ZAUSTAVNI PUT VOZILA Autor: Sonja Bani, prof.

Svjedoci smo da esto mladi ljudi, nai bivi ili sadanji uenici, izazivaju i stradavaju u tekim prometnim nesreama. Pitala sam se znaju li oni koliko im metara vie treba da stanu, kad malo jae pritisnu papuicu gasa? Jesu li to ikada izraunali? Pa na matematici vjebaju raunanje. Zato nai uenici ne bi, umjesto dosadnih zadataka s decimalnim brojevima, raunali zaustavni put vozila? Moda e se bar neki od njih, kad poloe vozaki ispit, prisjetiti rezultata tih zadataka i skinuti nogu s gasa. Zaustavni put vozila sastoji se od puta reagiranja i puta koenja. Put reagiranja je put koji automobil pree za vrijeme potrebno vozau da reagira na prepreku i vrijeme potrebno koionom sustavu da pone djelovati. Put reagiranja o brzini ovisi linearno (jednoliko gibanje). Put koenja je put koji automobil proe za trajanja koenja. On ovisi o kvadratu brzine (akcelerirano gibanje). Na put koenja utjeu i uvjeti na cesti: kvaliteta kolnika, vremenski uvjeti i uspon ili nizbrdica. Radi jasnoe i jednostavnosti u zadacima sam zanemarila vrijeme reagiranja koionog sustava (jer je za osobne automobile oko 10 puta manje od vremena reagiranja vozaa) i pretpostavila sam da se svi primjeri odvijaju na ravnoj cesti, bez uspona i nizbrdica. Za izraunavanje zaustavnog puta koristimo sljedee podatke i formule: Sz zaustavni put vozila (m) Sr put reagiranja (m) Sk put koenja (m) v brzina vozila (km/h) tr vrijeme reagiranja vozaa (s) - koeficijent trenja ovisan o podlozi
S z = Sr + Sk Sr = v tr 3,6

v2 Sk = 254 v tr v2 + Sz = 3,6 254

Prosjeno vrijeme reagiranja vozaa je od 0,8 do 1,2 sekunde. Ako je voza pod utjecajem alkohola ili jako umoran, vrijeme reagiranja se poveava na 1,5 do 1,8 sekundi. Koeficjent trenja : asfalt nov asfalt star, prljav ljunak, sitan kamen snijeg ugaen led suh 0,7 0,8 0,6 0,7 0,6 -0,7 0,2 0,4 0,05 0,1 mokar 0,5 -0,6 0,25 0,45 0,3 0,5

U prvom razredu, kod vjebanja raunanja s decimalnim brojevima, moemo napraviti zadatke 1 i 2: ZADATAK 1: Koliko je zaustavni put vozila na suhom, starom asfaltu (=0,6) ako je vrijeme reagiranja vozaa 1 sekunda, a vozi brzinom od: a) 50 km/h b) 80 km/h c) 100 km/h? 50 1 50 2 a)S z = + = 30,29 3,6 254 0,6 Rjeenja: a) 30,29 m b) 64,22 m c) 93,39 m. ZADATAK 2: Voza je iznenada, na oko 60 m ispred sebe ugledao zaustavljeno vozilo. Hoe li uspjeti stati ako je: a) vrijeme reagiranja vozaa 1,1, asfalt mokar (=0,4) i brzina vozila 60 km/h? b) voza alkoholiziran (tr =1,6), asfalt mokar (=0,4) i brzina vozila 60 km/h? c) vrijeme reagiranja vozaa 0,9, asfalt mokar (=0,4) i brzina vozila 90 km/h? d) vrijeme reagiranja vozaa 0,9, asfalt suh(=0,6) i brzina vozila 90 km/h? Rjeenja: a) 53,77 m b) 62,1 m c) 102,22 m d) 75,65 m.

Budui da zaustavni put ovisi o kvadratu brzine, moemo primjere iskoristiti kod kvadratne funkcije i kvadratne jednadbe u drugom razredu. Zapravo, sljedea dva primjera daju nam krasan odgovor na pitanja tipa: zato prouavati kvadratnu funkciju (gdje se to koristi?) i emu slue kvadratne jednadbe (komu to uope treba?). Mislim da bi primjere 1 i 2 bilo najbolje iskoristiti kao uvodne, motivacijske primjere. PRIMJER 1: Vozimo se u idealnim uvjetima: vrijeme reagiranja vozaa 0,9, asfalt suh i nov (=0,8). Iznenada se 40 m ispred nas pojavi prepreka. Koja je najvea brzina kojom smijemo voziti, a da se uspijemo na vrijeme zaustaviti? Ovdje je nepoznata brzina v! Kad sve podatke uvrstimo u formulu, dobivamo kvadratnu jednadbu: 40 = 0,25 v + 0,004921 v2 0,004921 v2 + 0,25 v 40 = 0 Koristimo li ovo kao motivacijski primjer, ovdje moemo stati i rei: u iduih nekoliko sati nauiti emo rjeavati ovakve jednadbe. Nakon to uenici naue formulu za rjeavanje kvadratne jednadbe, vratimo se na uvodni primjer i rijeimo jednadbu. Rjeavanjem jednadbe pomou formule, dobivamo da je traena brzina 68,26 km/h. PRIMJER 2: Prikai tablino i grafiki ovisnost zaustavnog puta o brzini ako je: a) asfalt suh i nov (=0,8) i vrijeme reagiranja vozaa 0,9. b) asfalt suh i nov (=0,8) i vrijeme reagiranja vozaa 1,6. c) cesta je mokra (=0,5) i vrijeme reagiranja vozaa 0,9.

v (km/h) 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 a) 2,99 6,97 11,93 17,87 24,8 32,72 41,61 51,49 62,36 74,21 87,04 100,86 115,66 131,45 148,22

Sz (m) b) 4,94 10,86 17,76 25,65 34,52 44,38 55,22 67,05 79,86 93,65 108,43 124,2 140,94 158,67 177,39

c) 3,29 8,15 14,59 22,6 32,19 43,35 56,08 70,39 86,28 103,74 122,78 143,39 165,57 189,33 214,67

ZAUSTAVNI PUT VOZILA

250 200 150 100 50 0 1 3 5 7 9 11 13 15 brzina (x10 km/h) a) b) c)

Uenici bi svakako trebali sami izraunavati podatke u tablici. Bilo bi dobro i malo popriati o njima. Uenici bi trebali uoiti da kod velikih brzina i malo poveanje brzine nosi veliko poveanje zaustavnog puta. Kad se podaci prikau grafiki, oito se ne dobiva pravac, ve dio parabole. Moda e vam se u ovim primjerima initi nezgodno to to treba utroiti malo vie vremena na uvoenje formule za zaustavni put i parametara koji se u njoj javljaju. No ovi primjeri omoguuju da direktno poveemo nastavno gradivo sa stvarnim ivotom, i time bitno pridonose motivaciji uenika. S druge strane, nepromiljenost madih vozaa svake godine odnosi desetke mladih ivota. Da se to sprijei treba se truditi svim silama, pa zato ne i na nastavi matematike? Literatura: Vlasta Peroti, Prometna tehnika 1, kola za cestovni promet, Zagreb,1994.

zaustavni put (m)