Professional Documents
Culture Documents
Krovna Rešetka
Krovna Rešetka
Opte
Glavni nosai su deo nosee konstrukcije koji primaju uticaje sa krovne povrine, iz unutranjeg prostora, dejstvo vetra na zidove, temperaturne i seizmike uticaje i prenosi ih na temelje. Oni predstavljaju popreni nosei sistem i postavljaju se na meusobnom razmaku od 4.0 do 30.0 m u zavisnosti od tipa upotrebljene ronjae, odnosno od vrste tehnolokog procesa u hali.
Opte
Za glavne nosae jednobrodnih hala mogu se upotrebiti razliiti statiki sistemi kao to su: sistemi sa zglobnom vezom krovnih vezaa i stubova; sistemi sa pendel stubovima i podunim spregom za stabilizaciju; okviri na tri zgloba sa ili bez zatege; okviri na dva zgloba sa ili bez zatege; ukljeteni okviri. Za glavne nosae viebrodnih hala postoje jo vee mogunosti razliitih statikih sistema,od raznih tipova okvirnih sistema, do onih sa zglobnim vezama rigli i stubova uz mogunost dodavanja aneksa.
Opte
Prema nainu izrade glavni nosai mogu biti izvedeni kao: puni nosai (limeni ili zavareni), reetkasti nosai, u kombinovanoj izradi reetkastih i punih nosaa.
Sistem sa ukljetenim stubovima i zglobno vezanim krovnim vezaem a) sa dizalicom; b) bez dizalice
lk = 2 h
Ukljeteni okviri
Ukljetenjem okvira ravnomernije se raspodeljuju uticaji od momenata savijanja na ceo okvir i znatno se smanjuje horizontalno pomeranje pri dejstvu horizontalnog optereenja. Sa druge strane potrebni su znatno vei temelji za prijem momenata ukljetenja uz komplikovan sistem za ankerovanje. Poto je ukljeteni okvir tri puta statiki neodreen, dobijaju se izuzetno veliki naponi od eventualnog sleganja i rotacije temelja, pa se primenjuje samo kod zemljita dobre nosivosti. Ukljeteni okviri se obino rade u punoj izradi, mada se primenjuju i kao reetkasti ili kombinovani (puni stubovi i reetkasta rigla).
Hale sa aneksima
Krovni nosai
Puni krovni nosai
Krovni
nosai (vezai) mogu se izvoditi u punoj ili reetkastoj izradi razliitih statikih sistema. Puni krovni nosai upotrebljavaju se za manje raspone i optereenja od gotovih toplo valjanih profila, a kod veih raspona i optereenja, od limenih nosaa u zavarenoj izradi. Visina punih krovnih nosaa u zavisnosti od optereenja i raspona optimalna je pri sledeim odnosima: pri zglobnoj vezi krovnog nosaa i stubova h = L/15 do L/18; pri krutoj vezi krovnog nosaa i stubova h = L/20 do L/30.
b / B 0,35
Posledica ovih preporuka su dijagonale i vertikale sa malom debljinom zidova i velikom irinom stranica, a pojasni tapovi sa veom debljinom zidova i manjim irinama, da bi se to je mogue vie pribliili odnosu 1. Na ovakav nain se dobijaju velike povrine za vezu, emu treba i teiti.
Reenja oslanjanja ronjaa na gornji pojas reetkastih krovnih nosaa od pravougaonih ili kvadratnih cevi
Glavni stubovi
Pod stubovima se podrazumevaju nosei elementi koji preteno slue za prijem vertikalnog optereenja. Pored aksijalne sile pritiska u mnogim sluajevima se javljaju i manji ili vei momenti savijanja, npr. kod ukljetenih stubova sa zglobno oslonjenim krovnim nosaem i kod okvira. Prema tome razlikuju se: aksijalno optereeni stubovi ("pendel" - stubovi) i ekscentrino optereeni stubovi (istovremeno dejstvo aksijalnih sila i momenta savijanja).
Glavni stubovi
Prema obliku, glavni stubovi mogu biti: konstantnog, promenljivog preseka. Stubovi konstantnog poprenog preseka obino se koriste u halama sa dizalicama nosivosti 10 do 15 t. Najraireniji tip glavnih stubova je sa stepenastom promenom poprenog preseka, izveden kao pun nosa ili u kombinaciji gde je donji deo stuba reetkast, a gornji pun. Postoje i reenja u isto reetkastoj izradi. Ako u hali postoje dizalice u vie nivoa glavni stubovi mogu menjati popreni presek vie puta.
Glavni stubovi
Ukoliko se koriste stubovi konstantnog poprenog preseka, visina preseka h obino se uzima kao: H/15 za stubove visine 10 do 12 m, H/18 za stubove visine 14 do 16 m, H/20 za stubove vee visine od 20 m. Za ovakve stubove uglavnom se koriste zavareni limeni I nosai. Za stubove promenljivog poprenog preseka, visina preseka za deo na koji se oslanja krov se usvaja kao H2/8 do H2/12, gde je H2 visina tog dela stuba. Ova dimenzija se kod hala sa dizalicama srednje nosivosti obino uzima 500 mm, a poveava se samo ako je H2 izuzetno veliko ili je nosivost dizalice izuzetno velika, kao i u sluajevima kada je neophodno napraviti prolaz kroz rebro stuba. U ovom sluaju, kada postoji prolaz kroz stub, visina preseka se uzima 1000 mm. Deo stepenasto promenljivog stuba koji nosi krov obino se izvodi od zavarenog limenog I profila, a vrlo retko kao reetkasta konstrukcija.
Glavni stubovi
Visina preseka dela stepenasto promenljivog stuba ispod kranske staze, zavisi od visine odgovarajueg dela stuba H1 poto ona direktno utie na krutost konstrukcije u odnosu na horizontalna pomeranja.
Glavni stubovi
Kod stubova okvira na dva ili tri zgloba treba izvriti redukciju krutosti stuba prema osloncu (zglobu). Ova redukcija se ne mora vriti samo kod okvira malih raspona.
Glavni stubovi
Glavni stubovi
Glavni stubovi
Glavni stubovi
Glavni stubovi
Glavni stubovi
Oslanjanje stubova
Stablo stuba putem leine ploe prenosi reakcije iz stuba na temelje. Leine ploe moraju biti takvih dimenzija da napon u betonu temelja ispod leine ploe bude u okviru doputenih napona. Stubovi na temelje mogu prenositi samo aksijalne i transverzalne sile (zglobna veza) ili i momente savijanja (ukljetena veza).
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Montana sidra
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ubetonirani ankeri
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi
Ukljeteni stubovi