaposlene protiv zaposlenih radnika, radnike protiv umirovljenika i studenata, radnike privatnog sektora protiv radnika dravnog sektora Najpopularnije metode ovih nadrinovinara su ukazivanje na tobonju

mnoge druge, ne spreava da misli

dosjetio.

Dakle, radnici brodo-

... o, ukratko: to to je Vlada najprije upropastila brodogradilita i unitila industriju o kojima ovise, to je instalirala svoje poslunike na upravne pozicije s kojih su nesmetano provodili malverzacije i isti kriminal dodatno unitavajui ovu temeljnu granu, dajui uz to poticaje od kojih su najmanje koristi imali radnici i brodogradnja, a najvie birokrati i kriminalci; te to se sve to provodi uz blagoslov predstavnika europskog kapitala zainteresiranih za likvidiranje konkurencije, teko moe biti argument za bilo to. Osim moda za to da brodogradilita trebaju pripasti radnicima... (RAD IKA BORBA)

gradilita koji se ve godinama bore za svoju egzistenciju, koluju svoju djecu i jedva spajaju kraj sa krajem, te kojima takorei ivot ovisi o budunosti brodogradnje, ovdje su prikazani kao neki likovi iz loeg romana, tonije reeno loeg filma, koji se iz uitka natjeu u tome da iznesu svoju ideju o tzv. spaavanju brodogradnje. Jasno, za jednog malograanina ija je egzistencija osigurana na temelju lagodnog posla prljanja papira vlastitim neinventivnim umotvorinama pitanje ivota stotina ljudi i njihovih obitelji jedva je neto vie od aljive anegdote koja eventualno moe posluiti za poneku 11

predvidljivo ironinu opasku. Nakon toga autor nas uvodi u sr lanka, navodei kako su mu sindikalisti rekli da je njihov razgovor bespredmetan ukoliko ne proita 'Sporazum o suradnji na prijedlogu modela restrukturiranja brodogradilita'. Spora12

zum su sastavili sami sindikalisti. Nakon itanja, autor je okiran jer se prijedlog sindikata u kojem bi trebao biti sav eliksir, protee se samo na etiri kartice! Prosuivati

kvalitetu nekog dokumenta krojakim metrom i vagom nije naroito ozbiljna

astavak na iduoj stranici

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Dajte kverove nama radnicima!
metoda i ne govori previe u korist sofisticiranosti onih koji primjenjuju ovakve metode. Bitne, temeljne ideje, naroito kada se radi o politikim zahtjevima, i trebaju biti saete, jasne i jezgrovite jer daljnji koraci zavise o konkretnim situacijama. Neprekidno viamo na televiziji vladine inovnike sa kilama, zapravo tonama papira pripremljenima za sjednicu, pa to je pametno napravila? Ukratko, u sporazumu je navedeno kako bi drava trebala sanirati sva brodogradilita, tijekom deset godina daVlada zahvaljujui tome

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
saznati je li mogua neviena nika, a zatim su prodane za manju cijenu strancima. Time je Hrvatska liena glavnih stubova gospodarstva, uz zajamenu buduu pljaku istih graana koji su platili za njihovu sanaciju. Ako bi se brodogradilita dala radnicima na upravljanje to bi bilo jeftinije od te katastrofe sa bankama, a uz to i uinkovitije jer su radnici ve jednom upravljali i dokazali da mogu i znaju. Autor postavlja pitanje svih pitanja, ...ali kako biste vi vodili brodogradilita? i primjeuje kako je dosadan sam sebi (pa i nama). Ovime on dokazuje kako uope nije inovacija koju su nai radnici smislili. Odgovaraju mu da model po kojem drava pokrije milijarde kuna dugova propalog poduzea i onda daje radnicima da upravljaju njime uz daljnje subvencije, naprosto ne postoji. No ako se vratimo malo u prolost, onda emo doi do iznenadnog

7. broj www.radnickaborba.org

Dajte kverove nama radnicima!

upoznat s domaom, a kamoli stranom, literaturom o radnikom upravljanju. Na povijesna kao i ona jo uvijek aktualna iskustva radnikog upravljanja (Argentina, Venezuela,

tvornicama

panjolska itd) najlake je zamiriti i praviti se da ne postoje. No, ovakvo oigledno neznanje se teko moe prihvatiti kao argument. Nadalje, kada mu jedan od sindikalista kae da za poetak radnici mogu jamiti kako e biti javni i transparentni, on im

prosvjetljenja. Naime, jo goru stvar napravila je hrvatska vlada i to uz podrku svojih elnih ekonomista. Banke su najprije sanirane

odgovara pa to ne znai da ete poslovati s uspjehom. Upravo je takva vrsta transparentnosti (ma koliko je ta

(primjeujete li slinost?) zahvaljujui novcu graana, od kojih najvie rad-

vati subvencije i jamstva, osnovati novu dravnu banku, te provesti model radnikog upravljanja. Nakon deset godina drava e radnicima prepustiti veinski paket dionica, ako model bude uspjean. Na ove ideje i prijedloge sindikalista, autor pada u trans i ima pitanja vie nego to moe podnijeti. Zar nije drava ve uloila milijarde i milijarde u kverove?; Pa zar nije uvjet Europske Unije da (drava) mora prestati subvencionirati brodogradnju ili je ugasiti ili privatizirati?... Mogli bismo ovdje odgovoriti na navedena pitanja, no nisu toliko bitna za nastavak ovog teksta. No, ukratko: to to je

Vlada najprije upropastila brodogradilita i unitila industriju o kojima ovise, to je instalirala svoje poslunike na upravne pozicije s kojih su nesmetano provodili malverzacije i isti kriminal dodatno unitavajui ovu temeljnu granu, dajui uz to poticaje od kojih su najmanje koristi imali radnici i brodogradnja, a najvie birokrati i kriminalci; te to se sve to provodi uz blagoslov predstavnika europskog kapitala zainteresiranih za likvidiranje konkurencije, teko moe biti argument za bilo to. Osim moda za to da brodogradilita trebaju pripasti radnicima. 13

Nadalje, autor si postavlja zadatak pronai nekoga od struke tko zna za sluaj (koji su ranije spomenuli sindikalisti) u kojemu drava sve sanira i radnicima da slobodne ruke uz nastavak subvencija. Kontaktira Fakultet strojarstva i brodogradnje u kojem mu sa uenjem kau da nitko uo nije za takav sluaj. To je isti onaj fakultet na kojem je prije par godina jedan od uvaenih profesora na pokretanje inicijative Radnike borbe protiv privatizacije brodogradilita odgovorio kako bi brodogradilita to prije trebalo ukinuti. Nakon toga autor pokuava i kod domaih ekonomista

Banke su najprije sanirane (primjeujete li slinost?) zahvaljujui novcu graana, od kojih najvie radnika, a zatim su prodane za manju cijenu strancima. Time je Hrvatska liena glavnih stubova gospodarstva, uz zajamenu buduu pljaku istih graana koji su platili za njihovu sanaciju. Ako bi se brodogradilita dala radnicima na upravljanje to bi bilo jeftinije od te katastrofe sa bankama, a uz to i uinkovitije jer su radnici ve jednom upravljali i dokazali da mogu i znaju

rije na najbestidnije naine konstantno zloupotrebljavana) jedan od temeljnih uvjeta za uspjeh. Koliko su transparentno privatizirane eljezare i ostala poduzea koju su inila vrstu

poveznicu sa brodogradilitima imali smo prilike vidjeti. Nije ni udo to je vie od 60 % proizvedenog broda uvozna komponenta. Ne moe ni biti drugaije kada je unitena gotovo sva industrija vezana uz brodogradnju - uz blagoslove onih ekonomista iju kolu autor implicitno zagovara. Najnoviji primjer je vezan uz otkrie kako je zadnjih godina svaki mjesec iz Brodosplita uzimano 2 milijuna eura! Reeno

14

je da se cifra kree oko stotinjak mili-

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Dajte kverove nama radnicima!
juna eura. Koliko je taj novac nedostajao Brodosplitu moemo samo zamisliti. U isto vrijeme vlada pria kako je to brodogradilite nekonkurentno i kako ga treba privatizirati. Dakle, vidimo kako je transparentnost vrlo bitna za uspjeh. Uostalom radnici najbolje znaju kako treba voditi svoj posao. Konano pri kraju lanka autor je upitao to dalje ako i pod radnicima brodogradilita ne budu bila uspjena. Oni odgovaraju kako e ih vratiti dravi, a autor to poprauje izjavom da su ga radnici tom izjavom

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
Jedan od esto spominjanih i stalno prisutnih drutvenih problema je nantan. Iako na poetku nije bio zamiljen kao realno radniko pravo, postepeno je to postajao. On funkcionira tako da radnici koji trenutno rade, iz doprinosa na svoje plae uzdravaju one koji su ostvarili uvjete za mirovinu. Sustav je funkcionirao dok je kapitalizam na zapadu karakterizirala relativno velika razina zaposlenosti. Tada je velik broj zaposlenih mogao uzdravati manji broj umirovljenih, tj. starijih ljudi. Meutim, uslijed niza razloga, poput produljenja ivotnog vijeka, negativnog demografskog trenda koji u dugom roku znai smanjenje stanovnitva, te nezaposle-

7. broj www.radnickaborba.org

Problemi s mirovinama u kapitalizmu

...zadnjih godina svaki mjesec iz Brodosplita je uzimano 2 milijuna eura! nosti (to je svojstvo samog kapitalizma) sustav meugeneracijske solidarnosti je doao do zida i sada je potrebno pronai rjeenje u zemljama zapadne Europe. Restauracijske zemlje poput Hrvatske uz sve navedene probleme imaju jo jedan problem. Poetkom devedesetih, Hrvatska je prijevremeno umirovila dobar dio radnika koji su ostali bez posla i onih koji su sudjelovali u ratu. Time se omjer zaposlenog i umirovljenog dijela stanovnitva uvelike pogorao. Svake godine bilo je vie umirovljenika, a manje zaposlenih

problem mirovinskog sustava. Kako bi se uope moglo govoriti o

njegovom rjeavanju treba ga pokuati definirati i objasniti. Treba imati na umu da se ne radi samo o pitanju svojstvenom naoj sredini ve svojstvenom svim europskim dravama, odnosno itavom postojeem ekonomskom sistemu - kapitalizmu. Problem se pojavio u odreenoj fazi razvoja kapitalizma. Od Bismarckovih zakona o mirovinskom osiguranju, do prije dvadesetak godina sustav meugeneracijske solidarnosti bio je domi-

radnika. Industrija je unitena, Hrvatska je postala uvozno orijentirana ze-

razoruali. Je li ga moda razoruala injenica da je polovica velikih banaka koje su ubirale desetke milijardi dolara na kraju preuzeta od drave (SAD) kad su bile blizu ili ve u bankrotu? Postoji pregrt drugih primjera, ali nema ih smisla sve nabrajati. Ovdje kao i na mnogim

nomsku problematiku u nekom utjecajnijem asopisu. Meutim treba primijetiti kako i taj novinar ima svog nadreenog te da i taj nadreeni ima svog nareenog, a oni smatraju da takve tekstove upravo i treba pisati. To je ono to je danas moderno, to

koji stvari u novinarstvu funkcioniraju, a koji i ovdje dolazi do izraaja. Na to se u realnosti svodi medijska sloboda: svako moe pisati to eli, no samo onaj tko posjeduje kapital moe osigurati da ga ljudi itaju. Za vlasnika kapitala i njegove novinarie radnici su to da nasmiju itatelja svojim donkihotizmom, a za zbilju e se ova vlada i njeni saveznici pobrinuti tako to e se zaduiti za jo nekoliko milijardi eura ili prodati jo neku od preostalih tvornica.

opravdava kapital i to ne zahtijeva previe razmiljanja. Stoga je taj novinar posluan i kratkovidan jer nije svjestan (ili moda je, no vee ga materijalna korist) da je karika u jednom lancu koji kapital stee oko radnika i njegovih interesa. Naravno, ovdje se ne radi o konkretnom novinaru kao

drugim mjestima do izraaja dolazi nestrunost novinara.. Novinar koji nije minimalno prouavao ekonomiju (ne misli se na nain da se redovno ita The Economist ili Lider, nego na prouavanje ekonomije kao naune discipline) ne bi trebao biti u mogunosti pisati bilo to vezano uz eko-

tavom, nego o openitom nainu na 15 16

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Problemi s mirovinama u kapitalizmu
mlja; nova vrijednost, a s njome i bogatstvo, se ne stvara u dovoljnoj mjeri, te je vanjski dug narastao na 47 mlrd eura (po nekima taj broj i puno vei no to meutim jo nije ustanovljeno). puno vremena, te poslunu politiku elitu. Kako te drave osiguravaju jeftinu radnu snagu, tako u dravama zapadne Europe radnici dobivaju

7. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
Problemi s mirovinama u kapitalizmu
dogoditi sa tim fondovima, njegovim dionicama itd. To je jedan lukav nain da radnici postanu sudionici trita kapitala i da se na taj nain potpuno uklope u ovaj sustav koji ih izrabljuje. Meutim uz toliko mudrovanja i iznoenja rjeenja, drave zapada nisu uspjele pronai nain kako rijeiti nezaposlenost. Ne moe se govoriti o produljenju radnog vijeka, smanjenju mirovina itd., kad je u veini drava nezaposlenost visoka. to je s tim ljudima? To znai da oni nisu potrebni. Njih kapital ne treba, ali ih i ne moe apsorbirati. Nezaposlenost

7. broj www.radnickaborba.org

tritu rada u kapitalizmu. Posljednji znaajniji potez je davanje presudne vanosti kapitaliziranim mirovinskim fondovima u kojima radnici imaju individualne raune na koje izdvajaju dio plae i tako sami sebi 'osiguravaju' mirovinu. Pritom se produljuje radni vijek tako da oni koji rade 40 godina, moraju jo raditi, a uz priblino iste plae ili manje. Politikom izdvajanja doprinosa na vlastitim raunima,

otkaze zbog zakona konkurencije, te se tako pogorava omjer zaposlenih i umirovljenih. Mirovine postaju preve-

Daljnim

razvojem

kapitalizma

liki teret jer ako se povea broj korisnika mirovina, a smanji broj zaposlenih, tada postoji nekoliko

njegovog aspekta kapitalistike globalizacije, kapital kao i uvijek trai mjesto za svoju oplodnju. To su drave koju uz visoku profitnu stopu, osigu-ravaju sigurnost kapitalu, bru i efikasniju administraciju pomou koje se za ekanje raznih dozvola ne gubi puno

rjeenja. Prvo je zaduiti se za mirovine, ali tada raste javni dug. Druga mogunost je poveati doprinose na plau, ali time se smanjuje ve ionako slaba konkurentnost na

poveava se nacionalna tednja, jaa trite kapitala koje je jedva neto vie od malo kompleksnije kockarnice. Nacionalna tednja raste jer na

raunima mirovinskih fodnova lee milijarde kuna koje ne miruju budui da je to gubitak za dioniare tih fondova. Umjesto toga veina tog novca uloena je u vrijednosne papire, obino s malim rizikom. Meutim ukoliko trite kapitala doivi krah , ono e za sobom u nepovrat povui i mirovine radnika koji su izdvajali dio plae. Meutim, ukoliko ono ne

...Poetkom devedesetih, Hrvatska je prijevremeno umirovila dobar dio radnika koji su ostali bez posla i onih koji su sudjelovali u ratu. Time se omjer zaposlenog i umirovljenog dijela stanovnitva uvelike pogorao. Svake godine bilo je vie umirovljenika, a manje zaposlenih radnika. Industrija je unitena, Hrvatska je postala uvozno orijentirana zemlja; nova vrijednost, a s njome i bogatstvo, se ne stvara u dovoljnoj mjeri, te je vanjski dug narastao na 47 mlrd eura ...

je neizostavna posljedica kapitalizma, zbog svoje vane uloge za kapital koja je, strukturne (konkurencija tjera na smanjivanje trokova), kao i preventivne prirode (radi obaranja najamnine i radi nadomjetanja onih radnika koji eventualno ne ele raditi zbog odreenih razloga). Niske mirovine i lo mirovinski sustav koji se pojavio u zadnjih dvadeset godina i koji e sve

Kapitalistiki sustav je s jedne strane pritisnut ogranienim resursima i prirodnim rezervama, a s druge strane neprestanim periodikim krizama, rastom nezaposlenosti i nemogunou rjeavanja problema mirovina, te postepenim smanjivanjem broja pogodnih trita za ulaganje kapitala i njegovo oploivanje, kao i stalnim ratnim sukobima, te sve veim nezadovoljstvom naroda. ije teko vidjeti da ovaj sustav ide ususret svojoj vlastitoj propasti. Problem mirovina moe biti rijean samo ako se rijeimo samoga kapitalizma ako vlast najbogatijih zamijeni demokratska vlast onih koji ive od svojega rada, ako se svakome omogui posao i plaa dovoljna za ivot, te ako se, to je neizostavan uvjet za navedeno, trina stihija i kaos, oblici u kojima glad za profitom gospodare regulacijom.
18

propadne, ve se igra nastavi, tada se na temelju tih izdvajanja kreditiraju razni projekti drave ili privatnika. Drave porobljene od strane meunarodnog kapitala imaju sve manje utjecaja u globaliziranom svijetu, a sve vie razne

kompanije koje indirektno (preko ulaganja u odreenu dravu) ili direktno kroz 'saveznitvo' sa

ivotni

standard

veine

graana.

vie ii prema zidu, postaje jedna od vanijih posljedica nezaposlenosti koja je opet svojstvena kapitalizmu.

Kljuna posljedica ove politike je uvlaenje radnika u sustav kapitalizma, ali tako da ovaj put imaju to za izgubiti - svoje mirovine. Na taj su nain i radnici zainteresirani to e se

politikim elitama vre pritisak i zbog kojih i sama drava mora postati kompetitivna to se odrava i na 17

ekonomijom,

zamijene

demokratski

planskom

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba

7. broj www.radnickaborba.org

RAD ICISTUDE TI, VRIJEME JE ZA

OTPOR!

asopis Radnika borba je slubeno glasilo organizacije Radnika borba IMPRESSUM Urednitvo: Dimitrije Bira Mirna Metrovi Petar Pavlovi

Kontakt: e-mail: radnicka_borba@yahoo.com web: www.radnickaborba.org

iti HDZ, niti SDP, ve RAD IKA VLAST!!

20

tel: 095/826 6179 Ukoliko imate primjedbu, komentar, prijedlog, vijest ili tekst s tematikom vezanom uz radniki i studentski ivot, kontaktirajte nas. ove brojeve naeg asopisa moete naruiti na kunu adresu kontaktirajui nas ili ih preuzeti u antikvarijatu Daj koliko da, Pavla Hatza 7 u Zagrebu 19