ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
10. broj www.radnickaborba.org

Radnici - studenti, vrijeme je za otpor!

U OVOM BROJU: Kanjavanje neisplate plaa

ZA RAD IKU VLAST!

3. str.

Na asopis za socijalna pitanja, posveen prvenstveno vijestima, 5. str. EU: Druga strana prie intervjuima i analizama iz radnikog ivota, ali i kritici drutva u 9. str. kojemu ivimo, doekao je svoj Likvidacija drvne industrije deseti broj. Posebno nam je drago to od ovoga broja naim 13. str. Radniki pokret i marksizam, itaocima moemo ponuditi i socijalizam, konkretniji oblik pomoi uslugu staljinizam... besplatnog pravnog savjeta 18. str. Akademska solidarnost vezanog uz radno pravo od strane profesionalnog pravnika. Ukoliko 25. str. smatrate da su vaa radnika prava Financijska kriza EU

prekrena ili ukoliko ne znate koja su vaa prava, a ne znate niti kome se obratiti slobodno nas kontaktirajte i u najkraem vremenu emo pokuati pruiti odgovor. asopis Radnika borba ureuju i distribuiraju aktivisti koji za svoj rad ne dobivaju ikakvu naknadu, a financira se iskljuivo na temelju njihovih vlastitih doprinosa. Svjesni smo da uslijed ovakvih, prvenstveno financijskih, ogranienja postoje mnoge stvari koje bi mogle i trebale

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
biti napravljene bolje. Prvenstveno, nastojat emo to je mogue vie poveati broj primjeraka, kao i njihovu dostupnost to irem krugu ljudi. Takoer, za sada zbog resursa ne moemo izlaziti ee od jednom u tri mjeseca. No, usprkos ovim ogranienjima Radnika borba ostaje jedini tip ovakvog asopisa u Hrvatskoj. Njegov je sadraj prvenstveno posveen radnikim pitanjima, ali i problemima nezaposlenih, studenata i umirovljenika iz svih dijelova Hrvatske svih onih ija su prava danas pogaena. Druga izdanja koja su po sadraju najblia nama su sindikalni glasnici, no oni u pravilu donose samo vijesti vezane uz svoj sindikat, dok je na cilj stvoriti medij potpuno otvoren prema svim sindikatima, ali i radnicima i aktivistima koji nisu sindikalno organizirani, kao i drugim potlaenim skupinama. Nastojali smo, a to emo initi i ubudue, pisati i o politikim temama ukoliko su vezane uz poloaj radnika i socijalno ugroenih, kao i njihovih interesa. Uvijek smo smatrali da je bitno skrenuti pozornost na takva pitanja, pa i onda ako to izazove neija neslaganja ili ak ako se i pokae da smo bili u krivu. U sluaju svih tih pitanja u potpunosti smo otvoreni za bilo kakvu vrstu diskusije, te sve zainteresirane pozivamo da nam

9. broj www.radnickaborba.org

iti SDP, niti HDZ, ve RAD IKA VLAST

piu, budui da smo sve konstruktivne doprinose diskusiji spremni objaviti. Jo jednom pozivamo sve koji su skloni naem asopisu da ga u potpunosti shvate i kao svoj asopis. Odnosno da nam alju svoje vijesti, intervjue i razmiljanja vezana uz socijalna pitanja, kako bi zajedno s nama sudjelovali u pisanju novih brojeva; kao i da nam informirajui o njemu svoje prijatelje i poznanike i naruujui za njih besplatne primjerke pomognu u njegovom irenju. Takoer, ukoliko ste u stanju moete nam pomoi i financijskim prilogom ma koliko god on bio simbolian svaka kuna za nas znai gotovo pa jedan asopis vie.

Radnici, studenti vrijeme je za otpor!

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

Kako do jo veih profita?Iskoristiti volontiranje

Kanjavanje neisplate plaa
U nizu Vladinih poteza prikrivanja uistinu katastrofalnog stanja u gospodarstvu uvodi se dugo najavljivana i proteklih mjeseci medijski popraena izmjena Kaznenog zakona koja bi radnike trebala tititi od neisplate plae. Neto to je svakako trebalo biti odavno implementirano u zatitu prava radnika zakon koji e kazneno goniti odgovornog poslodavca, ukoliko se usudi na takvu drskost...

Ministar pravosua Bonjakovi je pojasnio da se u prvom prijedlogu predvialo da e neisplata dvije plae biti kazneno djelo, ali je to u konanici promijenjeno tako da neisplata i samo jedne plae ili pak dijela plae predstavlja kazneno djelo. Takav prijedlog izmjena Kaznenog zakona bi se trebao nai u Saboru, kako bi se glasalo o njegovu usvajanju. Ova verzija zakona meutim nema nikakav realan znaaj, te je za radnike i zatitu njihovih interesa u potpunosti nezadovoljavajua. Osim naizgled sen-

zacionalistikog naziva i naslovnica koje su plijenile pozornost, ovaj zakon nee bitno promijeniti situaciju za oko 70,000 radnika koji ne primaju plau za svoj rad. Takoer, vrli poslodavci s teretom neisplaivanja plaa radnicima se ipak mogu opustiti u svojim jahtama i limuzinama, te se nadamo da se nisu zagrcnuli za vrijeme jela, itajui ministra. Ne, nije skrenuo s uma i odluio napraviti neto za radniku populaciju na utrb vladajue klase. Naime, ugraen je mehanizam koji odreuje da nema kaznenog djela

ako poslodavac to nije uinio s namjerom, iako je imao sredstva za isplatu plaa, ve je neisplata posljedica poremeaja u poslovanju, rekao je ministar Bonjakovi. U takvim situacijama postoje druge mjere koje stoje radnicima na raspolaganju, primjerice zatita Zakona o radnim odnosima, ovrhe i druge mjere, dodao je ministar. S ministrom, odnosno izmjenama Zakona, se ne slae predstavnik sindikalnih sredinjica Mladen Novosel. On je upozorio na dugogodinju praksu mnogih posloda-

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

U svojoj sutini nita bitno se nee promijeniti za desetke tisua radnika na rubu egzistencije koji su rtve svojih poslodavaca. Samo jeftini predizborni trik koji Vladu Jadranke Kosor pokuava prikazati kao zatitnike radnike populacije!
vaca koji posluju s blokiranim raunima te fiktivno podmiruju druge obveze poduzea, a kada treba isplatiti plae opravdavaju se da to ne mogu uiniti jer je raun poduzea blokiran odnosno jer nema sredstva za isplatu plaa. Novosel je rekao da se oekuje da se taj dio izmjena Kaznenog zakona doradi jer praksa pokazuje da nije svaka blokada rauna opravdani razlog za neisplatu plaa, pritom dajui alibi poslodavcu pred Kaznenim zakonom. Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Matko Bolana napomenuo je kako analize HUP-a potvruju da su glavni uzroci neisplate i kanjenja plaa nelikvidnost i loe poslovanje, a ne namjerno izbjegavanje obveza prema radnicima, te da se to dogaa rijetko u otprilike manje od jedan posto poslodavaca. Po zadnjim statistikim podacima, u svibnju je bilo 13.500 radnika kojima nisu redovito isplaivane plae, a Bolana tvrdi kako se veinom radi o poduzeima koja moraju otii u steaj. Na ovo se moe dodati kako se analize HUP-a moe smatrati prilino pristranima, te kako nije iznenaujue da putem njih institucija koja ih je izvela titi svoje klasne interese. S druge strane, mora se u potpunosti odbaciti koncepcija po kojoj radnici na bilo koji nain u smislu zakidanja od plae moraju snositi odgovornost za loe poslovanje. Radnik kao proizvoa nove vrijednosti naknadu za svoj rad je zavrijedio samim ulaganjem svojih sposobnosti i truda tokom radnog vremena. Na kritike kako kapitalisti parazitiraju na monopolu nad sredstvima za proizvodnju i stvaraju bogatstvo na temelju vika vrijednosti kojega proizvodi radnik poslodavci uglavnom odgovaraju priama o tome kako oni snose rizik i zbog toga imaju pravo na kompenzaciju, makar realno ne doprinose proizvodnom procesu. Kada pak doe vrijeme da preuzmu teret svoga rizika onda ga prebacuju na lea radnika, time ponovno potvrujui svoj parazitski karakter. Naravno, u trenucima ekspanzije teret poveanog profita ostavljaju samo sebi. Tako da naalost, ma koliko nuna bila izmjena Kaznenog zakona, zakon je izraen na ruku poslodavcima koji e i dalje pronalaziti naine za opravdanje neisplate plaa radnicima i pritom ne odgovarati kazneno. U svojoj sutini nita bitno se nee promijeniti za desetke tisua radnika na rubu egzistencije koji su rtve svojih poslodavaca. Samo jeftini predizborni trik koji Vladu Jadranke Kosor pokuava prikazati kao zatitnike radnike populacije.

Radnika borba bez ikakvog kompromisa i izuzetka zahtijeva izuzetno otro i hitno kanjavanje svih onih koji ne isplauju plae ili ih ne isplauju na vrijeme, bez obzira na mogue izgovore i opravdanja. eka teret krize padne na one koji su nas u nju uveli!

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

U radnikom pokretu Europe se ve prije gotovo stotinu godina pojavila tenja za europskom federacijom utemeljenoj na ravnopravnosti svih naroda, solidarnosti, maksimalnoj socijalnoj zatiti, ukidanju eksploatacije i pokretanju proizvodnje od strane samih radnika, te politikoj vlasti radnikih vijea. Meutim, treba razlikovati ideju internacionalne solidarnosti i povezivanja europskih naroda od stvaranja Europske unije. Europska unija ne samo da nije korak prema tome cilju, ve mu je direktno suprotstavljena. Njome ne upravlja stanovnitvo na istinski demokratski nain, ve krupni kapital i s njime

povezani politiari. Hrvatski graani ni ne znaju tono o emu se radi u poglavljima o kojima Hrvatska pregovara s Unijom, a referendumu o ulasku u EU e pristupiti tek nakon potpisivanja pristupnog ugovora, u emu se jo jednom ogleda potpuno licemjerje politiara i njihovih floskula o demokraciji i interesima naroda kao da oni bolje znaju to je korisno za narod od njega samoga. No, deficit demokracije i nemar za miljenje naroda i jest jedno od obiljeja EU - kad su Francuska i Nizozemska prije est godina odbile ratificirati

Europski ustav, rok za njegovu ratifikaciju je samo produljen, te se on u neto drukijem obliku pojavio kao Lisabonski ugovor 2009., kad je ratificiran bez referenduma. 12. lipnja 2008. i narod Irske je na referendumu rekao ''Ne!'' Lis abons kom sporazumu, no Europsku komisiju to nije omelo u nakanama, te je odluka o pristupu time samo odgoena. Stoga se u nekim zemljama namee ratifikacija Ustava EU putem parlamenta umjesto referenduma. Jedna od najuestalijih obmana vlade i medija lansiranih radi

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
pridobivanja podrke za Europsku uniju jest ona o gospodarskom prosperitetu, no preuuje se injenica da gospodarski rast ne znai dobitak za sve, ve profit za neke. Osamdeset milijuna graana Europske unije ivi u siromatvu i taj broj je u neprestanom porastu, pogotovo nakon izbijanja ekonomske krize koja je samo produbila jaz izmeu prihoda. To se moglo vidjeti i na primjeru ''baltikih tigrica'' Estonije, Litve i Latvije koje su nakon niza godina ekonomskog rasta iskusile pad BDP-a i do 19 posto to predstavlja jedne od najveih u svijetu, te porast nezaposlenosti izmeu 12 i 20 posto. U Poljskoj, koja je 2009. bila jedina lanica EU koja je ostvarila rast, nezaposlenost je dosegla 10 posto, od ega 23 posto meu mlaim generacijama. Takoer, Poljska je ostvarila najvii postotak radnika na neodreeno u Europi 27 posto. Spomenimo usput i poljsku brodogradnju, koja je zahvaljujui direktivama EU prilikom prikljuivanja morala smanjiti proizvodnju za 40 posto, to je 2009. rezultiralo gubitkom 15 brodogradilita i 9000 radnih mjesta, a od 3 najvea brodogradilita opstao je samo Gdask - sa samo 20 posto kapaciteta.

9. broj www.radnickaborba.org

"Poljska brodogradnja je zahvaljujui direktivama EU prilikom prikljuivanja morala smanjiti proizvodnju za 40 posto, to je 2009. rezultiralo gubitkom 15 brodogradilita i 9000 radnih mjesta..."

Prema godinjem izvjeu Komisije o javnim financijama u EU, 17 zemalja eurozone 2010. je u prosjeku bilo zadueno sa 85,5% svog godinjeg BDP-a (do 2013. moglo bi dosei 88,7%), a ta situacija se do 2014. nee promijeniti ni u tim zemljama, ni u drugim lanicama EU. Iluzorno je oekivati da e nai problemi nestati ulaskom u Europsku uniju, a jedan od tih problema jest i korupcija koja, primjera radi, i samu Europsku uniju svake godine kota 1% BDP-a, dakle gotovo 120 milijardi eura. Prema istraivanjima, 4 od 5 graana EU vjeruje kako je glavni problem njihove drave upravo korupcija. Ekonomska i socijalna politika EU je otvoreno proturadnika i u slubi krupnoga kapitala, to se izmeu ostaloga vidi i u podupiranju mjera protiv recesije koje se sastoje u otvaranju novih prostora kapitalu, mjerama tednje usmjerenima prema smanjivanju plaa i socijalnih prava, ulaganja u zdravstvo i kolstvo, te napadu na standard radnog stanovnitva; umjesto udara na profite vladajue klase. Javne usluge, poput zdravstva, obrazovanja, zatite okolia, prometa i telekomunikacija, otvaranjem kapitalu dovedene su pred propast, te postaju izvori profita dostupni samo privilegiranima. U naredne dvije godine Grka e biti prisiljena utedjeti do 28 milijardi eura, Italija 45 milijardi eura, panjolska 15 milijardi, Irska

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

9. broj www.radnickaborba.org

4 milijarde, Velika Britanija 7,2 milijardi eura itd. A na koji nain? U Grkoj ukidanjem 13. i 14. plae za dravne slubenike, smanjenjem plaa koje u prosjeku iznose 1200 eura mjeseno za 10-15 posto, velikim otputanjima u javnom sektoru, kresanjem mirovina, poveanjem stope poreza s 19 na 23 posto, povienjem dobne granice za odlazak u mirovinu s 61,4 na 63,5 godine a sve te rigorozne mjere donesene su pod pritiskom EU i MMF-a kako bi dobili zajam od 8 milijardi eura potrebnih za isplate plaa i mirovina. U Italiji zamrzavanjem plaa radnicima u javnom sektoru, ukidanjem vie od 50 000 radnih mjesta, prebacivanjem dravnih praznika koji padaju na radni dan

na nedjelju kako bi se poveao broj radnih dana, te odgaanjem odlaska u mirovinu skoranjim umirovljenicima za 6 mjeseci. panjolska e gotovo polovicu tednje ostvariti ograniavanjem dravnih investicija, smanjenjem plaa u javnom sektoru, usvajanjem reformi trita rada koje e poslodavcima olakati otputanje radnika (inae, nezaposlenost u panjolskoj pogaa 20 posto stanovnitva, od ega 40 posto mlaih od 25 godina), privremenim zamrzavanjem mirovina i povienjem dobne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina. Irska vlada je ve prije godinu dana smanjila plae javnim slubenicima za 5%, smanjila djeji doplatak i socijalna davanja, osigurala da svaki deseti zaposleni stanovnik

Irske izgubi radno mjesto, dok stopa nezaposlenih nije narasla na 14 posto Europska komisija je pohvalila ovaj plan kao ''vrst temelj'' za pregovore. Portugalski paket ''spaavanja'' sastavljat e ECB i MMF koji e tako kontrolirati gospodarstvo, potronju i mjere tednje. U Velikoj Britaniji PDV je povean sa 17 na 20 posto, a utrostruenje iznosa kolarina je mobiliziralo desetke tisua nezadovoljnih da izau na ulice. Sasvim je jasno da EU ne predstavlja Europu blagostanja i ravnopravnih naroda, ve Europu kojom vlada kapital na tetu najirih slojeva radne populacije, Europu od efova i za efove, u kojoj oni koji posjeduju kapital i

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
oni koji rade za njih nikad nee biti jednaki. Ovo su ve shvatili narodi Europske unije koji su na ove mjere odgovorili izlaskom na ulice kako bi izrazili otpor napadima na ivotni standard od strane onih koji su za krizu odgovorni od mirnih prosvjeda predvoenih sindikatima, preko bacanja kamenja i paljenja policijskih auta do blokade i trajkova, od kojih su neki svojevremeno bili poduzeti s ciljem paraliziranja eljeznikog i zranog prometa i spreavanja proljetnog sastanka Europskog vijea. Na njemu su Angela Merkel i Nicolas Sarkozy odluili predstaviti Pakt o konkurentnosti koji bi izmeu ostalog donio i decentralizaciju kolektivnog pregovaranja, ukidanje automatskog

9. broj www.radnickaborba.org

Irska vlada je ve prije godinu dana smanjila plae javnim slubenicima za 5%, smanjila djeji doplatak i socijalna davanja, osigurala da svaki deseti zaposleni stanovnik Irske izgubi radno mjesto, dok stopa nezaposlenih nije narasla na 14 posto Europska komisija je pohvalila ovaj plan kao ''vrst temelj'' za pregovore.
godinjeg usklaivanja plaa s indeksom inflacije i poveanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Isto tako, iza parola o demokraciji, jednakosti i jedinstvu kriju se ozbiljna naruavanja osnovnih ljudskih prava koja moemo vidjeti na primjeru politike Europske unije prema nacionalnim manjinama i nepriznavanju njihovog prava na samoodreenje (npr. u Sjevernoj Irskoj ili Baskiji) ili represivnoj politici prema imigrantima to ukljuuje pritvaranja, racije, fizika zlostavljanja od dravnog represivnog aparata, zadravanje u sabirnim centrima, protjerivanja i progone iz zemlje (prisjetimo se nedavnog protjerivanja Roma iz Francuske koja uope ni ne priznaje koncept nacionalne manjine ili prisilnih sterilizacija Romkinja u ekoj, za koje je

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
Vijee Europe potvrdilo da su zabiljeene i u Slovakoj i Maarskoj). Imigranti uglavnom nemaju dravnu zatitu i politika prava, iako pridonose BDP-u. Npr. poljski graevinski radnici (kojih godinje dolazi 50 000 do 100 000) u Irskoj rade i do 60 sati tjedno za 300 eura bez sindikalnih prava. Politiari prikupljaju poene svaljujui na njih krivnju za ekonomsku krizu i optuujui ih da se ne pokuavaju integrirati u drutvo, istovremeno im uskraujui osnovna sredstva koja bi im to omoguila. Politika Europske unije sustavno doprinosi i jaanju islamofobije uz blagoslov proklamacija o ''propasti multikulturalnog drutva'' i jaanje ekstremno desniarskih organizacija i politikih stranaka koje na izborima dobivaju

9. broj www.radnickaborba.org

od 4 pa i do 30 posto glasova. Ulaskom u EU Hrvatska nee postati dio nikakve elite ona je bila i ostat e periferijski izvor profita zbog same prirode kapitalizma i njene uloge u njemu...

Stoga urednitvo Radnike borbe poziva sve radnike, studente, nezaposlene i umirovljenike da u znak protivljenja EU i principima na kojima funkcionira prilikom raspisivanja referenduma o pristupanju glasaju protiv pristupanja Hrvatske.
Iz Vrhovina iseljavaju strojeve i hale drvne industrije, lokalno stanovnitvo nema ikakvih perspektiva

LIKVIDACIJA DRV E I DUSTRIJE U VRHOVI AMA

Razgovor Radnike borbe s radnicima drvne industrije Vrhovine u steaju, te zamjenikom naelnika opine Vrhovine i lanom Odbora vjerovnika Miroslavom Maiem, aktivno ukljuenim u cijeli sluaj, suoenima s prijetnjom konanog gaenja proizvodnje i iseljavanja strojeva. RB: Prije nekoliko tjedana do vas je stigla obavijest o odluci Ministarstva gospodarstva i HBOR-a o iseljavanju strojeva i hale drvne industrije u Vrhovinama, te njihovom premjetanju u Novu Gradiku gdje bi postali vlasnitvo drugog poduzea. to se od tada dogaalo? Miroslav Mai: Sada trenutnu situaciju moemo definirati kao status quo, trenutno smo u pregovorima i dogovorima. Imali smo zajedniki sastanak sa svim

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
sudionicima steajnog postupka gdje su bili predstavnici Ministarstva gospodarstva, steajni upravitelj, sindikat RB: To je bilo nakon prvog sazvanog sastanka koji se nije uspio odrati? Miroslav Mai: Da, par dana nakon toga. Poslao sam pisma na Vladu, potpredsjednika vlade Slobodana Uzelca i jo neke instance u Zagrebu. Nakon toga je sluaj ponovno prebaen na HBOR. HBOR je sazvao sastanak koji se odrao i na kojemu je dogovoreno da se do 31.8. drvna industrija u Vrhovinama ne dira i da se pokua pronai investitor. Prije nekoliko dana pojavio se konkretan investitor s konkretnom firmom koja ima postrojenja dva u Hrvatskoj i jedno u BIH. Meutim, HBOR tvrdi kako ponuda nije dovoljno konkretna. Oekujemo neki dogovor s HBOR-om, a ako ne bojim se da nas oekuje burna jesen. RB: Kakva bi bila kraa povijest poduzea? Miroslav Mai: Poduzee je osnovano nakon drugog svjetskog rata i postojalo je u razliitim oblicima, te naravno razliitim drutvenim sistemima. U sadanjem obliku poduzee posluje odmah nakon rata, dakle 1996. godine. Tada firmu preuzima jedan povratnik iz Francuske, Nikola Herljevi i vodi je sve do 2002. Do tada je sa drutvom sve bilo u redu. Nakon toga poduzee kupuju tri takozvana poduzetnika. Radi se o ljudima koji se nikada nisu bavili drvnom industrijom i tada poinju problemi. Nakon ve par mjeseci poinju kanjenja plaa, trajkovi, prekidi proizvodnje, nakon toga idu novi krediti HBOR-a. Usprkos svim novcima poreznih obveznika, oko 32 milijuna kuna, bilo je jasno ve nakon par mjeseci da tako proizvodnja dalje vie nee moi ii. Tada vlasnici, pod uvjetom dobivanja menaderskih ugovora u

9. broj www.radnickaborba.org

u novoj strukturi, prodaju firmu poduzeu iz Ljubljane. Oigledno kupac iz Slovenije nije niti znao to je kupio, ponovno kreu problemi, novi krediti i ponovno prekidi proizvodnjeNa inicijativu radnika ubrzo se na steajnom sudu u Karlovcu pokree steajni postupak. Od ove godine je steajni postupak prebaen na steajni sud u Rijeci i promijenjen je steajni upravitelj. HBOR sada oito eli u to skorijem roku firmu konano zatvoriti i sa svojim sredstvima prodati ono to je ostalo od strojeva novoj firmi koja je osnovana prije est mjeseci u Novoj Gradici. RB: Nije li u najmanju ruku neobino da HBOR eli financirati firmu koja posluje tek est mjeseci? Miroslav Mai: U najmanju ruku je neobino. Hrvatska banka za obnovu i razvoj trebala bi djelovati na podruju cijele Hrvatske, a Vrhovine su dio Hrvatske. Dio tih sredstava sigurno dolazi iz poreznih obveznika iz Vrhovina. Radnici se ne ele odrei prava na ivot od svojega rada. Ukoliko ne uspijemo u dogovorima moemo oekivati radnike blokade i radnike buntove, te sve oblike radnike borbe koji se koriste demokratskim sredstvima. Od sudbine drvne industrije ovisi budunost Vrhovina, ali i ljudi u Otocu i cijelom okruju. Nikako nije u redu nebriga drave za pojedina podruja, ak i prema

"Od sudbine drvne industrije ovisi budunost Vrhovina, ali i ljudi u Otocu i cijelom okruju. ikako nije u redu nebriga drave za pojedina podruja, ak i prema strategiji regionalnog razvoja trebalo bi voditi rauna o

ravnomjernom razvoju svih regija."

10

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
strategiji regionalnog razvoja trebalo bi voditi rauna o ravnomjernom razvoju svih regija. Marijan Jerkovi: Posao je za mene znaio neku sigurnost dok ga je bilo i dok je bio redovno plaen. Radio sam tamo dvije godine. Poetna mi je plaa bila 2100, pa je onda dola do 2500. Nakon steaja kui i poljoprivreda. Pokuava se preivjeti na taj nain. Vanost je firme za cijeli kraj bila velika, bilo bi dobro za sve domae da tu rade. Dane Lonar: Radio sam u firmi 21 godinu i sada nemam nita. Prije je bilo bolje, posebno prije rata, ali ni poslije nije bilo loeU zadnje dvije-tri godine je sve krenulo nizbrdo. Sve je rasprodano, plae su duni ostali RB: Koliko plaa su duni? Dane Lonar: Kada bi uzeli prosjek plaa izalo bi da smo godinu dana radili dabe. To je negdje 28 29 tisua kuna. No, na te novce vie ne raunam. Na nita ne raunam. Ovdje se ne moe nita. Strojeve odvoziti, a ljudima nita ne davati tako se radi i po drugim firmama. Samo unitavaju, nigdje nita ne obnavljaju i ne prave, a nikakva drava ne moe naprijed ako firme ne rade. Ne bude li ovdje pilane mogu se Vrhovine i cijeli ovaj kraj iseliti. Jer inae nema ivota ovdje. Ja to otvoreno kaem, mora sve i jedan mladi odavde kud ve koji zna.

9. broj www.radnickaborba.org

"Kada bi uzeli prosjek plaa izalo bi da smo godinu dana radili dabe. To je negdje 28 29 tisua kuna. o, na te novce vie ne raunam. a nita ne raunam. Ovdje se ne moe nita. Strojeve odvoziti, a ljudima nita ne davati tako se radi i po drugim firmama. Samo unitavaju, nigdje nita ne obnavljaju i ne prave, a nikakva drava ne moe naprijed ako firme ne rade. e bude li ovdje pilane mogu se Vrhovine i cijeli ovaj kraj iseliti. Jer inae nema ivota ovdje. Ja to otvoreno kaem, mora sve i jedan mladi odavde kud ve koji zna."

RB: Trebalo bi dakle sve poduzeti da se pogon sada zatiti? Dane Lonar: Sve da se zatiti i ponovno pokrene. Nas je radilo negdje oko stotinu prije nego to je proizvodnja stala. Tu se ne radi samo o tim ljudima nego i o

porodicama. Ako se to ne bi uspjelo pokrenuti onda nita ovdje nema ivota za mlade i gotovo. Moglo bi se moda neto uiniti da se ljudi okupe i dogovore, da se to premjetanje pokua sprijeiti. Ako se to ne moe onda najbolje otii odavde i sve ostaviti. Od ega da

11

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
ivi ovdje? Ja nisam mlad, ali mirovine nemam. A zato sam onda tamo radio 21 godinu? Ima jo puno takvih, nisam ja sam. Sve se reije struja, telefon itd. moraju plaati, to ne moe kasniti RB: Spominjala se mogunost da se blokira pogon kako bi se sprijeilo odnoenje strojeva i hale. Da li biste u tome sudjelovali? Marijan Jerkovi: Da, zato ne? Dane Lonar: Svakako da bih, ali to je trebalo prije raditi. Kada smo prestali raditi strojevi su svi u pogonu ostali sve i jedan. A to sada nigdje nita. Jedan pogon je ostao, ali ovdje gdje sam ja radio sve je odneseno. U brusioni nita. Tko je to dozvolio? Neki dan gledam trgaju ventilaciju i pale tamoA taj koji to radi nije uloio niti kupio ba nita. im je to stalo odmah je trebalo kapije zakljuati i ne dati nikome unutra dok se sve ne rijei. Radnik: Ja sam poeo raditi negdje 1996. i radio sam sve dok nije dolo do steaja. Radnika borba: Kolika je bila plaa ? Radnik: Bila je negdje 1800 kn, a kada je doao Slovenac kasnije bila je 2500 kn. Sve sam poslove radio koje je trebalo Radnik: Preao sam na socijalnu skrb i tu dobivam 500 kn mjeseno. Drim ovce i kako tko naie neko janje prodam, 500-600 kn dobijem za janjad i to mi je sve. RB: Kada ste prvi puta poeli osjeati probleme u firmi? Radnik: Ovaj Herljevi je bio osam godina. Plaa je bila 1800 kn stalno, ali je bila redovna i nije bilo otputanja. Onda su doli Zagrepani, trojica njih su preuzeli, te nije prola ni godina dana,a ve je sve otilo u rasulo. Onda je doao Slovenac, pa opet nakon godine dana rasulopa je onda doao Talijan Znaenje drvne industrije je ogromno za cijele Vrhovine, za deset godina ovdje nee biti ni ivota. Da se sauvaju Vrhovine? Kako i na koji nain? Nema posla, nema niega. Kao da se eli raditi na tome da se povratnici Srbi niti ne vrate ovdjeJa nemam nita protiv toga, neka se ljudi vraaju u svoje domove, ali kako da se vraaju kada svi odavde ele otii, kada nemaju to raditi ovdje. Tu se vidi potpuna nebriga drave, drava nita ne poduzima. Krivci su ovdje i poslodavci i drava, a teret svega snose radnici, sve ide radniku po leima. Svaki poslodavac sebi grabi, a radniku nitai nikome nita. Zato drava ne kanjava poslodavce? RB: Koliko su vama duni plaa?

9. broj www.radnickaborba.org

Radnik: Duni su, ali ne mogu znati koliko, radio sam na crno Simo Grbi: Nisu nam davali ni plae, ni radni sta, ja sam ve mogao otii u penziju. U firmi radim 34 godine manje dva mjeseca. Tu sam svoju najljepu mladost ostavio. Na poetku nije bilo loe. Dok je nakon rata bio Nikola Herljevi isto nije bilo loe, plaa je bila redovita, ali onda je onda sve propalo. Koliko ujem na karlovakom sudu se u vezi toga nita ne dogaa. Ostali smo bez svega. Velik dio strojeva su ve uzeli. Tko je uzeo nemam pojma. Ove najave o potpunom iseljavanju u Novu Gradiku su alosne za itav ovaj kraj. U najboljim danima, prije rata, u pilani nas je radilo 360 do 400. Onda je nakon rata jedno vrijeme bilo zaposleno 104 radnika. Ima mnogo mladih ljudi koji bi ovdje ostali i radili, no koliko vidim nita nee biti od toga. Ja tu ne vidim nikakve budunosti. Oni su ovdje doli, pobrali novce, otili i nikom nita. to nije Opina sada sazvala sastanak u vezi ovoga preseljenja u Novu Gradiku, trebalo je sve okupiti, pa da se ljudi izjasne, to se to nije napravilo. Miroslav Mai: Znamo mi to ljudi misle, ljudi su se ve izjasnili, sada je samo pitanje kako da ih u tome sprijeimo. RB: Moda bi kao prvi korak bilo mogue da se ipak sazove zajedniki sastanak, pa da se sakupe radnici i

RB: Kako se preivljavalo nakon to se ostalo bez posla?

12

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
mjetani, da se cijele Vrhovine dogovore koje e mjere odmah poduzeti, hoe li primjerice blokirati firmu, te da se onda sastavi i neka zajednika izjava? Simo Grbi: Tako jetako je. Ima nas dosta koji smo radili, kako iz Vrhovina tako i iz okolnih mjesta, pa njihove porodicemoglo bi se to organizirati

9. broj www.radnickaborba.org

RADNIKI POKRET
I MARKSIZAM, SOCIJALIZAM, STALJINIZAM...
Dok vie godina traje svjetska ekonomska kriza poeo je jaati interes za pitanje kritike kapitalizma i ponovno prouavanje Marxove misli, posebno u inozemstvu, no donekle i kod nas. To se vidi u izrazito poveanom broju knjievnih izdanja koja se time bave, kao i diskusija i manifestacija. U tim diskusijama stajalita se meusobno veoma razlikuju, kao uostalom i procjene aktualnosti Marxa danas, no pitanja koja se postavljaju su esto slina. S jedne strane postavlja se pitanje da li je mogue da se Marxove ideje u nekome obliku ponovno vrate na politiku scenu i da socijalizam kao pokret ponovno postane relevantan. S druge strane se konstatira kako su drutva u kojima su se pokuale provesti njegove ideje i koja su se nazivala socijalistikima bila totalitarna i obiljeena diktaturama, guenjima slobode miljenja i politikim progonima, te ekonomski nerazvijena. U ovom emo lanku govoriti o jednoj i drugoj strani problema.

Prouavajui drutvo devetnaestoga stoljea, posebno tadanji oblik kapitalizma u Engleskoj, Karl Marx je razvio svoje politike i ekonomske ideje. Pri tome je naglaavao ulogu ekonomskih odnosa u povijesti. Posebno je isticao ovisnost drutvenih oblika i ideja o ekonomiji, te preokrete u povijesti iz jednog oblika drutvenog i ekonomskog ureenja u drugi. Tako je nakon nekog vremena robovlasniki sustav propao, preputajui mjesto feudalnom drutvu, ijim je ruenjem poinjui od seljakih pobuna, preko jaanja graanstva, pa do revolucija na povijesnu pozornicu stupio kapitalizam. Svako je od ovih drutava imalo svoje ideje, svoj moral, svoje zakone i svoje shvaanje onoga to je normalno, te se u njima shvaalo vjenim i prirodnim. U svojoj je perspektivi Marx polazio od ove stalne promjene i propadanja starih drutvenih oblika, iz ega proizlazi da niti kapitalizam ne moe trajati vjeno. Marx je naglaavao kako je ivot svih dosadanjih drutava bio obiljeen klasnom borbom sukobima interesa

izmeu suprotstavljenih klasa. Tako se u kapitalizmu radi o sukobu radnika i kapitalista, dok se ranije radilo o sukobu roba i gospodara, te kmeta i feudalca. Veliki dio svog ivota Marx je posvetio prouavanju ekonomije i

ekonomskoj kritici kapitalizma. U prvom dijelu Kapitala pokazao je kako se profiti vlasnika kapitala sastoje u izrabljivanju radnika, stvaranjem vika vrijednosti na temelju neisplaenih sati rada, te kako kapitalizam pokazuje stalnu

13

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
sklonost da se bogatstvo koncentrira u rukama to manjeg sloja ljudi, a da to vei broj radne populacije padne u bijedu. Iz toga je izveo zakljuak o potrebi radikalne promjene kojom bi se ukinuo kapitalizam, a kojom bi upravljanje nad tvornicama, bankama i ekonomijom, kao i politika vlast, prela u ruke radnika, odnosno drutva (jer ogromnu veinu drutva ine oni koji ive od svoga rada radnici); to je nazivao socijalizmom. Bez obzira na to to netko osobno mislio o gore prikazanim idejama nitko ne moe negirati da su one, u izravnom ili neizravnom obliku, izrazito promijenile svijet u kojem ivimo. Pri tome ne mislimo samo na pojavu neslavno propalih reima u Istonom bloku, o emu emo govoriti neto kasnije. Marxove ideje su snano utjecale na organiziranje politiki angairanog radnikog pokreta. Sam je Marx bio snano ukljuen u stvaranje i koordiniranje Meunarodnim udruenjem radnika, zvanog i Prva internacionala, dok je njegov najblii suradnik Engels slinu ulogu igrao u radu Druge internacionale koja je okupljala sve socijaldemokratske partije. Tada je naziv socijaldemokracije podrazumijevao naprosto politiki radniki pokret koji se borio protiv kapitalizma. Dakle, neto prilino razliito od onoga to se danas naziva tim imenom, a posebno razliito od politike SDP-a. To su bile masovne stranke ija je baza bila radnika i iji je program bio borba za radnike interese. Marxove socijalistike ideje bile su dominantne u redovima tadanje socijaldemokracije, a time i s njome povezanih masovnih sindikata. Sva prava koja danas jo uvijek uivamo, od osmosatnog radnog dana, preko razliitih oblika sigurnosti, posebno na podruju zdravstva i socijale, kao uostalom

9. broj www.radnickaborba.org

standarda radnika irom svijeta, a posebno u zemljama Zapadne Europe. Do otupljivanja borbenosti socijaldemokratskih stranaka je postepeno poelo dolaziti jaanjem njihovog utjecaja. Konano su se danas stranke koje nose taj naziv

i ope pravo glasa, postignuta su upravo borbama koje je vodio radniki pokret, uvelike inspiriran socijalizmom i organiziran od socijaldemokracije. On je stoga imao ogromnu ulogu u zatiti radnika i omoguivanju postizanja odreene razine materijalnog

uglavnom okrenule politici neoliberalizma kojega provode i stranke desnog centra. Meutim, znatan dio njih u Zapadnoj Europi, za razliku od Hrvatske, jo uvijek posjeduje tradicionalne veze sa sindikatima i radnikom bazom. Zanimljivo je primijetiti da je npr.

14

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
britanska Laburistika partija sve do 1995. u svojemu programu (poznata clause IV) imala kao konani cilj drutveno vlasnitvo nad ekonomijom.

9. broj www.radnickaborba.org

Meutim, postoji i druga dimenzija ove prie. Socijalizam se nerijetko poistovjeuje sa sistemima u SSSR-u, Kini, Istonoj Europi itd., pa ak i u Sjevernoj Koreji. Ako promotrimo nain njihovog funkcioniranj a uoavamo da se temelje na koncentriranju sve vlasti u rukama jedne partije, odnosno njihovog birokratskog rukovodstva, kultu linosti i voa, guenju politikih sloboda: kao to je osnivanje drugih partija, sloboda govora i okupljanja, sloboda kritike itd. Takoer, ekonomsko planiranje na nain kako je bilo izvedeno voeno iz jednog centra od strane birokrata nije dugorono dovodilo do razvoja i gospodarskog napretka nego do stagnacije. Sistem u Jugoslaviji je, usprkos nekim zajednikim znaajkama, ipak bio poneto drugaiji, te je omoguavao i ogranieni oblik radnikog upravljanja, u vidu tadanjeg tzv. samoupravnog sistema. Takoer, iz dananje perspektive socijalne nesigurnosti neka tadanja ostvarenja imaju znaajnu vrijednost kao to su puna zaposlenost, sigurnost na radnom mjestu, besplatno kolstvo i zdravstvena zatita itd. Meutim i taj se sistem uruio pod teretom vlastitih proturjenosti i problema, te birokratiziranosti.

"Socijalizam se nerijetko poistovjeuje sa sistemima u SSSR-u, Kini, Istonoj Europi itd., pa ak i u Sjevernoj Koreji. Ako promotrimo nain njihovog funkcioniranja uoavamo da su se temelje na koncentriranju sve vlasti u rukama jedne partije, odnosno njihovog birokratskog rukovodstva, kultu linosti i voa, guenju politikih sloboda: kao to je osnivanje drugih partija, sloboda govora i okupljanja, sloboda kritike itd. Takoer, ekonomsko planiranje na nain kako je bilo izvedeno voeno iz jednog centra od strane birokrata - nije dugorono dovodilo do razvoja i gospodarskog napretka nego do stagnacije. "

Sistemi Istonog bloka su bili posebno represivni i prema radnicima zabranjivali su i guili svaki nezavisni radniki otpor, onemoguavali trajkove i stavljali ih van zakona, proganjali radnike voe, na to je sama radnika klasa nerijetko odgovarala ustancima protiv sistema u kojima se tvrdilo kako vladaju radnici. Tako je npr. poznat maarski ustanak iz 1956. u kojemu su radnici organizirali svoje politike organe radnika vijea i svoje oruane jedinice. Time su radnici zapravo pokuavali ostvariti stvarnu radniku vlast nasuprot vladavine partijske birokracije. Naalost, pobuna je krvavo uguena tenkovima poslanim iz SSSR-a, pri emu je poginulo 20 000 maarskih revolucionara. Takoer, dobro je poznat i sluaj poljskog sindikata Solidarnost koji je u svojim poecima, prije nego to je vodstvo preuzela struja vezana uz katoliku crkvu, zagovarao borbu protiv tadanjeg poljskog sistema, no ne u cilju uspostave kapitalizma, nego istinske vlasti radnika putem radnikih vijea. Neto je manje poznat sluaj radnike pobune 1962. gradu Novoerkas, u SSSR-u.

Tokom masovnog trajka i spontanih demonstracija u strahu od irenja pobune vlast je na radnike poslala vojsku koja je na njih, ali i obine stanovnike, otvorila vatru i demonstracije uguila u krvi. Na temelju svega reenoga moemo jednostavno zakljuiti da ti sistemi, nastali i uglavnom nestali u dvadesetom stoljeu, nisu imali veze sa socijalizmom, a niti Marxovim idejama prema kojemu sutinu socijalizma predstavlja prelaenje sve vlasti u ruke radnika. Oni su nasuprot tome predstavljali birokratske diktature nad radnicima. Tako je devedesetih godina zapravo povijesno propao staljinizam, a ne socijalizam. Kako bi opravdali svoju vladavinu njihovi vlastodrci su se pozivali na socijalizam i Marxa. No to nita ne mijenja na stvari. Moe li se nekome vjerovati samo na temelju toga to on govori o sebi ili ipak treba ispitati da li te tvrdnje odgovaraju stvarnosti i istini? Ako netko govori za sebe da je svemoan on to zasigurno na temelju izreenoga nee postati, kao to niti staljinizam ne moe postati socijalizam na

15

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
temelju dravne propagande. Naravno, politikim monicima i bogataima u kapitalistikom svijetu je savreno odgovaralo i odgovara da se to dvoje poistovjeuje. Jer tako se moe pokazivati karikatura i degeneracija jedne ideje, proglaavajui je njezinim ostvarenjem i na taj nain kompromitirati svaki pokuaj stvaranja drugaijeg drutva od onoga kakvo imamo danas.

10 broj www.radnickaborba.org

"...ti sistemi, nastali i uglavnom nestali u dvadesetom stoljeu, nisu imali veze sa socijalizmom, a niti Marxovim idejama prema kojemu sutinu socijalizma predstavlja prelaenje sve vlasti u ruke radnika. Oni su nasuprot tome predstavljali birokratske diktature nad radnicima. Tako je devedesetih godina zapravo povijesno propao staljinizam, a ne socijalizam. Kako bi opravdali svoju vladavinu njihovi vlastodrci su se pozivali na socijalizam i Marxa..."

Trebali bismo prihvatiti da Marx i ideja socijalizma ne mogu snositi nikakvu krivnju za pogreke, ali i zloine, koji su se u njezino ime vrili i koji su se njome opravdavali. Svjedoili smo, a i danas neprekidno svjedoimo, da nerijetko najvrjednije ideje i ideali sloboda, pravda, demokracija, istina slue za opravdanje najodvratnijih postupaka i zloina. Naravno da zbog toga jedinu krivnju mogu snositi oni koji ih dvolino koriste za ostvarivanje svojih interesa, no ne i ideje same. To vrijedi jo vie ako uzmemo u obzir da se odmah poetkom degeneracij e revolucije i stvaranja totalitarne vlasti birokracije jedan dio dosljednih marksista pobunio; na elu sa Lavom Trockim organizirajui tzv. Lijevu opoziciju, te zahtijevao zbacivanje birokratske vlasti partije, radikalnu demokratizaciju i stvaranje istinske radnike vlasti. Pripadnici ove politike tradicije bili su upravo najvie proganjani, zatvarani, te fiziki likvidirani od strane sistema koji su se nazivali socijalistikima. Vano je istaknuti da je Trocki, koristei se

marksistikom teorijom, jasno i nedvosmisleno u tridesetim godinama prolog stoljea predvidio slom staljinizma do kojega je dolo u devedesetima.

itavo vrijeme smo govorili o politikoj represiji, no to je s ekonomijom? Ako ne moemo rei da su staljinistiki sistemi predstavljali stvarnu vlast radnika moemo li barem konstatirati kako je ekonomija bila voena po socijalistikim naelima, odnosno u skladu s Marxovom teorijom? Svakako, tvornice, banke, rudnici, trgovine itd. su bili u rukama

drave, a ne u rukama privatnih poslodavaca. No, to je jo uvijek veoma daleko od ostvarivanja socijalistike ekonomije. Marx je itavo vrijeme podrazumijevao da e socijalizam najprije pobijediti u najrazvijenijim zemljama Zapada iz razloga to njegova izgradnja zahtijeva visoki stupanj ekonomske i tehnoloke razvijenosti, kao i radnike svijesti. Kada su boljevici preuzeli vlast u Rusiji tvrdili su kako e njihov pokuaj ostati bezuspjean ako socijalizam ne pobijedi i u razvijenijim zemljama Zapada. Naziv SSSR je usvojen, kako je objanjavao Lenjin, iz razloga da se

16

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
istakne njegova tenja razvoja prema socijalizmu, a ne kako bi se reklo da je u njemu ve ostvaren socijalizam. Staljin je bio prvi od lanova ruske partije koji je tvrdio suprotno; na vrhuncu svojih masovnih istki i totalitarne vladavine, objavljujui kako je socijalizam uspostavlj en, pokuavajui tako zasladiti svoju diktaturu. Drutva u kojima se deklarativno izgraivao socijalizam bila su nerazvijena, preteno seljaka, te nisu prola niti stupanj industrijalizacije kakav je bio uobiajen u kapitalizmu, a osim toga bila su izloena snanim pritiscima izvana, to je upravo omoguilo birokratiziranje i stvaranje sistema suprotnog interesu radnika. Umjesto da se proizvodnja regulira demokratskidiskusijama i raspravama, kao i slobodnim glasanjem potroaa i lanova lokalnih zajednica - ona je voena od strane najue skupine ljudi koje je odreivala partija i koji nisu vodili rauna o potrebama populacije. Umjesto da na radnim mjestima slobodno upravljaju zaposlenici upravljali su direktori i tehnokrati koje je uspostavljala partija. Konano, umjesto slobodne diskusije, kritike, izbora i osnivanja novih politikih organizacija na snazi je bio politiki monopol samo jedne partije. U takvim je okolnostima bilo kakva provedba Marxovih ideja nemogua jer one zahtijevaju iroke slobode i aktivno sudjelovanje itave radne populacije u odluivanju. U kojem pogledu ideje jednog mislioca, ekonomista i politikog aktivista iz davnog devetnaestog stoljea mogu biti aktualne danas u vrijeme suvremenih tehnologija, kada se itav svijet toliko promijenio? Zasigurno, promijenila se radnika klasa njezin sastav, njezina socijalna obiljeja i navike njezinih pripadnika...Jednako tako promijenile su se institucije kapitala i dobile daleko sloeniji oblik. Primjerice, o multi-nacionalnim korporacijama i njihovoj ulozi u Marxovo vrijeme nitko nije niti sanjao. Meutim, upravo je Marx kroz svoju teoriju koja predvia tendenciju centra-lizacije kapitala predvidio formiranja ovih oblika i postepeno ruenje granica koje e u interesu za profitom izvriti kapital. Takoer, ma koliko da su se stvari promijenile ekonomija se i dalje temelji na najamnom radu. Veina ljudi mora iznajmljivati svoju radnu snagu, dobivati plau i od nje ivjeti. Koliko god da se ova skupina razlikovala od britanskih radnika

10. broj www.radnickaborba.org

19. stoljea koje je pred svojim oima imao Marx, oni i dalje predstavljaju radniku klasu. S druge strane, neutaiva e za profitom, koja postepeno dovodi u pitanje mogunost preivljavanja itavog nerazvijenog svijeta, te putem ekoloke krize i ratova koje izaziva dugorono i same civilizacije, dalje nastavlja biti temelj itave ekonomije. Stoga mislimo da i dalje ima smisla upustiti se u kritiki i produktivan dijalog s marksistikom tradicijom, uoavati njezine uspjehe i pogreke, te posebno uiti na iskustvima i ugraivati ih u nove radnike borbe. Za to je prije svega potrebno da se oslobodimo predrasuda kao i dogmi, te razlikujemo ideju od njezine zloupotrebe.

"Umjesto da se proizvodnja regulira demokratski -diskusijama i raspravama, kao i slobodnim glasanjem potroaa i lanova lokalnih zajednica - ona je voena od strane najue skupine ljudi koje je odreivala partija i koji nisu vodili rauna o potrebama populacije. Umjesto da na radnim mjestima slobodno upravljaju zaposlenici upravljali su direktori i tehnokrati koje je uspostavljala partija. Konano, umjesto slobodne diskusije, kritike, izbora i osnivanja novih politikih organizacija na snazi je bio politiki monopol samo jedne partije. U takvim je okolnostima bilo kakva provedba Marxovih ideja nemogua jer one zahtijevaju iroke slobode i aktivno sudjelovanje itave radne populacije u odluivanju."

17

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

10. broj www.radnickaborba.org

INTERVJU RADNIKE BORBE SA LANOM

Akademske solidarnosti Mislavom Stubliem

Akademsku solidarnost ine uglavnom sveuilini nastavnici, asistenti, znanstveni novaci i studenti, te znanstvenici s razliitih instituta, iako Sindikat openito okuplja lanove koji su na bilo koji nain zaposleni u obrazovnom sustavu ili su radom i interesima vezani za obrazovni sustav. Sindikat je osnovan iz potrebe organiziranja borbe za ouvanje javnog obrazovanja i prava radnika i studenata u obrazovnom sustavu. Javni obrazovni sustav je na udaru tetnih politika zadnjih dvadeset godina, a sve je kulminiralo krajem prole godine kada je Vlada pokrenula proceduru za donoenje destruktivnog paketa zakona o visokom obrazovanju, znanosti i sveuilitu. Iako je glavni povod za osnivanje sindikata bila borba protiv tri navedena zakona cilj sindikata nije samo ruenje tih prijedloga zakona, ve borba za poboljanje stanja u obrazovanju s naglaskom na obrazovanju kao javnom dobru dostupnom svima i, naravno, borba za interese radnika u obrazovnom sustavu. U svibnju ste najavili pripreme za trajk zbog neslaganja s prijedlozima Zakona o sveuilitu, Zakona o znanstvenoj djelatnosti te Zakona o visokom obrazovanju. to je to to smatrate spornim u tvrdnjama kako e ovi zakoni pomoi transparentnijem troenju novaca, proirenju autonomije, besplatnom studiranju redovnih studenata, te, na kraju krajeva, nunosti njihova donoenja radi ulaska u EU? a koji nain su zakoni uope doneseni? eki ciljevi reforme mogu zvuati dobro na papiru, meutim, zakonski okvir namijenjen za ostvarivanje tih ciljeva nee postii navedene eljene rezultate, nego, tovie, s jedne strane samo e pogorati trenutno stanje, a s druge

18

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
strane imati zapravo suprotne O besplatnom studiranju nema niti rijei u samom zakonu nego se ak direktno Cilju transparentnijeg troenja visina definira upisnina maksimalna (koje do ovdje 60% efekte od nominalnih.

10. broj www.radnickaborba.org

definira

maksimalnu

visinu

upisnine od 60% prosjene plae, a da pritom nigdje ne navodi koji e tono postotak studenata

novca tako je u reformi pridruena i politika stroe dravne kontrole s jedne strane i otvaranja sveuilita i znanstvenih instituta tritu s druge. Kontraefekti takvih politika ve su vidljivi u drugim sektorima gdje se ogromne koliine proraunskog novca gube upravo u razliitim koruptivnim vezama s privatnim interesima i tritem pod nazivom javno-privatnog partnerstva. Zaziva se autonomija sveuilita, a da se pritom uvode upravljaka tijela poput sveuilinog vijea, opet navodno radi transparentnosti i kontrole troenja novca, koja oduzimaju odluivanja bilo kakvu slobodu

zamjenjuju

kolarine)

plaati tu upisninu. Jasno je, dakle, da e se studiranje

prosjene plae.

naplaivati, samo studenti ne Oekivati ostvarenje nominalnih ciljeva u takvim je uvjetima mogu unaprijed znati tko e od njih plaati, iako koje vidljivo je prema iz e

neozbiljno.

aravno, ovo je samo

informacijama Ministarstva

dolaze da

skica svih problema tih zakonskih prijedloga i posljedica koje bi njihovo uvoenje imalo.

postotak studenata koji plaaju biti vrlo visok. U najboljem sluaju se mogu oekivati

Kad spominjemo tzv. besplatno studiranje koje e, prema tvrdnjama ministra Fuchsa, omoguiti ovi zakoni, to je to to je u njemu besplatno? to to predstavljaju upisnine umjesto kolarina i kako se one subvencioniraju?

prigodne, npr. izborima potaknute realizacije kratkoronih poveanja izdvajanja za neke segmente sustava. Ali openito gledajui, Ministarstvo ne uvodi dodatna izdvajanja za ostvarenje tobonjeg besplatnog studija, pa je jasno da e se manjak novca namaknuti od

o funkcioniranju i

Ministar Fuchs je zbog potrebe dodvoravanja studentima, koji su proteklih godina u vie navrata prosvjedovali za besplatno obrazovanje, krenuo s priom o besplatnom obrazovanju iako je iz samih zakona vidljivo da od toga nema nita. Zakonom se toboe ukidaju kolarine, ali istina je zapravo da se na njihovo mjesto uvode upisnine, koje su postojale i dosad kao naknada za administrativne trokove upisa. tovie zakon tono

studenata, odnosno njihovih roditelja. Pitanje je samo u kojem omjeru i koliko tono. Spominje se i besplatna prva godina za sve studente, meutim, tako neto ne postoji definirano u zakonu, to znai da je to samo jo jedan u nizu medijskih spinova ministra.

potrebama pojedinih fakulteta i sveuilita i sve odluke stavljaju u ruke Vlade. Tu su takoer i programski ugovori koji ukidaju bilo kakvu financijsku samo-

stalnost, odnosno, sigurnost sveuilita i instituta. Preputa ih se ili tritu ili hiru Vlade koja se ve godinama pokuava rijeiti tereta obrazovanja minimalnim izdvajanjima, prebacivanjem tereta financiranja na studente itd.

Kritizirali ste i piramidalno zapoljavanje novaka. Koji su vai argumenti protiv piramidalnog sustava i tvrdnje onih

19

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
koji ga podravaju da e to omoguiti zadravanje vrhuIzrazili ste nezadovoljstvo prava ili mogunosti napredovanja. nskih znanstvenika u sustavu?

10. broj www.radnickaborba.org

U najmanju je ruku udno da sindikat koji bi se nominalno trebao zalagati za interese radnika (itav je niz prava koje e radnici izgubiti donoenjem ovih zakona), svojih lanova, zauzima poziciju koja je suprotna oito izraenoj volji akademske zajednice, odnosno, svoga lanstva i postaje zapravo najjai saveznik Vlade u

nainom na koji djeluje i nainom Ideja je da e se kompeticijom znanstvenika za pozicije unutar piramidalne mjesta, zvanja strukture radnih na koji je financiran sindikat znanosti i ezavisni visokog

obrazovanja, te zatraili ostavku vodstva. Kakva je bila uloga SZVO-a u ovoj situaciji?

odnosno postii

znanstvenih da najbolji

znanstvenici ostaju u sustavu jer e samo oni moi napredovati. S obzirom na piramidom ogranien broj mjesta za napredovanje, stvorit e se nezdrava konkurencija meu znanstvenicima koji bi inae trebali unutar javnog sustava instituta suraivati na projektima, a ne raditi jedni drugima o glavi. Takav ustroj osim toga osigurava da veliki broj inae upravo broja mjesta dobrih zbog za Problematika nedemokratinosti SZVO-a je

donoenju zakona. U tom vodstvo SZVO-a riskira i gubitak lanstva i vrlo lo publicitet i stav koji ve postoji kod ljudi o sindikatima kao nesposobnima, korumpiranima ili voenima politikom. Sve to je manje udno kad se zna da se SZVO jednim dijelom financira iz prorauna. Dobri odnosi s Vladom poznati su ve godinama, a to se vidi i po praktiki nepostojeoj sindikalnoj borbi za vea prava radnika. Sve to vie nema veze samo s obrazovanjem, raskol

naina djelovanja

moda preiroka tema, ali treba se svakako osvrnuti na njihovu ulogu u pokuaju donoenja paketa zakona. Iako je akademska jednoglasno prijedloga zajednica traila zakona,

praktiki odbacivanje

SZVO, iji su lanovi zaposlenici istih tih institucija koje odbacuju zakone, samovoljno, bez konzultiranja lanstva, staje na stranu Vlade i podrava zakonske

znanstvenika ogranienog

napredovanje (iji se broj logino smanjuje napredovanjem kroz

prijedloge, pritom se pozivajui na socijalni vrijednost dijalog koja kao ne osnovnu biti

sindikalnih sredinjica kojemu smo svjedoili zadnjih mjeseci vrtio se upravo oko samovolje vodstva SZVO-a i njihove pretjerane

piramidu) nikada nee dobiti priliku za napredovanje jer e njihovo mjesto biti zauzeto, a to e ih nuno tjerati da odlaze iz sustava kako bi nali priliku negdje gdje mogu napredovati. Dodatno se time otvara mogunost postojanja vjenih novaka, jeftinih znanstvenika koji su lako zamjenjivi, a imaju minimalna

smije

naruena. Oni ulaze u vladina povjerenstva, donoenje toboe i nadgledaju sugeriraju

zakona

bliskosti s vladajuima.

izmjene, a onda praktiki neizmijenjenu zadnju verziju prijedloga zakona podravaju i u javnim nastupima promoviraju kao jedini spas hrvatskog obrazovanja i Studentski zbor je uglavnom ostao tih po pitanju zakona ili su njihovi A kakva je bila uloga studentskih predstavnika?

znanosti.

20

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

10. broj www.radnickaborba.org

potezi odraavali njihove bliske veze s vodstvima fakulteta i

fakultet u Zagrebu, a prema popisu potpisnika inicijative protiv predloenih zakona vidljivo je da veina protivnika prijedloga zakona dolazi s fakulteta drutveno-humanistikog smjera.

je njih uglavnom teko prodati na tritu. amjere ukidanja

sveuilita, te ponekad, naravno, vladajue stranke. epostojanje

studija ili smanjenja kvota na tzv. neprofitabilnim studijima pravdaju se upravo trinom neisplativou, a posebno nepotrebnou u

vrstog stava oko zakona moe se tumaiti kao neodlunost, to je manja teta za pojedine studentske predstavnike u sukobu Sveuilita i Vlade s obzirom na to da i s jednima i s drugima ve godinama imaju odline odnose, do te mjere da je vie teko razluiti na koji nain oni to tono predstavljaju studente.

Kako komentirate intencije ukidanja neprofitabilnih studija,

vremenima krize.

koje bi bile dugorone posljedice?

Jasno je u startu da mnogi humanistiki smjerovi ne mogu preivjeti trinu utakmicu,

Jasno je ve godinama da drava na sve naine pokuava dii ruke od javnog sektora i da se sve preputa tritu. Humanistiki

meutim, njihova namjena ne bi ni trebala biti natjecanje na tritu ili trina isplativost. Kada se ciljevi drave postave na nain da je trite jedini spas gospodarstva, svi

Glavnu ulogu je imao Filozofski

smjerovi su tu najvie na udaru jer

21

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
oni koji se tome ne mogu jo nije oporavila, sada se u vremenu krize kao spas jo jednom nudi trite, ovoga puta za javni sektor koji je dosad donekle Koji prilagoditi postaju suvini i prijeti im ukidanje. Problem je to to nikako ne bi smio biti cilj drutva, nego bi drava trebala u humanistikim znanostima prepoznati vrijednost koja se ne moe efikasno triti, ali je vrijednost za drutvo u cjelini i zato ju treba zatititi.

10. broj www.radnickaborba.org

To je natjecanje u kojem javni sektor moe samo izgubiti.

su

zahtjevi

Akademske

odolijevao napadima te ekonomske doktrine. Koraci su inae mali, ali vidljivi, rast kolarina i postotka studenata koji plaaju tijekom

solidarnosti u vezi financiranja kolstva u Hrvatskoj i kako ih pravdate?

zadnjih 20 godina to najbolje pokazuje, a ovi zakoni su prvi vei

Visoko kolstvo bi moralo biti potpuno javno financirano. Time bi se javno obrazovanje zatitilo od tetnih utjecaja trita o kojima smo ranije govorili i time bi zaista sluilo graanima kao javno dobro dostupno svima, za razliku od trenutne situacije u kojoj je studij dostupniji onima boljeg imovinskog statusa. Takoer, time bi se

Znai

li

to

istu

ekonomsku

korak u tom smjeru jer na mnogim mjestima otvaraju mogunosti

doktrinu i ve vieni scenarij privatizacija i pretvorbi ovaj put na podruju obrazovanja?

daljnje komercijalizacije visokog obrazovanja i znanosti, javne

obrazovne institucije preputaju da aalost to upravo to znai. akon traume pretvorbe i privatizacije dravnih firmi, od koje se Hrvatska na tritu trae financiranje ili da se kvalitetom natjeu s bolje

financiranim privatnim fakultetima.

22

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
spominje poveanje izdvajanja za obrazovanje kao minimum da se u bilo kakvu reformu krene. e samo da se ne spominje, nego se implicitno i podrazumijeva smanjivanje financiranja svim neprofitaograniile i manipulacije visinom kolarina i troenje novca od kolarina koje smo imali prilike gledati proteklih takvih godina. oblika se Puno je problema na sveuilitu, to nitko ne porie, ali prvi korak prema njihovom rjeavanju bi bio adekvatno financiranje sveuilita, odnosno, da drava konano pone obrazovanje tretirati kao javno S druge strane, veina problema koje vidimo u sustavu visokog obrazovanja i znanosti posljedica su upravo nedovoljnog financiranja od strane drave. Drava ve godinama sve manje ulae u Zato ba blokada kao sredstvo borbe? Kritiari, meu kojima i rektor zagrebakog Sveuilita dr. Aleksa Bjeli, tvrde da to predstavlja nasilje i teror dobro. bilnim studijima ili se sugerira traenje financija na tritu.

10. broj www.radnickaborba.org

manjine nad veinom kako to komentirate?

Ve je procedura donoenja zakona sugerirala da Ministarstvo niti Vlada nemaju nikakvu namjeru ukljuiti ijednu od zainteresiranih strana u postupak pisanja i

donoenja zakona. Kada su zakoni puteni u javnu raspravu svima je vrlo brzo postalo jasno da je javna rasprava farsa.

Ogranienjem komercijalizacije mogunost da

ograniava netko

pokua

zaraditi na njima.

Ministarstvo

je

dobilo

stotine

prigovora na tekst zakona od svih relevantnih akademskih institucija koje su uzeli na razmatranje da bi onda konana verzija zakona bila praktiki identina prvotnoj.

Veina akademske zajednice je od poetka traila odbacivanje jer su smatrali da je tekst nepopravljiv,

znanost i visoko obrazovanje i Hrvatska je tu meu najgorim zemljama u Europi, Ministarstvo je duno sveuilitima milijune kuna. Krajnje je licemjerno da onda ta ista Vlada koja je svojim sustavnim zanemarivanjem obrazovanja,

prvenstveno u vidu financiranja, dovela sveuilita u stanje u kojem su sada, odjednom nudi tri nova zakona koja bi trebala ispraviti tobonje rasulo na fakultetima, a da pritom u tekstu zakona nigdje ne

23

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
iako je to bilo teko oekivati, nadali su se barem znaajnijim izmjenama oko kojih bi se postigao konsenzus. Meutim izmjene su bile kozmetike, a to je bio jasan signal da Ministarstvo ide sa zakonima u proceduru pod svaku cijenu. Akademska poetka solidarnost bila za je od Odluka Skuptine Sindikata je bila da trajk poinje ukoliko Vlada poalje zakone u saborsku Zato je na kraju trajk prekinut?

10. broj www.radnickaborba.org

privatizacija.

Ideje

formiranja

saveza postoje, meutim, teko je o tome govoriti unaprijed. Govorimo o vrlo razliitim drutvenim skupinama sa slinim problemima koje moraju prepoznati da njihovi

proceduru. Kako je ljetna sjednica sabora zavrila u sedmom mjesecu nestala je neposredna opasnost od donoenja zakona. Osim toga, ovo je bila prva runda trajka, doao je kraj nastave i ispitnih rokova. trajkati na praznom fakultetu, van slubenog radnog vremena, dok su ministri na ljetovanju, nema

sluajevi ine istu sliku sustavnog unitavanja javnog dobra u

potpuno

Hrvatskoj. Bit e potrebno puno razgovora ako se eli osigurati snana platforma. Pozitivno je pojavljivanje novih snaga koje su spremne stati u obranu javnog dobra.

odbacivanje zakona, a trajk se pokazao kao jedino realno rjeenje u opisanoj situaciji. S obzirom da Ministarstvo ne odustaje neovisno o tome koliko velik otpor

akademske zajednice u raspravi bio, stavljeni smo pred gotov in. trajk je nuan. to se tie tobonjeg terora

previe smisla.

Istaknuli ste kako je pitanje komercijalizacije obrazovanja i znanosti pitanje od opeg

manjine nad veinom, na kraju su i elnici Sveuilita shvatili da su u javnoj raspravi izigrani, te je Senat izglasao da nastava nee poeti sljedee akademske godine ako Vlada ne odustane od zakona. O teroru nema ni rijei jer su praktiki svi koji su se javili u javnoj raspravi protiv zakona.

drutvenog interesa, te da je dio openito reformi tetnih neoliberalnih li ideja

postoji

formiranja saveza svih socijalno ugroenih skupina?

Pitanje javnog obrazovnog sustava i njegovi problemi izazvani politikom koja se vodila zadnjih 20 godina nikako nisu izolirani sluaj i iste tendencije moemo vidjeti u preostalim javnim slubama, primjerice zdravstvu. Mnogima se sprema komercijalizacija i

Akademska zajednica je gotovo jednoglasna u protivljenju zakonima. etko e uvijek biti supro-

tnog miljenja, ali zato je tu demokratski proces. Rije je o demokratskoj volji veine, koju Vlada sustavno ignorira.

24

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
FI A CIJSKA KRIZA EUROPSKE U IJE
Hrvatska vlada je, kao i opozicija, zadovoljna to su napokon pregovori s Europskom unijom zavrili. Jo nekoliko 'manjih' prepreka, poput ratifikacija i referenduma i Hrvatska postaje 29.lanicom. No, ekonomsko pa stoga i politiko stanje u Uniji nije zadovoljavajue, te smo sada blie nego ikada tome da se Unija raspadne upravo kada Hrvatska postaje lanicom...

10. broj www.radnickaborba.org

da e im se opet pomoi. Kako je problem postajao vei, Grka je, da bi dobila potrebna financijska sredst v a za po dm iri v anj e dospjelih obveza, morala pristati na velike reforme s ciljem da se smanji dravna potronja. Reforme su doekane s velikim brojem trajkova i nemira, a to situaciju ini kompliciranijom. Kako vrijeme prolazi, financijska situacija junog dijela EU se ne poboljava, tovie, i Italiji je smanjen kreditni rejting. Investitori, kao i u sluaju Grke, sumnjaju da e sjever EU spasiti jug. Drugim rijeima, sve je vie vjerojatnosti da bi Grka mogla bankrotirati. Ukoliko se to dogodi, posljedice za kapitalistiki sustav bit e nesagledive. U trenutnoj fazi kapitalizma, meupovezanost financijskih trita, multinacionalnih kompanija te banaka, vra je nego ikada prije. To znai da problem jedne drave i njenog gospodarstva nije samo problem te drave. Uz njemake i francuske banke, tu su u igri i ameriki investitori, kao i rumunjske i bugarske banke. S druge strane, Cipar je takoer izloen prema grkom dugu, a Rusija dri podosta depozita u ciparskim bankama. Prema tome, zbog ove meupovezanosti, elnim zemljama EU je stalo da se grki problem to prije rijei. To naravno ne prolazi bez ogranienja, jer

Kapitalizam, koji je krajem 2007. i poetkom 2008. uao u novu krizu, jo nije iz nje izaao nego su se stvari pogorale. Glavna 'rtva' financijske krize postala je Grka, a uz nju i ostale drave junog dijela EU Italija, panjolska, Portugal. Problem je nastao u onom trenutku kad su vjerovnici uvidjeli da bi Grka mogla imati potekoa s vraanjem duga od nekih 340 milijardi eura. Ova 'panika' dovela je Grku u jo

dublju krizu poto je morala proi detaljnu analizu od strane vjerovnika, a ta je otkrila kako je Grka vlada sakrivala puno vanih podataka od javnosti. Banke koje su najvie bile izloene u toj zemlji - francuske i njemake - odmah su dobile financijsku pomo svojih zemalja (u stvari novac poreznih obveznika) kako bi sanirale potencijalne gubitke. No, iste te banke su pojaale kreditiranje Grke i njenih graana, znajui 25

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
stranaka opozicija u Njemakoj 'koi' transfer financijskih sredstava Grkoj. Unato svom 'trudu' sjevera EU da rijei problematinu situaciju, objektivna reakcija investitora nije povoljna. Stoga se dogaa da euro slabi, da dolazi do pada cijena nafte i nekih metala, a sve to jer je ope uvjerenje da posustaje potranja za tim robama. Drugim rijeima, svijet je pred vratima jo jedne recesije, a upravo je ovome pridonijela dunika situacija u EU. Kao odgovor na sve ovo, na nedavnom sastanku MMF i SB, glavna tema je bila spaavanje Grke u sklopu spaavanja eurozone, a time i svjetske ekonomije. Razgovaralo se i o dodatnoj kapitalizaciji banaka kao i tome da je potrebna jedna koordinirana izjava o spreavanju nove recesije, poduprta odlunom akcijom u cilju smirivanja trita. Bitno je da ova kriza bude pod kontrolom prije zasjedanja G-20 za nekih mjesec dana. Iako sve novine piu o ovim problemima i elnici zemalja i financijskih institucija dre govore na tu temu, obini ovjek iz tih informacija ne moe uvidjeti istinu. Istina je da je kapitalizam jo jednom dokazao nestabilnost kao i potrebu za svojim prevladavanjem. Kriza koje se pojavila prije nekoliko godina,

10. broj www.radnickaborba.org

pojavila se se u obliku financijske krize, no ona je zapoela zbog (nesrazmjera) proizvodnje i potronje. Potronja nije mogla apsorbirati preveliku proizvodnju te su morali izmisliti novi zaduni instrumenti kako bi to pospjeili. Baza ovim instrumentima bila je realna proizvodnja, ali se to proirilo na nain da je na temelju jedne jedinice realne baze, uzmimo ove termine za ovu priliku, 'stvoreno' i do etiri, pet pa i vie puta virtualne jedinice. Drugim rijeima, radi se o stvaranju financijskog balona postoji proturjenost izmeu realne i virtualne ekonomije koja se pojavljuje uslijed nezadrivog rasta virtualne ekonomije bez obzira na nezadovoljavajue

26

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

10. broj www.radnickaborba.org

realne okvire realne ekonomije na kojima bi se ona trebala temeljiti. Slino se situacija rjeavala u EU gdje su graani prezadueni, jer se, osim 'pomoi' u premoivanju nedovoljne kupovne moi, zarauje i na kamatama na dane kredite. Meutim, ovakva obrnuta piramida ne moe dugo stajati. im ponu prvi problemi s vraanjem dugova i otputanjima radnika, to se prenosi, lananom reakcijom, na druge ekonomske subjekte koji moraju otkazivati razne narudbe, to dalje izaziva pad prihoda i opet utjee na podmirivanje obveza itd. Nadalje, u ovoj fazi kapitalizma, vie nego ikad, financijski kapital je prerastao nacionalne drave koje su prezaduene. Dakle, sve vie je prezaduenih zemalja, kao i njihovih graana. Krupni kapital ne smije dopustiti

bankrot Grke zbog nekoliko razloga. Prvo, ta bi zemlja tada bila primjer ostalim zemljama (tj. njihovim graanima da ne pristanu na sramotne rezove potronje). Drugo, bankrot moe imati nesagledive posljedice za financijski kapital, a to moe imati utjecaj i na ekonomsko stanje u glavnim dravama eurozone, dakle Njemakoj, Francuskoj i zemljama Beneluxa. Tree, sve ovo moe utjecati na razne nemire, trajkove, obustavljanje proizvodnje, a to znai vei gubitak po kapital. Konano, ukoliko doe do vala bankrota tada prijeti i raspad eurozone, pa moda i EU. Meutim, ne treba oekivati da e sjever EU predugo 'spaavati' Grku. Sve dok njemake i francuske banke nisu kolikotoliko osigurane od veih gubitaka, sve dok se ne prisili ostale zemlje periferije na rezanje potronje, do tada e 27

'spaavati ' Grku. Izgleda da su ovi mjeseci period kada se ovo ostvaruje, pa se tako ve mogu uti neki glasovi koji govore u prilog grkog bankrota. S druge strane, sastanci u Washingtonu MMF-a i SB-e, zatim nadolazei G-20 te jo mnogo onih koji su u tajnosti odravani, imaju zadau stabilizirati sustav. Financijski kapital uinit e sve to moe kako bi se izvukao iz jo jednog ponora koji mu je suen. Poto predstavnici kapitala ine sve to im je u moi kako bi spasili sustav i kako bi se dominacija nastavila, tako i predstavnici rada trebaju initi sve to je u njihovoj moi. Iako kapital ima vie sredstava te vie utjecaja kroz propagandu, na strani rada su injenice i stvarnost. Svakoga dana sve vie ljudi umire zbog nepodmirenja najosnovnijih ivotnih potreba. Oni koju si prije imali skroman ivot, sada su u apsolutnom siromatvu. S druge strane, svakoga dana bogati su sve vie bogatiji. Prosjean radnik uoava da ne moe vjeno raditi kako bi na kraju doao u jo vee siromatvo. Radnici se moraju pripremati za potencijalne krize kapitalizma, koje e biti u budunosti sve dublje i razornije. Ne smiju doekati te krize iznenaeni, ve spremni na radikalne promjene. to su radnici vie razjedinjeni to kapital ima veu premo, stoga radnici ujedinite se!

Ne znate vaa radnika prava, mislite da se kre? Nemate se kome obratiti ? Kontaktirajte nas i pruamo

besplatni profesionalni pravni savjet!

Ako ste nezadovoljni stanjem u drutvu, stalnim gaenjem radnikih prava, politikom scenom obiljeenom vladavinom gotovo identinih HDZ-a i SDP-a, kao i ostalih parlamentarnih stranaka, potinjavanjem cjelokupnog ivota interesima kapitala i privatnih profita, te se elite boriti za drutvenu promjenu javite nam se i PRIDRUITE AM SE. Odgovornost za promjenu lei na svakome od nas... Do promjena moe doi samo ako se svi ukljuimo u borbu za njihovo postizanje i ako se poveemo. Sami ne moemo ostvariti svoje ciljeve, ve samo udrueni u organizaciju. Na je cilj formirati snanu organizaciju koja e se beskompromisno boriti za zatitu interesa radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika i radikalnu promjenu drutva u interesu svih potlaenih. U tome nam je vaa pomo neophodna...

IMPRESSUM Radnika borba je slubeno glasilo organizacije Radnika borba. Web stranica www.radnickaborba.org Kontakt: radnicka_borba@yahoo.com 095/826 6179
Pomozite irenje i izlaenje ovog asopisa dobrovoljnim novanim prilozima

Broj rauna: 2340009-3212879396 (PBZ)