ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
9. broj

Radnici - studenti, vrijeme je za otpor!

U OVOM BROJU: Volontiranje na tritu rada Brodosplit emo braniti do zadnje kapi krvi! Adio pameti!
3. str.

4. str.

6. str.

epravilnosti u praonici 7. str. Plat u Dubrovniku Hrvatska realnost Pria mlade radnice
9. str.

12. str.

16. str. Razgovor s predsjednikom ezavisnog sindikata Dalmacijavina

Ponovno pokrenuti prosvjede - jedini izlaz iz krize!

Prolo je ve vie mjeseci od kada su prestali masovni prosvjedi protiv HDZ-ove vlade koji su na svome vrhuncu u prosvjednim povorkama okupljali oko deset tisua ljudi. Prosvjedi su zavrili, HDZ-ova vladavina je ostala nepoljuljana, a zajedno s njome nisu se promijenili niti glavni uzroci koji su doveli do prosvjeda: propadanje ekonomije, rast nezaposlenosti
nezatienost radnika, potpuna socijalna neosjetljivost Vlade i siromatvo. Pribliavaju nam se izbori za koje je oito da nee nita promijeniti oporba koju predvodi SDP toliko je jadna i bezidejna, te u tolikoj mjeri u svemu to je bitno identina HDZ-u da niti najmanje ne zasluuje ime oporbe. U ekonomskoj politici SDP -a i HDZ-a, te ostalih parlamentarnih stranaka, postoji konsenzus: propadanje gospodarstva povremeno pokuavati zakrpati zaduivanjima, omoguiti poveano izrabljivanje radnika kako bi se poveali profiti, u svakoj prilici podilaziti krupnom hrvatskom i europskom kapitalu, koristiti poloaj Hrvatske kao ekonomske kolonije kako bi se pogodovanjem stranim korporacijama ostvarili osobni interesi, pod svaku cijenu uvesti Hrvatsku u EU i jo nemilosrdnije izloiti radnike diktaturi kapitala (obeavajui spas od institucije koja se ve u ovome trenutku ekonomski i financijski raspada), rasprodati sve to se moe, posebno strateke resurse i bez ikakve strategije pokuavati od danas do sutra odgoditi neminovni konani slom ekonomije...

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

iti SDP, niti HDZ, ve RAD IKA VLAST

Stoga su novi prosvjedi u budunosti neminovni. Kako postojee stranke i institucije rade u cilju ouvanja postojeeg stanja izlaz iz trenutne situacije predstavlja samo novi pokret naroda radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika, pobuna na ulicama i radnim mjestima, te stvaranje novih politikih snaga i oblika. Kako bi naa borba bila uspjena moramo iskoristiti trenutni period pasivnosti kako bi se to bolje pripremili, povezali, te uili na ranijim pogrekama i propustima. Prosvjedi nisu prestali zato to su ljudi poeli misliti kako je borba protiv Vlade besmislena, ve zato to su se prosvjedi iscrpili i to se inilo da ne daju nikakve rezultate. Jedan je od glavnih propusta bio taj to su predstavljali prije svega simbolini, a ne i ozbiljni, pritisak na vladajue institucije. Dok se masa prosvjednika,u prosjeku svaka dva dana, u veernjim satima iscrpljivala u dugotrajnim povorkama po Zagrebu, vladajui su se bez problema mogli baviti svojim uobiajenim aktivnostima, mudro ekajui da se prosvjedi iscrpe. Ovakvu pogreku vie ne smijemo ponavljati. Potrebno je, prije svega, u budunosti prestati s inzistiranjem na povorkama. Prosvjedne aktivnosti moramo usmjeriti prvenstveno prema cilju onemoguivanja rada institucija i Vlade dugotrajnim napadima i blokiranjem Sabora, Vlade, HDZ-ovih prostorija itd. To je ono to e vladajui osjetiti kao direktnu prijetnju. Radnika borba je tijekom prosvjeda svojim primjerom napada na HDZ-ove prostorije ukazala na jednu od takvih mogunosti, no naalost na primjer nije poprimio masovniji karakter. Jo je veu, te daleko teu, potekou predstavljalo izostajanje ukljuivanja organiziranog radnikog pokreta u pokret protiv Vlade. Niti jedan oblik iskazivanja nezadovoljstva u konanici ne moe nadomjestiti sindikalne

aktivnosti prosvjede kojima se organizirano pridruuju masovni sindikati, te konano niz trajkova, kao i generalnih trajkova koji imaju snagu paralizirati itavu zemlju sve do ispunjavanja zahtjeva. Birokratski sindikalni rukovodioci su uinili sve to je u njihovoj moi da veliki sindikati upravo kao i sada ne naprave nita od onoga to bi po svojoj dunosti morali. Teei postizanju sumnjivih kompromisa i uvanju svojih pozicija, kao i veza s vladajuim garniturama, sindikalna rukovodstva su ve mnogo puta izdala radnike, te isto svojom pasivnou ine neprestano. Iako su masovni sindikati trenutno uglavnom pod kontrolom onih koji nisu zainteresirani za nunu drutvenu promjenu, sindikati zbog svoje snage, brojnosti i infrastrukture predstavljaju neizostavan alat u borbi za interese socijalno potlaenih. Stoga je od prvorazredne vanosti da, posebno sada, svi koji na to moemo utjecati izvrimo pritisak kako bi se smijenila kompromitirana i birokratska sindikalna rukovodstva, kako bi u novim dogaajima i borbama koje slijede sindikati mogli,

dosljedno i borbeno, biti na prvoj liniji stvarne borbe za radnika prava i promjenu stanja u kojemu se nalazimo. Trenuci koji dolaze od nas e zahtijevati snaan angaman i mnogo portvovnosti u nastojanjima za promjenom drutva u interesu radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika. Na je cilj ovim asopisom, kao i ukupnim organizacijskim radom, u tome pomoi koliko je u naoj moi. elimo stvoriti organizaciju potlaenih koja e poivati na radnikom i socijalnom programu, koja e se beskompromisno boriti samo za njihova prava i zatitu, te stvaranje novoga drutva koje e, za razliku od kapitalizma u kojemu ivimo, omoguiti svakome dostojan posao i plau, zajameno obrazovanje i zdravstvenu zatitu, sudjelovanje u odluivanju o drutvenim pitanjima, te proiriti i dalje razviti ve steena demokratska prava, a ne ih na bilo koji nain ograniiti. Pozivamo vas da nam u tome pomognete ukljuivanjem u na rad, slanjem razmiljanja kritika i primjedbi, ali i tekstova i vijesti iz studentskog i radnikog ivota. RAD IKA BORBA

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

Kako do jo veih profita?Iskoristiti volontiranje

Jedan od novijih trendova na tritu rada vezan uz odreena zanimanja jest potranja za osobama koje su spremne raditi i puno radno vrijeme bez ikakve naknade od strane poslodavca, uz eventualne simboline naknade od strane burze . Radi se o krajnje beskrupuloznom i ekstremnom vidu iskoritavanja radnika omoguenom pritiscima i zahtjevima koje pred njih postavlja trite. Ovdje nije rije o, svakako ozbiljnom, problemu neplaene prakse u strukovnim kolama putem ega se uz suradnju kola i kapitalista otvoreno izrabljuju maloljetne osobe koje svojim gazdama bez ikakvog troka donose zaradu. Ovdje poslodavci koristei veliku nezaposlenost i tekoe pri zapoljavanju, kao i potrebu ostvarivanja radnog iskustva i davanja preporuka, rabe tzv. volontiranje. Radi se o za kapital veoma idilinom odnosu: radnik tokom punog radnog vremena donosi profit bez ikakvih trokova radne snage, a zauzvrat mu se daju stvari koje uope nisu materijalne i ne predstavljaju stvarne ekonomske kate-

gorije iskustvo i preporuke. Osim privatnika ovakve mjere koriste i dravne institucije kako bi i na ovaj nain pokuale utedjeti, naravno na tetu radnika. Eksploatacija radnika je tu dovedena do svoga vrhunca za sudjelovanje u izrabljivanju se, umjesto nadnice u konvencionalnom obliku izrabljivanja, sada daje ista magla. Naravno, nimalo ne iznenauje to se, kao i uvijek, najotvoreniji oblici izrabljivanja uljepavaju praznim frazama o volontiranju kao prilici i ulaznici u svijet rada. Jedna od njih je i koritenje ovakvih mjera za borbu protiv krize. Ne radi li se ipak o koritenju krize (vea nezaposlenost, tei uvjeti koje kapitalisti postavljaju za zaposlenje) za poveanje profita ? Ili, u sluaju dravnih slubi, pokuajima utede na tetu radnika. Uzrok krize nisu neke sluajnosti i nesretni sluajevi, ve priroda postojeeg ekonomskog sustava kapitalizma. Tonije, temeljna proturjenost sustava: proizvodnja se odvija na razini itavoga drutva, ima drutveni karakter, a

njezin cilj je stvaranje profita i privatno stjecanje interesi pojedinaca koji tee zgrtanju profita i interesi razvoja ekonomije se ne poklapaju. Za razliku od onoga to misli politika elita, kapitalisti i neki sindikalni birokrati izlaz iz krize ne predstavljaju olakice kapitalu, poticanje kapitalista da vie zapoljavaju, smanjivanje poreza za kapital, vee izrabljivanje radnika pod parolom kako svi moramo snositi teret krize, ve kao prvi koraci zatita radnika, stvaranje ekonomije usmjerene na zadovoljavanje drutvenih potreba nacionalizacija temeljnih grana i banaka, te formiranje organa radnike kontrole. U nekim izjavama, koje predstavljaju ili otvoreni izraz maloumnosti onih koji su ih izrekli ili nevjerojatno oholi cinizam, za mjere koritenja volontera se konstatira kako su usmjerene prema smanjivanju nezaposlenosti! Radi se, ba nasuprot, o poticanju nezaposlenosti budui da se na takav nain smanjuje interes poduzetnika za zapoljavanjem onih koje bi bili duni is-

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
platiti. U svjetlu navedenog razmiljanja jedna od najefikasnijih mjera smanjivanja nezaposlenosti bila bi nesumnjivo legaliziranje ropstva i masovno koritenje robova kao radne snage. Na tragu ove strategije ovo ekstremno izrabljivanje usmjereno je prvenstveno prema skupinama koje su najugroenije i koje su uslijed pritisaka kojima su izloene spremne prihvatiti bilo kakvu mogunost ulaznice u svijet rada: mladi kojima je iskustvo uvjet polaganja strunog ispita, oni koji su tek zavrili kolovanje i nemaju radnog iskustva, dugo vremena nezaposleni, starije osobe i invalidi Ve su na opoj razini prie ovakva volontiranja po svojoj logici i stupnju izrabljivanja koja podrazumijevaju nedopustiva. Stvari naravno postaju jo gore kada doemo do razine pojedinanih sluajeva u kojima radnici nerijetko ne samo da ne dobivaju nikakvu niti simbolinu naknadu, ve sami moraju plaati sta, zdravstveno i mirovinsko, bez mogunosti za ostvarivanjem makar povlastice za jeftiniji prijevoz.

9. broj www.radnickaborba.org

Eksploatacija radnika je tu dovedena do svoga vrhunca za sudjelovanje u izrabljivanju se, umjesto nadnice u konvencionalnom obliku izrabljivanja, sada daje ista magla. aravno, nimalo ne iznenauje to se, kao i uvijek, najotvoreniji oblici izrabljivanja uljepavaju praznim frazama o volontiranju kao prilici i ulaznici u svijet rada.

U zagovaranje i provedbu ovakvih praksi volontiranja ukljueni su kako drava tako i Hrvatski zavod za zapoljavanje, ime pokazuju duboko pristrani i proturadniki karakter, jo jednom potvrujui injenicu kako su oboje samo servisi kapitala koji pomau u tome da se radnike iskoritava preko svake mjere.

ze u obzir. U svim sluajevima radna snaga mora biti propisno plaena. Radno iskustvo, kao i poveavanje zaposlenosti i zapoljavanje najugroenijih socijalnih skupina, mora biti ostvareno uz puno i adekvatno isplaivanje rada, te ostvarivanje svih radnikih prava. Sve ostalo predstavlja najodvratniji i najotvoreniji oblik izrabljivanja, ma kako da se predstavljalo.

Za nas bilo kakvi oblici volontiranja koji ostvaruju profite za vlasnike kapitala i omoguavaju utedu na plaama radnika ne dola-

Razgovor s predsjednikom ezavisnog sindikata Brodosplit Zvonkom egviem:

Brodosplit emo braniti do zadnje kapi krvi!

O BRODOGRADNJI: Oko 2100 tvrtki je poslovima vezano uz brodogradnju. "Mi smo danas sa 27 000 radnika u brodogradilitu spali na 10000 ..." (Zvonko egvi) Mi smo zadnjih 40-tak godina napravili 25 najboljih brodova na svijetu; oni su dobili meunarodnu nagradu za brod godine.

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
Radnika borba: to biste rekli, kako se razvijala situacija u Brodosplitu u posljednje dvije godine, od donoenja Vladinog prijedloga privatizacije brodogradilita? Zvonko egvi: Odluka o privatizaciji brodogradilita nije bila odluka Europe, nego Vladina odluka. Od 1991. imamo demagogiju kako je dravno vlasnitvo nevaljalo. Tu se ne radi o problemu vlasnitva nego o problemu naina upravljanja. Onome tko bi doao na elo firme ta opasna floskula o tome kako je drava lo vlasnik poslala bi poruku radi ta hoe. Mi smo zadnjih 40-tak godina napravili 25 najboljih brodova na svijetu; oni su dobili meunarodnu nagradu za brod godine. Brodogradnja nije visoko profitabilna i to nije njezina zadaa; ona mora oko sebe vezati poduzea i druge stvari koje imaju interes u nju ulagati i zato je brodogradnja upala u probleme. Nikad velika brodogradilita nisu u privatnom vlasnitvu; to je mijeano vlasnitvo. Najblia nama, Italija ima brodogradilita 99 % u dravnom vlasnitvu. Dakle nije Europa tu puno pritiskala, ali i da jest zato bi nam ona sve odreivala kad nismo u EU. Radnika borba: Jednom dijelu ljudi iz Europe bi odgovaralo da se ugasi brodogradnja? Zvonko egvi: Sve je jasno. Konkurencija su Francuska, Njemaka, Italija, panjolska, no Nijemci i panjolci nisu ikada napravili brod godine. Trenutno se izgrauje najskuplji brod do sada, a raspravlja se ima li smisla zadrati brodogradnju ili ne. Dok se nama zabranjuju poticaji, u tom istom trenutku Njemaka je poticala svoju auto industriju, a Francuska brodogradnju. Europa je zajednica

9. broj www.radnickaborba.org

ravnopravnih naroda; malo sutra! Radnika borba: Kako je itava stvar oko privatizacije izgledala iz Vae perspektive? Imali smo prvi, pa drugi krug neuspjene privatizacije... Meni se stalno spoitava da sam protiv DIV-a. To je veliko ime malih mogunosti. Sa ovima koji su ponudili kupnju brodogradilita nikada se ona nee realizirati ako se ne desi politika odluka. A znate zato? Zapravo, oni koji ih ele kupiti, nemaju novaca. Bez obzira koliko je Brodosplit duan ili nije duan, ja bih Vam sad mogao 15 minuta nabrajati koliko je toga 1991. oduzeto vlasnitvu Brodosplita; evo samo nekoliko njih: prostor gdje je bila Jugoplastika, ovo parkiralite, ove zgrade (razgovor se odvija ispred Brodosplita - nap), rukometni klub, 2600 stanova...I to je sve uzeto, a sada netko neto daje Brodosplitu! Ja ne znam ima li obitelji u Splitu koja nije radila u Brodosplitu... Radnika borba: to u ovoj situaciji realno mogu uiniti sindikat i radnici?

Zvonko egvi: Ja sam na elu najveeg sindikata u Brodosplitu. Razgovarao sam s radnicima to se moe napraviti. Vrlo malo; ljudi vie ne vjeruju ni sindikatima ni politikim strankama. Ja u napraviti apsolutno sve, a znam da e me jedan dio ljudi sigurno podrati, da Brodosplit ne ode u onu povijest koju mu je Europa i politika vlast namijenila. Ve se 10 godina pria da Splitu ne treba Brodosplit; da je to guta novca. Do zadnje emo kapi krvi braniti Brodosplit ta bilo da bilo... Radnika borba: Kakvo je raspoloenje meu radnicima? Zvonko egvi: Radnici su uplaeni. Sve to misle, ako ih pozove, rei e otkaz. Onaj dio kvera koji ima posla i koji radi se jo nekako dri, a oni koji su na ekanju su u panici. Optereeni kreditima i brigom za budunost... Na kraju krajeva, kako se osjea ovjek koji ne zna kada se sutra probudi hoe li imati posao?!?

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
O OVI ARIMA:
Radnika borba: esto se alite na novinare... Zvonko egvi: Poseban je odnos novinara sa HRT-a i Nove TV prema brodogradnji. To je takva koliina neznalica koja ne zna o emu govori, ali apsolutno uzimaju sebi za pravo da rade na nepoten i nekorektan nain, a mi plaamo pretplatu da ih gledamo. Na primjer, nedavno je jedan novinar, koji je preao sa HRT-a na Novu TV, govorei o dravnoj potpori zbrajao umjesto da oduzima i prikazivao dug brodogradilita kao dvostruko vei nego to jest. Tu je u posljednje vrijeme i Slobodna Dalmacija koja pie protiv opstanka brodogradnje, oito se eli dokazati da za brodogradnjom nema potrebe. Ovo je sukob radnika i kapitala; oni koji su u brodogradilitima gradili afere umjesto brodova imaju podrku drave. Nije se sasjekla i sankcionirala prva afera koja se dogodila (a ja sam ju prijavio i bio sam svjedok na sudu), a onda se vidjelo da ovo dobro prolazi, pa onda idemo dalje... Kada je bio velik prosvjed ovdje u Splitu niste ga mogli vidjeti nigdje u novinama. Ja sam bio prisutan kada su se novinari svaali sa policijom koliko je bilo prisutno ljudi. Policija je govorila istinu, a novinari su pod svaku cijenu eljeli smanjiti koliinu ljudi. Kada je prole godine nagrada za najbolji brod na svijetu otila Brodosplitu, novinari su veu pozornost posvetili pitanju je li i kakve je Jelena Rozga imala gaice. To im je vanije od injenice da je 4000 radnika napravilo jedan takav brod; toliko o medijskom pristupu.

9. broj www.radnickaborba.org

Radnik Brodosplita o brodogradilitima o Hrvatskoj:

ADIO PAMETI!

Od kad je ustanovljena svjetska nagrada za najbolji brod u ovih 50 godina Hrvati su ak 27 puta dobili nagradu za najbolji svjetski brod godine! A samo totalne neznalice i potpuno nerazumni ljudi mogu ugroziti jedinu proizvodnju, jedini proizvod, jedini brend koji imamo za izlaz na svjetsko trite, a koji je ujedno temelj industrije svake zemlje koja ima brodogradnju (Kina, Koreja, Japan)...

Po tiskovinama o problemima brodogradnje sve ee piu oni koji zastupaju interes onih dijelova vlasti i kapitala koji pokuavaju umanjiti i sakriti svoj udio u pljaki Hrvatske i njenih brodogradilita. Glupost tih plaenika nadmauje jedino njihova neinformiranost i zla namjera iskrivljavanja istine. Tako na stranicama tiskovina analiziraju koliko se Peljekih mostova moglo izgraditi novcem potroenim u sanacije kverova. Koliko se eljeznikih pruga Zagreb Rijeka moglo povui. Ili kilometara autoceste asfaltirati. Tekstove prate slike poput one gdje radnik lei i pui, a preuuju da je taj radnik legao nakon to je dvanaest sati bez prekida vario po najveoj ezi na

uarenom limu ili po kii iban klikom burom. tovie, da je za to dobio mizernu nadnicu jer su mu najvei dio novca oteli oni iz struktura vlasti koji su istranim dravnim tijelima priznali da su svaki mjesec iznosili po dva milijuna eura iz Brodogradilita Split reketarei radnike brodogradilita skupa sa svim ostalim suradnicima, punei stranake crne fondove i depove pojedinaca. Uz takvu pljaku ni Microsoft ne bi bio profitabilan! E sad razni mranjaci ele uvjeriti javnost da su radnici brodogradilita sami sebe opljakali! I to oni isti radnici koji su zbog svoje marljivosti, uspjenosti i strunosti proglaeni za najbolje brodograditelje na svijetu. Od kad je ustanovljena svjetska na-

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
grada za najbolji brod u ovih 50 godina Hrvati su ak 27 puta dobili nagradu za najbolji svjetski brod godine! A samo totalne neznalice i potpuno nerazumni ljudi mogu ugroziti jedinu proizvodnju, jedini proizvod, jedini brend koji imamo za izlaz na svjetsko trite, a koji je ujedno temelj industrije svake zemlje koja ima brodogradnju (Kina, Koreja, Japan). Pritom je brodogradnja od ogromnog nacionalnog interesa za proizvodnju drave i samim time to multiplikativnim faktorom, koji je u Hrvatskoj 2,9 omoguuje trostruku zaradu sve pratee industrije koja onda porezima u dravnom budetu stvori prihod. A on opet pokrije sve gubitke kverova i jo je drava nakon to sanira kverove na dobitku. Prema tome kverovi nisu gubitai. Meutim mranjacima i njihovim plaenicima koji pokuavaju sakriti tragove

9. broj www.radnickaborba.org

pljake, istina, logika i perspektiva brodogradnje i kompletne hrvatske industrije nita ne znai. Adio pameti!

radnik Brodosplita

Praonica Plat je osnovana 1987. godine u Dubrovniku pri hotelu Plat, a radila je sve do 1991. Nakon zavretka rata biva privatizirana i predana veinskim dijelom donedavnim vlasnicima meu kojima se istiu Ivo Zec i Pero Srijemsi. U sezoni je praonica Plat, prema rijeima radnika, uvijek odlino poslovala i radila punom parom, ali radnicima se ipak prijetilo otkazima, te

su morali raditi u neljudskim uvjetima. Da stvar bude zanimljivija, jedan od veinskih vlasnika je osnovao svoj vlastiti obrt, naravno u toj brani, a radnici smatraju kako postoji velika mogunost da je upravo praonici Plat vlasnik oduzimao velik dio posla kako bi svojoj vlastitoj praonici priskrbio to vie klijenata. Prije 2 godine ovaj pogon kupuje poduzee Labud d.o.o. i

ostavlja istu upravu kao onu koja je preuzela praonicu u vrijeme privatizacije. Nakon samoubojstva Ive Zeca iz neutvrenih razloga prije 8-9 mjeseci praonicu Plat je preuzeo slovenski biznismen Igor Tomazin. Trenutno je u praonici Plat 15-tak stalno zaposlenih radnika, a u jeku turistike sezone primaju jo 15 sezonskih radnika. Praonica Plat obavlja poslove kao to su pranje i

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
glaanje rublja, posteljine i ostalih stvari velikom broju hotela i restorana na dubrovakom podruju (Plat, Astarea, Cavtat, Albatros, Epidaurus, Croatia, Argentina, Osmine, Mline). Postoje brojni primjeri nepravilnosti i krenja radnikih prava u praonici Plat. Na potpis su ih tjerali prijetei otkazima i nenormalnim uvjetima rada iako su i sadanji uvjeti izuzetno teki za one zaposlene u njoj. Prije nekoliko godina jedna osoba zaposlena sezonski bila je ponukana vienim uvjetima rada i robovlasnikim odnosima prijaviti sve inspekciji rada, ali kod odgovornih osoba nije naila na ikakav odaziv. Teko je i povjerovati na to su sve ove radnice bile spremne zatvoriti oi i utjeti zbog straha da e sutra biti otputene, te ostati i bez onih slabih primanja koje imaju. to se tie konkretnih uvjeta rada za ove slabo plaene radnike, oni nisu ni najmanje onakvi kakvi su zakonom propisani za obavljanje ovakve vrste djelatnosti. Sredinom ljeta kada temperature i u hladu doseu 35-38 stupnjeva, u pogonu praonice gdje se nalaze glavni strojevi za pranje i glaanje rublja temperature se penju na 45 stupnjeva bez

9. broj www.radnickaborba.org

U ugovoru sklopljenom izmeu radnika i praonice Plat, u lanku 9. stoji iznos bruto plae od 3.515,50 kn, a na isplatnim listama plaa radnika stajale su osnovice bruto 2.154,60 kn. To je samo jedan od mnogobrojnih primjera krenja zakona. Dakako, platne liste znaju biti uskraene radnicima i po 8 mjeseci. U lancima 6. i 7. istog ugovora stoji da je radni fond 40 sati tjedno i da radnici imaju pravo na jedan dan odmora, ali tadanji poslodavci uspjeli su samo ucjenama ishoditi potpise radnika za dobrovoljan prekovremeni rad.

odgovarajue klimatizacije za radnike koji obavljaju sav taj posao. Godine prolaze, a sva nadlena tijela ostaju gluha i nijema na sve nedostatke u kojima se praonica Plat nala, a sve iz kristalno jasnog razloga korupcije. Sve zbog korumpirane inspekcije rada, korumpiranog sindikata koji bi te radnike trebao predstavljati, korumpiranih direktora, tajnika i svih ostalih odgovornih za poslovanje praonice.

...sredinom ljeta kada temperature i u hladu doseu 35-38 stupnjeva, u pogonu praonice gdje se nalaze glavni strojevi za pranje i glaanje rublja temperature se penju na 45 stupnjeva bez odgovarajue klimatizacije za radnike koji obavljaju sav taj posao ...dotini Slovenac radnicima nije ponudio nove ugovore niti im plaa ugovorenu plau. Moda se vlasnik sa pogonom u Sloveniji ne ponaa kao robovlasnik, ali je naao mjesto gdje to svakako moe...

Praonicu Plat je prije par mjeseci kupio slovenski biznismen koji u Kopru posjeduje vrlo modernu i profitabilnu praonicu rublja, te svoj posao eli proiriti i na susjednu mu Hrvatsku. Slovenac je odluio renovirati i modernizirati praonicu Plat, a sve to su dakako popratili nai lokalni i dravni mediji. HRT-ov prilog o praonici bavi se Slovencem koji se odvaio investirati, a nema ni rijei o samim radnicima, o onima koju tu praonicu ve godinama odravaju na ivotu usprkos svim nedaama, nesposobnim direktorima i voditeljima, nestrunosti kadra koji ih je godinama vodio. Upravo o onim radnicima ija se zakonska prava ne potuju ve godinama, o onim radnicima kojima su uskraena sva njihova prava, koji ne dobiju ni ono to im je ugovorom zagarantirano, o radnicima kojima je toga svega dosta i koji ele promjene. Dotini Slovenac radnicima nije ponudio nove ugovore niti im plaa ugovorenu plau. Moda se vlasnik sa pogonom u Sloveniji ne ponaa kao robovlasnik, ali je naao mjesto gdje to svakako moe. Vrijede li radnici ita? Zar uistinu nemaju ikoga tko bi brinuo o njima u cjelini?

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

Proli mjesec Hrvatska je proslavila svoj 20. roendan. Prije dvadeset godina postala je samostalna drava, a ta se samostalnost oituje u tome da Hrvatska ima slubenu himnu, valutu, svoje gospodarstvo, slubeni jezik i konano pravo da joj nitko vie ne daje naredbe koje su protiv hrvatskih interesa. Hrvatska pod palicom HDZ-a, polako, ali uporno, ostvaruje dva vanjskopolitika cilja, ulazak u ivotni standard hrvatskih graana nevieno porasti...
Meutim, realnost je drugaija... Naime, Hrvatska je prije dvadeset godina restaurirala kapitalizam kao jedna od mnogih drava istone i jugoistone Europe. Kako je pri svakoj uspostavi (bilo ona ponovna primarna ili sekundarna) kapitalizma nuna akumulacija kapitala, tako ni Hrvatska nije bila iznimka. Procesom pretvorbe i privatizacije svu drutvenu imovinu radnicima je oduzela skupina politiara sa svojim suradnicima i to raznim zakonima legalizirala, a laima da e biti bolje u budunosti legitimirala, te ju potom u najveem broju sluajeva prodala ispod cijene buduim kapitalistima. Za to vrijeme radnici su se nali na cesti, dok je jedan dio prisilno umirovljen, kako bi se popravila slika nezaposlenosti i kako bi se kupili jeftini politiki bodovi, te pridobila naklonost odreenih interesnih skupina. Kako je internacionalnom krupnom kapitalu nuno to vee slobodno trite radi to bolje oplodnje kapitala, tako je i Zapad radio na ruenju granica istone i jugoistone Europe. Nakon pada Berlinskog zida 'javili su se' razni politiari koji su zagovarali ulazak u NATO i EU, te su postavili taj ulazak u obliku dva glavna, strateka i prijeko potrebna cilja. Hrvatska bi trebala sljedee godine ui u tu uniju, ime bi se proces ukljuivanja balkanske regije u zonu slobodnog trita pribliio svome kraju. Kakva je situacija na unutarnjem planu? Hrvatska je jedan od ivih dokaza da se moe proturjeiti ekonomskom razvitku. Naime, ako se pogleda struktura hrvatskog gospodarstva moe se vidjeti da je udio uslunih djelatnosti preko 60%. Logika ekonomskog razvoja ide nekako ovako: drava se u poecima razvitka najvie oslanja na primarni sektor koji se sastoji od poljoprivrede, rudarstva, ribolova, kojim se trebaju osigurati temelji za prehranu i energiju stanovnitva. Kako se zemlja razvija sve vei udio zauzima sekundarni sektor u kojem je industrija (a u njoj najvanija preraivaka industrija) i koji treba osigurati mehanizaciju poljoprivrede, masovnu proizvodnju roba (kako za potronju tako i za proizvodnju). Tek kada je zemlja osigurala prehranu stanovnitva, u smislu da nitko ne umire od gladi

ATO i EU. Time e

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
(u kapitalistiki najrazvijenijim zemljama postoji velik broj gladnih ljudi, ali za razliku od afrikih zemalja ne umiru masovno od gladi), ostvarila masovnu proizvodnju, ostvarila pretpostavke za izvoz, itd. moe se u kapitalistikom pogledu rei da je zemlja gotovo pa razvijena. Tu sada dolazi do dominacije uslunog sektora u kojem su usluge najbitnije - financijske, turistike, obrazovne, zdravstvene, itd. Meutim, to to se smanjuje udio sekundarnog sektora ne znai i da se smanjuje veliina istog. On apsolutno raste, dok se relativno smanjuje. E, sada tu nastupa Hrvatska. Ona ima daleko najrazvijeniji usluni sektor, mali udio primarnog i sekundarnog. Ali ovaj rasplet se dogodio tako to je industrija unitena, a ne relativno smanjena (apsolutno poveana), te to se svim silama i preutnim dogovorima kao i ekonomskim politikama ilo u tom smjeru. Kako ne postoji vrsta industrijska proizvodnja, koja nije dostignula onu iz 1989.g., ve raste po mizernim stopama, ako i ne pada, te koja je izgubila oko 40 000 radnika zadnjih godina - tako ne postoji neka baza koja bi stvarala nove vrijednosti, razvijala izvoz i tako povoljno utjecala na javne financije zemlje. Ovako je Hrvatska toliko zaduena da e ove godine naplata duga dostii treinu BDP-a, meutim ministrica financija e to rijeiti novim zaduivanjima. Ova situacija s toliko dominantnim uslunim sektorom, koji nema pokria, je alarmantna. Kod nas je najbitnija djelatnost turizam - za razliku od recimo Velike Britanije gdje je financijski sektor najjai. Prole godine zarada od turizma je iznosila 6.24 milijarde eura. Hrvatskoj dravi to ide na ruku, jer je otpoetka planirano da se napravi neka vrsta turistikog raja gdje bi bogati sitni i krupni buruji iz Europe dolazili uivati, pa na kraju i umrijeti

9. broj www.radnickaborba.org

Kako ne postoji vrsta industrijska proizvodnja, koja nije dostignula onu iz 1989.g., ve raste raste po mizernim stopama, ako i ne pada, te koja je izgubila oko 40 000 radnika zadnjih godina, tako ne postoji neka baza koja bi stvarala nove vrijednosti, razvijala izvoz i tako povoljno utjecala na javne financije zemlje. Ovako je Hrvatska toliko zaduena da e ove godine naplata duga dostii treinu BDP-a, meutim ministrica financija e to rijeiti novim zaduivanjima... ovdje(ogromna potranja za nekretninama od istih). Da bi se taj plan ostvario treba i razvijati trgovinu, ali koja e biti u rukama stranog kapitala (u veini), a njoj ve dvadeset godina ide na ruku i devizni teaj kojim je kuna duboko precijenjena (neki smatraju da bi devizni teaj trebao biti i do deset kuna za jedan euro). Pritom se ilo urno i u gradnju autocesta kojima e se 'povezati' cijela zemlja. Ali, poto su cestarine visoke, preko 80% prometa tegljaima vri se na starim cestama gdje su ne samo opasnost za promet, ve i ne opravdavaju silnu gradnju autocesta. S druge strane prometni strunjaci tvrde da je promet pravcem koji prolazi od Rijeke kroz Karlovac, manji nego pred raspad Jugoslavije. Dakle niti je promet premaio one bitne brojke (jer lako je rei da je promet povean u odnosu na ljeto 95' kad znamo da je rat trajao), niti je silne kamione 'prebacio' sa starih cesta. No, tim cestama se svake godine slijevaju turisti u potragu za uitkom. Meutim sve manje je radnikih porodica koje si mogu priutiti tjedan dana na moru, jer kako raste potranja tako rastu i cijene usluga na moru koje nisu skupe za Nijemca, Norveanina, Austrijanca ali za hrvatskog radnika jesu. Neki cinik bi rekao da radnici u Dalmaciji koji su dobili otkaze ili e ih dobiti, mogu bar besplatno na more. Ovi kontinentalni ne mogu ni to. Ne samo to, ve su tu i mladi (18-25), a oko 53 000 ih ne radi i to iznosi na razini drave 41.4% to je,

10

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
ako izuzmemo panjolsku, najvia stopa od svih zemalja EU. Grka ima niu stopu, ali tamo se mladi bune. Sljedei porazni pokazatelj je stopa rizika od siromatva koja iznosi 41.4% stanovnitva ukoliko se iskljue mirovine i socijalni transferi. To govori da je skoro polovica stanovnitva u opasnosti da upadne u siromatvo kad ne bi primali transfere (uz koje velika veina njih i dalje ivi na rubu siromatvato je i svjetska banka potvrdila). Sve su to rezultati dugogodinje politike HDZ-a i pasivnosti SDP-a. Stoga nije ni udno da je u prvih pet mjeseci na plae, mirovine, zdravstvo, socijalu otilo oko 85% prorauna, a u tih pet mjeseci je drava prikupila oko 7 milijardi manje. Pritom prosjena hrvatska obitelj troi priblino pola plae na hranu (32%), stan i prijevoz. S druge strane turisti koji dolaze troe manje od 15 % dohotka na hranu. S takvom strukturom dohotka, domai ljudi mogu sanjati da e ikada ii putovati po zapadnoj Europi. Uz ove injenice, zadnjih godina su mediji prihvatili veliku ulogu u propagiranju turizma. Pa tako u svim dnevnim novinama vidimo barem svaki drugi dan lanak o turizmu, pa bili to neki ekonomski pokazatelji ili pohvale stranih asopisa ili savjeti za poboljanje postojee turistike sezone...Recentni sluaj je sluaj radnica Kamenskog, tvornice koja je unato uspjenim vremenima prije dvadeset godina, od ove godine u steaju. Radnice koje su ostale bez posla otile su na prekvalifikaciju koju im je osigurala Wellness udruga Hrvatske! Trajalo je etiri mjeseca i nedavno su stekle diplomu. Sada bi 'samo' trebale pronai novi posao u nekom od wellness centara diljem Hrvatske. Novine su to pozdravile kao 'zavretak jedne dobre prie'. Izmeu ostalog, u lanku stoji, kako su radnice dale sve od

9. broj www.radnickaborba.org

...tu su i mladi (18-25) kojih oko 53 000 ne radi i to iznosi na razini drave 41.4% to je, ako izuzmemo panjolsku, najvia stopa od svih zemalja EU. Grka ima niu stopu, ali tamo se mladi bune. Sljedei porazni pokazatelj je stopa rizika od siromatva koja iznosi 41.4% stanovnitva ukoliko se iskljue mirovine i socijalni transferi. To govori da je skoro polovica stanovnitva u opasnosti da upadne u siromatvo kad ne bi primali transfere (uz koje velika veina njih i dalje ivi na rubu siromatvato je i svjetska banka potvrdila)... sebe da budu konkurentne na tritu i kako su stekle nova znanja, te e im biti lake pronai posao. Ovaj primjer jezgrovito prikazuje kapitalizam kao i turizam u njegovoj reiji. Radnici se moraju natjecati jedni s drugima kako bi naposljetku snizili cijenu sebi samima i tako omoguili kapitalu da ih zaposli, te tako ostvari profit. Oni sve moraju podrediti potrebama trita (itaj kapitala), bez obzira obavljali oni taj budui posao s mukom i odvratnou ili nekako drugaije. Nakon to ih kapital opet ispljune, onda e biti prisiljeni prekvalificirati se za neki drugi posao i tako do kraja svog jadnog ivota. S druge strane njihove gazde i njima slini svoje ivote zavravaju i na jadranskoj obali, sretni barem u tom trenutku. Radnice Kamenskog e, ako budu imale sree, raditi u tim centrima za wellness i umjesto da stvaraju novu vrijednost, to su cijeli ivot radile i tako doprinosile drutvu, sada e biti djelii stroja koji ne stvara nikakvu novu vrijednost. Sve u svemu zemlje periferije u koje spada i Hrvatska ne mogu ii logikom razvitka u kapitalistikom sustavu; ova je logika bila rezervirana za zemlje koje su danas najrazvijenije kapitalistike zemlje i svojim imperijalistikim tenjama dodatno onemoguuju nerazvijenim zemljama da neto promijene. Meutim jedino svjesnom akcijom radnika, rame uz rame sa ostalim radnicima Europe, te pomnim planiranjem gospodarstva, stvari se mogu promijeniti barem za radnike i njihove obitelji, a to znai i za veinu graana ove zemlje.

11

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
DUGIH OSAM GODI A zaposlenja, a preostalo ih je jo trideset i sedam...

9. broj www.radnickaborba.org

PRIA MLADE RAD ICE: U ovome drutvu kakvog danas imamo, radnik nikad nee prestati biti rob i rtva, iskoritena roba!
Moj zakljuak nakon 8 godina radnog iskustva je da ne postoji poslodavac koji e svoje radnike staviti na prvo mjesto ili barem na mjesto koje im pripada zajedno sa svim pravima koje imaju kao ljudi i kao radnici, a koje im drava ujedno zakonom garantira, ali ne provodi i ne osigurava provoenje. Razlog je velikim dijelom to se drava i poslodavci okreu jedino profitu, to je imperativ dananjeg kapitalistikog ureenja i sustava u kojem ivimo. I to treba mijenjati. Treba mijenjati sustav i drutvo. U ovome drutvu kakvog danas imamo, radnik nikad nee prestati biti rob i rtva, iskoritena roba. Sve vie postajem toga svjesna i kada pomislim da u to morati biti jo 37 godina, te da u na kraju svog ivotnog vijeka moda morati kopati po kontejnerima i/ili lijeiti dijelove tijela ije sam zdravlje darovala poslodavcu svojim iscrpljujuim radom, a ijim rezultatom (novcem) on sada vozi novi Audi, ide na krstarenje svijetomelim vrsto i odluno rei: E, EE! Diplomu SSS frizer stekla sam u lipnju 2003., u svojoj 19. godini. Osim diplome, u ruke sam ujedno dobila i odgovornost za svoj ivot i egzistenciju, iako sam se ve velikim dijelom sama uzdravala tijekom srednje kole, radei na praksi u frizerskim salonima i skupljajui kunu po kunu tringelta. Na taj nain, tedjelo se za nove hlae, bon za mobitel i osiguravao gablec za svaki dan.Voljela bih napomenuti da su ti dani prakse u frizerrskim salonima bili uvod u radniki svijet i suoavanje sa zbiljom; obespravljivanjem, zlorabljenjem i krenjem, ne samo radnikih prava, ve i dostojanstva ovjeka i nepotivanja njegovog integriteta. Napominjem da je ovdje rije o kolarcima, dakle maloljetnicima, koje ne titi niti kola, niti drava, pa je i roditelj sam prilino nemoan u pokuaju zatite svog jo uvijek maloljetnog djeteta, pred efovima mentorima spomenutih salona! Ugovor o obavljanju prakse potpisuju 4 strane: kola, poslodavac/mentor, obrtnika komora i uenik. Istog trena kada uenik kroi kroz vrata salona, njegove odredbe postanu mrtvo slovo na papiru. Uenik postaje jedina strana koja je primorana potivati obaveze i pravila, inae postane dodatno maltretiran, neocijenjen i/ili izbaen iz kole. Uenik ima pravo 3 puta promijeniti mjesto obavljanja prakse, no time se esto nita ne rjeava jer u globalu; svugdje je isto sa razlikama u nijansi, to u potpunosti odgovara stanju i poloaju radnika danas u hrvatskim poduzeima, obrtima, tvornicamaProfesori u kolama slijeu ramenima, objanjavajui da to nije do njih, i da oni ne mogu prisiliti mentore na potivanje uenika i njihovih prava. A tko onda moe?! Drava koja ih je propisala bez mehanizama kontroliranja i sankcioniranja za efove/mentore i pritom ostavila maloljetnu djecu uenike na milost i nemilost mentorima da ih koriste za potrebe svog poslovanja kako im odgovara. Tako se redovno deava da uenik odrauje daleko veu satnicu na praksi, vikendima, blagdanima, u danima koji su predodreeni iskljuivo za nastavu u koli, pa tako pojedini uenici u jednom danu rade po 7 sati u koli i onda jo 6-7 sati u salonu. Mnogi su rtve mobbinga, a da to sami niti ne znaju, rade pod prijetnjama, vrijeanjem, omalovaavanjem. Mentori ih koriste za obavljanje svojih privatnih poslova poput odlaska u banku, ljekarnu, na trnicu Vrlo esto tijekom cijelog kolovanja uenik ne primi niti jednu novanu naknadu za svoj rad koja mu pripada Ugovorom o naukovanju i Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju. Istovremeno, esto im uskrauju potpunu edukaciju u obavljanju strune djelatnosti od straha od budue konkurencije koja uenici postanu po zavretku svog kolovanja. To su alarmantne injenice koje treba pod hitno mijenjati! Svoje prvo slubeno, dakle legalno zaposlenje dobila sam tek godinu dana poslije zavrene kole, iako sam dobar dio te protekle godine radila razne poslie s nemogunou ikakve prijave i sklapanja ugovora o radu. Naravno, ne svojom voljom. Zapoela sam s radom u jednom caffe baru u oujku 2004. Iako sam prvog dana svog dolaska na posao predala radnu knjiicu i sve potrebne dokumente, poslodavac me prijavio tek 2 mjeseca kasnije, u lipnju, a da to nisam ni znala, iskoristivi moju naivnost i neznanje. Tri mjeseca radila sam bez ijednog slobodnog dana, vikendom i po 9 do 10 sati. Ne mogavi vie izdrati taj

12

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
tempo, nezadovoljna uvjetima rada, najavila sam otkaz. Onaj dio plae koji se dobiva na ruke nakon otkaza, naravno, nikad nisam dobila. Ustrajna u borbi za ono to sam krvniki zaradila, zaprijetila sam prijavom dravnom inspektoratu, na to sam dobila direktnu prijetnju; Mala, ti nema pojma s kim posla ima. Pazi se, jer znam gdje ivi. Sljedee slubeno zaposlenje bilo je u jednom zagrebakom kasinu u sklopu hotela. Rad u nonim smjenama dovoljno je naporan i stresan sam po sebi, no ovdje je jo dodatno bio otean svakodnevnim vrijeanjima od strane gostiju, sve redom iz kriminalnog miljea, koje je bilo doputeno zbog velikih novanih uloga u igru. Odluivi se kloniti nadalje rada u ugostiteljstvu gdje je bilo najlake mogue doi do zaposlenja s obzirom na radno neiskustvo netom nakon zavrenog kolovanja kada vas veina poslodavaca u struci ne eli ni vidjeti, okrenula sam se zanimanju srodnom vlastitom, educirala i naredne 3 godine radila u estetsko-medicinskom centru. Tamo je bilo osjetno ugodnije za rad i do dana dananjeg ono je bilo jedino moje zaposlenje na neodreeno. No to me nije osiguralo od otkaza nakon porodiljnog dopusta. Tek sam mnogo kasnije saznala da sam oteena, te da nikad nisam primila otpremninu na koju sam imala pravo. U sljedeim potragama za poslom, neizbjena su bila pitanja o branom stanju, broju djece, planovima za budunost u privatnom obiteljskom ivotu, te naravno ope pitanje; A tko uva dijete? Naravno, na takvim mjestima, gdje su se pitala takva pitanja, nikad nisam dobila posao. To je uasno poniavajue, uvredljivo i bezobrazno; trebalo bi biti kanjivo, naroito u dravi koja se stalno razmee time kako zagovara pronatalitetnu politiku. U jednom wellness centru, unato predivnom ambijentu, cijeli odjel je svakodnevno bio predmet ikaniranja voditelja. Kolegica i ja, kao novije zaposlenice, posebno smo bile na tapeti. Obraanje sa omalovaavajuom notom, neravnomjerno rasporeen posao i slobodni dani u mjesecu, prijetnje otkazom, bile su svakodnevica do dana kada sam se obratila direktoru sa konkretnim primjerima mobbinga. U strahu od tubi, neke stvari su se promijenile, no na tom mjestu nikad nije bilo ugodno raditi. Nakon pola godine torture, promijenila sam radno mjesto. Obeavali su med i mlijeko u tom novootvorenom antistresnom centru; rad u 2 smjene, 6 sati dnevno, nedjelja slobodna, svaki dan osigurano pola sata antistresnog tretmana za sve zaposlenike i redovite antistresne masae. Nakon nekog vremena, postalo je pravilo da do 21h naveer zaposlenik nije znao kada sutra mora doi na posao; hoe li to biti ujutro, popodne, dvokratno ili ak cijeli dan. O eljama klijenata i potpunoj bezobraznosti poslodavaca koji su razmiljali jedino o profitu, ovisio je na sutranji raspored. Od nas se poela oekivati fleksibilnost. Za nekog tko ima dvogodinje dijete, to je bilo nemogue i prestresno. Bilo je za svakoga u tom centru, no nitko to nije htio rei naglas. Osim mene. Nakon nekog vremena, izborila sam se za fiksnije vrijeme rada, i time navukla bijes poslodavaca i zaposlenika, koji se iz meni neshvatljivih razloga, nisu htjeli izboriti zajedno sa mnom. Strah, nesigurnost, kivnost, ljubomora, neiskustvo, neznanje, navika na obespravljenost i nemonost? Kombinacija navedenog? Vjerojatno. Centar se zatvorio nakon 2 godine rada, pogoen krizom i nesposobnou, a prevelikom gramzivou i pokvarenou svojih vlasnika. Protiv idejne zaetnice i osnivaice tih centara, diljem Hrvatske i svijeta, a i nekih njezinih sljedbenika, podignute su kaznene prijave, u Sloveniji ak za nesavjesno lijeenje i smrtni ishod klijenata, te je ishoena zabrana rada. U Hrvatskoj, franizni centri, pod drugim imenom koje se svako malo mijenja, normalno rade, iako je podnesena kaznena prijava DORH-a protiv jednog djelatnika koji je izuio praksu svoje uiteljice i poeo prakticirati na svoju ruku.

9. broj www.radnickaborba.org

Spomenimo da privatni tretman sa uiteljicom stoji 1000 eura, i da je novac i profit jedino o emu brinu uiteljica i njezini centri. Niti o klijentima, niti o zaposlenicima. Te nadalje, vrlo vjeto izbjegavaju ruku zakona koji im ogroman profit, zaraen na leima zaposlenika i klijenata, omoguava. Jedna od posljednjih stanica u ovoj prii jedne radnice smjetena je ponovno u kafi. Ovaj put na preporuku zajednikog prijatelja koji je, kao i ja na kraju, ostao opeen neisplatom plae. Sada ve 8 mjeseci neuspjeno utjerujem dug u iznosu od 800 kn jer se samo zamolbom i razgovorom ne moe rijeiti. Iskreno, ne znam kako bih ikome dokazala preko-vremeni rad, rad nedjeljom i plaanje djela plae na ruke. Zbog toga je dug znatno vei, a kada je ostao neisplaen, bacio je mene i moju obitelj zajedno sa 3-godinjem djetetom na rub egzistencije. Tu je i problem pravne drave i dravnog inspektorata. Da sluaj i zavri na sudu, drava e ih kazniti zbog prekraja zakona, ali nee ih obvezati na isplatu dugovanja osim ako ne podnesem privatnu tubu, za koju naravno nemam novaca. Dakle, kod nas i pravda kota. I za pravdu treba imati novaca. Besplatna pravna pomo je kozmetiki instrument. Zahtjeva toliko papirologije, potvrda, prikupljanja dokumenata, da je mnogima vea muka prolaziti kroz taj mukotrpni i dugotrajan proces nego zaboraviti na dug svog poslodavca. Naravno, tako je i osmiljeno; da postoji, a ne da slui onima kojima je potrebno. Toliko o naoj dravi, sustavu, ZOR-u i zatiti radnika. Tada sam prvi puta bila prisiljena icati okolo kako mi dijete ne bi krenulo boso u vrti na jesen, budui da je svoju ljetnu obuu prerasla i valjalo je obnoviti cijelu garderobu, a ja sam bila prisiljena 2000 kn rastegnuti na 2 mjeseca pokrivanja svih obaveza i trokova za ivot. Poslodavac je ostao gluh na molbe ak i nakon smrti moje majke, kada sam oekivala konano ispunjenje obeanja o isplati uskoro, te sam primala sms obavijesti svaki put kad bi ga podsjetila na dugovanje. No dobila sam samo izraenu suut i prazan bankovni

13

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

imamo, radnik nikad nee prestati biti rob i rtva, iskoritena roba. Sve vie postajem toga svjesna i kada pomislim da u to morati biti jo 37 godina, te da u na kraju svog ivotnog vijeka moda morati kopati po kontejnerima i/ili lijeiti dijelove tijela ije sam zdravlje darovala poslodavcu svojim iscrpljujuim radom, a ijim rezultatom (novcem) on sada vozi novi Audi, ide na krstarenje svijetomelim vrsto i odluno rei; E, NEE! Onaj tko misli da kapitalizam i parlamentarna demokracija danas idu ruku pod ruku zajedno sa moralnim naelima, ljudskim i radnikim pravima, ili pripada kapitalistima gamadi koja od ovog drutva jako lijepo i sigurno ivi ili vrlo uspjeno izbjegava suoavanje sa istinom i zbiljom. I jedno i drugo treba mijenjati. Zato ja sudjelujem u RADNIKOJ BORBI.

raun. Da napomenem, kafi je zatvoren, a u pogon je puten novi luksuzni restoran u samom centru grada. Braa vlasnici i dalje uivaju situiranim i lagodnim lifestylom, ne odgovarajui ikome za oteenu gladnu radnicu i njeno boso dijete. Posljednja pria smjetena je u fitness centar. Vlasnik, inae profesor na Kineziolokom fakultetu i instruktor skijanja, posjeduje fitness centre na 4 lokacije u Zagrebu. Njegova poslovna filozofija je imati po jednog zakonski zaposlenog djelatnika u svakom centru, a svi ostali zaposlenici rade na crno ili preko SC-a za najniu moguu dnevnicu u gradu. Tako je u centru gdje sam ja radila, bila zaposlena samo voditeljica centra, koja je ujedno i titila interese svog poslodavca, a moja malenkost zajedno sa 4 instruktora, domarom i istaicom se odrekla gotovo svih svojih radnikih prava, Ugovora o radu, prijave, plaanje doprinosa, godinjeg, bolovanja, jer eto tako mi ne prijavljujemo, kae ef, a ti uzmi ili ostavi. Moda, vidjet emo, zakljuuje proroanski on, zajedno sa poslovicom : Probleme treba rjeavati, a ne stvarati.

Moj zakljuak nakon 8 godina radnog iskustva je da ne postoji poslodavac koji e svoje radnike staviti na prvo mjesto ili barem na mjesto koje im pripada zajedno sa svim pravima koje imaju kao ljudi i kao radnici, a koje im drava ujedno zakonom garantira, ali ne provodi i ne osigurava provoenje. Razlog je velikim dijelom to se drava i poslodavci okreu jedino profitu, to je imperativ dananjeg kapitalistikog ureenja i sustava u kojem ivimo. I to treba mijenjati. Treba mijenjati sustav i drutvo. U ovome drutvu kakvog danas

Radnica

14

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
Radnici Dalmacijavina u trajku:

9. broj www.radnickaborba.org

Razgovor s predsjednikom ezavisnog sindikata Dalmacijavina

Radnika borba: Dakle, radnici Dalmacijavina su ponovno poetkom tjedna uli u trajk...

Lukica Bucat: Da, to nam je trinaesti trajk u zadnje dvije godine. Razlog je naravno vezan uz Zakon o radu. Po Zakonu o radu moe se trajkati iz dva razloga: neisplata plaa i nepotpisivanje kolektivnog ugovora. Mi smo prvenstveno pokrenuli trajk iz prvog razloga, a usto smo traili i sve ono drugo smjenu uprave, privatizaciju Dalmacijavina, ulaganje u Dalmacijavino Samo, naravno u tome nismo uspjeli. Oito je da sindikat u Hrvatskoj nije toliko snaan da moe barem preko sredinjica neto znaajnije promijeniti. Vidjeli ste i kako je ilo sa prikupljanjem glasova za referendum, pa kako je to, je li, zavrilo. Zavrilo je trgovinom i to je ono to je najalosnije. I ovdje se radi o trgovini. Pokrenuli smo trajk, trajkamo zbog tri neisplaene plae i juer u Zagrebu dogovorimo okvirno dvije plae. Za jednu sam siguran, a za ovu drugu jo nisam siguran, a mi, eto moramo prekinuti trajk Radnika borba: Kakvo je trenutno stanje u poduzeu i ega se najvie bojite? Lukica Bucat: Poduzee je pred steajem koji znai sigurnu likvidaciju Dalmacijavina, a to znai gubitak svih radnih mjesta. Radi se o istoj trgovini u pregovorima drava kao drava ima u njoj jae argumente, pa i silu (ne mislim na silu kao fiziku silu, jasno), a sindikat mogunost trajka i izlaenja u medije. Radnika borba: Kada su zapoeli problemi sa Dalmacijavinom? Lukica Bucat: U prolom sustavu, u Jugoslaviji, bili smo jedna od jaih firmi u ovoj regiji. Mi smo onda i posuivali ugroenima novac, znate kako je onda ilo komitet naredi, pa se dio sredstava prelije

na drugu stranuMi smo onda proizvodili 40 milijuna litara pia godinje, nismo nikada imali neke velike plae, ali su uvijek bile redovite. Neki puta smo dobivali i one trinaeste plae u godini. U biti je sve krenulo naopako od 1995. Nakon to je drutvena imovina prela u dravno vlasnitvo mi smo kao i svi dobili mogunost pretvorbe. Prvu pretvorbu smo predloili krajem 1992. ili poetkom 1993. Meutim, ta prva pretvorba nije prihvaena, pa smo ili u neku drugu, pa onda ni ona nije prihvaena. Pretvorba je zavrena tek poetkom 2002. godine. Nakon toga se krenulo sa privatizacijom Dalmacijavina: 2004. prvi natjeaj, tada se dug popeo toliko visoko da se nitko nije javioNakon toga je iao drugi krug u kojemu su se pojavile samo dvije firme kao kupci Kerum iz Splita i jedna firma iz Lovrana koja se zove Luje. Oni su dali ponudu fondu, meutim fond nije prihvatio ni jednu ni drugu. Nakon drugog kruga, koji nije proao ba slavno, nastala je ona

afera Mali maestro, pa onda Veliki maestro. Dalmacijavino je bila osnova za pokretanje tog postupka pri emu je Gotovac, tadanji predsjednik fonda za privatizaciju, zavrio u zatvoru, a na predsjednik nadzornog odbora, Matanovi, je trenutno u zatvoru. Tada se privatizacija vratila na poetakNo, jo smo mogli koliko toliko poslovati do jedanaestog mjeseca 2008. tada smo prestali primati redovite plae. Kasnile su najprije mjesec, pa dva mjeseca, pa tri mjesecai tako su poele nae borbe za plae i trajkovi. Bilo je jasno kao dan da takav nain ponaanja i rukovoenja Dalmacijavinom, tj. odnosa vlasnika, a vlasnik je drava, ne moe dugo trajati i da ne vodi nigdje. Sada smo, nakon dvije i pol godine, doli pred kraj te hitne privatizacije Radnika borba: Kolika je bila odgovornost uprave, posebno u smislu nezakonitih radnji?

Lukica Bucat: Ovdje su svi opljakani.

15

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
Opljakano je Dalmacijavino, opljakani su radnici. Tko ih je opljakao. Opljakao ih je de facto vlasnik, odnosno drava na nain da je stvarao svoje uprave i svoje nadzorne odbore koji su opet stvarali svoje direktore, koji su svi po maloovaj 100 kn, ovaj 100 000 kuna. Ja ne mogu nikoga optuiti jer to je sve pokriveno papirima, to jedino moe USKOK ako dobije politiki nalog, a bez njega nee ni oni. Nitko to ne radi na nain da uzme iz blagajne 100 000 kuna i onda ode kui. To se pokrije Vidite, alkohol koji se moe kupiti po 4.80 kn mi smo plaali 6.30 kn. No kada bi to dolo na sud odgovor bi bio: Mi ne moemo to uzeti za 4.80 jer smo se zaduili i trebalo je platiti avans. No, moe to biti i sasvim druga pria. To je teko dokazati.

9. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba: Kako to da postoji toliko povjerenje u privatizaciju kao rjeenje problema i osiguravanje budunosti Dalmacijavina? ije li nam iskustvo pokazalo suprotno? Posebno: u pravilu se dogaalo da su pravi problemi sa privatizacijom tek zapoinjali, novi vlasnici najee nisu zainteresirani za ulaganja i nastavak proizvodnje, nego za prodaju atraktivnog zemljita Lukica Bucat: Ja sam razgovarao s kup-

cem koji planira kupiti Dalmacijavino, on ne misli gasiti proizvodnju. Misli je cijelu zadrati, uz dislociranje dijela proizvodnje na neke njemu jeftine terene; takoer misli i zbrinuti ljude po kolektivnom ugovoru, dakle dati otpremnine uveane za 50%. Zato smo mi kao radnici za to rjeenje? Kao predstavnik radnika bio sam prije nekih dva i pol mjeseca na sastanku s ministrima tamo su bili obankovi, Kalmeta, Popija, Gali, Ozren Matijaevi, te predsjednik uprave Dalmacijavina . Pitao sam to e se dogoditi ako ne bude kvalitetnog kupca za Dalmacijavino. S obzirom na dug koji sada iznosi 950 milijuna kuna i s obzirom na potpuno devastiranu proizvodnju sve nae proizvodne linije su stare 30

Ovdje su svi opljakani. Opljakano je Dalmacijavino, opljakani su radnici. Tko ih je opljakao. Opljakao ih je de facto vlasnik, odnosno drava na nain da je stvarao svoje uprave i svoje nadzorne odbore koji su opet stvarali svoje direktore, koji su svi po maloovaj 100 kn, ovaj 100 000 kuna. Ja ne mogu nikoga optuiti jer to je sve pokriveno papirima, to jedino moe USKOK ako dobije politiki nalog, a bez njega nee ni oni. itko to ne radi na nain da uzme iz blagajne 100 000 kuna i onda ode kui. To se pokrijeVidite, alkohol koji se moe kupiti po 4.80 kn mi smo plaali 6.30 kn

godina - dobili smo odgovor da emo tada sigurno morati u steaj. To, s obzirom da steajne mase vie nemamo, budui da je sve pod hipotekom drave, a dug je etverostruko premaio temeljni kapital, znai sudbinu slinu onoj radnica Kamenskog. Tada smo mi kao radnici predloili da se ne ide u steaj nego da pokuamo nai mogunost privatizacije Dalmacijavina u okviru organiziranog radnikog dioniarstva uz stratekog partnera. Mi smo krenuli u tom pravcu i u razgovoru je

ponuditelj rekao da e se jedan dio dionica prepustiti radnicima.

Radnika borba: to je sa mogunou preuzimanja od strane radnika ? Lukica Bucat: Mi bi kao radnici, s obzirom da se radi o firmi koja ima i brendove i kvalitetne ljude za proizvodnju, mogli moda i sami preuzeti Dalmacijavino, odnosno kupiti firmu. No, ostali bi dugovi koji se moraju podmiriti, a teko da bi nam

HZZO oprostio toliko visoki dug. To bi morali nekako pokriti. Jednako tako bi morali i uloiti u proizvodnju. U redu, linije nisu toliko skupe kvalitetna se moe nai i za dva milijuna kuna, no ovdje je devastirana i tehnologija tipa podruma, cjevovoda, pumpi, filteraSve bi to trebalo kupiti, a po procjeni sindikata za to bi trebalo barem 20 30 milijuna kuna. Morali bismo i podmiriti dugove prema zaposlenima, kao i zbrinuti stare ljude koji ve jedva rade, za to bi nam opet trebalo barem 20 milijuna kuna. Kada bi radnici

16

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
preuzeli Dalmacijavino trebali bi osigurati otprilike 150 milijuna kuna. Bili smo u banci za obnovu i razvoj, mogli bi dobiti kredit, no njega bi trebalo i vratiti Naravno, veliko je pitanje da li bi to drava dozvolila. No, nakon svega dolazimo do pitanja kako proizvod plasirati na trite. Da bi ga uspjeli plasirati, osigurati dosadanju cijenu svojstvenu naim proizvodima, kao i uloiti potreban iznos za marketing, platiti za dolaenje na policu, a treba uzeti u obzir i veliki uvoz vina posebno iz Makedonije koja su jeftinija, toliko bi se morali zaduiti da bi za godinu dana najvjerojatnije propali. tanke u vezi toga. Svi bi htjeli biti direktor, a opet nitko ne bi htio biti direktor. Kada bi netko postao direktor odmah bi se postavilo pitanje nije li on moda postao direktor na temelju dogovora, prema kojemu za odreeni iznos u nekome roku treba otputati radnike ili pogodovati konkurenciji itd. Radnika borba : e bi li bilo mogue da direktor kao osoba ima samo formalno tehniki znaaj, a da se odluke o poduzeu, koje bi onda on slijedio, donose na skupu svih zaposlenih radnika koji bi se sastajao periodiki, evo recimo ovdje ispod na dvoritu koje je dosta prostrano? Lukica Bucat: Jasna mi je ta ideja, ali ovdje stvari stoje malo drugaijeU Dalmacijavinu su takve ideje prije dvadeset godina, kada se neto u tom obliku moda i moglo izvesti, bile bogohuljenje, reakcije bi bile ti si iz Beograda, nitko o tome nije ni pomiljao. Danas radnici koji su tada imali 30 35 godina ve imaju preko 50 i stalo im je samo do toga da im netko da otpremnine i da odu u mirovinu, a onda ih ba briga tko e biti direktor. Nemaju niti volje niti elje da upravljaju i time se bave. Nije im

9. broj www.radnickaborba.org

do toga da se na takav nain bore jer znaju da e ovdje biti jo dvije ili tri godine i onda idu u mirovinu. Radnika borba: elite rei da kada bi ovdje dolje sazvali skup nitko ne bi doao?

Sada dolazimo do druge stvari. Ovdje, makar zadnjih petnaest godina, ljudi ive u totalnom rasulu. Ovdje niti tko tkome vjeruje, niti postoji solidarnost, niti postoji zajednitvo, svako gleda kako bi uspio doi do 100 kuna. Ljudi su puni nepovjerenja ve i prema svojim kolegama. Kada bi mi ili u kupnju firme i kada bi mi dobili odobrenje postavlja se pitanje tko e biti direktor i tu nastaje totalni nered, imali smo sas-

Lukica Bucat: Pa, ja sam sazvao sastanak o radnikom dioniarstvu, zapravo dva sastanka. Upravo radi toga da vidim zainteresiranost radnika za sve to jedan u srijedu, a drugi u etvrtak oba u 14h. Nama je radno vrijeme do 15 i namjerno sam sazvao toliko rano, znajui koliko to dugo mora trajati praksa je inae ovdje da ljudi idu kui ve oko 14 i 15. Nas je oko 300 u Splitu, a na prvi sastanak je dolo 47 ljudi, dok je na drugi dolo osmero

Radnika borba:a radilo se o osnovnom pitanju vezanom uz budunost poduzea Lukica Bucat: No, ljude ne zanima ta budunost, njih zanima osobna budunost, a ona se vidi u dobivanju otpremnine i odlasku u mirovinu

17

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
Radnika borba: Dakle nedostatak solidarnosti kao osnovni problem? Lukica Bucat: Upravo o tome govorim. Nije to samo problem Dalmacijavina, to je problem u masi firmi. Ti radnici se na stotinu naina osjeaju prevareni i izigrani, iako su i oni sami krivi zato jer se nikada nisu bunili. Evo recimo, radim anketu u vezi organiziranog radnikog dioniarstva i nitko nee ispuniti anketni listi dok se ne vidi kako je rukovoditelj ispunio. Nae se tu neka iznimka koja misli glavom, no u principu svi ovako razmiljaju. Radnika borba: Kako sada stoje stvari sa proizvodnjom? Stalno su govorili mi emo to rijeiti, mi emo to rijeitiStigao je deseti mjesec dolo je rjeenje vi vie ne smijete proizvoditi estoka pia i vino. A ta emo proizvoditi kvasinu i sokove? Zato ne proizvodimo? Zato to drava usklauje poglavlja s EU, pa u poglavlju 8 o trinom natjecanju pie da one firme koje su dune dravi i koje ne mogu dobiti bankovnu garanciju, a plaaju troarinu, ne mogu dobiti troarinski broj. Kako je drava iz godine u godinu dozvoljavala dug koji je doao do 950 milijuna kuna drava nam ne moe odobriti poslovanje, budui da u protivnom kre sporazum s EU. To e se rijeiti kada nas netko kupi, jer e se tada ponititi dug. To je jedina ansa da proizvodimo. U ovih sedam mjeseci smo izgubili kompletno trite to se tie estokih pia, a da ne kaem da smo prije nove godine imali prilike izvesti nae robe u vrijednosti od osam milijuna kuna, a nismo mogli. Vlasnik onemoguava poslovanje vlastite firme.

9. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba: o problem nije samo u Dalmacijavinu, Dalmacijavino je samo jedan primjer, tu se radi o stotinama firmi po cijeloj Hrvatskoj, o cijelim industrijskim granama, pa ako elimo, i o obrazovanju i znanosti Lukica Bucat : Tako je, da. Juer smo bili s ovim naima iz brodogradilita. Oni imaju malo drugaiji problem. Svako poduzee ima neki svoj problem i tu dolazi do nezajednitva. Tu postoji i zajedniki okvir, ali Kada sam zadnji put pozvao kverane da dou pruiti podrku u prosvjedu oni su mi poslali telegram potpore. Zato? Zato to to drava tako mudro isplanira neu rei da je namjerno, ali ispada tako tono u tom trenutku oni potpisuju ugovor za izgradnju dva nova broda. I jasno, to je sada ljudima vanije? Zar e izazvati sebi problem, pa da im kau neemo vam to potpisati zato to ste napravili nered? S druge strane, da sada kver sutra organizira prosvjed mi smo u Dalmacijavinu vezani sa jednom i pol plaom koja nam je obeana i koju ne moemo ugroziti

Lukica Bucat: Zaustavili smo se na proizvodnji od otprilike 6 milijuna litara godinje. No, od desetog mjeseca ne proizvodimo jer nam je vlasnik, drava, zabranio proizvoditi. Ve sam od treeg mjeseca prole godine bio upozoravan na sastancima s ministrima da e se Dalmacijavino nai u situaciji kada vie nee moi proizvoditi jer vie nee moi dobiti troarinski broj.

18

eposredni zahtjevi Radnike borbe

preuzimanje velikih propalih poduzea od strane drave uz uspostavu radnike kontrole; tako se moe zatiti na tisue radnih mjesta, poduzea spasiti od propasti i rekonstruirati, te putem radnikog nadzora onemoguiti daljnje cvjetanje kriminala i zakulisnih igara smanjenje radnog vremena na 35 sati tjedno praeno odgovarajuim poveanjem zaposlenosti i bez smanjivanja plaa

osiguravanje hitne isplate svih zaostalih plaa otre zakonske mjere protiv svih poslodavaca koji ne isplauju plae na vrijeme i prisiljavaju na

drastino poveavanje radnikih plaa, te drastino poboljanje radnih i ivotnih uvjeta, rast plaa u skladu s rastom ivotnih trokova

uvoenje ekstremno progresivnog poreza koji omoguuje poboljanje ivotnog poloaja najsiromanijih slojeva na temelju optereivanja najbogatijih

uvesti dodatne oblike poreza na svu zaradu koja nije steena vlastitim radom (renta, profit, kamata, dionice)

snano poveanje proizvodnje koja treba biti to vie pod kontrolom samih proizvoaa

potpuni prestanak svake privatizacije, posebno ukidanje mjera usmjerenih prema privatizaciji kolstva, zdravstva, stratekih i prirodnih resursa

bez izuzetka ukinuti svu nezakonito provedenu privatizaciju, te konfiscirati svu imovinu i zaradu steenu na taj kriminalni nain

drutvo koje e poivati na maksimalnoj socijalnoj zatiti svih pojedinaca, koje e svakome biti u stanju pruiti mogunost zapoljavanja, te plae i mirovine od kojih se moe pristojno ivjeti

prekinuti proces privatizacije (rasprodaju) svih grana od opedrutvenog interesa

na taj nain steeno bogatstvo preusmjeriti u poveanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromane

poslovanje banaka iz slube krupnoga stranog kapitala staviti u slubu razvoja ekonomije stavljanje poslovanja banaka pod demokratsku kontrolu samog naroda putem nacionalizacije

Ako ste nezadovoljni stanjem u drutvu, stalnim gaenjem radnikih prava, politikom scenom obiljeenom vladavinom gotovo identinih HDZ-a i SDP-a, kao i ostalih parlamentarnih stranaka, potinjavanjem cjelokupnog ivota interesima kapitala i privatnih profita, te se elite boriti za drutvenu promjenu javite nam se . Odgovornost za promjenu lei na svakome od nas... Do promjena moe doi samo ako se svi ukljuimo u borbu za njihovo postizanje i ako se poveemo. Sami ne moemo ostvariti svoje ciljeve, ve samo udrueni u organizaciju. Na je cilj formirati snanu organizaciju koja e se beskompromisno boriti za zatitu interesa radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika i radikalnu promjenu drutva u interesu svih potlaenih. U tome nam je vaa pomo neophodna... Radnika borba

Web stranica www.radnickaborba.org Kontakt: radnicka_borba@yahoo.com 095/826 6179

19

Niti HDZ niti SDP, ve RADNIKA VLAST!