Projektni zadatak: Proraun elektrinog polja VN dalekovoda 400 kV

Vod se upotrebljava za razvod elektrine energije u industriji ili za prenos elektrine energije. Fazni provodnici su AL/ 490/65 mm2. Sigurnosna visina od tla zavisi o naponskom nivou, te za 400 kV vodove minimalna visina je 8m. Smatra se da simetrini trofazni sistem napona na vodiima mijenja po zakonu: u1(t)=Umsint u2(t)=Umsin(t-1200) u3(t)=Umsin(t-2400) Obzirom da je frekvencija napona 50 Hz, a da je sredina zrak, zadatak se svodi na rjeavanje kvazistatikog elektrinog polja za proizvoljno odabrani trenutak vremena npr. t=0 i maksimalnu vrijednost napona Um=400 kV, pa jednaine napona sada su: u1=0 kV u2=-350 kV u3=350 kV
2 1 3

2'

1'

3'

Na osnovu principa superpozicije moe se smatrati da je potencijal u nekoj taki jednak zbiru potencijala koji u toj taki stvara svaki od nabijenih vodia. Da bi se modelovao ovakav problem potrebno je prrimjeniti metod ogledanja kao na slici. Obzirom da se za trenutak t=0 2 dobija da je napon 3 -Q Q u1=0 model sistema ima izgled kao na slici.

2'

3'

-Q

Problem se moe rjeavati primjenom razliitih programskih paketa kao npr.FEMLAB, COMSOL, MATLAB. Rjeenje problema programskim paketom MATLAB/PDE TOOLBOX Geometrija problema se postavlja na sljedei nain: Dimenzije sredine su predstavljene pravougaonikom R1, dimenzija 20x20 m. Dielektrina konstanta sredine je 0.Vodii su predstavljeni krugovima promjera 4 cm, na visinu od 8 m. Rastojanje izmeu vodia je uzeto proizvoljno (npr.3m). Nakon to je nacrtana geomterija problema potrebno je u prozoru Set formula da se postavi formula R1-(E1+E2+E3+E4)

Zatim se formira formula

Nakon definisanja karakteristika materijala, definiu se granini uslovi. Granini uslovi su Dirichletovi granini uslovi. Za vanjski granini uslov je potencijal postavljen na nulu. Vod druge faze predstavljen oznakom E1 je na potencijalu U2= -350 000 V, a njegov el. lik E3 je na potencijalu 350000 V, dok je vod tree faze predstavljen oznakom E2 na potencijalu U3=350000V, a njegov el.lik E4 je na poencijalu -350 000 V. Provodnik prve faze nije crtan jer se nalazi na potencijalu U1=0 V i nee pravitit nikakav uticaj na el.polje.

U PDE modu pristupa se odabiru adekvatne PDE. Aplikacije koje podrazumijevaju elektrostatike pojave ukljuuju visoko naponske aparate, elektronike ureaje i kondenzatore. Pojam statian podrazumijeva da su promjene u vremenu jako spore, gotovo statine. U elektrostatici skalarna veliina elektrini potencijal je povezana sa vektorom jaine elektrinog polja E, preko izraza

E = V i
koritenjem Maxwellovih jednaina,
D =

i relacije

D=E, dobija se Poissonova jednaina:

( V ) =

Gdje je dielektrina konstanta, a povrinska gustina naelektrisanja. Granini uslovi za elektrostatike probleme mogu biti Dirichletovi i Neumannovi granini uslovi. Za Dirichletove uslove elektrostatiki potencijal je specificiran na granici, dok za Neumannove uslove, povrinski naboj je specificiran na granici.

Za vizualizaciju rjeenja elektrostaikog problema, mogue je vriti crtanje elektrostaikog potencijala, elektrinog polja, elektrinog pomjeraja. Za ovaj problem najadekvatnije je PDE eliptikog tipa. Definiu se i svojstava materijala pojedinih dijelova geometrije problema. Npr. vodii su od bakra, a sredina je zrak.

Naredni korak je generisanje mree konanih elemenata posmatranog problema.

Podaci o generisanoj mrei dati su tabelarno. Sada se pristupa rjeenjeu problema. Nakon to je problem rijeen, pristupa se grafikom prikazu rezultata izvrene simulacije i njihovoj analizi. Na slici je prikazan raspodjela elektrinog polja na definisanoj oblasti (pravougaonik R1) i to pomou prikaza sjenenjem, koturama i strelicama.

Raspodjela elektrinog polja po proizvoljno odabranoj lniji paralelnoj sa povrinom zemlje data je na sljedeoj slici.

Za raspodjelu potencijala odnosno jaine elektrinog polja na povrini zemlje, potrebno je iskoristiti mogunosti unutranje funkcije ''tri2grid''. Ova funkcija nam omoguava da se interpolira vrijednost iz trougaone mree u pravougaonu tj. u matrinnu formu. Potrebno je prvo eksportovati rjeenja iz PDE toolboxa opcijama '' export mesh'' i ''export solution'' u workspace. Potom emo definisati matrice prostora x i y i nau funkciju kojo je dato proizvoljno ime k. Zatim se poziva plot opcija i dobijaju rezultati kao na slici. Sa slike se mogu oitati efektivne vrijednosti elektrostaikog polja E, na razliitim visinama od povrine zemlje, prikazane nulom na y osi. Nije uzeta u obzir elina konstrukcija stuba, niti uzemljenje stuba. x=[-40:0.05:40]; y=[-12:0.25:12]; k=tri2grid(p,t,u,x,y); k1=abs(k); plot(x,k1(44,:),'g');hold; Current plot held plot(x,k1(48,:),'k'); plot(x,k1(52,:),'b'); plot(x,k1(56,:),'r'); plot(x,k1(68,:),'m');

x 10

0 -40

-30

-20

-10

10

20

30

40