PITANJA NA ZAVRNOM ISPITU Red. br.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 Tipska pitanja na zavrnom ispitu Za zadane parametre izraunati prividni ili stvarni slip Za zadanu vrstu porivnog stroja shematski prikazati porivni sustav sa svim nunim elementima i u odgovarajuem rasporedu Za zadani porivni sustav i kvar, navesti mogunosti u sluaju nude Navesti, ispravnim redosljedom i u tonom vremenskom rasponu, postupke tijekom pripreme glavnog (sporookretnog ili srednjeokretnog) motora Za prikazanu shemu kormilarskog ureaja navesti o kojem se tipu radi (vremenskom ili slijednom) te kako se kormilari u nudi Za zadane vrijednosti apsolutnog ili manometarskog tlaka u usisnoj posudi i usisnoj cijevi, izraunati usisnu visinu samosisne pumpe Nacrtati dijagram dobave centrifugalne pumpe (Q-H dijagram) te prikazati promjenu poloaja radne toke pumpe za zadani sustav regulacije Prepoznati prikazani, u potpunosti neoznaeni brodski cjevovod te zaokruiti traene elemente cjevovoda Pad tlaka kojeg radnog fluida e na brodu s automatiziranom strojarnicom najprije dovesti do automatskog smanjenja broja okretaja, a zatim i do zaustavljanja glavnog stroja Max. bodova 4 3 3 3 3 4 4 3 3

Ad. 1. Uspon vijka H iznosi 6 m, plovidbena brzina iznosi 15 v, a propeler se okree s 90 okretaja u minuti. Izraunati slip. Odgovor: Radi se o stvarnom slipu jer je zadana plovidbena brzina broda. Izraz za slip je: ss = 1 ss = 1 v brod , a ako uvrstimo zadane veliine to iznosi H n

15 1852 60 = 0,1426 14% . Vrijednosti 1852 / 3600 pojavljuju se zbog 6 90 3600 pretvaranja 1 v (NM/h) u 1 m/s, a 60 (u brojniku) zbog pretvaranja u okretaje u sekundi. Ad. 2. Srednjeokretni dizelski motor pogoni propeler s fiksnim krilima. Shematski prikazati elemente porivnog sustava. Odgovor: Zbog veeg broja okretaja koji ovakav stroj ima potrebno je ugraditi reduktor, a izmeu propelera i reduktora mora se nalaziti i odrivni leaj. Shema:

MOTOR

REDUKTOR

ODRIVNI LEAJ Ad .3. Poriv broda izveden je sa sporookretnim 2t dizelskim motorom i propelerom s fiksnim krilima. Klasa automatizacije pogona je AUT 1. Upravljanje glavnim motorom moe se vriti lokalno, iz strojarnice te daljinski iz kontrolne prostorije strojarnice i mosta. Ako otkae mogunost upravljanja nagibom krila propelera s mosta, to se moe uiniti? Odgovor: Pitanje je krivo postavljeno, jer je u zadatku reeno kako se radi o propeleru s fiksnim krilima. to ako otkae upravljanje glavnim porivnim strojem s mosta i to prilikom 'manovre'?

Odgovor: Prethodno je, prije poetka 'manovre', potrebno izvriti provjeru sustava manevarskog zraka, tj. mogunost prekretanja. Ako je to uinjeno, postoji zapis o tome. Posada je izvrila sve to je ljudski mogue. U ovom se sluaju odmah zahtijeva preuzimanje upravljanja u kontrolnu prostoriju strojarnice, a ako ni s tog mjesta daljinsko upravljanje ne funkcionira prebacuje se na lokalno upravljanje. Ad. 4. Vidi predavanje 6 na webu i vjebe (3. kolokvij na simulatoru strojarnice). Ad. 5. Vidi predavanje 15-16 na webu i to sheme na stranicama 6 (vremensko) i 9 (slijedno) te objanjenja s predavanja. Kada se govori o upravljanju u nudi ne smije se krivo misliti na pomoni kormilarski ureaj (ako takav uope postoji). Danas se, u pravilu, ugrauju dva identina hidraulika cjevovoda, pa nema govora o pomonom kormilarskom ureaju. Ovdje se radi o gubitku upravljako-povratne veze s komandnog mosta. Za upravljanje u nudi potrebno je pogledati shemu na stranici 7. Odgovara vremenskom upravljanju (str. 6), ali hidrauliki ventil ima svoj pilot ventil. Kada je potrebno upravljati u nudi, u prostoriji kormilarskog stroja deura lan posade koji ima zvunu vezu s mostom te po komandi djeluje na zeleno (desno) ili crveno (lijevo) obojene ruice pilot ventila. Ad. 6. Samosisna pumpa sie kaljuu iz sabirnog tanka kaljue, koji ima slobodno oduivanje u strojarnicu. Ako je pumpa u stanju postii 50%-tni vakuum u usisnoj cijevi, kolika je usisna visina, tj. smije li se pumpa ugraditi prema skici.

Trenje u cijevima se zanemaruje, kao i tlak isparavanja vode, a pumpa se namjerava ugraditi 2 m iznad najdonje razine u tanku. U tanku je, zbog otvorenog odunika, atmosferski tlak (u stvarnosti mali pretlak, no to se moe zanemariti). Ako je pumpa u stanju postii 50%-tni vakuum u usisnoj cijevi, tada, prema zakonu o spojenim posudama, vrijedi donji izraz koji odreuje razliku u visini tekuine u usisnoj cijevi i tanku. (U cijevi je razina via, jer je nii tlak.) p tan ka p cijevi = g h p atm 0,5 p atm = g h h = 0,5 p atm g

Ako se pretpostavi kako je u tanku voda, gustoe 1000 kg/m3 tada usisna visina iznosi 0,5 10 5 h = = 5,0968 5m 1000 9,81 te slijedi kako se pumpa smije ugraditi prema skici. Ad. 7. Predavanja na webu 12-14, str. 11 prikazuju Q-H dijagram centrifugalne pumpe. Crtkane linije prikazuju promijenjene karakteristike pumpe (promjenom broja okretaja pogonskog stroja) te karakteristike cjevovoda (pritvaranjem prigunog ventila u tlanoj cijevi). 1. Prikazati regulaciju promjenom karakteristike cjevovoda i objasniti. 2. Prikazati regulaciju promjenom karakteristike pumpe i objasniti. Na str. 12 i 13 prikazani su dijagrami serijskog i paralelnog rada dvaju ili vie pumpi. 1. S ciljem poveanja ukupnog napora pumpe se spajaju paralelno ili serijski? Dokazati dijagramom. 2. Paralelni rad dvaju razliitih pumpi ima smisla u ovisnosti o karakteristici cjevovoda. Prikazati dijagramom da ima. Ad. 8. Treba poznavati sheme: ulja i goriva glavnog motora, slatke i morske rashladne vode, komprimiranog zraka, pare, kaljue i balasta te protupoarne cjevovode s CO2 za strojarnicu i automatskog gaenja prskanjem u nadgrau ('sprinkler'). Ne zahtijeva se crtanje shema ve samo prepoznavanje bitnih elemenata rada. Ad. 9. Prema HRB (dio 13 Automatizacija) na brodovima s oznakom automatizacije AUT 2 do automatskog smanjenja optereenja pa zatim i do zaustavljanja e doi kod: 1. minimalne vrijednosti tlaka ulja za podmazivanje temeljnih i odrivnog leaja; 2. minimalne vrijednosti tlaka ulja za podmazivanje krine glave; 3. temperatura dijelova odrivnog leaja ili temperatura ulja na izlazu. Promjene ostalih parametara dovesti e ili do upuivanja rezervne pumpe ili samo do smanjenja optereenja, ali ne i do naknadnog zaustavlja ili do zaustavljanja bez prethodnog smanjenja optereenja (overspeed). Dakle, odgovor na postavljeno pitanje glasi: Do automatskog smanjenja optereenja te naknadnog zaustavljanja porivnog stroja doi e uslijed pada tlaka (i postizanja minimalne vrijednosti) ulja za podmazivanje temeljnih i odrivnog leaja ili ulja za podmazivanje krine glave.

PITANJA NA POPRAVNOM ISPITU Red. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 Tipska pitanja na popravnom ispitu Opisati znaenje pojma slip (skliz) Navesti elemente porivnog sustava Navesti sve poloaje upravljakih konzola glavnog porivnog stroja kod modernih brodova velikih nosivosti Navesti razloge zbog kojih je za normalnu pripremu glavnog (sporohodnog, dizelskog) porivnog stroja potrebno izvjesno vrijeme (1 h) Definirati snagu glavnog i pomonog kormilarskog stroja Objasniti svojstvo samosisnosti pumpe Navesti mogunosti regulacije kapaciteta pumpe Kada je potrebno izvriti provjeru prekretanja glavnog stroja? Max. bodova 2 1 1 1 2 1 1 1

Ad. 1. Slip ili skliz predstavlja relativno odstupanje brzine plovidbe broda (stvarni) i brzine strijanja vode (prividni) u odnosu na teoretsku brzinu brodskog vijka (broda). Bezdimenzionalna veliina. Treba znati oznake u izrazima te mjerne veliine kako bi konani izraz bio bezdimenzionalan. Ad. 2. Treba znati kojih elemenata ima ili nema u porivnom sustavu u ovisnosti o vrsti porivnog stroja. Na primjer, ako je poriv broda izveden sa sporookretnim dizelskim motorom u porivnom se sustavu ne koristi reduktor! Ad. 3. Upravljanje glavnim strojem moe se izvoditi (dakle, tamo su i upravljake konzole) s komandnog mosta, iz kontrolne prostorije strojarnice te lokalno, iz strojarnice. Ad. 4. Due vrijeme zahtijeva predgrijavanje kouljica i glava motora VT vodom te predpodmazivanje. Treba napomenuti da se vrlo esto predgrijavanje zapone odmah po zaustavljanju motora te da se ponekad pumpe ulja (kao niti cirkulacijske pumpe teke nafte) uope ne zaustavljaju nakon zaustavljanja glavnog stroja. Ad. 5. Snaga glavnog kormilarskog stroja definira se za brod optereen maksimalnog koliinom tereta (najdublji gaz) i najveu plovidbenu brzinu, a pri tim uvjetima isti mora biti u stanju prebaciti list kormila s jednog u drugi krajnji poloaj u definiranom vremenskom periodu. Maksimalni kut otklona obino iznosi 30-40, a vrijeme prebacivanja 20-30 sekundi, ali to ovisi o tipu broda i klasifikacijskom drutvu. Pomoni kormilarski stroj definira se za polovinu brzinu (ali ne manje od 7 v), za manji kut otklona (15) i dulje vrijeme prebacivanja lista kormila.

Ad. 6. Kae se kako je pumpa samosisna ukoliko je u stanju povui tekuinu u usisnu cijev ak i kada se sama nalazi iznad razine tekuine. Ad. 7. Promjenom karakteristike pumpe ili karakteristike cjevovoda te mimovodnim cjevovodom (by-pass), tj. promjenom broja okretaja pogonskog stroja pumpe ili pritvaranjem ventila na tlanoj strani pumpe. Ad. 8. Uvijek prije poetka 'manovre'!