Professional Documents
Culture Documents
Uputstvo Za Merenje Buke
Uputstvo Za Merenje Buke
SADRAJ
1. PREDMET I PODRUJE PRIMENE.......................................................................................................3 2. VEZA SA DRUGIM PROPISIMA U OBLASTI BUKE U IVOTNOJ SREDINI...............................3 3. DEFINICIJE.................................................................................................................................................3 3.1 Vrste buke ................................................................................................................................................3 3.1.1 Razlikovanje prema vremenskom toku .............................................................................................3 3.1.2 Razlikovanje buke prema frekvencijskom spektru............................................................................4 3.1.3 Razlikovanje buke prema ueu izvora buke...................................................................................5 3.1.4 Izvori impulsne buke .........................................................................................................................6 3.2 Vremenski intervali ..................................................................................................................................6 3.3 Merne veliine..........................................................................................................................................6 3.4 Izraunate veliine....................................................................................................................................9 4. SPROVOENJE MERENJA ...................................................................................................................10 4.1 Merna oprema ........................................................................................................................................10 4.2 Kalibracija mernog lanca........................................................................................................................11 4.3 Merno mesto i merna taka ....................................................................................................................11 4.3.1 Otvoreni prostor ..............................................................................................................................11 4.3.2 Zatvoreni prostor .............................................................................................................................11 4.4 Meteoroloki uticaji................................................................................................................................12 4.5 Frekvencijska i vremenska ponderaciona kriva .....................................................................................12 4.6 Frekvencijski opseg................................................................................................................................12 4.7 Radni uslovi izvora.................................................................................................................................13 4.7.1 Drumski saobraaj...........................................................................................................................13 4.7.2 elezniki saobraaj ........................................................................................................................13 4.7.3 Vazduni saobraaj..........................................................................................................................13 4.7.4 Industrijska postrojenja ...................................................................................................................13 4.8 Postupak merenja ...................................................................................................................................14 4.8.1 Definisanje specifinih izvora buke ................................................................................................14 4.8.2 Merenje ukupne buke ......................................................................................................................14 4.8.3 Odreivanje karaktera buke.............................................................................................................16 4.9 Izraunavanje merodavnog nivoa ukupne buke .....................................................................................17 4.9.1 Ujednaena buka .............................................................................................................................18 4.9.2 Kontinualno promenljiva buka ........................................................................................................18 4.9.3 Isprekidana buka..............................................................................................................................19 4.9.4 Izolovani impuls zvune energije....................................................................................................19 4.9.5 Kvaziimpulsna buka ........................................................................................................................20 4.9.6 Pojedinani i ponovljivi pojedinani dogaaji ................................................................................20 5. IZVETAJ O MERENJU..........................................................................................................................20
2/22
3. DEFINICIJE
3.1 VRSTE BUKE 3.1.1 Razlikovanje prema vremenskom toku
Raspodela zvune energije u okviru perioda posmatranja odreuje mernu veliinu i interval merenja. 3.1.1.1 Ujednaena (nepromenljiva) buka (sl. 3.1.a) - buka sa malim kolebanjima nivoa (do 5 dB kod vremenske ponderacione krive sporo) u okviru perioda posmatranja; 3.1.1.2 Promenljiva buka - buka s veim kolebanjima nivoa (vie od 5 dB kod vremenske ponderacione krive sporo) u toku perioda posmatranja. Definiu se sledei tipovi promenljive buke: kontinualno promenljiva buka (sl. 3.1.b) - buka iji se nivo neprekidno menja u znaajnoj meri u toku perioda posmatranja; isprekidana buka (sl. 3.1.c) buka izvora koji radi u pravilnim ili nepravilnim ciklusima, gde nivo buke veoma brzo raste i opada nekoliko puta u toku perioda posmatranja; trajanje ujednaene vrednosti buke u svakom ciklusu, koja se razlikuje od rezidualne buke, iznosi vie od 5 s; impulsna buka - buka udara ili eksplozija, odnosno buka koja se sastoji od niza impulsa zvune energije, pri emu svaki impuls traje manje od 1 s; o izolovani impuls zvune energije (sl. 3.1.d) - jedan impuls zvune energije ili serija impulsa, sa intervalima izmeu pojedinanih impulsa duim od 0.2 s; o kvaziimpulsna buka (sl. 3.1.e) - serija impulsa buke sline amplitude, sa intervalima izmeu pojedinanih impulsa kraim od 0.2 s.
3/22
a) ujednaena buka
c) isprekidana buka
e) kvaziimpulsna buka
4/22
Uskopojasna buka
Lp
Lp
f
Legenda: 1 ukupna buka 2 speifina buka A a) Tri izvora specifine buke, rezidualna buka i ukupna buka 3 specifina buka B 4 specifina buka C 5 rezidualna buka
L p = 10 log
Referentni zvuni pritisak je 20 Pa.
p2 [dB] 2 p0
(3.1)
6/22
120
10-1 110 10-2 100 10-3 90 10-4 80 10-5 70 10-6 60 10-7 50 10-8 40 10-9 30 10-10 20 10-11 10
Referentna vrednost
10-12 0
Anehoina prostorija
Sl. 3.4 Ilustracija nivoa buke 3.3.2 Tercni odnosno oktavni nivo zvunog pritiska nivo zvunog pritiska izmeren primenom tercnih ili oktavnih filtera. Pri merenju tercnog, odnosno oktavnog spektra, koristi se A-ponderaciona kriva.
Sl. 3.5 Ilustracija tercnog, odnosno oktavnog frekvencijskog spektra 3.3.3 Maksimalni nivo zvunog pritiska Najvea vrednost nivoa zvunog pritiska u toku vremenskog intervala merenja. 3.3.4 N-procentni nivo - nivo zvunog pritiska koji je premaen u N % vremenskog intervala merenja.
7/22
Sl. 3.6 Ilustracija procentnih nivoa buke Kod promenljive buke se vri statistika raspodela nivoa buke koja podrazumeva odreivanje procentnih nivoa i to najee: L1, L5, L10, L50, L90 i L99. 3.3.5 Vrni nivo zvunog pritiska - Desetostruka vrednost dekadnog logaritma kolinika kvadrata vrnog zvunog pritiska i kvadrata referentnog zvunog pritiska, gde je vrni zvuni pritisak maksimalna apsolutna vrednost trenutnog zvunog pritiska u datom vremenskom intervalu, izmerena standardnom frekvencijskom ponderacijom ili u odreenom mernom frekvencijskom opsegu. Pri merenju vrnog nivoa zvunog pritiska koristi se C-ponderaciona kriva. 3.3.6 Ekvivalentni nivo buke - Konstantni nivo buke, koji u odreenom vremenskom mernom intervalu ima istu zvunu energiju kao vremenski promenljiva buka koja se posmatra.
Sl. 3.7 Ilustracija ekvivalentnog nivoa buke Ekvivalentni nivo buke definisan je kao:
L AFeqT = 10 log
gde je: T vremenski interval merenja.
1 T
p 2 (t ) AF
2 p0
dt [dB]
(3.2)
Pri merenju ekvivalentnog nivoa buke koriste se A-frekvencijska i F-vremenska ponderaciona krive, tako da se u oznaavanju ekvivalentnog nivoa buke ne navode njihove oznake i uobiajeno se koristi oznaka za ekvivalentni nivoa buke - Leq uz obavezno navoenje vremenskog intervala merenja. 3.3.7 Nivo izloenosti zvuku Konstantni nivo zvuka koji ima istu zvunu energiju u jednoj sekundi kao posmatrana vremenski promenljiva buka. Za pojedinane dogaaje ili pojedinane dogaaje koje se ponavljaju, kao to su preleti aviona, prolazak automobila ili voza i sl., gde merenje poinje i zavrava u rezidualnoj buci, izmereni ekvivalentni nivo buke zavisi od vremenskog intervala merenja, pa se u tim sluajevima kao merna veliina koja je nezavisna od vremenskog intervala merenja koristi nivo izloenosti zvuku. 8/22
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Nivo izloenosti zvuku je definisan kao:
1 LE = 10 log t0
gde je: T vremenski interval merenja, a t0 = 1s .
p 2 (t )
2 p0
dt [dB]
(3.3)
Sl. 3.8 Ilustracija razlike ekvivalentnog nivoa buke i nivoa izloenosti zvuku
K = max( K I ; K T ; K S ) + K t
gde je: KI - korekcija za impulsni karakter buke, KT - korekcija za tonalni karakter buke, Kt - korekcija za trajanje buke u okviru referentnog vremenskog intervala, KS - korekcija za odreene izvore. Vrednosti korekcija preporuene su standardom SRPS ISO 1996-1 [6] i date su u tabeli 3.1.
(3.4)
Ako postoje vie od jedne korekcije za tip izvora ili karakter datog pojedinanog izvora buke, primenjuje se samo najvea korekcija. Meutim, korekcija za trajanje buke u okviru referentog vremenskog intervala se uvek dodaje izmerenom nivou buke. Korekciju za impulsni karakter buke treba primenjivati samo na izvore impulsne buke koji su ujni u mernoj taki.
9/22
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Tabela 3.1 Vrednosti korekcija za odreivanje merodavnog nivoa buke
Tip korekcije Izvori zvuka Specifikacija Drumski saobraaj Avionski saobraaj elezniki saobraaj Industrija Uobiajeno impulsna buka Visoko impulsna buka Visokoenergetska impulsna buka Tonalna buka Korekcija nivoa dB 0 3 do 6 3 do 6 0 5 12 Prilog B standarda [6] 0 do 6
KS
Karakter izvora
KI KT
Ukoliko je trajanje buke krae od referentnog vremenskog intervala, merodavni nivo se odreuje dodavanjem korekcije za trajanje buke:
K t = 10 log
t , TR
(3.5)
gde je: t trajanje buke, TR referentni vremenski interval (12 h za dnevni period, 4 h za veernji period i 8 h za noni period). 3.4.2 Merodavni nivo buke - Nivo buke koji se dobija na osnovu izmerenog ekvivalentnog nivoa buke kome se dodaju korekcije, ako su potrebne. Dodavanjem korekcija uzimaju se u obzir faktori koji pojaavaju negativne efekte buke i koji zavise od karaktera buke u frekvencijskom i vremenskom domenu. Merodavni nivo se odreuje za referentni vremenski interval i u tom intervalu ima istu zvunu energiju kao posmatrana, vremenski promenljiva buka. Odreuje se kao:
LR = Leq + K
gde je: Leq - izmereni ili izraunati A-ekvivalentni nivo buke.
(3.6)
Merodavni nivo buke koristi se za ocenu stanja buke poreenjem sa graninim vrednostima indikatora buke koji su definisani Uredbom [2].
4. SPROVOENJE MERENJA
Osnovna svrha merenja buke u ivotnoj sredini u skladu sa Uredbom [2] i Pravilnikom [3] jeste odreivanje merodavnog nivoa ukupne buke na definisanim mernim mestima za referentne vremenske intervale utvrene Uredbom [2], pri emu je potrebno definisati izvore specifine buke i rezidualnu buku na posmatranim mernim mestima.
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini U sluaju korienja veeg broja diskretnih mernih taaka izraunava se energetski usrednjena vrednost ekvivalentnog nivoa buke:
Leq = 10 log
1 n 0.1 Leq ,i 10 n i =1
(4.1)
gde je: n broj poloaja mikrofona; Leq1 , Leq 2 , Leq3 - ekvivalentni nivo buke na odreenoj poziciji mikrofona. Koristi se visina mikrofona od (1,5 m 0,1) m. Merenje se sprovodi pri zatvorenim prozorima i vratima ugroene (prijemne) prostorije i zatvorenim svim ostalim vratima i prozorima u prostorijama kroz koje buka moe da dopre do mesta merenja. Ako je prostorija u kojoj se meri uobiajeno nametena ili ima akustiku obradu na plafonu, izmerene vrednosti ne treba korigovati. Ako je soba prazna i bez dodatne akustike obrade, od izmerenih vrednosti oduzima se 3 dB.
12/22
C dB n
(4.2)
gde C ima vrednost 10 za meoviti saobraaj, 5 za teka vozila i 2.5 za laka putnika vozila. Kada se meri nivo izloenosti zvuku LE za prolaske pojedinanih vozila i koristi zajedno sa saobraajnom statistikom za proraun Leq u toku referentnog vremenskog intervala, minimalni broj vozila po kategoriji mora biti 30.
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Leq se meri tokom svake klase radnih uslova i izrauna se rezultirajui Leq, uzimajui u obzir uestanost i trajanje svake klase radnih uslova:
Leq = 10 log
1 n 0.1 L ti 10 eq,i t i =1
(4.3)
gde je: n broj klasa radnih uslova; Leq1 , Leq 2 , Leq3 - ekvivalentni nivo buke za odreenu klasu radnih uslova, t vremenski interval posmatranja (interval vremena u koje je posmatrani izvor aktivan). Za odreivanje standardne nesigurnosti u datim uslovima neophodno je izvriti nekoliko kratkotrajnih merenja u blizini izvora buke gde se moe zanemariti uticaj meteorolokih uslova. Standardna nesigurnost se tada moe izraunati kao:
X=
gde je: Leq ,i
i =1
(Leq,i Leq )2 dB
n 1
(4.4)
izmerena vrednost nivoa buke za tipini ciklus rada izvora, aritimetika srednja vrednost svih merenja, broj nezavisnih merenja.
Leq
n
U tu svrhu je potrebno izvriti frekvencijsku tercnu analizu na osnovu koje se moe utvrditi prisustvo istaknutih tonova u posmatranoj buci.
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Ukoliko specifini izvor buke nije akustiki aktivan u nekom od referentnih vremenskih intervala, u tom intervalu se ne vri merenje. Ukoliko je uticaj rezidualne buke na rezultat merenja neznatan (razlika ukupnog nivoa buke i nivoa rezidualne buke vei od 10 dB) u svim referentnim mernim intervalima, merenje se moe izvriti samo u jednom referentnom mernom intervalu i na osnovu odreenog merodavnog nivoa izvriti ocenjivanje u ostalim referentnim vremenskim intervalima. Ekvivalentni nivo Direktno merenje ekvivalentnog nivoa, Leq, mogue je kada je buka stalna ili promenljiva u vremenu, kao to je to sluaj sa bukom drumskog saobraaja i industrijskih postrojenja. Za kratkotrajno usrednjavanje nivoa, izuzev ako je uslov iz jednaine (2) standarda [7] ispunjen, ekvivalentni nivo treba meriti barem 10 minuta, radi usrednjavanja promena pri prostiranju izazvanih meteorolkim promenama. Minimalni vremenski period treba produiti kako bi se dobio reprezentativan uzorak radnih uslova izvora. U sluaju promenljive buke, minimalni vremenski period treba da bude 15 min. Nivo izloenosti zvuku, LE Ako za odreeni broj dogaaja nije izvodljivo merenje ekvialentnog nivoa, meri se nivo izloenosti zvuku za svaki pojedinani dogaaj. Nivo izloenosti zvuku se meri za minimalni broj dogaaja tokom rada. Nivo izloenosti zvuku se meri za svaki dogaaj tokom vremenskog intervala merenja koji je dovoljno dug da obuhvati sve vane doprinose tog dogaaja buci. Kod pokretnih izvora buke merenje se vri sve dok nivo zvunog pritiska pri prolasku izvora buke pored merne take ne opadne najmanje 10 dB ispod maksimalnog nivoa u toku vremenskog intervala merenja. Ukoliko u vremenskom intervalu posmatranja za koji se odreuje ekvivalentni nivo buke ima n pojedinanih dogaaja koji se ponavljaju i za koje se nivo izloenosti zvuku, LE, moe odrediti merenjem, ekvivalentni nivo se moe izraunati kao:
t , t 0 = 1s t0
(4.5)
Ukoliko pojedinani dogaaji nisu isti, ekvivalentni nivo se moe izraunati kao:
Leq = 10 log 10
i =1
0.1LE ,i
10 log
t , t 0 = 1s t0
(4.6)
gde je: n broj pojedinanih dogaaja; LE ,i nivo izloenosti zvuku za pojedinane dogaaje. Procentni nivo Tokom vremenskog intervala merenja, meri se kratkotrajni Leq ili se meri nivo zvunog pritiska sa vremenom uzorkovanja koje je manje od vremenske konstante koriene za vremensko ponderisanje. Interval klase u kojem se smetaju izmereni rezultati mora biti 1.0 dB ili manji. Osnovni merni parametar, vremensko ponderisanje za vremenski interval merenja i interval klase koji se koristi za odreivanje procentnog nivoa moraju biti navedeni u izvetaju, npr. "na osnovu uzorkovanja LF brzinom od 10 ms sa intervalom klase od 0,2 dB" ili "na osnovu Leq1s sa intervalom klase od 1,0 dB". Najee se odreuju sledei procentni nivoi: L1, L5, L10, L50, L90 i L99. Preporuke za merenje razliitih vrsta buke U tabeli 4.1 su navedene preporuke za merne veliine i vremenske intervale merenja za razliite vrste buke. 15/22
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Tabela 4.1 Preporuke za merenje razliitih vrsta buke
(1) Ekvivalentni nivo buke LAeq Nivo izloenosti zvuku LE Vremenski tok Procentni nivoi Frekvencijska analiza Vreme merenja Legenda: - obavezno - preporuuje se - nije obavezno
1) 2)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
ujednaena buka kontinualno periodino promenljiva buka kontinualno neperiodina promenljiva buka isprekidana buka sa intervalima ujednaene buke isprekidana buka sa intervalima promenljive buke izolovani impuls zvune energije kvaziimpulsna buka pojedinani ili ponovljivi pojedinani dogaaji
Vreme merenja treba da obuhvati barem tri perioda rada specifinog izvora. Najmanje dva 15-minutna merna intervala u dnevnom periodu, jedan u veernjem i dva u nonom periodu. Kod monitoringa buke broj 15-minutnih mernih intervala moe biti i vei i on se odreuje programom monitoringa. Takoe, monitoring buke moe da se vri i neprekidno, 24 h, ukoliko se raspolae adekvatnom mernom opremom. 3) Merni interval 5 min u periodu kada je buka ujednaena. 4) U periodima kada je buka promeljiva vidi napomenu 2. 5) Trajanje izolovanog impulsa zvune energije. 6) Ako je nivo impulsa ujednaen vidi napomenu 1. Ako je nivo impulsa promeljiv vidi napomenu 2. 7) Trajanje pojedinanih dogaaja.
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Uproena metoda Za ocenu tonalnosti buke vri se tercna frekvencijska analiza u trajanju od najmanje 1 minut u frekvencijskom opsegu od 25 do 10 000 Hz, primenom A-frekvencijske i F-vremenske ponderacione krive. Da bi se utvrdilo prisustvo istaknutog tona, potrebno je nivo zvunog pritiska u nekom tercnom opsegu uporediti sa nivoom zvunog pritiska u susedna dva tercna opsega. Korekcija za tonalnu buku je fiksna i iznosi 5 dB, a buka se ocenjuje kao tonalna ako je zadovoljen jedan od navedenih kriterijuma za razliku nivoa zvunog pritiska u susednim tercnim opsezima: 15 dB u tercnim opsezima na niskim frekvencijama (25 Hz do 125 Hz), 8 dB u tercnim opsezima srednjih frekvencija (160 Hz do 400 Hz), 5 dB u tercnim opsezima visokih frekvencija (500 Hz do 10 000 Hz).
Prisustvo impulsa Kada buka sadri impulse, tada se identifikuje izvor i poredi sa spiskom izvora impulsne buke datim u 3.2.4. Pored toga, treba proveriti da li je impulsni zvuk reprezentativan i prisutan u vremenskom intervalu posmatranja. Ukoliko je re o uobiajenom impulsnom zvuku prisustvo impulsa se ocenjuje na osnovu razlike maksimalnih nivoa buke primenom I- i F-vremenske ponderacione krive. Buka se ocenjuje kao impulsna ako je ispunjen uslov:
(4.7)
Za sluaj izvora visokoenergeske impulsne buke, merodavni nivo izloenosti zvuku LRE izraunava se za svaki pojedinani dogaaj na osnovu C-frekvencijski ponderisanog nivoa izloenosti zvuku LCE u skladu sa izrazom: LRE = 2LCE 93 dB za LCE 100 dB (4.8) LRE = 1,18 LCE 11 dB za LCE < 100 dB Buka sa niskofrekvencijskim sadrajem Ukoliko je zadovoljen kriterijum da je razlika izmeu A-frekvencijski ponderisanog i C-frekvencijski ponderisanog ekvivalentnog nivoa buke vea od 20 dB tada se buka ocenjuje kao buka sa niskofrekvencijskim sadrajem. U tom sluaju se buka u zatvorenom prostoru meri na tri poloaja mikrofona. Na otvorenom prostoru se buka meri sa mikrofonom u slobodnom zvunom polju ili direktno na fasadi. Meutim, za ova niskofrekvencijska merenja, mikrofon mora da bude udaljen barem 16 m od najblie znaajnije refleksne povrine, ne raunajui tlo, kako bi to bilo merenje u slobodnom zvunom polju.
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini intervale: dan, vee i no i za odreivanje merodavnog nivoa, pored ekvivalentog nivoa buke potrebno je poznavanje i sledeih parametara: trajanje ocenjivane buke; sadraj istaknutih tonova, sadraj impulsa, trajanje referentnog vremenskog intervala.
LR = Leq + K
gde je: K - korekcija zbog karaktera buke.
(4.9)
Ukoliko je trajanje ukupne buke koja ukljuuje i specifinu buku krae od referentnog vremenskog intervala, potrebno je odrediti i nivo rezidualne buke kada izvori specifine buke nisu aktivni. Ovaj sluaj je ilustrovan na sl. 4.1. Merodavni nivo buke se odreuje kao:
(4.10)
Leq ,u
Lr
t
Tr
Sl. 4.1 Ilustracija ujednane buke trajanja manjeg od referentnog vremenskog intervala
(4.11)
gde je: Leq ,u ,i - ekvivalentni nivo ukupne buke (izvori specifine buke aktivni) za i-ti ciklus rada izvora, 18/22
(4.12)
(4.13)
Leq = LE 10 log
TR , t 0 = 1s t0
(4.13)
19/22
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Merodavni nivo ukupne buke odreuje se kao:
LR = 10 log 10
0.1( Leq + K )
+ 10
0.1 Leq ,r
(4.14)
gde je: K korekcija zbog impulsivnosti buke (ima vrednost 5 dB za uobiajenu impulsnu buku, odnosno 12 dB za visokoimpulsnu buku). Visokoenergetska buka Za sluaj izvora visokoenergetske buke, merodavni nivo izloenosti zvuku LRE treba da bude izraunat na osnovu C-ponderisanog nivoa izloenosti zvuku LCE, u skladu sa izrazima (4.8). Ekvivalentni nivo buke se odreuje na osnovu merodavnog nivoa izloenosti primenom izraza (4.13). Merodavni nivo ukupne buke se odreuje primenom izraza:
LR = 10 log 10
0.1 Leq
+ 10
0.1 Leq , r
(4.154)
5. IZVETAJ O MERENJU
Kljuni element za pravilnu ocenu buke je kvalitetan izvetaj o merenju. Veoma esto izvetaji o merenju sadre samo podatke o izmerenim vrednostima nivoa buke. Interpretacija takvog izvetaja moe dovesti do pogrenih zakljuaka zbog nedovoljno prikazanih parametara koji utiu na ocenu stanja nivoa buke. Pri izradi izvetaja uvek treba imati na umu svrhu sprovednih merenja i potencijalne korisnike. Potpun i razumljiv izvetaj mora da sadri sve elemente koji su predvieni pravilnicima, standardima i preporukama. Preporuke o strukturi izvetaja o merenju buke date u daljem tekstu zasnovane su na Pravilniku o metodama merenja buke, sadrini i obimu izvetaja o merenju buke i standardu SRPS ISO 1996. Izvetaj o merenju buke sadri: 1) opti deo; 2) zadatak merenja; 3) uslove i rezultate merenja; 4) zakljuak; 5) priloge. Opti deo sadri: 1) podatke o ovlaenoj organizaciji (registracija kod nadlenog trgovinskog suda ili Agencije za privredne registre), zavodni broj izvetaja u delovodnoj knjizi strune organizacije; 2) reenje o imenovanju izvrioca merenja sa imenom lica odgovornog za potpisivanje izvetaja o merenju buke; 3) kopiju reenja o ovlaivanju za merenje buke u ivotnoj sredini koje je izdalo ministarstvo nadleno za poslove zatite ivotne sredine; 4) kopiju reenja o akreditaciji strune organizacije; 5) kopiju uverenja o ispravnosti (overavanju) zvukomera, odnosno sistema za merenje i akviziciju podataka ukljuujui i kalibrator zvuka; 6) spisak zakona, pravilnika i standarda korienih u proceduri merenja i ocene buke u ivotnoj sredini; 7) spisak koriene merne opreme sa podacima o tipu, proizvoau, godini proizvodnje i kalibraciji koja je izvrena pre i posle serije merenja buke. 20/22
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini 8) podatke o naruiocu merenja, naziv i adresu, kao i broj zahteva ili ugovora na osnovu kojeg se vri merenje nivoa buke u ivotnoj sredini; 9) lica koja su prisustvovala merenju (vlasnik ili predstavnik korisnika izvora buke, vlasnik ili predstavnik objekta koji je ugroen bukom). Zadatak merenja sadri: 1) zahtev naruioca formulisan u skladu sa reenjem inspektora, sa pozivom na broj reenja, ukoliko privredni subjekt vri merenje po nalogu inspektora; 2) zahteve i uslove merenja samoinicijativnog naruioca merenja. Uslovi i rezultati merenja sadre: 1) opis lokacije objekta u kome se nalazi izvor buke u odnosu na susedne saobraajnice, druge potencijlne izvore buke i prostor koji je potencijalno ugroen bukom; u prilogu se mogu dati plan lokacije, kopija plana, skica ili fotografije objekata sa izvorom buke i objekata koji su potencijalno ugroeni bukom; 2) opis objekta u kome su smeteni izvori buke sa podacima o vrsti gradnje, karakteristikama fasadnih konstukcija i elemenata i finalnoj obradi unutranjosti objekta; 3) opis prostorije u kojoj je vreno merenje sa podacima o karakteristikama fasadnih konstrukcija i elemenata, finalnoj obradi unutranjosti objekta i opremljenosti nametajem; 4) evidenciju izvora buke, svaki izvor buke pojedinano naveden, raspoloivi podaci o izvorima buke (naziv izvora buke, godina proizvodnje, serijski broj, fabriki broj, pogonska snaga, elektrina snaga, podatak o nivou buke koju emituje, ukoliko je dostupan na izvoru ili u dokumentaciji) sa izmerenim vrednostima buke u neposrednoj blizini izvora za karakteristine reime rada (ukupni nivo buke, frekvencijski tercni spektar); 5) radni uslovi izvora sa poloajem izvora buke u objektu gde su smeteni, u prilogu se mogu dati skice poloaja izvora buke kao i njihove fotografije; 6) opis buke koju emituju izvori buke prema vremenskom toku, odreivanje da li je buka promenljiva ili ujednaena, isprekidana, impulsna; 7) opis buke koju emituju izvori buke prema frekvencijskom sadraju (irokopojasna, uskopojasna, buka u kojoj se javljaju pojedinani tonovi ili buka sa niskofrekvencijskim sadrajem); 8) podaci o akustikoj zoni u kojoj su smeteni objekti ugroeni bukom i izvori buke sa graninim vrednostima merodavnih nivoa buke za referentne vremenske intervale na otvorenom prostoru i u zatvorenim prostorijama; 9) opis mernog mesta, sa podacima za merna mesta na otvorenom prostoru, o meteorolokim uslovima i karakteristikama terena izmeu izvora buke i mernog mesta; 10) oznaku merne take, koju definie ovlaena organizacija na osnovu zadatka merenja; 11) datum i as merenja (od-do); 12) vremenski interval merenja i referentno vreme; 13) odabranu dinamiku karakteristiku instrumenta za merenje (SLOW - FAST); 14) podatke o merenjima ukupne buke, rezidualne buke i ako je izvodljivo buke specifinih izvora: izmereni A-ekvivalentni nivo buke ili nivo izloenosti buci, sa priloenom vremenskim tokom (ako je potrebno), tercnom analizom (tabela ili dijagram); 15) opis izmerene buke prema vremenskom toku, odreivanje da li je buka promenljiva ili ujednaena, isprekidana, impulsna; 16) opis izmerene buke prema frekvencijskom sadraju (irokopojasna, uskopojasna, buka u kojoj se javljaju pojedinani tonovi ili buka sa niskofrekvencijskim sadrajem); 17) korekcije izmerenog nivoa (ukoliko postoje); 18) merodavni nivo ukupne buke izraunat za definisane referentne vremenske intervale; 19) podaci o mernoj nesigurnosti rezultata sa naznakom metode koja je koriena za procenu nesigurnosti. Zakljuak sadri: 1) ocenu ukupne buke prema propisanim kriterijumima; za svaku mernu taku donosi se ocena: nivo ukupne buke PRELAZI ili NE PRELAZI graninu vrednost buke u ivotnoj sredini; 2) potpis ovlaenih lica koja su vrila merenje, potpis lica odgovornog za potpisivanje izvetaja i peat ovlaene organizacije. Zakljuak, potpisi i peat ovlaene organizacije nalaze se na poslednjoj strani izvetaja. 21/22
Uputstvo za merenje buke u ivotnoj sredini Ukoliko merodavni nivo ukupne buke prekorauje graninu vrednost buke u ivotnoj sredini (bilo na otvorenom prostoru bilo u zatvorenim prostorijama), potrebno je odrediti merodavni nivo specifine buke primenom izraza:
0.1Leq ,r
(4.16)
Takoe, odreuje se doprinos specifinog izvora buke ukupnom nivou buke na sledei nain: 1) ako nivo rezidualne buke ne prekorauje graninu vrednost buke u ivotnoj sredini, tada se ocenjuje da specifini izvor buke doprinosi da nivo ukupne buke prekorauje graninu vrednost buke u ivotnoj sredini; 2) ako nivo rezidualne buke prekorauje graninu vrednost buke u ivotnoj sredini a nivo specifine buke je za vie od 7 dB manji od nivoa rezidualne buke, tada se ocenjuje da specifini izvor buke ne doprinosi znaajno nivou ukupne buke i da nije dominantan izvor buke na posmatranoj lokaciji; 3) ako nivo rezidualne buke prekorauje graninu vrednost buke u ivotnoj sredini a nivo specifine buke je od 3 od 7 dB manji od nivoa rezidualne buke tada se ocenjuje da specifini izvor buke doprinosi ukupnoj buci, uz konstaciju da su izvori rezidualne buke dominantni izvori buke na posmatranoj lokaciji; 4) ako nivo rezidualne buke prekorauje graninu vrednost buke u ivotnoj sredini a nivo specifine buke je do 3 dB manji od nivoa rezidualne buke tada se ocenjuje da specifini izvor buke znaajno doprinosi ukupnoj buci, uz konstaciju da je specifian izvor buke dominantan na posmatranoj lokaciji.
22/22