asopis za socijalna pitanja i drutvenu kritiku

Radnika borba
8. broj 0.5 kn

www.radnickaborba.org

ezaposlenost raste, drutvo propada SAD iskoritavao Gvatemalu za smrtonosna medicinska istraivanja eposredni zahtjevi Radnike borbe Ukinuti privatizaciju radnika vlast

Sruimo Vladu, rijeimo se lane oporbe! Sva vlast u ruke naroda!

Politika HDZ-ove vlade na elu s Jadrankom Kosor je odvela zemlju u potpunu ekonomsku i socijalnu katastr o f u. Galo p ir aj ui r ast nezaposlenosti i ubrzano propadanje poduzea, koji ve govore dovoljno sami za sebe, posljedica su promaene neoliberalne politike koju ne provodi samo ova vlada, ve i sve dosadanje. Najvea elja ogromne veine stanovnitva je da ona nepovratno postane prolost i da njezini pripadnici odgovaraju kako za sav kriminal koji su poinili, tako i za pogubne posljedice svoje politike po ivot stotina tisua ljudi i ekonomije u cjelini. Ulice su svakodneno ispunjene tisuama ljudi posveenih borbi protiv ovog proturadnikog reima i ruenje HDZ-ove vlade ini se izglednijim nego ikada ranije.. Meutim, samo ruenje HDZ-a nee rijeiti problem. Oporba na elu s SDP-om moda nikada ranije nije bila jadnija, bezidejnija, te u veoj preutnoj sprezi s aktualnom vlau. Ta lana oporba se u svim bitnim

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
pitanjima slae s HDZ-om pitanjima kao to su ekonomija utemeljena na propalim principima neoliberalizma, likvidacija brodogradilita, nespremnost da se zatite radnici i socijalno ugroeni, te kriza prevlada udarima na tajkune i profitere, mjere tednje koje izlaz iz krize nastoje ostvariti pojaanim udarima na najsiromanije umjesto na najbogatije, kao i tenja za daljnjim privatizacijama, ukljuujui i zdravstvo i kolstvo. Pravi karakter SDP najbolje se razotkrio u svjetlu najnovijih dogaaja i kukavikog pristajanja tzv. oporbe uz HDZ, nasuprot zahtjevima prosvjednika. U svjetlu tih injenica, zadaci koje

8. broj www.radnickaborba.org

Sruimo Vladu, rijeimo se lane oporbe!

Do promjena nee doi ako ne organiziramo industrijski otpor: okupacije tvornica, trajkove i generalne trajkove, preuzimanja ulica i masovne radnike prosvjede. Paralelno s time moramo stvoriti i politiki savez koji e se temeljiti na irokom socijalnom i radnikom programu, jasno formulirati nae zajednike politike, ekonomske i socijalne zahtjeve, te se sukobiti kako i s Vladom, tako i svim parlamentarnim strankama koje predstavljaju njezinog tihog saveznika....

moramo zajedno ostvariti postaju zajedno sloeniji. Nije dovoljno da samo sruimo Vladu, u isto je vrijeme potrebno poduzeti sve da se zatite prava radnika i nezaposlenih, te da se sutinski promjeni trenutna

ekonomska politika u korist siromanih i veine stanovnitva. Prijevremeni izbori stoga sami po sebi nee nita rijeiti. Iz tog razloga zajedniki neprijatelj socijalno ugroenih nije samo

Jedina oporba je narod!

politika elita na elu s HDZ-om i SDP-om, ve i svi oni koji izrabljuju rad nike, na mj er no unitavaju poduzea, ne isplauju plae i prisiljavaju na prekovremeni rad. Malobrojnim predstavnicima ove skupine vlasnika krupnog kapitala postojea situacija i ekonomska politika koja se provodi na tetu radnika pogoduje, budui da im prua mogunosti nesmetanog poveavanja profita. Ako elimo neto promijeniti onda je prijeko potrebno da dovedemo u pitanje njihove pozicije u kojima uivaju naogranienu vlast u odnosu na radnike. tovie, moemo vidjeti kako su interesi politike elite

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Sva vlast u ruke naroda!
i ekonomske elite meusobno povezani, te kako se zajedno nalaze u saveznitvu. Neoliberalna politika, privatiziranje svih resursa, nesocijalna porezna politika itd. upravo svjedoe o voenju politike u korist krupnog europskog i hrvatskog kapitala, s druge strane upravo se od njihovih novaca financiraju kampanje. Oni koji u svojim rukama imaju poduzea, tvornice i banke predstavljaju stvarne nositelje vlasti i glavne krivce za sadanju situaciju, druba koja se nalazi na Markovu trgu predstavlja tek neto vie od njihovog politikog agenta. Ekonomska elita se meutim ne nalazi na Markovu trgu, ve se njezina diktatura moe dovesti u pitanje prvenstveno organiziranjem socijalnog pokreta koji polazi od borbi na radnim mjestima i temelji se na saveznitvu radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika. Nedostaci dosadanje borbe protiv Vlade, koje moramo nastojati ispraviti, su prije svega nedovoljno isticanje socijalne dimenzije zahtjeva, neukljuivanje organiziranog radnikog pokreta i industrijskih akcija u pobunu, te preputanje kontrole neodgovarajuem vodstvu i samoprozvanim liderima koji ne uoavaju pravu narav i socijalni karakter problema, ve zahtijevaju vee slobode za kapital, nastavak priva-

8. broj www.radnickaborba.org

tizacije i dosljednije provoenje proturadnikih politika, uz zahtijevanje puke zamjene jedne garniture ljudi drugima. Suoeni s diktaturom politikih i ekonomskih elita, izostankom prave oporbe, te samopozvanim liderima koji im se nastoje nametnuti, socijalno ugroeni i potlaeni nemaju drugog izbora nego preuzeti stvari u svoje ruke. Do promjena nee doi ako ne organiziramo industrijski otpor: okupacije tvornica, trajkove i generalne trajkove, preuzimanja ulica i masovne radnike prosvjede. Paralelno s time moramo stvoriti i politiki savez koji e se temeljiti na irokom socijalnom i radnikom programu, jasno formulirati nae zajednike politike, ekonomske i socijalne zahtjeve, te se sukobiti kako i s Vladom, tako i svim parlamentarnim strankama koje predstavljaju njezinog tihog saveznika. U tome je snaga i infrasturktura koju posjeduju sindikati od neizrecivog znaaja. No, zbog oportunistike politike njihovog rukovodstva upravo velike sindikalne organizacije trenutno svojom pasivnou umrtvljuju radniki pokret. Rukovodstva sindikata su nerijetko izrazito birokratska, te se nalaze u sprezi s politikim i ekonomskim krugovima i zbog toga niti ne pokazuju pravi interes za zatitom radnika. Radnici u svojim sindikatima moraju napasti i smijeniti takva rukovodstva, boriti se za

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Kako da narod preuzme vlast u svoje ruke? Temelj odgovora na ovo pitanje daju nam studentski plenumi. U samim borbama i otporima trebamo organizirati tijela u kojima emo sva pitanja rjeavati direktno na licu mjesta slobodnom diskusijom i glasanjem u kojemu sudjeluju za to zainteresirani. a taj e nain vlast iz saborskih klupa, upravnih odbora i fotelja prijei na ulice, u poduzea i tvornice, te fakultete u ruke samoga naroda. a je konani cilj da se tim putem nasuprot vladavini SDP-a i HDZ-a uspostavi radnika vlast koja e osigurati uspostavljanje ekonomije po mjeri ovjeka i svakome zajamiti dostojan posao i plau, kao i sudjelovanje u procesima donoenja odluka koji ga se direktno tiu...
demokratizaciju sindikata, te konano osigurati da sindikati postanu odgovarajua poluga u borbi za radnike interese. Kako da narod preuzme vlast u svoje ruke? Temelj odgovora na ovo pitanje daju nam studentski plenumi. U samim borbama i otporima trebamo organizirati tijela u kojima emo sva pitanja rjeavati direktno na licu mjesta slobodnom diskusijom i glasanjem u kojemu sudjeluju za to zainteresirani potlaeni. Na taj e nain vlast iz saborskih klupa, upravnih odbora i fotelja prijei na ulice, u poduzea i tvornice, te fakultete u ruke samoga

8. broj www.radnickaborba.org

Sruimo Vladu, rijeimo se lane oporbe!

naroda. Na je konani cilj da se tim putem nasuprot vladavini SDP-a i HDZ-a uspostavi radnika vlast koja e osigurati uspostavljanje ekonomije po mjeri ovjeka i svakome zajamiti dostojan posao i plau, kao i sudjelovanje u procesima donoenja odluka koji ga se direktno tiu. Ako se slaete sa stavovima koje smo ovdje iznijeli kontaktirajte nas kako bismo se to bolje povezali i to snanije organizirali zajedniki socijalni blok u okviru postojeih prosvjeda. Ako se ne organiziramo ponovno e u nae ime o stvarima koje nas se tiu odluivati drugi i to na nau tetu! Radnika borba

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba

8. broj www.radnickaborba.org

ezaposlenost raste, drutvo propada

Trenutno smo svjedoci velikog narodnog nezadovoljstva u Hrvatskoj jer nam je dosta dosadanje politike HDZ-a koja je svjesno prodavala sve to su radnici stvorili u bivoj dravi; radnici su se otputali, a Hrvatska se bezobrazno zaduivala. Meu prosvjednicima ima razliitih politikih struja, pa tako i onih kojima ovakav kapitalizam i njegove posljedice nisu dovoljno kapitalistike. azivaju ovu politiku 'socijalistikom', te smatraju

kako treba uvesti ultra - liberalni oblik u kojem je profit najbitniji i u kojemu se drutvo sastoji od egoistinih pojedinaca usmjerenih samo na zadovoljavanje osobne koristi. Meutim postoji i sve vie onih koji smatraju upravo suprotno, da je kapitalizam napravio dovoljno zla i da sustav treba promijeniti zajedno sa njegovom politikom elitom jer su u zadnjih dvadeset godina vodili toliko promaenu ekonomsku politiku da je ljudima svejedno tko danas organizira prosvjede - bitno je da se oni organiziraju. se stanje pobolja, koja je od stranaka kriva za to itd. Za razumijevanje problema nezaposlenosti nije dovoljno ii na internetske stranice HZZ-a ili DZS-a i vidjeti da ima puno nezaposlenih. Temelji opsega nezaposlenosti kakav je danas, udareni su poetkom devedesetih politikom HDZ-a kroz pretvorbu i privatizaciju - zloinake procese u kojima su radnici ostajali bez tvornica koje su desetljeima gradili i u koje su ulagali svojim odricanjem. Baeni su na ulicu te su prisiljeni snalaziti se u novom sustavu u kojem se veina njih ipak nije snala. S druge strane HDZ-u je bilo lake jedan dio populacije prijevremeno umiroviti zbog raznih interesa, pri emu ih injenica kako e to tetiti mirovinskom sustavu, te preko njega radnicima koji imaju posao, nije zanimala. Kapitalizam ima svojstvo da uvijek postoji jedan dio nezaposlenih, a broj nezaposlenih pred sam raspad bive drave, nije

Od mnogih posljedica ovog sustava i ove vlade poput deficita prorauna, a time i javnog duga koji plaa (i koji e plaati narod), vanjskog duga, niskih mirovina, deindustrijalizacije, loeg poloaja poljoprivrede, ogromnog uvoza, prevelike zaduenosti samog stanovnitva, jedna direktna posljedica politike vladajue stranke, a iz koje su nastali ovi problemi je stanje

nezaposlenosti. Ljudima se oduzima njihovo pravo na rad, da privreuju za sebe, a time i da ive. S druge strane, ako ljudi ne rade ne moe se izdravati ona skupina stanovnitva koja je ovisna, dug raste jer nedostaje novaca, drutvo propada... O nezaposlenosti se puno pie i svima su puna usta koliko je 5 nezaposlenih, to se moe uiniti da

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
ezaposlenost raste, drutvo propada
bio dovoljan, ve je u interesu kapitala bilo da ga bude vie. Nezaposlenost je jedna od mjera kojom se kapitalisti slue u daljnjoj eksploataciji radnika. Naime, radna snaga je u kapitalizmu roba i prema tome njena cijena ovisi o ponudi i potranji. Ponudu ine nezaposleni, a potranju kapitalisti. Kako ima vei broj nezaposlenih u startu se radnoj snazi osigurava niska cijena i time kapitalistu vei profit. Kada tokom faze gospodarskog uspona potranja za radnom snagom poraste, njezina cijena raste, pa kapitalistima nakon nekog vremena radnici postaju jo vei troak. Radnici kratko vrijeme prosperiraju zbog viih najamnina, ali samo do narednih kriza koje se ponavljaju cikliki. U Hrvatskoj se meutim s brojem nezaposlenih koji je uvijek oko 250 000 zapravo omoguuje da je radna snaga jeftina ak i u ekspanziji (dakle kad potranja za njom raste), a u krizi jo vie. No kako je HDZ nesposoban voditi bilo kakvu suvislu ekonomsku p o l i ti k u , t a ko o n i k o j i s u prijevremeno umirovljeni sada predstavljaju najveu pojedinanu stavku u rashodima prorauna. Time se dodatno oporezuje radnika kako direktno, tako i indirektno: preko visokog PDV-a kao i preko toga da ima manju plau jer se poslodavcu vie isplati ulagati u budui razvoj poduzea. Dakle korijen nezaposlenosti je u procesima s poetka devedesetih koji ujedno oznaavaju i restauraciju kapitalizma. Zanimljiva la koja se ponavlja od strane i HDZ-a i SDP-a je, da 'smo svi izabrali ovaj trini sustav-i da trebamo biti svjesni da taj sustav tako funkcionira'. Tko je izabrao kapitalizam? tovie, tko je izabrao neoliberalnu makroekonomsku politiku? Narodu nije upueno pitanje eli li novi ekonomski sustav, ve samo eli li novi politiki sustav. Velika veina ljudi je pod time podrazumijevala naprosto vee politike slobode i kraj monopola

8. broj www.radnickaborba.org

jedne partije. Budua politika elita i osnivai HDZ-a i SDP-a, tadanji partijski sekretari i birokrati, u savezu s tadanjim direktorima i buduim tajkunima je dobro znala to bi narod rekao o kapitalizmu i njegovim posljedicama naputanju sustava pune zaposlenosti i socijalne sigurnosti, te pokretanju privatizacija i masovnih otputanja. Prema tome nametnuli su kapitalizam, opljakali su radnike, a i jo pljakaju i pritom govore kako 'smo sami izabrali'. S druge strane SDP je mogao uiniti puno toga kad je bio na vlasti i to prije svega na polju revizije pretvorbe i privatizacije, a nije tovie upravo je razdoblje SDP-ove vladavine bilo obiljeeno daljnjim privatizacijama, proturadnikim izmjenama Zakona o radu, te potpunom podinjavanju hrvatske ekonomije zapadnoeuropskom kapitalu. Nakon to je reeno gdje lei korijen trenutnog stanja (u restauraciji kapitalizma pomou procesa s poetka devedesetih), treba analizirati trenutnu situaciju i dati zakljuak to treba initi. Po zadnjim podacima HZZ-a (veljaa 2011.) broj nezaposlenih iznosi 336 411. I taj broj izaao je u javnost petnaest dana kasnije nego inae zbog oitih interesa vladajuih. U postotcima on iznosi oko 19.6% to je katastrofalno. U isto vrijeme broj radnika koji se trae na zavodu iznosi 7 296. Dakle samo se nekih sedam tisua trai nasuprot 336 411 koliko ih je u 'ponudi'. Kolika cijena radne snage tada moe biti, ako ne manja nego prije? Od radno sposobnog stano-

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
vnitva koje iznosi oko 3.6 milijuna, ak 680 000 je neaktivno i to u dobi izmeu 25 i 64. Prema tome kad se ovom broju doda trenutni broj nezaposlenih ispada je skoro milijun ljudi u Hrvatskoj sposobno za rad, a ne radi! Pritom uz ovih 680 000 neaktivnih, jo je i 1.3 milijuna neaktivnih (od kojih je preko devedeset posto umirovljenika iji je prosjek godina manji od dobne granice koja je potrebna za ulazak u mirovinu!). Uz ovakve poraavajue brojke logino je da prosjena mirovina iznosi oko 2360 kuna prema zadnjim podacima to je prema nekim pokazateljima na rubu siromatva. Koliko je samo onih koji imaju i manje prihode? A to je s onih 70 000 koji rade, a ne primaju plae? Uz ovakve brojke trenutno stanje je dugorono neodrivo jer proraun puca po avovima zbog ogromnih rashoda (najvie novaca ide na socijalnu skrb i mirovine), javni dug raste, a sav teret pada na radne ljude koji e posljedice ovog sustava otplaivati i u dalekoj budunosti, ukoliko se neto ne promijeni. Po sadanjoj logici stvari, kako realne plae padaju radnici e morati jo vie raditi, dok e profiti rasti. Pitanje je do kada e takva situacija trajati? Zadnjih deset godina HDZ i SDP raspravljaju o tome tko je kriv za stanje u dravi, a pritom ljudi postaju sve siromaniji, ostaju bez posla, a politika garnitura i dalje prima visoke plae kao da je sve u redu. Odavno su dokazali da na njih ne treba raunati i da razlog zbog kojeg dobar dio ljudi ne izlazi na izbore to trenutno ne postoji oporba

8. broj www.radnickaborba.org

ezaposlenost raste, drutvo propada

Od radno sposobnog stanovnitva koje iznosi oko 3.6 milijuna, ak 680 000 je neaktivno i to u dobi izmeu 25 i 64. Prema tome kad se ovom broju doda trenutni broj nezaposlenih ispada je skoro milijun ljudi u Hrvatskoj sposobno za rad, a ne radi! Pritom uz ovih 680 000 neaktivnih, jo je i 1.3 milijuna neaktivnih (od kojih je preko devedeset posto umirovljenika iji je prosjek godina manji od dobne granice koja je potrebna za ulazak u mirovinu!)...
koja bi mogla provesti ono to se od nje oekuje. Meutim, prava oporba je sam narod koji se mora organizirati i uzeti vlast. Politiarima je glavni argument diskvalificiranja prosvjeda taj da prosvjedi nisu artikulirani, te da oni koji ih vode ne znaju koji im je daljnji cilj ako Vlada padne, budui da prosvjednici odbacuju kako vladu tako i lanu oporbu. Budui da se ne moe vjerovati politikim elitama, koje su u sprezi s krupnim kapitalom, potrebno je teiti uspostavljanju paralelnih organa vlasti samih radnika. U svakoj sferi drutvenog ivota (od kvartova do radnih mjesta) potrebno je uspostaviti tijela po uzoru na studentske plenume koja se trebaju povezati i od svojih delegata formirati zajedniko tijelo. Time bi se pokazalo da u Hrvatskoj moe postojati paralelna vlast koja e nasuprot Saboru predstavljati interese radne populacije. Mnogi e pomisliti kako je ta opcija utopijska, nerealna i kako predstavlja plod apstraktnih razmiljanja. No, tome nije tako, ona je proizvod konkretnih povijesnih iskustava ovakvi organi su se pojavljivali u svakoj revoluciji 7 koja je imala istinski demokratski i masovan karakter od pobune radnika Pariza u 19.st, preko Ruske revolucije 1905. i 1917., do panjolskog graanskog rata i antistaljinistike Maarske revolucije... Suvremene tehnoloke mogunosti omoguuju uinkovitost rada ovakvih tijela do razine o kojoj sudionici ranije spomenutih demokratskih radnikih vijea iz povijesti nisu mogli ni sanjati. Na primjeru studentskog plenuma na Filozofskom fakultetu mogli smo se osvjedoiti koliko je ovakav oblik odluivanja uinkovit u praksi. Ne postoji druga dugorona alternativa odbacivanje kako vlasti tako i lane oporbe, koje je postalo svojstveno prosvjednicima, ne proizlazi naprosto iz odbacivanja rukovodioca u parlamentarnim strankama, ve je simptom dubokog nezadovoljstva postojeim politikim sustavom. Nije sluajno da su politiari korumpirani, nesposobni i da rade protiv interesa radnog stanovnitva postojei politiki sustav upravo pogoduje takvima i pomae u njihovom nastanku. Stoga izbori ne mogu donijeti neto sutinski novo, ve samo zamijeniti

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
ezaposlenost raste, drutvo propada
mora biti da pokuamo promijeniti sam sustav.

8. broj www.radnickaborba.org

jedne pojedince drugima, pri emu e Prosvjedi se nastavljaju, i sve su su sve brojniji, no bitno je da se to vie sam sustav ostati isti. Naa tenja ukljue radnici (i to svi radnici - oni koji ne primaju plau, oni koji su

zavrili na burzi, oni koji rade u loim uvjetima i to ne kao pojedinci, nego kao organizirana skupina sa vlastitim zahtjevima i politikom platformom). Oni su najvie izgubili i zato trebaju traiti potpunu reviziju pretvorbe i privatizacije, smjenu ove Vlade i odbacivanje lane oporbe i konano trebaju uzeti ono to im pripada i to su gradili desetljeima.

Radnici zauzmite tvornice i organizirajte proizvodnju! vama pripadnu plodovi vaeg rada! iti HDZ niti SDP, ve radnika vlast!

eka

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Otkrivanje 64 godine stare tajne medicinske studije provedene u Guatemali na ljudima od strane amerikog javnog zdravstvenog sustava je uzrokovalo meunarodnu osudu prisiljavajui ameriku vladu da se ispria sa zakanjenjem. Smrtonosni eksperiment je iznijela na vidjelo sveuilina profesorica sa Wellesleya - Susan Reverby u svome izlaganju na konferenciji u Minnesoti u svibnju prole godine. Kroz 29 stranica rada izneseni su detalji o tajnim eksperimentima nad gvatemalskim zarobljenicima, vojnicima i duevnim bolesnicima od strane lijenika zaposlenih u amerikom javnom zdravstvu (PHS). Naime, 696 ispitanika u eksperimentu je bilo, bez njihovog pristanka ili znanja, zaraeno gonorejom, sifilisom i drugim oblicima spolnih oboljenja. Eksperiment je bio dio studija o razvoju tih bolesti i ispitivanju utjecaja penicilina u njihovom sprjeavanju, ali ne i u lijeenju tih bolesti. To istraivanje nikad nije objavljeno, iako su se neki od njegovih rezultata pojavili u drugim znanstvenim radovima. Od 497 ispitanika zaraenih sifilisom, 332 ispitanika je lijeeno barem djelomino, a 85 ispitanika, ini se, u potpunosti. Meutim, 71 je umrlo tijekom provoenja studije. Za eksperiment su takoer unovaili gotovo 400 djece bez roditelja koja nisu bila zaraena sifilisom, u dobi izmeu 6 i 16 godina, kako bi ih koristili za usavravanje procesa ispitivanja krvi. Reverby je otkrila ovu tajnu studiju dok je istraivala

8. broj www.radnickaborba.org

jo jedan zloglasni eksperiment sa sifilisom nad 399 crnih najamnih radnika na plantaama u Tuskegeeu, u Alabami. Istraivanje, zapoeto 1931. i zavreno 1972. je takoer provedeno od strane PHS-a. Sudionici nikada nisu obavijeteni da su zaraeni spolnim bolestima, niti su bili lijeeni zbog toga. Mnogi od njih su zarazili svoje ene, a i djeca su im roena s kongenitalnim sifilisom. U Tuskegee eksperiment su, ini se, bili ukljueni crnci koji su ve imali sifilis. No u gvatemalskom eksperimentu nije bilo tako. U tom sluaju, znanstvenici su sustavno prenosili bolesti svojim ispitanicima, u poetku im pruajui usluge prostitutki koje su takoer bile namjerno zaraene od strane istraivaa. Kada se to pokazalo neuinkovitim, oni su ih izravno izloili prijenosnicima spolnih bolesti putem stvaranja 9 ogrebotina na genitalijama, te dire-

ktno u kou kroz ubrizgavanje injekcijom. Ubrzo nakon obolijevanja, rtve su lijeene penicilinom. Prema Reverbynu izvjetaju, pojava penicilina i drugih antibiotika, te njihova rana uinkovitost, zabrinula je neke znanstvenike da bi sifilis i druge zarazne bolesti mogle biti uklonjene prije nego to su temeljito prouene. Gvatemalski eksperiment je proireno istraivanje ranije provoenog eksperimenta u zatvoru Terre Haute u Indiani, gdje su tzv. volonteri u svrhu ispitivanja bili zaraeni gonorejom. Prema Reverby, Gvatemala je izabrana jer je zemlja u kojoj je sifilis bio rjei u odnosu na ameriki Jug. Zemljom je praktino vladala United Fruit Company, a ona je imala slubu javnog zdravstva koja je bila spremna provoditi studije u zamjenu za prijeko potrebna medicinska pomagala. Nadalje, navedeno je da e

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
SAD iskoritavao Guatemalu za smrrtonosna medicinska istraivanja
Gvatemalski eksperiment vrio se izmeu 1946. i 1948. - godina koje su se poklapale s poznatim suenjem lijenicima u rnbergu u kojem su bila optuena 23 njemaka lijenika za sudjelovanje u medicinskim eksperimentima na tisuama ljudi zatvorenim u koncentracijskim logorima; veina rtava bili su idovi, Poljaci, Romi i Rusi....Kao rezultat suenja, razvijen je meunarodni kodeks medicinske etike uernberg

8. broj www.radnickaborba.org

prijeko potrebna medicinska pomagala. Nadalje, navedeno je da e takve spolne bolesti manje utjecati na brdsko stanovnitvo Maya Indijanaca nego to bi utjecale na druge stanovnike Gvatemale. Reverby sugerira da su takvi rasno obojeni izgovori bili uobiajeni kada su eksperimentatori imali namjeru ciljati na neku potlaenu populaciju. Slini rasni izgovori su koriteni i u Tuskegee suenju. Gvatemalski eksperiment vrio se izmeu 1946. i 1948. - godina koje su se poklapale s poznatim suenjem lijenicima u Nrnbergu

u kojem su bila optuena 23 njemaka lijenika za sudjelovanje u medicinskim eksperimentima na tisuama ljudi zatvorenim u koncentracijskim logorima; veina rtava bili su idovi, Poljaci, Romi i Rusi. esnaest lijenika je proglaeno krivima, sedam od njih je bilo objeeno. Kao rezultat suenja, razvijen je meunarodni kodeks medicinske etike Nuernberg Code, koji zahtijeva da se bilo kakvo eksperimentiranje na ljudima moe obavljati samo uz informirani pristanak i jedino ukoliko e istraivanje biti medicinski korisno. Znaaj suenja lijeni-

10

cima u Nurnebergu nije utjacao na neke od PHS istraivaa. ef dr. Cutlera R. H. Arnold, koji je takoer bio lijenik PHS-a, je rekao kako je problematino eksperimentirati na duevno bolesnima s obzirom da oni nisu mogli dati svoj voljni pristanak, pa bi neke od civilnih organizacija to mogle otkriti i dii puno praine oko toga... Neto kasnije je Dr. John Cutler, ameriki lijenik koji je vodio eksperiment u Gvatemali i veteran studija Terre Haute u Indiani, takoer sudjelovao i u Tuskegee eksperimentu. S ulaskom PHS-a u ovu studiju, pridruili su se i Nacionalni institut za zdravstvo i Sveamerika zdravstvena organizacija, u to vrijeme gotovo ogranak PHS-a, pie Reverby. Cutler je umro, bez pokajanja, u 2003. godini. Tijekom svih ovih godina, amerika vlada je aktivno destabi-

-li pr Tr ko je U e iz go lo po U m ba Re Ti rtm iz i K a isp su pr O po pi

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
-lizirala reim Juana Jos Arevala, predsjednika Gvatemale, kojega je Trumanova uprava optuivala za komunizam. Arevalova vlada je zamijenila brutalnog diktatora Jorgea Ubica koji je vladao Gvatemalom eljeznom rukom, uz potporu SAD-a izmeu 1931. i 1944. godine. 1954. godine CIA je zbacila s vlasti Arevalovog nasljednika, Jacoba Arbenza, i postavila vladu koja je, ba kao i Ubicova, nastavila vladati Gvatemalom uz brutalne metode u slubi banana-kompanija. Na objavljivanje Reverbyina nalaza u New York Timesu brzo su reagirali State Department i Bijela kua. U zajednikoj izjavi, dravna tajnica Hillary Clinton i tajnica Ministarstva zdravstva Kathleen Sebelius rekle su: "Duboko alimo to su se takve stvari dogodile i ispriavamo se svim pojedincima koji su bili pogoeni ovakvim uasnim praksama medicinskih istraivanja" Obje dunosnice su obeale da e pokrenuti temeljitu istragu o ovom pitanju. Obama je takoer osobno nazvao gvatemalskog predsjednika Alvara Coloma kako bi se ispriao u ime SAD-a. Suenje o sluaju sifilisa u Gvatemali je, meutim, razotkrilo praksu upotrebe ilegalnih lijekova i medicinskih istraivanja koja traju i danas, naglaavajui cinizam isprike amerike vlade. Bez obzira na aljenje koje su izrazile Clinton i Sebelius, nemoralno eksperimentiranje na ljudima u Sjedinjenim Amerikim Dravama se nije zaustavilo na gvatemalskom ili Tuskegee sluaju. U razdoblju izmeu 1950. i 1972. djeca s oteenjima u razvoju su bile rtve namjerne zaraze hepatitisom. U porastu je i razotkrivanje praksi koritenja ljudi slabog imovinskog statusa u kolonijalnim i polukolonijalnim zemljama za ispitivanje razliitih lijekova. Farmaceutske tvrtke su se rutinski okrenule zemljama poput Nigerije i June Afrike za ispitivanje razliitih lijekova koji su ilegalni u SAD-u. esto je ovakva populacija ostavljena na nemilost nako n zavr et ka med i cins ko g

8. broj www.radnickaborba.org

SAD iskoritavao Guatemalu za smrrtonosna medicinska istraivanja

ispitivanja ili ako stvari krenu u krivom smjeru. Prema istraivanju provedenom od strane Tufts Centra za razvoj lijekova, amerike farmaceutske kompanije su 1997. provodile 5 posto klinikih studija izvan Sjedinjenih Amerikih Drava i zapadne Europe, ali do 2007. udio je porastao na 29 posto. U 2008. godini, u Argentini na primjer, 12 djece je umrlo nakon to su bili koriteni u istraivanju novog lijeka protiv gripe farmaceutske tvrtke GlaxoSmithKline u kojem sudjeluju tisue siromane djece diljem June i S r ed nj e Ame r ik e. N ij ed no o d istraivanja nije provedeno u Europi ili u Sjedinjenim Dravama, zbog visokih trokova i stroih standarda provoenja istraivanja. Prema izvjeima medija, neki od roditelja te djece izjavili su da nisu bili obavijeteni da su njihova djeca bila dio testa za lijekove ili da su bili prisiljavani na sudjelovanje u istraivanju.

11

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba

8. broj www.radnickaborba.org

EPOSRED I ZAHTJEVI RAD IKE BORBE:

Osiguravanje hitne isplate svih zaostalih plaa otre zakonske mjere protiv svih poslodavaca koji ne isplauju plae na vrijeme i prisiljavaju na prekovremeni rad. Bez izuzetka ukinuti svaku privatizaciju kod koje su uoene nepravilnosti, te konfiscirati svu imovinu i zaradu steenu na taj kriminalni nain. a taj nain steeno financijsko i industrijsko bogatstvo preusmjeriti u pokretanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromane.

pravo na

ZelenPreuzimanje velikih propalih poduzea od strane drave uz uspostavu radnike kontrole. Tako se moe zatiti na tisue radnih mjesta, poduzea spasiti od propasti i rekonstruirati, te putem radnikog nadzora onemoguiti daljnje cvjetanje kriminala i zakulisnih igara. e linije njihovo pravo na

Osiguravanje da plae ispod jasno odreenog minimuma svojim rastom prate rast ivotnih trokova.
12

Potpuni prestanak svake privatizacije, posebno ukidanje mjera usmjerenih prema privatizaciji kolstva, zdravstva, stratekih i prirodnih resursa.

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba

8. broj www.radnickaborba.org

Poslovanje banaka iz slube krupnoga stranog kapitala staviti u slubu razvoja ekonomije stavljanje poslovanja banaka pod demokratsku kontrolu samog naroda putem nacionalizacije. SkSkraivanje radnog tjedna bez smanjivanja plaa, kako bi se, izmeu ostaloga, omoguilo poveanje zaposlenosti. Prevladavanje recesije omogueno optereivanjem samo najbogatijih pojedinaca koji ne ive od svojega rada, bez ikakvih dodatnih optereivanja radne populacije. Radnici ovu krizu nisu izazvali i oni je ne smiju ni plaati.
13

Uvoenje ekstremno progresivnog poreza koji omoguuje poboljanje ivotnog poloaja najsiromanijih slojeva na temelju optereivanja najbogatijih. Uvesti dodatne oblike poreza na svu zaradu koja nije steena vlastitim radom (renta, profit, kamata, dionice...)

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
Ukinuti privatizaciju radnika vlast!

8. broj www.radnickaborba.org

Program privatizacije s poetka devedesetih (iako je u prikrivenom obliku poeo ranije) je imao nekoliko osnovnih razloga. Tada vladajui ljudi iz privrede i politike dogovorili su tko e to, na temelju osobnih i stranakih veza, dobiti od teko stvorene imovine. Takoer, promjena sustava zahtijevala je nekakav temelj od kojeg bi se poelo. Taj temelj je bila sva imovina koju su radnici stvorili svjesnim odricanjem dijela svoje plae tokom nekoliko desetljea. Uz to veina radnika je dobila otkaz (i do 440 000) u sljedeih 15 godna, to je nastalo kao posljedica privatizacijskih procesa...

Cilj je bio stvoriti rezervnu vojsku nezaposlenih kako bi se zaposlenima mogle smanjivati plae uslijed velike ponude radne snage, te im prijetiti otputanjima. Cilj je bio laka kontrola rada od strane kapitala. Nezaposleni e raditi za puno manju plau jer ako ne eli, vrlo brzo e ga drugi zamijeniti. Pritom kapital moe birati i uzimati samo radnike od kojih ima najvie koristi dok ostale moe odbaciti. Vrijednost imovine (1991.) se procjenjivala (nakon pretvorbe, dakle nacionalizacije radnike imovine) na oko 86 milijardi od kojih je drava privatizirala oko 66 mlrd. Radnici su mukom i odricanjem stvarali da bi poetkom devedesetih bili izvlateni i baeni na ulicu, da bi njihove tvornice bile unitene radi prodaje atraktivnih zemljita; unitene jer su ih vodili skorojevii koji su bili u svezi s politikom elitom. Sada kada su im tvornice oduzete, a oni trae posao po 15 godina, politika elita odbija ikakvu

reviziju i tovie govori kako 'smo se odluili na trinu ekonomiju'. Veliki dio radnika je odmah privuen raznim dionicama koje su postale malo vrijedne jer su ih brzo pokupovali budui tajkuni raznim prevarantskim metodama (koje su bile poznate i HFP-u kao jednoj od kljunih institucija u ovoj pljaki). Istim radnicima nije bilo do trgovanja dionicama jer nisu imali 14 to za jesti pa su prodavali dionice

po povoljnim cijenama i tako ostajali bez ionako sitnog dijela svoje imovine. Jedan dio onih koji su bili nezaposleni politika elita odluila je naprosto umiroviti pa tako danas postoji preko 1.2 milijuna umirovljenika s prosjekom godina manjim od granice za mirovinu i sa bijednim iznosom mirovine. Drugi dio radnika prebaen je na burzu rada od kojih nemali dio i danas trai posao. Pljaka devedesetih (a koju je

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba
institucionalizirao i HFP) dovela je do toga da danas postoji oko 900 000 ljudi koji su sposobni za rad, a ne rade. Pritom se ove koji rade dodatno iskoritava i otima im se od plae jer se moraju pokrivati trokovi za ostale koji ne rade. Radnici ne samo da vie ne upravljaju tvornicama, nego ne upravljaju ni svojim ivotima. Zadueni su preko glave, nemaju za osnovne potrebe i redovito su u strahu da e dobiti otkaz. U isto vrijeme politika elita smjeka se u saboru i ostalim institucijama, primaju velike plae, a tajkuni pohlepno gomilaju bogatstvo. Unitena su brodogradilita kao perjanice industrije, nivo industrije iz 89'.g. nije dostignut, a preraivaka industrija se nalazi u procesu unitavanja. Na mjestu nekad perspektivnih tvornica nalaze se trgovaki centri u kojima radnici crne za 2000-2500 kuna mjeseno. Evo koji su rezultati privatizacijske pljake za poznate tvornice: Rade Konar spao je od 23 800 radnika na 4 600, uro akovi je otpustio 14 000 radnika, Jugoturbina je spala s izvornih 12 000 na viestruko manji broj radnika u neko liko manj ih p od uzea, eljezara u Sisku je spala od 13 000 na oko 3000. Sve u svemu preko 100 000 ljudi izgubilo je posao u osam godina u metalnoj industriji od 188 000 koliko ih je bilo 90'. 15

8. broj www.radnickaborba.org

Evo koji su rezultati privatizacijske pljake za poznate tvornice: Rade Konar spao je od 23 800 radnika na 4 600, uro akovi je otpustio 14 000 radnika, Jugoturbina je spala s izvornih 12 000 na viestruko manji broj radnika u nekoliko manjih poduzea, eljezara u Sisku je spala od 13 000 na oko 3000. Sve u svemu preko 100 000 ljudi izgubilo je posao u osam godina u metalnoj industriji od 188 000 koliko ih je bilo 90'. Kad se uzmu u obzir ostale grane industrije, oko 440 000 ljudi je izgubilo posao.
Kad se uzmu u obzir ostale grane industrije, oko 440 000 ljudi je izgubilo posao. Ciljano je na unitavanje metalne industrije i rasprodaja nekretnina. Jedino rjeenje je da se ispravi korijen svih problema (nezaposlenosti, niske zaposlenosti, velikog broja lanih umirovljenika i lanih branitelja, velike nesigurnosti, bijednih ekonomskih pokazatelja), a kako on lei u procesu iz devedesetih na kojeg je predvodila politika elita i HFP-om, treba radnicima vratiti tvornice.

Ukinuti privatizaciju, radnika vlast!

 A S OP I S Z A S OC IJ A L A P I T A J A I D R U T V E U K R I T IK U

Radnika borba

8. broj www.radnickaborba.org

HDZ=SDP, jedina oporba je AROD!

asopis Radnika borba je slubeno glasilo organizacije Radnika borba

Kontakt: e-mail: radnicka_borba@yahoo.com web: www.radnickaborba.org tel: 095/826 6179

Ukoliko imate primjedbu, komentar, prijedlog, vijest ili tekst s tematikom vezanom uz radniki i studentski ivot, kontaktirajte nas. ove brojeve naeg asopisa moete naruiti na kunu adresu kontaktirajui nas ili ih preuzeti u antikvarijatu Daj koliko da, Pavla Hatza 7 u Zagrebu
16