URS HOCHSTRASSER

Naziv izvornika ROHKOST - DIE LEBENDIGE NAHRUNG Ein Leitfaden mit 136 Rezepte vicarski izdava VERLAG BEWUSSTES DASEIN Turmstrasse 6 CH-8952 SCHLIEREN 4. uberbereitete Auflage 1997

ZAHVALA
Zahvaljujem svima koji su pridonijeli objavlji vanju ove knjige. Posve osobito zahvaljujem svojoj eni Sheili i svojoj djeci Heidi i Nealu. Posebnu zahvalu upuujem Walteru Danzeru i Michaelu Schrottenholzeru iz tvrtke Soyana koji su me potaknuli da sjednem za pisai stol. Isto tako srdano zahvaljujem svim svojim pri jateljima koji su na bilo koji nain pridonijeli os tvarenju ove knjige.

SADRAJ

Bundevina juha " M O D E R N " Pastrnjakova juha Kukuruzna juha "AU C R E M E D ' A M A N D E " Ruska juha od cikle Juha od ioke Juha od povra 1 Juha od povra 2 Kremjuha od ljiva JELA OD POVRA Jela od lee s jabukama Salata od suncokretovih mladica Salata od suncokreta s umakom od rajice Cvjetaa na vrtlariin nain Cvjetaa s umakom od oraha Cvjetaa na orijentalni nain Cvjetaa u bundevi Cvjetaa s curry - majonezom Brokula sa sezamom Kineski kupus s mladicama rai Kineski kupus s naranom Kineski kupus s iokom Salata M I R A M A R E Coleslaw Kentaucky Koraba na jednostavni nain Korabini pageti C A R B O N A R A Crveni kupus s jabukama Crveni kupus na zimski nain Kolaii od crvenog kupusa s jabunim umakom Koraba s klicama Jelo od komoraa i jabuka Salata od celera Jelo od cikle Cikla na bakin nain

33 33 34 34 35 36 36 37 38 38 38 39 39 40 40 41 42 42 42 43 43 44 45 45 46 46 47 48 48 49 49 50 50

Pastrnjak A LA C R E M E Jelo od pastrnjaka Pastrnjaci F L O R E N T I N E Rotkva na jednostavni nain Lagano jelo od mrkve Jelo od mrkve s umakom od vanilije Fantazija od ribane mrkve Crni korijen s jabukama Korjenasto povre Sweet and sour Cigansko jelo Punjene tikvice Tikvice s umakom od senfa Tikvice s umakom od jabuke i metvice Punjenje rajice Punjeni avokado Jelo od mijeanog povra Punjena bundeva na indijski nain Mijeano povre s kremastim umakom od ljiva Egzotina pjesma Bundeva na orijentalni nain Punjena dinja Norijevi smotuljci Pizza S C H O O L OF LIFE Mijeano povre, mlijeno ukiseljeno Kiseli kupus s ananasom UMACI Obini umak za salate Biljni umak za salate Umak za pinat Umak od bilja Salatna krema za zelenu salatu Umak od rajice, npr. za pagete od tikvice Francuski salatni umak

51 52 52 53 53 54 54 55 55 56 57 58 58 59 59 60 60 61 62 63 63 64 65 66 67
6 8

68 68 69 69 70 70 71

Kukuruzni umak " A U C R E M E D ' A M A N D E " Majonezini umak Umak od curryja Umak od senfa Umak od rajice DESERTI Jabuna krema Jabuna krema, zimska varijanta Krema od jabuka i banana Krema od manga Tropska krema Krema od rogaa (slina okoladnoj kremi) Vona krema Soupe a l'orange Naranino zlato Kompot od ljiva Pikantna salata od kruaka Iznenaenje od lubenice..... "La" Birchermiisli Bademovo vrhnje Sladoled od banane SLASTICE Obine bademove praline Seed balls (kuglice od sjemenki) Kuglice od bobiastog voa Slatkii od rogaa Kuglice od ljenjaka, badema i suhog voa Ideje za praline Rulada od oraha Kola od sezama i kokosa Slastica od kruaka Kokosove plokice

71 72 73 73 73 74 74 74 75 75 76 76 76 77 77 78 78 79 79 79 80 81 81 81 82 82 82 83 83 84 85 86

Plokice od itarica Voni kola Torta s umakom "Ideal" Torta s kremom K R U H , N A M A Z I NA KRUH, IPS itd Kruh Chappati Essenski kruh Kruh od etiriju itarica Cerealije (Cereals) Heljdine cerealije ips od banane ili "Protein-Nuggets" Lein ips, "Energy chips" Sjemeni sir (Seed cheese) Seed cheese Guakamole Pekmez od treanja Pekmez od kivija Slatko od narane Pekmez od raznog voa Mijeana marmelada Marmelada od suenog voa Namaz za kruh od buinih sjemenki Z A I N S K O I L J E K O V I T O BILJE U Z G O J KLICA, M L A D I C A I P R E H R A N J I V A N J E U Z G O J KLICA Uzgoj klica u vrei za klijanje Uzgoj klica u staklenci

86 87 87 88 90 90 90 91 91 92 92 93 93 94 95 95 95 96 96 96 97 97 98 109 110 110 110

UZGOJ MLADICA I M L A D E PENICE (PENINE TRAVE) U3

10

11

PRIPRAVLJANJE iva zemlja, vitalni temelj I V O T I N J S K A B J E L A N E V I N A K A O UZROK BOLESTI BILJNA H R A N A SOK M L A D E PENICE (PENINE TRAVE) DODACI T U M A ZNAENJA RIJEI Bioloki Chi (voni chi) Dehidrator Majoneza Pire od badema Rejuvelac Seed Cheese Vanilija u prahu

115 115

PUT

117 124 125 129 129 129 129 129 130 130 130 130 130

Ja sam se kao dijete mnogo bavio pitanjem za to mi ljudi nemamo u divljini izgleda preivjeti, budui da nas snau sve mogue bolesti. Za nas bi ve upala slijepog crijeva znaila smrt kad ne bismo bili podvrgnuti kirurkom zahvatu u bolnici. Zato divlje ivotinje ne dobiju upalu slijepog cri jeva ili sve druge bolesti kao mi? Zato se mi pre hladimo ve stojei s mokrom kosom pri otvore nom prozoru, a divlje ivotinje smiju ak vani no iti za kinog vremena? Ta i slina pitanja morala su meutim jo ne koliko godina ekati na odgovor. Danas sam, dra ga itateljice i dragi itatelju, spreman s Tobom podijeliti neke od tih odgovora. Najprije je od mene moralo meutim postati neto pametno, kako se pristoji. Govorili su mi kako su inae i u civiliziranom svijetu slabi izgledi da se preivi. Kuharskim je egrtovanjem poela za mene te ka kola. No, tjeio sam se da u poslije toga mo i sve izdrati i tako sam junaki uspio zavriti to svoje kolovanje. Nije mi trebalo dugo da shvatim kako jo nisam nitko i kako sam bio kolovan sa mo da bih bio iskoriten. Ali to je pripadalo pravi lima, jer tko eli neto postati, radi u dobrim ku-

12

ama i to za dobre svjedodbe. A tada je poela borba za napredovanje. Tu nije bilo mjesta za sen timentalna pitanja. Karijera je krenula i tjerala me po itavom svijetu. im je bio postignut jedan cilj, bio je ve na redu sljedei. Kao uspjeni ef kuhi nje u hotelima s 5 zvjezdica znao sam dodue da me kuhinja nee vie nikada posve pustiti od sebe, ali zar da se tu zaustavim?... To nije dolazilo u obzir! Ugostiteljska kola, hotelijerska, kola za mana gement, te su se kole smjenjivale jedna za dru gom. Nastavljala se trka za karijerom po itavom svijetu. Kao generalni direktor lanca hotela u Ju noj Africi ostao sam posve bez osobnog mira i nisam vie znao to bih jo elio. Sada sam ve bio oenjen i moja ena Sheila i ja odluili smo se vratiti u vicarsku. Nakon to smo mnogo doivjeli i bili u domovini, preuzeli smo uskoro selu i na prvom katu otvorili indijski dugo zatim rodila se naa kerkica pravom obitelji. vidjeli i opet gostionicu na restoran. Ne i uinila nas

Bilo je to jedne nedjelje. Sjedio sam za gla sovirom. inilo se kao da neskladni tonovi izra avaju moje neraspoloenje, kad je moja mala ki Heidi dola k meni u sobu za dnevni boravak nosei u ruici neku knjigu. Bila je to knjiga o mudrostima Dalekog istoka. "Oh, to je knjiga koju sam jednom kupio od neke ene iz iste elje da joj time uinim dobro", mislio sam i rekao: "Doi, pokai mi tu knjigu". Uzeo sam Heidi u svoje krilo i nasumce otvorio knjigu. Proitao sam sljedeu reenicu: "elite li komunicirati s Bogom, tada morate prestati puiti i piti alkohol". Istog sam a sa zaklopio knjigu i odloio je. Prolo mi je gla vom: "Ali to je, dragi moj prijatelju, visoka cije na". Udubio sam se u misli. Puenja bih se moda jo i mogao odrei. Alija, srunjak za vino, bez al kohola? To nisam mogao zamisliti. Zapao sam u unutarnji konflikt. Tako sam odluio odrei se cigareta. Tada je stvar postala tekom. Vie sam puta ulovio sebe s cigaretom, kad sam povukao jedan ili dva dima. Postalo mi je jasno to je puenje. Jer poslije toga sam svaki put bio lagano omamljen, gotovo kao pijan. Zar je to dotada bilo moje trajno stanje...? Bilo je sunano jutro, a ipak mi je sve toliko te ko titilo srce. Tako sam uao u auto i odvezao se na jedan razgovor. Na povratku kui zaustavio sam se na rubu ume i otiao proetati njome. "Dragi 15

Sada smo zapravo trebali biti sretni: obitelj s dva restorana i nitko nam nije zapovijedao. Bilo je tu meutim neto to jo nije bilo kako treba. To nas je "neto" muilo i poeo sam moliti za mudrost i pomo, ali inilo mi se da nema ni koga tko me slua. 14

Boe", rekao sam, "bude li mi pomogao ii dalje, neu vie nikada puiti". Kao odgovor sam naao etverolisnu djetelinu. Obeanje dano Bogu ne smije se prekriti, ko liko god to stajalo. Za mene je dakle poela vjeba discipline koja nije trpjela uivanje alkohola. Zato sam odluio da mjesec dana ne popijem ni kapi al kohola. U to smo vrijeme imali mnogo posla i ako su mi u toj borbi protiv alkohola i nikotina klecala koljena, nisam imao vremena pridavati tome po zornost. Taj se mjesec bez alkohola pretvorio u go dine i jo je danas na snazi. Bez alkohola mi je bilo bolje. Jedne smo veeri bili moja ena Sheila i ja po zvani na indijsku priredbu s predavanjem o odrica nju od mesa u hinduizmu. Argumente sam osjetio kao nemilosrdno grube, neuljepane, ali veoma uvjerljive. Odjednom sam razumio sve Indijce koji ne jedu meso. "O Boe, ali Ti ne oekuje od mene da..."? Tu sam misao osjetio kao uku koja je glasno odzva njala. Upravo je ta misao bila meutim jedan od glavnih razloga zato sam se odrekao nae dota danje ugostiteljske djelatnosti, jer sam shvatio: ako alkohol, nikotin i uivanje mesa nisu dobri za mene i moj odnos s Bogom, tada nisu dovoljno do bri ni da ih prodajem drugim ljudima. Uslijedili su dugi razgovori i dogovori s mojom enom. Ona me razumjela i bili smo zadovoljni svojim odlu16

kama. Nismo mogli promijeniti ljude, morali smo promijeniti sebe. Tako smo se odrekli svojih resto rana. Poslije neto oklijevanja preuzeli smo nalog da za jednu udrugu otvorimo vegetarijanski restoran. Unato uspjehu nije nas ni to zadovoljilo i smatrali smo sretnom okolnou da smo bili samo kratko rono vezani ugovorom. Trebao sam se snalaziti kako znam i umijem, jer se moje profesionalno polje rada sve vie suavalo i morao sam biti oprezan. Tako sam prihvatio mje sto zamjenika glavnog kuhara pri Bircher-Benner klinici koje mi je bilo ponueno. Veoma sam brzo bio uveden u vegetarijnsku punovrijednu kuhinju. Najdublje me dirnulo kad sam vidio sve one jade pacijenata i shvatio da su time plaali raun majci prirodi za uinjene greke u svom ivotu. Osjetio sam poriv da mogu pomoi. Jo me se mo glo nai samo iza knjiga doktora Maxa BircherBennera i ostalih strunjaka za prehranu i prirodno lijeenje, jer u toj sam klinici bio na izvoru. Moja me elja za znanjem tjerala osim toga na bezbrojne teajeve i predavanja, jer se gotovo nije mogla za dovoljiti. I opet je poela potraga za novim spoz najama irom itavog svijeta, ali ovaj put neto opreznije nego prije, jer nas je u meuvremenu obogatio svojim roenjem i na sin Neal koji je u to vrijeme bio malen. Svi smo zajedno odletjeli u Ameriku, u kolu dr. Ann Wigmore i u Optimum 17

Health Institute, te u Ilona's Health and Fitness Retreat. Snano su me se dojmile prirodne metode lije enja i to je potaknulo mene i moju obitelj da od letimo u Indiju. Indija nas nije dodue obuila posve onako kako smo to zamiljali, ali ljudi koje smo sreli i iskustva to smo ih stekli, obdarili su nas i obogatili iznad oekivanja. Vrativi se u vicarsku nastojao sam pomoi ljudima koji su dolazili u moju praksu za savje tovanje o zdravlju i prehrani. Uskoro sam meutim ustanovio da je veini ljudi bilo teko provesti u djelo dobre savjete i prihvatiti korisna shvaanja u uobiajenoj srdini koja ih je dovodila u tolika isku enja. I spoznao sam d a j e navika najgora bolest. Neto kasnije otvorili smo School of Life u Fllieli-Ranftu, gdje moemo ljudima i praktino pomoi da nau odgovore na svoja pitanja. Tu ih moemo i pratiti, te pomagati na munom putu da nau istinu za sebe. Za mene je meutim najvea i najpouzdanija uiteljica ipak ostala majka priroda. Sreo sam je pri traganju za Bogom. Ona mi je odgovorila na pitanja to su me muila kao dijete, a odgovara mi jo i danas. Kao plau za to trai moju bezuvjetnu ljubav prema njoj i prema svemu to iz nje pro istjee. Jer ona vrsto ustraje pri tome d a j e u sve mu tome nazoan Bog. Ona zahtijeva od mene da ne unutim nita ime me ona obdarila, pa ni ono 18

to mi slui za hranu, i da ne posegnem ni za im i ne uzmem u se nita to ne pripada onom njezinom dijelu, kao prirode, koji je u meni samom. Ona isto tako oekuje od mene da budem uvijek sjestan toga da sam i ja proizaao iz nje i tako sam Boji hram. init u i dalje sve to mogu da ispunim nje zine zahtjeve. Sad u ukratko pokazati da mi moemo veoma mnogo utjecati na nae biljke. U zajednikom istraivakom radu s Ursom Antenerom, Urdorfom, nastale su sljedee Kirlianove fotografije. Prva snimka prikazuje list pinata na kojemu su vidljiva jasna oteenja. Odmah zatim stavio sam taj list meu svoje dlanove i svjesno u ljubavi pustio da mu tijekom cea. 3-4 minute pritjee energija. Poslije toga bio je jo jednom foto grafiran. Rezultat je uistinu zaudan!

prije

poslije

19

Tako, draga itateljice, dragi itatelju, sad Ti elim predati neke recepte koji trebaju pokazati kako moemo darove majke prirode dopuniti i obogatiti s ljubavlju prema sebi samima. Ti su re cepti veinom smiljeni i izraeni u School of Life. Oni trebaju posluiti samo kao ideje, a ne biti obvezujui, jer su tu poeljne i potrebne vlastita mata i osobnost svakog pojedinog ovjeka. Poslije recepata naveo sam u nastavku jo ne koliko vanih toaka s kojima sam se upoznao tije kom svog kolavanja na podruju ivota i zdravlja. One su mi dale osobit oslonac i snano me se doj mile. Moda Ti neto od toga moe biti korisno. Uzmi to Ti treba. Svakako je prijeko potrebno da se radujemo hrani koju uzimamo u sebe, jer inae tijelo ne vje ruje ni pri prijesnoj hrani da ona moe biti doba za njega. Dakle, mnogo radosti sa ivom hranom, jedi je prijesnu i budi veseo. Sve dobro!

RECEPTI

Sljedei recepti trebaju pokazati mnotvo mo gunosti za pripremu jela od prijesnih namirnica. Tu nema granica, osim granica nae vlastite mate, to nam omoguava da se radujemo svakodnev nom sastavljanju novih jela i uivamo u njihovom konzumiranju. Svaki ovjek ima svoju posebnu osobnost i tre bao bi je posve unijeti u pripravljanje jela. Mata i intuicija jednako su vane kao sastojci. Prijenosna i iva hrana ne bi smjela samo sluiti u svrhu da se neto pojede, ve treba i smije imati kulturu i to na visokom nivou. Pri tom nainu pri pravljanja ne trebamo vie formule kao pri kemij skoj promjeni ugrijavanjem, ve on zahtijeva spo sobnost uivljavanja s ljubavlju, kako bismo biljke mogli po elji i s interesom upotpunjavati jedne drugima, ali i zainima i tako jo isticati njihove odlike. Ova Vas knjiga treba ohrabriti, potaknuti, voditi i pokazati Vam neke mogunosti i ideje, ali nikada ne ograniavati i koiti strogim recepturama, she mama, sustavima. Jer sve ivo uvijek podlijee promjeni i evoluciji i to je dobro. U navedenim se receptima ne upotrebljavaju luk, enjak i poriluk. Ve su stare Vede znale da

20

21

te biljke sadre tvar koja ima razdraujue djelo vanje na donje akre (energetska sredita). Budui da u donjim akrama drijemaju veoma snane po kretake snage, mogu one pri njihovom podraivanju lako izmai kontroli, to moe dovesti do prekomjernog razvitlavanja snage. To bilje ne predstavlja osim toga uitak za ljude koji se pre hranjuju prijesnom hranom. Ono openito stvara neugodan zadah iz usta. Tu ini meutim iznimku medvjei luk. On bi se trebao brati prije cvatnje. Najbolji okus ima da kako u svjeem stanju, ali moe se i osuiti kao drugo zainsko bilje. Treba se naglasiti da se za pripravljanje recepata u ovoj knjizi upotrebljavaju samo hladnopreana ulja. Iznimka je ulje kukuruznih klica. Kukuruzne se klice zagriju na ca. 70C i tada preaju. (To je za majoneze najprikladnije ulje to ga poznajemo). Nikako se ne bi trebala upotrebljavati rafinirana i ekstrahirana ulja. Recepti su, ako se ne navodi nita drugo, koli inski predvieni za 4 do 5 osoba. Opis zaina i bilja moe se nai u 3. poglavlju. Pojedinane ete recepte nai pomou kazala "Recepti", Dodatak 2. A sada mnogo radosti pri pripravljanju IVE HRANE! 22 23

ZAINSKO I LJEKOVITO BILJE

Borovica Plod biljke Juniperus communis najbo lji je za upotrebu uz mlijeno kisele vrste kupusa. Borovica pospjeuje pro bavu, jaa eludac. Bosiljak Zainska biljka veoma ugodnog mirisa. Svjee ili suena preporuuje se pri dijetama s malo soli. Odlian je zain rajicama. Pravi se cimet dobiva iz unutarnje kore drveta Cinnamomum ceylonicum, zim zelenog drveta koje raste na Sri Lanki i zapadno-indijskom otoju. Stare Vede ue da cimet u dobro usklaenom spoju s umbirom, mukatnim oraiem, kliniem i kardamomom moe djelo vati poticajno na ivotnu snagu i pra vilno je usmjeriti. To je zainska mjeavina (sastoji se od umbira, kurkume, papra, cimeta i dr.) koju moemo i sami nainiti, ili je po elji dopuniti dodatnim zainima. Ljetni je ubar neto blai. Zingiber officinalis je korijen pikantnog okusa. Uinkovit je protiv kolika, a kao 99

Ako se upotrebljava sueno bilje, tada g a j e po trebno upola manje nego svjeeg. Trljanjem sue nog bilja meu dlanovima oslobaaju se eterina ulja i pojaava njihov okus. Anelika Ljekovita biljka koja se moe upotrije biti i za aromatizaciju napitka, npr. "re juvelaca" ili "pjenuca" (vidi poglavlje Napici). Osobito je prikladna kao zain jelima s jabukama i krukama. Anisove Sjemenke anisa, biljke titarke. sjemenke Zvjezdasti anis je osobito aromatian. Asant ili Ta aromatina smola koja se dobiva iz asafoetida korijena biljke s nazivom Ferula Asafoetida, upotrebljava se zbog njzinog osobitog okusa koji je nalik na mjea vinu luka i enjaka. Radi njezine se ljekovite snage upotrebljava u malim koliinama. Ona je uinkovita protiv nadimanja. U trgovini se moe nabaviti kao smola (u obliku grumena) ili u pra hu. Smola je najee ia, ali se prije upotrebe mora ribati. 98

Cimet

Curry

ubar umbir

Kelp aj djeluje protiv prehlade i nadraaja na kaalj. Po mogunosti upotrijebiti svjeeg. Goruica, Ima tamnocrveno/smeih, te utih sjesenf menki. Pri kupnji senfa odnosno zainskog umaka od goruice treba se dati prednost onom koji se nudi kao biosenf, to znai da je proizveden s ja bunim octom i medom umjesto s vins kim octom i eerom. Kadulja Ovalni, s obje strane gusto maljivi listo vi ljekovite biljke Salvia officinalis da ju svakom jelu ugodnu aromu. Pri grlobolji moe kadulja udesno djelovati. Ako se jednostavno vae ili se njome u obliku aja s limunom grglja odnosno ispire grlo, djeluje antiseptiki. Taj je aj isto tako koristan za ope dobro osjeanje. Kadulja je uspjena pomagaica u stanjima slabosti, pri probavnim poremeajima i astmi.

To je morska alga. Ona sadri velike koliine organskih minerala i elemenata u tragovima. U usporedbi s drugim pre hrambenim namirnicima koje i same imaju visok sadraj odreenih elemena ta, sadri kelp mnogostruko vie od to ga: sadraj joda u kelpu vie je tisua puta vei nego u mlijeku, sadraj elje za 72 puta, a sadraj bakra 35 puta vei nego u jajima, sadraj kalija 2 puta vei nego u bademima. Kelp se moe u trgo vini nabaviti ili kao zain u prahu ili kao sueno lie. Sueni se listovi na moe, a zatim sitno nasjeckani upotre bljavaju kao dodatak juhama, umacima itd. Taj je zain prikladan za sve vrste ku pusa i ukiseljenog. Posebna je vrsta ku min ili talijanski kim. Djeluje protiv nadimanja. Zainski je klini zapravo sueni cvjet ni pupoljak tropskog drveta Myrtus coriophyllus. Ulje klinia je jako aroma tino i djeluje antiseptiki. Klinii mo gu svojim djelovanjem proiavati krv i upotrebljavati se kao lokalni analgetik protiv zubobolje.

Kim

Klini

Kardamon Sjemena lupina te biljke koja pripada porodici umbira, ima dosta jak, prirod ni okus i radi toga se upotrebljava samo u malim koliinama. Proiuje dah. 100

Komora Ima dugoljaste, blijedozelene sjemenke okusa slinog anisu. Uinkovit je protiv nadimanja, osobito kad se pomijea s anisom i kimom. Kopar Perasti listii kopra sa svojim okusom slinim kimu prikladni su za jela koja se trebaju samo blago zainiti kimom.

Kvasac, oplemenjeni

Taj se kvasac dobiva iz melase i bogat je vitaminima B-kompleksa, kao i mineralima. Zahvaljujui svom snanom, osobitom okusu moe odlino upotpu niti vlastitit okus ive hrane i opleme niti jela. 100 g toga kvasca sadri 50 g bjelanevina, 5 g masti i 31 g ugljikohidrata. Daje okus slian celeru. Thymus vulgaris, veoma poznata ljekovita biljka koja je u rodu s mauranom, a rado se upotrebljava zajedno s kadu ljom.

Korjandar Svjei listovi biljke Coriandrum sati vum imaju jedinstven, otar miris, tako da je korijandar kao zainsk i biljka osvojio gotovo sve azijske zemlje. Ljeti se moe zasadaiti i kod nas. Sjemenke koje se najee upotrebljavaju mljeve ne, daju jelima proljetnu aromu. U nji ma sadrana ulja pomau pri probavi je la koja sadre krob i korjenastog po vra. Krbuljica Mali listovi imaju svje i snaan okus. Ona je kao zainska biljka osobito po godna za juhe koje daju energiju. Kurkuma Aromatini se korijen biljke upotre bljava kao zain jelima i daje im boju. Potjee prije svega iz Indije, Zapadne Indije. Pripada porodici umbira. Ima diuretiko djelovanje i pospjeuje pro bavu. 102

Ljupac Majina duica

Matinjak Melissa officinalis, ljekovita biljka svje e arome koja podsjea na limun, pri kladna je za vone bole, kao i za fine umake. Od nje se moe osim toga pri rediti divan aj. Matinjak je od davni ne poznat kao sredstvo protiv greva. U njega se nadalje cijeni njegovo tonizirajue djelovanje na eludac, crijevo i ivani sustav. On isto tako pomae pri glavobolji i besanici. A pripisuju mu se i osobine sreivanja tekoa vezanih za mjesenicu.

103

Mauran

Majina duica (timijan) i mauran spa daju meu najpoznatije ljekovite biljke. Moe se upotrijebiti jedna umjesto dru ge. Mauran je meutim jo neto profi njenijeg ukusa. On je uz sueno voe najbolje sredstvo za zaslaivanje. Treba se dati prednost medu zdravih pela koje nisu toliko is koritavane da se moraju hraniti ee rom. To je ono to ostane pri proizvodnji ecera, a sadri sve tvari koje nedostaju eeru. Melasa je bila meutim ugrijavana, sa svim odgovarajuim posljedi cama tog postupka. No, ona se moe smatrati sredstvom za uivanje meu onima koji se prehranjuju prijesnom hranom. Ima detoksikacijsko djelovanje (dakle odstranjuje otrov iz organizma) i potie peristaltiku.

Mravinac Origanum vulgare je u rodu s mauraili divlji nom, ali snanijeg okusa. Mukatni Mukatni orai je sjemenka tropskog orai drveta Myristica fragrans, nalik na orah i bogata eterinim uljima. Slui kao za in. Ima ukusnu i snanu aromu. Oprez s koliinom koja se stavlja u jelo. Nori Zove se jo i yakinori, potjee iz Japana i Koreje. Upotrebljava se u sushiju (suiju) i po tome je poznat. Nori je mors ka alga bogata mineralima. Beru je ro nioci ili se uzgaja na mreama. Poslije branja se ocijedi, osui na suncu i obra di u listove sline papiru. Treba se pazi ti da nori bude nepren i nezainjen, te da ne sadri dodatak glutamata. Postoji j o i drugo morsko povre koje moe obogatiti hranu, npr. Seabeans, Dulce, Wakame itd. On je otrog i ljutog okusa. Ima osobinu nadraivanja ivanog sustava i zato se u naoj koli ne upotrebljava. Kao na domjestak se moe preporuiti hren. Postoje dvije vrste, talijanski i kudravi. Petroselinum crispum je veoma omiljen i kao zain i kao ukras. On ima visoki 105

Med

Melasa, crna

Papar Metvica ili paprena metvica Postoje zelena, engleska i kudrava (kudrava nana). Ona unosi u jela ugodnu svjeinu. Listovi mente stimuliraju probavni trakt i ublaavaju nadraaj na po vraanje i muninu. Kae se i da metvi ca potie ivotnu energiju.

Perin

104

sadraj vitamina C i klorofila. Perin je hvaljen i kao prirodni dezodorans. Piskavica To je u Indiji veoma raireno povre. Kao sjemenje, klice i listovi blago gor kasti zain. Roga Plod drveta rogaa (Ceratonia siliqua) udomaenog u zemljama Sredozemlja, ima izgled dugake crno-smee mahu ne. Veoma je ugodnog okusa, lagano slatkast i bogat vlaknastim tvarima. Si tno se mljeven upotrebljava i kao nado mjestak za kakao.

Mukatni Ima neto liniju aromu od oraia. cvijet Mnogo se upotrebljava u Inodoneziji. To je zapravo suena sjemena lupina mukatnog drveta (ne cvijet!). afran Crocus sativus je kralj zaina. Uzgaja se u Kamiru, panjolskoj i Portugalu, te u Wallisu. On je najskuplji meu zaini ma, jer 140000 cvjetova daje samo 1 kg afrana. Dugo se cijena afrana ravnala po cijeni zlata. afran sadri ute i crvene karotinoide topljive u masti, te uta eterina ulja. To daje jelima i umacima osim ugodne aro me i tamniju utu boju. afran potie probavu i djeluje oputajue na elua ne miie. Sve su vrste izoliranih eera nepriklad ne za prehranu. To je ukuhani sok eerne trske ili eerne repe. On je pun eera koji je zbog vruine ve dijelom karameliziran. Ne moe biti preporuiv za prehranu. Na panjolskom znai vainilla "mahunica"... To su plodovi biljke Vanilla planifolia, biljke penjaice iz porodice 107

Rumarin Rosmarinus officinalis je cijenjena lje kovita i zainska biljka, mirisa slinog tamjanu. On potie vitalnu energiju. eer Soj in umak ili tamari Trebalo bi se paziti da je taj umak priro dno fermentiran, bez umjetnih dataka, boja i slinog. Prirodni je tamari bogat enzimima i potpomae probavu. On istie vlastitu aromu jela i idealna je alternativa za sol. Tamari sadri vitamin
Bi2-

eerna melasa

Vanilija Sol Najbolje je upotrebljavati morsku sol, i to u najmanjim koliinama. 5 g soli ve e 1 1 vode!

106

orhideja koja u tropima raste kao epifit. Plodovi se beru prije dozrijevanja i su e. Mlijeni se sok pretvara fermentaci j o m u cmo-smeu masu snanog i klasnog mirisa. Najboljom se sortom smatra burbom vanilija. Pri kupnji se treba paziti da se nabavi prirodna vani lija, da se ne pobrka sa sintetiki proiz vedenim vanilinom.

UZGOJ KLICA, MLADICA I PREHRANJIVANJE

Klice i mladice su odlina hrana, ne samo zbog toga to time nismo vezani za godinja doba ni vrt, ve i zato to one predstavljaju jednu od najbo gatijih i najvitalnijih ivenih namirnica. Klice su biljne sjemenke koje su tek poele klijati. Mladice su biljne bebe koje su upravo poele postojati biljkom, ali su tek razvile dva zametna listia. Klicama i mladicama je zajedniko da su upra vo izvojevale pobjedu ivota nad smru, da vie nikada nee rasti bre nego u toj razvojnoj fazi i zbog toga nose u sebi golemu energiju. Tu ivotnu snagu moemo unijeti u svoj organizam. Penica na primjer klijanjem umnogostruuje sadraj vita mina za 400 do 600%. Klice i mladice su veoma njene po svojoj strukturi i stoga lako probavljive. One imaju visoku enzimsku aktivnost koja u dremljivoj sjemenki jo ne postoji, te su tako rei skladite koje postaje tvornicom. Klice se mogu uzgajati na razne naine: ili u kupovnim klijalitima, u staklenkama i slinom ili u vreici za klijanje koja je veoma praktina prije svega na putovanjima. 109

UZGOJ KLICA

Uzgoj klica u vrei za klijanje Takva se vrea za klijanje moe nainiti od tila za zavjese. Da bi se vrea mogla gore stegnuti radi zatvaranja, uvue se oko njezinog otvora vezica za cipele. Zatim se postupa na sljedei nain: 1. Sjemenke staviti u vreu za klijanje i ovisno o veliini sjemenki poloiti na 5-10 sati u svjeu vodu, najbolje u izvorsku vodu. 2. Vreicu za klijanje uzeti iz vode i objesiti. Da bi se sprijeilo kapanje, moe se vreica za klijanje izvana presvui plastinom vreicom, ali se mora paziti na to da klice dobivaju dovoljno zraka. Sve se moe objesiti u autu ili privezati na naprtnjau u sluaju potrebe. 3. Vreicu za klijanje s klicama 1-2 puta dnev no, ovisno o temperaturi, uroniti u svjeu vodu, da bi se klice isprale. Uzgoj klica u staklenci Za uzgoj klica u staklenci potrebna je dakle sta klenka ili slino s odgovarajuim poklopcem, ko madi mree protiv komaraca, tila za zavjese ili gaze koja se navue preko otvora staklenke i uvr sti gumicom. Zatim se postupa na sljedei nain: 110

1. Klice moiti u vodi (1.), ovisno o vleiini: male sjemenke oko 5 sati, vee oko 8 sati, zrna graha i itarice oko 10 sati. 2. Odliti vodu (2), sjemenke dobro isprati kroz gazu uvrenu preko otvora staklenke (3.), tada postaviti staklenku okrenutu otovorom prema dolje i malo nagnutu ukoso, npr. naslonjenu u stalku za cijeenje opranog posua (4.). tijekom itavog tog postupka ostaje staklenka pokrivena tilom za za vjese, gazom ili drugim, to znai da se odlijevanje vode i ispiranje sjemenki obavlja kroz gazu ili til. Tako sjemenke ostaju u staklenci i ne mogu biti otplavljene s vodom. Staklenkom postavljenom na glavce i ukoso dobivamo zapravo "mini stakle nik", jer pri klijanju nastaje toplina i zadrava se u staklenci. U njoj ostaje i vlaga koja bi inae ishla pila. Suvina voda meutim polako otkaplje. Tako dobivamo u staklenci optimalnu klimu za klijanje.

Uzgoj klica 111

UZGOJ MLADICA I MLADE PENICE (PENINE TRAVE)

Prednost je upotrebe mladica u tome da su mo lekule jo veoma mlade i lako se asimiliraju, a ve sadre klorofil. Mladice su osobito dragocjene zbog svog visokog sadraja vode, jer to je najia voda. Uzgoj mladica poinje kad proklijaju sjemenke, analogno postupcima 1-3 pri gore opisanom kli janju. Zatim se dalje postupa na sljedei nain: 1. u klijalite ili slino stavi se sloj humusa de beo 2 cm. Ta se zemlja moe obogatiti npr. bra nom morskih algi. 2. im klice pokau bijele vrke mogu se posi jati na pripremljenu zemlju, po mogunosti gusto, ali tako da ne lee jedna preko druge. 3. Klice zaliti. Zemlja treba biti vlana, ali ne smije biti mokra. 4. Posijano proklijalo sjeme drati 2-3 dana vlanim i zamraenim, to znai pokriti npr. vla nom krpom ili slinim. 5. Zatim otkriti i staviti na danje svjetlo. Sva kodnevno zalijevati, tako da zemlja ostane dobro vlanom. 6. Nakon 7-12 dana, ovisno o vanjskoj tempera turi, mogu se mladice brati. Biljice odsjei otrim noem to nie, to znai blizu zemlje. 112 113

7. Ubrane mladice po mogunosti upotrijebiti posve svjee. Mladu penicu na primjer odmah preati i piti.

PRIPRAVLJANJE iva zemlja, vitalni temelj U ivoj zemlji ima kamenia, zraka, vode, or ganskog materijala, kukaca, glista, mikroorganiza ma i bakterija. Zdrava, iva zemlja daje zdrave, ive biljke za zdrave, ive ljude. Gdje da naemo tu ivu zemlju? Za uzgoj mladica i mlade penice prikladna je zemlja iz bjelogorine ume ili dobra, neupropatena vrtna zemlja. Ta se zemlja moe kompostiranjem uvijek izno va upotrijebiti. Kompostiranje u kui omoguava nam to ak i u gradskom stanu i olakava nabavljanje zemlje zi mi. K tomu je postupak kompostiranja neovisan o vanjskoj temperaturi. Za kompostiranje trebamo sljedei materijal: 3 plastina bureta: 1. bure u koje se stavljaju biljni ostaci 2. bure u procesu kompostiranja 3. bure s prikladnom zemljom 6 opeka 3 posude za sakupljanje suvine tekuine Zatim se postupa na sljedei nain: Budui da je za proces kompostiranja potreban zrak, probue se rupe pobonim stijenkama (1.), a 115

Uzgoj

mladica

mlade

(penine

trave)

114

da bi mogla otjecati suvina tekuina, izbue se rupe u dnu (2.)- Burad se postave na po 2 opeke (3) izmeu kojih se gurne posuda za eventualno istjecanje tekuine (4). Tada se moe poeti puniti prvo bure. Biljni se ostaci (5) uvijek slau vrcima korijena prema go re i prema vani, kako bi se sprijeio daljnji rast. Poslije svakoga sloja biljnih ostataka stavlja se sloj otpadaka povra (6). Da bi se pri postupku kom postiranja sprijeilo vrenje i neugodan miris, ne smiju se upotrebljavati ostaci voa. Za proces kompostiranja neophodne su gliste (7), jer one izmeu ostaloga obogauju zemlju du ikom, te omoguavaju ivot mikroorganizmima i bakterijama nunim za ivu zemlju. Gliste se mo gu ili izvaditi iz gotove kompostirane zemlje i tako davati dalje iz bureta u bure ili se jednostavno mo gu upotrijebiti gliste iz vlastitoga uzgoja.

IVOTINJSKA BJELANEVINA KAO UZROK BOLESTI Meso, riba i mlijeni proizvodi sadre mnogo, mnogo vie bjelanevine nego stoje ovjek treba. U dojenakoj dobi kad radi brzog rasta postoji u ivotu ovjeka najvea potreba za bjelanevinama, tada je dojene savreno opskrbljeno majinim mlijekom. Majino mlijeko sadri prosjeno 1,8% bjelanevine, iz ega se mora zakljuiti d a j e odra stao ovjek vie nego dovoljno opskrbljen s 2% bjelanevinskog udjela u hrani. Ona hrana koja po tjee od ivotinja sadri najveim dijelom daleko vie od tih 2%, mesa npr. u prosjeku 18-21%. Slje dea tablica pokazuje sadraj bjelanevine u mlije ku raznih ivotinjskih vrsta u usporedbi s maji nim mlijekom ovjeka. Brojke su uzete iz navoda u literaturi i predstavljaju prosjene vrijednosti. Suvici bjelanevine u prehrani razgrauju se u metabolizmu tek nepotpuno, to dovodi do taloe nja mukopolisaharida i amiloida u tkivu i u kapilarama. Prof. Wendt je uspio u vie od pedeset godi na istraivakog rada dokazati da ta gomilanja bje lanevine imaju velikog udjela u nastanku visokog krvnog tlaka, reume, uloga, alergija, gnojnih ireva, raka, Alzeimerove bolesti i mnogih drugih. Mi ivimo dakle u vremenu kad prekomjerna potro nja bjelanevina predstavlja veliku opasnost, dok se jedina postojea bolest pomanjkanja bjelanevi117

116

na, kvaiorkor, javlja samo u krajevima gdje vlada opa neishranjenost, kao npr. u Africi. U vicar skoj nije posljednjih stoljea poznat ni jedan jedini sluaj bolesti izazvane pomanjkanjem bjelanevi na. Suvici bjelanevina nastaju dakako prije sve ga jedenjem mesa, jaja i mlijenih proizvoda.

ugrijavanjem sniava izmeu 40 i 60%. Takve neiskoristive aminokiseline dovode do poremeaja u metabolizmu bjelanevina. ivotinjska je bjelanevina tua ljudskoj vrsti, ovjeku koji bi se po prirodi trebao prehranjivati plodovima, voem. Obrok koji sadri meso, jaja ili mlijene proizvode dovodi do zantnog porasta koncentracije bijelih krvnih tjeleaca u krvi. Ona imaju zadatak odstranjivati iz krvi otrovne i ljud skoj vrsti strane tvari. Pri prehrani prijesnom bilj nom hranom ne javlja se takva probavna leukocitoza. Na taj nain ivotinjska bjelanevina znatno optereuje imunoloki sustav. Alergije i drugi fun kcionalni poremeaji imunolokog sustava uzroko vani su u prvom redu unosom u organizam bjelan evina tuih ljudskoj vrsti, dakle koje ovjeku ne odgovaraju, te stoga nepovoljno utjeu na njegovo zdravlje. Prijesnom hranom bez ivotinjskih bjel anevina moe se za 1-2 godine izlijeiti svaka alergija. to se tie mlijenih proizvoda, treba se dodati da je ovjek jedino bie koje u odraslom stanju uzima u sebe majino mlijeko i jo k tomu druge, ivotinjske vrste! Nijedan majmun ne muze anti lope da bi se prehranjivao njihovim mlijekom. Tvrdnja da mi trebamo kravlje mlijeko, kako bi smo postali veliki i jaki, ne moe biti tona ve za to to upravo ovjekoliki majmuni raspolau pro ba vnim traktom koji je veoma slian naem ljud119

ivotinjska se bjelanevina gotovo uvijek kon zumira ugrijana. Prijesno meso i prijesno mlijeko tek se rijetko pojavljuju na jelovniku civiliziranog svijeta. Svakoj se bjelanevini ugrijavanjem znat no umanjuje vrijednost zbog promjena u njezinoj strukturi. Biokemiar E.M. Olsen ustanovio je da se iskoristivost pojedinih aminokiselina njihovim 118

skom, i zato to je impanza oko pet puta snaniji od odraslog, snanog mukarca, i to bez kravljeg i antilopinog mlijeka. Jaja su tekue meso i ako su oploena, tada su fetusi i embriji ptica. Neoploena su jaja menstruacijski otpad. I kokoi imaju - poput veine ens kih bia - sposobnost izbacivati menstruacijom otrove u krvi. To objanjava zato moe jaje biti zatrovano salmonelama, a da koko ne pokazuje znakove oboljenja. Menstruacija je i u ovjeka proces ienja, pri emu je teka menstruacija najee povezana s poveanim sadrajem otrova u krvi. Jaja sadre osim toga 12 puta veu koncen traciju bakterija truljenja nego pasji izmet. U pri rodi je predvieno da se neoploeno jaje to bre ukloni. Odmah poslije izbacivanja jajeta i poslije uginua ivotinje poinju djelovati bakterije trulje nja. Te bakterije truljenja razviju otrove koji se po mijeaju s krvlju mesodera i negativno utjeu na sve njegove organe. Sljedea lista pokazuje broj bakterija truljenja po 1 gramu mesa ili jajeta:

ivotinjske prehrambene namirnice sadre osim bjelanevina koje ne odgovaraju ljudskoj vrsti, vi e otrova iz okolia nego osnovne biljne prehram bene namirnice, kao to su voe, povre i itarice. Zbog modernog naina dranja ivotinja sadre meso, jaja i mlijeni proizvodi antibiotike, pestici de, psihofarmake, a prije svega antistresne hormo ne (jer su ivotinje pod stalnim stresom) u znatnim koliinama. Nije dakle udo d a j e zdravstveno sta nje naroda koji ive vegetarijanski mnogo bolje od naroda civiliziranog svijeta. Amerika akademija znanosti dola je poslije temeljitih istraivanja do sljedeeg zakljuka: ISTI VEGETARIJANCI KOJI NE JEDU NI MESO NI MLIJENE PROIZVODE, IVE MNOGO ZDRAVIJE OD OSTATKA PU ANSTVA. Priroda kao nepogreiva uiteljica pokazuje nam u sljedeoj usporedbi mesodera i biljodera da ovjek posve oito pripada biljoderima.

Mesoderi Zubi eljust 120

121

Sjekutii nedovoljno razvijeni; kutnjaci dugi, iljati i otri. Pokret gore dolje za kidanje ili grizenje.

Kisela slina za probavu ivotinjskog proteina. Nedostaje enzim ptijalin koji razgrauje krob. eludac Jednostavna, okrugla vrea koja izluu je deset puta vie solne kiseline nego u vegetarijanaca. Debelo kratko i ravno; predvieno za brzo izbacrijevo civanje izmeta, ne za probavu. Bubrezi Mnogo aktivniji nego u onih koji jedu samo prijesnu biljnu hranu. Izluuju 10 do 15 puta vie mokrane kiseline. Ruke Kande za ubijanje i kidanje na koma de. Koa Nema znojenja kroz kou, viak vlage izluuje se putem mjehura, tjelesna se temperatura regulira disanjem. Nema pora. Kisela. Odbojni vonj.

Slina

Debelo crijevo Bubrezi Ruke Koa

Mokraa

Dugako i zavojito; tu se zgunjava odnosno formira izmet. Mogu izluivati samo onu mokranu kiselinu stoje stvara samo tijelo. Prsti za branje voa. Znojenje putem koe za regulaciju tje lesne temperature i za izluivanje pre komjerne vlage. Ima pore. Alkalina. Nema odbojni vonj. (Iz "Psycho-Physiotherapie", autor dr. T. De la Torre)

Mokraa

Biljoderi (ovjek i ivotinja) Zubi eljust Slina eludac 122 sjekutii dobro razvijeni; kutnjaci za drobljenje i mljevenje. Pokret mljevenja (postrance). Visoko razvijen sustav. Alkalina slina za razgradnju kroba. Duguljastog oblika, sloene strukture; pripojen dvanaesnik.

Promislimo i o tome da na ovoj naoj Zemlji dr imo vie ivotinja za koritenje nego to na njoj ivi ljudi. Sve te ivotinje moramo hraniti, da bi smo naposljetku pojeli njihova tijela! A potrebno je 7-10 kg biljnih proteina da bi se dobio 1 kg i votinjskih proteina i dobrih 10 biljnih kalorija za 1 ivotinjsku kaloriju. 1 kg penice treba oko 110 lit. vode; za 1 kg goveeg mesa potrebno je meutim oko 20.000 lit.! Jedemo li prijesnu biljnu hranu, trebamo ca. 4-5 puta manje biljaka nego pri pre hrani kuhanom, vegetarijanskom hranom. Pritom 2/3 ovjeanstva gladuju! To su injenice koje tjeraju na razmiljanje.

123

BILJNA HRANA "Evo. dajem vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu". (Post 1,29-30). ovjek je jedino ivo bie na Zemlji koje kuha svoju hranu i time je ubija prije nego stoje pojede. Od ca. 42 - 44C propada ivot u biljci. Od te se temperature drastino smanjuje svjetlosna ener gija i postupkom kuhanja gube ivene namirnice - to znai namirnice za ivot - preko 8 5 % svoje hranjivosti. Minerali postaju netopljivima i taloe se u krvnim ilama, a slino je i s bjelanevinom koja se ugrijavanjem zgruava i k tome prekiseljuje krv. Time je pripremljeno plodno tlo za mnoge bolesti. Kad priroda ne bi toga bila svjesna, obdarila bi nas kuhanom hranom. Na temu "iva hrana" moe se preporuiti slje dea literatura: "Selber keimen", poglavlje "Ein lebendiger Organismus braucht lebendige Nahrung", autor Reiner Schmid. "Vegetarische Rohkost", Gregor Wilz.

SOK MLADE PENICE (PENINE TRAVE) Prije 12.000 godina bilo je na potonulom konti nentu Atlantidi prorokovano da e neka veoma udaljena generacija spoznati pravu ljekovitost soka mlade penice, kad bude dan klju za to, kako bi se ugroena civilizacija ouvala od propasti. Mi vjerujemo da smo dobili taj klju. Dr. Earp Thomas iz Bloomfield Laboratoriuma u New Jerseyu, SAD, izolirao je iz soka mlade penice vie od stotinu tvari, meu njima sve po znate minerale, arninokiseline, vitamine, te 75 daljnjih elemenata u tragovima. Tih je tvari naao u toj peninoj travi U veoj koncentaciji nego u samom sjemenu. 1 dl soka mlade penice odgovara ca. 2 kg naj boljeg povra. Mlada penica sadri osim toga velik broj enzi ma, meu njima enzim P4D1, to gaje otkrio i izo lirao dr. Kubota u Japanu. Dotada se nije pozna valo ni jedno jedino sredstvo u prirodi ili u kemiji za poticanje DNK (dezoksiribonukleinske kiseli ne). Taj je tajanstveni enzim sposoban stimulirati sustav obnove DNK. Enzimi P4D1 djeluju isto ta ko na obnovu DNK oteene rendgenskim zraka ma. Oni smanjuju utjecaje radioaktivnog zraenja koje oteuje stanice, usporavaju proces starenja, stabiliziraju imuniloki sustav i djeluju protiv ra zvojnog procesa raka. 125

124

Mlada penica sadri osim toga veoma visok udio klorofila koji ini oko 70% svih u njoj po stojeih tvari. Klorofilom se moe za veoma krat ko vrijeme izlijeiti slabokrvnost. Klorofil je ista sunana energija koja se stvara fotosintezom i po hranjuje u biljci. Molekule klorofila su po kemijs kom sklopu veoma sline hemoglobinu. Tajna je u spajanju hemina (daje krvi crvenilo) koji ima u sebi tro valentno eljezo kao sredinji atom i s druge strane klorofila koji ima u sebi magnezij kao sredinji atom, s proteinom (vidi donji prikaz "Us poredi klorofil s hemoglobinom). Zelena je biljna krv dakle temelj za tvorbu krvi, zdravlje krvi, do bro opskrbljene tjelesne stanice i organe. Tako je dakle sok mlade penice odlino sredstvo za ie nje i lijeenje krvi. Nijedan ovjek nije zdraviji od svoje krvi, jer ona je nositeljica ivota. No, i za mladu penicu vrijedi da je onoliko dobra koliko je dobro njezino sjeme iz kojeg je ni knula. Zbog toga se pri kupnji treba paziti da bude svakako iz biolokog uzgoja, jer novije sorte us pijevaju na alost samo uz pomo kemijskih sred stava i tako je ve sjeme zatrovano umjetnim sredstvima za gnojenje i prskanje. Za poljoprivred nike bi bilo preporuivo da upotrebljavaju sjeme starijih, domaih sorti iz vlastitog uzgoja, kako bi u bliskoj budunosti jo uvijek imali pod nadzo rom kakvou sjemena. 126

ma. Kvalitativno najbolji rezultat u soku pokazuje velika sestra penice, pir (samo u pljevi sposobna za klijanje). Uzgoj mlade penice odnosno penine trave opisan je u poglavlju 4., "Uzgoj klica i mladica".

DODACI

TUMA ZNAENJA RIJEI Kao literatura je veoma preporuljiva knjiica "Weizengrasseft, Medizin fiir ein neues Zeitalter" Reinera Schmida, Verlag Ernahrung und Gesundheit, Leostrasse 14, 8000 Miinchen. Bioloki Uzgoj biljaka bez kemijskih sredstava za gnoje nje i prskanje. Bez kemijskih konzervansa. Chi (voni chi) ivi, prirodni, fermentirani napitak bogat enzi mima, djeluje poticajno i pripomae postizanju unutarnjeg sklada; prevreo s bio-voem i biljem, punjen neugrijan. Zbog naknadnog vrenja u boci lagano muzirajui. Chi moe mnogim receptima nadomjestiti rejuvelac. U receptima je bio upo trijebljen voni chi. Sada ima i chija s cvjetovima (bazginim i drugim). Dehidrator To je naprava za suenje koja sui s maksimalno 45C toplog zraka. Suenje se moe provoditi i u krunoj pei ili u penici tednjaka pri 50C; pri tom se vrata ostavljaju malo otvorena, da moe is hlapiti vlaga. 128 129

Majoneza Mi upotrebljavamo samo majonezu bez jaja koju sami pripravljamo (vidi recept u poglavlju Umaci). Pire od badema Upotrebljavaju se nepreni bademi. Rejuvelac Vidi recept u poglavlju Napici. Umjesto rejuve laca moe se u mnogo recepata upotrijebiti fer mentirani napitak chi. Seed Cheese Sir od sjemenki, idealni nadomjestak za sir (vidi recept u poglavlju Kruh, Namazi za kruh, ips itd.) Vanilija u prahu Prirodne mahune vanilije usitnjene u prah.

130