Ne znate vaa radnika prava, mislite da se kre? Nemate se kome obratiti ?

Kontaktirajte nas i pruamo

besplatni profesionalni pravni savjet!

Ako ste nezadovoljni stanjem u drutvu, stalnim gaenjem radnikih prava, politikom scenom obiljeenom vladavinom gotovo identinih HDZ-a i SDP-a, kao i ostalih parlamentarnih stranaka, potinjavanjem cjelokupnog ivota interesima kapitala i privatnih profita, te se elite boriti za drutvenu promjenu javite nam se i PRIDRUITE AM SE. Odgovornost za promjenu lei na svakome od nas... Do promjena moe doi samo ako se svi ukljuimo u borbu za njihovo postizanje i ako se poveemo. Sami ne moemo ostvariti svoje ciljeve, ve samo udrueni u organizaciju. Na je cilj formirati snanu organizaciju koja e se beskompromisno boriti za zatitu interesa radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika i radikalnu promjenu drutva u interesu svih potlaenih. U tome nam je vaa pomo neophodna...
20

IMPRESSUM Radnika borba je slubeno glasilo organizacije Radnika borba. Web stranica www.radnickaborba.org Kontakt: radnicka_borba@yahoo.com 095/826 6179
Pomozite irenje i izlaenje ovog asopisa dobrovoljnim novanim prilozima

Broj rauna: 2340009-3212879396 (PBZ)

1

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
Promijenila se vlast, no sve je ostalo isto. Tako bi izgledao najkrai opis situacije iz perspektive radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika. Daleko smo od bilo kakvih znakova oporavka od krize, pokretanja industrije, ozbiljnijeg smanjenja nezaposlenosti ili poboljanja ivotnog standarda. tovie, oevidno kako se kriza produbljuje i prijeti daljnjom kulminacijom, kako u Europi tako i kod nas. U takvom razvoju stvari nema nita neobino. SDP je ve odavno pokazao kako je po svim bitnim pitanjima, posebno onim ekonomskim povezanima uz odnos prema radnicima i ovisnost o krupnog kapitalu i ekonomskoj moi istovjetan HDZ-u. I dalje vlada krupni kapital, i dalje se ekonomske tekoe nastoje rijeiti optereivanjem onih koji su najsiromaniji, i dalje se radnika izrabljuje, zdravstvo je nekvalitetno i prijeti mu postepena privatizacija, a visoko kolstvo se plaa, te u realnosti postaje sve tee dostupno siromanima. Vlast se formalno promijenila, no u onome to je bitno kao da se i nije promijenila. Ona se i ne moe zaista promijeniti izmjenjivanjem jednakih opcija. Stvari mogu postati drugaije jedino ako se sami radnici, uz pomo studenata i nezaposlenih, organiziraju i neposredno na svojim radnim mjestima i ulicama ustanu za svoja prava. Ne moemo vie ekati i sluati

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
Deutsche Telekom veinski vlasnik. Na ovaj prosvjed smo pozvali sve te ljude i doi e nam, vjerojatno, kolege iz Crne Gore, Makedonije, Maarske, Slovake, eke, Austrije i Njemake. Doi e i naa sindikalna centrala na svjetskoj razini, UniCro. Za ovaj na prosvjed ulo se i u europskom parlamentu u Briselu preko nae sredinjice Ituka, preko Nezavisnih hrvatskih sindikata. Imali smo sastanak u Zagrebu krajem rujna prole godine na kojem su bili sindikati regije gdje DT ima veliku veinu i tamo smo napisali jedno pismo koje je ba ovih dana zaivjelo i ii e svim predsjednicima uprava kompanije ba zbog tog ouvanja radnih mjesta tamo gdje nema tehnolokog vika. RB: Vai kolege u regiji t a k o e r i ma j u s l i n e probleme kao i vi ovdje? Juko Cikojevi: Pa sline, jako sline. Zato smo se i sastali da pokuamo svi zajedno jer i njima prijete otkaz ugovora o radu, tehnoloki viak, itd. Zavisi kad je veinski vlasnik doao. On im doe, pone prvo restrukturiranje, pa drugo RB: Za kraj, to mislite o aktivnostima za proli Praznik rada i planiraju li se

11. broj www.radnickaborba.org

iti SDP, niti HDZ, ve RAD IKA VLAST!

obeanja o boljoj budunosti koja nikako ne dolazi. Potrebno je ponovno pokrenuti prosvjede, ali i povezati meusobno izolirane trajkove i organizirati generalne trajkove, postavljajui svoje zahtjeve koji trebaju zatiti sve koji se radom prehranjuju. Nitko to nee uiniti osim nas samih. No, nije rije samo o SDP-u i HDZ-u i njihovoj politici postojei ekonomski sustav se potresa diljem Europe, a nove razorne krize se tek najavljuju. Radi se o dubokoj krizi kapitalizma koji se pokazuje sve vie nesposobnim da rijei probleme koje sam stvara. Govorili su nam, a neki jo i govore, o europskom kapitalizmu, o

ove godine aktivnosti? Juko Cikojevi: Moje osobno miljenje jest da svaki Praznik rada treba obiljeavati na nain da sindikati to organiziraju sami, bez politiara. To je jedan od najvanijih datuma u radnikom pokretu uope. Taj dan treba obiljeavati skromno i ponosno.

19

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
prosvjed. Mi smo, pored brige za gubitak radnih mjesta, naveli jo neke probleme koje smo uputili prema poslodavcu. Ali glavni razlog je tehnoloki viak. Bolje bi bilo da naemo zajedniki jezik prije prosvjeda i trajka jer i nakon svega se opet mora sjesti za zajedniki stol i pregovarati. A u ovim vremenima nije dobro za kompaniju, nije dobro ni za koga, da se ovakve stvari rjeavaju javnim okupljanjem i pokazivanjem javnog nezadovoljstva. Mi smo ovaj prosvjed nazvali okupljanjem nezadovoljnih radnika HT-a. Mislimo da uprava ne radi dobar posao. Otputanje ovih radnika dovest e i do pada kvalitete naih usluga. Studenti koji rade tamo ele odraditi svoje radno vrijeme to prije i im se prui bolja prilika nai neto novo kako bi zaradili novac za svoje kolovanje. Ukoliko padne kvaliteta, korisnici e otii drugom operateru, a to onda nije dobro ni za dioniare, ni za upravu, a ni za nas radnike, jer mi ivimo i radimo za ovu kompaniju. Ja sam osobno u ovoj kompaniji trideset i tri godine, dakle cijeli svoj radni vijek. I meni je ova kompanija sigurno draa od nekih menadera ovdje.
18

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
raju na zemlji kojega predstavlja EU. Danas vidimo kako se i europski kapitalizam i EU postepeno pred naim oima raspadaju i kako im se tresu temelji. Politike elite i krupni kapital vode drutvo prema potpunom slomu. Moramo se pobuniti ne samo kako bi zatitili prava koja nam se konstantno gaze, ve i kako bismo promjenili drutvo u kojemu ivimo; kako bi vlast iz ruku uskog kruga bogatih kapitalista i od njih zavisnih politiara prela u ruke radnika, odnosno veine. Ukoliko i dalje kao veina ostanemo stajati po strani budunost koja nam se pribliava nije nimalo vedra. O tome jasno govori propast sisake industrije, masovna otputanja u Tcomu, nastavak privatizacije H-a, mjere usmjerena na pripremu privatizacije HEPa...To su samo znakovi toga u kojem e se smjeru po radnike nastaviti razvijati sadanja situacija. asopis Radnika borba, kojega drite u ruci, postoji zato da bi pomogao zatiti radnika i nezaposlenih, organiziranju

11. broj www.radnickaborba.org

iti SDP, niti HDZ, ve RAD IKA VLAST!

Ako ve idemo u trajk onda je, na neki nain, na zadatak nanijeti tetu poslodavcu, tako da on moe ocijeniti je li bolje mirnim putem ii ili se bolje ovako boriti. Od mirenja ba i ne oekujem previe. Mi smo predloili neke kompromise, da se otpusti sto i pedeset radnika za koje mi imamo saznanja da mogu biti tehnoloki viak i koji nemaju nita protiv, ali uprava nije htjela ni uti za to. Pokuali smo dogovoriti da se nae neko kompromisno rjeenje, moda smanjenje radnog vremena, moda pomou nekih drugih poteza, dakle na temu ouvanja radnog mjesta. Kolege iz grkog sindikata su to napravile na nain da su se dogovorili s upravom da u idue tri godine nema otputanja radnika. Zauzvrat su dogovorili da radni tjedan, u tom periodu, bude trideset i est, umjesto etrdeset sati i dogovorili su da svaki radnik ima deset posto manju plau. Predlagao sam neto slino naoj upravi, plae se ne bi dirale, ali o nekim drugim stvarima bismo mogli razgovarati. I to bi bio predmet pregovora ove godine, ali naalost nita od toga. Kao da upravi visi ma nad glavom. Oni moraju ostvariti, na razne naine, toliku i toliko dobit svome vlasniku. RB: Kakva je pozicija radnika u HT-u i, shodno tome, kakva je njegova plaa? Juko Cikojevi: U hrvatskoj javnosti vlada miljenje kako mi iz HT-a idemo na prosvjede i trajkove, a imamo dobre plae i dobre otpremnine. Istina je da su nae plae u prosjeku jedanaest i pol tisua kuna u bruto iznosu ili oko sedam i pol tisua kuna u neto iznosu. Ali, svi znamo to je prosjek. Veina kolega koji se javljaju na broj 0800 9000, veina naih kolega montera koji dou u va stan za prikljuke telefone, njihova bruto plaa je manja od prosjene neto plae HT-a. Znai oni nemaju ni sedam i pol tisua kuna u bruto iznosu, tako da je taj prosjek vrlo upitan. Ako bi se izostavile menaderske plae, tada bi nae plae izgledale puno manje i puno realnije. Ljudi kad dou u na prodavaki centar misle da nai prodavai imaju oko est, sedam tisua kuna plau, meutim oni imaju plau izmeu etiri i pol i pet tisua kuna. RB: Spomenuli ste suradnju sindikata HT-a Juko Cikojevi: Organizirali smo suradnju ovog puta, uz sindikate iz HT-a, u nekom uem obliku. Znai iz svih zemalja gdje je radnikog otpora, ostvarivanju veza izmeu aktivista i stvaranju alternative politici koja se vodi u korist bogatih, a na tetu radne veine. Naim itaocima omoguujemo i uslugu besplatnog pravnog savjeta vezanog uz radno pravo. Ukoliko smatrate da su vaa radnika prava prekrena ili ukoliko ne znate koja su vaa prava, a ne znate niti kome se obratiti, slobodno nas kontaktirajte i u najkraem vremenu emo pokuati pruiti odgovor. Urednitvo

eposredni zahtjevi Radnike borbe

Bez izuzetka ukinuti svaku privatizaciju kod koje su uoene nepravilnosti, te konfiscirati svu imovinu i zaradu steenu na taj kriminalni nain. a taj nain steeno financijsko i industrijsko bogatstvo preusmjeriti u pokretanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromane. Osiguravanje hitne isplate svih zaostalih plaa otre zakonske mjere protiv svih poslodavaca koji ne isplauju plae na vrijeme i prisiljavaju na prekovremeni rad, nakon prve neisplaene plae i bez obzira na eventualna opravdanja poslodavaca Preuzimanje velikih propalih poduzea od strane drave uz uspostavu radnike kontrole. Tako se moe zatiti na tisue radnih mjesta, poduzea spasiti od propasti i rekonstruirati, te putem radnikog nadzora onemoguiti daljnje cvjetanje kriminala i zakulisnih igara. Osiguravanje da plae ispod jasno odreenog minimuma svojim rastom prate rast ivotnih trokova. Skraivanje radnog tjedna bez smanjivanja plaa, kako bi se, izmeu ostaloga, omoguilo poveanje zaposlenosti Prevladavanje recesije omogueno optereivanjem samo najbogatijih pojedinaca koji ne ive od svojega rada, bez ikakvih dodatnih optereivanja radne populacije. Radnici ovu krizu nisu izazvali i oni je ne smiju ni plaati. Uvoenje ekstremno progresivnog poreza za bogate koji omoguuje poboljanje ivotnog poloaja najsiromanijih slojeva na temelju optereivanja najbogatijih.
3 Nastavak na 4. str.

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
da pravog tehnolokog vika nema. Poslodavac, zato to je ukupni prihod poeo padati, a vlasnik kompanije (Deutsche Telekom, op.RB) eli istu dobit i dalje, isti profit, mora rezati trokove na svim moguim stranama. Jedan od najlakih naina rezanja trokova jest smanjenje broja radnika. Kako u ovoj kompaniji, pored nas zaposlenika, radi jo oko 1200 studenata, tako imamo preko 100 000 prekovremenih sati u prva tri kvartala prole godine, znai do kraja godine e biti 150 000 prekovremenih sati. U tom trenutku, s takvim podacima nema tehnolokog vika. Radnici se mogu prerasporediti na neke druge poslove. ak mi sindikati pristajemo na to, ukoliko poslodavac stvarno dokae da ti ljudi nemaju to raditi. Nasreu, prema informacijama koje dobivamo s terena i koje je radniko vijee dobilo pozicije na kojim mjestima e biti vika, tamo su napisani dob, spol, radni sta, samo imena i prezimena nisu, ljudi su se prepoznali i onda su nama, prema sindikatu i radnikom vijeu objanjavali to oni sve rade i argumentirano su bili protiv onoga to je poslodavac napisao. Znai u vezi s klasinim tehnolokim vikom, da posla nema, poslodavac nije u pravu.
17

11. broj www.radnickaborba.org

Uvesti dodatne oblike poreza na svu zaradu koja nije steena vlastitim radom (renta, profit, kamata, dionice) Poslovanje banaka iz slube krupnoga stranog kapitala staviti u slubu razvoja ekonomije Stavljanje poslovanja banaka pod demokratsku kontrolu samog naroda putem nacionalizacije Potpuni prestanak svake privatizacije, posebno ukidanje mjera usmjerenih prema privatizaciji kolstva, zdravstva, stratekih i prirodnih resursa; nacionalizacija najznaajnijih stratekih sektora, posebno energetike Stvaranje organa radnike kontrole nad industrijom

Sindikati su postali salonske organizacije koje elnici vode po salonskoj metodi iza zatvorenih vrata umjesto da vode ljude na ulicu!

Posla ima, ali on (poslodavac, op. RB) radije uzima da mu to rade studenti. Nemam ja nita protiv studenata, ali ne mogu tolikoj mjeri raditi ostale poslove. Poslodavac ih plaa zato to su puno jeftiniji kao i to plaa vanjske izvoae jer su jeftiniji, dok svojim radnicima daje otkaz. To je najvei problem i zato su sindikati na konferenciji za novinare najavili da e se, sa svim zakonski doputenim sredstvima, suprotstaviti ove godine namjeri poslodavca. Inae, kad je doao Deutsche Telekom u Hrvatsku, mi smo imali negdje oko 11 500 radnika. Iako je u prolosti bilo otputanja zbog prilagoavanja na tritu i dolaska novih tehnologija, ipak je to industrija u kojoj se promjene brzo deavaju, sada je dolo vrijeme kada znamo da posla ima, da vika nema, a da jedina elja poslodavca i uprave HT-a je da sa smanjenjem broja radnika n ad o k n ad i , u t ed i d ob i t veinskom vlasniku. RB: Smatrate li da, u budunosti, postoji tendencija daljnjeg smanjivanja broja radnika? Juko Cikojevi: Naravno da postoji. Ova kompanija nije prola niti jednu godinu, a da

nije smanjila broj radnika. Meni se ini da su apetiti jo i vei. Ja sam u nadzornom odboru kompanije i upoznat sam s planom poslovanja za 2012. godinu te stratekim planom razvoja od 2012.-2015., i znam da nee biti lako. I za pretpostaviti je da e, koliko god bude prihod padao, broj otputenih radnika rasti. Dakle veliki je problem kad kompanija koja ima tako velike prihode kao HT u milijardama kuna, u godinama krize otputa radnike. ak je na predsjednik uprave (Ivica Mudrini, op.RB), koji je i savj etni k p redsj ednik a Josipovia, rekao u nekoj izjavi kako je savjetovao predsjednika Republike da treba predloiti kompanijama koje posluju s dobrim profitom, da u ovim kriznim godinama ne otputaju radnike. Kao to ree moj kolega sindikalac, HT je najvea tvornica tehnolokog vika u Hrvatskoj. RB: Slijedi vam mirenje s poslodavcem koje je propisano zakonom o radu Juko Cikojevi: Da, naime kad sindikat najavi trajk, prosvjed, onda smo, po zakonu o radu, duni pokrenuti postupak mirenja o onim temama zbog kojih smo najavili trajk,

Razgovor Radnike borbe s Denisom Getom, predsjednikom strukovnog sindikata radnika HEP-a TEH OS
4

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
OTKAZI U T-COM-u

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
RB: Predstavite nam ukratko sebe i svoj sindikat. Denis Geto: Ja sam predsjednik strukovnog sindikata radnika HEP-a TEHNOS. Mi smo jedan od tri sindikata u HEP-u i najmanji smo od njih sa oko 1250 radnika. Postoje jo dva sindikata jedan ima oko 2500, a drugi preko 8000 ljudi. Na sindikat je nastao zbog toga to je jedna grupa ljudi shvatila da postojei sindikati koji su se formirali u devedesetima zapravo nee predstavljati interese pravog radnika. Jer veina je ljudi ovdje sa nekakvom srednjom strunom spremom, veinu predstavlja nekakvo administrativno osoblje, a mi smo firma koja ima jako veliki broj od otprilike 3000-4000 ljudi koji su operativci. Pokazalo se zapravo da ti sindikati nee zastupati prava pravog radnika nego vie uredskog osoblja. Tada se izdvojila jedna skupina ljudi, to su prvenstveno bili ljudi iz elektrana, operativno osoblje koje vodi pogone u elektranama, te su osnovali svoj sindikat. Od toga dana pa do danas mi smo zapravo najjai sindikat jer okupljamo operativne radnike koji vode sustav 24h, kada se mi dignemo onda
5

11. broj www.radnickaborba.org

RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM HRVATSKOG SINDIKATA TELEKOMUNIKACIJA

RB: Moete li nam ukratko predstaviti sebe i sindikat u kojem djelujete? Juko Cikojevi: Ja sam Juko Cikojevi, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija koji je osnovan kad se Hrvatska osamostalila. U naoj kompaniji djeluju, praktiki, tri sindikata koja imaju svoje predstavnike u razliitim institucijama, radnikom vijeu i zatiti na radu. Oba dva tijela broje po devetnaest ljudi, a HST ima etrnaest pozicija, republiki sindikat ima etiri i trei sindikat (sindikat radnika HT-a) ima jednu poziciju. Zato to govorim? Zato jer smo se konano sva tri sindikata ujedinili zbog ove teme ouvanja radnih mjesta. Inae, HT broji oko 5700 radnika, a na sindikat ima 3200 lanova. Republiki sindikat ima oko 1400, dok trei sindikat ima nekoliko stotina lanova. Znai veinski smo sindikat i vodimo glavnu ulogu, ali u suradnji s ostalim sindikatima zajedno djelujemo protiv namjere poslodavca o otputanju radnika. RB: Bio je prosvjed 24. sijenja,
16

"Ta demagogija je neto to mene osobno jako ivcira i kod sindikata i kod poslodavaca i kod politike. Danas se sve svodi na to tko e prodati bolju demagogiju i bolju priu. Treba nastupati iskreno, a to malo sindikata radi."
sustav staje, dok onaj sindikat koji ima par tisua ljudi ne moe niti izvesti radnike na ulicu. Onih ljudi koji sjede u uredu gdje je fino i toplo kada treba napraviti neki pritisak nema nigdje. Mi smo jedini u prolosti i odraivali trajkove. Nas zapravo deklariraju kao sindikat smjenskih radnika iako mi imamo dosta velik broj i drugih radnika. RB: Kakva je suradnja ostalim sindikatima? s sindikata i kod poslodavaca i kod politike. Danas se sve svodi na to tko e prodati bolju demagogiju i bolju priu. Treba nastupati iskreno, a to malo sindikata radi. Nedavno sam poslao jedan mail prema sindikatima HEP-a i prema svim sindikatima javnih poduzea. U njemu smo predloili da svi zajedno odrimo sastanak i prema novoj Vladi istaknemo odreene zahtjeve. Mi imamo jednake probleme vezane uz nesposoban politiki postavljen kadar i upravljanje, pa sam mislio da e biti reakcije. Reakcija je bila skoro pa nikakva, javilo se samo dvoje ljudi, a oni isto iz malenih sindikata. Jedan je od problema sa sindikatima to su zatvoreni u sebe i to se elni ljudi boje za gubitak svojih pozicija. RB: edavno smo imali nekoliko primjera u kojima su sindikati kao faktor trebali reagirati, a nisu. Primjer su recimo proljetni prosvjedi, neobiljeavanje Prvog maja to je opravdano skorim raspisivanjem izbora
Nastavak na 6. str.

koji su razlozi tome? Juko Cikojevi: Uvijek je u dosadanjim borbama sindikat uspio nai kompromis s poslodavcem. Meutim, ovo je, ini mi se, drugi put da je otilo toliko daleko da se radnici Telekoma odluuju na neki prosvjed. Glavni i osnovni razlog je namjera poslodavca da u ovom trenutku proglaava 450 radnika tehnolokim vikom. U stvari, oni su najavili da ima 217 radnih mjesta na kojima je 2084 radnika. I od tih 2084 radnika, po odreenim kriterijima koji zakon

propisuje, poslodavac namjerava otpustiti 450 ljudi. Znai, 2080 ljudi u ovom trenutku ide na posao sa grem u elucu, maem nad glavom jer im visi otkaz ugovora o radu. Postupak savjetovanja s radnikim vijeem je poeo 2. sijenja i ta procedura traje otprilike mjesec, mjesec i pol dana, kad se na kraju saznaju ta imena i kad to ide na zavod za zapoljavanje koji odobrava program zbrinjavanja vika radnika. Sve to radi radniko vijee. Meutim, sindikati su, znajui kompletno situaciju u HT-u, svjesni

Denis Geto: Openito, mi smo dosta razoarani sa sindikalnom scenom i u Hrvatskoj i u HEP-u. Pokazalo se da su sindikati postali salonske organizacije koje elnici vode po salonskoj metodi iza zatvorenih vrata umjesto da vode ljude na ulicu. Takvi su i ovi nai sindikati, kada treba napraviti pritisak onda uvijek jedino mi radimo. Na tim kolektivnim pregovorima, koji su za sindikat najvaniji, uvijek ispadne da mi prvi moramo ii naprijed, a oni prodaju nekakvu demagogiju. Ta demagogija je neto to mene osobno jako ivcira i kod

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
pogreke plaa itavo drutvo. Radnici su izvlateni poetkom devedesetih godina u korist novopeenih kapitalista pa su prema tome i najmanje krivi za trenutno stanje. Ono to radnici mogu i trebaju napraviti jest izai na ulice i odbaciti sve planove o tednji i rezanju trokova. Kau da je prolo desetljee bilo desetljee rasta ivotnog standarda jer je potronja rasla i stanovnitvo je uivalo u novim stvarima. Radnici eljezare Sisak, Herbosa, KIO-a, brodogradilita, Jadrankamena i ostalih poduzea, zasigurno nisu osjetili taj porast standarda. Njima su redovno kasnile plae, nisu im uplaivani doprinosi, a u isto vrijeme su i trokovi ivota rasli. I sad bi oni trebali poeti tedjeti i rezati svoju, ionako malu, potronju? Vlada tvrdi, kao i svi 'nezavisni' ekonomisti, da e nakon to proe ovo razdoblje odricanja, u sljedeim godinama svima biti bolje. To nije istina jer e radnicima bi isto ili loije. Radnik e i dalje raditi za mizernu plau od koje e veinu troiti na hranu i stan. Pravu korist e, kao i uvijek, osjetiti kapital. Nakon recesije rad e biti jo jeftiniji te e na osnovu toga stvarati vie profite. Narod treba izai na ulice i zahtijevati da cijenu plate oni koji su za to i odgovorni, od kapitalista do politiara koji rade za njih. tednja moe poeti upravo od njih, a financijska sredstva se mogu nabaviti nacionalizacijom i revizijom dosadanje prvobitne akumulacije kapitala zvane pretvorba i privatizacija. Ova godina, kau ekonomisti, biti e jo tea jer e nezaposlenost rasti, a kupovna mo padati. Meutim, manjini e biti jo

11. broj www.radnickaborba.org

"Bez revolucije dizanja radnika i studenata na ulice nee se moi promijeniti sustav. Ova struktura nee samo od sebe odjednom doi sebi i popraviti stvar. Krajnji je as da se pone s ovim pritiscima inae e sve otii u neeljenom smjeru. Kao to je to bilo na poecima radnikih borbi tako je i sada s borbom protiv neoliberalizma!"

Denis Geto: Mi smo ranije bili lanovi sredinjice Matica hrvatskih sindikata s Vilimom Ribiem na elu. Znam cijelu priu oko tog pitanja. A pria je u glavama sindikalnih elnika: treba reagirati razumom, a ne emocijama. Ve taj pristup je po meni suprotan sindikalnom djelovanju. Za mene je sindikat ono to je bilo u Americi 1886. i bejzbol palicama ako treba jer tako se neke stvari rjeavaju. Da je situacija u drutvu normalna, da je sve lijepo postavljeno onda moemo govoriti o dijalogu, socijalnom dijalogu, tripartitnim tijelima itd. Meutim ako stvari nisu postavljene onako kako treba onda po meni samo aka i bejzbol palica rade. To je dananje stanje. U sutini se neto moe promijeniti jedino revolucionarnim metodama. Bez
6

revolucije dizanja radnika i studenata na ulice nee se moi promijeniti sustav. Ova struktura nee samo od sebe odjednom doi sebi i popraviti stvar. Krajnji je as da se pone s ovim pritiscima inae e sve otii u neeljenom smjeru. Kao to je to bilo na poecima radnikih borbi tako je i sada s borbom protiv neoliberalizma. To je problem sindikalnih elnika. Najavljivali su ako se ne ispune zahtjevi izai emo na ulice. to je bilo nita. Oni su nesposobni izvesti ljude na ulicu. To je upravo zato to se u prolosti nije dovoljno radilo sa ljudima. S ljudima se treba stalno raditi i stalno komunicirati, a ne se zatvoriti na sjednici predsjednitva svojega tijela. Mora se raditi s ljudima, obrazovati ih, uiti sindikalizmu,

a to nitko ne radi. O potkupljivanju ne mogu govoriti jer nemam dokaza. No, vjerojatno je dio njih koji sjede na tim pozicijama potkupljen. Priu o Prvom maju znam direktno iz Ribievih usta. On je bio svjestan da e radnici koju dou na skup izvidati sindikate s obzirom na sve ono prije to se dogaalo. To je otvoreno Ribi rekao. Konstatirao je da je njihova procjena da to sada nije pametno. To je suludo! Kalkulira se, a to se ne smije raditi. Sindikat to ne bi smio raditi. Slino je bilo i sa skupljanjem potpisa za referendum. RB: U pogledu politike rukovodstva o kojoj smo govorili, kakav je odnos rukovodstva i baze, kakve su mogunosti da lanstvo smijeni birokratiziana i korumpirana rukovodstva ?

bolje, a upravo nova neke tendencije njene mske politike idu u stvaranja pretpostavki djelovanja kapitala.

vlada i ekonosmjeru lakeg

Radnici ne vjerujte u prie o tednji i rezovima! Kapital je, po tko zna koji puta u svojoj povijesti, kriv za loe stanje. Prema tome, kapital mora platiti za krizu. Oni koji su nas doveli u stanje podinjenosti, depresije, ekonomske ovisnosti ne mogu nas iz tog stanja izvui. Recesija je savrena prilika za konsolidaciju snaga kapitala nakon koje e zapoeti snaniju ofenzivu. Samo radnika solidarnost, organiziranost i izlazak na ulice mogu to sprijeiti!

15

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
Denis Geto: To je nastavak prie od ranije. Mislim da to trenutno ne moe ako se neto radikalno ne promijeni jer ljudi su uspavani. Ljudi su se u potpunosti uspavali tokom ovih dvadeset godina kada nam se nita ekstremno nije dogaalo. S druge strane samo lanstvo moe donijeti promjene i problem je u tome kako ga probuditi. Mnogi ljudi i u mom sindikatu misle, a je se s time niti najmanje ne slaem, da dok se neto loe ne dogodi ne trebamo reagirati. Ja stalno govorim da treba preventivno reagirati, donekle ti moe vidjeti i predvidjeti to e se dogoditi. No, kada se to dogodi onda je ve kasno. Ja se kao sindikalac ne bih pojavio npr. u Treem Maju, Sisku i Kamenskom, radije bih si pucao u glavu. Jer postavilo bi se onda pitanje to sam ja do sada radio?

11. broj www.radnickaborba.org

Croatia osiguranje se pripremaju za privatizaciju. U drugim sektorima izgledne su koncesije. Nadalje slijedi racionalizacija javnog sektora te smanjivanje broja zaposlenih. Jo jednom je ponovio ministar da ove reforme trae MMF i rejting agencije. Osim ministra financija, ministar poduzetnitva usko surauje na polju poreza i rastereenja poduzetnika, prvi potpredsjednik vlade ve je zauzeo stav, slian jednom bivem direktoru General Motorsa, da je interes Agrokora interes i hrvatskih graana i drave, stoga se mogu uoiti tendencije ekonomske politike Vlade kroz planove triju od etiri glavnih ljudi (izuzmemo li premijera). A tendencije su upravo oni savjeti navedeni od strane MMF-a! Hrvatska nema nikakvu neovisnost, a njome upravljaju elite koje zastupaju domai i strani kapital.
14

Ve nekoliko godina politiari u oporbi, na vlasti, 'nezavisni' ekonomisti, Hrvatska narodna banka, a pogotovo mediji stvaraju ekonomsku sliku koji ide na ruku kapitalu. Ona glasi kako je potrebna konsolidacija, rezovi u proraunu, interna devalvacija (to jest smanjenje trokova rada) kako bi Hrvatska izala iz recesije. Pritom radnici trebaju izdrati samo jo par godina restrukturiranja. Napokon, glavna reenica koja se ponavlja kod ovih advokata kapitala jest da se vie ne moe

ivjeti na dug, odnosno iznad svojih mogunosti. Inae e pasti kreditni rejting koji e automatski potaknuti poveanje otplate kamata na vanjski dug. Ovo poveanje e onda prouzroiti gospodarski kolaps u kojem e svima biti loije. Ovu krivu sliku koju su stvorile sluge kapitala treba odmah ispraviti. Pitanje koje treba postaviti kao uvod jest, tko je kriv za dugogodinju krizu koja se manifestirala u recesiji, odnosno padu gospodarske aktivnosti. Prema tome, glavni krivci moraju i platiti izlazak iz recesije. Mora se prestati ve jednom tretirati hrvatsko stanovnitvo kao neku homogenu masu koja je besklasna. Dok je gospodarstvo u uzlaznoj putanji, kapitalisti zarauju velike novce. Kada se pojavi recesija, onda ti kapitalisti dobivaju razne porezne olakice, a njihove

Dopustilo se da se izae pred masu kada je sve gotovo i da se onda napada sve koji su krivi. No, ta si ti onda radio cijelo vrijeme, a sada vie kada je gotovo? Mora vikati kada poduzee jo posluje, kada ima pozicije, kada moe natetiti poslodavcu. Na kraju se onda samo opravdava vlastiti obraz koji si prije sam okaljao. Radije idemo odmah danas u trajk, pa

to god da se dogodi, nego da mi za deset godina rasparaju i rasprodaju, te unite firmu. RB : Kako se ukratko razvijala situacija u HEP-u u proteklih dvadesetak godina i koji su problemi koji e se morati rjeavati u budunosti? Denis Geto: Ljudi koji su radili prije kau da od devedesetih sve ide u loem smjeru, no ja tada nisam bio zaposlen. Mi smo se iz jedne kompanije koja se zvala HEP d.d formirali HEP grupu gdje danas imate trinaest poduzea. Ve je to jedan smjer koji ne valja. To znai da svako poduzee posebno ima svog direktora, svoje pomonike, svoje tajnice. Kada se jedna firma koja je snana dijeli na dijelove poveava se administrativni aparat. Goran Grani i njegov institut Hrvoje Poar su bili meu onima koji su snano inzistirali na
Nastavak na 8. str.

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
ovome cijepanju. Oni svi govore da to nema veze s privatizacijom. Meutim to je upravo prvi korak u smjeru privatizacije, a to smo ve vidjeli mnogo puta u prolosti. Upravo se sada rade novi energetski zakoni protiv ijih smo se rjeenja jako bunili. Oni planiraju prijenosnu i distribucijsku djelatnost izdvojiti iz HEPa pod izlikom da to trae energetske direktive EU. No one ne trae odvajanje, ve liberalizaciju trita i otvaranje drugima uz razgraniavanje pojedinih djelatnosti. To e nastaviti traiti i ova budua vlast. Oni ele da izae prijenos s 1200 ljudi, da izae distribucija s 9000 ljudi i onda ostaju 2000 3000 ljudi u proizvodnji i tzv.opskrbi. Proizvodnja time sa svojih 20003000 ljudi ostaje na vjetrometini. To mi svim silama nastojimo sprijeiti. Kada bi nam to napravili ostaje jo samo malo da jednoga dana nagrne krupni kapital i sve to uniti. Kretanja u HEP-u su slina onima u dravi sve ide prema tome da administrativni aparat postane sve glomazniji i da krupni kapital nae svoje mjesto. Sa sindikalne strane, mi smo ve 1996. imali kolektivni ugovor, mislim da je to bio prvi, i to je bio najbolji kolektivni ugovor. Zanimljivo je
8

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
EU jest sljedei. Recesija koju je izazvao sam kapitalizam uinila je bogate bogatijima, a siromane siromanijima. Iz recesije se izlazi (a ona nije nita do uzastopni pad BDP-a, odnosno gospodarske aktivnosti kroz dva kvartala) tako da se radnici otputaju te se tako sniava cijena radne snage kako bi se opet pokrenula gospodarska aktivnost. S druge strane, intervencionistike politike tih drava financiraju najvie radnici kroz poreze, manje realne plae i dulji radni vijek. Ovaj intervencionizam je dogovoren s MMF-om i rejting agencijama na potpunu korist kapitala. Ukoliko drava ne eli da joj agencije smanje kreditni rejting, slua jae od sebe i provodi razne proraunske rezove. Ovim prijetnjama kojima podlijeu razne drave, uva se pozicija fina-

11. broj www.radnickaborba.org

da je Raan kada je 2001. doao na vlast naredio da se raskinu kolektivni ugovori. Novi kolektivni ugovor je nakon dvije godine potpisao najvei sindikat u HEP-u i on ga je potpisao sam. Bio je to veoma lo ugovor i tu se pokazalo da imamo i ute sindikate u prii. Tada su nam se gadno srozala naa prava. To je veoma znakovito jer ista struja sada dolazi, moda ak i sa istim ovjekom. Nakon mnogih borbi, s vremenom smo dio tih prava uspjeli vratiti natrag. Postoje neki, a meu njima i sindikalci koji stalno bacaju lopticu na radnike dravnih poduzea i ele prikazati kako su oni privilegirani. To im jako zamjeram i to nije nain na koji treba razmiljati. Mi svi imamo jednakog protivnika. Sindikalno razmiljanje nije odite tamo u HEP, pa njime smanjujte prava, ve solidarnost i stav borit u se i za obranu njegovih prava jer nai su interesi jednaki. RB: Ta pria o sukobu interesa radnika privatnih i dravnih poduzea se stalno nastoji nametnuti. Pri tome se naravno ne gleda na injenicu da podjelu treba vriti prema vie i manje radno i materijalno povlatenim slojevima. I u jednom i u drugom sektoru imamo ljude koji rade u

pogonima, prava je razlika zapravo u tome radi li se primjerice o administrativnom i nadglednikom ili proizvodnom radu Denis Geto: Tono. O tome bi se trebalo govoriti. Ovdje primjerice imamo problema s tim pitanjima jer je rad obezvrijeen. Sve ide prema favoriziranju administracije i podcjenjivanja pravoga rada. Godinama se borimo da se oteani uvjeti rada plaaju. HEP kao firma ima mnotvo ljudi koji rade u takvim uvjetima : ljudi koji se penju na petnaest metara na dalekovode, ljudi koji idu iskljuivati struju, oni koji rade u tunelima i elektranama oni dvanaest sati ne vide svjetlo dana. Te stvari se ne vrednuju, a to je tako u cijeloj Hrvatskoj.

ncijskog kapitala. U Hrvatskoj stvar nije drugaija. Sredinom prole godine na sastanku s misijom MMF-a biva vlada je dogovorila neke poteze i dobila neke 'savjete' o tome to treba napraviti da kreditni rejting ne bi bio smanjen. Ljepota nove vlade lei u tome da je ona ove savjete vrsto odluila provesti u djelo. Glavni savjeti MMF-a su da treba postii fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme. Pod

posljednjim se misli na poveanje fleksibilnosti trita rada, smanjenje uloge drave u gospodarstvu i poboljanje poslovnog okruja. Prvo se ostvaruje promjenama zakona o radu, drugo smanjenjem veliine javne uprave i daljnjom privatizacijom, a tree smanjenjem uzlaznih i izlaznih trokova i neporeznih davanja. Ovo se radi, prema misiji MMF-a i
13

i Vladi, zbog podizanja konkurentnosti Hrvatske kao gospodarstva, zatim kako bi se proraunski deficit smanjio i time izbjegla negativna promjena kreditnog rejtinga i, napokon, kako bi se ostvarile pretpostavke za gospodarski rast u sljedeim godinama. Pogledamo li sada najave ministra financija vidjet emo kako se na tome ve radi. Pa

tako ministar kae da se planira smanjiti dravne izdatke za deset posto (nekih deset milijardi kuna) kako bi se proraunski deficit prepolovio. Poveava se PDV, poduzetnici e biti osloboeni raznih parafiskalnih nameta, bit e im produljen rok plaanja PDV-a dravi, oslobodit e ih se poreza na reinvestiranu dobit. Konano, Hrvatska potanska banka i

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba

11. broj www.radnickaborba.org

EKONOMSKA POLITIKA NOVE VLADE

Nakon parlamentarnih izbora odranih 4.12.2011.godine, Hrvatska je dobila novu koalicijsku vladu ija je glavna stranka SDP na elu s premijerom Milanoviem. Neki bi ovu vladu nazvali vladom lijevog centra, za razliku od prethodne predvoene HDZ-om koja je bila desni centar. Ubrzo emo vidjeti da ove podjele nemaju previe zajednikog s trenutnom ekonomskom i politikom situacijom...

Priopenje za javnost: PORUKA OVOJ VLASTI (predsjednitvo TEHNOS-a)

Pratei izbornu kampanju i takozvane Programe svih veih politikih stranaka uoi nadolazeih parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj, zakljuujemo kako niti ovi izbori nee rezultirati bitnim pozitivnim promjenama, ve e se nastaviti s loim upravljanjem nacionalnom imovinom, politikim kadroviranjem u javnom sektoru te pogodovanjem krupnom kapitalu. Na poslovnom sustavu HEP grupe neposredno su se odrazili svi negativni uinci takvog utjecaja Vlasti. Nakon to su Ivan Mravak i njegovi prethodnici unijeli nered u HEP, Leo Begovi je sa svojim suradnicima potpuno birokratizirao i oteao poslovni proces te nastavio oprobani model unitavanja struke i poslunosti onome tko ga je postavio, a sve na tetu dugorone odrivosti poslovnog sustava HEP-a. Stoga buduoj Vlasti objavljujemo svoj sindikalni postizborni program za 2012. godinu, koji se sastoji od najave industrijskih akcija ukoliko se ne udovolji sljedeim zahtjevima: ~
9

1.

Hrvatsku stvarnost ine sljedee politike i ekonomske okolnosti. Skori ulazak (sredinom sljedee godine) u EU koji ogromna veina parlamentarnih stranaka podrava kao najbolji mogui put za Hrvatsku i njenog gospodarstvo pa stoga i za njene graane. Zatim injenica da je Hrvatska stalni lan NATO saveza i shodno tome alje svoje vojnike kako bi pomogli u ouvanju kolonija krupnog kapitala. Uz niz drugih politikih okolnosti, poput odnosa prema
12

susjednim zemljama, politike prema afrikim i bliskoistonim zemljama uz koje ovu zemlju vee politika i ekonomska prolost, na hrvatsku stvarnost direktno ipak najvie utjeu EU i NATO. S druge strane, ova zemlja je, prema ekonomskim pokazateljima, ve etiri godine u recesiji. Broj nezaposlenih se poveava, rashodi prorauna rastu, prihodi padaju, javni dug ope drave se poveava, izvoz je u nepovoljnom poloaju i

problem vanjskog duga. Agencije za kreditni rejting, u bliskoj suradnji s glavnim financijskim institucijama, svojim procjenama i sniavanjem kreditnog rejtinga nekim europskim dravama potaknule su velike ekonomske probleme. Meutim, nije sve crno, poduzetnici su u proloj godini ostvarili oko 25 milijardi kuna dobiti, kako navode neke institucije. Uzorak koji se moe iitati iz problema posljednjih godina u

Odranje cjelovitog HEP-a umjesto najavljenih namjera rasparavanja na dijelove, koji su oprobana prethodnica budue privatizacije. Raspisivanje transparentnih javnih natjeaja za lanove Nadzornog odbora i Upravu HEP-a, s mogunou sudjelovanja sindikata i druge zainteresirane javnosti u izbornim povjerenstvima. Aktivno upravljanje ljudskim potencijalima, umjesto dosadanjeg stihijskog i politikog kadroviranja koji rezultira konti-

nuiranim unitavanjem struke te gubitkom radnih mjesta i poslova. Predsjednitvo TEHNOS-a Prilog priopenju za javnost 1 Nuno je sauvati preostale vrijednosti u vlasnitvu Republike Hrvatske, sve one vrijednosti koje dosadanje vlasti jo nisu upropastile ili rasprodale. Gotovo sve politike stranke istaknut e da je energetski sektor jedan od kljunih za novi investicijski zamah. Potencijal tog sektora u Hrvatskoj mjeri se redom veliine stotine milijardi kuna.

2.

3.

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

ASOPIS ZA SOCIJALNA PITANJA I DRUTVENU KRITIKU

Radnika borba
Postupci dosadanje vlasti, kao i najavljeni programi HDZ-a, Kukuriku koalicije, ali i nekih drugih stranaka su razbijanje HEP-a na dijelove, izdvajanjem prijenosne i distribucijske djelatnosti (75% zaposlenih) iz sustava HEP-a te ostavljanje iznimno vrijednih resursa (u prvom redu hrvatskih elektrana) potpuno nezatiene od daljnjeg cijepanja i izloenosti privatizaciji i krupnom kapitalu, pod izlikom da to od Hrvatske trae europske energetske direktive, pri tom se kunei da privatizacije HEP-a nee biti. To su smiljene lai, koje e dovesti do potpune energetske (ali i ostale) ovisnosti Hrvatske o drugima. Zadravanje cjelovitog HEP-a u dravnom vlasnitvu takoer je vrlo bitno za opstanak ionako osiromaene domae industrije, koja zajedno sa HEPom zapoljava preko pedeset tisua radnika. U sluaju razbijanja HEP-a izgubit e se mnoga radna mjesta u Hrvatskoj. Zbog toga HEP, ali i druga javna poduzea koja gospodare javnim dobrom, poput uma, voda, autocesta i eljeznice, treba svim silama nastojati zatititi, zadrati ih cjelovite i ostaviti u 100%-tnom vlasnitvu Republike Hrvatske.
10

11. broj www.radnickaborba.org

Radnika borba
ne bi trebali biti u opisu radnog mjesta, a postoji i veliki broj radnika koji imaju ugovore o radu za jedno, a rade na drugom radnom mjestu. Konano, postoji znatan broj radnika koji je unaprijeen na rukovodea radna mjesta, a da pri tom nemaju ili imaju samo jednog do dva radnika kojima rukovode. Dakle, u prolosti se nepravilno kadroviralo i pogodovalo samo odreenoj skupini zaposlenih. S druge strane, smanjenje broja radnika uglavnom se dogaa na operativnim poslovima odravanja i upravljanja postrojenjima. Tako je u HEP-u ve godinama kronini manjak operativaca, radnika koji ne pripadaju prije spomenutoj kategoriji povlatenih. Danas je stanje toliko kritino da poslodavci sve ee poseu za nezakonitim nainima organizacije rada, jer drugaije ne mogu organizirati posao. . lanovi Uprave HEP-a koji su politiki ustolieni prije dvije godine napravili su potpuni zaokret u kadrovskoj politici gotovo blokiravi sva kadrovska pomjeranja. Direktorima se uskrauju suglasnosti za zapoljavanje i premjetaje, ak i na onim radnim mjestima na kojima je manjak radnika kritian, unato tome to je Vla-

11. broj www.radnickaborba.org

2 Cjelovitost javnih poduzea nije bitna samo zbog zatite Hrvatskog vlasnitva, ve i zbog profitabilnosti koje te kompanije mogu imati. Naravno, svi znamo da naa javna poduzea ne iskazuju svoj ogroman potencijal, ve su ona veliko leglo korupcije i loeg upravljanja. Razlog tome je politiko kadroviranje i uvoenje takvog, loeg kadra, u sve pore tih kompanija. Krajnje je vrijeme da politika izvadi svoje ljepljive prste i prestane reketirati nacionalno bogatsvo. Stoga je potrebno raspisivanje transparentnih javnih natjeaja za Nadzorne odbore i Uprave javnih poduzea, koji nee biti puka formalnost, ve e predstavnike u Povjerenstvima za odabir kadrova imati i predstavnici zainteresirane javnosti, poput sindikata i drugih zainteresiranih udruga. Svatko tko se tome opire, ima zlokobne namjere. Transparentan izbor sposobne i strune upravljake strukture osigurao bi ono to nazivamo javnim interesom Republike Hrvatske; od zapoljavanja, punjenja dravnog prorauna i drugog. Postavljamo pitanje, zato to do sada nije inila niti jedna vlast i zato to u svojim izbornim programima ne

iznose perjanice predstojeih izbora, nego i opet slau listu iskljuivo podobnih kadrova (velikim dijelom nekompetentnih i nesposobnih) za upravljanje javnim sektorom? 3 U HEP-u se posljednjih 10 godina upravljalo uglavnom poslodavevim ljudskim potencijalima, a danas se ljudskim potencijalima uope ne upravlja. Dobro je poznata injenica o politikom kadroviranju i nepotizmu u HEP-u. No, to nije jedini problem s kadroviranjem te ovom prilikom iznosimo podatke o opoj kadrovskoj politici u HEP-u. Danas je u HEP-u zaposleno oko 13 800 radnika i 150 menadera. U zadnjih 10 godina kontinuirano se poveava broj menadera i ostalog rukovodeeg osoblja tako da je njihov broj u tom periodu povean za oko 70%, dok je broj radnika smanjen za 10%. Osim toga, u HEP-u danas prema naim procjenama ima 15-20% radnika koji su zaposleni na radna mjesta za koje nemaju odgovarajuu strunu spremu. Nadalje, ne postoji opis poslova radnika pa se radnici tjeraju obavljati razliite poslove koji im

da RH dopustila zapoljavanje javnim poduzeima koja dobro posluju. Stoga je osim stvorenih nepravdi iz prolosti, danas u HEP-u gotovo nemogue napredovanje radnika, a sustav stimuliranja radnika je ukinut iako je i prije bio simbolian (u prosjeku 40 kuna mjeseno po radniku). Direktorica Sektora za ljudske potencijale smijenjena je poetkom ove godine, no do danas nije raspisan natjeaj za to radno mjesto. Navedene injenice dovoljno govore o brizi za kadrove u HEP-u. Osim nezadovoljstva radnika, posljedica manjka strunih i operativnih radnika je gaenje radnih mjesta, propadanje struke i posljedino gubitak poslova. Smatramo kako racionalizacija trokova za zaposlene nije jedini razlog ovakvog ponaanja, ve da se radi o nemaru ili nemoralnim motivima s namjerom slabljenja HEP-a unitavanjem struke i gubitkom poslova u korist privatnih poduzea.

11