Gradimo S Steklom Book CRO Web

GRADIMO STAKLOM
3. ispravljeno izdanje
Izdava i nakladnik: REFLEX d.o.o.
Podgrad 4, 9250 Gornja Radgona, Slovenija
Za izdavaa: Daniela i Robert Krempl
Autor: Rudi Hajdinjak
Dizajn i prijelom: AV studio
Izdano: travanj 2009.
Svi podaci navedeni u ovoj knjizi, ukljuujui i opise proizvoda, tehnike tablice i proizvodne programe, temelje se na trenutnom
znanju i iskustvima. REFLEX ne preuzima odgovornost za bilo kakve posljedice koje bi proizlazile iz podataka navedenih u ovoj knjizi.
Pridravamo pravo na eventualne promjene. Molimo vas da pitanja i popravke sadraja aljete na REFLEX d.o.o..
1 Predstavljanje poduzea
2 Staklo
3 Staklo, prozor i fasada
4 Izolacijsko staklo
5 Proizvodni program
6 Tehnike informacije o staklu i graevinskoj fizici
7 Upute za ostakljivanje
8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu
9 Izvori
10 Indeks
11 Tehniki podaci o izolacijskom staklu REFLEX
Sadraj
1 Predstavljanje poduzea .................................................................15
1.1 Povijest ..................................................................................................... 17
1.2 Struktura poduzea REFLEX ..................................................................... 18
1.3 Gdje je to ................................................................................................. 19
1.4 Karta ......................................................................................................... 20
2 Staklo ..........................................................................................21
2.1 Pregled razvoja tehnologija ....................................................................... 24
2.2 Proizvodnja float stakla .............................................................................. 25
2.3 Fizikalne znaajke ploastog stakla ........................................................... 26
2.3.1 Ope znaajke .......................................................................................... 26
2.3.2 vrstoa na savijanje ................................................................................ 27
2.3.3 Ostale toplinske znaajke .......................................................................... 27
3 Staklo, prozor i fasada.....................................................................29
3.1 to se oekuje od dananjeg prozora ........................................................ 32
3.2 Prozor i zatita okolia ............................................................................... 33
3.3 Prozor i toplinska zatita ............................................................................ 36
3.3.1 Odreivanje vrijednosti koeficijenta U
w
(U
prozor
)
prema odredbama EN ISO 10077-1:2007 .................................................. 36
3.3.2 Odreivanje odmjerene vrijednosti (U
g,BW
) za stakla
prema DIN V 4108, dio 4 ............................................................................44
3.4 Prozor i ventilacija ...................................................................................... 45
3.5 Prozor i zvuna izolacija ............................................................................. 47
3.6 Fasada i zatita od sunca .......................................................................... 52
3.7 Prozor i sigurnost ....................................................................................... 53
3.8 Konstrukcijsko ostakljivanje ....................................................................... 55
4 Izolacijsko staklo ...........................................................................57
4.1 Definicija izolacijskog stakla ...................................................................... 59
4.2 Tehnoloke izvedbe izolacijskih stakala ..................................................... 60
4.3 U-vrijednost prema EN 673 ....................................................................... 62
4.4 Sposobnost emisije prema EN 673 ......................................................... 63
4.5 g-vrijednost prema EN 410 ........................................................................ 64
4.6 Svjetlosna propusnost LT prema EN 410 .................................................... 65
4.7 Ra indeks reprodukcije boja ................................................................... 66
4.8 Apsorpcija energije ................................................................................... 66
4.9 Faktor osjenavanja .................................................................................. 67
4.10 S karakteristika selektivnosti .................................................................. 67
4.11 Procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti R
w
......................... 68
6
4.12 Uinak dvostrukog stakla .......................................................................... 70
4.13 Pojava interferencije .................................................................................. 71
4.14 Anizotropija ............................................................................................... 71
4.15 Temperatura toke oroavanja (TR) ........................................................... 72
4.16 Odreivanje debljine stakla ....................................................................... 74
5 Proizvodni program ........................................................................75
5.1 Sustav kvalitete ......................................................................................... 79
5.1.1 Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla ............................................ 81
5.1.2 Oznaka CE europska norma za proizvode ............................................... 83
5.2 Sustav izrade izolacijskog stakla REFLEX prema EN 1279 ......................... 87
5.3 Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9 .................................................. 89
5.4 Toplo staklo Low e .................................................................................. 90
5.4.1 Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima ............................... 91
5.4.2 Stakla s mekim dodatnim slojevima:
low-e i visokoselektivna stakla sa zatitom od sunca ................................. 92
5.4.3 Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim slojem .................. 95
5.4.4 Izolacijsko staklo RX WARM .................................................................... 99
5.4.5 Izolacijsko staklo RX WARM C .............................................................. 100
5.4.6 Troslojna stakla s toplinskom zatitom za niskoenergetske i pasivne kue 101
5.4.7 Sigurnosna stakla sa toplinskom zatitom RX SAFE 1,1 VSG .................... 104
5.5 Stakla sa zvunom izolacijom RX PHONE ................................................ 106
5.5.1 Osnove graevinske fizike ....................................................................... 107
5.5.2 Spektralne korekcijske vrijednosti (C,C
tr
) ................................................. 110
5.5.3 Ostali kriteriji koji se moraju uvaiti pri planiranju upotrebe
stakala sa zvunom izolacijom ................................................................. 110
5.5.4 Proizvodni program stakala sa zvunom izolacijom RX PHONE ................111
5.6 Izolacijska stakla sa sunevom zatitom .................................................. 116
5.6.1 Teorija ..................................................................................................... 116
5.6.2 Apsorpcijska stakla sa zatitom od sunca ................................................ 118
5.6.3 Refleksna stakla sa zatitom od sunca .................................................... 120
5.6.4 Kombinirana stakla sa zvunom i toplinskom zatitom ............................. 125
5.6.5 Visokoselektivna stakla sa zatitom od sunca .......................................... 126
5.6.6 Stakleni parapeti REFLEX ........................................................................ 128
5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE ..................................................................... 134
5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150 .................................... 135
5.7.2 Obrada kaljenog stakla ........................................................................... 142
5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla ............................................................... 144
5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije ............................................ 148
5.8 Djelomino kaljeno staklo (RX SAFE TVG) ............................................... 149
5.8.1 Znaajke ................................................................................................. 151
5.8.2 Podruja primjene ................................................................................... 151
5.8.3 Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla ..................................................... 152
5.8.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije ............................................ 155
7
5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo (RX LAMISAFE) ........................................... 156
5.9.1 Lijepljeno staklo za zatitu ljudi i imovine .................................................. 162
5.10 Praktina upotreba sigurnosnih stakala ................................................... 170
5.10.1 Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla ............................................. 170
5.10.2 Horizontalno preklopne stijene ................................................................ 181
5.10.3 Kaljeno emajlirano staklo......................................................................... 187
5.10.4 Kaljeno staklo sa sitotiskom ..................................................................... 189
5.10.5 Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm .................................. 192
5.10.6 Staklo za hodanje RX LAMISTEP ............................................................. 195
5.11 Konstrukcijsko ostakljivanje ..................................................................... 197
5.11.1 Klasina konstrukcijska fasada ................................................................ 199
5.11.2 Fasadni sustav REFLEX SG .....................................................................200
5.11.3 Fasade s ovjeenim staklenim parapetima .............................................. 201
5.12 Tokasti drai RX Point .......................................................................... 202
5.13 Vatrootporno staklo .................................................................................208
5.13.1 Podruje primjene ...................................................................................208
5.13.2 Terminologija i standardi..........................................................................209
5.13.3 Opisi, sastavi i nain djelovanja ............................................................... 211
5.13.4 Proizvodni program ................................................................................. 213
5.14 Staklo bez refleksije ................................................................................ 214
5.15 Bezbojno staklo....................................................................................... 216
5.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje ...................... 217
5.16.1 Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima ................................. 217
5.16.2 Stakla nepravilnih oblika (modeli) ............................................................ 219
5.16.3 Ukrasni profili u MSP-u ............................................................................ 222
6 Tehnike informacije o staklu i graevinskoj fizici ................................227
6.1 Boja stakla .............................................................................................. 229
6.2 Pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama ............................... 232
6.3 Toplinski mostovi ..................................................................................... 236
6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade ........................................................... 240
6.5 aluzine u izolacijskim staklima ............................................................... 243
6.6 Prozori budunosti .................................................................................. 246
6.6.1 Vrste sustava ........................................................................................... 247
6.7 Zimski vrtovi ............................................................................................ 249
6.8 Rast biljaka iza stakla ............................................................................... 252
6.9 Statika stakla i smjernice ......................................................................... 253
6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja TRLV ........................................................... 253
6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG .........264
6.9.3 SIgurnosna ostakljenja TRAV ................................................................264
6.9.4 Tokasto uvrena ostakljenja TRPV .................................................. 280
6.9.5 Staklo i sigurnost ..................................................................................... 286
6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u graevinarstvu ........294
6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla 300
6.9.8 ienje stakla ........................................................................................308
8
7 Upute za ostakljivanje ................................................................... 311
7.1 Openito ................................................................................................. 313
7.1.1 Podruje primjene ................................................................................... 313
7.1.2 Zadatak ................................................................................................... 313
7.1.3 Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala REFLEX (RX) ................ 314
7.2 Tehniki pravilnici .................................................................................... 315
7.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom
(transport, skladitenje i ugradnja) .......................................................... 316
7.3.1 Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla ..................................... 320
7.4 Dodatni zahtjevi ....................................................................................... 325
7.4.1 Ostakljenja koja su izloena izvanrednim termikim i/ili dinamikim
optereenjima ........................................................................................ 325
7.4.2 Ostakljenja staklima s dodatnim slojevima
i masovno obojanih stakala u kliznim vratima i prozorima ......................... 325
7.4.3 Transport i ugradnja na veim nadmorskim visinama ............................... 326
7.4.4 Staklene ograde ...................................................................................... 326
7.4.5 Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima ........................... 326
7.4.6 Ogranienja savijanja izolacijskog stakla REFLEX ................................... 327
7.4.7 Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima ................................... 327
7.4.8 Izolacijska stakla malih dimenzija ............................................................. 328
7.4.9 Stakla s toplinskom zatitom RX WARM ................................................... 328
7.4.10 Visoko selektivna stakla sa sunevom zatitom RX SUN .......................... 329
7.4.11 Stakla sa zvunom zatitom RX PHONE .................................................. 329
7.4.12 Izolacijska stakla s ukrasnim profilima ...................................................... 330
7.4.13 RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla s alarmnom petljom .......... 331
7.4.14 Parapetni elementi REFLEX .....................................................................334
7.4.15 Odstupanja u boji .................................................................................... 335
7.4.16 Lom stakla ............................................................................................... 336
7.4.17 Povrinska oteenja na staklu ................................................................ 341
7.4.18 Ouvanje kvalitete ................................................................................... 342
8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu .................................343
9 Izvori ......................................................................................... 347
10 Indeks .......................................................................................349
11 Tehniki podaci o izolacijskom staklu REFLEX ....................................359
9
Knjiga, koju ste uzeli u ruke, nastajala je
na osnovi steenog znanja i iskustava
suradnika tijekom trideset godina rada
s prekrasnim materijalom, STAKLOM.
Kada ovjek pone raditi sa staklom, po-
inje upoznavati njegovu udljivu prirodu,
povezanu s kristalnom istoom i krhko-
u, a njegova prozirnost povezuje te sa
svijetom i ne moe drugo nego poeti
voljeti taj jedinstveni materijal. Oara-
nje materijalom i elja za stvaranjem sve
kvalitetnijih proizvoda, sve veih i veih
dimenzija i time omoguavanje ljudima
da, iako su u zatvorenom prostoru, ive
povezani s prekrasnom prirodom koja ih
okruuje, bila je ideja vodilja u razvoju po-
duzea Reflex.
Kada se u naa srca i um naselio tako ist
i snano oblikovan motiv, elja za razvo-
jem i osvajanjem novih znanja i tehnolo-
gija krenula je sama od sebe i rezultati
stizali jedan za drugim. Ogromna pomo
razvojnom dijelu naih strunjaka bio je i
neslueni tehnoloki razvoj u proizvodnji i
doradi novih oplemenjenih vrsta stakla u
Europi i svijetu.
Knjiga, koju izdajemo povodom svog tri-
desetog jubileja obuhvaa sve tehnike
podatke za sve vrste naih proizvoda, s
toplinskom i zvunom zatitom, sigurno-
snih, kaljenih i lijepljenih, obuhvaa kva-
litetne i sigurnosne standarde, najnovije
europske norme. Ukratko, svakom ko-
risniku znai sigurnu vodilju prema upo-
znavanju i kontroli zahtjeva.
Neka Vam podaci iz te knjige pomognu u
poboljanju stambenih uvjeta, razumnijoj
potronji energije i, konano, ljepem i
svjetlijem stambenom prostoru.
Bit emo ponosni kada se odluite na su-
radnju s nama i potrudit emo se zadovo-
ljiti vaa oekivanja.
Daniela i Robert KREMPL
SVIJETLA BUDUNOST.
DOSLOVNO.
13
1 Predstavljanje poduzea
1.1 Povijest
1.2 Struktura poduzea REFLEX
1.3 Gdje je to
1.4 Karta
16
1
1979: osnovana je staklarska obrtnika radionica u Podgradu pri G. Radgoni
1984: poetak proizvodnje izolacijskih stakala
1993: pretvorba iz obrtnike radionice u poduzee Reflex d.o.o.
1994: poetak proizvodnje kaljenog sigurnosnog stakla, prva pe za kaljenje
1999: nova poslovna jedinica u Murskoj Soboti
2003: nova poslovna jedinica u Poljanama, proirenje djelatnosti na proizvode od
aluminija
2004: 25 godina rada i nova poslovna jedinica u Melima pri G. Radgoni
2007: druga pe za kaljenje, novi pogon za rezanje stakla (dvije linije za rezanje i
automatsko skladite), nova izolacijska linija
2008: poetak proizvodnje lijepljenog sigurnosnog stakla, prva linija za lijepljeno
staklo
1.1 Povijest
17
1
.
1
Reflex je inovativno slovensko poduzee
za preradu i oplemenjivanje ploastog
stakla koje ve tri desetljea upotpunju-
je ponudu svojih staklarskih proizvoda i
usluga.
S raznovrsnim izolacijskim staklom:
s toplinskom zatitom,
sa zatitom od sunca,
sa zvunom zatitom,
vatrootpornim,
sigurnosnim,
kaljenim staklom razliite debljine i vrste:
emajlirana,
sa sitotiskom,
u boji,
lijepljenim staklom izraenim po VSG teh-
nologiji i drugim vrstama stakla moemo
ostvariti gotovo svaku zamisao koja obo-
gauje stambene i radne prostore novim
vidicima svjetlosti. Mnoge, divljenja vri-
jedne zgrade dokazuju nau usmjerenost
u vrhunsku i kompletnu izvedbu staklenih
fasada i drugih arhitektonski zahtjevnih
projekata.
Pri ostvarivanju novih izazova, koje dono-
si koritenje stakla u arhitekturi i graditelj-
stvu, dosljedno smo se posvetili izvrsno-
sti. Nai proizvodi i usluge osiguravaju
korisnicima ugodan boravak u svijetlim
prostorima.
Udruivanjem znanja i iskustava, koji pro-
izlaze iz rada sa staklom i aluminijskim
profilima, razvile su se i sljedee djelat-
nosti:
projektiranje, proizvodnja i montaa
aluminijskih fasadnih konstrukcija, alu-
minijskih prozora, vrata i zimskih vrtova
proizvodnja tu kabina i
proizvodnja hladionikih vrata.
Usmjerenost na razvoj, inovativnost,
iskustvo, odgovorno ponaanje pri ruko-
vanju energijom i okoliem vrijednosti su
svakoga od 350 strunjaka, majstora i za-
poslenika poduzea Reflex. Kladit emo
se na vrhunsku kvalitetu, odgovornost,
uinkovitost i suradnju s naruiteljima na-
ih proizvoda i usluga.
1.2 Struktura poduzea REFLEX
REFLEX d.o.o.
PJ POLJANE
Alu-staklene
konstrukcije
Tu kabine
Hladionika vrata
Alu-prozori, vrata
Zimski vrtovi
Izolacijska stakla:
RX WARM, RX SUN,
RX SAFE, RX PHONE
Sigurnosna stakla:
RX SAFE, RX
LAMISAFE
Servis i montaa
Industrijska
trgovina
Uokvirivanje slika
Prodaja i zastupstvo
PJ GORNJA
RADGONA
Podgrad Mele
PJ SERVIS REFLEX Zagreb
18
1
.
2
Sjedite poduzea:
Reflex d.o.o.
Podgrad 4
9250 Gornja Radgona
tel.:+386(0)2-5643-500
fax: +386(0)2-5643-520
E-mail: info@reflex.si
http://www.reflex.si/
Poslovne jedinice:
PJ Gornja Radgona
Ljutomerska cesta 28f
9250 Gornja Radgona
tel.:+386(0)2-5644-400
fax: +386(0)2-5644-410
E-mail: info.mele@reflex.si
PJ Poljane
Bistrika cesta 81
2319 Poljane
tel.:+386(0)2-8296-000
fax: +386(0)2-8296-052
E-mail: info-poljcane@reflex.si
PJ Murska Sobota
Kopalika ulica 2
9000 Murska Sobota
tel.:+386(0)2-5223-620
fax: +386(0)2-5223-621
E-mail: ms.reflex@siol.net
Reflex Zagreb d.o.o.
Petrovaradinska 5 5a
10000 Zagreb
tel.:+385(0)1-38-666-21
fax: +385(0)1-38-640-80
E-mail: info@reflex.hr
http://www.reflex.hr/
1.3 Gdje je to
19
1
.
3
MARIBOR
Celje
LJUBLJANA
HR
SLO
I
H
A
Murska Sobota
Gornja Radgona
Poljane
Zagreb
1.4 Karta
20
1
.
4
2 Staklo
2.1 Pregled razvoja tehnologija
2.2 Proizvodnja float stakla
2.3 Fizikalne znaajke ploastog stakla
2.3.1 Ope znaajke
2.3.2 vrstoa na savijanje
2.3.3 Ostale toplinske znaajke
22
2
Najstariji pronaeni predmeti, izraeni
od materijala slinog staklu, prema pro-
cjenama arheologa potjeu iz mlaeg
kamenog doba, to znai da su stari pri-
blino 9000 godina.
ovjek je ve u davna vremena otkrio na
koji nain se mogu postii visoke tempe-
rature. Budui da su mu pri ruci bile naj-
vanije sirovine (kvarcni pijesak, vapne-
nac i soda), potpuno je razumljivo da je
jednog dana konano izradio i staklo.
Meutim, moralo je proi jo dosta vre-
mena prije nego to se staklo poelo
planski izraivati. Na pitanje kada i gdje
se to dogodilo, arheolozi i povjesniari,
usprkos marljivom istraivanju, jo uvijek
nemaju pravi odgovor.
Nakon dugih pokusa na poetku dvade-
setog stoljea konano se razvio postu-
pak strojne izrade stakla. Pionirski posao
u razvoju postupka kontinuiranog vuenja
staklene trake iz kade s talinom obavio je
belgijanac Fourcault.
Ploasto staklo izrauje se plivajuim
postupkom od poetka ezdesetih go-
dina prolog stoljea. Tako dobiveno
staklo, koje se naziva zrcalno ili float sta-
klo, ima odline optike znaajke. Velika
prepreka pri naporima za ekonominu
i kvalitetnu izradu stakla u prolosti su
predstavljale njegove fizikalno-kemijske
znaajke. Staklo je inae vrsta tvar, ali bi
se zbog strukture moralo uvrtavati meu
tekuine. Zato staklo nazivamo i pothla-
enom tekuinom.
Do kraja 18. stoljea ploasto se staklo izraivalo
iskljuivo tehnikom puhanja ustima. Staklena masa
se puhanjem kroz staklarsku lulu najprije rastezala
u cilindar kojemu su se rezale obje kape. Zatim se
cilindar rezao uzduno i na drvenom stolu valjao te
zaglaivao u plou.
STAKLO
23
2
lelno, usprkos velikim trokovima, jo uvi-
jek izraivalo i kristalno staklo.
Oba tehnoloka postupka neprestano
su se usavravala (Pittsburgh), ali osnov-
ne nedostatke u smislu cijene i kvalitete,
nije se moglo otkloniti. To je, uz tim veu
potranju za visokokvalitetnim staklom
znailo da e se morati pronai potpuno
nova rjeenja.
Osnovni moto tog traenja bio je zahtjev
za to boljim omjerom cijene, kvalitete i
kvantitete.
U poetku pedesetih godina englesko
poduzee Pilkington Brothers ipak je pro-
nalo odgovarajue rjeenje: tehnologiju
plivajueg stakla. Nakon razvoja, koji je
trajao nekoliko godina nakon prve ideje,
1958. godine poela je redovita proi-
zvodnja prema spomenutom postupku.
Automatizirana proizvodnja stakla prema
float postupku omoguuje proizvodnju
velikih koliina ploastog stakla u vrlo ve-
likim formatima, s vrlo kvalitetnim povri-
nama i po relativno niskoj cijeni.
Engleska rije float na hrvatskom zna-
i plutati, ploviti i dobro opisuje osnovni
princip spomenutog postupka.
Izrada staklenih ploa tehnikom puhanja
uskoro je dopunjena tehnologijom izrade
kristalnog stakla koja se koristila sve do
ezdesetih godina 20. stoljea. U tom slu-
aju radi se ustvari o ljevenom staklu koje
kasnijim bruenjem i poliranjem dobiva
izvanredne optike znaajke. To staklo
najee se koristilo za izradu ogledala,
otuda potjee i njegov naziv (slian po-
stupak i danas se koristi za izradu velikih
lea za teleskope).
Meutim, zbog ekonominosti izrade, u
to vrijeme ve je prevladavalo strojno vu-
eno staklo valovite povrine, s brojnim
optikim nedostacima. Pogled kroz takvo
staklo bio je jako iskrivljen, zato se para-
2.1 Pregled razvoja tehnologija
Bruenje i poliranje
24
2
.
1
bi se tijek stakla prepustio fizikalnim za-
konitostima (povrinska napetost, visko-
znost, gustoa), automatski bi nastalo
staklo debljine 5,5 mm. Deblje ili tanje
staklo dobiva se tako da se zupastim
kotaima, koji na rubovima prodiru u sta-
klenu traku, poveava ili smanjuje brzina
tijeka stakla.
Rezultat opisanog postupka je besko-
nana staklena traka jednake planpara-
lelnosti kao kristalno staklo.
U zadnjoj, najkritinijoj fazi, staklena tra-
ka naputa kadu s tekuim metalom i
nastavlja put preko valjaka u rashladnom
kanalu. Za proizvodnju staklenih ploa
bez unutarnjih napetosti brzinu hlaenja
treba paljivo nadzirati. Drugi dio hlaenja
dogaa se na zraku. U ovoj fazi staklenoj
se traci reu rubovi. Na kraju transporta,
kada je temperatura staklene trake jed-
naka temperaturi okruenja, staklo se
popreno ree na standardne pravokut-
nike dimenzija 600 x 321 cm.
Na odgovarajui nain pripremljene siro-
vine (istoa, granulacija) u tono odre-
enim teinskim omjerima mijeanjem
se pripremaju za usipavanje u pe za ta-
ljenje. Dnevno treba pomijeati (ovisno o
kapacitetu pei) od 300 do 850 tona siro-
vine. Cijeli postupak doziranja, mijeanja
i usipavanja u cijelosti je automatiziran.
U prvom dijelu pei za taljenje, gdje je
temperatura 1560 C, sirovine se tale. U
zadnjem dijelu pei, gdje je temperatura
1100 C, staklena talina (u kadi za taljenje
obino ima do 1900 tona taline) se bistri.
U sljedeoj, najvanijoj, fazi staklena se
masa u obliku beskonane trake prelijeva
u kadu s tekuim kositrom. Tu dolazi do
iznimno vane fizikalne pojave: povrina
tekuine koja miruje najblie se pribliava
idealno ravnoj povrini. Zbog povrinske
napetosti staklo se razlijeva po tekuem
kositru i njegova se donja povrina pri-
lagoava povrini kositra. Istovremeno s
plamenim poliranjem toplinski se obra-
uje i gornja strana staklene trake. Kada
2.2 Proizvodnja float stakla
Odlaganje
Lom
Rezanje Kupka Taljenje Sirovine
Hlaenje Bistrenje Mijeanje
Strana kositra
Strana plina
Shematski prikaz proizvodnje stakla po float postupku
25
2
.
2
2.3.1 Ope znaajke
Izvod iz standarda EN 572-1
U tablici 2 prikazane su minimalne vrijed-
nosti prolaza (transmisije) svjetlosti za
prozirna bezbojna stakla s planparalel-
nim povrinama i bez umetnutog ianog
pletiva.
2.3 Fizikalne znaajke ploastog stakla
Znaajke Simbol Vrijednost i jedinica
Gustoa 2 500 kg/m
3
vrstoa 6. stupanj prema Mopsu
Elastini modul E 7 x 10
10
Pa
Poisonov broj 0,23
Koeficijent prolaza topline U 5,80 W/m
2
K
Specifina toplinska konstanta c 0,72 x 10
3
J/(kgK)
Koeficijent linearnog toplinskog rastezanja (izmeu 20 i 300C) 9 x 10
-6
K
-1
Provodljivost topline 1 W/(mK)
Srednji kolinik loma za vidljivu svjetlost (380 do 780 nm) c 1,5
Debljina stakla
(mm)
Transmisija svjetlosti
( min)
3 0,88
4 0,87
5 0,86
6 0,85
8 0,83
10 0,81
12 0,79
15 0,76
19 0,72
25 0,67
Tablica 2: Minimalne vrijednosti transmisije za
okomiti upadni kut
Tablica 1: Mehanike znaajke
26
2
.
3
Napomena: Izmjerena vrstoa na
savijanje kod stakla ne moe pred-
stavljati jedini temelj za procjenu
vrijednosti vrstoe materijala. vr-
stoa stakla, kao i kod svih vrstih
materijala, u velikoj mjeri ovisi o po-
vrinskoj obradi (prvenstveno s one
strane koja je izloena nateznim si-
lama). Sva mikro i makro oteenja
na povrini stakla smanjuju njegovu
vrstou na savijanje.
To znai da se pojam vrstoe na
savijanje moe definirati samo sta-
tistiki; dakle, kao ona minimalna
vrijednost pri kojoj je vjerojatnost
loma najvea. Pri navedenim vri-
jednostima za napetost vjerojatnost
loma ovisi o veliini povrine opte-
reene natezanim silama i trajanju
optereenja.
Pri projektiranju nekog ostakljenja
(pri izradi statikog izrauna) mora-
ju se koristiti bitno nie vrijednosti za
doputenu vrstou na savijanje.
2.3.2 vrstoa na savijanje
vrstoa na savijanje po definiciji znai da su one na-
petosti na savijanje, koje e s 5 % vjerojatnosti izazvati
lom, prema statistici u 95 % sluajeva vee od vrijed-
nosti navedenih u tablici 3.
Vrsta stakla Tlana vrstoa (N/mm
2
)
Zrcalno staklo 45
Float staklo 45
Liveno staklo 25
Profilno staklo 45
Zrcalno staklo sa icom 25
Liveno staklo sa icom 25
Djelomino kaljeno staklo 70
Kaljeno staklo 120
Lijepljeno steklo Vrijede vrijednosti upotrijebljenih
Od ostalih znaajki stakla na ovom mje-
stu emo spomenuti samo sljedee:
Staklo ne gori, nije zapaljivo.
Ima homogene i glatke povrine, lako
se isti i zadovoljava sve higijenske
uvjete.
Staklo je vrlo otporno na kemijske utje-
caje. Postojano je u veini kiselina i lu-
ina, ne topi se u vodi, a istovremeno je
korozivno vrlo postojano.
Staklo ne apsorbira i ne odaje vlagu, ne
isuuje se i ne savija se.
Kada dobije odreeni oblik, dalje ga ne
mijenja. Nije osjetljivo na hladnou i tem-
peraturne promjene, ne mijenja boju i ne
zamuuje se. Ne preuzima ni ne odaje
mirise. Staklo je suvremeni graevinski
materijal s dugogodinjom tradicijom,
ija budunost obeava.
Znaajke Simbol Vrijednost
Temperatura transformacije tg 520 C do 550 C
Najvia temperatura za primjenu kaljenog stakla tmax
trajno pri T = 200 C;
krae vrijeme pri T = 300 C
Najvea temperaturna razlika izmeu dvije toke
na povrini obinog stakla
T 40 K
Najvea temperaturna razlika izmeu dvije toke
na povrini kaljenog stakla
T 200 K
Tablica 3: vrstoa na savijanje razliitih stakala (minimalne vrijed-
nosti)
2.3.3 Ostale toplinske znaajke
Tablica 4: Toplinske znaajke (orijentacijske vrijednosti)
27
2
.
3
.
2
3 Staklo, prozor i fasada
3.1 to se oekuje od dananjeg prozora
3.2 Prozor i zatita okolia
3.3 Prozor i toplinska zatita
w
(U
PROZOR
) prema odredbama
EN ISO 10077-1
g,BW
) za stakla prema DIN V 4108, dio 4
3.4 Prozor i ventilacija
3.5 Prozor i zvuna izolacija
3.6 Fasada i zatita od sunca
3.7 Prozor i sigurnost
3.8 Konstrukcijsko ostakljivanje
30
3
Poznati arhitekt esto je naglaavao da
su prozori najvaniji i najkreativniji dio fa-
sade. Prozori daju vaan peat estetskom
izgledu fasade, a istovremeno moraju osi-
gurati i pravilno ventiliranje i osvjetljenje
prostora te na taj nain povezati ovjeka
s prirodom.
Osim toga, dananji prozori moraju od-
govarati i mnogim drugim funkcionalnim
zahtjevima poput zatite od hladnoe,
vruine, buke, vjetra, kie, provale i va-
tre.
Funkcionalni kriteriji za prozore, odnosno
pojedine dijelove fasade moraju se odre-
diti ve u fazi projektiranja. To konstrukto-
rima prozora i fasada donosi niz dodatnih
zadataka jer pri projektiranju moraju uzi-
mati u obzir razliite zakone, pravilnike,
propise, standarde i tehnike smjernice.
STAKLO,
PROZOR I
FASADA
Primarne funkcije prozora:
zatita od kie, vjetra i hladnoe
prozirnost ili transparentnost
osiguravanje dnevnog svjetla
omoguavanje komuniciranja s okoli-
com
ventiliranje
Dodatne funkcije prozora:
toplinska zatita
zatita okolia
zvuna zatita
zatita od sunca
zatita objekta i ljudi
protupoarna zatita
omoguavanje iskoritavanja suneve
energije
osiguravanje ugodnog osjeanja u
prostoru
osiguravanje dizajnerskih mogunosti
priguivanje elektromagnetnih utjecaja
Svi ti karakteristini zadaci prozora ostva-
rivi su putem razliitih funkcionalnih kon-
strukcija. Takvi su prozori izazov za arhi-
tekte i proizvoae graevinske stolarije.
Otriji zahtjevi, koji se odnose na prozore,
odnosno fasadne elemente, istovremeno
donose i bitno vee i svestranije zahtjeve za
staklo i ostakljenje. Preteni dio tih zahtjeva
predstavljaju razliite zatitne funkcije koje
se mogu postii samo suvremenim izola-
cijskim staklima. Suvremeno viefunkcio-
nalno izolacijsko staklo u sebi istovremeno
moe udruivati vie zatitnih funkcija.
Zbog svega nabrojenog, izolacijska su
stakla postala sastavni dio fasade bez ko-
jega se ne moe - postala su subjekt koji
odreuje funkcionalnost vanjske ovojnice
zgrade. Inovativnost u proizvodnji izolacij-
skog stakla u posljednjih nekoliko godina
nije samo ispunila oekivanja, ve ih je
ak i premaila.
Zbog razliitih potreba i posebnih grae-
vinsko-fizikalnih zahtjeva, osnovni se za-
daci (primarne funkcije) dananjih prozo-
ra sve vie proiruju i poseu na podruje
dodatnih funkcija. Zato danas govorimo o
funkcionalnim prozorima.
3.1 to se oekuje od dananjeg prozora
32
3
.
1
Politiki okvirni uvjeti
Visoko kotiranje nafte na robnoj burzi,
drastini porast cijena goriva na postaja-
ma, pritube korisnika zbog podizanja ci-
jena zemljanog plina i, konano, korite-
nje nafte i plina kao sredstva politikog
pritiska to su dnevni naslovi u novina-
ma o raspravama koje se svakodnevno
vode i stalno donose nove aktualnosti
tijekom posljednjih 30 godina.
Kako treba tedjeti, odnosno postupati s
ogranienim resursima fosilnih ener-
genata kako, s jedne strane, ne bismo
ometali, odnosno ugroavali gospodar-
ski razvoj te kako bismo, s druge strane,
rasteretili okoli.
Donedavno su zahtjeve toplinske zatite
u graevinarstvu regulirali nacionalni
propisi, odnosno pravilnici. Ti, do sada
nacionalni, zakonski propisi doveli su u
poetku novog tisuljea do europske
smjernice (EPBD) o cjelovitoj energet-
skoj uinkovitosti zgrada (2002/91/EG).
Tom smjernicom nije postignut samo od-
luan doprinos utedi energije i prirodnih
izvora, ve i aktivan pomak u odnosu na
globalnu zatitu okolia.
Svih 27 lanica EU obavezale su se da e
prenijeti uvjete EPBD (Energy Perfor-
mance of Building Directive) u nacional-
na zakonodavstva.
3.2 Prozor i zatita okolia
Indeksi kretanja cijena na referentnim trzistima u odnosu na 1995. godinu
0%
50%
100%
150%
200%
250%
300%
350%
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
I
n
d
e
k
s

c
e
n
a
Ugljen Nafta ZP Elektrina energa
33
3
.
2
Akcijskim planom, objavljenim u listopa-
du 2006., europska komisija eli proiriti
temu energetske uinkovitosti na europ-
sku razinu.
Zbog toga bi se energetska uinkovitost
morala do 2020. godine podii za 20 %.
Pri gradnji novih i sanacijama postojeih
zgrada, izmeu ostalog, predvieno je
potivanje stroih kriterija tednje ener-
gije. Na podruju zgrada primjeuje se
veliki potencijal za utedu energije.
U sluaju novogradnji komisija ima sred-
njorone planove, to jest, ukoliko budu na
raspolaganju odgovarajue tehnologije,
tei ka standardu pasivnih kua.
Toplinska izolacija briga za okoli
Sagorijevanje prirodnih i fosilnih goriva,
poput loivog ulja, plina, drveta i ugljena,
prati visoka emisija tetnih tvari koje sna-
no optereuju atmosferu. Svaka uteda
pri potronji energije zato istovremeno
znai i aktivan doprinos zatiti okolia.
Prva svjetska konferencija o klimi u Riu
1992. godine najvie se bavila upravo
emisijom tetnih plinova u atmosferu. Su-
dionici su se na kraju zasjedanja dogovo-
rili (radilo se, zapravo, vie o elji nego o
dogovoru) da e do 2005. godine emisiju
ugljinog dioksida (CO
2
) smanjiti za 25 %.
Taj cilj nije postignut.
1997. godine u Kyotu prvi su put definirani
uvjeti smanjenja emisija CO
2
.
Ne zaboravimo:
sa svakim uteenim litrom loivog
ulja okoli se rastereuje za 3,0 kg,
odnosno 1.500 litara CO
2
.
Emisije TGP 1986-2006 po glavnim izvorima
0
5000
10000
15000
20000
25000
1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
k
t

C
O
2

e
k
v
.
Drugo Otpaci Poljoprivreda Goriva u irokoj potronji Industrski procesi Goriva u industri Energetika Promet
34
3
.
2
To znai strmi rast staklarstva i proizvod-
nje prozora, posebno ako se uzme u obzir
da gubici energije grijanja kroz slabo izo-
lirane prozore jo uvijek predstavljaju do
37 % svih toplinskih gubitaka kue.
Zahvaljujui odlinoj kvaliteti nekih staka-
la (primjerice staklu RX WARM), vrijedno-
sti U i g su ak bolje nego kod veine ne-
transparentnih fasadnih obloga (mnogo
toga, naravno ovisi i o poloaju fasade).
Danas ekonomski opravdanim troko-
vima moemo postii optimalne utede
energije, a time i znaajno doprinijeti za-
titi okolia.
Suvremeni naini izrade graevinske
stolarije i stakala omoguuju nam lako
postizanje znatnih uteda energije. U
sljedeem poglavlju navodimo raunske
vrijednosti koeficijenata prolaza topline
za cijeli prozor (U
w
). Te tablice dobro nam
prikazuju kako se prozor s boljom toplin-
skom zatitom izolacijskog stakla mijenja
od energetskog potroaa u ekoloki
element koji ak i prikuplja energiju.
Time to prozor svojim energijskim opti-
mumom spreava gubitke energije grija-
nja, omoguuje i stvaranje energije koju
prenose suneve zrake. Naravno, ak
i najuinkovitije iskoritavanje pasivne
energije bilo bi besmisleno, kada bi, s
druge strane, zbog slabo toplinski izolira-
nih prozora gubili energiju.
Zato e izolacijsko staklo postati ener-
getski optimalno tek kada ga uz nisku U
vrijednost bude odlikovala i velika pro-
pusnost za sunevu energiju (g). S tim u
vezi govorimo o energetskoj bilanci (vidi
poglavlje 5.4.6). U Republici Sloveniji
primjenjuje se Pravilnik o uinkovitoj po-
tronji energije u zgradama (vidi poglavlje
6.2). Pravilnik propisuje doputenu koli-
inu potroene energije s obzirom na tip
zgrade. U pravilniku postoji i zahtjev kakvi
moraju biti minimalni koeficijenti prolaza
topline za pojedine graevinske elemen-
te. Proizvod naeg poduzea, izolacijsko
staklo RX WARM s toplinskom zatitom, s
lakoom zadovoljava te zahtjeve.
Ako su zidovi u prostorima dodatno pre-
kriveni materijalima koji dobro zadravaju
apsorbiranu energiju, iskoritavanje do-
bivene suneve energije jo je uinkovi-
tije, a istovremeno se poboljava i dobro
osjeanje u tim prostorima. Uz sve nave-
deno moemo mirno utvrditi da je prozor
mnogo vie od otvora u zidu.
35
3
.
2
l
f
l
a
d
a
2
1
3
Izraun U
w
vrijednosti prozora provodi
se uzimajui u obzir toplinske mostove,
primjerice prozorski okvir i rub izolacij-
skog stakla.
Linearni koeficijent prolaza topline
oznaava toplinski most na presjeku kroz
staklo i okvir. Dodatno se time opisuje i ti-
jek topline koji je posljedica meusobnog
djelovanja izmeu okvira i ruba stakla,
ukljuujui i utjecaj distancera.
Standard EN ISO 10077-1 odreuje nain
izraunavanja vrijednosti U
w
. Vrijednosti
linearnog koeficijenta prolaza topline (
u W/mK) za metalne distancere navedeni
su u Prilogu E (Tablica E1).
Novi Pravilnik o uinkovitoj potronji ener-
gije u zgradama otvara putove novog ocje-
njivanja energetskih znaajki, prvenstveno
na podruju prozora.
Zbog toga su rastue cijene energije vo-
dile ka tome da je potranja, posebno za
toplinski visokozatienim prozorskim ele-
mentima, konstanto rasla. To je trend koji
e se jo poveavati.
Procjena vrijednosti toplinske zatite pro-
vodi se na temelju harmoniziranog europ-
skog proizvodnog standarda za stakla i
prozore. Oni zahtijevaju primjenu europ-
skog standarda za izraun U-vrijednosti
stakla (EN 673) i prozora (EN 10 077).
Zahtjevi dokazivanja primjenjivosti za gra-
evinske proizvode u Njemakoj su odre-
eni Pravilnikom o graenju (Bauregelliste
BRL). Tehnika pravila koja se primjenjuju
pri projektiranju navedena su u graevin-
skim tehnikim propisima.
3.3 Prozor i toplinska zatita
1 unutarnja strana
2 staklo
3 vanjska strana
w
(U
PROZOR
)
prema odredbama EN ISO 10077-1
36
3
.
3
Izvod iz standarda EN ISO 10077-1
Prilog E
(normativni)
Linearni koeficijent prolaza topline za spojna mjesta izmeu okvira i stakla
E. 1 Openito
Vrijednost, koja se navodi za koeficijent prolaza topline kroz staklo U
g
, vrijedi samo za
polje u sredini stakla, ali i to samo kod dovoljno velikih stakala. Utjecaj distancera na
tijekove topline u podruju staklenih rubova, koji raste s padom veliine stakla, nije
uzet u obzir pri izraunu vrijednosti U
g
. S druge strane, koeficijent prolaza topline kroz
prozorski okvir U
f
vrijedi samo za okvir bez stakla. Linearni koeficijent prolaza topline
g
uzima u obzir prolaz topline koji proizlazi iz kombiniranog utjecaja okvira, stakla
i distancera. U najveoj mjeri ovisi o toplinskoj provodljivosti materijala od kojega je
izraen distancer.
Primarni postupak odreivanja vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline jest
numeriki izraun prema EN ISO 10077-2. E.2 i E.3 sadravaju standardne vrijednosti
za
g
za tipine kombinacije distancer, okvir i vrsta ostakljenja. One se mogu primije-
niti ako na raspolaganju nema rezultata detaljnijeg izrauna.
Napomena: za jednostruko staklo
g
= 0.
E. 2 Distancer od aluminija i obinog elika
g vrijednosti za distancere od aluminija i obinog elika, za odreene okvire i vrste
ostakljenja dane su u tablici E.1.
Tablica E.1: Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline za tipine distancere
od aluminija i obinog elika
Materijal za prozorske okvire
Linearni koeficijent prolaza topline
za razliite vrste ostakljenja
g
dvoslojno ili troslojno
izolacijsko staklo; staklo
bez low-e nanosa;
u MSP plin ili zrak
dvoslojno
a
ili troslojno
b

izolacijsko staklo; staklo s
low-e nanosima;
u MSP plin ili zrak
Drveni ili PVC okviri 0,06 0,08
Metalni okviri od toplinski prekinutih profila 0,08 0,11
Metalni okviri od profila bez toplinskih prekida 0,02 0,05
a
jedno staklo s low-e nanosom u dvoslojnom izolacijskom staklu
b
dva stakla s low-e nanosom u troslojnom izolacijskom staklu
37
3
.
3
.
1
E. 3 Toplinski tehniki poboljani distancer
Toplinski tehniki poboljani distancer odreuje se jednadbom (E.1) sa sljedeim
znaajkama.
(d ) 0,007 (E. 1)
Pri tome je
d debljina stijene u distanceru, u m;
toplinska provodljivost materijala od kojega je izraen distancer u W/(m K).
Ukupni zbroj odnosi se na sve tijekove topline paralelne s glavnim smjerom tijeka to-
pline.
Debljina d mjeri se pravokutno na glavni smjer tijeka topline, vidi sliku E.1. Vrijednosti za
toplinsku provodljivost distancera preuzimaju se prema ISO 10456 ili ISO 10077-2.
a) uplji distancer b) Puni distancer
(d) = 2(d11) + (d22) (d) = d11
Slika E. 1 Primjeri odreivanja znaajki toplinski tehniki poboljanog distancera
Tablica E.2 sadrava vrijednosti za toplinski tehniki poboljani distancer koji ispunja-
va uvjete iz jednadbe E.1.
Tablica E.2: Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline za distancere s
poboljanom toplinsko-tehnikom sposobnou
Materijal za prozorske okvire
Linearni koeficijent prolaza topline za razliite vrste
ostakljenja s poboljanom toplinsko-tehnikom sposobnou
g
dvoslojno ili troslojno
izolacijsko staklo; staklo
bez low-e nanosa;
u MSP plin ili zrak
dvoslojno
a
ili troslojno
b

izolacijsko staklo; staklo s
low-e nanosima;
u MSP plin ili zrak
Drveni ili PVC okviri 0,05 0,06
Metalni okviri od toplinski prekinutih profila 0,06 0,08
Metalni okviri od profila bez toplinskih prekida 0,01 0,04
a
eno steklo z Low-e nanosom v dvoslojnem izolacijskem steklu
b
dve stekli z Low-e nanosom v troslojnem izolacijskem steklu
38
3
.
3
.
1
100
80 10 10
Af/(m
2
)
l/(m)
Ag/(m
2
)
Primjer za U
w
vrijednost izraun prema EN ISO 10077, dio 1
Podaci: Drveni prozor, kvadratni U
f
= 1,4 W/m
2
K
Dvoslojno izolacijsko staklo RX WARM 1,1 U
g
= 1,1 W/m
2
K
Aluminijski distancer = 0,08 W/m
2
K
A
g
= povrina stakla
A
f
= povrina okvira
l = vidljivi opseg stakla (dimenzije u cm)
U
w

=
U
g
A
g
+ U
f
A
f
+ l
Aw
U
w

=
1,1 0,8 0,8 + 1,4 0,36 + 0,08 3,2
1,00
U
w

=
0,704 + 0,504 + 0,256
1,00
U
w
= 1,5 W/m
2
K
Prilog F
(informativni)
Koeficijent prolaza topline prozora
Tablica F.1 i tablica F.2 sadravaju tipine vrijednosti, odreene prema postupku u tom
dijelu standarda ISO 10077 primjenom linearnog koeficijenta prolaza topline iz priloga
E za normalne vrste distancera (vidi tablicu E.1). Odgovarajue vrijednosti za toplin-
sko-tehniki poboljane distancer (vidi tablicu E.2) dane su u tablicama F.3 i F.4.
Podaci u tablicama F.1 do F.4 izraunati su za prozore:
vertikalno umetnute,
dimenzija 1,23 m do 1,48 m,
s 30 % povrine okvira i 20 % cijele povrine prozora,
s ostakljenjima i vrstom okvira kako slijedi:
- Ostakljenje: U
g
2,1: staklo bez nanosa; U
g
2,0: niskog stupnja emisije
- Okvir: U
f
= 7,0: metalni okviri od profila bez toplinskih prekida; 2,2 U
f
3,8:
metalni okviri od toplinski prekinutih profila; U
f
2,0: drveni ili PVC okviri
s jednim krilom.
Vrijednosti za prozore drugih dimenzija, koji se ugrauju drugaije od vertikalnih, s
drukijim udjelom povrine okvira ili drugim kombinacijama okvira i ostakljenja, mogu
se odrediti pomou jednadbe iz glavnog dijela tog standarda.
39
3
.
3
.
1
Tablica F.1 Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 30 % povrinskog
udjela okvira na cijelu povrinu prozora i tipinim vrstama distancera
Vrsta ostakljenja
Ug
W/(m
2
K)
Koeficijent prolaza topline za tipine vrste distancera
Uf [W/(m
2
K)]
0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0
Jednostruko
ostakljenje
5,7 4,2 4,3 4,3 4,4 4,5 4,5 4,6 4,6 4,8 4,9 5,0 5,1 6,1
Dvoslojno
ili troslojno
izolacijsko staklo
3,3 2,7 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4,5
3,2 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,5 3,6 4,4
3,1 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,3 3,4 3,5 4,3
3,0 2,5 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 4,2
2,9 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,4 4,2
2,8 2,3 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,1 3,2 3,3 4,1
2,7 2,3 2,3 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,9 3,0 3,1 3,2 4,0
2,6 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,2 4,0
2,5 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,5 2,8 3,0 3,1 3,9
2,4 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,5 2,8 2,9 3,0 3,8
2,3 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,4 2,7 2,8 3,0 3,8
2,2 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,3 2,6 2,8 2,9 3,7
2,1 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,6 2,7 2,8 3,6
2,0 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,5 2,6 2,7 2,8 3,6
1,9 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,1 2,3 2,4 2,5 2,5 2,7 3,6
1,8 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,6 2,7 3,5
1,7 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,4 2,5 2,6 3,4
1,6 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 1,9 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 3,3
1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 2,5 3,3
1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,2 2,3 2,4 3,2
1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 3,1
1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,8 1,9 2,0 2,1 2,3 3,1
1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,1 2,2 3,0
1,0 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,8 1,9 2,0 2,1 2,9
0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,4 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,9
0,8 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,9 2,0 2,8
0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,7 1,8 1,9 2,7
0,6 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,2 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 2,7
0,5 0,8 0,8 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,8 2,6
40
3
.
3
.
1
udjela okvira na cijelu povrinu prozora i tipinim vrstama distancera
Vrsta ostakljenja
Ug
W/(m
2
K)
Uf [W/(m
2
K)]
0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0
Jednostruko
ostakljenje
5,7 4,7 4,8 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,0 5,1 5,2 5,2 5,3 6,0
Dvoslojno
ili troslojno
izolacijsko staklo
3,3 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,2 3,3 3,4 3,5 3,5 3,6 4,1
3,2 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4,0
3,1 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,9
3,0 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9
2,9 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,8
2,8 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,7
2,7 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,6
2,6 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,1 3,5
2,5 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,5 2,8 2,9 3,0 3,5
2,4 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,6 2,4 2,7 2,8 2,9 3,4
2,3 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,4 2,7 2,7 2,8 3,3
2,2 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,6 2,7 2,7 3,2
2,1 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,7 3,1
2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,1
1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,3 2,3 2,4 2,5 2,6 3,1
1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 3,0
1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,9
1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,8
1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,7
1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,7
1,3 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,6
1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,5
1,1 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,4
1,0 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,3
0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 2,3
0,8 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 2,2
0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 2,1
0,6 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 2,0
0,5 0,8 0,8 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,9
41
3
.
3
.
1
Vrsta ostakljenja
Ug
W/(m
2
K)
Uf [W/(m
2
K)]
0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0
Jednostruko
ostakljenje
5,7 4,2 4,3 4,4 4,4 4,5 4,5 4,6 4,7 4,8 4,9 5,0 5,1 6,1
Dvoslojno
ili troslojno
izolacijsko staklo
3,3 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,1 3,2 3,4 3,5 3,6 4,4
3,2 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,0 3,2 3,3 3,4 3,5 4,4
3,1 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,5 4,3
3,0 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,3 3,4 4,2
2,9 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,8 3,0 3,1 3,2 3,3 4,2
2,8 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 4,1
2,7 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,1 3,2 4,0
2,6 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,9 3,0 3,1 3,9
2,5 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,5 2,8 2,9 3,0 3,9
2,4 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 2,5 2,7 2,8 3,0 3,8
2,3 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,7 2,8 2,9 3,7
2,2 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,3 2,3 2,6 2,7 2,8 3,7
2,1 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,8 3,6
2,0 1,8 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,6
1,9 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,7 3,5
1,8 1,6 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,4 2,5 2,6 3,5
1,7 1,6 1,6 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,2 2,3 2,4 2,5 3,4
1,6 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,5 3,3
1,5 1,4 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,3 2,4 3,2
1,4 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 3,2
1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 3,1
1,2 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,1 2,2 3,0
1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,9 2,0 2,1 3,0
1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,9
0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 2,0 2,8
0,8 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,7 1,8 1,9 2,8
0,7 0,9 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,5 1,6 1,7 1,8 2,7
0,6 0,8 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,8 2,6
0,5 0,7 0,8 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,6 1,7 2,5
udjela okvira na cijelu povrinu prozora i toplinsko-tehnikim poboljanjem distancera
42
3
.
3
.
1
Vrsta ostakljenja
Ug
W/(m
2
K)
Uf [W/(m
2
K)]
0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0
Jednostruko
ostakljenje
5,7 4,7 4,8 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,0 5,1 5,2 5,2 5,3 6,0
Dvoslojno
ili troslojno
izolacijsko staklo
3,3 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,2 3,3 3,4 3,5 3,5 3,6 4,1
3,2 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4,0
3,1 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,9
3,0 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9
2,9 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,8
2,8 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,7
2,7 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,6
2,6 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,1 3,5
2,5 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,5 2,8 2,9 3,0 3,5
2,4 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,6 2,4 2,7 2,8 2,9 3,4
2,3 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,4 2,7 2,7 2,8 3,3
2,2 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,6 2,7 2,7 3,2
2,1 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,7 3,1
2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,1
1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,3 2,3 2,4 2,5 2,6 3,1
1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 3,0
1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,9
1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,8
1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,7
1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,7
1,3 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,6
1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,5
1,1 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,4
1,0 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,3
0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 2,3
0,8 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 2,2
0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 2,1
0,6 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 2,0
0,5 0,8 0,8 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,9
udjela okvira na cijelu povrinu prozora i toplinsko-tehnikim poboljanjem distancera
43
3
.
3
.
1
Korektivne vrijednosti
Ug
W/(m
2
K)
Osnove
+ 0,1 Ukrasni profili u MSP-u dijele prostor na 4 polja (1 kri)
+ 0,2 Ukrasni profili u MSP-u dijele prostor na vie od 4 polja (2 ili vie krieva)
Korekcijska vrijednost U
g
za izraun odmjerene vrijednosti U
g,BW
Izraun EN 673 Mjerenje EN 674
Nazivna vrijednost
Ug
Korektivna vrijednost
Ug po DIN V 4108-4
Odmjerena vrijednost
Ug,BW = Ug + Ug
g,BW
) za stakla prema
DIN V 4108, dio 4
Izraun nazivne vrijednosti koeficijenta
prolaza topline, za ostakljenja U
g
provodi
se prema EN 673. Pri odreivanju odmje-
rene vrijednosti (U
g,BW
) u Njemakoj treba
jo dodatno uzeti u obzir DIN V 4108, dio
4. Postupak izrauna prikazan je na slici.
Izvod iz DIN V 4108, dio 4
44
3
.
3
.
2
Ako korisnik zgrade ne moe bitno utje-
cati na elemente oslobaanja vodene
pare (suenje graevinske konstrukcije,
primjerice, ima vlastitu dinamiku), mora
upotrijebiti jedan od elemenata koji sma-
njuje relativnu vlanost zraka i povezan je
s razmjenom zraka u zgradi, dakle ven-
tilacijom i klimatizacijom. To se obavlja
spontano, prirodnom ventilacijom kroz
dijelove zgrade koji nisu zabrtvljeni, pri-
rodnom ventilacijom kroz otvorene pro-
zore ili prinudnom (povremenom) venti-
lacijom, primjerice kroz kuhinjsku napu i
ventilatore u sanitarnim vorovima.
Naravno, pri tome moramo biti svjesni da
esta izmjena zraka, prvenstveno u sezo-
ni grijanja, moe biti povezana i s velikim
gubicima energije grijanja. to je bolja to-
plinska izolacija vanjske ovojnice zgrade,
to su vaniji ti gubici.
Kod starih prozora izmjena zraka obavlja
se spontano, kroz slabo zabrtvljene otvo-
re. Kod novih prozora, propusnost zraka
kroz otvore zakonski je ograniena. Mje-
rodavan je standard EN 12 207. On za-
htijeva, s obzirom na broj katova zgrade,
propusnost otvora kategorije 2 ili 3.
Nedovoljna ventilacija prostora moe
imati vie negativnih uinaka: ljudi se lo-
ije osjeaju, a prevelika vlanost moe
izazvati nastanak plijesni te time posred-
nu tetu na pojedinim dijelovima objekta.
Posebno tetno je njezino djelovanje na
drvene prozore.
U studiji o kvaliteti unutarnjeg zraka, u
kojoj se analiziralo u kolikoj mjeri pojedini
elementi utjeu na pogoranje kvalitete,
pokazala je da je za 54 % kompletnog po-
goranja kvalitete zraka kriva slaba ven-
tilacija. Znaenje ventilacije je u tome da
ovjeku osigura ugodan boravak i isto-
vremeno sprjeava nastanak tete.
Elementi, koji poveavaju zranu vla-
nost, povezani su s oslobaanjem vode-
ne pare bilo da je to posljedica boravka
ili posljedica suenja konstrukcije zgrade.
U svakom kuanstvu nastaje, djelomino
zbog svakodnevnih zadataka, djelomino
zbog disanja, mnogo vodene pare. e-
tverolano kuanstvo dnevno proizvodi
prosjeno 10 litara vode u obliku vodene
pare. Zrak moe apsorbirati samo ogra-
nienu koliinu. Ovdje govorimo o rela-
tivnoj vlanosti. Ona padom temperature
moe dostii vrijednost od 100 %, odno-
sno toku oroavanja. Pri toj temperaturi
viak vlage poinje se izluivati u obli-
ku vodenih kapljica. Ta se pojava naziva
kondenzacijom.
3.4 Prozor i ventilacija
45
3
.
4
Tamo, gdje ne postoje takva rjeenja,
ventilacija se obavlja tako da se gubi to
manje topline grijanja:
- ujutro se prozrauju svi prostori (po-
sebno spavae sobe) 10 do 15 minuta
- tijekom dana prozraivanje se obavlja
jo tri do etiri puta (s obzirom na pove-
anu vlanost)
- prozori se ne otvaraju samo na nagib,
nego do kraja, a takva ventilacija osigu-
rava intenzivnu izmjenu zraka u kratkom
vremenu
- tijekom zraenja iskljuuje se grijanje
- pri optimiziranom nainu grijanja pro-
stora treba se pobrinuti da temperatura
nou ne pada ispod 15 stupnjeva.
Topli zrak moe na sebe vezati vie vlage,
zato je manja opasnost od kondenzacije,
a izbjegava se i hlaenje stijena.
Tako visoka nepropusnost zgrade zahti-
jeva i plansku ventilaciju. Danas u vezi s
tim poznajemo vie konstrukcijskih rjee-
nja. Pomou njih jednostavno moemo
zadovoljiti zahtjeve Pravilnika o ventila-
ciji i klimatizaciji zgrada (Slubeni list RS
br. 42/2002) koji zahtijevaju da izmjena
zraka bude 0,5/h, odnosno tolika da se
tijekom jednog sata svakoj osobi osigura
15 m
3
svjeeg zraka. Kada je ta izmjena
vea od 0,7/h, moraju se ugraditi sustavi
koji toplinskim izmjenjivaima iz odsisa-
nog zraka izluuju energiju i vraaju je u
sustav.
Samostalni agregat za ventilaciju toplinskim izmjenjivaem
3
2
1
Filter
Ventilatori
s motorima
Toplinski
izmjenjiva
Odsisani zrak
Zagrani zrak
Svjei zrak
Iskoriteni zrak
1
3 3
2 2
46
3
.
4
ti zahtjevima Pravilnika o zvunoj zatiti
zgrada prema standardu DIN 4109: 1989.
Najvaniju ulogu pri pasivnoj zatiti od
buke mora preuzeti fasada. Dok vanjski
zidovi mogu bez problema zadovoljiti tu
zadau, problem priguivanja buke kod
prozora objektivno je vei.
Na sposobnost zvune izolacije prozora
odluujue utjee brtvljenje. Prozor je
konstrukcija sastavljena od vie elemena-
ta, od kojih svaki utjee na njegovu uku-
pnu sposobnost zvune izolacije. Putovi
kojima zvuk prolazi iz okolice zgrade kroz
prozor u unutranjost, prikazani su na do-
njoj shemi.
Jedna od funkcija suvremenog prozora,
koja nije na zadnjem mjestu, jest i uin-
kovita zvuna izolacija. U posljednja tri
desetljea optereenje okolia bukom od
prometa povealo se 6 puta, a od zrako-
plova ak 30 puta.
Mjere zatite od buke mogu biti aktiv-
ne ili pasivne. Aktivnim mjerama emisija
buke smanjuje se ve na izvoru ili se ba-
rem ograniava njezino irenje u okoli.
Najee se izvode ograde protiv buke,
odnosno nasipi i preseljenje jako optere-
enih prometnica u ukope i tunele.
Razumljivo je da se veina zgrada u gra-
dovima ne moe zatititi aktivnim mjera-
ma. Za njihovu zatitu koriste se pasivne
mjere kojima se ograniava prodor buke
u radne ili stambene prostore. Propi-
si zahtijevaju potivanje pasivnih mjera
protiv buke ve pri projektiranju. Pravilnik
o zvunoj zatiti zgrada (Sl. l. br. 14/99)
propisuje da se potrebna zvuna izolacija
vanjskih konstrukcija odreuje u skladu
sa standardom DIN 4109: 1989 koji pro-
pisuje ope uvjete pasivne zatite zgrada.
Potrebna sposobnost zvune izolacije za
prozore i prostore zato mora odgovara-
Nekoliko tipinih razina zvuka
3.5 Prozor i zvuna izolacija
Izvor zvuka Priblina udaljenost Razina zvuka
utanje lia 1 m 10 dB
Tik-tak sata 1 m 20 dB
Tiha glazba 1 m 40 dB
Normalni govor 1 m 50 60 dB
Osobni automobil 7 m 80 dB
Teki kamion 7 m 90 dB
Pneumatski eki 7 m 90 100 dB
Reaktivni zrakoplov 20 m 120 130 dB
1. Kroz spoj izmeu
prozorskog okvira i
fasadnog zida
2. Putem prozorskih
okvira
3. Kroz zazore izmeu
okvira i krila
4. Preko spoja izmeu
stakla i
5. Kroz staklo
47
3
.
5
nosti koje nude konstrukcija prozora, pri-
padajue staklo sa zvunom izolacijom,
sustav ventilacije i nain sjenanja (roloi).
Za konanu razinu zatite od buke od od-
luujueg je znaaja ugraeni prozor koji
u tu svrhu mora zadovoljavati nekoliko mi-
nimalnih zahtjeva:
esterostruko zakljuavanje
postavljanje brtvila na razliitim razina-
ma
to vei razmak izmeu brtvila
propusnost zraka kroz otvore mora biti
manja od 1
okov mora odgovarati teini ostakljenja
upotreba stakala sa zvunom izolaci-
jom, izmjerenih prema EN 20 140-3
upotreba odgovarajuih brtvila pri
umetanju stakla u prozorsko krilo
struna ugradnja u graevinski otvor.
Usprkos strunoj ugradnji moe se oe-
kivati da e konana vrijednost priguiva-
nja buke (R
W
) za 23 dB biti nia od labo-
ratorijski izmjerene vrijednosti (R
W
).
Prodor zvuka prvim putem moe se spri-
jeiti ili barem jako smanjiti kvalitetnom
ugradnjom prozorskog okvira u vanjske
zidove. Prijenos zvuka kroz okvir postaje
relevantan tek u sluaju da ugraeno sta-
klo ima umetnuto staklo vee izolacijske
sposobnosti (R
W
> 40 dB). Prolaz treim
putem moe se jako ograniiti kvalitetnom
izvedbom otvora i njihovim brtvljenjem.
Rezultati mjerenja pokazuju da se slabim
brtvljenjem u otvorima zvuna izolacija
prozora pogorava za 3 do 4 dB. Prije-
nos zvuka preko spoja sa staklima mora
se uzeti u obzir samo kod prozora koji su
ostakljeni izolacijskim staklima. Na sma-
njenje sposobnosti zvune izolacije pro-
zora mogu utjecati i drugi faktori. Tako,
primjerice, otvorene klapne smanjuju tu
vrijednost za polovinu. Slian uinak moe
imati i slabo zabrtvljena kutija za rolete.
Mogui naini izvedbe navedeni su u ta-
blici 40 u Prilogu 1 u standardu DIN 4109.
Ako se eli osigurati uinkovito priguiva-
nje buke, moraju se iskoristiti sve mogu-
Stupac 1 2 3 4 5
Redak
Podruja
razine buke
Vanjska
razina buke
(dB)
Vrsta prostora
Bolnike
sobe u
zdravstvenim
institucijama i
sanatorijima
Dnevne sobe
u stanovima,
spavae sobe
u hotelima,
uionice
Uredski
prostori i
slino*
Zahtijevana RW,SK za fasadne elemente (dB)
1 II do 55 35 30 -
2 II 55-60 35 30 30
3 III 61-65 40 35 30
4 IV 66-70 45 40 35
5 V 71-75 50 45 40
6 VI 76-80 ** 50 45
7 VII > 80 ** ** 50
* posebni zahtjevi se ne odreuju za vanjske zidove prostora u kojima uobiajena aktivnost stvara takvu
razinu buke da na nju vanjska buka koja se proputa kroz zidove nema bitan utjecaj.
** u tim sluajevima zahtjeve treba prilagoditi lokalnim uvjetima.
Izvadak iz standarda DIN 4109 tablica 8
48
3
.
5
Zato su u propisanim uvjetima za staklo i
prozor tono odreene vrijednosti sposob-
nosti zvune izolacije. Dok za toplinske izo-
lacije vrijede neka openita pravila, plani-
ranje zvune izolacije umnogome ovisi i od
individualno postavljenih zahtjeva. Osnova
za takvo planiranje jest, naravno, izmjerena
razina vanjske buke. Ona se moe dobiti
mjerenjem stvarnog stanja na mjestu bu-
due gradnje ili se preuzima iz nomogra-
ma: Odreivanje relevantne razine vanjske
buke pred fasadom, ovisno o tipinih uvjeta
razliitih prometnih optereenja, kao sa-
stavni dio standarda DIN 4109.
Odreivanjem podruja vanjske buke i
namjene prostora u zgradi pomou ta-
blice na prethodnoj strani odreuje se
predloena ukupna vrijednost sposobno-
sti zvune izolacije R
w,SK
.
Vrijednosti iz navedene tablice moraju se
(ovisno o omjeru povrine fasadnog zida
i tlocrtne povrine) popraviti korekcijskim
faktorom iz Tablice 9.
Za odreivanje traene sposobnosti zvune
izolacije prozora R
w,SK
treba podijeliti ovisno
o udjelima koje u fasadnom zidu imaju pro-
zor i zid. U Tablici 10 ta podjela predstavlje-
na je primjerom stambene zgrade u kojoj su
prostori visine 2,5 m i dubine 4,5 m.
Primjer: ako je traena R
w,SK
40 dB, pro-
zor pri 30 % udjelu prozora na fasadi mora
imati raunsku vrijednost R
w,R
35 dB, a zid
R
w,R
45 dB.
Vrijednost R
w,R
, dana za prozore i prozor-
ska vrata proizlazi iz zadrane vrijednosti
2 dB za koju se mora smanjiti laboratorij-
ski izmjerena vrijednost:
R
w,R
= R
w,P
2 dB
Zadrana vrijednost za vrata je 5 dB.
Stupac/Redak 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1 SSZID-PROZOR /STLOCRT (m
2
) 2,5 2,0 1,6 1,3 1,0 0,8 0,6 0,5 0,4
2 korekcija +5 +4 +3 +2 +1 0 -1 -2 -3
Stupac 1 2 3 4 5 6 7
Redak
RwSK u
dB prema
tablici 8
Vrijednosti sposobnosti zvune izolacije za zid/prozor u dB (pri
sljedeim povrinama prozora u % s obzirom na ukupnu povrinu zida)
10 % 20 % 30 % 40 % 50 % 60 %
1 30 30/25 30/25 35/25 35/25 50/25 30/30
2 35
35/30
40/25
35/30
35/32
40/30
40/30
40/32
50/30
45/32
3 40
40/32
45/30
40/35 45/35 45/35
40/37
60/35
40/37
4 45
45/37
50/35
45/40
50/37
50/40 50/40
50/42
60/40
60/42
5 50 55/40 55/42 55/45 55/45 60/45 -
Tablica vrijedi za stambenu zgradu u kojoj su prostori visoki 2,5 m i duboki 4,5 m (uzimajui u obzir
zahtjeve i vrijednosti za RWSK, koje odreuje tablica 8 i korekcije u visini 2 dB koje odreuje tablica 9).
49
3
.
5
Stupac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Redak
Rw,P
dB
Rw,R
dB
C
a
dB
Ctr
a
dB
Konstrukcijske
znaajke
Jednostruki prozor
s izolacijskim
staklom
b,c
Korekcije
KRA
dB
KS
dB
KFV
dB
KF1,5
dB
KSp
dB
1 d 25 d d dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
6
-
8
27
-
D d d d d
2 d 30 d d dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
6
-
12
30
(1)
D d d d d
3 33 31 -2 -5 dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
8
4 + 4
12
30
(1)
-2 0 -1 0 0
4 34 32 -2 -6 dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
8
4 + 4
16
e
30
(1)
-2 0 -1 0 0
5 35 33 -2 -4 dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
10
6 + 4
12
32
(1)
-2 0 -1 0 0
6 36 34 -1 -4 dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
10
6 + 4
16
e
33
(1)
-2 0 -1 0 0
7 37 35 -1 -4 dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
10
6 + 4
16
e
35
(1)
-2 0 -1 0 0
8 38 36 -2 -6 dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
12
8 + 4
16e
38
(2)(AD/MD+ID)
e
-2 0 0 0 0
9 39 37 -2 -5 dGes u mm
sastav stakla u mm
MSP u mm
ili Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
14
10 + 4
20
39
(2)(AD/MD+ID)
f
-2 0 0 0 0
Izvod iz priloga 1/A1 DIN 4109: rujan 2003
Tablica 40: Konstrukcijska tablica za jednostruke prozore s izolacijskim staklom
Iz Tablice 40 u Prilogu 1 moe se oitati
traena raunska vrijednost sposobnosti
zvune izolacije za ostakljenje u ovisno-
sti o vrsti prozorske konstrukcije. U tom
su sluaju vrijednosti R
w,R
i R
w,P
za staklo
jednake. Vrijednosti u tablici vrijede za
prozore najvee povrine 3 m
2
. U slua-
ju kada je povrina pojedinog ostakljenja
vea, vrijednosti u tablici se smanjuju za
2 dB.
50
3
.
5
Stupac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Redak
Rw,P
dB
Rw,R
dB
C
a
dB
Ctr
a
dB
Konstrukcijske
znaajke
Jednostruki prozor
s izolacijskim
staklom
b,c
Korekcije
KRA
dB
KS
dB
KFV
dB
KF1,5
dB
KSp
dB
10 40 38 -2 -5 Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
40
(2)(AD/MD+ID)
-2 0 0 -1 -1
11 41 39 -2 -5 Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
41
(2)(AD/MD+ID)
0 0 0 -1 -2
12 42 40 -2 -5 Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
44
(2)(AD/MD+ID)
0 -1 0 -1 -2
13 43 41 -2 -4 Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
46
(2)(AD/MD+ID)
0 -2 0 -1 -2
14 44 42 -1 -4 Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
49
(2)(AD/MD+ID)
0 -2 +1 -1 -2
15 45 43 -1 -5 Rw.P.GLAS v dB
brtvilo u fugi
51
(2)(AD/MD+ID)
0 -1 +1 -1 -2
16 46 44 f f f f F f f f f
dGes
sastav stakla
MSP
Rw.P.GLAS
brtvilo u fugi
(1)
(2)
Ukupna debljina stakla
Sastav oba jednostruka stakla
Meuprostor, napunjen zrakom ili argonom
Izmjerena vrijednost u laboratoriju, standardne dimenzije (1,23 m x 1,48 m)
AD vanjsko brtvilo po cijelom opsegu; MD srednje brtvilo po cijelom opsegu; ID unutarnje
brtvilo po cijelom opsegu zazora krila
Minimalno jedna elastina brtva, u pravilu se postavlja kao srednje brtvilo
Dvije elastine brtve, u pravilu se postavljaju kao srednje i unutarnje brtvilo ili takoer kao vanjsko i
unutarnje brtvilo
a Spektar vrijednosti prilagoavanja vrijedi samo za prozore. Moe odstupati od specifinih vrijednosti stakla.
Trenutno nema zakonsko znaenje, a uzima ga u obzir budua europska standardizacija.
b Dvostruki utor kod krila drvenih prozora; minimalno dva uinkovita otvora kod krila metalnih i PVC prozora.
Potrebne brtve postavljaju se u utor po cijelom opsegu bez prekida. Moraju biti meko i trajno elastine, otporne
na starenje i lako zamjenjive.
Kako bi se postiglo ravnomjerno zatvaranje i dovoljno visok pritisak zatvaranja po cijelom podruju utora, mora se
predvidjeti dovoljan broj mjesta zakljuavanja.
c Zvuna zatita opisanog ostakljenja nije identina s alternativno navedenim zvunim zatitama.
d Vrijednosti se preuzimaju iz stare tablice 40, izdanje 1989-11, jer u statistici nema novih konstrukcija. Zato nema
vrijednosti za C, Ctr i korekcijskih vrijednosti.
e Kod drvenih prozora dovoljna je jedna brtva po cijelom opsegu
f Dokaz s testiranjem
Oitana vrijednost iz tablice 40 za zvuno zatitu R
w,R.PROZOR
za jednostruki prozor s izolacijskim
staklom moe se odrediti na sljedei nain:
R
w,R
= R
w,R
+ K
AH
+ K
RA
+ K
S
+ K
FV
+ K
F1,5
+ K
F,3
+ K
Sp
dB
Pri tome je:
KAH
KRA
KS
KFV
KF1,5
KF,3
KSp
Korekcija za prozore aluminij-drvo; KAH = -1 dB;
Ta korekcija ne vrijedi ako je aluminijska koljka zabrtvljena do krila i slijepog dovratnika. Doputeni su mali
otvori za izjednaavanje tlaka izmeu aluminijske koljke i drvenog okvira.
Korekcijska vrijednost za udio okvira < 30 %. Udio okvira je cijela povrina okna minus vidljiva veliina
stakla. KRA se ne smije uzimati u obzir kod fiksnih ostakljenja.
Korekcijska vrijednost za dvokrilne prozore bez srednjeg stupca.
Korekcijska vrijednost za fiksna ostakljenja s poveanim udjelom stakla
Korekcija za prozore < 1,5 m
2
; KF1,5
Korekcija za prozore s pojedinim staklima 3m
2
KF,3 = -2 dB
Korekcijska vrijednost za umetnuta ukrasna polja (staklo podijeljeno krievima)
Vrijednosti vrijede za zabrtvljene prozore po cijelom opsegu. Prozori sa sustavima ventilacije
nisu obuhvaeni.
51
3
.
5
Slovenski Pravilnik o uinkovitoj potro-
nji energije u zgradama propisuje da sve
ostakljene povrine na ovojnici zgrade s
povrinom stakla iznad 0,5 m
2
(osim onih
koje su okrenute u smjeru od sjeveroisto-
ka, sjevera do sjeverozapada ili su u lipnju
izmeu 9. i 17. sati osjenane prirodnom
ili umjetnom preprekom), moraju omo-
guavati zatitu od sunevog zraenja i
odbljeska. Pri tome je, uzimajui u obzir
utjecaj poloaja ugradnje, faktor propu-
snosti kompletnog sunevog zraenja
stakla i sjenila g < 0,5.
Faktor g u tom sluaju ne obuhvaa samo
propusnost za sunevo zraenje kroz
staklo, nego i propusnost stakla i sjenila
zajedno (vidi poglavlje 6.5).
U posljednje vrijeme intenzivno se radi na
idejnom rjeenju tzv. pametnog prozora
(smart window) kojim bi se univerzalno i
istovremeno rijeili problemi optimalne
ljetne i zimske zatite (vidi poglavlje 6.6).
Zahtjev da se uz prirodno svjetlo moe
boraviti ili raditi i dublje u unutranjosti
zgrade moe se s lakoom ostvariti pri-
mjenom stakla. Dobitkom dnevnog svje-
tla istovremeno se kroz staklo dobiva i
vie energije. Ona je, ovisno o namjeni
zgrade i (ili) godinjeg doba, vie ili manje
poeljna.
U suvremenoj arhitekturi staklo se ve
dugo koristi kao element koji daje pe-
at oblikovanju najzahtjevnijih upravnih,
drutvenih i poslovnih zgrada. I razliiti
problemi mogu se uspjeno rijeiti kori-
tenjem suvremenih proizvoda od stakla.
U sluaju sunevog zraenja pravilnim
planiranjem uspjeno se moe ouvati
ravnotea izmeu korisnog dobitka ener-
gije zimi i iskoritene energije za hlaenje
ljeti.
Na taj se nain primjenom suvremenih
stakala sa zatitom od sunca moe bitno
smanjiti potronja energije koja je potreb-
na za ventilaciju i klimatizaciju.
3.6 Fasada i zatita od sunca
52
3
.
6
Izvod iz priloga EN 1267:2006
Prilog E
(informativni)
Preporuene klase ostakljenja
Ako se koristi, ostakljenje treba odgovarati pripadajuoj klasi otpornosti prema EN
356 i klasi otpornosti tog standarda prema tablici E.1 kako bi moglo osigurati odgo-
varajuu zatitu.
3.7 Prozor i sigurnost
Poznato je da u vie od polovice slua-
jeva provalnici u zgrade provaljuju kroz
prozor i vrata jednostavnim alatima. Zbog
tako velikog postotka nasilnih provala
kroz prozor, bilo je nuno potrebno sa-
staviti katalog protumjera. Zatitu od
provalnika i kradljivaca nude nam tako-
zvani protuprovalni prozori. Mogu biti od
drveta, PVC-a, aluminija ili elika. Njihova
je prednost posebno visoka mehanika
stabilnost okvira, krila i okova. Njihova je
znaajka isto tako visoko kvalitetno osta-
kljenje: Ono moe biti zatita od baenog
predmeta ili ak protuprovalna zatita.
Europski standardi
Europski standard prema EN 1627:2006
razvrstavaju graevinske proizvode u
est klasa otpornosti. Pri tome se uzimaju
u obzir metode koje primjenjuju provalni-
ci, kao i kriminalna statistika iz pojedinih
drava.
Klase otpornosti 1 do 3
Klase 1, 2 i 3 odnose se na metode prova-
le koje obino primjenjuju poinitelji koji
provaljuju kada im se za to prui prilika.
Polazi se od toga da su te provale izvr-
ene zbog dobre prilike, bez oekivanja
da se ulovi dobar plijen. Dolazi do manjeg
prekomjernog nasilja i alat koji se koristi
esto je obian runi alat i poluge.
Kod metoda provale opisanih u ovoj klasi
najee se izbjegava buka, ali i nepotre-
ban rizik. Rizik raste s trajanjem provale,
a vrijeme je ogranieno i ovisi o klasi ot-
pornosti. Osim toga, stupanj otpornosti
je faktor koji se moe prepoznati tek pri-
likom krae. Via klasa otpornosti esto
izaziva prekid provale.
Klase otpornosti 4 do 6
Klase otpornosti 4, 5 i 6 uzimaju u obzir
iskusne i profesionalne provalnike koji
imaju konkretan cilj, kao i informacije o
oekivanom plijenu. Te provale obino
su planirane i poinitelji raspolau infor-
macijama o graevinskim proizvodima
na kojima e se obavljati provala. Buka je
planirana i poinitelj uzima vie vremena.
Koriste se jai alati (alat za jednog ovje-
ka) i s visokom vjerojatnou se moe
predvidjeti da se radi o organiziranom
kriminalu.
Preporuene klase ostakljenja
Prilog E prikazuje nam pojedine klase
otpornosti prozora i pripadajue tipove
ostakljenja.
53
3
.
7
Ostakljenje, test sa sputanjem kugle (zatita od baenog predmeta)
VdS 2163 EN 356 DIN 52290 (zamijenjen s EN)
- P1A -
- P2A -
- - A1
- P3A -
- - A2
- P4A -
EH01 - A3
- P5A -
EH02 - DH4 (nije objavljen)
Ostakljenje, test udarnim oruem (zatita od proboja)
VdS 2163 EN 356 DIN 52290 (zamijenjen s EN)
- P6B B1
EH1 - -
- P7B B2
EH2 - -
- P8B B3
EH3 - -
Protuprovalni prozori (cijeli element)
VdS 2534 DIN EN 1627ff DIN 18054 (zamijenjen s DIN EN)
N WK2 EF0/EF1
A WK3 EF2
B WK4 EF3
C WK5 -
Klasa otpornosti Klasa otpornosti prema EN 356
1 P4A
2 P5A
3 P6B
4 P7B
5 P8B
6 P8B
Klase otpornosti za ostakljenja i prozore
Tablica E.1 Preporuena ostakljenja
Ako se u jednom proizvodu koristi vie stakala, primjerice u izolacijskom staklu, jedno
staklo mora odgovarati klasi otpornosti prema tablici E.1.
U tablici su navedene klase otpornosti ostakljenja i prozora u skladu s VdS smjernica-
ma, europskim standardima i njemakim standardima. Zahtjevi za navedene elemente
rastu odozgo nadolje. Ubudue e podruje sigurnosti za prozore ureivati europski
standardi: EN 16271630.
54
3
.
7
Konstrukcijsko ostakljivanje jest tehnika
ostakljivanja pri kojoj se stakleni proi-
zvodi ne umeu u okvire, ve se lijepe na
podkonstrukcije. U Europu je ta tehnika
stigla prije priblino dvadesetpet godina
iz SAD-a, a interes za nju i u Sloveniji u
posljednje vrijeme sve vie raste.
Tehnika konstrukcijskog ostakljenja arhi-
tektima je znaajno proirila paletu mo-
gunosti za oblikovanje staklenih fasada.
Primjeni navedene tehnike stazu je uta-
balo prvenstveno iskustvo steeno pri-
mjenom trajno elastinih ljepila (brtvila).
Izvanredno kvalitetna funkcionalna ljepila
osiguravaju sigurnost konstrukcije. Obi-
ni okviri u tom sluaju ne dolaze u obzir
jer se staklo rubovima inae lijepi za okvir.
Fuga prenosi sva optereenja (vjetar, vla-
stitu teinu) na podkonstrukciju.
Radioniki izraeni konstrukcijski ele-
menti na objektu spajaju se s osnovnom
konstrukcijom. isto konstrukcijsko osta-
kljenje, pri kojem su sva etiri staklena
ruba nalijepljena i bez (vidljivih) privrsnih,
odnosno sigurnosnih elemenata, pri po-
gledu na fasadu prua izgled homogene
staklene povrine koja prekriva zgradu.
Kod dvostrane izvedbe s dvije suprotno
leee stranice stakla postavljaju se letve
koje osiguravaju vrstu vezu s podkon-
strukcijom. Obostrano konstrukcijsko
ostakljenje moe se izvesti vertikalno ili
horizontalno postavljenim letvicama. Mo-
gua je i ugradnja tokastih mehanikih
sigurnosnih elemenata. Najvaniji zahtje-
vi kod konstrukcijski ostakljenih fasada su
sljedei:
55
Osiguranje kvalitete
Treba izraditi sustav kontrolnih postupaka
za sve faze tehnolokog postupka.
Postupci za kontrolu ulaznih kompone-
nata:
- konstantna kvaliteta povrinske obra-
de profila
- kompatibilnost svih upotrijebljenih
materijala sa silikonom
- praenje i testiranje svih tehnikih
parametara (primjerice natezne vr-
stoe silikona)
Kontrolni postupci tijekom proizvodnje:
- provjera dimenzija
- provjera vremena polimerizacije sili-
kona
Sustav osiguranja kvalitete treba dopuniti
uvoenjem vanjskog nadzora neovisnog
instituta.
Upotreba tipiziranih sistemskih rjeenja
Tipizirana konstrukcijska fasada, koju su
zajedniki razvili proizvoai brtvenih ma-
terijala, montaeri fasada i projektanti su-
stava, od proizvoaa izolacijskih stakala
zahtijeva izradu tehnolokog plana za serij-
sku proizvodnju konstrukcijskih elemena-
ta. Serijska izrada tih elemenata isto tako
zahtijeva specifinu proizvodno-tehniku
opremljenost. Takve elemente graevinar
moe privrstiti na fasadu uobiajenim
metodama. Time su iskljuene promjene
na sigurnosnim komponentama.
Doputenje za konstrukcijska ostaklje-
nja kao lijepljenih staklenih konstrukcija
odreeno je putem EOTA u ETAG 002.
Osim istog konstrukcijskog ostakljenja
danas poznajemo i niz slinih izvedbi.
Mehanika vrstoa i postojanost
ETAG 002 pri konstrukcijskim ostaklje-
njima zahtijeva generalno mehaniko
nosivo lijepljenje.
Radi mehanike postojanosti treba ko-
ristiti posebne silikone za konstrukcij-
sko lijepljenje.
Treba osigurati dovoljno veliku fugu lije-
pljenja.
U nekim sluajevima treba osigurati
podupiranje vanjskog i unutarnjeg sta-
kla.
Brtvljenje izolacijskih stakala
Treba upotrijebiti ispitani sustav dvo-
stupanjskog brtvljenja: unutarnje brtv-
ljenje na osnovi butila i vanjsko siliko-
nom koji je jedino brtvilo otporno na UV
zrake.
Posebnu pozornost treba posvetiti
brtvljenju u kutovima.
Treba precizno odrediti uvjete ugrad-
nje:
- drenaa
- ventilacija i odzraivanje
- vodonepropusnost
- paronepropusnost (prema unutra)
Tono odreen tehnoloki postupak
Treba osigurati tehnoloki postupak koji
e jamiti konstantnu strunu razinu u
serijskoj proizvodnji. Budui da se ne
mogu osigurati jednaki uvjeti kao u pro-
izvodnoj hali (vremenski uvjeti, praina i
neistoa), nije mogue lijepiti elemente
na podkonstrukcije na objektu.
56
3
.
8
4 Izolacijsko staklo
4.1 Definicija izolacijskog stakla
4.2 Tehnoloke izvedbe izolacijskih stakala
4.3 U-vrijednost prema EN 673
4.4 Sposobnost emisije prema EN 673
4.5 g-vrijednost prema EN 410
4.6 Svjetlosna propusnost LT prema EN 410
4.7 R
a
- indeks reprodukcije boja
4.8 Apsorpcija energije
4.9 Faktor osjenavanja
4.10 S - karakteristika selektivnosti
4.11 Procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti R
w
4.12 Uinak dvostrukog stakla
4.13 Pojava interferencije
4.14 Anizotropija
4.15 Temperatura toke oroavanja (TR)
4.16 Odreivanje debljine stakla
58
4
Proizvodnja izolacijskog stakla stara je
ve vie od 60 godina, a prvi patent za
takvo staklo bio je prijavljen jo davne
1865. godine.
Slubenu definiciju pojma izolacijsko
staklo odreuje EN 1279-1. Izolacijsko
staklo je mehaniki stabilna i trajna je-
dinica od minimalno dva stakla koja su
meusobno odvojena jednim ili dvama
meuprostorima te hermetiki zatvorena
po rubovima.
U hermetiki zatvorenom prostoru izme-
u staklenih ploa nema vakuuma, kao
to se esto pogreno navodi, ve suhi
zrak, odnosno plin. Vakuum, naime, iz
statinih razloga nije mogue postii.
4.1 Definicija izolacijskog stakla
59
Izolacijsko staklo s organski lijepljenim
brtvljenjem po rubovima
Lijepljena izolacijska stakla imaju jedno-
struko ili dvostruko brtvljenje. Stakla s
jednostupanjskim brtvljenjem sainjena
su od metalnog okvira (perforirani alumi-
nijski ili pocinani elini distanceri) koji
je napunjen visokoaktivnim sredstvom za
suenje. Fuga, koja nastaje izmeu sta-
klenih rubova i sljemena distancera, po-
punjava se trajno elastinim sredstvom
za brtvljenje. Za stakla manjih dimenzija
fuga se ponekad popunjava i termopla-
stinim sredstvom za brtvljenje, ali za ta-
kvo staklo vrijedi da se s poveavanjem
temperature snano smanjuje njegova
mehanika vrstoa i paropropusnost.
Zbog kratkog ivotnog vijeka danas se
stakla s jednostrukim brtvljenjem prak-
tino vie ne izrauju.
Najkvalitetnija izolacijska stakla a takva
izrauje i poduzee REFLEX izraena su
po sustavu dvostupanjskog brtvljenja. Pri
tom sustavu se na perforirani, distancni
okvir, koji je napunjen sredstvom za sue-
nje, nanosi trajno plastino brtvilo, izrae-
no na osnovi poliizobutilena (butil). To br-
tvilo, koje se naziva i unutarnje ili primarno
brtvilo, nanosi se neprekinuto u obliku tra-
ke jednake irine i debljine na obje bone
plohe distancera. Osnovna funkcija unu-
tarnjeg brtvila je zatita prostora meu
staklima od difundirajue vodene pare.
Nakon sastavljanja oba stakla i okvira,
fuga na sljemenu distancera zapunjava
se trajnoelastinim sredstvom za brtvlje-
nje. To sredstvo, koje se naziva i vanjsko ili
sekundarno, najee je izraeno na bazi
polisulfida (poznato i pod nazivom Thio-
kol), poliuretana ili silikona.
ivotni vijek izolacijskog stakla ovisi o kva-
liteti spajanja staklenih rubova i strunog
ostakljivanja. S obzirom na nain izvedbe
brtvljenja po rubovima izolacijska stakla
dijele se u etiri skupine.
Izolacijsko staklo sa zavarenim staklenim
rubovima
Ta stakla izrauju se tako da se rubovi
obje staklene ploe zagrijavaju do talita,
a zatim se zasuu i stisnu u zajedniki rub.
Meuprostor se dugotrajnim postupkom
puni suhim zrakom ili plinom. Otvori koji
su bili za to potrebni kasnije se staljuju.
Meu takva izolacijska stakla spadaju i
poznati proizvodi s GADO i SEDO.
Izolacijsko staklo s lemljenim staklenim
rubovima
Pri ovom postupku opranim staklenim
ploama najprije se na rubove nanosi ta-
nak sloj bakra, a zatim se pokriva slojem
kositra. Izmeu oba kositrom presvue-
na staklena ruba lemilicom se privruje
distancer od kositra eljene irine. Ni pri
ovom postupku u proizvodu nema sred-
stva za suenje, zato se dobiva dovoljno
suhi prostor izmeu staklene ploe tako
da se staklo dodatno propuhuje jako
vruim zrakom. Zbog visokih trokova i
niske produktivnosti taj se postupak kori-
sti samo jo u vrlo ogranienom opsegu.
Najpoznatiji proizvod iz te skupine izola-
cijskih stakala je staklo Thermopane.
4.2 Tehnoloke izvedbe izolacijskih stakala
60
4
.
2
Izolacijsko staklo s toplinski poboljanim
brtvljenjem po rubovima
U sluaju najnovije tehnologije, TPS, dis-
tanni okvir vie nije od metala, ve se
izrauje od termoplastinih organskih
materijala (Thermo Plast Spacer). Pla-
stini materijal, izraen na bazi butila i
pomijean sa sredstvom z suenje, u vru-
em stanju se u potrebnoj irini nanosi na
rub stakla. Nakon hlaenja materijal ima
dovoljno visoku mehaniku vrstou te
moe preuzeti ulogu distannog okvira,
a istodobno predstavlja odlinu prepre-
ku za vodenu paru koja prodire. Na kraju
proizvodnog procesa fuga izmeu oba
staklena kraka iznad sljemena distancera
popunjava trajno elastinim sredstvom za
brtvljenje (polisulfidom). Brtvljenje ruba,
koje se izvodi tim materijalima, predstav-
lja manji toplinski most, to je u uspored-
bi s metalom izrazita prednost. Toplinski
poboljano rubno brtvljenje znai da na
dodirnim mjestima izmeu stakla i pro-
zorskog okvira tee dolazi do konden-
zacije vodene pare (pomak izoterme 10
C kroz prozorsko krilo pomie se pod
staklo u dubinu utora). Bolja sposobnost
toplinske izolacije rubova u minimalnom
opsegu se iskazuje i u zajednikom ko-
eficijentu prolaza topline (U-vrijednost).
Alternativa TPS sustavima su klasini
sustavi s dvostupanjskim brtvljenjem pri
kojima se umjesto metalnog distancera
koristi distancer koji je kombinacija PVC-
a i tankog lima. REFLEX koristi proizvod
poduzea TGI (vidi poglavlje 6.3).
Danas se gotovo iskljuivo izrauju izo-
lacijska stekla s dvostupanjskim brtvlje-
njem, s obzirom na to da ta stakla imaju
vrlo dug ivotni vijek. Osim gore opisanog
sustava postoje i druge vrste izolacijskih
stakala s dvostrukim brtvljenjem.
Za strukturna ili sastavljena ostakljenja
ili ostakljenja nadsvjetla, dakle posvuda
tamo gdje su ostakljenja izloena sna-
nom utjecaju UV-zraka, mogu se koristiti
samo izolacijska stakla kod kojih se kao
vanjsko brtvilo upotrebljava silikon. Meu
trajno elastinim materijalima silikon je
jedini koji se kemijski ne razgrauje pod
utjecajem ultraljubiastih zraka. Meu-
tim, njegova molekularna struktura ima tu
slabost da zbog slabe povezanosti mo-
lekula ne predstavlja prepreku za difun-
dirajue molekule lakih plinova na pri-
mjer, molekule argona. Zato se ta stakla
u pravilu ne mogu izraivati i kao toplinski
zatitna stakla s plinskim punjenjem, ali je
razvojem tehnologije poduzee REFLEX
uspjelo da novim pristupom ipak izradi
izolacijska stakla koja su brtvljena siliko-
nom i punjena argonom. Proizvodima s
tim znaajkama uz naziv proizvoda do-
daje se i UV (primjerice RX WARM UV, RX
SUN UV, RX SAFE UV).
Tipine izvedbe izolacijskih stakala
3
Rubovi
dvostupanjski
lepljeni
2
Rubovi
zavareni
1
Rubovi
lemljeni
61
4
.
2
4.3 U-vrijednost prema EN 673
-vrijednost
Linearni koeficijent prolaza topline ka-
rakterizira toplinske mostove za pojedine
dijelove graevinskog elementa. Nakon
odreivanja standarda EN ISO 10 077
pri odreivanju vrijednosti koeficijenta
topline kroz prozor (U
w
) mora se uzeti u
obzir i vrijednost linearnog koeficijenta .
Za prozore, toplinske mostove definiraju
utjecaji prozorskog krila, izolacijskog sta-
kla i njegovog distancera. Nije mogue
odreivanje vrijednosti samo za izola-
cijsko staklo.
Preuzimanjem novih europskih standarda
opratamo se od stare oznake za odrei-
vanje vrijednosti prolaza topline kroz ma-
terijal: simbol k, koji je bio stara oznaka
za koeficijent prolaza topline, zamijenio je
simbol U.
Koeficijent prolaza topline U jo uvijek je
sredinja fizikalna karakteristika za odre-
ivanje vrijednosti toplinskih gubitaka
kroz neki graevinski element. Koefici-
jent predstavlja koliinu toplinske ener-
gije koja se u odreenom vremenu i uz
razliku temperature 1 K (izmeu vanjske
i unutarnje povrine) gubi kroz povrinu
veliine 1 m
2
. to nia je U-vrijednost, to
bolja je sposobnost toplinske izolacije.
Fizikalna jedinica za mjerenje U-vrijedno-
sti je W/m
2
K. Vrijednost se odreuje po-
mou izrauna prema standardu EN 673
ili mjerenjem prema standardu EN 674.
Kada su uvjeti rubova jednaki, izrauna-
vanjem i mjerenjem dobivaju se uspore-
dive U vrijednosti. Ta tehnika mjerenja
ne obuhvaa toplinske mostove koji se u
praksi obino pojavljuju.
62
4
.
3
4.4 Sposobnost emisije prema EN 673
Normalna emisijska sposobnost
n
prema EN 673
Pri odreivanju normalne emisijske spo-
sobnosti
n
prema EN 673 koristi se gore
opisani postupak mjerenja, a pritom se
odreuje vrijednost 30 valnih duljina iz-
meu 5,5 m i 50 m. Iz tih pojedinih vri-
jednosti odreuje se srednja vrijednost
uzimajui u obzir rasporeivanje tempe-
raturne emisije pri + 10 C. Rezultat se
oznaava kao normalna emisijska spo-
sobnost
n
.
Deklarirana emisijska sposobnost
d
prema EN 1096
Deklarirana vrijednost emisijske sposob-
nosti
d
jest dana nazivna vrijednost nor-
malne emisijske sposobnosti proizvoa-
a bazinog stakla.
Stakla s toplinskom zatitom i neka sta-
kla sa zatitom od sunca zbog metalnih
slojeva imaju vrlo niske koeficijente emi-
sijske sposobnosti (izmeu 0,1 i 0,02).
Zbog njihove niske emisivnosti u struci se
esto nazivaju low-e stakla (Low-Emi-
ssivity Glass). Prema koeficijentu obi-
no staklo emitira priblino 83 % primljene
energije, a nisko-emisijsko staklo samo
od 2 do 10 %.
Emisijska vrijednost () predstavlja od-
nos izmeu koliine energije, koju emitira
neko tijelo, i koliine energije, koju bi uz
iste temperaturne uvjete emitiralo crno
tijelo. Emisijska sposobnost obinog
stakla vrlo je visoka: 83,7 %. S obzirom
na toplinsku zatitu izolacijskog stakla to
znai: to je nia sposobnost emitiranja,
toliko je bolja U vrijednost. U prolosti
su se U vrijednosti stakla uvijek mjerile
u ureajima za testiranje, a danas su na
raspolaganju pouzdani raunski postup-
ci (EN 673). Za izvedbu izrauna izmeu
ostalog je potrebna i vrijednost .
Odreivanje emisijske sposobnosti izvodi
se mjerenjem refleksije povrine grae-
vinskog elementa. Ovdje treba naglasiti
da upadni kut lei blizu vertikale proma-
trane povrine i mjerenje se provodi na
razliitim valnim duljinama. Tako odree-
na vrijednost refleksije R u skladu s jed-
nadbom
= 1 R
preraunava se u emisijsku vrijednost.
Budue da tehniki nije mogue provodi-
ti mjerenja s upadnim kutom 0, mjerenje
se openito provodi za srednji upadni kut
10.
63
4
.
4
4.5 g-vrijednost prema EN 410
Ukupan prolaz suneve energije kroz izolacijsko staklo RX WARM 1,1 raspodjela upadne energije (EN 410).
ranje kapaciteta klimatskih naprava. Za
samostalne je zgrade, meutim, poeljno
da ta vrijednost bude to via. Tako e
staklo doputati iskoritavanje pasivne
suneve energije, a time se evidentno
smanjuju trokovi grijanja. g-vrijednost
sastoji se od dva udjela energije: energije
koja se izravno proputa (ET) i energije
koja se sekundarno emitira (q
n
).
g = ET + q
n
Donedavno su se podaci za g-vrijednost
dobivali mjerenjem prolaza prema meto-
di koju je propisivao standard DIN 67 507.
Metoda mjerenja prema europskom stan-
dardu EN 410 je identina, a promijenjen
je spektar umjetnog emitiranja suneve
energije iji se prolaz mjeri laboratorijski.
Zbog te promjene nove su vrijednosti u
pravilu 2 do 3 % vie od starih.
g
EN
= g
DIN
+ 2 - 3 %
g-vrijednost deklarirana prema EN 410 (u
talijanski i engleskoj terminologiji naziva
se sunani faktor, odnosno SF) u posto-
cima predstavlja vrijednost ukupnog pro-
laza sunane energije kroz ostakljenje.
Pri mjerenju prolaza suneve energije
kroz staklo uzima se u obzir emitiranje
cijelog sunevog spektra (suneve zrake
valnih duljina od 300 do 2.500 nm). Emi-
tirano staklo odbija dio suneve energije
(refleksija energije - ER), dio apsorbira
(apsorpcija energije - EA), a ostatak kroz
njega izravno prolazi (transmisija energije
ET). Apsorbirana energija zagrijava sta-
klo, a ono pri hlaenju navedenu energiju
djelomino emitira prema van, a ostatak
prema unutra (q
n
i q
z
).
Poznavanje vrijednosti g za odreeno
staklo vano je za svaki tip strukture. U
poslovnim zgradama, u kojima je poelj-
na to nia vrijednost, podatak nam kae
kakva se zatita od sunevih zraka moe
oekivati. Informacija je vana za plani-
100 %
Suneve
energije
Refleksija suneve
energije 29 %
Sekundarno emitiranje
energije prema
van q
z
= 11 %
Cjelokupni prolaz suneve energije g=60 %
Direktno proputena
suneva energija 52 %
Sekundarno emitiranje
energije prema
unutra q
n
=8 %
64
4
.
5
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
300 500 700 900 1100 1300 1500 1700 1900 2100 2300 2500
4.6 Svjetlosna propusnost LT prema EN 410
Osnovna veliina 100 % odgovara ne-
ostakljenom graevinskom otvoru. Pri-
rodna dnevna svjetlost ugodnija je od
umjetne, zato pozitivno utjee na ovje-
ka. Osim toga, u sluaju da se umjetna
svjetlost zamijeni prirodnom, ouva se i
relativno mnogo energije. Stupanj pro-
pusnosti svjetlosti mora se prilagoditi na-
mjeni objekta i njegovoj okolici. Moraju se
uzeti u obzir i propisi koji odreuju stupanj
osvijetljenosti pojedinog radnog mjesta
te po potrebi treba poveati ukupnu osta-
kljenu povrinu.
Propusnost RX WARM i obinog izolacijskog stakla s obzirom na raspodjelu intenzivnosti sunevog spektra.
Stupanj propusnosti (transmisije) osvjet-
ljenja definirana je vrijednou u %. Ta
vrijednost govori koliko postotaka vidlji-
vog dijela suneve energije (od 380 do
780 nm) prodire kroz odreeno zastaklji-
vanje. Propusnost ovisi o debljini stakla,
njegovoj kemijskoj strukturi, a u sluaju
dodatnih slojeva na staklu i o znaajkama
tih slojeva.
Vrsta stakla LT (%) Ug (W/m
2
K)
Jednostruko float staklo 5 mm 89 5,8
Izolacijsko staklo RX 2,9 82 2,7
Izolacijsko staklo RX WARM 1,1 80 1,1
Ukupna suneva energija 100 %
Vidljiva svjetlost
55 %
Toplina
41 %
UV
4 %
R
e
l
a
t
i
v
n
a

i
n
t
e
n
z
i
v
n
o
s
t

z
r
a
e
n
j
a
R
e
l
a
t
i
v
n
a

o
s
j
e
t
l
j
i
v
o
s
t

o
k
a
Valna duljina (nm)
Proputena energija s obzirom na sunev spektar
Propusnost RX WARM i obinog izolacijskog stakla s
obzirom na raspodjelu intenzivnosti sunevog spektra.
* raspodjela energije prema DIN EN 410
RX WARM 1,1
Obino izolacijsko
staklo
Vidljiva svjetlost 75 % 79 %
Toplina 29 % 66 %
Ukupna energija 52 % 73 %
Sunev spektar Osjetljivost oka
Izolacijsko staklo RX WARM 1,1
Obino izolacijsko
staklo
65
4
.
6
4.7 R
a
- indeks reprodukcije boja
4.8 Apsorpcija energije
Osim propusnosti i refleksije, apsorpcija
je trei element koji definira prolaz ener-
gije kroz ostakljenje.
% transmisije + % refleksije + % apsorpcije = 100 %.
Tijekom apsorpcije, energija sunevih
zraka mijenja se u toplinsku energiju, a
ona ponekad moe zagrijati staklo (pone-
kad i vrlo jako). Neka stakla pod odree-
nim se uvjetima zagrijavaju do te mjere da
dolazi do prekoraenja vrstoe na savi-
janje i staklo puca. Kako bi se to izbjeglo,
stakla s apsorpcijom viom od 50 % pret-
hodno se kale (toplinski obrauju).
Reprodukcija boja vrlo je vana za fizi-
oloko ponaanje, kao i s nekih psiho-
lokih i estetskih aspekata. Promjene u
spektralnoj strukturi upadnog svjetla do
kojih dolazi pri prolazu kroz ostakljenje,
utjeu na klimu boja u prostoru. Indek-
som R
a,D
oznaava se prepoznavanje
boja pri dnevnoj svjetlosti, prvi put u pro-
storu i drugi put pri pogledu kroz staklo.
Na slian nain odreuje se indeks R
a,R
,
kojim oznaavamo prepoznatljivost boja
pri pogledu na vanjsku stranu stakla.
Sposobnost reprodukcije boja za poje-
dino staklo prema EN 410 odreuje se
indeksom R
a
. Skala faktora R
a
dostie vri-
jednost 100. Najvea vrijednost R
a
, koju
moe imati ostakljenje, iznosi 99, to s
aspekta boje znai neutralan pogled na
staklo i kroz njega. Kao osnovna vrsta
svjetlosti normirana je vrsta D 65.
66
4
.
7
4.9 Faktor osjenavanja
4.10 S - karakteristika selektivnosti
Ta vrijednost izraava odnos izmeu svje-
tlosne propusnosti i propusnosti cijele
suneve energije za staklo.
S = LT/g
Via selektivnost odraava povoljniji od-
nos. Stakla sa zatitom od sunca koja
su izraena pirolitikom metodom (vr-
sti premazi metalnih oksida) imaju nisku
selektivnost (priblino 1). To znai da se
s rastuom zatitom od sunca smanjuje
svjetlosna propusnost tog stakla.
Primjer:
RX SUN SSS Grey:
LT = 26 %; g = 28 %; S = 26/28 = 0,92
Za stakla sa zatitom od sunca koja su
izraena po metodi katodnog nanoe-
nja slojeva u vakuumu (meko nanoenje
metala) karakteristina je visoka selektiv-
nost. Ta stakla, usprkos odlinoj zatiti od
suneve energije, jo uvijek proputaju
mnogo vidljive svjetlosti.
Primjer:
RX SUN Neutral 68/37:
LT = 68 %; g = 37 %; S = 68/37 = 1,84
Ovaj faktor, koji se u strunim krugovima
naziva i shading-coefficient (Sc), a u nje-
makoj terminologiji b-faktor, vrlo je va-
an za projektiranje uinkovitih klimatskih
ureaja u zgradama.
Faktor b je koeficijent izmeu propusno-
sti suneve energije (g) kroz odabrano
ostakljenje i g-vrijednosti za standardno
izolacijsko staklo koji je u VDI-smjernica-
ma 2078 definiran kao 0,80.
b g
ostakljenja
/0,80
Za jednostruko staklo od 3 mm vrijedi:
b g
ostakljenja
/0,87
Primjer 1:
RX SUN SSS Clear: g = 56 %; b = 0,7
Primjer 2:
RX SUN Neutral 68/37: g = 37 %; b = 0,46
Iz oba se primjera vidi da se za uinkovito
osjenavanje objekta mora odabrati sta-
klo s niskim faktorom osjenavanja.
67
4
.
9
4.11 Procijenjena vrijednost zvune izolacijske
sposobnosti R
w
Razina zvuka
Razina zvuka subjektivno je izmiljena
vrijednost kojom se prikazuje snaga zvu-
ka. Promjena razine zvuka za 10 dB znai
udvostruivanje snage zvuka. Odnosno,
u skladu s logaritamskom skalom, po-
boljanje zvune zatite za 10 dB znai
upola manje zvuno optereenje.
Poboljanje priguivanja zvuka
Kada se tijekom sanacije objekta eli
poboljati i priguivanje buke, mora se
odabrati takvo ostakljenje koje e u us-
poredbi sa starim imati barem 5 dB bolje
izolacijske sposobnosti.
Razina zvuka u ljudi:
normalni govor 55 - 65 dB
glasan govor do 85 dB
glasno pozivanje do 100 dB
pjevanje do 85 dB
Kada buka u okolini premauje vrijednost
65 dB, sporazumijevanje normalnim go-
vorom nije mogue.
Vrijednost zvune izolacijske sposobno-
sti (R) za neki graevinski element ovisi
o frekvenciji koju ima izvor buke. Grae-
vinskim elementima mjeri se izolacijska
sposobnost u frekvencijskom podruju
od 100 do 3.150 Hz.
Mjerenje zvune izolacijske sposobnosti
u biti je jednostavno mjerenje otpora ko-
jim se graevinski element odupire prola-
sku valova. R oznaava 10-struki viekrat-
nik logaritamskog odnosa izmeu tlane
sile (P1) koju imaju valovi kada nalete na
prepreku i sile (P2) koju imaju valovi nakon
to poslije prolaska napuste medij.
Primjer za staklo od 4 mm:
Ako u prvu povrinu stakla udari 1.000.000
elektrona, a sa suprotne strane ga napu-
sti samo 1.000, otpor se dobiva iz izraza
R = 1.000.000 : 1.000 = 1.000
Tako visoke brojke nisu praktine za sva-
kodnevnu uporabu. Zato se vrijednost
zvunog priguivanja i vrijednost inten-
zivnosti zvuka prikazuju u obliku logari-
tamskih vrijednosti.
Otpornost
Deseta
potenca
U Belima
U
decibelima
10 10
1
1 10
20 10
1,3
1,3 13
100 10
2
2 20
1000 10
3
3 30
10000 10
4
4 40
1000000 10
5
5 50
Poboljanje
priguivanja zvuka
Fizioloki osjeaj
0 2 dB Bez promjena
3 5 dB Osjea se minimalna promjena
6 10 dB Osjea se promjena
11 20 dB Velika, uvjerljiva promjena
preko 20 dB Vrlo velika promjena
68
4
.
1
1
DIN 4109 definira sljedee oznake:
Radi uzimanja u obzir razliitih frekvencij-
skih spektara buke u stambenom okrue-
nju i okruenju s prometom, standard EN
ISO 717-1 uveo je vrijednosti C i C
tr
koje su
namijenjene prilagoavanju tim spektrima.
Vrijednosti C i C
tr
lee izmeu 0 i 10 dB. to
su manje negativne vrijednosti C i C
tr
, to je
povoljnija frekvencijska krivulja izmjerenog
graevinskog elementa. Mjerenje se zapi-
suje na sljedei nain: R
w
40 (-1; -5) dB
Oznaka Znaenje
R'w Procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti u dB s prijenosom zvuka putem prateih graevinskih elemenata
Rw Procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti u dB bez prijenosa zvuka putem prateih graevinskih elemenata
R'w,res Ukupna procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti cijele graevinske konstrukcije
Rw,P Procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti u dB izmjerena u laboratoriju
Rw,R Procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti u dB raunska vrijednost
Rw,B Procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti u dB izmjerena na gradilitu.
Izvor buke Pripadajua prilagoena vrijednost
- aktivnosti u stambenom okruenju (govor, glazba, radio, TV)
- djeja igra
- promet na tranicama, srednje i visoke brzine
- promet na autocesti > 80 km/h
- reaktivni zrakoplov na maloj udaljenosti
- industrija koja stvara buku srednje i visoke frekvencije
C
(spektar br. 1)
- cestovni promet u mjestu
- promet na tranicama, male brzine
- zrakoplovi s propelerom
- reaktivni zrakoplov na veoj udaljenosti
- disko-glazba
- industrija koja stvara buku niske i srednje frekvencije
Ctr
(spektar br. 2)
R
W
procijenjena vrijednost zvune izolacijske sposobnosti
Primjer:
Ostakljenje ima sljedee vrijednosti:
Rw = 40 (-1; -5) dB
Zvuna izolacijska sposobnost u odnosu na buku u prostoru:
Rw = 40 -1 = 39 dB
Zvuna izolacijska sposobnost u odnosu na buku koju stvara zrakoplov:
Rw = 40 -5 = 35 dB
Vrijednosti za prilagoavanje C100-5000 i Ctr 100-5000 dodatno uzimaju u obzir proireni spektar
izmeu 100 i 5000 Herza.
Za procjenu zvune izolacijske sposobno-
sti odreenog ostakljenja prema zahtjevi-
ma iz EN 20140-3 (mjerenja) i EN ISO 717-1
(davanje rezultata, mjerna krivulja) koriste
se vrijednosti procijenjenog priguivanja
zvuka. Rezultati mjerenja otpora pri razlii-
tim frekvencijama umeu se u koordinatni
sustav i povezuju u krivulju. Ona se uspo-
reuje s krivuljom mjerenja, a iz odstupanja
se izraunava procijenjena vrijednost R
W
.
69
4
.
1
1
Navedena pojava moe se objasniti inje-
nicom da se meustaklo pri promjenama
tlaka i temperature ne deformira, ali se tim
snanije deformiraju oba vanjska stakla.
Zbog toga uinak dvostrukog stakla pri
troslojnom izolacijskom staklu mnogo
snanije optereuje nego pri dvoslojnom.
To znai i poveanu vjerojatnost loma,
odnosno veu opasnost od nastanka
kondenzata u MSP-u.
Vea deformacija vanjskog stakla moe
predstavljati ozbiljnu prepreku i u slua-
ju kada elite (zbog ugraenog bekog
kria) na njega nalijepiti vanjske ukrasne
letve.
Optiki fenomen izolacijskog stakla
Prostor izmeu stakala (MSP) u izolacij-
skom staklu za vanjtinu predstavlja her-
metiki zatvoren volumen u kojem vrijede
svi plinski zakoni. Budui da su staklene
ploe zbog rubnog spoja na rubovima
kruto uvrene, djeluju kao membrane.
Pri svakoj promjeni temperature ili tlaka
zraka mijenja se volumen u prostoru iz-
meu stakala. Ta promjena izaziva defor-
maciju (uleknue ili izboenje) obje sta-
klene ploe, a posljedica tih deformacija
su manja ili vea iskrivljenja refleksijske
slike na vanjskim povrinama stakala. Ta
fizikalna pojava, koja se naziva uinak
dvostrukog stakla ili fenomen izolacijskog
stakla, ne moe se izbjei. Spomenuti fe-
nomen je to izrazitiji, to je vea povrina
stakla, odnosno to je iri prostor izmeu
stakala.
Taj uinak u odreenom smislu svjedoi
o kvaliteti izolacijskog stakla jer dokazuje
da je izolacijsko staklo hermetiki zatvo-
reno te zato u prostoru izmeu stakala ne
moe doi do kondenzacije.
Fenomen izolacijskog stakla posebno je
izrazit pri troslojnom staklu, gdje se irine
oba MSP zbrajaju i tako djeluju kao me-
uprostor dvostruke irine (volumen). To
znai sljedee: izolacijsko staklo struk-
ture 4-12-4-12-4 fizikalno se ponaa kao
staklo strukture 4-24-4.
4.12 Uinak dvostrukog stakla
70
4
.
1
2
Kaljeno sigurnosno staklo, odnosno
djelomino kaljeno staklo (ESG/TVG),
tijekom termike obrade mijenja napon.
Tijekom tog postupka u staklu nastaju
polja napona koja u polariziranoj svjetlo-
sti mogu izazvati dvostruki lom svjetlosti.
Zato ponekad (pod posebnim svjetlo-
snim uvjetima) tijekom promatranja ka-
ljenog stakla i djelomino kaljenog stakla
vidimo polarizacijska polja u obliku raznih
uzoraka. Taj fenomen je specifian samo
za kaljeno, odnosno djelomino kaljeno
staklo. Ovisno o vremenskim uvjetima,
jedan dio dnevne svjetlosti uvijek je u po-
lariziranom stanju.
Odlina planparalelnost, koju ima zrcalno
staklo, pod odreenim svjetlosnim uvje-
tima moe biti uzrok za nastajanje po-
sebnih optikih pojava. Oni se iskazuju u
obliku mrlja, pruga ili krugova u duginim
bojama. Ako staklo pritisnete na mjestu
na kojem je ta pojava vidljiva, pojava e
promijeniti poloaj.
Pojava interferencije svjetlosti fizikalno
je uvjetovana lomom svjetlosti na tankim
slojevima jednake debljine. Pojavljuje se
samo u sluajevima kada jedno za dru-
gim slijede barem dva float stakla. Na-
stanak pojave ovisi i o lokalnim uvjetima
osvjetljenja, geometrije i poloaja stakla
te upadnog kuta svjetla. Openito je to
vrlo rijetka pojava koja moe nastati samo
u sluaju istodobnog djelovanja vie fak-
tora. Vidljiva je samo kada se promatra
pod odreenim kutom, u pravilu pri po-
gledu na staklo i samo rijetko pri gledanju
kroz staklo.
Pojava interferencije samo je odbljesak
iznimne planparalelnosti (ravnosti) float
stakla. Budui da je fizikalno uvjetovan,
ne moemo ga izbjei, zato i ne moe biti
predmet reklamacij.
Interferencija pri izolacijskom staklu s jednakim
debljinama pojedinih stakala.
4.13 Pojava interferencije
4.14 Anizotropija
71
4
.
1
3
Temperatura TR na unutarnjoj (sobnoj)
povrini izolacijskog stakla
Kondenzacija vodene pare na unutarnjim
povrinama izolacijskih stakala moe se
pojaviti u sljedeim sluajevima:
Topao zrak, koji na sebe moe vezati
vie vodene pare nego hladni zrak, u
kontaktu s hladnom povrinom naglo
se hladi. Pritom se dio vodene pare na
povrini stakla kondenzira.
Relativno hladan zrak dodatno se ovla-
uje. Takve kondenzacije vrlo esto
se primjeuju u kuhinjama, vlanim
prostorima i spavaim sobama. U tim
prostorima na hladnim staklenim povr-
inama ve u relativno kratkom vreme-
nu moe doi do kondenzacije vodene
pare.
Mogunost kondenziranja vodene pare
na staklenim povrinama moe se sna-
no smanjiti upotrebom toplog stakla RX
WARM 1,1. Poznato je da se tom staklu
zbog niskog koeficijenta toplinskog pro-
laza jako podie temperatura na povrini
koja je okrenuta prema prostoru. To se
dobro vidi i na dijagramu na prethodnoj
strani. Visoki sadraj vlage u prostorima
moe se jednostavno i uinkovito sprije-
iti samo pravilnim prozraivanjem (vidi
poglavlje 3.4).
Toka oroavanja ona je temperatura pri
kojoj zrak (ili plin) dostie 100 % relativnu
vlanost. Ako se pri nepromijenjenom
sadraju vodene pare u zraku njegova
temperatura snizi, vlaga e se kondenzi-
rati. Kondenzat e se najprije pojaviti na
najhladnijim povrinama, a to su obino
staklene povrine. Temperatura toke
oroavanja moe se dostii na razliitim
mjestima.
Temperatura toke oroavanja u MSP-u
izolacijskog stakla
Pri pravilno izraenom izolacijskom sta-
klu toka oroavanja u meuprostoru u
vrijeme izrade mora biti pri temperaturi
nioj od -60 C. To se moe dostii po-
mou odgovarajueg aktivnog sredstva
za suenje i odlinog brtvljenja po rubo-
vima. Temperatura TR, koja se odreuje
prema EN 1279, jedan je od najvanijih
kvalitativnih kriterija izolacijskog stakla
jer osigurava dugi ivotni vijek.
4.15 Temperatura toke oroavanja (TR)
72
4
.
1
5
Dijagram toke oroavanja s primjerom
100 %
80 %
60 %
40 %
20 %
3
0

C
2
0

C
1
0

C
0

C
-

1
0

C
-

2
0

C
-

3
0

C
-

4
0

C
-

4
8
,
2

C
-

5
0

C
[ W/m
2
K ]
U = 1,1
U = 1,4
U = 1,6
U = 1,8
U = 3,0
U = 5,8
30 C
21 C
20 C
10 C
0 C
- 10 C
R
e
l
a
t
i
v
n
a

v
l
a
n
o
s
t

z
r
a
k
a
V
a
n
j
s
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a
Vanjska temperatura
T
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

p
r
o
s
t
o
r
a
Pomou dijagrama moe se odrediti ona vanjska temperatura, pri kojoj e se s unu-
tarnje strane stakla pojaviti kondenzat (toka oroavanja).
Prikazani primjer: RX WARM 1,1, U vrijednost 1,1 W/m
2
K,
temperatura prostora + 21 C, relativna vlanost zraka 50 %. Rezultat: kondenzat se
pojavljuje tek pri vanjskoj temperaturi - 48,2 C
73
4
.
1
5
Potrebna debljina stakla odreuje se u
skladu sa zahtjevima u Tehnikom pra-
vilniku za upotrebu linijski uvrenog
ostakljenja (TRLV vidi poglavlje 6.9).
Debljina stakala za ostakljenja koja tite
od pada u dubinu (ograde) odreuje se
u skladu sa zahtjevima Tehnikog pra-
vilnika za upotrebu ostakljenja koji tite
od pada u dubinu (TRAV vidi poglav-
lje 6.9). Debljine stakla, za ona ostaklje-
nja koje u tim pravilima nisu opisane, uz
uzimanje u obzir opih pravila i poznatih
ishodita, odreuju se pomou izrauna
statike.
Maksimalne dimenzije dane u ovoj knjizi
navode se u odnosu na proizvodno-teh-
nike mogunosti. Naruitelj proizvoda
od stakla sam odgovara za pravilno di-
menzioniranje debljine stakla u skladu s
vaeim tehnikim pravilnicima.
4.16 Odreivanje debljine stakla
povrinu dostigne toku oroavanja, vode-
na para e se izluiti u obliku kondenzata.
Oroenje e nestati im se povrina stakla
zagrije vie od okolnog zraka (pri pojavi
prvih sunevih zraka). Koliina razmjene
energije zraenja smanjuje se s povea-
vanjem kuta izmeu stakla i neba. Zato je
pojava esta samo na krovnim prozorima.
Za nastanak rose na vertikalnim ostaklje-
njima sama razmjena energije zraenja nije
dovoljna. Na fenomen utjee i orijentacija
zgrade i konfiguracija zemljita. Nastanak
kondenzata na sobnoj i na vanjskoj strani
izolacijskog stakla uvjetovan je fizikalno i
klimatski, zato ne moe biti predmet rekla-
macije.
Temperatura TR na toplinskim mostovima
Zbog ugraenih materijala i/ili utjecaja
geometrije te konstrukcije u graevini je
esta pojava nastanak toplinskih mosto-
va. Na mjestima oko njih nastaju intenziv-
niji toplinski tokovi. Zbog tih tokova tem-
peratura tih povrina nia je od mjesta na
kojima nema smetnji. Pri odreenim kli-
matskim uvjetima na tim (hladnijim) mje-
stima kondenzira se vodena para.
Temperatura TR na vanjskoj povrini
izolacijskog stakla
U odreenim sluajevima ta pojava pri-
mjetna je kod toplih stakala RX WARM 1,1.
Prvenstveno u jutarnjim satima vanjsko se
staklo moe ohladiti na temperaturu koja je
nia od temperature oroavanja. Ta pojava
u prirodi se naziva rosom i dobro je poznata
prvenstveno onim osobama koje svoje au-
tomobile nou ostavljaju na otvorenom.
Za izolacijsko staklo vrijedi da e se vanjska
stakla oroavati utoliko ee ukoliko su
manji toplinski gubici kroz njega (to je nia
njegova U-vrijednost). Kako bi ta pojava na-
stala, staklena povrina mora biti hladnija
od okolnog zraka. Izmeu vanjske povri-
ne izolacijskog stakla i neba permanentno
se dogaa razmjena energije zraenja. Pri
tom procesu staklena povrina odaje jedan
dio svoje energije i zato se jo dodatno hla-
di. Koliko toplote e staklo odavati ovisi o
tzv. temperaturi zraenja na nebu. U jasnoj
hladnoj noi nebo moe imati tempera-
turu od -40 do -50 C. Zahvaljujui velikoj
sposobnosti zraenja staklo e se ohladiti
vie od ostalih dijelova krova (fasade). Ako
okolni zrak uz tako pothlaenu staklenu
74
4
.
1
5
5 Proizvodni program
5.1 Sustav kvalitete
5.1.1 Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla
5.1.2 Oznaka CE europska norma za proizvode
5.2 Sustav izrade izolacijskog stakla REFLEX prema EN 1279
5.3 Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9
5.4 Toplo staklo Low-e
5.4.1 Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima
5.4.2 Stakla s mekim dodatnim slojevima: low-e i visokoselektivna stakla sa zatitom
od sunca
5.4.3 Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim slojem
5.4.4 Izolacijsko staklo - RX WARM
5.4.5 Izolacijsko staklo - RX WARM C
5.4.6 Troslojna sta s toplinskom zatitom za niskoenergijske i pasivne kue
5.4.7 Viefunkcijska izolacijska stakla RX SAFE 1,1 VSG
5.5 Stakla sa zvunom izolacijom RX PHONE
5.5.1 Osnove graevinske fizike
5.5.2 Spektralne korekcijske vrijednosti (C,C
tr
)
5.5.3 Ostali kriteriji koji se moraju uvaiti pri planiranju upotrebe stakala sa zvunom
izolacijom
5.5.4 Proizvodni program stakala sa zvunom izolacijom RX PHONE
5.6 Izolacijska stakla sa zatitom od sunca RX SUN
5.6.1 Teorija
5.6.2 Apsorpcijska stakla sa zatitom od sunca
5.6.3 Refleksna stakla sa zatitom od sunca
5.6.4 Kombinirana stakla sa zvunom i toplinskom zatitom
5.6.5 Visokoselektivna stakla sa zatitom od sunca
5.6.6 Stakleni parapeti REFLEX
5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE
5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12 150
5.7.2 Obrada kaljenog stakla
5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla
5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije
76
5
5.8 Djelomino kaljeno staklo RX SAFE TVG
5.8.1 Znaajke
5.8.2 Podruja primjene
5.8.3 Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla
5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE
5.9.1 Lijepljeno staklo za zatitu ljudi i imovine
5.10 Praktina upotreba sigurnosnih stakala
5.10.1 Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla
5.10.2 Horizontalno preklopne stijene
5.10.3 Kaljeno emajlirano staklo
5.10.4 Kaljeno staklo sa sitotiskom
5.10.5 Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm
5.10.6 Staklo za hodanje RX LAMISTEP
5.11.1 Klasina konstrukcijska fasada
5.11.2 Fasadni sustav REFLEX SG
5.11.3 Fasade s ovjeenim staklenim parapetima
5.12 Tokasti drai RX Point
5.13 Vatrootporno staklo
5.13.1 Podruje primjene
5.13.2 Terminologija i standardi
5.13.3 Opisi, sastavi i nain djelovanja
5.13.4 Proizvodni program
5.14 Staklo bez refleksije
5.15 Bezbojno staklo
5.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje
5.16.1 Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima
5.16.2 Stakla nepravilnih oblika (modeli)
5.16.3 Ukrasni profili u MSP-u
77
5
Poznat i kontroverzan arhitekt Hundertwa-
sser ovojnicu zgrade nazvao je ovjekovom
treom koom jer je njezina primarna zadaa
tititi ovjeka od vanjskih utjecaja. Kao bitan
dio ovojnice staklo se od ostalih komponenti
razlikuje u prvom redu po transparentnosti.
U suprotnosti od krova ili zida, ta znaajka
stakla omoguava nam iskoritavanje dnev-
ne svjetlosti i energije suneva zraenja.
Staklo je tako atraktivan graevinski element
upravo zbog te komunikativnosti, odnosno
povezivanja unutranjosti zgrade s okoli-
com. Njegova iroka upotreba na fasadama
stambenih ili poslovnih zgrada istovremeno
je i vrlo estetska. Zrani prostori puni svjetlo-
sti unapreuju stambeni standard jer pobolj-
avaju raspoloenje i pomau u postizanju
veeg zadovoljstva tijekom boravka i rada.
Uz to suvremeno graevinarstvo pred staklo
postavlja i mnoge druge zahtjeve. To su:
uteda energije
toplinska zatita
zatita okolia
zatita od buke
zatita od sunca
zatita objekata
zatita osoba
zatita od poara
iskoritavanje suneve energije
mogunost estetskog oblikovanja
iroka namjena i iskoristivost
Tvrtka REFLEX svojim irokim izborom vi-
efunkcijskih stakala moe zadovoljiti svaki
od tih zahtjeva. Slovensko zakonodavstvo
o ekonominoj potronji energije, jednako
kao i europska, oekuje od krajnjeg kori-
snika koritenje stakala, odnosno prozo-
ra, s toplinskom zatitom. Ve prije mnogo
godina u tvrtki REFLEX smo se prilagodili
tom trendu i svim posebnim staklima iz svog
proizvodnog programa dodali smo funkciju
toplinske zatite.
5.1 Sustav kvalitete
Na klasifikaciju konkurencije na tritu
sve vie utjee kvaliteta. Zahtjevi korisni-
ka s jedne strane i usklaivanje europ-
skog zakonodavstva s druge strane sve
vie se koncentrira na kvalitetu proizvo-
da. Kvaliteta jest dosljedno ispunjavanje
svih dogovorenih i propisanih zahtjeva za
pojedine proizvode.
Ciljni zadatak poduzea REFLEX tono je
praenje kvalitete. Time elimo postati i
ostati pouzdan partner svojih korisnika.
Takva politika poduzea jami sigurnost
arhitektima i dizajnerima, ali i obraivai-
ma i korisnicima.
Sustav osiguranja kvalitete ne znai po-
veanje, ve, suprotno, smanjenje tro-
kova za sve, posebice za kupce. Zato
smo se mi u poduzeu REFLEX odluili
za opsean sustav osiguranja kvalitete
koji istovremeno prilagoavamo novim
spoznajama i zahtjevima.
Rezultat naih napora su:
certifikat za cjelovito upravlja-
nje kvalitetom prema standardu
ISO 9001-2008
certifikat RAL za stalnu i nadziranu kva-
litetu izolacijskog stakla
ift-Konformittszertifikat za stalnu i
nadziranu kvalitetu:
- izolacijskog stakla
- kaljenog stakla
- kaljenog stakla s toplinskim ispitiva-
njem
- djelomino kaljenog stakla.
79
5
.
1
Izboenost ili uleknutost, mjerena u
sredini stakla, u trenutku dobave smije
iznositi najvie 3 mm.
U trenutku dobave izolacijsko staklo u
meuprostoru mora imati temperaturu
toke oroavanja ispod 60C.
U injenicu da su stakla izraena prema
najnovijoj tehnologiji i najsuvremenijom
opremom, da se koriste najkvalitetniji
materijali i ispunjeni svi zahtjevi s obzirom
na kvalitetu izrade, realno se moe oe-
kivati da e izolacijska stakla REFLEX
imati ivotni vijek od barem 25 godina.
Nadzor nad provoenjem izvedbom
zadataka osiguranja kvalitete
Tako u okviru sustava osiguranja kvalitete
tvrtke REFLEX, kao i u graevinskim pro-
pisima (primjerice u pravilniku za dobiva-
nje certifikata RAL), u naelu je postavljen
zahtjev za nadzorom nad provoenjem
zadataka osiguranja kvalitete. Nadzor
se sastoji od vlastite kontrole i vanjskog
nadzora koji provodi neovisna i ovlatena
institucija.
a) Vlastita kontrola
Zadatak vlastite (interne) kontrole jest
redovit nadzor nad kompletnim proizvod-
nim procesom, a u okviru nje se prema
dogovorenim kriterijima stalno ispituju i
pojedine komponente, vane za kvalitetu.
Interna kontrola u poduzeu dokumentira
i arhivira sve rezultate ispitivanja.
Karakteristini elementi kvalitete
Sastav i izrada izolacijskog stakla mo-
raju odgovarati odredbama Opisa
sustava izrade izolacijskog stakla RE-
FLEX. Podaci o proizvoau, datumu
proizvodnje i onim znaajkama koje
znae poveanje toplinske, zvune ili
sigurnosne karakteristike moraju biti
vidljivo oznaeni na distanceru.
Pri izolacijskim staklima punjenim pli-
nom, vrsta plina, njegova struktura i
koncentracija u MSP-u moraju odgo-
varati zahtjevima navedenim u Opisu
sustava izrade izolacijskog stakla RE-
FLEX.
Energijske znaajke stakala s dodatnim
slojem, primjerice koeficijent komplet-
nog prolaza suneve energije (g) i emi-
sijska vrijednost (), moraju odgovarati
podacima navedenim u definiciji proi-
zvoda.
Pri tome moraju biti ispunjeni i drugi za-
htjevi iz kriterija kvalitete tvrtke REFLEX:
Nanoenje primarnog brtvenog mate-
rijala (butila) na obje bone strane dis-
tancera mora biti neprekinuto.
Sekundarno brtvilo (thyokol) mora pre-
krivati poleinu distancera u visini od
najmanje 3 mm i biti naneseno od ruba
do ruba stakla.
Kako bi se osigurala odgovarajua me-
hanika vrstoa i paronepropusnost,
sekundarno brtvilo mora se nanositi
bez zranih mjehuria.
Savijanje distancera moe iznositi (pro-
matrano paralelno s rubom stakla) naj-
vie 2 mm.
5.1.1 Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla
81
5
.
1
.
1
CE je kratica za Communaut Europe-
nne (Europska zajednica). Oznaka CE
znai da je proizvod izraen u skladu s
europskim tehnikim standardima koji
se nazivaju usklaena europska norma
(harmonised European Norm hEN).
Oznaka CE nije:
oznaka zemljopisnog podrijetla
oznaka kvalitete u tradicionalnom smi-
slu
povezana s aspektima izvan osnovnih
zahtjeva (ili radnog uinka) proizvoda,
tj. ne ukljuuje boju proizvoda, izgled
itd.
licenca za koritenje proizvoda u svim
poznatim primjenama u dravama la-
nicama EU. najprije treba zadovoljiti
nacionalne propise.
Kada se proizvod plasira na trite, po-
trebna je javna izjava o funkcijama proi-
zvoda i njegovom planiranom koritenju.
Treba dokazati da su planirana korite-
nja u skladu s hEN. To se postie putem
Sustava utvrivanja sukladnosti koji
ovisi o planiranom konanom koritenju
proizvoda od stakla.Sustavi dokazivanja
sukladnosti (koje sadri CPD) odreuju
razinu sudjelovanja pozvanih organa.
b) Vanjski nadzor
Osim internog nadzora nad provoenjem
zadataka radi osiguranja kvalitete, provo-
di se i redoviti vanjski nadzor koji u okviru
aktivnosti u vezi s certifikatom RAL pro-
vodi Institut za prozorsku tehniku (IFT) u
njemakom gradu Rosenheimu. Njihov
nadzor obuhvaa procjenu vrijednosti
podataka i rezultata rada koje im redovito
alje unutarnja kontrola, a uz to najmanje
etiri puta godinje u praksi provjeravaju
rad unutarnje kontrole. Predstavnici insti-
tuta barem tijekom jednoga od svojih po-
sjeta zahtijevaju izradu uzoraka koje zatim
u svojim laboratorijima precizno pregle-
daju i mjere sve elemente koji odluujue
utjeu na kvalitetu:
propusnost vodene pare i plina koja je
odluujua za ivotni vijek stakla
sastav i koncentraciju plina u meupro-
storu
emisijsku vrijednost stakla s dodatnim
slojem ()
ukupan prolaz suneve energije (g)
U
g
-vrijednost (dokaz s izraunom).
5.1.2 Oznaka CE europska norma za proizvode
83
5
.
1
.
2
Pozvani organ je organizacija koju odre-
uje drava lanica i koja sudjeluje u
potvrivanju i/ili ispitivanju i/ili testiranju
planiranog koritenja proizvoda. Testovi,
ispitivanja i potvrde, koje priprema/do-
stavlja odreeni pozvani organ, moraju
biti priznati i prihvaeni u svim dravama
EU.
Za staklo su najvanije dvije razine:
Razina 1: Poetno ispitivanje putem unu-
tarnje i vanjske kontrole
Razina 3: Izjava proizvoaa nakon obav-
ljenog poetnog ispitivanja i
unutarnje kontrole
Zahtjevi su navedeni u sljedeim uskla-
enim normama za proizvod:
Uvoenjem usklaene europske norme
za proizvode od stakla prestaju vrijediti
nacionalne norme. Nove europske nor-
me za staklo openito imaju sljedee za-
jednike znaajke:
zahtijeva se sustav kontrole kvalitete
propisani su zahtjevi za kvalitetom
odreena su testiranja kvalitete.
Norma za proizvod
Vrijeme
uvoenja
Razina
Osnovno natrij-kalcijevo-silikatno staklo EN 572 01.09.2006 3
Izolacijsko staklo EN 1279 01.03.2007 3
Staklo s dodatnim slojem EN 1096 01.09.2006 3
Kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo EN 12150 01.09.2006 3
Djelomino kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo EN
1863
01.09.2006 3
Kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo s toplinskim
ispitivanjem EN 14179
01.03.2007 3
Lijepljeno i lijepljeno sigurnosno staklo EN 14449 01.03.2007 3 ili 1
84
5
.
1
.
2
Nakon ureivanja unutarnje kontrole pro-
izvodnje i uspjenog obavljenog prvog
ispitivanja:
certifikacijski organ moe izdati certifi-
kat o sukladnosti (produkti 1. razine)
moe se izdati izjava o sukladnosti i
proizvodi se mogu oznaiti oznakom
CE.
Oznaavanje oznakom CE moe se izve-
sti na proizvodu putem naljepnice ili na
dostavnici. Deklarirane vrijednosti, odno-
sno znaajke mogu se dati u slobodnom
obliku (na primjer tablici, katalogu, inter-
netskoj stranici). Na oznaci CE dovoljan
je samo naputak o mjestu gdje se nalaze
podaci, primjerice CE www.reflex.si.
Nadzor i inspekcije u tijeku proizvodnje
Redovitim kontrolama kvalitete neovi-
snog instituta (ift Rosenheim i F&K) stal-
no se provjerava sukladnost proizvoda s
tehnikim specifikacijama:
pregled unutarnje kontrole proizvodnje
pregled kvalitativno relevantnih zahtje-
va za proizvode
pregled ureaja za ispitivanje koji se
koriste
dokumentiranje rezultata inspekcijskog
pregleda.
Daljnje upute za oznaavanje oznakom
CE navedene su u pojedinim poglavljima
o proizvodima.
Koje aktivnosti mora provoditi proizvoa
kako bi mogao staviti oznaku CE?
Poetno, odnosno prvo ispitivanje:
odreivanje proizvoda koji moraju no-
siti oznaku CE
izrada opisa sustava i proizvoda
odreivanje znaajki
dokumentiranje osnovnih proizvoda,
odnosno poluproizvoda
tri mogunosti dokazivanja, odnosno
dokaza iz poetnog ispitivanja:
a) dovoljni su postojei dokazi, odno-
sno testiranja (provjeriti zajedno s
institutom)
b) prijenos rezultata prvog ispitivanja
c) provedba vlastitog prvog ispitivanja u
renomiranom institutu za testiranje
konstatacije uspjenog prvog ispitiva-
nja
izdavanje uputa za upotrebu (na primjer
smjernice za zastakljivanje ili upute za
upotrebu)
Unutarnja kontrola
Zahtjevi i dokumentacija unutarnje kon-
trole proizvodnje zapisuju se u priruniku
za kvalitetu (upute za rad).
imenovanje kvalificiranog osoblja za
provoenje unutarnje kontrole
definiranje organizacijske strukture i
odgovorne osobe
opis procesa (ulazna kontrola, tehnika
izrade i tijek proizvodnje)
izrada plana kontrole i nadzora
ureaji za ispitivanje
mjere za proizvode koji odstupaju od
propisanih zahtjeva
dokumentacija izvedene unutarnje
kontrole proizvodnje
prikupljanje izjava o sukladnosti dobav-
ljaa.
85
5
.
1
.
2
5.2 Sustav izrade izolacijskog stakla
REFLEX prema EN 1279
1. Low-e sloj
2. MSP (meuprostor)
3. Distancer
4. Primarno brtvilo (butil)
5. Sredstvo za suenje
6. Sekundarno brtvilo (polisulfid, silikon)
7. Unutarnje float staklo
Rubno brtvljenje izolacijskog stakla izra-
eno je po sustavu dvostupanjskog brtv-
ljenja:
Kao primarno (unutarnje) brtvilo s obje
strane distancera nalazi se ekstrudira-
na neprekidna butilna traka koja djeluje
kao brana za vodenu paru i plin. Ima,
dakle, dva zadatka: sprijeiti prodor
vodene pare u MSP i timenastavak
kondenzata, a istovremeno i spreava
snaniji izlazak plina iz meuprostora
od one vrijednosti koju odreuje stan-
dard.
Izolacijska stakla REFLEX u pravilu su
sastavljena od dva zrcalna (float) stakla,
odvojena hermetiki zatvorenim meu-
prostorom. U njemu se nalazi suhi plin, a
u nekim sluajevima i atmosferski zrak.
Meu stakla se umee distancer koji
odreuje irinu meuprostora. irina ima
vaan utjecaj, u prvom redu na vrijednost
koeficijenta toplinskog prolaza U
g
.
Distanni okvir izrauje se savijanjem
jednog komada distancera. Od poetka
2004. godine REFLEX u izolacijska sta-
kla ugrauje distancere od modificiranog
PVC-a (vidi poglavlje 6.3), a na zahtjev
kupca moe se i dalje ugraditi okvir od
aluminija ili elika.
Vanjsko brtvilo thyokol
Sredstvo za suenje
Distancer
Unutarnje brtvilo butil
Unutra
Vani
87
5
.
2
nou, u tvrtki REFLEX koriste se mole-
kularna sita s malim porama (samo 3).
Sredstvo za suenje s malim porama u
proizvodnji izolacijskog stakla koristi se
za smanjenje uinka dvostrukog stakla
(vidi poglavlje 4.12) koje je pri uporabi
molekularnih sita s veim porama neus-
poredivo vei. Takva sita, naime, na sebe
mogu vezati i duik iz zraka, to dodatno
doprinosi promjenama tlaka, a posljedi-
no i samog volumena MSP-a. Zbog toga
se poveava deformacija (uleknue ili iz-
boenje) obje staklene povrine.
Tako izraeno izolacijsko staklo tvrtke
REFLEX ispunjava sve zahtjeve kvalite-
te koji su uvjet za ivotni vijek dulji od 25
godina.
Prema gornjem opisu Reflex izrauje slje-
dee skupine izolacijskog stakla:
RX WARM izolacijsko staklo s toplin-
skom zatitom
RX SUN izolacijsko staklo sa zatitom
od sunca
RX PHONE izolacijsko staklo sa zvu-
nom zatitom
RX SAFE sigurnosno izolacijsko sta-
klo
RX 2,9 konvencionalno izolacijsko
staklo
Proizvodi u tim skupinama izrauju se u skla-
du s opisom sustava prema EN 1279, dijelovi
1,2,3,4 i 6.
Sekundarno (vanjsko) brtvilo (u pravilu
polisulfid, a esto i silikon) nanosi se na
poleinu distancera i izmeu oba ruba
stakla. Fuga mora biti potpuno zapu-
njena od 3 do 7 mm dubine (ovisi o vrsti
sekundarnog brtvila i vrste izolacijskog
stakla) i poravnata s rubovima oba sta-
kla. I sekundarno brtvilo ima dvostruku
zadau. Prva je ta, da kemijskim pove-
zivanjem oba staklena ruba, stvori tra-
jan fiziki rubni spoj izmeu oba stakla.
Druga zadaa vanjskog brtvila je da
hermetiki zatvori element i time zatiti
meuprostor od prodora vodene pare
te sprijei izlaenje plina.
Rubni spoj, koji stvara polisulfid, je trajno
elastian. Zato je sposoban preuzeti na-
petosti i amortizirati deformacije do koji
dolazi zbog djelovanja razliitih optere-
enja, odnosno vlastite teine, tempera-
turnih promjena, pritiska vjetra, usisava-
nja i posmine napetosti. Unutranjost
upljeg distancera, ija je gornja ploha
perforirana, puni se visokoaktivnim sred-
stvom za suenje (molekularno sito). Ono
odmah nakon sastavljanja tako uinkovi-
to sui zrak (plin) u meuprostoru da bi se
toka oroavanja dostigla tek pri T -60
C. Dodatna zadaa sredstva za suenje i
istovremena apsorpcija vodene pare koja
permanentno prodire kroz brtvljenje po
rubovima. Zahvaljujui velikoj sposob-
nosti vezivanja vodene pare, posebno u
uvjetima s vrlo niskom relativnom vla-
88
5
.
2
5.3 Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9
Budui da je U
g
vrijednost konvenci-
onalnog izolacijskog stakla 3,0 W/m
2
K,
ono svojim znaajkama vie ne odgova-
ra suvremenim ekonomskim i ekolokim
zahtjevima. Zbog pootrenih zahtjeva o
ekonominom koritenju energije takvo
se staklo koristi samo jo u iznimnim slu-
ajevima u pravilu u unutranjosti zgra-
da ili negrijanim prostorima.
Sposobnost toplinske izolacije obinog
(konvencionalnog) izolacijskog stakla te-
melji se na izolacijskom uinku zraka koji
je hermetiki zatvoren izmeu dva stakla.
U
g
-vrijednost tog stakla u glavnom ovisi o
irini meuprostora, a debljina stakla je
tek sekundarna. Suprotno od opeg uvje-
renja, U
g
-vrijednost se irenjem MSP-a
na 18 ili ak na 20 mm ne poboljava. To
dokazuju i mjerenja.
Tehniki podaci: Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9
Sastav
vanjsko/MSP/
unutarnje
D Teina
LT
EN 410
LR
EN 410
U
g
EN 673
g
EN 410
R
a
Maks.
stranica
Maks.
povrina
:V
mm mm kg/m
2
% % W/m
2
K % - cm m
2
-
4 F/12/ 4 F 20 20 82 15 2,86 77 98 240 2,8 1:6
5 F/12/ 5 F 22 25 80 15 2,84 75 97 300 4,5 1:10
6 F/12/ 6 F 24 30 79 15 2,83 72 96 400 5,5 1:10
8 F/12/ 8 F 28 40 79 14 2,80 70 95 400 7,5 1:10
Kupac naih proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naruenog stakla.
Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veliinu stakla koje za mjerenje odreuje EN.
89
5
.
3
5.4 Toplo staklo Low-e
Visokokvalitetna ostakljenja s toplinskom
zatitom koja odgovaraju suvremenim
zahtjevima za ekonominim koritenjem
energije i zatiti okolia imaju sljedee
znaajke:
propusnost svjetlosti LT > 70 %
propusnost energije g > 50 %
reprodukcija boja > 97 %
U
g
-vrijednost < 1,1 W/m
2
K.
Stakla s tim znaajkama oznaavaju se
kao izolacijska stakla s optimalnom ener-
getskom bilancom. Danas se u pravilu
koriste izolacijska stakla s U
g
= 1,1 W/m
2
K,
ali trend stalno tei ka energetski sve
uinkovitijim sustavima.
Skupinom proizvoda u koje je ugraeno
toplo staklo Low-e, tvrtka REFLEX moe
zadovoljiti irok spektar arhitektonskih, a
i funkcionalnih elja i zahtjeva:
low-e je sinonim za toplo staklo, neu-
tralno po boji, s koeficijentom toplin-
skog prolaza U
g
= 1,1 W/m
2
K
izolacijska stakla s dva low-e stakla
dvoslojna su izolacijska stakla vrhun-
ske toplinske zatite U
g
= 1,0 W/m
2
K.
troslojna izolacijska stakla s dva low-e
stakla zbog iznimno niskih koeficijena-
ta toplinskog prolaza primjerena su za
upotrebu u niskoenergetskim i pasiv-
nim kuama. Zahtjevi trita i kupaca
za visokokvalitetnim izolacijskim sta-
klima neprestano rastu. To je s jedne
strane ekoloki, a s druge ekonomski
uvjetovano, budui da manje zagaiva-
nje okolia znai i racionalno iskorita-
vanje energije.
Zato partneri s pravom oekuju:
iroku paletu najzahtjevnijih proizvoda
stalna poboljanja karakteristika svih
proizvoda u smislu manje potronje
energije za grijanje i hlaenje
dobavu kaljenih i lijepljenih stakala
oplemenjenih niskoemisijskim slojevi-
ma, jednake kvalitete i u jednakim do-
bavnih rokovima
logistiku podrku pri realizaciji veih i
(ili) zahtjevnijih objekata.
90
5
.
4
Pri rasprivanju se zbog vrlo visokog na-
boja izmeu katode i anode u vakuumu
pojavljuje plazma. Ona ima svjetlosni
uinak, koji je inae tipian za umjetna
rasvjetna tijela. Plazma nastaje nakon to
elektroni, koji su prisutni u komori, udara-
ju u atome argona koji se pri tome mije-
njaju u teke pozitivne ione.
Stakla s toplinskom zatitom RX WARM,
koja REFLEX izrauje s niskoemisijskim
staklom low-e, mogu zadovoljiti sve te
zahtjeve. Staklo low-e je staklo s mekim
slojem, izraeno pomou suvremene
tehnologije. Proizvodnja, koja uzima u
obzir sve ekonomske i ekoloke zahtjeve,
stalno osigurava jednaku kvalitetu.
Za stvaranje visokog podtlaka u liniju
je ugraen iznimno snaan sustav crp-
ki koje mogu stvoriti vakuum sa samo 1
milijuninkom bara (10
-3
mbar). Ureaj je
izraen kao sustav tijesno povezanih ko-
mora. Staklo se iz stroja za pranje preko
meukomore i zapornih elemenata po-
mie u komoru s katodama, gdje se teh-
nologijom rasprivanja na njega nanose
slojevi pojedinih komponenata. Pomica-
nje stakla mora se izvoditi konstantnom
brzinom, budui da je to preduvjet za rav-
nomjernu debljinu nanosa. Princip nano-
enja prikazan je na slici u nastavku.
Stroj za pranje Pomak Pomak
Ulazna
brana
Katodno
nanoenje
Izlazna
brana
Oduzimanje Slaganje
Pufer zona Pufer zona Kontrola Sustav crpki
5.4.1 Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima
91
5
.
4
.
1
Snano elektrino polje, koje nastaje
zbog visokog naboja, snano pospjeuje
teke ione argona koji se velikom brzinom
zabijaju u katodu. Na katodu je privre-
na tzv. meta (target) koja je izraena od
materijala za nanoenje na staklo (npr.
srebra). Kada ioni argona velikom energi-
jom udaraju u katodu, iz nje izbijaju atomi
materijala iz kojega je izraena meta. Oni
se zatim u obliku vrlo tankog nanosa talo-
e na staklo koje se pomie ispod njih.
Broj katoda u komori ovisi o proizvodnom
programu. Za toplo staklo low-e potrebni
su drugaiji metali, odnosno metalni ok-
sidi, nego za visokoselektivno staklo sa
zatitom od sunca. Uz te katode u komori
instalirane su i mete s materijalima koji su
potrebni za stvaranje kemijske veze izme-
u funkcionalnog sloja nanosa i stakla te
za konanu zatitu inae vrlo osjetljivog
nanosa sloja.
Shema katodne komore u kojoj se magnetron-
skim rasprivanjem na staklo nanose tanki slojevi
metala.
staklo
Upuhavanje plina Upuhavanje plina
katoda anoda
U = -500 V
plazma
meta
magnetronska katoda
Sustav
s crpkama
Sustav
s crpkama
katoda
meta
anoda
staklo
Ar+ion
delek tare
elektron
Ar+ion
Ar-atom
elektron
Ar+ion
elektron
delek tare
vakuumska komora
p 10
-3
mbar
Tvrtka REFLEX izrauje visokokvalitetna
izolacijska stakla s toplinskom i sune-
vom zatitom iz stakala sa slojem low-e
(niskoemisijskih stakala) i visokoselektiv-
nim slojem koji izrauju tvrtke Interpane,
AGC, Guardian.
Staklo sa slojem low-e u osnovi je float
staklo presvueno iznimno tankim funk-
cijskim slojem. Budui da je sloj u biti na-
paren, vrlo je osjetljiv. Njegova povrina
moe se vrlo lako mehaniki otetiti, a
zbog prisutnosti vlage u okolici na ote-
enim mjestima metal u sloju bi odmah
oksidirao. Zato se to staklo ne moe kori-
stiti za jednostruka ostakljenja, ve samo
za daljnje sklapanje i izolacijsko staklo s
toplinskom i sunevom zatitom. Visoko-
selektivno staklo, koje je osnova izolacij-
skih stakala sa zatitom od sunca izrau-
je se na isti nain, ali je sastav njegovog
funkcionalnog sloja drukija.
U tvrtki REFLEX za izradu svojih funkcio-
nalnih izolacijskih stakala koriste se obje
vrste stakala s mekim slojem:
staklo low-e za stakla s toplinskom
zatitom RX WARM
visokoselektivna stakla za stakla sa
zatitom od sunca RX SUN Neutral.
5.4.2. Stakla s mekim dodatnim slojevima: low-e i
visokoselektivna stakla sa zatitom od sunca
92
5
.
4
.
1
Suprotno od metala koji zraenjem mogu
emitirati samo 2 do 10 % primljene ener-
gije, dakle imaju relativno malu emisijsku
sposobnost (), staklo moe emitirati vie
od 80 % primljene energije ( 0,85).
Kako bi se udruila jedinstvena transpa-
rentnost stakla s odlinom emisijskom
sposobnou metala, na staklo se na-
nose slojevi metala. Na taj nain staklo
zadrava visoku propusnost za svjetlost
i energiju sunevog zraenja, a istodob-
no se zahvaljujui niskoj emisijskoj spo-
sobnosti jako smanjuju toplinski gubici.
Najbolji rezultat dostie se nanoenjem
sloja od srebra debljine 1/100.000 mm
(10 nm).
Struktura nanosa slojeva za toplinsku za-
titu i zatitu od sunca
Tvrtke Interpane, AGC, Guardian za
izradu stakala s dodatnim slojevima ko-
riste razliite materijale. Prvi sloj na sta-
klu osigurava dovoljnu adheziju izmeu
stakla i cijelog sloja. Zatim slijedi funkci-
onalni sloj, odnosno reflektor od srebra,
koji gotovo u cjelini odbija dugovalno to-
plinsko zraenje. Budui da atmosferski
utjecaji ugroavaju srebro (opasnost od
oksidacije), na njega se nanosi zatitni
plast nakon kojega slijedi jo jedan pre-
krivni sloj. Kako bi pojedini slojevi mogli
djelovati selektivno, moraju se nanijeti u
tono odreenim debljinama.
Iz opisa je vidljivo da se tehnologija nano-
enja metalnih slojeva temelji na dobro
poznatom principu koji optiari ve dugo
koriste za sprjeavanje zrcaljenja (primje-
rice na objektivima kamera).
Zato staklo s dodatnim slojem
Zahvaljujui svojoj transparentnosti i do-
broj postojanosti staklo je ve stoljeima
vrlo cijenjeno. Meutim, njegova upotre-
ba, u prvom redu u obliku jednostrukog
ostakljenja, u prolosti je bila poveza-
na s ogromnim toplinskim gubicima (U
g

jednostrukog stakla je 5,8 W/m
2
K). Ve-
liki obrat s obzirom na toplinske gubitke
znaio je poetak upotrebe izolacijskih
stakala koja su imala bitno nii koeficijent
toplinskog prolaza (U
g
= 3,0 W/m
2
K). Jo
snanije smanjenje toplinskih gubitaka
(za vie od polovice) donijelo je udruiva-
nje postupka izrade izolacijskog stakla s
modernom tehnologijom nanoenja tan-
kih slojeva (coating). Prvo toplo staklo ne-
utralno na boju i s mekim niskoemisijskim
nanosom u poetku osamdesetih godina
na trite je odaslalo poduzee Interpa-
ne. Inovativnim rjeenjima, u prvom redu
dodatnom zatitom funkcionalnog sloja,
to je omoguilo transport stakla kao po-
luproizvoda, koritenje stakla low-e sve
se vie irilo.
Danas je toplo staklo low-e, koji je sastav-
ni dio izolacijskog stakla U
g
-vrijednosti 1,1
W/m
2
K, standardni zahtjev.
Naravno, radi se o razvoju u projektiranju
objekata s niskom potronjom energije.
Poznati su uspjeni pokusi sa zgrada-
ma kojima vie nije potrebna primarna
energija. U takvim sluajevima potrebna
su, naravno, izolacijska stakla s jo niim
U
g
-vrijednostima. Ako se u staklu U
g
-vri-
jednosti 1,1 plin argon zamijeni jo teim
kriptonom, U
g
-vrijednost se moe sniziti
na 1,0. Troslojna izolacijska stakla, punje-
na istim plinom mogu dostii ak i vrijed-
nost 0,5 W/m
2
K. U usporedbi s jednostru-
kim ostakljenjem to znai ak deset puta
nie toplinske gubitke.
93
5
.
4
.
2
Osiguranje kvalitete
Ve smo spomenuli da je za low-e sta-
kla i visokoselektivno staklo vano vrlo
ravnomjerno nanoenje pojedinih sloje-
va. U sluaju neravnomjernog nanoe-
nja mogli bi se pojaviti efekti boje koji bi
bili primjetni ve pri pogledu na staklo ili
kroz njega. Zato se pri izradi spomenutih
stakala najvie panje posveuje upra-
vo homogenosti slojeva. Pomou online
mjerne tehnike svakoj se staklenoj ploi
posebno mjere vrijednosti LT, LR i R
a
. Ti
podaci najprije se usporeuju s referen-
tnim podacima, a zatim se arhiviraju. Sta-
klene ploe koje po bilo kojem parametru
odstupaju od referentnih vrijednosti se
izdvajaju.
Oznaka CE
Jo od 01.09.2006. stakla s dodatnim
slojevima moraju nositi oznaku sukladno-
sti CE. Osnovno staklo s dodatnim slojem
mora odgovarati europskoj normi za pro-
izvode EN 1096. Zatim slijedi i izjava pro-
izvoaa o sukladnosti nakon poetnog
ispitivanja proizvoda (razina 3).
U veim tvrtkama za slojeve (kao na pri-
mjer INTERPANE, AGC, GUARDIAN ) u
sustav osiguranja kvalitete ukljuuje se i
vanjski nadzor koji mogu provoditi samo
ovlateni instituti.
Te tvrtke u svim svojim pogonima za proi-
zvodnju specijalnih stakala vanjski nadzor
od strane neovisnog instituta dragovoljno
su proirile i na praenje i g vrijednosti
(emisijska vrijednost i propusnost sune-
ve energije). To njihovim poslovnim par-
tnerima olakava posao pri dokazivanju
kvalitete, jer ne moraju pratiti te dvije vri-
jednosti, ve ih mogu jednostavno preu-
zeti.
Sline strukture je i sloj za visokoselektiv-
no staklo sa zatitom od sunca u kojem
je sloj srebra zamijenjena slojem metala
koji apsorbiraju ili reflektiraju kratkovalno
toplinsko zraenje (energiju sunca).
Low-e stakla za kaljenje
Budui da se staklo s nanosom u pravilu
ne moe kaliti (ESG i TVG), sloje se doda-
je naknadno na ve kaljeno staklo. Zato
svi vei proizvoai osnovnog stakla
nude i alternativnu vrstu stakla sa slojem
koja je primjerena za kaljenje (u pravilu ta
stakla imaju uz svoju oznaku i oznaku T).
To predstavlja brojne prednosti za prera-
ivae osnovnog stakla (sami mogu kaliti
staklo i nije im potrebna usluga nanoe-
nja/transporta, a dobava je bra). Opcija
low-e stakla za kaljenje optiki je kompa-
tibilna s obinim low-e staklom.
Dimenzijske mogunosti
Slojevi za zatitu od topline ili sunca u pra-
vilu se nanose na float stakla standardnih
dimenzija (600 x 321 cm), a na zahtjev i
na stakla zavrnih dimenzija (vano za
kaljena ili lijepljena stakla). Za slojeve su
primjerena samo stakla koja nisu deblja
od 19 mm.
Sloj bizmutovog oksida
Zatitni sloj
Sloj srebra
Sloj bizmutovog oksida
Staklo
94
5
.
4
.
2
Na toplinski tok, koji je posljedica pro-
vodljivosti stakla, ne moe se utjecati, ali
se moe utjecati na tok koji prouzrokuju
toplinska provodljivost plina i konvekcija.
Ako se zrak u meuprostoru zamijeni pli-
nom slabije toplinske provodljivosti, moe
se postii dodatno sniavanje koeficijenta
toplinskog prolaza. Ako je taj plin argon,
vrijednost U
g
smanjuje se za priblino 0,3
W/m
2
K, dakle s 1,4 na 1,1 W/m
2
K.
Toplinsko-tehniko djelovanje
Toplinski tok kroz izolacijsko staklo odre-
uju sljedei fizikalni mehanizmi:
razmjena topline meu staklima zbog
zraenja
toplinska provodljivost (kondukcija)
plina u MSP-u
konvekcija plina u MSP-u
Pri konvencionalnom dvoslojnom izola-
cijskom staklu, u koje nisu ugraena sta-
kla s dodatnim slojem, velika sposobnost
zraenja obinog stakla moe izazvati
gotovo 2/3 kompletnog toplinskog toka
kroz MSP. Zrcalno staklo, naime, emisi-
jom moe izgubiti priblino 85 % primljene
topline. Zbog zraenja dolazi do intenziv-
ne razmjene topline izmeu oba stakla.
Samo 1/3 toplinskog toka kroz meupro-
stor posljedica je toplinske provodljivosti i
konvekcije plina.
Nanos sloja za toplinsku zatitu staklu
snano smanjuje emisijsku sposobnost:
s 89 % u sluaju obinog zrcalnog stakla
na samo 3 % u sluaju low-e stakla. Time
je praktino prekinuta razmjena topline
izmeu stakala zbog zraenja. ostaje ne-
promijenjen samo jo toplinski tok zbog
toplinske provodljivosti i konvekcije zraka
u MSP-u.
Ako se u sloju za toplinsku zatitu kao
reflektor topline upotrijebi tanak sloj sre-
bra, kao i kod stakla low-e, u usporedbi
s konvencionalnim izolacijskim staklom
dostie se smanjenje U
g
-vrijednosti s 3,0
na 1,4 W/m
2
K.
5.4.3 Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim
nanosom
Izraun prema EN 673, koncentracija plinskog
punjenja 90 %.
2.
1.
2. punjenje plinom (argon)
smanjuje udio provoenja topline
toplinski utjecaj zraenja
praktino se ponitava kroz nanos
}
(1/3 gubitaka pri
standardnom dvoslojnom
izolacskom staklu) Konvekca
Provoenje
topline
Zraenje topline (2/3 toplinskih
gubitaka pri standardnom
dvoslojnom izolacskom staklu)
Nanos
Unutra Vani
U
g

-

v
r
e
d
n
o
s
t

[
W
/
m
2

K

]
2,80
2,60
2,20
2,40
2,00
1,80
1,60
1,40
1,20
1,00
0,80
Meuprostor (mm)
20 18 14 16 12 10 8 6
argon kripton Zrak
95
5
.
4
.
3
Sloj za toplinsku zatitu na staklu djeluje
na sljedei nain:
Pojedini slojevi u nanosu djeluju kao filtar,
zato se opisuju i kao selektivni. To zna-
i da su ti slojevi visokotransparentni za
kratkovalno zraenje (suneva toplina),
posebno za podruje vidljive svjetlosti. U
suprotnosti s tim, za dugovalno zraenje
(posebno za podruje valnih duljina infra-
crvenog zraenja izmeu 3.000 i 50.000
nm) su visokorefleksni, dakle, nepropu-
sni.
U praksi to znai da energija sunevog
zraenja (do valne duljine priblino 2.500
nm) nesmetano prolazi u prostor kroz sta-
klo (uinak sunevog kolektora). Povrine
koje ograniavaju taj prostor i predmeti u
njemu tu energiju apsorbiraju i time se
griju, a kasnije je odaju (emitiraju) u obli-
ku dugovalnog zraenja. Sloj za toplinsku
zatitu za tu vrstu valova je nepropustan.
Iz gornje tablice i dijagrama vidljivo je da
se pri niskoemisijskom low-e staklu, ovi-
sno o irini meuprostora i vrsti plinskog
punjenja, mijenja koeficijent toplinskog
prolaza (U
g
-vrijednost).
Svjetlosno i emisijsko-tehnike znaajke
Pri odabiru ostakljenja odluujue su
svjetlosne i emisijske, kao i toplinsko-teh-
nike znaajke.
Toplinsko-tehnike, svjetlosno-tehnike
i emisijsko-tehnike znaajke stakla de-
finirane su sljedeim fizikalnim znaajka-
ma:
transmisijom
refleksijom
apsorpcijom
Pri svjetlosno-tehnikim znaajkama uzi-
ma se u obzir samo vidljiva svjetlost koja
svojim uskim frekvencijskim podrujem
izmeu 380 i 780 nm predstavlja samo
uski pojas sunevog spektralnog zrae-
nja.
Pri tretiranju tehnikih znaajki zrae-
nja stakla ne uzima se obzir samo cijeli
sunev spektar (valne duljine od 300 do
2.500 nm), ve i cijeli spektar toplinskog
zraenja (sve do valne duljine 300.000
nm).
Low-e ( = 0,03)
Argon Zrak Kripton
MSP RX WARM RX WARM RX WARM C
6 2,02 2,46 1,45
8 1,68 2,09 1,19
10 1,45 1,82 1,05
12 1,28 1,62 1,07
14 1,15 1,46 1,08
16 1,13 1,37 1,1
Kratkovalno
zraenje
(dnevna svjetlost)
Dugovalno zraenje
(toplinsko zraenje)
380 280 420 490 530 650
Ljubiasta
Plava
Zelena
uta
Vidljiva svjetlost IC UV
Crvena
780
96
5
.
4
.
3
mehanike nosivosti kod konstrukcijskog
ljepila. Ono se postie samo na staklu bez
dodatnih slojeva. Nije dozvoljeno kasnije
odstranjivanje slojeva s rubova.
Zato se u tvrtki REFLEX na staklima za
konstrukcijsko ostakljivanje najprije pre-
krivaju (maskiraju) one povrine koje e
kasnije biti u dodiru s konstrukcijskim lje-
pilima, a tek zatim se alju na postupak
nanoenja dodatnih slojeva.
Utjecaj ugraenih ukrasnih profila na
vrijednost toplinske zatite
Zbog uinka toplinskog mosta, koji iza-
zivaju originalne preke ili konstrukcijski
nedoreeni sustavi ukrasnih profila, pri
izolacijskim staklima esto dolazi do sni-
avanja vrijednosti sposobnosti toplinske
izolacije. Toplinski mostovi nastaju u zo-
nama s poveanim prolazom topline uz
staklene rubove i to zbog materijala iz
kojega su izraene originalne preke te
zbog povremenog ili stalnog oslanjanja
ukrasnih meuprofila na staklo u MSP-u.
Te uinke znatno smanjuju konstrukcijski
oblikovani i u praksi ve dugo etablirani
sustavi ukrasnih profila, primjerice Beki
kri ili Viktorija. Pomou njih se i izo-
lacijska stakla velikih staklenih povrina
mogu podijeliti na manja polja. Ti profili
u MSP se mogu ugraditi tako da ne do-
diruju staklene povrine. Dodatna pred-
nost takvog dijeljenja velikih povrina jest
i injenica da u tom sluaju ne dolazi do
(uobiajenog za originalne preke) po-
goranja U
g
-vrijednosti, ni do poveanog
rizika za nastanak kondenzata.
Low-e pozitivno utjee na raspoloenje ljudi
Zahvaljujui malim toplinskim gubicima
sa low-e staklom mogu se ekonomino,
Odstranjivanje sloja na rubovima i
maskiranje
Prije ugradnje u izolacijsko staklo low-e
staklu s rubova treba odstraniti niskoemi-
sijski sloj. Razlozi su sljedei:
osigurati dobro prianjanje vanjskog br-
tvila na staklo
onemoguiti prolazak vodene pare iz-
meu stakla i sloja
u sloju srebra, koji je sredinja kompo-
nenta mekog nanosa, onemoguiti ok-
sidaciju i koroziju.
Niskoemisijski sloj odstranjuje se s rubo-
va stakla jednostavnim termikim, meha-
nikim ili kemijskim postupkom.
Pri nanoenju sloja na staklo konanih di-
menzija (bez maskiranja) na stranicama
rubova i na poleini u rubnom podruju
moe nastati slab nanos. Taj nanos uvje-
tovan je proizvodnim procesom i ne moe
se izbjei. Preporuuje se odstranjivanje
toga sloja tijekom daljnje prerade u izola-
cijsko staklo, posebno ako se te povrine
dalje koriste za lijepljenje i brtvljenje fuga.
Poseban znaaj ima odstranjivanje na-
nosa na staklima koja se kasnije koriste
za konstrukcijska ostakljenja. Pravilnik
ETAG 002 snano naglaava znaenje
Pogreno
Tono
97
5
.
4
.
3
Pri vanjskoj temperaturi 10
O
C i sobnoj
temperaturi + 21
O
C temperatura s
unutarnje strane ostakljenja iznosi:
To u praksi znai se da koritenjem stakla
RX WARM moe sprijeiti da zbog zrae-
nja i konvekcije naa tijela izgube previe
topline, to bi izazvalo osjeaj hladnoe,
odnosno neugodnog osjeanja.
Utjecaj stakla sa slojem za
toplinsku zatitu na rast biljaka
Odgovarajuim istraivanjima
sveuilita u Hannoveru, na kate-
dri i institutu za uzgoj ukrasnih bi-
ljaka prof. dr. K. Zimmer, dokaza-
no je da se ne oekuje negativan
utjecaj na rast biljaka. Istina je da
je intenzivnost svjetlosti neznatno
smanjena, ali promjena struktu-
re spektra svjetlosti nije vrijedna
spomena. To se odnosi i na udio UV dnevne
svjetlosti. Time se zadrava kvaliteta svje-
tlosti. To istovremeno znai i dobru repro-
dukciju boja. Sniavanje apsorpcije ener-
gije zraenja dodatno utjee i na slabije
grijanje biljaka. To potvruje i znanstveno
istraivanje S. Hoffmanna iz 1998. godine
na institutu za tehniku gradnje vrtova i po-
ljoprivredu na sveuilitu u Hannoveru.
ekoloki i estetski projektirati ostakljenja
vrlo velikih povrina, a da se time ne iza-
zovu toplinski gubici. I jo vie od toga!
Na taj nain moe se pozitivno utjecati na
raspoloenje korisnika tih prostora.
Kako bi se osigurao ugodan boravak u
prostoru, mora se paziti da u njemu ne
dolazi do velikih razlika izmeu tempera-
ture zraka i temperature s unutarnje stra-
ne ostakljenja ili zida. Optimalno stanje
postie se ako razlike izmeu temperatu-
ra nisu vee od 6 K.
Uz nepromijenjene klimatske okolnosti,
temperatura na unutarnjoj povrini stakla
neposredno ovisi o U
g
-vrijednosti osta-
kljenja. Tu meusobnu ovisnost istraivali
su Bedford i Liese i kasnije, iz rezultata,
sastavili dijagram Dobrog raspoloenja.
Iz dijagrama je vidljivo da izolacijsko sta-
klo RX WARM uz sobnu temperaturu + 22
C lei ve gotovo na granici neugodno
toplog prostora. Ako se temperatura u
prostoru smanji za 2 K, navedeno staklo
se pomie upravo na optimalnu krivulju.
za Ug
Temperatura
prostora
RX 2,9 3,0 W/m
2
K + 9 oC
RX WARM 1,1 1,1 W/m
2
K + 17 oC
RX WARM 1,0 1,0 W/m
2
K + 17 oC
RX WARM 0,5 C 0,5 W/m
2
K + 19 oC
vanjski zid 0,3 W/m
2
K + 20 oC
Temperatura prostora
T
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

p
o
v
r
i
n
e

s
t
a
k
l
a
U
g
= 3,0 W/m
2
K
Dvoslojno
izolacsko staklo
U
g
= 1,1 W/m
2
K
RX WARM 1,1
U = 0,3 W/m
2
K
Visoko toplinski
izolirana stena
Neugodno
hladno
Optimalna krivulja
Vanjska temperatura -10 C
C
30
28
20
22
24
26
16
18
14
12
C 12
Neugodno toplo
C 28 30 26 24 22 20 18 16 14
Iskustva pokazuju da se u slu-
aju, kada se temperatura u
prostorima smanji za 1 K, utedi
priblino 6 % energije grijanja.
98
5
.
4
.
3
Udaljenost izmeu stakala odreuje dis-
tancer koji je u pravilu irok od 14 do 16
mm. Stakla su sustavom dvostupanjskog
brtvljenja, koje se potvrdilo i u praksi, traj-
noelastino slijepljena po rubovima.
Razlika u usporedbi s konvencionalnim
staklom jest da u MSP-u u pravilu nije
zrak, ve neki od plemenitih plinova i da
jedno od stakala s unutarnje strane ima
niskoemisijski sloj. Ti slojevi apsorbiraju
dio energije, a kasnije je za vrijeme hla-
enja odaju kroz obje povrine.
Za smanjenje toplinskih gubitaka korisno
je ako se barem jedan dio te energije koja
se sekundarno emitira vrati u prostor pa su
zato niskoemisijski nanosi slojeva u pravi-
lu s unutarnje strane unutarnjeg stakla (na
poziciji 3). Iz estetskih ili tehnikih razloga
spomenuti sloj moe biti iznimno i na pozi-
ciji 2. I u tom sluaju koeficijent toplinskog
prolaza je jednak, a mijenjaju se vrijedno-
sti LT i LR.
Izolacijsko staklo s toplinskom zatitom
RX WARM (slino kao konvencionalno
staklo RX 2,9) sastoji se od dva stakla
odvojena hermetiki zatvorenim meu-
prostorom.
5.4.4. Izolacijsko staklo RX WARM
Tanak nanos
plemenitog
metala
Vani
Plemeniti
plin
Sredstvo
za suenje
Distancer
Unutarnje brtvilo Butyl
Vanjsko
brtvilo
Thyokol
Unutra
Tehniki podaci: RX WARM
Oznaka
proizvoda
Sastav
vanjsko /
MSP/
unutarnje
U
g
-nazivna
vrijednost
EN 673
Svjetlosno-tehnike i
fizikalne nazivne vrijednosti
zraenja EN 410
D Teina
Preporuena
maks.
povrina
:V
g LT R
a
mm W/m
2
K % % - mm kg/m
2
m
2
-
RX WARM 1,0* 4/16/4 1,0 53 70 97 24 20 2,8 1:6
RX WARM 1,1 4/16/4 1,1 62 80 97 24 20 2,8 1:6
RX WARM 1,1 6/16/6 1,1 59 78 96 28 30 5,5 1:10
RX WARM 1,1 8/16/8 1,1 58 77 95 32 40 7,5 1:10
RX WARM 1,2 4/14/4 1,2 62 80 97 24 20 2,8 1:6
RX WARM 1,2 6/14/6 1,2 59 78 96 28 30 5,5 1:10
RX WARM 1,2 8/14/8 1,1 58 77 95 32 40 7,5 1:10
RX WARM 1,3 4/12/4 1,3 62 80 97 24 20 2,8 1:6
RX WARM 1,3 6/12/6 1,3 59 78 96 28 30 5,5 1:10
RX WARM 1,3 8/12/8 1,3 58 77 95 32 40 7,5 1:10
* staklo Low-e 1,0
99
5
.
4
.
4
Danas je u novogradnjama potronja
energije u prosjeku 70 kWh/m
2
a. Kako se
postie taj cilj, vie-manje je preputeno
prosudbi, odnosno odabiru projektanta.
Za optimalnu toplinsku zatitu prozora
nude se atraktivni proizvodi RX WARM C i
RX WARM 2C.
U usporedbi s RX WARM U
g
vrijednost je po-
boljana za dodatnih 10 procenata, s 1,1 na
1,0 W/m
2
K. S koeficijentom toplinskog pro-
laza do 1,0 W/m
2
K prema EN postignuta je
granica fizikalne mogunosti i ekonomsko
je opravdano dvoslojno izolacijsko staklo.
Posebno tanko izolacijsko staklo RX
WARM C ugradne debljine od samo 18
mm idealno je za energetsko jaanje
iskoristivosti prozora koji su jo uvijek
opremljeni izolacijskim staklom bez ju-
eranjeg nanosa.
5.4.5 Izolacijsko staklo RX WARM C
Tanak nanos
plemenitog
metala
Vani
Sredstvo
za suenje
Distancer
Vanjsko
brtvilo
Thyokol
Unutra
Plemeniti
plin kripton
Tehniki podaci: RX WARM C i RX WARM 2C*
Oznaka
proizvoda
Sastav
vanjsko
/MSP/
unutarnje
U
g
-nazivna
vrijednost
EN 673
zraenja EN 410
D Teina
Preporuena
maks.
povrina
:V
g LT R
a
mm W/m
2
K % % - mm kg/m
2
m
2
-
RX WARM 0,9 C* 4/10/4 0,9 53 70 97 18 20 2,8 1:6
RX WARM 1,0 C 4/10/4 1,0 62 80 97 18 20 2,8 1:6
RX WARM 1,0 C 6/10/6 1,0 59 78 96 22 30 5,5 1:10
RX WARM 1,0 C 8/10/8 1,0 58 77 95 26 40 7,5 1:10
RX WARM 1,1 C 4/12/4 1,1 62 80 97 20 20 2,8 1:6
RX WARM 1,1 C 6/12/6 1,1 59 78 96 24 30 5,5 1:10
RX WARM 1,1 C 8/12/8 1,1 58 77 95 28 40 7,5 1:10
RX WARM 1,1 C 4/14/4 1,1 62 80 97 22 20 2,8 1:6
RX WARM 1,1 C 6/14/6 1,1 59 78 96 26 30 5,5 1:10
RX WARM 1,1 C 8/14/8 1,1 58 77 95 30 40 7,5 1:10
* staklo Low-e 1,0
100
5
.
4
.
5
to ne samo stambenim, ve i poslovnim. U
njima se, osim njihove visoke ekonomi-
nosti i iznimnog doprinosa ouvanju oko-
lia, ljudi odlino osjeaju. Ljeti se zgrada
manje grije (ljetna toplinska zatita), a zimi
zbog visokih temperatura, koje imaju po-
vrine unutar prostora, manje hladi. Ako
se eli postii tako visoka sposobnost izo-
lacije, treba osigurati sljedee:
kompaktni oblik zgrade
vrlo visoka toplinska zatita
toplinski zatieni prozori s optimalnom
energetskom bilancom
minimiziranje gubitaka putem toplin-
skih mostova s briljivo izvedenim zavr-
ecima
ovojnica zgrade ne smije proputati
vjetar
ureaje za ventilaciju koji iskoritavaju
toplinu zamijenjenog zraka
upotrebu sustava grijanja koji moe
brzo reagirati na sve promjene i ima vi-
sok stupanj iskoritenja.
Izolacijska stakla RX WARM s koeficijen-
tom toplinskog prolaza U
g
= 1,1 W/m
2
K,
zadovoljavaju sve zahtjeve vezane za
ekonominu potronju energije. S njima
se lako postie potronja energije izmeu
54 i 100 kWh/m
2
a. Meutim, razmiljanja,
testiranja i napori za smanjenjem godi-
nje potronje energije nisu se zaustavila
u toj toki. Rezultat takvih napora su ni-
skoenergetske kue kod kojih potronja
energije iznosi izmeu 12 i 35 kWh/m
2
a.
Konani cilj tog razvoja su pasivne, odno-
sno takozvane energetske kue 0.
U takvim sluajevima radi se, naravno, o
rjeenjima koja su:
ekoloki potrebna
ekonomski opravdana
tehniki savladiva.
Razvoj pasivnih kua ve je premaio prag
teoretskih rasprava, budui da je prona-
ao potvrdu u mnogim novim objektima i
Low-e sloj
Low-e sloj
Distancer
Punjenje plinom
Sredstvo za suenje
Primarno brtvilo Butyl
Sekundarno brtvilo Polysulfid
5.4.6 Troslojna stakla s toplinskom zatitom za niskoenergetske i
pasivne kue
101
5
.
4
.
6
Proizvodi tvrtke REFLEX navedeni u na-
stavku zadovoljavaju taj zahtjev.
Izolacijsko staklo s iznimno dobrom
izolacijom
RX WARM 0,5 C s MSP 2 x 12 mm,
punjeno kriptonom
U
g
(0,49 W/m
2
K 1,6 W/m
2
K) vrijednost
g (0,47) = - 0,294
Izolacijsko staklo s dobrom izolacijom
RX WARM 0,7 s MSP 2 x 12 mm,
punjeno argonom
U
g
(0,72 W/m
2
K 1,6 W/m
2
K) vrijednost
g (0,47) = - 0,032
Kao to se vidi iz navedenih prijedloga,
za zadovoljavanje tako visokih zahtjeva u
prozore se moraju ugraditi takva stakla s
toplinskom zatitom koja u troslojnom izo-
lacijskom staklu imaju dva niskoemisijska
stakla, a u MSP-u plin argon ili kripton.
Pomou svih poznatih izolacijskih mate-
rijala i tehnikih mogunosti (npr. tedne
arulje) te aktivnim iskoritavanjem sun-
eve energije mogue je izgraditi objekt
kojemu nije potrebna primarna energija.
U nekim sluajevima za postizanje tih ci-
ljeva dovoljno je ve i dvoslojno izolacijsko
staklo koje ine dva niskoemisijska low-e
stakla. Time se toplinski gubici smanjuju
jo za dodatnih 10 %, a 1,1 na 1,0 W/m
2
K
Kriteriji za super toplo staklo
Poznati Institut za pasivne kue u Darm-
stadtu u svojim je kriterijima za dobro
osjeanje ljudi postavio zahtjev da izola-
cijsko staklo mora imati vrijednost koefi-
cijenta prolaza topline U
g
0,8 W/m
2
K. U
kriteriju za potronju energije zahtijeva da
staklo ima pozitivnu energetsku bilancu.
Oba zahtjeva udruena su u formuli:
U
g
1,6 W/m
2
K g 0
Tehniki podaci: RX WARM
Oznaka
proizvoda
Sastav
vanjsko /MSP/
unutarnje
U
g
-nazivna
vrijednost
EN 673
zraenja EN 410
D Teina
Preporuena
maks.
povrina
:V
g LT R
a
mm W/m
2
K % % - mm kg/m
2
m
2
-
RX WARM 0,7 4/12/4/12/4 0,72 47 71 95 36 30 2,8 1:6
RX WARM 0,6 4/14/4/14/4 0,64 47 71 95 40 30 2,8 1:6
RX WARM 0,6 4/16/4/16/4 0,58 47 71 95 44 30 2,8 1:6
RX WARM 0,7 C 4/8/4/8/4 0,66 47 71 95 28 30 2,8 1:6
RX WARM 0,6 C 4/10/4/10/4 0,56 47 71 95 32 30 2,8 1:6
RX WARM 0,5 C 4/12/4/12/4 0,49 47 71 95 36 30 2,8 1:6
102
5
.
4
.
6
Ne zahtijeva se samo odlina toplinska
zatita, ve i protuprovalna zatita i dobra
zvuna zatita. Uobiajena stakla s to-
plinskom zatitom ne zadovoljavaju vie
sve te zahtjeve.
Trostruka zatita za zahtjevne kupce
Upravo u privatnoj stambenoj izgradnji i
pri objektima s povoljnim poloajem gra-
evinari esto zahtijevaju prozore i osta-
kljenja s posebnim znaajkama koji sta-
narima daje pravo na veu udobnost, viu
kvalitetu boravka i vie sigurnosti.
Tehniki podaci: RX SAFE 1,1 VSG
Sestava
zunaj/MSP/
znotraj
U
g

nazivna
vrijednost
EN 673
R
w
Korektivne
vrijednosti
Protu-
provalna
zatita
zraenja EN 410
D Teina
Preporuena
maks.
povrina
:V
C C
tr
EN 356 g LT R
a
mm W/m
2
K dB dB dB % % - mm kg/m
2
m
2
-
10 (P4A)/16/4 1,1 38 -3 -8 P4A 53 77 95 30 34 2,8 1:6
10 (P4A)/12/4 1,1 37 -3 -7 P4A 53 77 95 26 34 2,8 1:6
Pri debljim staklima vlastita boja izolacijskog stakla moe postati jae zelenkasta.
5.4.7 Viefunkcijska izolacijska stakla RX SAFE 1,1 VSG
Asimetrina ugradnja stakla
Sloj za toplinsku zatitu
PVB folija
Vani
Unutra
Punjenje plinom
Vanjsko brtvilo Thyokol
Sredstvo za suenje
Distancer
104
5
.
4
.
7
U tim kombinacijama stakala folije mogu
biti jednostruke ili dvostruke te zvune
ili sigurnosno zvune. Sigurnosno sta-
klo moe biti i kaljeno staklo. Danas se
ve koristi posebno niskoemisijsko staklo
koje je primjereno samo za kaljenje. To
staklo Low-e T u nekaljenom stanju na
jednoj povrini ima niskoemisijski nanos
koji, meutim, jo nije aktivan. Zato se
ne smije ugraivati u obina topla stakla.
Tek u fazi kaljenja tijekom toplinske obra-
de aktivira se niskoemisijski sloj. Tako to
staklo kasnije, kada se ugradi u izolacij-
sko staklo, ima iste svjetlosno-toplinske
karakteristike kao i staklo s toplinskom
zatitom u nekaljenoj izvedbi.
S RX SAFE 1,1 VSG skupina proizvoda
poveala se za privlaan viefunkcijski tip
stakla. Taj tip udruuje tri bitne funkcije:
toplinska zatita: U
g
= 1,1 W/m
2
K prema
EN
protuprovalna zatita: prema EN 356
zatita od baenih predmeta P4A
zvuna zatita: vrijednosti zvune za-
tite do 38 dB.
Kao to smo spomenuli u poglavlju 5.7, ni-
skoemisijski sloj Low-e moe se nanositi i
na lijepljeno sigurnosno staklo. Iz serijske
proizvodnje na zalihama su standardne
kombinacije lijepljenih stakala:
8 mm VSG (4 + 4)
10 mm VSG (5 + 5)
12 mm VSG (6 + 6)
105
5
.
4
.
7
5.5 Stakla sa zvunom izolacijom RX PHONE
Zato navedena stakla oznaavamo tako-
zvanim parom vrijednosti. Ta brojka, koja
se navodi s tipom ostakljenja, daje infor-
macije o sposobnosti toplinske i zvune
izolacije. O paru se govori zato to su obje
vrijednosti u stalnoj meusobnoj ovisno-
sti.
Promjena jedne istodobno znai i pro-
mjenu druge vrijednosti. Tu meusobnu
ovisnost u prvom redu odreuju sljedei
elementi:
irina meuprostora (MSP)
vrsta plina u MSP-u.
Jo u poglavlju 3.5 naglasili smo da buka
predstavlja velik ekoloki problem. U
mnogim primjerima zgrade se moraju do-
datno zatititi od buke pasivnom zatitom
prozorima sa zvunom izolacijom, od-
nosno ostakljenjem.
Pri traenju rjeenja za zatitu od buke
ni u kojem sluaju ne smije se zanemariti
najvaniji aspekt, a to je toplinska zati-
ta. Odgovarajuom toplinskom zatitom
moemo snano smanjiti potronju pri-
marne energije za grijanje. Posljedica
toga je nia emisija staklenikih plinova
te znatno doprinosi ouvanju okolia. Su-
vremeno staklo sa zvunom izolacijom,
uz irok spektar znaajki zatite od zvuka
(sve do R
w
= 50 dB), mora imati i sposob-
nost snanog smanjenja toplinskih gubi-
taka kroz staklo.
Asimetrina ugradnja stakla
Sloj za toplinsku zatitu
Folija sa zvunom zatitom
Vani
Unutra
Punjenje plinom
Vanjsko brtvilo Thyokol
Sredstvo za suenje
Distancer
106
5
.
5
Zbog obje gore opisane zakonitosti
standardno (4/12/4), pa ak i troslojno
(4/8/4/8/4) izolacijsko staklo, nemaju
nita bolje znaajke zvune izolacije od
jednoslojnog stakla jednake povrinske
teine.
Inae sposobnost zvune izolacije izola-
cijskog stakla ovisi prvenstveno o sljede-
im faktorima:
Pri projektiranju zvune izolacije mora
se uzeti u obzir kompletan graevinski
element. Panja se ne smije posveivati
samo zvunoj izolaciji prozorskog krila i
izolacijskog stakla, ve i brtvilu u fugama
i ukljuivanju prozora u graevinski otvor
(vidi poglavlje 3.5).
Zato se preporuuje da se pri navoenju
vrijednosti o sposobnosti zvune izolacije
citiraju EN 20 140 i EN ISO 717, budui da
su mjerenja prema tim standardima pro-
vedena na kompletnom prozoru.
Detalji o nainu odreivanja potrebne
sposobnosti zvune izolacije za pojedine
sluajeve navedeni su u poglavlju 3.5.
Mjerilo za sposobnost zvune izolacije
procijenjena je vrijednost priguivanja
zvuka, koja se prema DIN 4109 naziva i
vrijednost R
w
. Za dokazivanje tih vrijedno-
sti koriste se gore spomenuti standardi.
Iako se zvuk, slino kao toplina, tretira
kao valovi, fizikalne zakonitosti prijenosa
zvuka kroz medij bitno se razlikuju od onih
koje smo upoznali pri prolazu topline.
Kod pitanja prijenosa zvuka treba uzeti u
obzir temeljno pravilo da priguivanje ovi-
si o povrinskoj teini (kg/m) ugraenog
graevinskog elementa. Kod izolacijskih
stakala na priguivanje zvuka utjee i
njihov dvoslojni sastav. Budui da meu
staklima lei plinski jastuk, koji omoguu-
je prijenos njihanja s prvog stakla na dru-
go, moe doi do rezonance. To je i ra-
zlog zato izolacijsko staklo, prvenstveno
u podruju niskih frekvencija, ima znatno
slabije priguivanje.
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
5.5.1 Osnove graevinske fizike
107
5
.
5
.
1
se staklo vee teine i manje krutosti. Takva
izolacijska stakla imaju bitno bolje sposob-
nosti zvune izolacije. To poboljanje najo-
itije je u donjem i gornjem frekvencijskom
podruju. Upotrebom lijepljenih stakala
istodobno se smanjuje i prijenos zvuka kroz
zonu s rubnim brtvljenjem.
3. Struktura izolacijskog stakla
Debljine vanjskog i unutarnjeg stakla mo-
raju biti razliite. to vie se meusobno
razlikuju debljine, u pravilu je tim via vri-
jednost R
w
.
4. irina meuprostora
to je iri prostor izmeu stakala, tim bolja
je u pravilu sposobnost zvune izolacije.
Naime, s poveavanjem irine rezonanca
praznog prostora pomie se prema niim
frekvencijama. Budui da u pravilu svako
zvuno izolirano staklo mora biti zatie-
no od topline, moramo biti svjesni toga da
mu se sa svakom promjenom irine MSP-
a mijenja i vrijednost U
g
.
1. Teina stakla
to je tee staklo, to je u pravilu via vri-
jednost R
w
.

2. Elastinost stakla
to je staklo elastinije, bolja je njegova spo-
sobnost zvune izolacije. Ta spoznaja koristi
se pri uporabi lijepljenih stakala, izraenih s
posebnom folijom za zvunu izolaciju. Ako
se dva tanka stakla slijepe folijom, dobiva
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
108
5
.
5
.
1
Zvuna izolacija u visokim zgradama
Vrijednost sposobnosti zvune izolacije
pojedinog stakla odreuje se mjerenjem
u laboratoriju. Tijekom mjerenja zvuk
(buka) usmjerena je pravokutno na osta-
kljenje. Meutim, za zgrade, posebno za
one koje se nalaze tok uz prometnice, vri-
jedi da buka do ostakljenja na viim kato-
vima dolazi pod drukijim kutom. Budui
da uvjeti nisu jednaki onima u laborato-
riju, na objektu se izmjerena vrijednost
sposobnosti zvune izolacije razlikuje od
laboratorijske (u pravilu je osjetno nia).
Zato su za ostakljivanje prozora na viim
katovima obino potrebna stakla vee
sposobnosti zvune izolacije.
Smanjenje vrijednosti R
W
u podruju
niskih frekvencija
Pri veini izolacijskih stakala iz mjerne
krivulje, koja je sastavni dio svake ispit-
ne potvrde, vidljivo je snano pogora-
nje priguivanja pri niskim frekvencijama
(100 do 250 Hz).
Tom pogoranju (trenutno se jo) ne pri-
pisuje vee znaenje, budui da ljudsko
uho niske tonove uje kao manje glasne.
Iznimke su samo sluajevi kada takva
buka izaziva gust teretni promet za koji su
karakteristini duboki prigueni tonovi.
Tada je najprikladnije rjeenje upotreba
tekih izolacijskih stakala ili stakala koja
u svojoj strukturi imaju odgovarajua lije-
pljena stakla.
5. Punjenje MSP-a plinom
Iz ekolokih razloga REFLEX svoja izola-
cijska stakla ne puni vie tekim plinovi-
ma (SF6 sumporni heksafluorid) kojim
se sposobnost zvune izolacije u pravilu
mogla poboljati za 23 dB. Budui da se
plin uvrtava meu tzv. staklenike pli-
nove, njegova upotreba nije preporulji-
va, a ponegdje je ve i zabranjena.
Plinovi kojima se zamjenjuje zrak u MSP-u
(argon, kripton, mjeavine) obino utjeu i
na sposobnost zvune i toplinske izolacije.
Pri opisivanju elemenata koji utjeu na
uinkovitost priguivanja, ve smo vie
puta upotrijebili rije u pravilu jer si zbog
nepoznavanja svih meusobnih ovisno-
sti (razliitih od sluaja do sluaja) ne
moemo priutiti generalizaciju. To jo
posebno vrijedi za sluajeve kod kojih
pokuavamo sklapati pojedine utjecaje
kako bismo dobili to viu vrijednost R
w
i
to bolju toplinsku izolaciju. Razmiljanje
da istodobno udruivanje poboljanja ve
samo po sebi osigurava odgovarajue (vi-
ekratno) poboljanje sposobnosti zvu-
ne izolacije, obino je pogreno, budui
da pojedini elementi razliito utjeu na
priguivanje. Zato je mogue da umjesto
zbroja dva poboljanja dobijemo njihovo
meusobno ponitavanje. To je i glavni
razlog to nije mogue zbrojiti matema-
tike izraze prema kojima bi jednostavno
izraunali vrijednost sposobnosti zvune
izolacije nekog graevinskog elementa
(slino kao U-vrijednost). Na osnovi gore
opisanih fizikalno-tehnikih spoznaja teo-
retski moemo projektirati izolacijsko sta-
klo odreene sposobnosti zvune izolaci-
je, ali ta teoretska rjeenja treba provjeriti
mjerenjem prema EN 20 140.
109
5
.
5
.
1
kvencijskom podruju, prikazivanje uinko-
vitosti priguivanja vrijednou R
w
nije pri-
kladno. O proboju govorimo kada u krivulji,
koja povezuje rezultate mjerenja po pojedi-
nim frekvencijama, evidentiramo ekstremni
otklon prema dolje. Kako bi se uzele u obzir
razlike izmeu frekvencijskog spektra buke
u stambenom okruenju i spektrom buke
u okruenju s prometom, standard EN ISO
717-1 uvodi korektivne vrijednosti C i C
tr
.
Pomou njih se vrijednost R
w
realno prila-
goava tim spektrima (vidi poglavlje 4.11).
Korektivne vrijednosti navode se u zagradi
pokraj procijenjene vrijednosti.
Primjer: R
W
(C; C
tr
) = 42 (-1; -4) dB
Utjecaj ukrasnih profila, ugraenih u MSP,
na sposobnost zvune izolacije
Prozori s pravim prekama zbog toplin-
skih i zvunih mostova imaju dosta nedo-
stataka. Zbog slabog brtvljenja pri veem
broju krinih spojeva dolazi do znatnog
proboja buke. Strunom izradom obino
se te mane znatno smanjuju, ali toplinski
mostovi jo uvijek ostaju.
Taj nedostatak u velikoj mjeri otklanja se
suvremenim sustavima reetki od ukra-
snih profila (primjerice beki kri) koji se
umeu u meuprostor koji nije u nepo-
srednom dodiru sa staklom.
Radi lake usporedbe za graevinske ele-
mente, primjerice prozore, ima smisla prika-
zivati vrijednost sposobnosti zvune izolacije
samo jednim podatkom. Samostalan poda-
tak koji prikazuje vrijednost priguivanja pro-
cijenjena je vrijednost R
w
. Ona se izraunava
iz rezultata mjerenja koja se obavljaju pri ra-
zliitim frekvencijama. U okviru uobiajenih
zvukova u stambenim prostorima tim podat-
kom se moe na zadovoljavajui nain ozna-
iti koliko je uinkovit odreeni graevinski
element u priguivanju buke.
Ako je pak ovojnica zgrade optereen bu-
kom niskih frekvencija ili kada dolazi do
ruenja priguivanja (proboja) u nekom fre-
5.5.2 Spektralne korekcijske vrijednosti (C, C
tr
)
Staklo neke vrijednosti RW, istina,
moe se po elji postaviti u prozor, bu-
dui da je vrijednost priguivanja buke
jednaka u oba smjera, ali je obino de-
blje staklo okrenuto prema vanjskoj, fa-
sadnoj strani. Time se znatno smanjuje
iskrivljenje slike pri pogledu na staklo ili
kroz njega, a istovremeno se poveava
otpornost stakla na optereenja vjetra.
Udruene funkcije toplinske i zvune izo-
lacije zahtijevaju da se ve pri projektira-
nju precizno odrede pojedine funkcijske
vrijednosti. Specifine znaajke tih sta-
kala, prvenstveno iti MSP i asimetrini
sastav, mogu znatno potencirati uinak
dvostrukog stakla. Zato se unaprijed
mora provjeriti i niz dodatnih kriterija.
5.5.3 Ostali kriteriji koji se moraju uvaiti pri planiranju upotrebe
stakala sa zvunom izolacijom
110
5
.
5
.
1
Primjer: staklo sa zvunom izolacijom
RX PHONE 36/26 1,1
Za stakla RX PHONE karakteristine su
kombinacije stakala razliite debljine, iri
meuprostor, ispunjen plinom, te upotre-
ba lijepljenog stakla s posebnom folijom
za zvunu zatitu (SC). Modificirani oblik
te folije ima i dodatne mehanike karak-
teristike koje tom staklu omoguavaju
ispunjavanje svih zahtjeva sigurnosnog li-
jepljenog stakla. Kako bi odgovarala svim
zahtjevima, koji se odnose na sigurno
koritenje energije, ta stakla na jednoj od
unutarnjih povrina imaju niskoemisijski
sloj. Razliitim plinskim punjenjima koefi-
cijent toplinskog prolaza prema standar-
du EN sniava se sve do 1,1 W/m
2
K.
Oznaka proizvoda RX PHONE stakla sa
zvunom zatitom sastoji se od sljedeih
podataka:
izmjerena zvuna zatita R
w
u dB
debljina izolacijskog stakla u mm
U
g
vrijednost u W/m
2
K prema EN
Meutim, zbog toga e unutarnje, u
pravilu tanje staklo morati preuzeti vei
dio deformacija koje proizlaze iz feno-
mena dvostrukog stakla.
Kod stakala malih dimenzija sa strani-
cama kraim od 50 cm, kod stakala s
MSP-om irim od 16 mm i (ili) uz ne-
povoljan omjer duljina stranica, rubno
brtvljenje izolacijskog stakla podvrgnu-
to je iznimnim optereenjima. Zato ve
pri projektiranju treba traiti zajedniko
rjeenje koje se odnosi na strukturu
stakla, irinu rubnog brtvljenja i deblji-
nu pojedinih stakala. U mnogim slua-
jevima unutarnje, tanje staklo, morat e
biti kaljeno.
Kod stakala koja u strukturi imaju i sta-
kla poveane apsorpcije, irina MSP-a
ne smije premaivati 16 mm. I u tom
sluaju treba raunski provjeriti trebaju
li ta stakla biti kaljena.
Izolacijsko staklo sa zvunom zatitom
Izmjerena zvuna zatita R
w
u dB
Debljina izolacijskog stakla
U
g
vrijednost prema EN
5.5.4 Proizvodni program stakala sa zvunom izolacijom RX PHONE
111
5
.
5
.
3
P
r
o
i
z
v
o
d
n
i

p
r
o
g
r
a
m

s
t
a
k
a
l
a

s
a

z
v
u
n
o
m

i
z
o
l
a
c
i
j
o
m

R
X

P
H
O
N
E
T
e
h
n
i
n
i

p
o
d
a
t
k
i
:

K
o
m
b
i
n
i
r
a
n
a

t
o
p
l
o
t
n
o

i
n

z
v
o
n
o
i
z
o
l
i
r
n
a

s
t
e
k
l
a

R
X

P
H
O
N
E

O
z
n
a
k
a
p
r
o
i
z
v
o
d
a
T
i
p
S
a
s
t
a
v
v
a
n
j
s
k
o
/
M
S
P
/
u
n
u
t
a
r
n
j
e
R
w

-

i
z
m
j
e
r
e
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
E
N

2
0

1
4
0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
U
g
-
n
a
z
i
v
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
D
T
e
i
n
a
p
r
e
p
o
r
.

m
a
k
s
.

p
o
v
r
i
n
a
:
V
C
C
t
r
C
1
0
0
-
5
0
0
0
C
t
r

1
0
0
-
5
0
0
0
E
N

6
7
3
L
T
R
a
m
m
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
W
/
m
2
K
%
%
-
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
R
X

P
H
O
N
E
3
6
/
2
6

1
,
1
6
/
1
6
/
4
3
6
-
2
-
5
-
1
-
5
1
,
1
5
8
7
9
9
6
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E
3
7
/
2
8

1
,
1

8
/
1
6
/
4
3
7
-
2
-
5
-
1
-
5
1
,
1
5
6
7
8
9
5
2
8
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E
3
7
/
3
2

1
,
1
8
/
1
8
/
6
3
7
-
2
-
6
-
1
-
6
1
,
1
5
6
7
8
9
5
3
2
3
5
5
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
3
8
/
3
0

1
,
1
1
0
/
1
6
/
4
3
8
-
2
-
6
-
1
-
6
1
,
1
5
5
7
7
9
5
3
0
3
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E
3
9
/
3
4

1
,
1
1
0
/
2
0
/
4
3
9
-
2
-
6
-
1
-
6
1
,
1
5
5
7
7
9
5
3
4
3
5
2
,
8
1
:
6
*
R
X

P
H
O
N
E
4
0
/
3
2

1
,
1
1
0
/
1
6
/
6
4
0
-
1
-
5
0
-
5
1
,
1
5
5
7
6
9
5
3
2
4
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
3
7
/
2
2

1
,
1

C
6
/
1
2
/
4
3
7
-
3
-
7
-
2
-
7
1
,
1
5
8
7
9
9
6
2
2
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E
3
9
/
2
6

1
,
1

C
1
0
/
1
2
/
4
3
9
-
3
-
7
-
2
-
8
1
,
1
5
5
7
7
9
5
2
6
3
5
2
,
8
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
3
9
/
2
9

1
,
1
4
/
1
6
/
9

S
C
3
9
-
1
-
5
0
-
5
1
,
1
5
5
7
7
9
5
2
9
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E
4
1
/
3
1

1
,
1
6
/
1
6
/
9

S
C
4
1
-
2
-
6
-
1
-
6
1
,
1
5
3
7
6
9
5
3
1
3
6
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
4
2
/
3
3

1
,
1
8
/
1
6
/
9

S
C
4
2
-
3
-
8
-
2
-
8
1
,
1
5
2
7
6
9
4
3
3
4
1
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
4
3
/
3
7

1
,
1
8
/
1
6
/
1
3

S
C
4
3
-
2
-
6
-
1
-
6
1
,
1
4
9
7
3
9
2
3
7
5
1
7
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
4
5
/
3
5

1
,
1
1
0
/
1
6
/
9

S
C
4
5
-
2
-
6
-
1
-
6
1
,
1
5
5
7
5
9
3
3
5
4
6
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
4
6
/
3
8

1
,
1
1
3
/
1
6
/
9

S
C
4
6
-
1
-
5
0
-
5
1
,
1
5
0
7
4
9
2
3
8
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
4
7
/
3
4

1
,
3
9

S
C
/
1
2
/
1
3

S
C
4
7
-
2
-
7
-
1
-
7
1
,
3
5
2
7
4
9
2
3
4
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
4
9
/
3
8

1
,
1
9

S
C
/
1
6
/
1
3

S
C
4
9
-
3
-
8
-
2
-
8
1
,
1
5
2
7
4
9
2
3
8
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
5
0
/
4
2

1
,
1
9

S
C
/
2
0
/
1
3

S
C
5
0
-
2
-
8
-
1
-
8
1
,
1
5
2
7
4
9
2
4
2
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
5
1
/
4
5

1
,
4
1
7

S
C
/
1
5
/
1
3

S
C
5
1
-
1
-
4
0
-
4
1
,
4
4
9
7
2
9
1
4
5
7
1
5
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E
3
3
/
3
6

0
,
7
4
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
*
*
3
3
-
2
-
6
-
1
-
6
0
,
7
4
7
7
1
9
5
3
6
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E
3
2
/
3
6

0
,
5

C
4
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
*
*
3
2
-
2
-
6
-
1
-
6
0
,
5
4
7
7
1
9
5
3
6
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E
3
9
/
4
3

0
,
5

C
8
/
1
2
/
5
/
1
2
/
6
*
*
3
9
-
2
-
7
-
1
-
7
0
,
5
4
5
6
8
9
3
4
3
4
8
5
,
5
1
:
1
0
*

P
r
i

o
m
j
e
r
u

s
t
r
a
n
i
c
a

>

2
:
1

p
r
e
p
o
r
u
u
j
e
m
o

d
a

t
a
n
j
e

s
t
a
k
l
o

b
u
d
e

k
a
l
j
e
n
o
*
*

D
v
a

s
t
a
k
l
a

s

L
o
w
-
e

s
l
o
j
e
m
S
C

z
v
u
n
o

z
a
t
i
t
n
a

f
o
l
i
j
a
P
r
i

d
e
b
l
j
i
m

s
t
a
k
l
i
m
a

v
l
a
s
t
i
t
a

b
o
j
a

i
z
o
l
a
c
i
j
s
k
o
g

s
t
a
k
l
a

m
o
e

p
o
s
t
a
t
i

j
a
e

z
e
l
e
n
k
a
s
t
a
.

K
u
p
a
c

n
a
i
h

p
r
o
i
z
v
o
d
a

s
a
m

j
e

o
d
g
o
v
o
r
a
n

z
a

i
s
p
r
a
v
n
o

d
i
m
e
n
z
i
o
n
i
r
a
n
j
e

d
e
b
l
j
i
n
e

n
a
r
u
e
n
o
g

s
t
a
k
l
a
.

N
a
v
e
d
e
n
e

f
u
n
k
c
i
o
n
a
l
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

o
d
n
o
s
e

s
e

n
a

v
e
l
i
i
n
u

s
t
a
k
l
a

k
o
j
e

z
a

m
j
e
r
e
n
j
e

o
d
r
e
u
j
e

E
N
.

M
a
k
s
i
m
a
l
n
a

t
e
i
n
a

i
z
o
l
a
c
i
j
s
k
o
g

s
t
a
k
l
a

5
0
0

k
g
.
N
a
v
e
d
e
n
i

s
u

s
a
m
o

o
s
n
o
v
n
i

t
i
p
o
v
i
,

z
a

o
s
t
a
l
e

s
t
r
u
k
t
u
r
e

n
a
z
o
v
i
t
e

t
e
h
n
i
k
u

s
l
u
b
u

t
v
r
t
k
e

R
E
F
L
E
X
.
112
5
.
5
.
4
Tip: 37/22 1,1 C Tip: 39/26 1,1 C Tip: 39/29 1,1
Tip: 38/30 1,1 Tip: 39/34 1,1 Tip: 40/32 1,1
Tip: 36/26 1,1 Tip: 37/28 1,1 Tip: 37/32 1,1
Krivulje sposobnosti zvune izolacije
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvenca [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvenca [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvenca [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
113
5
.
5
.
4
Tip: 41/31 1,1 Tip: 42/33 1,1 Tip: 43/37 1,1
Tip: 45/35 1,1 Tip: 46/38 1,1 Tip: 47/34 1,3
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
Tip: 49/38 1,1 Tip: 50/42 1,1 Tip: 51/45 1,4
114
5
.
5
.
4
Tip: 33/36 0,7 Tip: 32/36 0,5 C Tip: 39/43 0,5 C
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
I
z
m
j
e
r
e
n
a

s
p
o
s
.

z
v
u
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

R

[
d
B
]
Frekvencija [Hz]
115
5
.
5
.
4
5.6 Izolacijska stakla sa zatitom od sunca RX SUN
U dijagramu u poglavlju 4.6, koji predstav-
lja strukturu sunevog spektra, vidimo da
od njegove ukupne koliine energije (100
%) na kratkovalno infracrveno zraenje
otpada samo 41 %, na UV zrake 4 %, a
preostalih 54 % na zrake vidljive svjetlosti.
Ako ne elimo smanjiti propusnost stakla
za vidljivu svjetlost, teoretski moemo
smanjiti propusnost suneve energije
kroz ostakljenje samo za 45 %. Budui da
to za uinkovitiju zatitu od sunca nije do-
voljno, treba filtrirati i dio vidljive svjetlosti.
Rezultat toga je dobro vidljiv pri apsor-
pcijskim i refleksnim staklima sa zatitom
od sunca, gdje smanjenje vrijednosti g
prati smanjenje vrijednosti LT.
U treem poglavlju opisali smo mehaniz-
me prijenosa energije koju pri padu na
staklo odaje sunevo zraenje. Meutim,
razliiti su zahtjevi u odnosu na koliinu
suneve energije koju proputaju (g-vri-
jednost). Ako su njihove vrijednosti izra-
ene u postocima, njihov je zbroj uvijek
100.
Kada elimo dobiti staklo sa zatitom od
sunca, dakle staklo s malom propusno-
u suneve energije, jednome (u pravilu
vanjskom) od dva stakla u izolacijskom
staklu na odgovarajui nain moramo
modificirati barem jedan od preostala
dva mehanizma. Ta modifikacija moe se
postii na vie naina:
Ako je staklo obojeno (float u boji), ap-
sorpcija energije se poveava.
Nanoenjem tankog sloja metalnih ok-
sida (hc-hard coating, pirolitiki nanos)
poveava se refleksija energije.
5.6.1 Teorija
Ako usporedimo znaajke ostakljenja u
stanogradnji i gradnji poslovnih objekata,
primjeujemo da je za oba stakla primar-
ni zahtjev to vea propusnost svjetlosti
(LT) i to manji gubici energije grijanja
(niska U
g
vrijednost). Meutim, razliiti
su zahtjevi u odnosu na koliinu suneve
energije koju proputaju (g-vrijednost).
U stanogradnji elimo da kroz ostakljenje
prodre to vie suneve energije. Iskori-
tavanje pasivne suneve energije znai
besplatan izvor grijanja koji znatno dopri-
nosi smanjenju potrebne koliine ener-
gije grijanja. Velika propusnost energije
ljeti, istina, izaziva pregrijavanje prostora,
ali se taj problem izbjegava koritenjem
razliitih sjenila. Staklo daje (i zbog iroke
palete boja) poseban peat oblikovanju
najzahtjevnijih poslovnih, upravnih i indu-
strijskih objekata. Ostakljenja tih objekata
obino su sastavljena od velikih staklenih
povrina. Ako bismo u oba sluaja koristili
uobiajeno staklo s toplinskom zatitom,
dolazilo bi do velikog pregrijavanja unu-
tranjosti zgrada i to ne samo ljeti. Bu-
dui da pri takvim fasadama postavljanje
vanjskih sjenila nije prikladno, a uinkovi-
tost unutarnjih je samo simbolina, mora
se upotrijebiti staklo koje proputa to
manje suneve energije, dakle, staklo sa
zatitom od sunca. Na taj se nain spre-
ava osjetnije pregrijavanje prostora, osi-
guravaju se ugodni uvjeti za boravak, a
istovremeno se znatno smanjuju trokovi
hlaenja koji su inae nekoliko puta vii
od trokova grijanja.
116
5
.
6
Propusnost svjetlosti (LT)
Visoko-
selektivna
stakla
Refleksna
stakla
Masovno
obojena
stakla
P
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
u
n
e
v
e

e
n
e
r
g
i
j
e

(
g
)
100
80
60
40
20
0
100 80 60 40 20
3mm Float
Sva stakla sa zatitom od sunca, osim
stakala s mekim nanosom, imaju i znatnu
manu: koliko je manja propusnost sune-
ve energije, toliko je manja i propusnost
za svjetlost. To u praksi znai da osta-
kljenje, koje osigurava visoku zatitu od
sunca, a istovremeno snano smanjuje
osvijetljenost prostora u unutranjosti
zgrade. Zbog toga se stakla sa zatitom
od sunca koriste samo za zastakljivanje
poslovnih objekata, ali ne i stambenih
zgrada. I u sluaju da stambene zgrade
imaju vee ostakljene povrine, odnos iz-
meu staklene povrine i tlocrta korisnih
povrina ne bi bio povoljan. To znai da
bi zbog koritenja stakala sa sunevom
zatitom osvijetljenost prostora bila ap-
solutno premala i boravak bi bio mogu
samo uz umjetnu rasvjetu.
Iz ovog razmiljanja razvidno je da je u
staklarstvu namijenjenog zgradarstvu
vrlo vana korelacija izmeu propusnosti
vidljive svjetlosti i suneve topline. Ozna-
uje se pojmom selektivnost (S), a uz to
se vie puta koristi i izraz par vrijednosti.
Kod stakala s mekim nanosima taj broj
iznosi oko 2, kod pirolitikih, polureflek-
snih stakala samo oko 1, a kod apsorpcij-
skih jo manje. Vrijednost S (zajedno s
opisom boje stakla) obino se koristi kao
identifikacijska oznaka za tip stakla sa za-
titom od sunca.
Primjer: RX SUN SSS Green 47/31 staklo
sa zatitom od sunca zelene boje, s pro-
pusnou za vidljivu svjetlost LT = 47 % i
propusnou suneve energije g = 31 %.
Pirolitiki nanos metalnih oksida na flo-
at staklu u boji istovremeno se povea-
va refleksija i apsorpcija energije.
Ako je vanjsko apsorpcijsko ili reflek-
sno staklo u paru sa staklom Low-e,
posredno se dodatno smanjuje propu-
snost energije. Niskoemisijski nanos
s unutarnje strane unutarnjeg stakla
smanjuje indirektni prolaz suneve
energije (odnosno, onaj dio ve ap-
sorbirane energije koji bi tijekom hla-
enja sekundarnom emisijom u obliku
dugovalnih IC-zraka kroz drugo staklo
preao u unutranjost zgrade. Time to
unutarnje staklo odbije spomenute zra-
ke natrag prema prvom staklu, prvom
se staklu jo dodatno poveava apsor-
pcija.
Suvremena visokoselektivna stakla s
unutarnje strane vanjskog stakla imaju
meki (sc-soft coated) vieslojni nanos
razliitih metala. Odgovarajuim kom-
biniranjem tih slojeva moe se postii
djelovanje nanosa tako da titi od sun-
ca i topline te da ima eljenu boju.
117
5
.
6
.
1
Propusnost sunevog zraenja kroz prozirni i zeleni float.
Intenzitet boje raste s debljinom stakla.
PLANIBEL COLOR float u boji
Pri proizvodnji float stakla potrebnim si-
rovinama (Si, Na, Ca, K) mogu se dodati
elementi ije molekule apsorbiraju znatno
vie elektromagnetnog zraenja.
Obino su to razliiti metali u obliku soli.
Tako se dobivaju stakla koja zbog pove-
ane apsorpcije kratkovalnih IC-zraka
osiguravaju znatno veu zatitu od sunca.
Budui da pri tome poveava i apsorpcija
dijela vidljivog svjetla, ta stakla imaju ma-
nju propusnost za svjetlost (LT), a istodob-
no pogled na staklo, odnosno kroz njega
vie nije neutralan u odnosu na boju. Da-
nas se apsorpcijska stakla izrauju u sivoj,
zelenoj, bronanoj i plavoj boji.
Odbojnost (refleksija) svjetlosti kod tih
stakala je nia nego kod prozorskog sta-
kla. Ako zbog bolje toplinske zatite ta sta-
kla ugradimo u izolacijsko staklo zajedno s
niskoemisijskim staklom, dodatno se po-
boljava zatita od sunca.
Refleksija
Apsorpcija
Propusnost
R
e
f
l
e
k
s
i
j
a

(
%
)
P
r
o
p
u
s
n
o
s
t

i

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

(
%
)
Valna duljina (nm)
100
80
60
40
20
0
0
20
40
60
80
100
500 2500 1000 1500 2000
100
80
60
40
20
0
0
20
40
60
80
100
500 2500 1000 1500 2000
Refleksija
Apsorpcija
Propusnost
R
e
f
l
e
k
s
i
j
a

(
%
)
P
r
o
p
u
s
n
o
s
t

i

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

(
%
)
Valna duljina (nm)
5.6.2 Apsorpcijska stakla sa zatitom od sunca
118
5
.
6
.
2
Do smanjene propusnosti zraenja dolazi
zbog odbijanja dijela kratkovalnih IC-zra-
ka na niskoemisijskom sloju. Odbijenu
energiju apsorbira prvo staklo kojemu se
time ve ionako visok stupanj apsorpcije
jo poveava. To treba uzeti u obzir pri
projektiranju ostakljenja apsorpcijskim
staklima kod kojih via toplinska optere-
enja (zagrijavanje stakla) poveavaju
mogunost nastanka toplinskog loma.
Zbog toga neka stakla (ovisno o veliini i
poloaju s obzirom na poloaj sunca) tre-
ba kaliti, to je jo vanije u sluajevima
kada je njihova apsorpcija energije vea
od 50 %.
Tvrtka REFLEX za izradu svojih apsorpcij-
skih stakala sa zatitom od sunca koristi
float u boji Planibel Color, koji izrauje
belgijska tvrtka AGC. U praksi mnogi to
staklo zamjenjuju sa staklom Parsol. Me-
utim, to staklo ime identine karakteri-
stike, ali ga izrauje francuska firma St.
Gobain.
Tehniki podaci: Apsorpcijska stakla sa zatitom od sunca RX SUN
Oznaka proizvoda
Sastav
vanjsko
/MSP/
unutarnje
U
g

n
a
z
i
v
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

E
N

6
7
3
Svjetlosno-tehnike i fizikalne
nazivne vrijednosti zraenja EN 410
F
a
k
t
o
r

s
j
e
n
a
n
j
a
S
e
l
e
k
t
i
v
n
o
s
t

D
e
b
l
j
i
n
a
T
e
i
n
a
P
r
e
p
o
r
u
e
n
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

p
o
v
r
i
n
a
M
a
k
s
i
m
a
l
n
i

o
m
j
e
r

s
t
r
a
n
i
c
a
g

-

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
L
T

p
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
L
R

r
e
f
l
e
k
s
i
j
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i

p
r
e
m
a

v
a
n
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

v
a
n
i
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

u
n
u
t
r
a
mm W/m
2
K % % % % % - - mm kg/m
2
m
2
-
RX SUN Green 6/16/4 1,1 38 64 10 55 4 0,48 1,68 26 25 2,8 1:6
RX SUN Grey 6/16/4 1,1 35 38 6 55 5 0,44 1,10 26 25 2,8 1:6
RX SUN Bronze 6/16/4 1,1 37 44 7 51 5 0,46 1,12 26 25 2,8 1:6
RX SUN Dark Blue 6/16/4 1,1 35 50 8 59 4 0,44 1,43 26 25 2,8 1:6
RX SUN Priva Blue 6/16/4 1,1 21 30 6 78 2 0,26 1,43 26 25 2,8 1:6
RX SUN Azur 6/16/4 1,1 41 64 10 51 5 0,51 1,56 26 25 2,8 1:6
* ako je EA > 50 %, preporuujemo kaljeno staklo
Unutarnje staklo Low-e i u meuprostoru argon.
Low-e
sloj
Vanjsko
staklo u
boji
Plemeniti
plin
Sredstvo
za suenje
Distancer
Vanjsko
brtvilo Thyokol
Unutra
119
5
.
6
.
2
Kada su refleksni nanosi naneseni na
staklo u boji, metalni odsjaj preuzima i dio
njegove boje. Ta boja jo vie dolazi do
izraaja kada je nanos na staklu okrenut
prema unutra (na poz. 2). U tom se slua-
ju refleksija (svjetlosti i energije), istina,
smanjuje, ali se poveava apsorpcija.
Zato staklo dobiva jo uinkovitiju funk-
ciju zatite od sunca (uinkovitost mu se
dodatno poveava ako u izolacijskom
staklu nastupa u paru s niskoemisijskim
staklom), to u nekim sluajevima moe
dovesti do pregrijavanja stakla. Kada to
zahtijevaju veliina i poloaj, a prvenstve-
no u sluajevima kada je apsorpcija vea
od 50 %, odluujemo se za prethodno
kaljenje spomenutih stakala.
STOPSOL - stakla s tvrdim refleksnim
slojem (HC stakla)
Proizvodnja toga stakla ukljuena je u
proizvodnju prozirnog float stakla ili float
stakla u boji. Kada vrua staklena traka
napusti kadu s tekuim kositrom, po po-
vrini se ravnomjerno raspruje metal-
ni prah. Zbog toplinske energije stakla
prah se razgrauje i zajedno s kisikom iz
atmosfere stvara poluprovodljivi sloj me-
talnog oksida. On se kao emajl vrsto ve-
zuje s povrinom stakla i mehaniki je vrlo
otporan. Zato se ta stakla mogu obrai-
vati i oblikovati kao obino staklo. Budui
da je metalni nanos otporan i na atmos-
ferske utjecaje, ta stakla mogu se koristiti
i za jednostruka ostakljenja.
S obzirom na nain izrade, ta vrsta stakala
sa zatitom od sunca nazivaju se piroliti-
kim ili jednostavno hc staklima (hc-hard
coating ili tvrdi nanos). U praksi se ve
dugo koristi i naziv refleksna stakla sa
zatitom od sunca, ali se taj pojam, stru-
no gledano, odnosi vie na odbojnost
vidljive svjetlosti. Budui da bi se ta vrsta
stakala trebala odlikovati prvenstveno vi-
sokom odbojnou suneve energije, u
strunim krugovima uvrtavaju se samo
meu polurefleksna stakla. Prava reflek-
sna stakla su samo visokoselektivna sta-
kla (vidi poglavlje 5.6.5).
Ako su refleksna stakla ugraena tako
da je metalni sloj okrenut prema okolici
(na poz. 1), visoku odbojnost za svjetlost
imaju u srebrno-metalnoj boji. U tom se
sluaju zbog zrcalnog efekta okolni pred-
meti na vanjskim povrinama stakala u
smislu boja oslikavaju vie-manje neu-
tralno. Tu znaajku arhitekti esto koriste
pri oblikovanju vanjske ovojnice zgrade.
5.6.3 Refleksna stakla sa zatitom od sunca
Low-e
sloj
Vanjsko
refleksno
staklo
Plemeniti
plin
Sredstvo
za suenje
Distancer
Vanjsko
brtvilo Thyokol
Unutra
120
5
.
6
.
3
ukupan prolaz
energije (g): 28
(1) Apsorpoija energije (LA): 46 ukupna odbijena energija: 64
4 3 2 1 Pozioija stakla
3ekundarna propusnos
energije (L1): 7
Lirektna propusnost
energije (L1): 20
Propusnost svjetlosti
(L1): 46
3ekundarno odbijanje
energije: 42
Lirektno odbijanje
energije (RL): 30
Lnergetske
karakteristike
0dbijena svjetlost
(LR): 36
3unoeva svjetlost : 100
3
u
n
o
e
v
a
e
n
e
rg
ija
: 1
0
0

3vjetlosne
karakteristike
vani unutra
(1) (1)
Spomenuti slojevi ne razlikuju se samo
po svjetlosnim i energetsko-tehnikim
karakteristikama, ve i po nijansi boje od-
bijene svjetlosti:
odbijanje svjetlosti na sloju Supersilver
je metalno-srebrne boje
odbijanje svjetlosti na sloju Super Sil-
verLight je metalno-srebrne boje nje-
no plave nijanse
odbijanje svjetlosti na sloju Classic je
metalne boje zlatnosmee nijanse.
Na donjoj slici prikazani su mehanizmi
prolaza sunevog zraenja kroz zeleno
staklo sa sunevom zatitom s tvrdim slo-
jem na poziciji 1.
REFLEX za izradu refleksnih stakala sa
sunevom zatitom koristi pirolitika sta-
kla Stopsol koja proizvodi firma AGC. Na
identinu osnovu prozirno float staklo ili
float staklo u boji nanose se tri razliite
vrste metalnih slojeva: Supersilver (SS),
Classic (C) i Super SilverLight (SSL).
121
5
.
6
.
3
Tehniki podaci: Refleksna stakla sa zatitom od sunca RX SUN**
Oznaka proizvoda
Sastav
vanjsko
/MSP/
unutarnje
U
g

n
a
z
i
v
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

E
N

6
7
3
F
a
k
t
o
r

s
j
e
n
a
n
j
a
S
e
l
e
k
t
i
v
n
o
s
t

D
e
b
l
j
i
n
a
T
e
i
n
a
P
r
e
p
o
r
u
e
n
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

p
o
v
r
i
n
a
M
a
k
s
i
m
a
l
n
i

o
m
j
e
r

s
t
r
a
n
i
c
a
g

-

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
L
T

p
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
L
R

r
e
f
l
e
k
s
i
j
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i

p
r
e
m
a

v
a
n
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

v
a
n
i
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

u
n
u
t
r
a
mm W/m
2
K % % % % % - - mm kg/m
2
m
2
-
RX SUN SSS Clear 6/16/4 1,1 46 56 37 15 6 0,58 1,22 26 25 2,8 1:6
RX SUN SC Clear 6/16/4 1,1 32 34 28 36 5 0,40 1,06 26 25 2,8 1:6
RX SUN SSS Green 6/16/4 1,1 29 46 26 58 3 0,36 1,59 26 25 2,8 1:6
RX SUN SC Green 6/16/4 1,1 20 27 20 71 2 0,25 1,35 26 25 2,8 1:6
RX SUN SSS Grey 6/16/4 1,1 26 26 12 62 3 0,33 1,00 26 25 2,8 1:6
RX SUN SC Grey 6/16/4 1,1 20 17 10 69 3 0,25 0,85 26 25 2,8 1:6
RX SUN SC Bronze 6/16/4 1,1 22 19 12 65 3 0,28 0,86 26 25 2,8 1:6
RX SUN SSS Dark Blue 6/16/4 1,1 26 36 18 62 3 0,33 1,38 26 25 2,8 1:6
RX SUN SSSL PrivaBlue 6/16/4 1,1 17 24 8 80 1 0,21 1,41 26 25 2,8 1:6
** refleksni sloj na poziciji 2
Ponuda stakala STOPSOL
Vrsta nanosa Boja Podloga Debljine
STOPSOL Classic clear Planibel clear 4, 5, 6, 8, 10
STOPSOL Classic bronze Planibel bronze 4, 5, 6
STOPSOL Classic grey Planibel grey 4, 5, 6
STOPSOL Classic green Planibel green 4, 5, 6, 8
STOPSOL SuperSilver clear Planibel clear 4, 5, 6, 8
STOPSOL SuperSilver grey Planibel grey 5, 6, 8
STOPSOL SuperSilver green Planibel green 6, 8
STOPSOL SuperSilver Dark blue Planibel Dark Blue 6, 8
STOPSOL Super SilverLight Priva Blue Planibel Priva Blue 6, 8
122
5
.
6
.
3
Sunergy
Sunergy staklo sa zatitom od sunca od-
likuje se visokom propusnou svjetlosti,
malom refleksijom i neutralnim aspektom.
To je staklo s tvrdim nanosom (pirolitiki
nanos), prikladnim za mnoge obrade, i za
kaljenje. Nanos je obino u izolacijskom
staklu na poziciji 2. Zahvaljujui dobroj
opstojnosti tog sloja njime se moe ruko-
vati slino kao s obinim staklom; moe
se lijepiti, savijati, kaliti i emajlirati. Boja
za emajliranje nanosi se na stranu bez
nanosa, dakle na poziciju 1. Pri lijepljenju
je nanos na poziciji 1 ili 4, dakle ne u doti-
caju s PVB folijom. Optimalna vrijednosti
koeficijenta toplinskog prolaza za ta sta-
kla dobiva se samo ako su u paru s Low-e
staklom.
Oznaka proizvoda
Sastav
vanjsko
/MSP/
unutarnje
U
g

n
a
z
i
v
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

E
N

6
7
3
F
a
k
t
o
r

s
j
e
n
a
n
j
a
S
e
l
e
k
t
i
v
n
o
s
t

D
e
b
l
j
i
n
a
T
e
i
n
a
P
r
e
p
o
r
u
e
n
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

p
o
v
r
i
n
a
M
a
k
s
i
m
a
l
n
i

o
m
j
e
r

s
t
r
a
n
i
c
a
g

-

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
L
T

p
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
L
R

r
e
f
l
e
k
s
i
j
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i

p
r
e
m
a

v
a
n
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

v
a
n
i
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

u
n
u
t
r
a
mm W/m
2
K % % % % % - - mm kg/m
2
m
2
-
RX SUN Sunergy Clear 6/16/4 1,1 44 59 11 42 6 0,55 1,34 26 25 2,8 1:6
RX SUN Sunergy Green 6/16/4 1,1 29 49 9 66 3 0,36 1,67 26 25 2,8 1:6
RX SUN Sunergy Azur 6/16/4 1,1 32 49 9 63 3 0,40 1,53 26 25 2,8 1:6
RX SUN Sunergy Dark Blue 6/16/4 1,1 25 35 7 71 3 0,31 1,40 26 25 2,8 1:6
123
5
.
6
.
3
Oznaka proizvoda
Sastav
vanjsko
/MSP/
unutarnje
U
g

n
a
z
i
v
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

E
N

6
7
3
F
a
k
t
o
r

s
j
e
n
a
n
j
a
S
e
l
e
k
t
i
v
n
o
s
t

D
e
b
l
j
i
n
a
T
e
i
n
a
P
r
e
p
o
r
u
e
n
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

p
o
v
r
i
n
a
M
a
k
s
i
m
a
l
n
i

o
m
j
e
r

s
t
r
a
n
i
c
a
g

-

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
L
T

p
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
L
R

r
e
f
l
e
k
s
i
j
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i

p
r
e
m
a

v
a
n
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

v
a
n
i
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

u
n
u
t
r
a
mm W/m
2
K % % % % % - - mm kg/m
2
m
2
-
SUNGUARD SOLAR na ExtraClear staklu
RX SUN SGS Neutral 67 6/16/4 1,1 49 59 19 37 5 0,61 1,20 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Light Blue 52 6/16/4 1,1 37 46 14 56 3 0,46 1,24 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Silver Grey 32 6/16/4 1,1 24 29 22 61 3 0,30 1,21 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Royal Blue 20 6/16/4 1,1 19 19 18 68 3 0,24 1,00 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Silver 20 6/16/4 1,1 17 19 34 54 4 0,21 1,12 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Silver 08 6/16/4 1,1 10 8 43 59 3 0,13 0,80 26 25 2,8 1:6
SUNGUARD SOLAR na zelenom staklu
RX SUN SGS Green 67 6/16/4 1,1 30 48 14 67 3 0,38 1,60 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Green 52 6/16/4 1,1 24 37 11 74 2 0,30 1,54 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Green 32 6/16/4 1,1 17 23 16 78 2 0,21 1,35 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Aquamarine 20 6/16/4 1,1 13 16 13 83 2 0,16 1,23 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Green 20 6/16/4 1,1 13 15 24 78 2 0,16 1,15 26 25 2,8 1:6
RX SUN SGS Silver Green 08 6/16/4 1,1 8 6 30 81 2 0,10 0,75 26 25 2,8 1:6
za emajliranje uvijek se nanosi na metalni
nanos, dakle na poziciju 2.
U usporedbi s ostalim staklima za zati-
tu od sunca s tvrdim nanosom prednosti
stakla SUN GUARD su mnogo nia re-
fleksija svjetlosti i bolja selektivnost. Op-
timalna vrijednosti koeficijenta toplinskog
prolaza za ta stakla dobiva se samo ako
su u paru s Low-e staklom.
Sunguard Solar
Posebnom tehnikom nanoenja (Silaco-
at) na staklo se nanosi sloj za zatitu od
sunca. Stakla s takvim karakteristikama
su SUNGUARD SOLAR (SGS) kod kojih
je taj sloj na prozirnom ili zelenom float
staklu. Kod svih oblika ostakljenja (jedno-
struko, izolacijsko, lijepljeno) nanos mora
biti uvijek na poziciji 2. Zahvaljujui dobroj
opstojnosti tog sloja njime se moe ruko-
vati slino kao s obinim staklom; moe
se lijepiti, savijati, kaliti i emajlirati. Boja
124
5
.
6
.
3
i emajlirati. Pri lijepljenju je nanos na pozi-
ciji 1 ili 4, dakle ne u doticaju s PVB folijom.
Ako se okrene na poziciju 2, gube se ka-
rakteristike toplinske zatite.
U usporedbi s ostalim staklima za zatitu
od sunca s tvrdim nanosom prednosti sta-
kla SUN GUARD HP su mnogo nia reflek-
sija svjetlosti i bolja selektivnost. Usprkos
tome da sloj ima i funkciju toplinske za-
tite, za suvremeno izolacijsko staklo nije
dovoljna (U
g
vrijednost > od 1,1 W/m
2
K).
Stakla s kombiniranim nanosom
SUNGUARD HP
Posebnom tehnikom nanoenja (Silaco-
at) na staklo se moe nanijeti sloj koji u
sebi udruuje zatitu od topline i od sunca.
Stakla s takvim karakteristikama su SUN-
GUARD HP (SG HP) kod kojih je taj sloj na
prozirnom ili zelenom float staklu. Nanos
u izolacijskom staklu mora biti na poziciji
2. Zahvaljujui dobroj opstojnosti tog sloja
njime se moe rukovati slino kao s obi-
nim staklom; moe se lijepiti, savijati, kaliti
Oznaka proizvoda
Sastav
vanjsko
/MSP/
unutarnje
U
g

n
a
z
i
v
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

E
N

6
7
3
F
a
k
t
o
r

s
j
e
n
a
n
j
a
S
e
l
e
k
t
i
v
n
o
s
t

D
e
b
l
j
i
n
a
T
e
i
n
a
P
r
e
p
o
r
u
e
n
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

p
o
v
r
i
n
a
M
a
k
s
i
m
a
l
n
i

o
m
j
e
r

s
t
r
a
n
i
c
a
g

-

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
L
T

p
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
L
R

r
e
f
l
e
k
s
i
j
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i

p
r
e
m
a

v
a
n
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

v
a
n
i
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

u
n
u
t
r
a
mm W/m
2
K % % % % % - - mm kg/m
2
m
2
-
SUNGUARD HP na ExtraClear staklu
RX SUN SG HP Light Blue 63 6/16/4 1,5 52 62 16 35 5 0,65 1,20 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Neutral 61*** 6/16/4 1,2 42 61 23 30 6 0,53 1,45 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Neutral 50 6/16/4 1,4 41 52 18 42 4 0,51 1,27 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Silver 35 6/16/4 1,2 26 35 44 33 5 0,33 1,35 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Neutral 40 6/16/4 1,4 33 41 22 47 4 0,41 1,24 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Royal Blue 40 6/16/4 1,3 31 38 26 47 4 0,39 1,23 26 25 2,8 1:6
SUNGUARD HP na zelenom staklu
RX SUN SG HP Green 64 6/16/4 1,2 35 63 10 60 4 0,44 1,80 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Green 63 6/16/4 1,5 32 50 12 65 3 0,40 1,56 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Green 61 6/16/4 1,2 28 49 17 65 3 0,35 1,75 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Green 50 6/16/4 1,4 27 42 13 69 3 0,34 1,56 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Silver Green 35 6/16/4 1,2 18 28 30 60 3 0,23 1,56 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Green 40 6/16/4 1,4 22 33 16 73 2 0,28 1,50 26 25 2,8 1:6
RX SUN SG HP Aquamarine 40 6/16/4 1,3 20 31 18 72 3 0,25 1,55 26 25 2,8 1:6
** nanos na poziciji 2
*** vrijednosti vrijede nakon kaljenja
Unutarnje staklo float i u meuprostoru argon.
5.6.4 Kombinirana stakla sa zvunom i toplinskom zatitom
125
5
.
6
.
4
Na staklima su metalni slojevi naneseni
katodnim rasprivanjem koji su mehani-
ki i atmosferski osjetljivi. Zato se u izola-
cijsko staklo moraju ugraivati, isto kao
i niskoemisijska stakla Low-e, tako da
metalni nanos bude okrenut prema me-
uprostoru. Ako visokoselektivno staklo
treba ouvati funkciju zatite od sunca
(g), u izolacijsko staklo mora se umetnuti
kao vanjsko staklo (nanos na poziciji 2), a
prethodno s rubova radi boljeg prianjanja
brtvenih masa treba odstraniti metalni
nanos. Uz opisane prednosti visokose-
lektivnih stakala treba spomenuti i slje-
dee:
Niska refleksija svjetlosti omoguuje
izvedbe transparentnih fasada za koje
je karakteristian neogranien pogled
iz zgrade i u nju. Na taj se nain relativ-
no jednostavno moe ostvariti ideja o
takozvanoj ivoj zgradi.
Stakla s mekim kombiniranim nanosom
Stopray, Sunguard HS i Ipasol
Ve u uvodu u ovo poglavlje naglasili smo
da su za stakla sa zatitom od sunca ka-
rakteristini visoka propusnost svjetlosti,
niska propusnost suneve energije i niski
toplinski gubici.
Apsorpcijska i refleksna stakla koja esto
koristimo za ostakljena sa zatitom od
sunca mogu proputati manje suneve
energije, ali istovremeno, naalost, i ma-
nje vidljive svjetlosti. Ako takvo staklo tre-
ba osiguravati toplinsku zatitu, u izola-
cijskom staklu mora nastupati zajedno s
niskoemisijskim staklom. Suvremeni po-
stupak elektromagnetnog rasprivanja u
vakuumu omoguuje nanos tankih sloje-
va metalnih iona na staklo. Kombinacija-
ma razliitih metala i u slojevima razliite
debljine moe se izraditi nanos koji pred-
stavlja branu (filtar) za ulaznu sunevu, ali
i za izlanu energiju grijanja.
Na taj nain dobiva se staklo koje osigura-
va dvostruku zatitu: toplinsku i od sunca.
Stakla s takvim karakteristikama usprkos
vieslojnom nanosu ipak proputaju vrlo
mnogo vidljiva svjetlosti, zato ih naziva-
mo i visokoselektivnim staklima. esto ih
zbog magnetronskog nanoenja nazivaju
i staklima s mekim nanosom (soft coated
glass).
Visokoselektivna stakla odlikuju se slje-
deim:
visokom propusnou za svjetlost (LT)
niskom propusnou suneve energije
(g)
posljedinom visokom selektivnou
(S)
niskim toplinskim gubicima (U
g
).
5.6.5 Visokoselektivna stakla sa zatitom od sunca
Visokoselektivni
nanos
Vani
Punjenje
plinom
Sredstvo
za suenje
Distancer
Sekundarno
brtvilo npr.
Polysulfid
Unutra
126
5
.
6
.
5
znaajno doprinosi ljepem vanjskom
izgledu zgrade jer jako smanjuje mo-
gunost nastanka optikog iskrivljenja
zbog uinka dvostrukog stakla.
Za izradu visokoselektivnih stakala sa
zatitom od sunca REFLEX koristi stakla
Ipasol, Stopray i Sunguard HS.
Metalni nanos ne djeluje samo kao to-
plinski zatitni filtar, nego staklu moe
dati i nijansu boje.
Budui da je za visokoselektivna stakla
karakteristina niska apsorpcija, u pra-
vilu ih ne treba kaliti.
Ta stakla, standardne debljine 6 mm,
obino se ugrauju u izolacijsko sta-
klo zajedno s prozirnim float staklom
debljine 4 mm. Tanko unutarnje staklo
Oznaka proizvoda
Sastav
vanjsko
/MSP/
unutarnje
U
g

n
a
z
i
v
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

E
N

6
7
3
F
a
k
t
o
r

s
j
e
n
a
n
j
a
S
e
l
e
k
t
i
v
n
o
s
t

D
e
b
l
j
i
n
a
T
e
i
n
a
P
r
e
p
o
r
u
e
n
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

p
o
v
r
i
n
a
M
a
k
s
i
m
a
l
n
i

o
m
j
e
r

s
t
r
a
n
i
c
a
g

-

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
L
T

p
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
L
R

r
e
f
l
e
k
s
i
j
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i

p
r
e
m
a

v
a
n
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

v
a
n
i
E
A
*

a
p
s
o
r
p
c
i
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

u
n
u
t
r
a
mm W/m
2
K % % % % % - - mm kg/m
2
m
2
-
RX SUN Neutral 73/42 6/16/4 1,1 42 73 10 32 2 0,53 1,74 26 25 2,8 1:6
RX SUN Neutral 70/39 6/16/4 1,1 39 70 12 33 2 0,49 1,79 26 25 2,8 1:6
RX SUN Neutral 68/37 6/16/4 1,1 37 68 10 32 1 0,46 1,84 26 25 2,8 1:6
RX SUN Neutral 61/33 6/16/4 1,1 33 61 13 37 1 0,41 1,85 26 25 2,8 1:6
RX SUN Neutral 60/33 6/16/4 1,1 33 60 11 39 1 0,41 1,81 26 25 2,8 1:6
RX SUN Neutral 50/27 6/16/4 1,1 27 50 10 52 1 0,34 1,85 26 25 2,8 1:6
RX SUN Neutral 48/27 6/16/4 1,1 27 48 16 46 1 0,34 1,78 26 25 2,8 1:6
RX SUN Shine 40/22 6/16/4 1,1 22 40 16 53 1 0,28 1,82 26 25 2,8 1:6
RX SUN Platin 25/15 6/16/4 1,1 15 25 28 55 0 0,19 1,67 26 25 2,8 1:6
RX SUN Platin 31/17 6/16/4 1,1 18 31 25 53 1 0,23 1,72 26 25 2,8 1:6
RX SUN Lime 61 T*** 6/16/4 1,1 32 61 10 62 1 0,40 1,91 26 25 2,8 1:6
RX SUN Vision 60 T*** 6/16/4 1,1 37 60 14 36 2 0,46 1,62 26 25 2,8 1:6
RX SUN Vision 50 T*** 6/16/4 1,1 31 50 20 36 1 0,39 1,61 26 25 2,8 1:6
RX SUN Indigo 48 T*** 6/16/4 1,1 29 48 8 66 0 0,36 1,66 26 25 2,8 1:6
RX SUN Titanium 37 T*** 6/16/4 1,1 26 37 6 63 1 0,33 1,42 26 25 2,8 1:6
RX SUN Energy NT*** 6/16/4 1,1 44 74 13 28 2 0,55 1,68 26 25 2,8 1:6
** nanos na poziciji 2
*** vrijednosti vrijede nakon kaljenja obavezno u kaljenoj izvedbi
Unutarnje staklo float i u meuprostoru argon.
Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veliinu stakla koje za mjerenje odreuje EN
127
5
.
6
.
5
H|adna lasada
3
2
1
Z
r
a
k
Z
r
a
k
Razliite graevinske konstrukcije u pravilu
doputaju izvedbu dva tipa fasadnih kon-
strukcija.
Za izradu hladnih fasada dolaze u obzir pa-
rapetne ploe od jednostrukog ili dvostru-
kog stakla (izolacijsko staklo), a u protivnom
se u tople fasade ugrauju parapetni paneli.
To su elementi od jednostrukog ili dvostru-
kog stakla koji su na poleini izolacijskim
materijalom (mineralnom vunom, PU-pje-
nom, pjenastim staklom i slino) povezani u
kompaktni panel.
Pomou staklenih parapeta arhitekt moe
oblikovati vanjsku ovojnicu zgrade tako da
postigne uinak harmonine cjeline. Tono
odreeni odnos izmeu prozora i parapeta
omoguava i oblikovanje potpuno skladnog,
a i ciljno naglaenog izgleda fasade.
Funkcionalno gledano, stakleni parapet ima
mnoge prednosti jer je staklo:
vremenski postojano
otporno na ekoloke utjecaje
otporno na starenje
otporno na mehanike utjecaje
nezahtjevno u smislu odravanja.
Hladne fasade su zidne konstrukcije, sa-
stavljene od dvije ovojnice kod kojih je me-
uprostor ventiliran (vidi sliku).
1. Vanjska ovojnica
Vanjsko staklo, koje ine jednostruka ili dvo-
struka parapetna ploa od kaljenog stakla,
ima funkciju:
arhitektonskog elementa
zatite od vremenskih utjecaja.
Izolacijsko staklo obino ima meuprostor
irine 6 mm.
2. Unutarnja ovojnica
Nosivi vanjski zid ima funkciju:
nosivog elementa za staklene parapete
zavretka prostora
toplinske izolacije.
3. Meuprostor
Meuprostor izmeu vanjske i unutarnje
ovojnice potreban je za:
odvodnju vlage (ventiliranjem)
5.6.6 Stakleni parapeti REFLEX
Hladne fasade
128
5
.
6
.
6
1op|a lasada
Parapetn|
pane|
Parapetn|
pane|
odvodnju topline koju je apsorbirao para-
petni element.
Obje funkcije vane su u prvom redu pri
izolacijskom staklu jer bi u protivnom rubno
brtvljenje bilo izloeno prevelikim opteree-
njima.
Meuprostor za ventiliranje uz parapetnu
plou mora biti od jednostrukog stakla, di-
menzioniran u skladu s DIN 18 516 T1.
udaljenost izmeu parapetne ploe i zida
mora iznositi najmanje 20 mm,
popreni presjek otvora za dovod i odvod
zraka mora iznositi najmanje 50 cm
2
/tm.
Ako je parapetna ploa izolacijsko staklo,
zbog veeg pregrijavanja udaljenost izme-
u zida i elementa mora iznositi najmanje
30 mm.
Donji dovodni otvor iznosi 40 % umnoka
irine stakla i meuprostora, dakle naj-
manje 120 cm2/tm,
Donji odvodni otvor iznosi 50 % umnoka
irine stakla i meuprostora, dakle naj-
manje 150 cm2/tm.
Tople fasade su zidne konstrukcije od jedne
ovojnice koje na poleini nisu ventilirane.
Sainjene su od parapetnih panela, izrae-
nih od jednostrukog ili dvostrukog stakle-
nog elementa, izolacijskog materijala i par-
ne brane. Takav panel (slino kao izolacijsko
staklo) moe se ugraditi u nosivu konstruk-
ciju. Parapetni panel, kao i parapetna ploa
u sluaju hladne fasade, ima funkciju:
arhitektonskog elementa
zatite od vremenskih utjecaja.
Dodatno mora vriti i funkciju:
toplinske zatite
zvune zatite
zavretka prostora.
Parapetni panel ne preuzima nikakvu no-
sivu funkciju. Budui da kod tople fasade
nema ventilacije sa stranje strane, za izo-
lacijsko staklo u parapetnom panelu vrijede
sljedee zakonitosti:
doputen je onaj tip ostakljenja pri kojem
je element uvren etiri puta
meuprostor ne smije biti iri od 4 mm
ona stakla moraju biti kaljena i s toplin-
skim ispitivanjem ESG-H.
Tople fasade
129
5
.
6
.
6
Izvedba Nain ostakljenja
Dodatne upute
za ugradnju i ostakljenje
4x poduprto
2x poduprto
tokasto
Nikakva
4x poduprto
2x poduprto
tokasto
Nikakva
4x poduprto
Pri rukovanju se folija ne smije
otetiti, pri ostakljivanju s brtvilima
kontrola kompatibilnosti s folijom.
Sustav ostakljenja mora osiguravati
opstanak slomljene parapetne ploe
u okviru.
4x poduprto
2x poduprto
Pri 2x poduprtom sustavu rubno
brtvljenje mora biti izvedeno
odgovarajuim silikonom.
Parapetni elementi REFLEX izraeni su od
kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem
ESG-H ija kvaliteta odgovara zahtjevima
EN 14179.
Ako nema drugaijih zahtjeva, pri dimen-
zioniranju debljine kaljenog stakla uzima-
ju se u obzir optereenja koja navodi DIN
18 516 T1. Iz 4. dijela tog standarda treba
sumirati osnove za izraun debljine. Kod
parapetnih stakala REFLEX u standardnoj
izvedbi rubovi stakla su obrueni. Budu-
i da se preporuuje da barem slobodne
stranice jednostrukih parapetnih eleme-
nata budu fino obruene, iz narudbe
mora biti vidljivo koje su stranice slobod-
ne.
Struktura parapetnih ploa REFLEX za hladne fasade
Ope znaajke parapetnih elemenata REFLEX
130
5
.
6
.
6
Struktura parapetnih panela REFLEX za tople fasade
Izvedba Nain ostakljenja
Dodatne upute
za ugradnju i ostakljenje
4x poduprto
Utor mora biti potpuno ventiliran
Nije doputeno zapunjavanje
utora brtvilom
Otvori za izjednaenje tlakova
moraju biti okrenuti nadolje
Ostakljenje se mora izvoditi prema
smjernicama tvrtke REFLEX za
ostakljivanje
131
5
.
6
.
6
Izrada ruba panela sa stepenicom
Ako debljina parapetnog panela pre-
mauje debljinu utora ostakljenja, pa-
nel se moe izraditi kao stepenica (slika
gore). Na taj nain moe se ugraditi u
utor eljene irine.
Sposobnost zvune izolacije
Uz upotrebu odreenih izolacijskih ma-
terijala s parapetnim panelima REFLEX
mogu se postii i dodatni uinci zvune
izolacije. Stvarna vrijednost RW takvog
panela mora se odrediti pokusom.
Vatrootpornost
Ako su dani dodatni zahtjevi za vatroo-
tpornost, moraju se upotrijebiti neza-
paljivi materijali.
Toplinska sposobnost izolacije
Budui da je parapetni panel nositelj to-
plinske zatite pri toploj fasadi, debljina
izolacijskog materijala, koji je sastavni
dio panela, mora biti na odgovarajui
nain dimenzionirana.
Izrada ruba panela bez stepenice
Parametri koji odreuju ukupnu deblji-
nu panela: zahtijevani koeficijent prola-
za topline (U-vrijednost) i vrsta izolacij-
skog materijala koji se koristi.
Graevinsko-fizikalne karakteristike parapetnih panela
132
5
.
6
.
6
Odgovarajua stakla za kombinacije sa
staklima sa zatitom od sunca RX SUN.
Parapetne elemente u kombinaciji s
izolacijskim staklima sa zatitom od
sunca koriste se u prvom redu u vi-
im objektima. Mogue su, naravno, i
kombinacije sa staklima RX WARM.
U tablici u nastavku navedene su one
kombinacije stakala koje osiguravaju
usklaenost boja izmeu parapetnog
i prozorskog elementa. Visok stupanj
harmonije moe se postii posebno s
odgovarajuom kombinacijom boja
parapeta od dvostrukog stakla i RX
SUN izolacijskog stakla. U svakom
sluaju je najbolje usporedbom na
samom mjestu ugradnje utvrditi stu-
panj usklaenosti boje.
Usporedba znaajki izolacijskih materijala iz parapetnih panela
Fizikalne karakteristike
Poliuretanska
tvrda pjena
Ploe od
mineralnih vlakana
Foamglas
(pjenasto staklo)
Prostorna teina (kg/m
3
) 30 40 30 125 135
Tlana vrstoa (n/mm
2
) 0,20 do 0,25 stiljivo 0,5 do 0,7
Faktor parne brane 30 1
Provodnost topline (w/m
2
k) 0,02 in 0,025 0,035 0,048
Temp. opseg primjene (C) -180 do +200 200 -260 do +430
Vezivanje vode nita umjereno nita
Zapaljivost B 1, B 2 i B 3 A 1 i A 2 A 1
Koeficijent
prolaza topline
u ovisnosti
o debljini
izolacijskog
materijala
U (W/m
2
K)
Debljina (mm)
25 0,70 1,13 1,45
40 0,46 0,76 1,00
45 0,41 0,69 0,90
50 0,37 0,63 0,83
60 0,32 0,53 0,70
80 - 0,41 0,54
100 - 0,33 0,44
Izolacijsko staklo Parapetni elementi koji odgovaraju po boji*
RX SUN
Grey RX 82
Green RX 53
Priva Blue RX 123
Bronza RX 14
RX SUN
SSS Clear RX 82
SC Clear RX 82
SSS Grey RX 57
SSS Green RX 53
SSS Dark Blue RX 115
SC Bronze RX 14
RX SUN Neutral RX 82, RX 80, RX 110, RX 57
** pri naruivanju treba navesti namjenu parapeta (topla ili hladna fasada).
Parapetni elementi REFLEX
133
5
.
6
.
6
5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE
Sigurnosna stakla dijele se na:
lijepljena sigurnosna stakla VSG i
kaljena sigurnosna stakla ESG toplin-
ski obraena
Vrijednosti toplinskih i mehanikih karak-
teristika pri djelomino kaljenom staklu
TVG negdje su izmeu float stakla i kalje-
nog stakla ESG. Djelomino kaljeno sta-
klo TVG nije sigurnosno staklo u uobia-
jenom znaenju tog pojma.
Oznaka CE
Sigurnosna stakla RX SAFE ispunjavaju
zahtjeve sljedeih normi:
- EN 12150 2 za kaljeno staklo ESG
- EN 1863 2 za djelomino kaljeno sta-
klo TVG
- EN 14 179 2 za kaljeno staklo s toplin-
skim ispitivanjem ESG-H
- EN 14 449 za lijepljeno i lijepljeno sigur-
nosno staklo VSG
Oznaka CE potvruje sukladnost proi-
zvoda sa zahtjevima vaeih normi.
Posljedica suvremenih tehnologija veli-
ka su poboljanja karakteristika stakla u
smislu zatite od topline, sunca i zvuka.
Graevinski elementi od stakla daju po-
seban peat suvremenoj arhitekturi. Mo-
gunost da se staklo iskoristi kao nosivi
element arhitekte, konstruktere i inenje-
re potaknula je na oblikovanje sve hrabri-
jih konstrukcija. Odgovor na te izazove
su vrste stakla koje u sebi ujedinjavaju
mnoge karakteristike aktivne, pasivne i
konstrukcijske zatite.
Pojam aktivna zatita znai zatitu zdrav-
lja ili ivota ljudi, zatitu od poara, prova-
le, pucnjeva ili oteenja imovine.
Pod pojmom pasivna zatita podrazumi-
jeva se zatita od oteenja do kojih do-
lazi pri lomu stakla.
Pod pojmom konstrukcijska zatita ozna-
ava se sposobnost stakla da, usprkos
lomu, jo uvijek, barem djelomino, ispu-
njava zahtjeve sigurnosti.
134
5
.
7
Uzrok takvog ponaanja stakla treba
traiti u posebnosti njegove unutarnje
strukture. Prijelaz iz tekueg u vrsto sta-
nje pri staklu protjee bez nastanka kri-
stalizacije, a rezultat toga je neureena
kristalna mrea. Pojedine molekule su,
istina, stabilne, ali je veza meu susjed-
nim molekulama slaba, esto i prekinuta.
Tako nastaju mikroskopsko mali prijelomi
(prvenstveno na povrini) zbog kojih se
ve pri minimalnom nateznom opteree-
nju aktivira lom cijele strukture. Ti prijelo-
mi manifestiraju se u obliku mikroskop-
skih rezova i samo u njima se moe traiti
uzrok stvarne vrstoe stakla na savijanje
koja je vie od sto puta nia od teoretske.
Ako staklo treba biti vre i sigurnije, mo-
raju se smanjiti broj i veliina povrinskih
lomova. To se postie kaljenjem stakla.
Pod pojmom kaljeno staklo podrazumije-
va se toplinski ojaano sigurnosno staklo
koje se struno-tehniki naziva i termi-
ki prednapregnutim staklom. Kako ve i
sam naziv govori, prednaprezanje se po-
stie toplinskom obradom stakla. Obrada
se provodi tako da se obje povrine sta-
kla najprije zagrijavaju do odreene tem-
perature, a zatim se brzo hlade.
Tehnologija i znaajke
Posljedica suvremenih tehnologija veli-
ka su poboljanja karakteristika stakla u
smislu zatite od topline, sunca i zvuka.
Time su se otvorile mogunosti planiranja
vrlo velikih ostakljenih povrina i korite-
nje stakla i na onim podrujima na kojima
su jo nedavno prevladavali drukiji ma-
terijali.
Veu prepreku pri ostvarivanju novih za-
misli moglo bi predstavljati samo nepo-
stojanje sigurnosne funkcije stakla. Obi-
no prozorsko staklo vrlo je krhak materijal.
Usprkos sposobnosti odupiranja veim
tlanim napetostima, ima iznimno nisku
nateznu vrstou. Natezne napetosti na
povrini stakla nastaju kada se staklo
savija ili ako na njemu nastanu tempera-
turne promjene: iznenadna promjena za
40 do 50 K dovoljna je da se staklo slomi.
Komadi slomljenog stakla srpastog su
oblika i imaju jako otre rubove.
Ventilatori
5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150
Slaganje Zagrijavanje Kaljenje Hlaenje Oduzimanje
135
5
.
7
.
1
D
e
b
l
j
i
n
a

s
t
a
k
l
a
+ Natezanje - Tlak
Prednaprezanje
Taj proces odvija se tijekom hlaenja s
pribl. 640 na 470 C, odnosno do tempe-
rature pri kojoj se i molekule u unutarnjim
slojevima stakla vraaju u vrsto stanje.
Kaljenje je uinkovito samo u sluaju ako
se tijekom hlaenja stvori dovoljno velika
temperaturna razlika izmeu povrine
i unutranjosti. U nastavku staklo treba
ohladiti do temperature pri kojoj je mogu-
a runa manipulacija.
U opisanom procesu u kaljenom staklu
nastaje karakteristina distribucija nape-
tosti: molekule na povrini trajno su izlo-
ene tlanim, a molekule u unutranjosti
nateznim napetostima. Te napetosti mo-
raju biti uravnoteene jer je to uvjet za sta-
bilno stanje koje osigurava odgovarajue
sigurnosne znaajke kaljenog stakla.
Budui da staklo zbog amorfne struktu-
re nema klasinu toku taljenja, nije mo-
gue tono odrediti pri kojoj temperaturi
staklo vie nije u vrstom stanju, odnosno
pri kojoj je ve u tekuem stanju. Izmeu
ta dva stanja postoji transformacijsko
temperaturno podruje: staklo najprije
omeka, zatim postaje tjestasto i, kona-
no, tekue. Za kaljenje ploastog prozor-
skog stakla u tom su podruju najpriklad-
nije one temperature pri kojima je staklo
u poetnoj fazi omekavanja. Pri tim tem-
peraturama, odnosno izmeu 610 i 660
C, veze izmeu pojedinih molekula se
smanjuju, odnosno nisu vie krute. Tije-
kom zagrijavanja pojedine molekule se
rasteu. Kada se postigne traena tem-
peratura, dovoenjem komprimiranog
atmosferskog zraka staklo treba to prije
ohladiti. Molekule u vanjskim slojevima
stakla brzo se hlade. Pri tome se steu i
uvruju. Zbog slabe toplinske provod-
ljivosti te molekule zadravaju hlaenje, a
time i stezanje molekula u srednjem slo-
ju. Posljedica toga je da su molekule na
povrini gue, a u sredini stakla rjee.
Rezultat vee gustoe je smanjenje bro-
ja, odnosno veliine povrinskih mikro-
pukotina.
137
5
.
7
.
1
Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem
ESG-H prema EN 14179
Nakon odreenog vremena (nakon neko-
liko sati ili godina) kaljeno se staklo moe
slomiti bez primjetnih vanjskih utjecaja.
Spomenuta pojava naziva se spontani
lom. Razlog je molekula NiS (niklov sul-
fid) koja ima negativno temperaturno ra-
stezanje. Tijekom hlaenja molekule sta-
kla se steu, a molekula niklovog sulfida
se iri. Ako je molekula u sredini stakla (u
polju nateznih napetosti) nastaje lokalna
napetost koja moe premaiti nateznu
vrstou stakla i ono se lomi.
Pojava je vrlo rijetka, ali se usprkos tome
mora sprijeiti u skladu sa zahtjevima
standarda EN 14 179, prvenstveno pri
uporabi tih stakala u ventiliranim (hladnim)
fasadama. To se postie tako da se stakla
izlau vruem optereenju. Pri tom po-
kusu, koji se naziva i Heat soak test (HST),
stakla u posebnoj komori polako se griju
do 290 C 10 C. Stakla se izlau toj tem-
peraturi 4 sata. Tijekom tog vremena sta-
kla koja imaju molekulu niklovog sulfida
vrlo vjerojatno e puknuti. Spontani lom
ne smijemo mijeati s lomom koji nasta-
je zbog mehanikih utjecaja, odnosno
zbog oteivanja rubova pri premjetanju
i postavljanju stakla. Moramo znati da se
kaljeno sigurnosno staklo, usprkos veoj
vrstoi, lomi, a uzrok za to je obino ne-
odgovarajue rukovanje (primjerice, ne-
propisan prijevoz).
U okviru poetnog ispitivanja i unutarnje
kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije
najvanije znaajke kaljenog stakla pre-
ma EN 12150:
- struktura loma: u sluaju ruenja ravno-
tee napetosti, odnosno loma, u trenut-
ku se oslobaa sva energija nakupljena
tijekom kaljenja. Nastaje fina mrea
sitnih djelia tupih rubova. Zbog toga je
opasnost od ozljeda mnogo manja.
- mehanika vrstoa (vrstoa na savi-
janje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm
2

(kaljeno staklo od float stakla), pri neka-
ljenom staklu vrijednost je 45 N/mm
2
.
Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno
se staklo odlikuje i sljedeim prednosti-
ma:
- vea udarna vrstoa: ispitivanje njiha-
nja prema EN 12600.
- vea opstojnost na temperaturne razli-
ke: opstojnost na temperaturne razlike
na povrini stakla iznosi 200 K. Normal-
no float staklo mnogo je osjetljivije na
temperaturne razlike (40 K).
Molekula
niklovog sulfida
138
5
.
7
.
1
Kriteriji za kalibraciju
U tvrtki REFLEX kaljeno se staklo po cijeloj
povrini, u kalibriranoj Heat soak komori za
ispitivanje, izlae temperaturi 290 C 10
C. Proces toplinskog ispitivanja mora
odgovarati prikazanom tijeku vremena i
temperature. Sustav mora biti sposoban
slijediti tijeku pri 100 % zauzetosti, kao i
pri 10 %.
Legenda:
T temperatura stakla u svakoj toki, oC
t vrijeme, h
t1 vrijeme pri kojem prvo staklo dostie 280 oC
t2 vrijeme pri kojem zadnje staklo dostie 280 oC
a faza grijanja
b faza odravanja
c faza hlaenja
d temperatura okruenja
1 prvo staklo koje je dostiglo 280 oC
2 zadnje staklo koje je dostiglo 280 oC
3 - temperatura stakla
Svaka partija nadzire se putem vanjskog njemakog instituta F & K.
140
5
.
7
.
1
Podruja upotrebe kaljenog stakla ESG i
kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem
ESG-H
stambeni i poslovni objekti (stepenice,
vrata, automatska vrata, pregradne sti-
jene, pomine stijene)
sportski objekti (otporno na udarce
loptom prema DIN 18032, dijelovi 1 i 3)
kole i vrtii (iz sigurnosnih razloga za
sprjeavanje ozljeda)
ugradnju u blizini vruih tijela (radi spre-
avanja toplinskih lomova. Ako je uda-
ljenost izmeu grijaeg tijela i unutar-
njeg stakla manja od 30 cm s unutarnje
strane mora se upotrijebiti kaljeno sta-
klo).
staklene fasade (parapeti prema DIN
18516, dio 4)
primjena u svrhu zatite (zatita od
pada na stepenitima, balkonima,
ograde. TRAV Tehniki pravilnik za
primjenu ostakljenja za zatitu od pada
u dubinu definira podruje primjene
ESG)
vanjska primjena (zatita od buke na
cestama, stajalita, reklamni panoi, vi-
trine...).
najvanije znaajke kaljenog stakla s to-
plinskim ispitivanjem prema EN 14179:
- struktura loma: u sluaju ruenja ravno-
tee napetosti, odnosno loma, u trenut-
ku se oslobaa sva energija nakupljena
tijekom kaljenja. Nastaje fina mrea
sitnih djelia tupih rubova. Zbog toga je
opasnost od ozljeda mnogo manja.
- mehanika vrstoa (vrstoa na sa-
vijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/
mm
2
(kaljeno staklo s toplinskim ispiti-
vanjem od float stakla), pri nekaljenom
staklu vrijednost je 45 N/mm
2
.
Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno
se staklo odlikuje i sljedeim prednosti-
ma:
- vea udarna vrstoa: ispitivanje njiha-
nja prema EN 12600.
- vea opstojnost na temperaturne razli-
ke: opstojnost na temperaturne razlike
na povrini stakla iznosi 200 K. Normal-
no float staklo mnogo je osjetljivije na
temperaturne razlike (40 K).
Ubudue, kada se predvia upotreba ka-
ljenog stakla ESG, uvijek koristimo kalje-
no staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H
s vanjskim nadzorom, osim kada ostaklje-
nje nije na prometnoj povrini, odnosno
iznad nje i ugrauje se do 4 m visine.
To odreuje TRLV pravilnik za upotrebu
linijski uvrenih ostakljenja.
141
5
.
7
.
1
Polirani rub dobiva se na isti nain kao
fino brueni, damo mu se dodatnim po-
stupkom vraa stakleni sjaj.
skinuti rub u odnosu na povrinu stakla
pod kutom od 45 < 90. Rub moe
biti fino bruen ili poliran.
Skraeni rez
Staklu nepravilnog oblika, s jednim od
uglova po kutom otrijim od 30, dimen-
zija se u tom kutu skrauje.
Zbog karakteristinog rasporeda nape-
tosti, kaljeno staklo nakon kaljenja ne
moe se vie obraivati (primjerice re-
zati, buiti, brusiti...). Svaki takav zahvat
mogao bi, naime, izazvati ruenje ravno-
tee napetosti i staklo bi se slomilo. To
znai da se toplinska obrada treba izvo-
diti tek nakon to su zavrene sve druge
vrste obrade.
Priprema stakla za kaljenje
Obrada rubova
Svako staklo prije kaljenja mora ima-
ti obraene rubove. Minimalni stupanj
obrade, koji ispunjava ovaj tehnoloki
uvjetovan zahtjev, jest grubo bruenje ili
odstranjivanje sloja s rubova.
Grubo bruen rub dobiva se kada se
rezanom rubu tranom brusilicom od-
strani otrina. Tim postupkom ne mogu
se izravnati dimenzijska odstupanja
koja su nastala pri rezanju stakla.
Fino bruen rub dobiva se strojnom
obradom po cijelom presjeku. Na pre-
sjeku ne smiju ostati sitna oteenja ili
nebrueni odsjeci. Takav rub naizgled
nema sjaja.
5.7.2 Obrada kaljenog stakla
Maks. 2 mm
Skraeni
rez
142
5
.
7
.
2
Udaljenost izmeu ruba stakla i rupe,
odnosno otvora, moe biti manja samo
u sluaju da se izvede rasteretni rez od
ruba do rupe. Promjer reza mora biti 1,5x
debljina stakla: D 1,5 S.
Za udaljenost izmeu dva otvora vrijede
jednaka pravila kao za udaljenost izme-
u rupe i ruba stakla. Dijagonalni odmak
rupe od kuta stakla neka bude vei od
esterostruke debljine. Promjer otvora
(izreza) ne smije biti vei od 1/3 duljine
stranice: D K/3
Kada stakla za fasadne elemente treba
vijcima privrstiti na podkonstrukcije,
mogu se izraditi uputene rupe.
Rupe, otvori, kutni i rubni izrezi
A, B = odmak od ruba stakla
D = promjer rupe, odnosno otvora
K = duljina stranice
S = debljina stakla
Izvedbe takvih rupa ograniene su slje-
deim tehnolokim zahtjevima:
promjer rupe, odnosno otvora mora
iznositi barem onoliko koliko iznosi de-
bljina stakla: D S
udaljenost izmeu ruba stakla i rupe,
odnosno otvora, ne smije biti manja od
polovice njezina promjera: A D/2.
Raspored, odnosno
poloaj rupa
S < 8 mm S 8 mm
D 1,5S S D < 1,5S D 1,5S S D < 1,5S
Rubno podruje
Udaljenost od ruba
A 2S A 2S A 2,5S A 2,5S
Kutno podruje
Udaljenost od dva ruba
A 2S + 5 mm
B 2S + 5 mm
A 5S
B 2S + 5 mm
A 2,5S + 5 mm
B 2,5S + 5 mm
A 5S
B 2,5S + 5 mm
Nominalni radijus
rupe (mm)
Tolerancija
4 D 20 1,0
20 < D 100 2,0
100 < D Savjetovanje s proizvoaem
Tolerancije rasporeda rupa:
Dimenzijske tolerancije za rupe
(EN 12150)
143
5
.
7
.
2
Podruje primjene
Ti zahtjevi vrijede za ravno kaljeno staklo,
izraeno horizontalnom tehnologijom,
namijenjeno primjeni u graevinarstvu.
Kaliti se moe float (EN 572-2) ili orna-
mentirano staklo (EN 572-5). Stakla
mogu biti:
bezbojna ili obojena u masi
prozirna, transparentna ili netranspa-
rentna
s nanosom (primjerice emajlom, piroli-
tikim nanosom)
povrinski obraena (primjerice pje-
skarena, gravirana).
Tolerancije
1. Tolerancija irine i visine stakla
(EN 12150)
Tolerancije rupa i izreza odreene su
tehnoloki uvjetovanim mogunostima.
Openito te tolerancije odgovaraju to-
lerancijama duljine i irine stakla koje se
navode u tablici u nastavku. Promjer rupe
i veliina izreza moraju se dimenzionirati
tako da se time moe poravnati odstupa-
nje od tolerancija za promjer i tolerancija
za rupe, odnosno izreze. Zbog umetnu-
tog distancera, koji sprjeava kontakt
vijka i stakla, promjer rupe treba biti za 4
mm vei od debljine vijka.
Kako bi montaa stakala bila to jedno-
stavnija, pri dimenzioniranju promjera
rupe treba uzeti u obzir toleranciju uda-
ljenosti i toleranciju promjera rupe. Kada
u staklu u istom redu treba napraviti vie
od etiri rupe, treba poveati minimalnu
udaljenost meu njima.
Izrezi na rubu ili u kutu stakla moraju biti
polukruni. Radijus mora biti jednak ili
vei od debljine stakla, ali ne manji od
10 mm. Veliina izreza mora se dimen-
zionirati tako da se izravnaju tolerancije
udaljenosti. Izrez ne smije biti vei od 1/3
duljine stranice.
Nominalna
dimenzija stranica
( ili V)
Tolerancija
Nominalna
debljina
stakla d 12
Nominalna
debljina
stakla d > 12
2000 2,5 3,0
2000 < ili V 3000 3,0 4,0
> 3000 4,0 5,0
5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla
144
5
.
7
.
3
t
l
=
h
2
300
b) Lokalna iskrivljenost
Lokalna iskrivljenost (boranje stakla) uvi-
jek se mjeri samo izmeu dvije toke koje
su meusobno udaljene 300 mm. Postu-
pak mjerenja jednak je kao kod mjerenja
kompletne iskrivljenosti. Odgovarajuim
pomagalom, primjerice napetom icom,
odnosno metalnim mjerilom, izmjeri se
najvea udaljenost h2. Deformacija se
mjeri u polju koje je paralelno s rubom
stranice i udaljeno od nje najmanje 25
mm. Lokalna iskrivljenost izraava se
odnosom izmeu udaljenosti h2 i duljine
300 mm. Kod ornamentnog stakla lokal-
na iskrivljenost mjeri se na ornamentnoj
strani tako da se na najvii vrh konstruk-
cije stavi ravnalo i izmjeri udaljenost do
najvie toke konstrukcije.
2. Tolerancije nazivnih debljina
(EN 12150)
3. Planimetrija (EN 12150)
Tijekom kaljenja staklo, zagrijano na tem-
peraturu blizu toke omekavanja, cikli-
ki se pomie preko keramikih valjaka.
Zbog toga nije mogue izraditi staklo
koje nema (barem minimalno) deformi-
rane povrine. Odstupanje u ravnini (pla-
nimetriji) ovisi o debljini stakla, njegovim
dimenzijama i odnosu stranica i izraava
se oblikom iskrivljenja. Ravnina stakla od
odluujueg je znaaja za optike zna-
ajke stakla. Spomenute deformacije
dijele se u dvije skupine: kompletnu i lo-
kalnu iskrivljenost.
a) Kompletna iskrivljenost tc
Ako se eli izmjeriti ta vrsta deformacije,
dulja stranica stakla mora se poloiti ver-
tikalno na dvije podloke irine 100 mm
koje trebaju biti udaljene od kutova 1/4
duljine stranice. Odgovarajuim pomaga-
lom, primjerice napetom icom, treba iz-
mjeriti najveu udaljenost (h1) izmeu ice
i konkavne povrine stakla. Iskrivljenost
se mjeri uzdu svih stranica i obje dijago-
nale. Kompletna iskrivljenost izraava se
odnosom izmeu izmjerene udaljenosti
h1 i irine (), odnosno visine stakla (V).
Vrsta stakla
Najvie doputene vrijednosti
Kompletna
iskrivljenost
(mm/mm)
Lokalna
iskrivljenost
(mm/300 mm)
Float staklo
(EN 572-2)
0,003* 0,5
Ostala stakla 0,004 0,5
* kod kvadratnih ili gotovo kvadratnih stakala s
odnosom stranica od 1:1 do 1:1,3 odstupanja
u planimetriji u pravilu su vea nego kod uskih
pravokutnih stakala. Zato ima smisla da pri
kvadratnim oblicima umjesto stakla debljine 4 do
6 mm odaberete deblje staklo ili se posavjetujte s
tehnolozima tvrtke REFLEX.
t
c
=
h
1
ili V
E
[
\
c
c
J
J
E
Z
-LH>IK>
FPHOFSIGBKLPQ
Q
L
F
I
F
7
,LJMIBQK>
FPHOFSIGBKLPQ Q
(
Nazivna
debljina
(mm)
Tolerancija (mm)
Ornamentno
staklo
Float staklo
3
0,5 0,2
4
5
6
8 0,8
0,3 10 1,0
12 -
15 - 0,5
19 -
1,0
25
145
5
.
7
.
3
Broj i dimenzije djelia
Struktura loma u skladu s EN 12 150 - 1
Ispitno staklo (1.100 x 360 mm) mora slo-
bodno leati u okviru koji spreava rasi-
panje djelia, a istovremeno ne sprjeava
njihovo irenje. Na polovici due stranice
treba udariti ekiem (masa 75 g; radi-
jus zaobljenog vrha 0,2 mm) u toki koja
je od ruba stakla udaljena 13 mm. etiri
do pet minuta nakon udarca poinju se
brojiti djelii. Za brojanje se koristi maska
50 x 50 mm. Maska se ne smije stavljati
na polja koja su u radijusu od 100 mm od
mjesta udarca ili u pojasu od 25 milimeta-
ra od staklenih rubova.
Ispitivanje njihanjem
U skladu s EN 12 600.
Vizualno ocjenjivanje kvalitete
U poglavlju 6.9.6 navode se Smjernice
za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla
za graevinarstvo, u kojima su opisane
4. Promjene u boji i strukturi
Pri ornamentnim staklima ne moe se
osigurati simetrija strukture uz upotrebu
vie stakala postavljenih jedno pokraj
drugoga u zajedniku povrinu.
Zbog proizvodno-tehnikih uvjeta kod
nekih ornamentnih stakala tijekom toplin-
ske obrade moe se djelomino iskriviti
tijek strukture.
Iz istog razloga kod ornamentnih i u masi
obojenih stakala djelomino se mijenja i
vlastita boja.
Testiranje
U okviru unutarnje kontrole proizvodnje
i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku
tehniku (IFT) iz njemakog mjesta Rose-
nheima) stalno se provjerava proizvod-
nja kaljenog stakla RX SAFE ESG prema
uvjetima vaeih normi.
Vrsta stakla
Nominalna debljina
(mm)
Najmanji broj
djelia
Najvea duina
najveeg djelia
(mm)
Kaljeno
steklo od
float stakla 4 12 40 100
float stakla 15 19 30 100
ornamentnog stakla 4 10 30 100
Vrsta stakla
Nominalna debljina
(mm)
Mehanika vrstoa (vrstoa
na savijanje) (N/mm
2
)
Kaljeno
steklo od
float stakla 4 19 120
ornamentnog stakla 4 10 90
emajliranog stakla 4 19 75*
* Emajlirana povrina je u nateznoj zoni.
Mehanika vrstoa (vrstoa na savijanje) u skladu s EN 1288 - 3 / EN 12150 - 1
146
5
.
7
.
3
RX ESG-H
EN 14179
F & K
Ovlaivost staklenih povrina
Otisci valjaka, prstiju i koritenih vakuum-
skih draa ili etiketa pod posebnim uvje-
tima mogu izazvati minimalne promjene
u mrei atoma na povrini stakla. Ako su
stakla mokra, mjesta na kojima je dolo
do takve pojave postaju vidljiva, jer ima-
ju drukiju prijemivost za vodenu paru
(ovlaivost). Pri suhom staklu ta pojava,
naravno, nestaje. Budui da je navedena
promjena fizikalno uvjetovana, ne moe
biti predmet reklamacije.
Oznaavanje stakala
Svako RX SAFE ESG kaljeno staklo mora
imati vidljiv i trajan otisak (EN 12150 i ime
ili oznaka proizvoaa) iz kojega je vidljivo
da je to sigurnosno staklo. Otisak prema
toj normi mora biti trajan i neuklonjiv.
RX SAFE ESG-H kaljeno staklo s toplin-
skim ispitivanjem takoer mora imati vid-
ljiv i trajan otisak (EN 14179 i ime ili oznaka
proizvoaa).
Vidljiv i trajan otisak RS SAFE ESG H sa-
dri sljedee podatke:
- proizvoa: RX ESG-H
- standard: EN 14179
- nadzorni, odnosno certifikacijski or-
gan: F & K
metode ocjenjivanja i prikazane tablice
s doputenim odstupanjima. U nastavku
navedene posebnosti kaljenog stakla fizi-
kalno su uvjetovane, zato se na njihov na-
stanak ili intenzivnost ne moe utjecati.
Optike posebnosti
Tijekom postupak toplinske obrade staklo
se u pei pomie po vruim keramikim
valjcima. Zbog toga se na njegovoj povr-
ini povremeno pojavljuje blaga valovitost
(naziva se i roller waves). Spomenuta
pojava ne moe se izbjei, a u praksi se
primjeuje kao iskrivljenje slike, gledane
u odbijenoj svjetlosti. Zbog termikog po-
stupka kaljenja moe doi i do kemijskih
i mehanikih promjena povrine, kao to
su tokice na povrini koje se nazivaju i
roller pick up, odnosno otisci valjaka.
Anizotropija
Tijekom termike obrade kaljenom sigur-
nosnom staklu mijenja se stanje nape-
tosti. U njemu nastaju polja napetosti na
kojima se polarizirana svjetlost (odreeni
dio dnevne svjetlosti je, ovisno o vremen-
skim uvjetima, uvijek polariziran) dvostru-
ko lomi. Zato se u posebnim svjetlosnim
uvjetima, pri pogledu na kaljeno staklo
primjeuju polarizacijska polja u obliku
raznih uzoraka. Taj fenomen primjetan je
samo na kaljenom staklu.
Toplinska opstojnost
Posebna distribucija napetosti, karakteri-
stina za kaljeno staklo, ostaje u ravnote-
i i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od +
250 C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi
brz pad temperature i velike temperatur-
ne razlike izmeu dvije toke (do 200 K).
147
5
.
7
.
3
Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H
Vrsta stakla Boja Debljina stakla/dimenzije (cm)
4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 15 mm 19 mm
Float Prozirna 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480
Planibel Color
Bronze 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -
Green 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -
Grey 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -
Dark Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -
Priva Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -
Azur 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -
Planibel
Clearvision,
bijelo staklo
120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -
Low-e T 120x200 - 244x480 244x480 - - - -
Stopsol
Supersilver
Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -
Grey - 150x250 244x480 244x480 - - - -
Green - - 244x480 244x480 - - - -
Dark Blue - - 244x480 244x480 - - - -
Stopsol
Classic
Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 - - -
Bronze 120x200 150x250 244x480 - - - - -
Grey 120x200 150x250 244x480 - - - - -
Green 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -
Chinchilla
Prozirna 120x200 - 185x400 185x435 - - - -
Smea 120x200 - - - - - - -
Ornament
504/rosa
Prozirna 120x200 - 185x335 - 204x435 - - -
Smea 120x200 - - - - - - -
Katedral
Prozirna 120x200 - - - - - - -
uta 120x200 - - - - - - -
Plava 120x200 - - - - - - -
Gothic
Prozirna 120x200 - - - - - - -
Smea 120x200 - - - - - - -
Altdeutsch
Prozirna 120x200 - - - - - - -
uta 120x200 - - - - - - -
Plava 120x200 - - - - - - -
Smea 120x200 - - - - - - -
Mastercarre Prozirna 120x200 - 321x200 330x204 - - - -
Masterpoint Prozirna - - 200x321 204x252
Matelux Satinirana 120x200 - 225x321 225x321 244x321 - - -
Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna stakla RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H
Minimalni promjer: 250 mm
Maksimalni omjer stranica: 1:10
Maksimalna teina: 300 kg
Za oblike koji su slini kvadratnima i imaju omjer stranica izmeu 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbjeno je vee od
pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine 6 mm, preporuuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX.
148
5
.
7
.
4
Zbog niskog stupnja kaljenja opasnost
od spontanog loma zbog nikl-sulfidnih
estica praktino je iskljuena. Zato nije
potreban Heat soak test. TVG je u pred-
nosti pred ESG staklom kada napetost na
savijanje i postojanost na temperaturne
razlike obinog float stakla ne zadovo-
ljava pa ESG zbog svoje slike loma (velik
broj djelia) ne zadovoljava traeni uvjet
sigurnosti nakon loma stakla.
TVG se najee koristi kao sigurnosno
lijepljeno staklo. S tom kombinacijom
dobiva se staklo koje optimalno udruu-
je konstruktivno, a prvenstveno aktivnu i
pasivnu sigurnost.
Ta kombinacija vee vrstoe na savija-
nje, temperaturne opstojnosti i znaajke
prenoenja optereenja nakon loma daje
idealne proizvode za:
pregradne stijene
nadsvjetla
staklene ograde
tokasto uvrena ostakljenja
nosive staklene elemente (npr. stepe-
nice).
Mogunosti obrade TVG stakla, primje-
rice:
rubovi,
rupe,
otvori izrezi,
rubni i kutni izrezi, jednake su kao pri
ESG staklu.
Kao i kod kaljenog stakla (ESG) i ovdje
obradu treba izvesti prije proizvodnog
procesa. Vidi poglavlje 5.7.2.
Opis proizvoda RX SAFE TVG u skladu s
EN 1863
Postupak proizvodnje djelomino kalje-
nog stakla (TVG), koji se naziva i termiki
ojaano staklo, slian je postupku za ka-
ljeno staklo (ESG).
Jednako kao i pri kaljenom staklu (ESG),
staklo se brzo i ravnomjerno zagrijava
preko 600 C, a razlika je u tome da se
pri hlaenju upuhivanjem hladnog zraka
postupa bitno drugaije. U staklu tako
nastaje trajna napetosti te je zbog toga u
usporedbi s float staklom osjetno otpor-
nije na termika i mehanika opteree-
nja. Napetost na savijanje i sposobnost
podnoenja temperaturnih razlika lei
negdje izmeu obinog nekaljenog float
stakla i kaljenog stakla (ESG).
najvanije znaajke djelomino kaljenog
stakla TVG:
- mehanika vrstoa (vrstoa na savi-
janje) 70 N/mm
2
lei izmeu vrijedno-
stima nekaljenog float stakla i kaljenog
ESG float stakla.
- slika loma pojedinog stakla odgovara,
odnosno jednaka je kao kod normal-
nog float staklu. Zbog toga djelomino
kaljeno staklo TVG nije sigurnosno sta-
klo.
5.8 Djelomino kaljeno staklo RX SAFE TVG
149
5
.
8
Ouvanje stanja: stakleni element u slu-
aju loma pod odreenim uvjetima ugrad-
nje bez dodatnog optereenja moe jo
neko vrijeme stajati.
Ouvanje nosivosti: stakleni element u
sluaju loma jo odreeno vrijeme moe
zadrati znaajku zatvaranja prostora i
podnosi odreena optereenja.
5.8.1 Znaajke
5.8.2 Podruja primjene
Float TVG ESG
vrstoa na savijanje B 45 N/mm
2
70 N/mm
2
120 N/mm
2
dop. ovisno o upotrebi 12/18 N/mm
2
* 29 N/mm
2
* 50 N/mm
2
Postojanost na temperaturne razlike
T prema povrini stakla
40 K 100 K 200 K
Rezanje da ne ne
Slika loma
radijalne pukotine
veliki komadi
radialne razpoke
veliki kosi
mreaste pukotine
mali komadi
Mogunost spontanog loma ne ne da
* 12 N/mm2 kod nadglavnog ostakljenja, odnosno 18 N/mm2 kod vertikalnog ostakljenja
** doputena raunska vrijednost
Float TVG ESG
Vertikalno ostakljenje
bez sigurnosnih zahtjeva
sa sigurnosnim zahtjevima
poveani mehaniki zahtjevi

poveani toplinski zahtjevi

ostatak sigurnosti pri uvrenju sa svih strana
Nadglavno ostakljenje
vanjsko staklo

unutarnje staklo, jednostruko nije doputeno nije doputeno nije doputeno
unutarnje staklo VSG (sposobnost prenoenja
optereenja nakon loma) sastavljeno od 2 x

nije doputeno
ograde
jednostruko staklo
VSG je sastavljeno od 2x

(sposobnost prenoenja optereenja nakon loma)
VSG od 2x
151
5
.
8
.
1
to = (mm/n)
h2
300
TVG za stakla s nanosom
Za TVG proizvode, koji su namijenjeni za
doradu pomou nanosa, vrijede stroi
kvalitativni zahtjevi s obzirom na toleran-
ce i ravninu. Potreban je prethodni dogo-
vor s poduzeem Reflex.
Ravnina
Odstupanje od ravnine ovisi o debljini sta-
kla, veliini i omjeru stranica. Primjetno je
kao iskrivljenost. Dijeli se u dvije skupine:
kompletna iskrivljenost i lokalna iskrivlje-
nost.
Kompletna iskrivljenost (t
g
)
Staklo se pri sobnoj temperaturi postavlja
vertikalno na dvije podloge, od ruba odma-
knute za etvrtinu duine. Iskrivljenost je
maksimalni odmak h1 od konkavne strane
stakla. Mjeri se ravnalom, odnosno nape-
tom icom (uetom). Mjeri se po rubovima
stakla i po dijagonali. U svim sluajevima
kompletna se iskrivljenost izraava kao od-
nos izmeu iskrivljenosti h1 i duine ruba.
Lokalna iskrivljenost (t
o
)
Lokalnu iskrivljenost mjeri se ravnalom,
odnosno napetom icom (uetom) na
udaljenosti od 300 mm (vidi sliku). Izraa-
va se kao odnos izmeu iskrivljenosti h
2
i
duine 300 mm.
a) Podruje primjene
Ti kvalitativni zahtjevi vrijede za ravno ter-
miki obraeno staklo (TVG), izraeno na
horizontalni nain za posebna podruja
primjene u graevinarstvu.
Kao osnovni materijal koristi se float sta-
klo prema (EN 572-2) i ornamentna stakla
(EN 572-5). Staklo moe biti:
bezbojno ili u boji;
transparentno, translucentno, opak ili
opal;
staklo s nanosom ili emajlirano;
povrinski obraeno (primjerice pje-
skareno, gravirano).
b) Tolerancije
Tolerancija debljine u skladu s EN 1863 - 1
Tolerancija irine i duine u skladu s EN
1863 - 1
Nazivna dimenzija stranica ili V
(mm)
Tolerancija
(mm)
2000 2,5
2000 < ali V 3000 3,0
> 3000 4,0
Nominalna
debljina
(mm)
Tolerancija (mm)
Ornamentno
staklo
Float staklo
3
0,5 0,2
4
5
6
8 0,8
0,3 10 1,0
12 -
5.8.3 Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla
152
5
.
8
.
3
100 mm
25 mm
c) Odstupanje u boji
Zbog proizvodno-tehnikih uvjeta kod
stakala u boji mogue je minimalno od-
stupanje u boji.
d) Ispitivanje
U okviru unutarnje kontrole proizvodnje
i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku
tehniku (IFT) iz njemakog mjesta Rose-
nheima) stalno se provjerava proizvod-
nja kaljenog stakla RX SAFE TVG prema
uvjetima vaeih normi.
E
[
\
c
c
J
J
E
Z
-LH>IK>
FPHOFSIGBKLPQ
Q
L
F
I
F
7
,LJMIBQK>
FPHOFSIGBKLPQ Q
(
tg = (mm/n)
h1
D ili
Ogranienja kompletne i lokalne iskrivljenosti
Vrsta
stakla
Debljina
(mm)
Ogranienja
s obzirom na
Komple-
tnu iskri-
vljenost
(mm/m)
Lokalnu
iskri-
vljenost
(mm/300
mm)
TVG od
float stakla
3 - 12 3* 0,3
* Kod kvadratnih i slinih oblika s odnosom stranica
izmeu 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbjeno
je vee nego kod uih pravokutnih oblika. Posebno
za stakla debljine 6 mm, preporuuje se savjeto-
vanje s tvrtkom REFLEX.
Slika loma prema EN 1863
Slomljen komad
Reprezentativna slika loma
Kompletna i
lokalna iskrivljenost
153
5
.
8
.
3
Mehanika vrstoa (vrstoa na savijanje) prema EN 1863-1/ EN 1288-3
Vrsta stakla
Debljina
(mm)
vrstoa na savijanje**
(N/mm
2
)
TVG od
float stekla 3 12 70
emajliranega float stekla 3 12 45*
* emajlirana povrina pod nateznom napetou
** kao vrstoa na savijanje definirana je ona minimalna napetost na savijanje koja s 95 % vjerojatnou
dovodi do 5 % vjerojatnosti loma.
e) Vizualno ocjenjivanje kvalitete
Smjernicama za ocjenjivanje vizualne
kvalitete stakla za graevinarstvo, objav-
ljenim u poglavlju 6.9.6, daju se osnove
za vizualno ocjenjivanje i tablice. Odstu-
panja koja se primijete pri pregledu ocje-
njuju se u skladu s tim smjernicama.
f) Fizikalno uvjetovane pojave
Optike posebnosti
Tijekom postupka kaljenja staklo lei u
pei na keramikim valjcima pa zato slu-
ajno, odnosno povremeno, moe doi
do povrinskih promjena. Ta valovitost,
koja se naziva i roller waves, fizikalno je
uvjetovana i ne moe se uvijek izbjei. U
pojedinim sluajevima to je uzrok za ne-
znatan utjecaj na sliku refleksije. Zbog
termikog postupka kaljenja moe doi
i do kemijskih i mehanikih promjena
povrine, kao to su tokice na povrini
koje se nazivaju i roller pick up, odnosno
otisci valjaka.
Anizotropije
Anizotropije su slike u duginim bojama na
termiki obraenom TVG staklu. Podrob-
nije podatke o tome moete pronai u po-
glavlju 4.14.
Toplinska opstojnost
Posebna distribucija napetosti, karakteri-
stina za kaljeno staklo, ostaje u ravnote-
i i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od +
200 C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi
brz pad temperature i velike temperatur-
ne razlike izmeu dvije toke (do 100 K).
Otisci valjaka, prstiju i koritenih vakuum-
skih draa ili etiketa pod posebnim uvje-
tima mogu izazvati minimalne promjene
u mrei atoma na povrini stakla. Ako su
stakla mokra, mjesta na kojima je dolo
do takve pojave postaju vidljiva, jer ima-
ju drukiju prijemivost za vodenu paru
(ovlaivost). Pri suhom staklu ta pojava,
naravno, nestaje. Budui da je navedena
promjena fizikalno uvjetovana, ne moe
biti predmet reklamacije.
g) Oznaavanje
Svako RX SAFE TVG djelomino kaljeno
staklo mora imati vidljiv i trajan otisak EN
1863 i ime ili oznaka proizvoaa. Otisak
prema toj normi mora biti trajan i neuklo-
njiv.
154
5
.
8
.
3
Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE TVG
Vrsta stakla Boja Debljina stekla/dimenzije (cm)
4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm
Float Prozirna 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
Planibel Color
Bronze 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
Green 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
Grey 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
Dark Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 -
Priva Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 -
Azur 120x200 - 244x480 244x480 244x480 -
Planibel
Clearvision,
bijelo staklo
120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
Mastercarre Prozirna 120x200 - 321x200 330x204 - -
Matelux Satinirana 120x200 - 225x321 225x321 244x321 -
Djelomino kaljeno staklo dobiva sigurnosne znaajke kada se ugrauje u lijepljeno sigurnosno staklo VSG.
Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna RX SAFE kaljena stakla
Minimalni promjer: 250 mm
Maksimalni omjer stranica: 1:10
Maksimalna teina: 300 kg
Za oblike koji su slini kvadratnima i imaju omjer stranica izmeu 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbjeno je vee od
pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine 6 mm, preporuuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX.
155
5
.
8
.
4
5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE
Lijepljeno staklo u usporedbi s kaljenim
sigurnosnim staklom ima bitnu prednost:
nakon loma kaljenog stakla nastaju sitni
djelii koji rijetko ostaju u okviru. Zato ta-
kvo ostakljenje kasnije nema vie zatitnu
funkciju jer ne titi niti od provale niti od
ozljeda. Suprotno tome, lijepljeno staklo
se usprkos lomu ne raspada i zadrava
barem dio svoje zatitne funkcije. To je
posebno vano u sluaju protuprovalnih
i neprobojnih stakala.
Folija
Staklo Staklo
Opis proizvoda RX LAMISAFE
u skladu s EN 14 449
Lijepljeno staklo sastoji se od dva ili vie
stakala, koja se prekrivaju i vrsto su sli-
jepljena pomou jedne ili vie elastinih
folija iz polivinilbutirala (PVB) razliitih ka-
rakteristika i debljina. Standardne deblji-
ne folija su 0,38 mm, 0,76 mm, 1,14 mm,
1,52 mm, 2,28 mm, dakle viekratnici
osnovne debljine od 0,38 mm.
U praksi se za to staklo esto koristi i na-
ziv VSG koji potjee iz njemakog naziva
(Verbundsicherheitsglas).
Proizvodnja se najprije odvija u skladu s
postupkom prethodnog spajanja pomo-
u valjaka, a zatim u autoklavu. U njemu
se pomou poviene temperature i po-
veanog tlaka postie trajan spoj stakla
i folije.
Pogled kroz lijepljeno staklo moe biti
(ovisno o broju stakala) neznatno druga-
iji od pogleda kroz uobiajeno staklo.
Lijepljeno staklo, zajedno s kaljenim sta-
klom i staklenim blokovima uvrtava se u
kategoriju sigurnosnih stakala. To je zato
jer meusloj ljepila pri razbijanju stakla u
cjelini zadrava opasne staklene djelie
koji bi u protivnom mogli ugroziti sigur-
nost ljudi.
Kada se lijepljeno staklo sastoji od veeg
broja stakala, slijepljenih ilavom elasti-
nom folijom, ne govorimo samo o pasiv-
noj, ve i o aktivnoj sigurnosti tog stakla.
Presjek lijepljenog sigurnosnog stakla
156
5
.
9
i sigurnosne karakteristike, za lijepljenje
se koristi folija s obje znaajke, zvunom
i sigurnosnom.
Dodatno oplemenjivanje lijepljenog stakla
Lijepljeno staklo (VSG ili GH) u izolacij-
sko staklo moe se ugraditi jednako kao i
standardno staklo. VSG staklo metodom
katodnog naparivanja u vakuumu moe
se i dodatno oplemeniti. Ako se na takvo
staklo napari meki toplinski zatitni, od-
nosno nanos za zatitu od sunca, dobiva
se lijepljeno Low e staklo.
Podruja primjene lijepljenog
sigurnosnog stakla VSG
Idealno podruje primjene lijepljenog
sigurnosnog stakla iskazuje se prven-
stveno u sluaju loma zbog sposobnosti
zadravanja razbijenih djelia i ouvanja
stanja, odnosno ouvanja nosivosti:
Javne zgrade
Lijepljeno staklo koristi se za sva osta-
kljenja koja ine ulaz u zgradu. Prven-
stveno u kolama i vrtiima njegova je
upotreba esto obavezna.
Sportski objekti
Lijepljeno staklo je (uvjetno) otporno na
udarce loptom. Njegova upotreba oba-
vezna je i u pokrivenim bazenima.
Trgovine i industrijski objekti
U tim objektima lijepljeno staklo igra
ulogu protuprovalnog stakla.
Stanogradnja
Tu lijepljeno staklo nema samo protu-
provalnu funkciju, ve je i namijenjeno
zatiti ljudi od ozljeda. Njegova upotre-
ba obavezna je pri ostakljenjima koja
seu od stropa do poda.
Ograde
Lijepljeno staklo koristi se za ostaklje-
nja stepenica, balkona i razliitih platoa
na kojima titi od pada u dubinu. Doka-
zivanje lomne sigurnosti lijepljenog si-
U okviru poetnog ispitivanja lijepljeno
sigurnosno staklo mora ispunjavati slje-
dee zahtjeve prema EN 14449:
A) ispitivanje na povienu temperaturu u
skladu s EN ISO 12543, dio 4 (ispitiva-
nje kuhanja 2 sata pri 100 C)
B) ispitivanje na povienu vlagu s kon-
denzatom u skladu s EN ISO 12543,
dio 4 (ispitivanje s kondenzatom 2 tjed-
na pri 50 C i relativnoj vlanosti 100 %)
C) ispitivanje sa zraenjem u skladu s EN
ISO 12543, dio 4 (2000 sati zraenja
sa svjetlou slinom dnevnoj s 900
W/m
2
)
D) ispitivanje njihanjem u skladu s EN
12600 (dvostruka guma, 50 kg, visina
spusta 450 mm)
U unutarnjoj kontroli proizvodnje stalno
se kontrolira izraeno lijepljeno sigurno-
sno staklo prema planu ispitivanja i to:
- ispitivanje na visoku temperaturu i po-
vienu vlagu s kondenzatom (A i B)
- ispitivanje sa sputanjem metalne ku-
gle na staklo (mehanika vrstoa,
4 m, kugla 1 kg)
- posmino ispitivanje (na posebnoj na-
pravi s odgovarajuim softverom)
Dananja tehnologija ne omoguuje samo
lijepljenje vie float stakala, ve i lijepljenje
kaljenih stakala ESG i djelomino kaljenih
stakala TVG, stakala sa zatitom od sunca
te stakala s nanosima Low-e.
Lijepljeno staklo s folijom za zvunu zatitu
Za lijepljenje stakala umjesto standardne
PVB folije mogu se koristiti i posebne
folije (pod nazivom Silence folije SC);
lijepljeno staklo, izraeno s tom folijom
ima osjetno viu sposobnost zvune izo-
lacije. Ako lijepljeno staklo s poveanom
sposobnou zvune izolacije treba imati
157
5
.
9
Maks. 50 mm
Maks. 50 mm
b) Skraeni rez
Proizvodno-tehniki je uvjetovano da se
staklu nepravilnog oblika, koje u jednom
od uglova ima kut otriji od 30, dimenzija
skrauje u tom uglu.
c) Izvedba ruba
Rub s pomakom
Rub lijepljenog sigurnosnog stakla moe
se izraditi i s pomakom. Pomak tee pa-
ralelno s jednim ili vie rubova.
RX LAMISAFE s pomakom
Jednostruki pomak (boni pogled)
Dvostruki pomak (boni pogled)
gurnosnog stakla provodi se njihajnim
ispitivanjem u skladu s EN 12600.
Nadsvjetla i ostakljenja iznad glave
Pri nadglavnim ostakljenjima iz sigur-
nosnih razloga za unutarnje staklo oba-
vezno se mora koristiti lijepljeno staklo.
Vie o upotrebi sigurnosnog lijepljenog
stakla u poglavlju 6.9.5.
Obrade lijepljenog sigurnosnog
stakla VSG
a) Obrada rubova
Samo iz proizvodno-tehnikih razloga
staklene rubove lijepljenog stakla ne tre-
ba posebno obraivati. Na zahtjev kupa-
ca mogue su sljedee obrade:
Grubo bruen rub dobiva se kada se
rezanom rubu tranom brusilicom od-
strani otrina. Tim postupkom ne mogu
se izravnati dimenzijska odstupanja
koja su nastala pri rezanju stakla.
Fino bruen rub dobiva se strojnom
obradom po cijelom presjeku. Na rubu
ne smiju biti vidljivi nebrueni odsjeci ili
sitna oteenja. Vizualno brueni rub
izgleda kao matirano staklo jer je bez
sjaja.
Polirani rub dobiva se na isti nain kao
fino brueni, damo mu se dodatnim po-
stupkom vraa stakleni sjaj.
Skinuti rub je u odnosu na povrinu
stakla pod kutom od 45 < 90. Rub
moe biti fino bruen ili poliran
Maks. 2 mm
Skraeni
rez
158
5
.
9
Staklo moe biti:
bezbojno ili u boji
prozirno, transparentno, neprozirno ili
opalno
emajlirano ili tiskano
povrinski obraeno (pjeskareno, gra-
virano).
Polivinilbutiral (PVB) folija moe biti:
bezbojna ili u boji
transparentna, translucentna ili nepro-
zirna.
b) Tolerancije
Nazivne debljine i tolerancije
Nazivna debljina lijepljenog stakla zbroj
je nazivnih debljina upotrijebljenih staka-
la, kako odreuje standard EN 572 2, 4
i 5 i nazivne debljine PVB folije 0,38; 0,76;
1,14; 1,52 i 2,28 mm.
Nazivne debljine i tolerancije za osnovne
proizvode u skladu s poglavljem a)
Pri izradi oblika rubova najprije se obra-
uju pojedinana stakla.
Tolerancije pomaka vidi na stranici 161
Maksimalna dimenzija 200 cm x 300 cm,
ostale dimenzije na upit.
Minimalna proizvodna dimenzija
30 cm x 60 cm.
Maksimalni omjer stranica 1:10
Izvedba je mogua i u kombinaciji s ESG
i TVG.
Skraeni rez na foliji
Pri izradi lijepljenog sigurnosnog stakla
od kaljenog stakla obrada rubova izvodi
se prije lijepljenja zbog proizvodno-teh-
nolokih zahtjeva. Ako je rub poliran ili
fino bruen, folija se odree u ravnini s
rubom radi optikog izgleda.
d) Izrezi, rupe, otvori za govor
Za izradu su obavezne tone skice iz ko-
jih su vidljivi svi tehniki detalji. Minimalna
debljina lijepljenog stakla je 8 mm.
Kriteriji kvalitete lijepljenog sigurnosnog
stakla
a) Podruje primjene
Dolje navedeni kvalitativni zahtjevi vrijede
samo za ravno lijepljeno staklo namije-
njeno graevinarstvu.
U proizvodnji lijepljenog stakla mogu se
upotrijebiti sljedei osnovni proizvodi:
float EN 572-2
vueno staklo EN 572-4
liveno staklo EN 572-5
kaljeno staklo EN 12150
djelomino kaljeno staklo EN 1863
ostala stakla.
Nominalna
debljina
(mm)
Tolerancija (mm)
Ornamentno
staklo
Float staklo
3
0,5 0,2
4
5
6
8 0,8
0,3 10 1,0
12 -
15 - 0,5
19 - 1,0
159
5
.
9
Tolerancija irine i visine za VSG od nekaljenog stakla u skladu s EN ISO 12 543 - 5
Tolerance irine in viine za VSG iz kaljenega in delno kaljenega stekla,
skladno z EN ISO 12543-5
- Lijepljeno sigurnosno staklo od neka-
ljenih stakala
Ti pomaci mogu se pojaviti samo kod
stakala s rezanim ili skinutim rubovima.
Dozvoljena odstupanja mogu se preu-
zeti iz gornje tablice.
- Lijepljeno sigurnosno staklo od kaljenih
i djelomino kaljenih stakala
Tolerancije pomaka mogu se pojaviti
kod svih naina obrade rubova koji se
mogu pojaviti za tu vrstu stakala i pre-
uzimaju se iz donje tablice. Odstupanja
se utvruju posebno za irinu i visinu.
Dozvoljena tolerancija debljine lijeplje-
nog stakla tako je zbroj dozvoljenih tole-
rancija za pojedina stakla koja se koriste.
Tolerancija debljine folije ne uzima se u
obzir.
Treba uvaiti i da, s obzirom na osnovne
proizvode koji se koriste, zbog proizvod-
nih uvjeta moe doi do koritenja dodat-
nih slojeva folije.
Tolerancije pomaka izmeu stakala
Iz proizvodno-tehnikih razloga moe
doi do dimenzijskog pomaka izmeu
pojedinanih stakala:
Tolerancija (t) irine in visine stakla (mm)
Obrada rubova Rezani i skinuti rub Brueni ili polirani rub
Debljina elementa 8
> 8
26 40 > 40
Debljina svakog
stakla u sendviu
je < 10 mm
Debljina jednog od
stakala u sendviu
je 10 mm
Stakla
izraena
po mjeri
do 1000 1,0 2,0
+2,5
-2,0
+1,0
-2,0
+1,0
-3,0
+1,0
-4,0
do 2000 1,5
+3,0
-2,0
3,5
+1,0
-3,0
preko 2000
+2,5
-2,0
+3,5
-3,0
4,0
Staklo u ploama 3,0
Tolerancija (t) irine in visine stakla (mm)
Obrada rubova Skinuti rub Brueni ili polirani rub
Debelina elementa (mm) 8 > 8 openito
Nazivna dimenzija
(mm)
do 1000 2,0 2,0 2,0
do 2000
+ 3,0
- 2,0
+ 3,0
- 2,0
+ 3,0
- 2,0
preko 2000
+ 3,0
- 2,0
+ 3,5
- 2,0
+ 4,0
- 2,0
160
5
.
9
V, t
d d
c) Promjena boje pri lijepljenom staklu
to je vea ukupna debljina stakala (od-
nosno, to je vei broj stakala), tim vie
se lijepljeno staklo oboji u uto-zeleno. Tu
promjenu izazivaju materijali koji se kori-
ste i ne moe biti predmet reklamacije.
d) Ispitivanje
U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i
vanjskog nadzora primjenom vaeih nor-
mi redovito se kontrolira proizvodnja lije-
pljenog sigurnosnog stakla RX LAMISAFE:
- vrstoa na savijanje prema EN 1288 -
3
- ispitivanje vrstoe sputanjem kugle
prema EN 14449
- ispitivanje na vie temperature ispiti-
vanje kuhanjem prema EN 12543 - 4
- ispitivanje vrstoe pomou njihala
(meki udarac) prema EN 12600
Kriteriji u EN 12600 lijepljena stakla
razvrstavaju u tri kategorije.
Zahtjevi, odnosno kriteriji za lijepljeno si-
gurnosno staklo u zgradama i zatita ljudi
definirani su u sljedeim normama:
- EN 356, EN 1063, EN 13 541
e) Vizualno ocjenjivanje kvalitete
lijepljenog stakla
Metoda promatranja, opis pogreaka
i ocjenjivanje odstupanja opisani su u
Smjernicama za ocjenjivanje vizualne
kvalitete stakla za graevinarstvo koje
moete pronai u poglavlju 6.9.6.
Najvei dozvoljeni pomak
Tolerancije izreza i otvora za govor
Dimenzijska odstupanja za izreze ovise
o tehnikim zahtjevima i treba ih odrediti
prije dostavljanja narudbe.
Tolerancije za rupe
Tolerancija promjera rupe iznosi:
- pri debljini do 24 mm dozvoljena su od-
stupanja rupa 2,0 mm,
- pri debljim staklima 2,5 mm.
Dozvoljeno odstupanje poloaja rupe
iznosi:
- za nekaljeno staklo 1,5 mm
- za kaljeno i djelomino kaljeno staklo:
2,5 mm
Te proizvodno uvjetovane tolerancije mo-
raju se dodatno uvaiti, uz konstrukcijske
i montano-tehnike tolerancije.
Klasa Visina isputanja (mm)
3 190
2 450
1 1200
Nazivna dimenzija
ili V
Najvei dozvoljeni
pomak
, V 100 cm 2,0 mm
, V 100 cm 3,0 mm
, V > 100 cm 4,0 mm
161
5
.
9
Proizvodni program i maksimalne dimenzije za lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE
Konane dimenzije - dvoslojno
Tip Maksimalne dimenzije (mm)
RX LAMISFE 44 1500 x 2200
RX LAMISFE 1010 2600 x 5100
RX LAMISFE 1212 2600 x 5100
RX LAMISFE 1515 2600 x 5100
RX LAMISFE 1919 2600 x 5100
Konane dimenzije RX LAMISAFE od ESG/TVG dvoslojno
Tip Maksimalne dimenzije (mm) Vrsta stakla
RX LAMISFE 44 1200 x 2000 ESG ali TVG
RX LAMISFE 1515 2440 x 4800 Samo ESG
ESG kaljeno staklo; TVG djelomino kaljeno staklo
- minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE
- minimalni promjer 600 mm
- maksimalni promjer 2600 mm
- maksimalni omjer stranica 1:10
- maksimalna teina 750 kg po jedinici
5.9.1 Lijepljeno staklo za zatitu ljudi i imovine
Statistike ve godinama meu ostalim
navode i stalan porast broja provala.
Zato policije i osiguravajue kue sve
odlunije zahtijevaju odgovarajue pre-
ventivne mjere. Takve mjere trebale bi
sprijeiti provalu ili je toliko oteati da
poinitelji odustanu od te namjere, jer bi
inae izazivali preveliku panju, ili bi pro-
vala bila toliko dugotrajna da bi je organi
sigurnosti mogli pravovremeno sprijeiti.
Zajedno s rastuim ivotnim standardom,
raste i potreba za zatitom dragocjenijih
predmeta, posebice ako ih ljudi uvaju
u objektima koji se nalaze na izloenim i
opasnim mjestima.
Lijepljeno sigurnosno staklo zbog tran-
sparentnosti je vrlo prikladan materijal za
ostakljenje koji titi od nasilnog ponaa-
nja. Stupanj zatite koji nude spomenuta
162
5
.
9
stakla moe se jo poveati umetanjem
alarmne petlje povezane sa sustavom za
dojavu.
Opis proizvoda za ostakljenje za zatitu
od nasilnog ponaanja RX LAMISAFE
Ostakljenja za zatitu od nasilnog pona-
anja RX LAMISAFE lijepljena su sigurno-
sna stakla prema EN 14 449 i time pod-
lijeu obveznim mehanizmima poetnog
ispitivanja i tekue unutarnje kontrole
proizvodnje. Dijele se u sljedee skupi-
ne:
- staklo za zatitu od baenog predme-
ta; razina 3
- staklo za zatitu od provale; razina 3
- staklo za zatitu od pucnja; razina 1
- staklo za zatitu od uinaka eksplozije;
razina 1
Za proizvode razine 1, uz unutarnju kon-
trolu proizvodnje, propisan je vanjski
nadzor ovlatene institucije. Poetnim is-
pitivanjem ostakljenja za zatitu od nasil-
nog ponaanja RX LAMISAFE odreuje
se strana napada, odnosno strana oeki-
vanog nasilja. Time se odreuje i poloaj
ugradnje.
Sva izolacijska stakla RX SAFE u pravilu
su sastavljena tako da je vanjsko staklo
ono koje podnosi nasilje. Time je strana
nasilja definirana kao pozicija 1.
Ako postoji zahtjev, zbog funkcije i ka-
rakteristika objekta, za nekom drugom
pozicijom, odnosno drugom stranom
nasilja, to znai odstupanje od standar-
dne strukture, to treba uzeti u obzir jo pri
projektiranju i posebno naglasiti prilikom
naruivanja. Staklo se dimenzionira s ob-
zirom na statike zahtjeve. esto se sma-
njuju maksimalne proizvodne dimenzije
koje su dane u proizvodnom programu.
Iz svih navedenih razloga nije doputena
samovoljna promjena pozicija ugradnje,
na primjer okretanjem elemenata.
EN 356 se odnosi na stakla za zatitu od
baenog predmeta, odnosno na stakla
za zatitu od provale, EN 1063 na stakla
za zatitu od pucnja, a EN 13541 na sta-
klo za zatitu od uinaka eksplozije.
a) Lijepljeno sigurnosno staklo za zatitu
od baenih predmeta
Norme dijele ostakljenja prema njiho-
vom zatitnom djelovanju od probijanja.
Razlikujemo klase u odnosu na zatitne
karakteristike. Ispitivanje otpornosti koje
simulira snagu bacanja izvodi se tako da
se metalna kugla teine 4.110 g i promjera
priblino 10 cm tri puta isputa na ispiti-
vano staklo s tri razliite visine. Ispitivano
staklo dimenzije 110 x 90 cm dobro je
uvreno u propisani okvir. Visina s koje
se sputa kugla ovisi o stupnju zatite koji
treba osiguravati odreeno staklo. Ispi-
tivanje je pozitivno ako nijedna kugla ne
probije staklo. Razliiti zahtjevi ispitivanja
i klase otpornosti koje iz toga proizlaze,
prema normi nam prikazuje sljedea ta-
blica.
163
5
.
9
.
1
Klase zatite od baenog predmeta
EN 356
Klasa
otpornosti
Visina
isputanja
(mm)
Broj kugli*
P1A 1500 3
P2A 3000 3
P3A 6000 3
P4A 9000 3
P5A 9000 3 x 3
* kugla 4,1 kg
Proizvodni program za stakla za zatitu od baenog predmeta RX LAMISAFE
Tehniki podaci: RX LAMISAFE P1A P5A prema EN 356
Proizvod Sastav
(za izo-staklo
vanjsko/MSP/
unutarnje)
Debljina Teina
Preporuena
maksimalna
povrina
Maks.
odnos
stranica
Podruja
primjene
Tip
Klasa otpor-
nosti
EN 356 mm mm kg/m
2
m
2
-
RX LAMISAFE P1A
jednostruko 9 21 3,5 1:10
Samostal-
ne i kue
u nizu u
naselju
9/10/4 23 31 2,8 1.6
9/10/6 25 36 5,5 1:10
RX LAMISAFE P2A
enojno 9 21 3,5 1:10
9/10/4 23 31 2,8 1.6
9/10/6 25 36 5,5 1:10
RX LAMISAFE P3A
Privatne
zgrade na
osami
9/10/4 23 31 2,8 1.6
9/10/6 25 36 5,5 1:10
RX LAMISAFE P4A
jednostruko 9,5 22 3,5 1:10
Bogate
stambene
kue i kue
za odmor
na osami
9,5/10/4 23 32 2,8 1.6
9,5/10/6 25 37 5,5 1:10
RX LAMISAFE P5A
10/10/4 24 32 2,8 1.6
10/10/6 26 37 5,5 1:10
- svi navedeni tipovi mogu se izraivati s niskoemisijskim low-e staklom kao unutarnjim staklom.
Ug vrijednost:UgMSP 16 mm = 1,1 W/m
2
K (punjeno argonom) EN 673
MSP 10 mm = 1,1 W/m
2
K (punjeno kriptonom) EN 673
Dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i podruje primjene standarda.
- ako se RX LAMISAFE staklo ugradi kao unutarnje staklo, mogua je kombinacija s viskokoselektivnim staklom sa zati-
tom od sunca
- mogua je kombinacija s ornamentnim staklom i alarmnim staklom
- to je vea ukupna debljina stakala (odnosno, to je vei broj stakala), tim vie se lijepljeno staklo oboji uto-zeleno.
Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj moe se smanjiti.
- Kupac naih proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naruenog stakla.
164
5
.
9
.
1
b) Lijepljena sigurnosna stakla za zatitu
od provale
Stakla iz te skupine, standard dijeli po
rastuem stupnju zatite u tri podskupi-
ne klasa otpornosti. Mehanika vrstoa
tog stakla provjerava se strojnom sjeki-
rom teine 2 kg. Stupanj zatite odreen
je brojem udaraca koji su potrebni da sje-
kira u ispitivanom staklu dimenzija 110 x
90 cm izree otvor 400 x 400 mm.
Zahtjevi testiranja i klase otpornosti koje
iz toga proizlaze prikazani su u tablici u
nastavku.
S obzirom na vrstu optereenja i broj izve-
denih udaraca sjekire za svaki se uzorak
odreuje klasa otpornosti od probijanja.
Najnia klasa otpornosti od probijanja,
koja se odreuje na tri uzorka, dodjeljuje
se ispitivanom tipu stakla.
Proizvodni program za stakla za zatitu od baenog predmeta RX LAMISAFE
posebne izvedbe jednostrukih stakala
Tehniki podaci: RX LAMISAFE - posebne izvedbe
Proizvod
Sastav Debljina Teina
Preporuena
maksimalna
povrina
Maks.
odnos
stranica
Podruja
primjene
Tip
Klasa otpor-
nosti
EN 356 mm mm kg/m
2
m
2
-
RX LAMISAFE
44.4 TVG
P3A jednostruko 9,5 22 2,0 1:10
Unutarnje
pregradne
stijene
RX LAMISAFE
55.4 TVG
RX LAMISAFE
66.4 TVG
RX LAMISAFE
55.4 ESG
RX LAMISAFE
44.4 Alarm
Izlozi, viso-
ko podruje
vila
- to je vea ukupna debljina stakala (odnosno, to je vei broj stakala), tim vie se lijepljeno staklo oboji
uto-zeleno.
- Kupac naih proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naruenog stakla.
Klase protuprovalne zatite
EN 356
Klasa otpornosti Broj udaraca sjekire
P6B 30 do 50
P7B 51 do 70
P8B nad 70
165
5
.
9
.
1
Proizvodni program za stakla za protuprovalnu zatitu RX LAMISAFE
Tehniki podaci: RX LAMISAFE P6B P8B prema EN 356
Proizvod Sastav
(za izo-staklo
vanjsko/MSP/
unutarnje)
Debljina Teina
Preporuena
maksimalna
povrina
Maks.
odnos
stranica
Podruja pri-
mjene
Tip
Klasa otpor-
nosti
EN 356 mm mm kg/m
2
m
2
-
RX LAMISAFE P6B
Foto i video-tr-
govine, ljekarne,
djelomino tr-
govina, raunski
centri
15/10/6 31 48 5,5 1.6
RX LAMISAFE P7B
Galerije, muzeji,
antikvarijati,
robne kue,
psihijatrijske
klinike
23/10/6 39 69 5,5 1.6
RX LAMISAFE P8B
Zlatarske radnje,
krznarije, ka-
zneno-popravni
centri
28/10/6 44 80 5,5 1.6
- svi navedeni tipovi mogu se izraivati s niskoemisijskim low-e staklom kao unutarnjim staklom.
Ug vrijednost: MSP 16 mm = 1,1 W/m2K (punjeno argonom) EN 673
MSP 10 mm = 1,1 W/m2K (punjeno kriptonom) EN 673
Dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i podruje primjene standarda.
- ako se RX LAMISAFE staklo ugradi kao unutarnje staklo, mogua je kombinacija s viskokoselektivnim
staklom sa zatitom od sunca
- mogua je kombinacija s ornamentnim staklom i alarmnim staklom
- to je vea ukupna debljina stakala (odnosno, to je vei broj stakala), tim vie se lijepljeno staklo oboji u
uto-zeleno. Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj moe se smanjiti.
- kupac naih proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naruenog stakla.
166
5
.
9
.
1
c) Sigurnosno lijepljeno staklo za zatitu
od pucnjeva
RX LAMISAFE stakla za zatitu od puc-
njeva, koje nazivamo i oklopnim (pan-
cirnim) ili neprobojnim staklima, pruaju
najbolju zatitu od napada na tijelo i i-
vot.
Standard zahtijeva da ta stakla zadre
tri pucnja iz odreenog oruja, ispucana
s odreene udaljenosti. Svaka od spo-
menutih skupina nadalje se dijeli na dvi-
je klase. Klasa NS zahtijeva da poleina
staklenog elementa i nakon pogotka tre-
eg pucnja ostane neoteena. Ta stakla
koriste se u sluajevima kada se uvana
osoba nalazi tik iza ostakljenja i stakleni
djelii mogli bi joj ozlijediti oi. Stakla,
koja se na poleini mogu otetiti nakon tri
pucnja, uvrtavaju se u klasu S.
Donja tablica prikazuje klasificiranje tih
stakala prema europskom standardu.
Uvjeti za svaki kalibar odreuju vrstu i
teinu pucnja, poetnu brzinu i udalje-
nost izmeu oruja i mete. Iz podataka se
moe izraunati (u nekim sluajevima to
je vano) udarnu energiju pucnja (J).
Klase zatite od pucnjeva prema EN 1063
Kalibar Pucanj, metak Klasa
Udaljenost
m
Brzina
m/s
*)
Vrsta
Teina
g
Odstupanje
djelia
Bez odstupanja
djelia
.22 LR L/RN 2,6 0,10 BR1 S BR1 NS 10 360 10
9 mm x 19 VMR/Wk 8,0 0,10 BR2 S BR2 NS 5 400 10
.357 Mgn. VMKS/Wk 10,25 0,10 BR3 S BR3 NS 5 430 10
.44 Mgn. VMF/Wk 15,55 0,10 BR4 S BR4 NS 5 440 10
5,56 x 45 FJ/PB/SCP 1 4,0 0,10 BR5 S BR5 NS 10 950 10
7,62 x 51 VMS/Wk 9,45 0,10 BR6 S BR6 NS 10 830 10
7,62 x 51 VMS/Hk 9,75 0,10 BR7 S BR7 NS 10 820 10
Puka 12/70 Brenneke 31,0 0,50 SG1 S**) SG1 NS**) 10 420 20
Puka 12/70 Brenneke 31,0 0,50 SG2 S SG2 NS 10 420 20
* FJ: metak s punim platem
L: olovo
PB: metak sa zaotrenom glavom
RN: metak s okruglom glavom
SCP 1: meko jezgro s elinim ulokom
VMF/Wk: metak s punim platem i plosnatom glavom s mekim jezgrom
VMKS/Wk: metak s punim platem i stoastom glavom s mekim jezgrom
VMR/Wk: metak s punim platem i okruglom glavom s mekim jezgrom
VMS/Hk: metak s punim platem i zaotrenom glavom s tvrdim jezgrom
VMS/Wk: metak s punim platem i zaotrenom glavom s mekim jezgrom
**)Testiranje se izvodi jednim pucnjem.
167
5
.
9
.
1
Budui da su neprobojna stakla po struk-
turi vieslojna lijepljena stakla, ona su,
naravno, istovremeno i odlina protupro-
valna stakla, a odlikuju se visokom spo-
sobnou zvune izolacije. Sve navede-
na stakla mogu se ugraditi u izolacijsko
staklo. Mogue su mnoge kombinacije,
i one s optimalnom sposobnou toplin-
ske izolacije.
Proizvodni program za stakla za zatitu od pucnjeva
Tehniki podaci: RX LAMISAFE BR1-BR7, SG1, SG2
Proizvod Klasa otpornosti Debljina Teina
Maksimalni omjer
stranica
Tip EN 1063 mm kg/m
2
-
RX LAMISAFE BR1-S 11 26 1:10
RX LAMISAFE BR1-NS 16 40 1:10
RX LAMISAFE SG1-S 34 82 1:10
RX LAMISAFE SG1-NS 63 151 1:10
RX LAMISAFE SG2-S 45 105 1:10
RX LAMISAFE SG2-NS 70 169 1:10
- to je vea ukupna debljina stakala (odnosno, to je vei broj stakala), tim vie se lijepljeno staklo oboji
uto-zeleno. Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj moe se smanjiti.
- kupac naih proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naruenog stakla.
168
5
.
9
.
1
d) Lijepljeno sigurnosno staklo za zatitu
od uinaka eksplozije prema EN 13 541
Ovaj standard predstavlja nam zahtjeve i
postupke testiranja za odreivanje klasa
posebnog lijepljenog sigurnosnog stakla
za zatitu od uinaka eksplozije u gra-
evinarstvu. Glavni zahtjev za lijepljeno
sigurnosno staklo za zatitu od uinaka
eksplozije je zatita ljudi od udarnog vala
eksplozije.
Postupak je odreen samo za testiranje
ostakljenja za zatitu od uinaka eksplo-
zije koji ve spadaju u odreenu klasu
otpornosti prema EN 356. To znai da
stakla u skupini ER imaju i karakteristike
koje inae pripadaju staklu za zatitu od
baenog predmeta i protuprovalnu zati-
tu. Testna stakla ispituju se pod poseb-
nim uvjetima. Pri tome se utvruje koliki
najvei pozitivni tlak odbojnog udarnog
vala staklo moe zadrati u duljem vre-
menskom razdoblju.
Klase vrijede samo za ispitivanu veliinu
ostakljenja od priblino 1 m
2
.
Klase zatite od uinaka eksplozije prema EN 13541
Oznaka klase Karakteristike ravnog udarnog vala
Najvei pozitivni tlak
odbojnog udarnog vala
(Pr)
kPa
Najmanji pozitivni
specifini impuls (i+)
kPa x ms
Najmanje vrijeme
trajanja pozitivnog
tlaka (t+)
ms
ER 1 50 Pr < 100 370 i+ < 900 20
ER 2 100 Pr < 150 900 i+ < 1500 20
ER 3 150 Pr < 200 1500 i+ < 2200 20
ER 4 200 Pr < 250 2200 i+ < 3200 20
169
5
.
9
.
1
Pregradne stijene s vratima predstavlja-
ju elegantno rjeenje pri izvedbi vjetro-
lova, hodnika, prijemnih aula na ulazu u
zgrade... Njihova transparentnost djeluje
primamljivo, njihova lakoa elegantno,
a njihov sijaj velianstveno. Mogue je
gotovo sve: jednokrilna i dvokrilna vrata
u mimokretnoj izvedbi ili s pritvaranjem,
polukruna i razdjelna vrata, s nadsvje-
tlom ili s bonim elementima.
Za vrata i stijene koriste se razliite vrste
stakala; od obinih (prozirnih ili u boji) do
stakala sa sitotiskom ili pjeskarenih sta-
kala. Boja i dekor sitotiska ili pjeskarenja
prilagoavaju se eljama kupaca.
Vrata i pregradne stijene izraene su od
kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE ESG
koje je vrlo otporno na udarce i jae savi-
janje. U sluaju loma takvo se staklo ras-
pada u opasne djelie s tupim rubovima.
Za vrata i stijene obino se koristi staklo
debljine 10 mm. Pri veim dimenzijama
koristi se i staklo debljine 12 mm ili se
sustav dodatno podupire stabilizatori-
ma. Tvrtka REFLEX nudi i bogat izbor
odgovarajuih okova razliitih boja koji
omoguavaju mnoge funkcije i estetsko
oblikovanje.
Pregled tipova
Tvrtka REFLEX u svom proizvodnom pro-
gramu ima iroku paletu razliitih kom-
binacija staklenih vrata. Vrata mogu biti
jednokrilna, dvokrilna i mimokretna te
opremljena bonim staklima i nadsvjetli-
ma.
Spomenuti program obuhvaa 24 tipske
izvedbe vrata, a uz prethodni dogovor s
tehnolozima mogu se ispuniti i mnogi in-
dividualni zahtjevi.
Suvremena arhitektura je arhitektura svje-
tlosti, lakoe i transparentnosti. Zahtjevni
projektanti i naruitelji danas zahtijevaju
staklene konstrukcije kao zamjenu za ne-
transparentne materijale.
Taj izazov s jedne strane i svestranost nae
palete sigurnosnih stakala s druge strane
omoguuju irok spektar praktine upotre-
be stakla.
Od jednostavnih unutarnjih vrata sve do za-
htjevnih staklenih konstrukcija koje potpuno
zamjenjuju do sada nezamjenjive graevin-
ske materijale plemeniti materijal staklo
vidljiv je izraz suvremene arhitekture.
5.10 Praktina upotreba sigurnosnih stakala
5.10.1 Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla
170
5
.
1
0
Uz prethodno spomenute tipove i oblike
vrata moemo izraditi i polukrune oblike
i oblike s odreenim lukom.
Kod polukrunih vrata i vrata s lukom po-
trebna je vea zranost izmeu gornjeg
ruba i palete s obzirom na irinu i visinu
palete (h), tako da se vrata mogu otvori-
ti za 90. U tom sluaju graevinar mora
izraditi zrani otvor.
Vrata s lukom
Punjenje
h
171
5
.
1
0
.
1
Stabilizatori
Kod staklenih stijena, sastavljenih od vie
elemenata i vrata, ponekad su zbog di-
menzije i podjele stakala potrebni stabi-
lizatori. Ako je dimenzija A ili B 400 mm,
tada i pri prekoraenju sljedeih navede-
nih graninih vrijednosti stabilizatori nisu
potrebni. Izvedba stabilizatora odreuje
se s obzirom na statike zahtjeve i grae-
vinske propise.
Vrste vrata
S obzirom na nain otvaranja vrata dijeli-
mo ih na mimokretna i standardna vrata.
- Mimokretna vrata
Otvaranje u oba smjera.
- Standardna vrata
Kod standardnih vrata s ureajem za pri-
tvaranje razlikuju se DIN-desna vrata i
DIN-lijeva vrata. DIN-smjer odreuje se
s obzirom na stranu okova. Otvaranje je
mogue samo na stranu okova.
Mimokretna vrata
Standardna vrata s ureajem za zatvaranje
DIN-desna
DIN-lijeva
Nadsvjetlo
Krilo Krilo
Boni
dio
Boni
dio
Napomena: stabilizatori su izraeni
od stakla debljine 12 mm.
B
A
172
5
.
1
0
.
1
B
A A
Stabilizatori debljine 12 mm
Minimalna dimenzija b 160 mm
Minimalna dimenzija d 160 mm
Minimalna dimenzija H 1700 mm
Maksimalna dimenzija H1 1200 mm
Primjeri:
1. A = 1100 mm, B = 600 mm: trodijelno
ili viedijelno nadsvjetlo, stabilizator s
jedne strane
2. A = 1000 mm, B = 1300 mm:
stabilizator na obje strane
3. A = 600 mm, B = 1900 mm:
stabilizator po cijeloj visini stijene
Dimenzioniranje stabilizatora po visini
nadsvjetla
Dijagrami u nastavku daju nam pregled
odgovarajuih varijanti stabilizatora.
stabilizator preko visine nadsvjetla
stabilizator preko cijele stijene
maksimalne dimenzije vratnih krila
Za osiguravanje savrenog djelovanja
vrata moraju se uvaiti vrijednosti, nave-
dene u dijagramima.
400 1000 1600
400
1000
1200
1700
irina bonog dela A u mm
V
i
s
i
n
a

n
a
d
s
v
j
e
t
l
a

B

u

m
m
T
r
o
d
e
l
n
a

i
l
i

v
i
e
d
e
l
n
a
T
r
o
d
e
l
n
a

i
l
i

v
i
e
d
e
l
n
a
J
e
d
n
o
d
e
l
n
a

i
l
i

d
v
o
d
e
l
n
a
J
e
d
n
o
d
e
l
n
a

i
l
i

d
v
o
d
e
l
n
a
c
H
d
H
a
b
a
b
J
e
d
n
o
s
t
r
a
n
i

s
t
a
b
i
l
i
z
a
t
o
r
D
v
o
s
t
r
a
n
i

s
t
a
b
i
l
i
z
a
t
o
r
S
t
a
b
i
l
i
z
a
t
o
r

p
o

c
e
l
o
j

v
i
s
i
n
i
Vrata, nadsvjetlo i boni dio debljine 10 mm
Vrata, nadsvjetlo i boni dio debljine 12 mm
Dimenzioniranje stabilizatora
173
5
.
1
0
.
1
Primjeri:
1. Dvostrani stabilizator: mimokretna
vrata; visina stijene 6.000 mm/visina
vrata 2.500 mm: irina stabilizatora je
350 mm;
2. Jednostrani stabilizator: standardna
vrata s ureajem za pritvaranje; visina
stijene 4.500 mm/visina vrata 2.600
mm: irina stabilizatora je 380 mm;
Uputa: Ako povuemo vodoravnu crtu od
visine stijene do dijagonalne crte, dobi-
vamo presjecite. Okomita crta iz presje-
cita pokazuje maksimalnu visinu vrata za
odreenu irinu stabilizatora. Ako je visi-
na vrata vea, slijedi se dijagonalna linija
do eljene visine vrata.
Dimenzioniranje stabilizatora po cijeloj visini stijene
Dvostrani stabilizator: mimokretna vrata
Jednostrani stabilizator: standardna
vrata s ureajem za zatvaranje
Maksimalne dimenzije vratnih kril
2
1
0
0
2
2
0
0
2
4
0
0
2
3
0
0
2
8
0
0
2
7
0
0
2
6
0
0
2
5
0
0
2
9
0
0
3800
4000
4500
5500
5000
7500
7000
6500
6000
8000
340
342
345
346
352
350
348
450
403
500
Visina vrata u mm
V
i
s
i
n
a

s
t
e
n
e

u

m
m
i
r
i
n
a

s
t
a
b
i
l
i
z
a
t
o
r
a

u

m
m
4500
V
i
s
i
n
a

s
t
e
n
e

u

m
m
3300
3500
4000
5000
5500
6000
i
r
i
n
a

s
t
a
b
i
l
i
z
a
t
o
r
a

u

m
m
296
2
9
0
0
2
8
0
0
2
7
0
0
2
5
0
0
2
4
0
0
2
3
0
0
2
2
0
0
2
1
0
0
2
6
0
0
420
Visina vrata u mm
300
330
350
380
400
Stabilizatori
900 950 1000 1050 1100 1300 1250 1200 1150 1400 1350
2100
2150
2250
2200
2400
2450
2350
2300
2500
2550
2600
2650
2750
2700
2850
2800
2900
irina vrata u mm
V
i
s
i
n
a

v
r
a
t
a

u

m
m
1
2
3
174
5
.
1
0
.
1
Debljina stakla (mm)
1 Dovratnik gore i dolje 10 ili 12
2 Dovratnik gore i dolje, letva 10 ili 12
3 Savjetovanje s tehnikom slubom tvrtke REFLEX
Standardna obrada staklenih stijena
Vratno krilo Boni dio i nadsvjetlo
svi rubovi polirani svi vidljivi rubovi polirani
izrezi za kutne okove izrezi za kutne okove
dvije rupe za kvaku izrez za protuelement brave
izrez za kutnu ili centralnu bravu
Vrste stakla za staklene stijene
Vrsta stakla Boja
Debljina (mm)
10 12
Float prozirno X X
Float plavo X
Float smee X X
Float sivo X X
Float zeleno X X
Gravirano staklo bijelo X X
Float odabrani sitotisak X X
Mastercarre bijelo X
Tolerancije
irina vrata (mm)
Tolerancije (mm/m)
Viina vrata 2000 mm Viina vrata > 2000 mm
Ogranienja s
obzirom na kompletnu
iskrivljenost
300950 1,0 1,5
9511300 1,5 2,0
Tolerancije visine i irine
irina ili visina vrata Tolerancija (mm)
2500 +1,0 / -2,0
> 2500 +1,0 / -2,5
175
5
.
1
0
.
1
Vrata se mogu dobaviti prema razliitim
eljama kupaca; kupac moe izabrati vr-
stu stakla i dimenziju, kao i dekor i okov.
Pri projektiranju vrlo je vana strana za-
tvaranja (DIN-lijeva ili DIN-desna).
Strukturirana strana uvijek je na strani
okova (tisak, ornamenti).
Staklena unutarnja vrata
Staklena unutarnja vrata obuhvaaju op-
sean program zahtjevnih staklenih vrata
za unutarnju upotrebu u stanovima, kao
i u radnom okruenju. Staklena unutar-
nja vrata proputaju svjetlost u prostore.
Prostore tako rasvjetljuju i povezuju, a ne
dijele. Kao i kod staklenih stijena, i kod
unutarnjih staklenih vrata postoje razliite
mogunosti oblikovanja. Tako vrlo boga-
tim izborom razliitih dekora (standardna
paleta sitotiska; vidi poglavlje 5.10.4) i vr-
stama stakla, kao i vrlo razliitim vrstama
okova Dorma vrata se mogu vrlo lijepo
prilagoditi ostaloj unutarnjoj opremi.
irina vrata
3,5 3,5
irina okvira
V
i
s
i
n
a

v
r
a
t
a

V
i
s
i
n
a

o
k
v
i
r
a
,

o
d
n
a
o
s
n
o

u
r
e
a
j
a

z
a

z
a
t
v
a
r
a
n
j
e
7
DIN-desna
DIN-lijeva
176
5
.
1
0
.
1
VISION
ORIENT
MODEL Vision
850
Vision
950
irina
(mm)
940 1040
Visina
(mm)
2130 2130
Otvor
(mm)
850 950
MODEL Orient
850
Orient
950
irina
(mm)
940 1040
Visina
(mm)
2130 2130
Otvor
(mm)
870 970
177
5
.
1
0
.
1
VIE STAKLA ZA VIE SVJETLOSTI
Staklena vrata poboljavaju osvijetljenost
prostora i optiki ga poveavaju. To su
cjelovita rjeenja, budui da paket uklju-
uje odlian aluminijski dovratnik, kvali-
tetne okove i elegantna vrata.
SUVREMENO STANOVANJE
Moderno oblikovana vrata s mogunou
odabira razliitih uzoraka stakla oivljava-
ju svaki stambeni ili poslovni prostor. Do-
datni izbor razliitih okova i kvaka omo-
guuje potpuno prilagoavanje vaim
eljama i potrebama.
INOVATIVNOST I PRILAGODLJIIVOST
Osim klasinih dimenzija staklenih vrata
moete birati i meu vratima razliitih ne-
pravilnih oblika. Za zahtjevnije oblike pro-
stora i posebne elje izraujemo staklena
vrata i po mjeri.
IZNIMNA KVALITETA STAKLA
Sva vrata izraena su od sigurnosnog
kaljenog stakla debljine 5 mm u skladu s
SIST EN 12150 otpornog na udarce i vee
napetosti na savijanje. Vrata imaju jam-
stvo za 20 tisua otvaranja i zatvaranja.
ZAMJENA BEZ POTEKOA I PROBLEMA
Klasina drvena vrata brzo i uinkovito
moete zamijeniti staklenim vratima Re-
flex. Za zamjenu i montau mogu se po-
brinuti i nai strunjaci.
JEDNOSTAVNO IENJE
Staklena vrata Reflex brzo, jednostavno i
uinkovito istite sredstvima za ienje
stakla.
178
5
.
1
0
.
1
Mogunosti modela ORIENT
Mogunosti modela VISION
ELOKSIRAN KROMIRAN INOX (RF)
ALUMINIJ ELOKSIRAN
179
5
.
1
0
.
1
inila Prozirno Rosa
Satinirana Master Carre Smei parsol
Sivi parsol Zeleni parsol Sitotisak Mozaik
Sitotisak Maglica Sitotisak Romanca Sitotisak Kreativ
Sitotisak Grafiti Sitotisak Antik Sitotisak crte
180
5
.
1
0
.
1
Pri projektiranju pominih stijena meu-
sobno se moe kombinirati pet razliitih
krilnih elemenata.
1. Okretno, odnosno mimokretno krilo,
koje nije pomino, na poetku sustava
moe se namjestiti kao:
mimokretna vrata s podnim zatvara-
em,
okretna vrata s okretnim leajem ili
gornjim zatvaraem,
mimokretna vrata.
Obje vrste krila dobavljaju se s podnom
bravom i gornjim zatvaraem s bonim
zatvaranjem.
2. Pomina krila mogu se postaviti na bilo
koje eljeno mjesto u stijeni.
3. Pomina vratna krila mogu se izvesti
kao:
em,
mimokretna vrata s gornjim zatvara-
em.
Vratno krilo moe biti na bilo kojem elje-
nom mjestu u staklenoj stijeni.
4. U horizontalnu pominu stijenu po po-
trebi se moe ugraditi i fiksni dio.
5. Zavrno vratno krilo s naslonom mora
se namjestiti na kraj stijene jer se, kao
ni fiksno, ne moe pomicati. Upotre-
bljava se prvenstveno u sluajevima
kada se vrata trebaju otvarati samo u
jednom smjeru.
Horizontalno preklopne stijene nude
mnoge nove i zanimljive mogunosti (pri-
mjerice pri projektiranju modernih trgo-
vakih centara). Njihova upotreba omo-
guuje promjenjiv raspored prostora.
Staklene stijene s ugraenim mimokret-
nim vratima ili bez njih s izvornim susta-
vom vodilica izrauju se tako da se cijela
stijena klizno pomie i preklopi sa strane.
Stakla se pomiu pomou gornje vodi-
lice. Za veu stabilnost sustava na elju
kupca mogu se ugraditi i podne vodilice.
Posebna konstrukcija okova osigurava
dobru stabilnost, a i prvom redu omogu-
uje jednostavno pomicanje krila.
5.10.2 Horizontalno preklopne stijene
181
5
.
1
0
.
2
Viekrilne klizne stijene
Klizne stijene, odnosno horizontalno pre-
klopne stijene nude mnoge nove i zani-
mljive mogunosti ureivanja prostora:
suvremenih trgovakih centara
autosalona
ureda
soba za sastanke.
Njihova upotreba omoguuje promjenjiv
raspored prostora. Staklene stijene s ugra-
enim mimokretnim vratima ili bez njih s
izvornim sustavom vodilica izrauju se tako
da se cijela stijena klizno pomie i preklopi
sa strane. Stakla se pomiu pomou gor-
nje vodilice. Za veu stabilnost sustava na
elju kupca mogu se ugraditi i podne vodi-
lice. Posebna konstrukcija okova osigurava
dobru stabilnost, a i prvom redu omoguu-
je jednostavno pomicanje krila.
Pri projektiranju pominih stijena meu-
sobno se moe kombinirati vie razliitih
elemenata.
mimokretna vrata
pomino krilo (moe se postaviti na bilo
koje eljeno mjesto u stijeni)
fiksno krilo
em.
Stakla za pregradne stijene izraena su
od kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE
ESG koje je vrlo otporno na udarce i jae
savijanje. U sluaju loma takvo se staklo
raspada u opasne djelie s tupim rubovi-
ma. Za izradu pominih stijena obino se
koriste stakla debljine 10 mm.
Tvrtka REFLEX za izvedbu pominih sti-
jena koristi okove vicarskog poduzea
Hawa. Budui da je sustav vrlo prilagod-
ljiv, nudi mogunost individualnih rjeenja
za svaku situaciju u prostoru. Pri konstru-
iranju eline podkonstrukcije na mjesti-
ma gdje e se privrstiti staze za vodilice
i na mjestima gdje e se sakupiti preklo-
pljena stakla, treba uzeti u obzir ukupnu
teinu sustava.
Klizni sustavi RX
Klizni sustav RX visokokvalitetan je sustav
kliznih vrata od nehrajueg elika i sta-
kla. Upotreba je ograniena na unutarnje
prostore. Pri upotrebi u slanoj atmosferi i
na podruju gdje se u atmosferi pojavljuje
vea koncentracija kemikalija koje izazi-
vaju hranje, potrebno je savjetovanje s
naom razvojnom slubom. Klizni sustavi
RX u osnovi se mogu podijeliti na viekril-
ne klizne stijene i jednokrilna klizna vrata.
182
5
.
1
0
.
2
Jednokrilna klizna vrata
Jednokrilna klizna vrata elegantna su za-
mjena za klasina drvena, odnosno me-
talna vrata. Kombinacija nehrajuih oko-
va i staklenog krila djeluje vrlo privlano,
moderno i estetski dovreno. Pri tome se
tedi i troak za kupnju dovratnika jer za
ovu izvedbu nisu potrebni.
Jednokrilna klizna vrata visokokvalitetan
su sustav kliznih vrata od nehrajuih
okova i stakla za urede i moderne stano-
ve. Upotreba je ograniena na unutarnje
prostore. Pri upotrebi u slanoj atmosferi i
na podruju gdje se u atmosferi pojavljuje
vea koncentracija kemikalija koje izazi-
vaju hranje, potrebno je savjetovanje s
naom razvojnom slubom.
Stakla za jednokrilna klizna vrata izrae-
na su od kvalitetnog kaljenog stakla RX
SAFE ESG koje je vrlo otporno na udarce
i jae savijanje. U sluaju loma takvo se
staklo raspada u opasne djelie s tupim
rubovima.
Vrste stakla
Za izradu jednokrilnih kliznih vrata obino
se koriste stakla debljine 10 ili 8 mm slje-
deih kvaliteta:
float (bez boje i u boji)
emajlirana stakla
stakla sa sitotiskom
Stopsol
livena stakla.
Prednosti
moderan oblik
jednostavna montaa
male podne vodilice
Stakla za pregradne stijene izraena su
od kvalitetnog kaljenog stakla koje je vrlo
otporno na udarce i jae savijanje. U slu-
aju loma takvo se staklo raspada u opa-
sne djelie s tupim rubovima.
Vrste stakla
Za izradu pominih stijena obino se ko-
risti kaljeno staklo RX SAFE ESG debljine
10 mm sljedeih kvaliteta:
float (bez boje i u boji)
emajlirana stakla
stakla sa sitotiskom
Stopsol
livena stakla.
Tehnike karakteristike
Pri konstruiranju eline podkonstrukcije
na mjestima gdje e se privrstiti podne
obloge i na mjestima gdje e se sakupi-
ti preklopljena stakla treba uzeti u obzir
ukupnu teinu sustava. Staza vodilica,
odnosno gornja vodilica moe se izvesti
na vie naina:
vidljivo
uputeno u strop
obraeno aluminijskom maskom.
183
5
.
1
0
.
2
ASPEKT
FOKUS
MODEL Aspekt
800
Aspekt
900
irina
(mm)
800 900
Visina
(mm)
2000 2000
Otvor
(mm)
800 900
MODEL Fokus
800
Fokus
900
irina
(mm)
800 900
Visina
(mm)
2000 2000
Otvor
(mm)
800 900
184
5
.
1
0
.
2
inila Prozirno Rosa
Satinirana Master Carre Smei parsol
Sivi parsol Zeleni parsol Sitotisak Mozaik
Sitotisak Maglica Sitotisak Romanca Sitotisak Kreativ
Sitotisak Grafiti Sitotisak Antik Sitotisak crte
185
5
.
1
0
.
2
UNIVERZALNOST STAKLA. ELJENI SMJER.
Vrata su izraena od kvalitetnog sigurnosnog kaljenog stakla debljine 8
mm. Sva vrata su uvrena na takav nain da omoguuju otvaranje lijevo
ili desno.
JEDAN DODIR. JEDNOSTAVNO OTVARANJE.
Klizna vrata odlikuju se jednostavnim nainom otvaranja i zatvaranja. Vrata
Aspekt dostupna su s metalnom kvakom, a vrata Fokus sa staklenom. Oda-
berite ona koja najbolje odgovaraju vaim stambenim prostorima.
ASPEKT
Ruica
Aspekt
Ruica
Fokus
FOKUS
186
5
.
1
0
.
2
Emajlirano staklo u osnovi je sigurno-
sno kaljeno staklo RX SAFE ESG. Zato
ima veu tlanu i udarnu vrstou te je
otpornije na temperaturne razlike. Do-
datna prednost: ako zgrada ima fasadu
od emajliranog kaljenog stakla, ienje
i odravanje njezine vanjtine vrlo je jed-
nostavno. I pri emajliranom staklu (kao i
pri kaljenom staklu) sve druge postupke
obrade treba izvesti prije kaljenja. Na-
knadne korekcije nisu mogue. Poduze-
e REFLEX emajlira i kali:
sva prozorska i u masi obojena float
stakla
sva refleksna stakla sa zatitom od
sunca STOPSOL i SUN GURD
stakla s mekim, modificiranim niskoe-
misijskim nanosom.
Maksimalne dimenzije emajliranog sta-
kla:
staklo od 4 mm: 1200 x 2000 mm
staklo 6 mm: 2000 x 4500 mm
Paleta standardnih boja tvrtke REFLEX
prikazana je na donjoj slici. Vee koliine
emajliranog stakla kupci mogu naruiti
u eljenoj boji koju biraju prema ljestvici
boja RAL, NCS ili se boja na zahtjev po-
sebno priprema.
Pri projektiranju staklene ovojnice zgrade
kaljeno emajlirano staklo esto je neza-
mjenjivo. Zbog odlinih sigurnosnih ka-
rakteristika najprikladnije je za parapetni
dio fasade, a istovremeno irokom pale-
tom boja mnogo doprinosi usklaenosti
boja izmeu prozorskog i parapetnog di-
jela. Emajlirano staklo moe igrati vanu
ulogu i pri projektiranju unutarnjeg izgle-
da i funkcionalnosti zgrada.
Pri emajliranju se posebnim postupcima
na staklo nanosi posebna boja koja je sa-
stavljena od staklenog praha i pigmenata
boje. Boja se nanosi na dva naina: sitoti-
skom i valjcima. Tijekom procesa kaljenja
boja se topi i kao emajl trajno prianja na
staklene povrine. Takvo nanoenje boje
vrlo je otporno na mehanika oteenja i
starenje. U veini sluajeva boja se nano-
si na cijelu povrinu stakla.
5.10.3 Kaljeno emajlirano staklo
187
5
.
1
0
.
3
Paleta standardnih boja
RX01 - bijela RXB 200/5 - bijela RX03 - bijela transparentna
RX51 - crna RX05 - uta RX06 - uta
RX07 - plava RX08 - plava RX09 - plavo zelena
RX10 - zelena RX11 - zelena RX12 - crvena
RX95 - naranasta RX14 - smea RX82 - siva
RX16 - metalno zlatna RX17 - metalno srebrna RX18 - metalno srebrna
RX19 - metalno bronana RX20 - metalno crvena RX21 - crvena transparentna
RX22 - zelena transparentna RX23 - uta transparentna RX24 - plava transparentna
188
5
.
1
0
.
3
Sitotiskom i posebnim bojama moe se
izraditi i staklo koje je odlina imitacija
graviranog stakla.
Boje s dodatkom abrazivnog materijala
koriste se za protuklizni tisak na staklima
za hodanje.
Dimenzijske mogunosti sitotiska uvjeto-
vane su proizvodno i tehniki.
staklo 6 mm: 2100 x 4500 mm
minimalna dimenzija kaljenog stakla sa
sitotiskom 250 x 150 mm
minimalni promjer 270 mm
maksimalni omjer stranica 1:10
minimalni omjer stranica 1:1,3.
Osim tiskanja uzoraka mogue je i ti-
skanje cijele povrine ili samo pasica uz
rubove stakla (npr. za UV zatitu rubnog
brtvljenja na fasadama).
Sitotisak na staklu
Zahtjevna arhitektura s velikim staklenim
povrinama arhitektima i umjetnicima pri
koritenju sitotiska nudi praktino ne-
ograniene mogunosti kombiniranja
boja, oblika i uzoraka. Fasada u njihovim
rukama moe postati slikarsko platno,
a igra bojama i geometrijski ili slobodno
oblikovanim motivima omoguuje neo-
granieni broj elegantnih rjeenja.
Meutim, za slobodno oblikovanje po-
mou stakla sa sitotiskom nisu primjere-
ni samo veliki reprezentativni objekti. I u
svakidanjem okuenju mogunosti za
upotrebu ima vie nego dovoljno. im
vea povrina stakla se prekriva bojom, i
to je tamnija ta boja, to manje svjetlosti
i sunevih zraka to staklo proputa. Zato
upotreba stakla sa sitotiskom ne obuhva-
a samo oblikovanje: ono se moe koristiti
i kao sjenilo ili za zatitu od sunca, u obli-
ku napisa ili oznaka, ali i za oznaavanje i
markiranje. Naruitelj moe sam odabrati
eljenu boju i dekor takvog stakla.
Standardna ponuda tvrtke REFLEX obu-
hvaa 18 uzoraka i 24 razliite nijanse
boja, meu kojima su i srebrna (RX17 i
RX18) i zlatna (RX16) nijansa. Budui da
krajnji izgled boje ovisi o vrsti i debljini
stakla, izvedba pojedinih narudbi mo-
gua je nakon potvrde uzorka. Mogue
anomalije i doputena odstupanja na sta-
klima sa sitotiskom opisane se u Smjer-
nicama za vizualno ocjenjivanje kvalitete
emajliranog stakla i stakla s tiskom (vidi
poglavlje 6.9.7).
5.10.4 Kaljeno staklo sa sitotiskom
189
5
.
1
0
.
4
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
T
o
k
a

6

m
m
,

r
a
z
m
a
k
:

5
,
5

m
m
,
n
e
g
a
t
i
v
,

o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

7
9
U
z
o
r
a
k

b
r
.

2
C
r
t
a

o
k
o
m
i
t
a
,

r
a
z
m
a
k
:

3

m
m
,
o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

5
0
U
z
o
r
a
k

b
r
.

3
C
r
t
a

o
k
o
m
i
t
a
,

2
9
x
5

m
m
,
r
a
z
m
a
k

4

m
m
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

4
8
U
z
o
r
a
k

b
r
.

4
K
v
a
d
r
a
t

3
5
x
3
5

m
m
,
r
a
z
m
a
k

2
5

m
m
,

o
m
j
e
r

1
:
2
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

3
4
U
z
o
r
a
k

b
r
.

5
K
v
a
d
r
a
t

1
6
x
1
6

m
m
,
r
a
z
m
a
k

2
0

m
m
,

o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

1
8
U
z
o
r
a
k

b
r
.

6
K
v
a
d
r
a
t

3
,
5
x
3
,
5

m
m
,

r
a
z
m
a
k

2
,
5

m
m
,

n
e
g
a
t
i
v
,

o
m
j
e
r

1
:
1
;

p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

6
6
U
z
o
r
a
k

b
r
.

7
T
o
k
a

2

m
m
,

r
a
z
m
a
k
:

2

m
m
,
o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

2
5
U
z
o
r
a
k

b
r
.

8
K
v
a
d
r
a
t

3
,
5
x
3
,
5

m
m
,
r
a
z
m
a
k

2
,
5

m
m
,

o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

3
4
U
z
o
r
a
k

b
r
.

9
P
I
L
K
I
N
G
T
O
N
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

1
)
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
0
T
o
k
a

1
2

m
m
,

r
a
z
m
a
k

8

m
m
,
o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

2
8
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
1
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

1
0
0
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
2
K
v
a
d
r
a
t

2
0
x
2
0

m
m
,
r
a
z
m
a
k

1
5

m
m
,

o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

3
3
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
3
K
v
a
d
r
a
t

4

m
m
,

r
a
z
m
a
k

1
2

m
m
,
o
m
j
e
r

1
:
1
,

n
e
g
a
t
i
v
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

9
3
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
4
K
v
a
d
r
a
t

4

m
m
,

r
a
z
m
a
k

1
2

m
m
,
o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

7
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
5
T
o
k
a

2

m
m
,

r
a
z
m
a
k

6

m
m
,
n
e
g
a
t
i
v
,

o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

9
5
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
6
C
r
t
a

v
o
d
o
r
a
v
n
a

2
9
x
5

m
m
,
r
a
z
m
a
k

4

m
m
,

o
m
j
e
r

1
:
2
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

4
8
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
7
C
r
t
a

v
o
d
o
r
a
v
n
a

3

m
m
,
r
a
z
m
a
k

3

m
m
,

o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

5
0
U
z
o
r
a
k

b
r
.

1
8
T
o
k
a

6

m
m
,

r
a
z
m
a
k

5
,
5

m
m
,
o
m
j
e
r

1
:
1
;
p
o
s
t
o
t
a
k

t
i
s
k
a
n
e

p
o
v
r
i
n
e
:

2
1
190
5
.
1
0
.
4
STANDARDNE BARVE
Oznaka Boja
RX 01 Bijela 1-RAL 9016/RAL 9003
RX 03 Bijela satinirana - F
RX 85 Bijela ral 9002
RX 135 Bijela satinirana - P
RXB200/5 BIJELA
RX 05 uta 1 RAL 1016
RX 06 uta 2 RAL 1012
RX 23 Transparentna uta
RX 106 Naranasta RAL 1034
RX 112 uta NCS S 0570 Y
RX 125 uta PANTONE 612 C
RX 133 uta RAL 1021
RX 160 uta RAL 1033
RX 161 uta RAL 1017
RX 163 uta RAL 1002
RX 164 uta RAL 1027
RX 12 Crvena 1 RAL 3016
RX 20 Metalno crvena
RX 21 Transparentna crvena
RX 97 Crvena RAL 3005
RX 07 Plava RAL 5017
RX 24 Transparentna plava
RX 86 Svijetloplava
RX 89 Tamnozelena RAL 5013
RX 113 Svijetloplava NCS S 1030-B10G
RX 141 Plava NCS S 5040R 80 B
RX 57 Siva RAL 7024
RX 80 Siva RAL 7035
RX 82 Siva RAL 7011
RX 83 Siva RAL 7046
RX 92 Siva RAL 7005
RX 93 Siva NCS 2500
RX 96 Siva RAL 7001
RX 98 Siva RAL 7030
RX 103 Oker RAL 1000
Oznaka Boja
RX 114 Naranasta NCS S 1080-Y40R
RX 169 Ljubiasta RAL 4009
RX 09 Plavo zelena
RX 10 Zelena 1 RAL 6032
RX 11 Zelena 2
RX 22 Transparentna zelena
RX 53 Zelena RAL 6005
RX 110 Tamno zelena RAL 6008
RX 111 Zelena NCS S 1075-G40Y
RX 123 Plavo zelena NCS S 6030 B 10 G
RX 14 Smea RAL 8016
RX 62 Smea NCS 7005-Y50R
RX 136 Crno-smea RAL 8022
RX 173 Smea RAL 8004
RX 51 Crna avtoglas RAL 9017
RX 84 Crna RAL 9004
RX 181 Crna pemco DV 10-100RA
RX 105 Siva RAL 7022
POSEBNE BOJE
Oznaka Boja
RX 16 Metalno zlatna
RX 17 Metalno srebrna 1 RAL 9006
RX 18 Metalno srebrna 2 RAL 9007
RX 19 Metalno bronana
RX 20 Metalno crvena
RX 104 Protuklizna pasta RX03
RX 509 SP 509 srebrna pasta
191
5
.
1
0
.
4
Veza s utikaem ima tu prednost da tije-
kom montae na objektu nije potrebno
lemljenje, odnosno termo stiljiva cijev.
Montaa je brza, a i pri naknadnim po-
pravcima prisutnost elektriara nije po-
trebna, budui da spajanje kontaktora
obavlja staklar.
Pri koritenju sigurnosnog sustava s alar-
mnim staklom ve u fazi planiranja treba
meusobno uskladiti pojedine elemente
stakla, okvira i obine sigurnosne opre-
me.
Maksimalne dimenzije za stakla RX SAFE
Alarm
Pri naruivanju jednostrukog stakla RX
LAMISAFE Alarm, odnosno stakla ugra-
enog u izolacijsko staklo, za najvee
dimenzije treba uzeti u obzir proizvodno-
tehnika ogranienja.
Staklo RX SAFE Alarm osigurava aktiv-
nu sigurnost. To je kaljeno staklo, opre-
mljeno alarmnom petljom koja se kasnije
prikljuuje na odgovarajuu alarmnu na-
pravu. To staklo obino se ugrauje kao
poluproizvod u izolacijsko ili monolitno
lijepljeno staklo.
Nain djelovanja
Elektroprovodljiva alarmna petlja koja je
toplinski utisnuta na jednu od povrina
kaljenog stakla, pri probijanju stakla a-
lje impuls koji aktivira alarm. Budui da
se kaljeno staklo pri oteenju razbija
po cijeloj povrini, oteuje se, odnosno
prekida se i alarmna petlja koja time ak-
tivira alarmni ureaj. Zato to staklo treba
ugraditi na onoj strani s koje se oekuje
pokuaj nasilnog probijanja.
Elektrini karakteristike alarmne petlje
Najvea doputena jakost struje u petlji
je 0,5 A, a otpor 6 3 . Tako nizak ot-
por omoguuje prikljuivanje veeg broja
alarmnih stakala na primarnom strujnom
krugu.
Otpor izmeu petlje i srednjeg kontakta
(sabotani prikljuak) vei je od 20 M,
a time se postie i kompatibilnost s vei-
nom uobiajenih alarmnih ureaja.
Prikljuni kabel
Alarmna petlja zavrava prikljunim ka-
belom duljine 30 cm. Kabel je okrugli,
elastian, jednobojan i etveroilni (s po-
prenim presjekom 0,14 mm
2
) i opremljen
ploastim utikaem zatienim od vlage.
Komplet priloene dodatne opreme sa-
dri i nastavak od 5 m, odnosno 10 m, s
veznim elementom zatienim od vlage.
Debljina stakla irina i visina (cm)
4 mm 150 x 250
5 mm 200 x 300
6 mm 260 x 420
8 mm 260 x 420
10 mm 260 x 420
12 mm 260 x 420
Kao i kod svakog kaljenog stakla, i kod ovih
stakala naknadne obrade ili dorade nisu mogue.
To treba uzeti u obzir pri naruivanju.
5.10.5 Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm
192
5
.
1
0
.
5
Pri RX LAMISAFE Alarm alarmna petlja
moe biti ugraena samo gore lijevo ili
gore desno.
Varijante alarmne petlje
Standardno je dobavljiva vidljiva alarmna
petlja. Time je ve izvana vidljivo da je
objekt siguran i da e svi pokuaji prova-
le imati posljedice. Tako RX SAFE Alarm
djeluje zastraujue.
Za podruja primjene, u kojima se zbog
optikih uzroka ne moe upotrijebiti vid-
ljiva alarmna petlja (na primjer ostakljenje
sa zatitom od sunca s visokoselektivnim
staklom) jest i izvedba nevidljive alarmne
petlje na rubu stakla. U ugraenom stanju
(pri obinom sustavu ostakljenja) ta alar-
mna petlja zakrivena je umetnutim stakle-
nim rubom i tako je praktino nevidljiva.
Poloaj alarmne petlje
Pri naruivanju sigurnosnih stakala RX
SAFE Alarm treba odrediti poloaj alar-
mne petlje. Postoje etiri mogunosti:
lijevo ili desno gore i lijevo ili desno dolje.
Osiguravajue kue preporuuju odabir
jednoga od oba gornja poloaja.
Rub gore lijevo
= RZL
Rub gore desno
= RZD
Rub dolje lijevo
= RSL
Rub dolje desno
= RSD
Pogled unutra RX SAFE alarmna petlja
(obini sustav)
RX SAFE alarmna petlja
(nevidljiv sustav)
193
5
.
1
0
.
5
Ako se eli da to staklo bude uistinu uin-
kovito, pri ostakljivanju se moraju uzeti u
obzir i upute opisane u poglavlju 7.4.13.
Lijepljeno alarmno staklo RX LAMISAFE
Alarm moe se izraditi i kao jednostruko
staklo u protuprovalnoj izvedbi. Ta stakla
imaju znaajke koje su karakteristine za
stakla klasa A i B.
I u ovom sluaju vrijedi da se uinkovitost
stakla moe osigurati samo u sluaju da
se pri ostakljivanju uzmu u obzir upute
opisane u poglavlju 7.4.13.
Izolacijsko staklo od kaljenog stakla s
alarmnom petljom
Sigurnosna stakla RX LAMISAFE (sve
klase P1A-P5A i P6B-P8B) mogu se do-
datno opremiti alarmnom petljom. To, na-
ravno, vrijedi i za konvencionalna stakla i
za toplinski zatiena stakla s nanosom.
Alarmno kaljeno staklo, koje u izolacij-
skom staklu nastupa u kombinaciji s vie-
slojnim lijepljenim sigurnosnim staklom,
predstavlja najvii mogui stupanj pro-
tuprovalne zatite. Pri pokuaju provale
vanjsko se kaljeno staklo drobi i aktivira
alarmni ureaj, a unutarnje protuprovalno
lijepljeno staklo oteava prodor u prostor.
Time se produava i vrijeme za aktiviranje
drugih zatitnih mjera.
Standardna
alarmna petlja
Distancer
Kaljeno sigursnosno
staklo (ESG) izvana
Sredstvo za suenje
Sekundarno brtvilo Polysulfid
Presjek RX SAFE Alarm izolacijsko staklo
194
5
.
1
0
.
5
3
2
1
Dosjedna povrina za staklo mora biti
irine najmanje 30 mm.
Da bi se sprijeilo klizanje na vlanom
staklu, gornje povrine se mogu izrai-
vati sa sitotiskom (odabir dekora i boje
preputa se kupcu).
Gornja povrina stakla za hodanje nije
otporna na nastajanje ogrebotina.
Pri odreivanju ukupne debljine stakla
treba (ovisno o nainu upotrebe, nai-
nu ugradnje, veliini stakla i oekiva-
nom optereenju) izraditi statiki izra-
un.
U sluaju stepenica koje su samo dvo-
strano poduprte, treba izraunati no-
sivost za svaki sluaj posebno. Tono
tako se mora dokazati ostatak nosivosti
nakon loma stakla.
Kada je optereenje poznato, a stakla
su poduprta sa svih strana, debljina
sendvia se moe uzeti iz donjeg dija-
grama.
(1) zatitno staklo koje titi nosivi paket
od oteenja. Zatitno staklo u svim
je strukturama debljine minimalno 6
mm i u pravilu je kaljeno ili djelomino
kaljeno staklo sa ili bez tiska. Pri izra-
unu se staklo ne uzima u obzir kao
nosivo.
(2) PVB folija
(3) nosivi paket sastoji se od dva ili tri sta-
kla.
Kada se pri opremanju unutranjosti zgra-
da za povrine za hodanje koristi staklo,
na taj se nain mogu postii vrlo snani
vizualni efekti. Njime se mogu zamijeni-
ti podne obloge (na hodnicima, plesnim
povrinama, u nonim lokalima), a vrlo je
prikladno i za izvedbu razliitih vrsta ste-
penica.
Sva stakla za hodanje koja se ugrauju
u javne objekte, u osnovi su jednaka: to
su troslojna ili vieslojna lijepljena stakla
kod kojih je gornji sloj od kaljenog ili djelo-
mino kaljenog stakla (RX SAFE ESG/RX
SAFE TVG). To staklo titi donji nosivi sloj.
Kaljeno, odnosno djelomino kaljeno sta-
klo debljine 6 mm obino na gornjoj povr-
ini sa sitotiskom ima nanesenu boju koja
spreava klizanje. Nosivi sloj ine dva sta-
kla jednake debljine (u sluaju veih povr-
ina i tri), ija ukupna debljina ovisi i o veli-
ini povrine i oekivanim optereenjima.
Pri upotrebi stakala za hodanje moraju se
uzeti u obzir sljedei faktori:
Stakla se polau samo na vrlo ravne po-
vrine, a konstrukcija se mora dimenzi-
onirati tako da se pod optereenjem ne
savija.
Stakla se polau na podlonu traku vr-
stoe prema Shoreu A izmeu 60 i 70.
Njime se spreavaju dodiri staklo-sta-
klo i staklo-metal.
Brtvilo kompatibilno s
lijepljenim staklom
Traka za
ispunu
Podloni materijal vrstoe
60-70 po Shoreu A
Podupiranje sa svih strana
Distancna
podloka
5.10.6 Staklo za hodanje RX LAMISTEP
195
5
.
1
0
.
6
Izolacijsko staklo za hodanje
Dijagram za dimenzioniranje
stakla za hodanje pri 4 stranom
uvrivanju
Rubni uvjeti:
- dozvoljena napetost na savija-
nje: float staklo 15 N/mm2 (u
skladu s TRLV)
- dozvoljeno savijanje: l/200
Optereenja:
- 5 kN/m
2
povrinskog optere-
enja (uzeta je u obzir i vlastita
teina stakla)
- tokasto optereenje na sredi-
ni plohe 2 kN na 10 cm x 10 cm
(uzeta je u obzir i vlastita tei-
na)
Izraun dijagrama izraen je u
skladu s poglavljem 6.9.1.
V
I
S
I
N
A

S
T
E
K
L
A

(
c
m
)
250
240
230
220
210
200
190
180
170
160
150
140
130
120
110
100
90
80
70
60
50
40
20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150
IRINA STAKLA (cm)
PROIZVOD TEINA kg/m
2
DEBLJINA (mm) TOLERANCIJA (mm)
RX LAMISTEP 26 67 28 2
Prijenos optereenja preko
vanjskog stakla (podloni mate-
rijal vrstoe 6070 po Shoreu A
Ventilirani utor
Podlona traka
196
5
.
1
0
.
6
Stakleni elementi se lijepe na okvire u
prostorima proizvoaa izolacijskih sta-
kala. Paralelno s proizvodnjom u okviru
unutarnjeg nadzora provode se sva po-
trebna ispitivanja. Time se izbjegava rizik
koji bi se mogao pojaviti u sluaju lijeplje-
nja na objektu. U nastavku se stakleni
elementi, nalijepljeni na pomoni okvir,
na objektu kao poluproizvod mehaniki
privruju na podkonstrukciju.
Za provoenje strukturnog ostakljenja
potrebno je vie suglasnosti, meu nji-
ma je vrlo vana i suglasnost proizvo-
aa konstrukcijskih silikona. Njima se
potvruje da staklar ima odgovarajue
proizvodne sposobnosti, da poznaje pro-
blematiku, a prvenstveno da ima odgova-
rajuu unutarnju kontrolu. Usprkos tome
prije izvedbe proizvoa ljepila za svaki
objekt posebno:
potvruje ispravnost odabranog siliko-
na i njegovu primjenu (tj. dovoljno di-
menzioniranje fuge) i
na osnovi obavljenih testova izdaje se
suglasnost o kompatibilnosti svih mate-
rijala koji e initi element za konstruk-
cijsko ostakljenje.
Meu testovima je najvaniji onaj kojim se
provjerava prianjanje odabranog silikona
na podloge od materijala koji e biti kori-
teni na konkretnom objektu. Kompatibil-
nost silikona sa staklom openito je po-
znata, a adhezijska sposobnost mora se
provjeriti samo ako je staklo emajlirano.
Meutim, problematinije moe biti pri-
anjanje ljepila na aluminijski okvir. Vjero-
jatnost odlinog spoja izmeu aluminija
i silikona najvea je kada je okvir izraen
od eloksiranog aluminija.
U ovoj brouri ve smo vie puta naglasi-
li koliko je vano staklo kao arhitektonski
materijal. Najbolja potvrda toga su fasade
s velikim staklenim povrinama. Meu nji-
ma posebno istupaju one koje imaju cijelu
fasadu samo od stakla bez vidljivih profila.
Strukturna ostakljenja (structural glazing
ili SG) od obinih se staklenih fasada razli-
kuju prvenstveno po izgledu i konstrukciji.
pri takvim ostakljenjima pojedini stakleni
elementi odvojeni su samo vrlo uskim fu-
gama za sjenanje ili njenim silikonskim
spojevima. Cijela fasada izgleda kao veli-
ka, monolitna, prvenstveno glatka povri-
na bez ikakvih prekida. Nekoliko osnovnih
karakteristika ovog naina ostakljivanja:
O strukturnom ostakljenju (SG fasade)
govorimo samo kada je fasadno staklo
(moe biti vanjsko staklo izolacijskog
stakla ili kaljeno parapetno staklo) lije-
pljeno na podkonstrukciju (sa ili bez po-
moi dodatnih potpornih ili sigurnosnih
elemenata). Dakle, elementi na fasadu
nisu privreni letvicom za ostakljenje
ili elementima za prekrivanje.
Vanjsko (nalijepljeno) staklo prenosi silu
vlastite teine i sile, koje nastaju zbog
optereenja vjetra i brzih klimatskih pro-
mjena na podkonstrukciju preko rubnog
brtvljenja ili preko ljepljivog sloja. To
staklo je zato uvijek kaljeno s toplinskim
ispitivanjem (ESG H).
Za izradu izolacijskog stakla i za lijeplje-
nje na podkonstrukciju koriste se samo
posebni silikoni. Posebnost tih silikona
jest da imaju visoku sposobnost lijeplje-
nja uz veliku kohezijsku vrstou i ela-
stinost.
Tvrtka REFLEX za izradu izolacijskih sta-
kala i za lijepljenje elemenata na okvire
koristi silikone koje proizvodi amerika
tvrtka Dow Corning.
197
5
.
1
1
Nosiva konstrukcija
SG okvir
SG silikon
Toplinski prekinuti profil
Brtveni profil
Podlona traka
Fuga
Za ovaj tip fasade projektanti se u pravilu
odluuju kada se planira da e fasada imati
vei broj elemenata za otvaranje (prozora).
Fasada se sastavlja od izolacijskih stakala
i parapeta. Stakleni elementi posebnim su
silikonima prilijepljeni na podkonstrukciju.
Za izolacijska stakla je karakteristino da je
vanjsko staklo po dimenzijama vee. preko
tih odmaka staklo se lijepi na podkonstruk-
ciju. Njegove su znaajke:
Vanjsko staklo moe biti nepoduprto ili
poduprto okvirom koji se postavlja po
cijelom obodu.
Elementi od stakla i okvira, koji su sa-
stavljeni i provjereni jo u radionici, na
objektu se jednostavnim ovjeenjem
privruju na osnovnu konstrukciju od
stupova i preki. Budui da kitanje fuga
nije potrebno, vrijeme montae je vrlo
kratko.
Nakon dovrene montae pri pogledu
na fasadu izvana vide se samo 18-mili-
metarske fuge koje se rasporeene kao
raster.
Vidljiva irina svih nosivih profila (gleda-
no iz prostora) iznosi samo 50 mm, a ru-
bovi su meko zaobljeni. Fasada se moe
dopunjavati prozorima na otvaranje koji
se neprimjetno integriraju u sustav.
Anodizacija mora biti dovoljno duboka, a
prvenstveno ne smije biti starija od est
mjeseci. Podkonstrukcija, naravno, moe
biti i od drukijeg materijala i (ili) drugom
vrstom zatite, ali sve te mogunosti za-
htijevaju opsena dodatna testiranja koja
se moraju poeti ve kod proizvoaa
profila.
Tvrtka REFLEX projektira, izrauje, sa-
stavlja i montira fasadne sustave koji se
temelje na razliitim aluminijskim profila-
cijama. U suradnji s njemakim poduze-
em SCHCO nudimo fasadne sustave
razliitih izvedbi:
klasina konstrukcijska fasada
fasadni sustav RX SG
fasade s ovjeenim staklenim parapeti-
ma.
5.11.1 Klasina konstrukcijska fasada
199
5
.
1
1
.
1
REFLEX izrauje visokovalitetne fasade
bez vidljivih profila i za zgrade koje su na
prvi pogled jednostavne. Za proelja sa
vrlo malo polja za otvaranje ili ak i bez
njih, preporuuje se fasadni sustav RE-
FLEX SG.
Njegova posebnost su izolacijska stakla
za koja je REFLEX oblikovao poseban
distancer.
Distancer je sastavni dio rubnog brtvlje-
nja. Preko njega su stakla pomou po-
sebnih drala uvrena u konstrukciju
sustava stup-preka SCHCO FW 50 +
SG. Ostale karakteristike ovoga sustava:
Izolacijsko staklo sastavljeno je od 6,
odnosno. 8- milimetarskog vanjskog
kaljenog stakla s toplinskim ispitiva-
njem ESG-H, posebnog 20-milimetar-
skog distancera i 6-milimetarskog unu-
tarnjeg stakla.
Nakon montae na proelju ostaju
fuge irine 20 mm koje su zabrtvljenje
posebnim, klimatski postojanim siliko-
nom. Fuge naglaavaju podjelu zgrade
na rastere.
ak i ako se u fasadu integriraju prozo-
ri ili parapeti, pogled na fasadu izvana
ostaje nepromijenjen.
Vidljiva irina svih nosivih profila (gle-
dano iz prostora) iznosi samo 50 mm.
Profili imaju meko zaobljene rubove.
Stupovi i preke, ovisno o zahtjevima
naruitelja, mogu biti dostupni u di-
menzijama razliitih stupnjeva.
Odlinu sposobnost toplinske izolacije
osiguravaju izolacijski profili od politer-
mida.
Geometrija profila s drenanim utorom
i vanjsko brtvljenje spojeva izmeu
stakala osigurava dvostruku zatitu od
vremenskih utjecaja.
Ventiliranje utora i izjednaavanje parnih
tlakova odvija se kroz utore na stupovima
u sva etiri ugla stakla.
Nosiva konstrukcija
Brtveni profil
SG silikon
SG fasadna fuga
Privrsni element
Distancer s primarnim brtvilom (BU)
5.11.2 Fasadni sustav REFLEX SG
200
5
.
1
1
.
2
poleini ima okvir nalijepljen strukturnim
silikonom za ovjeenje na podkonstrukci-
ju. Izmeu obloga i izolacije nalazi se sloj
zraka. Ovjeena ventilirana fasada ukla-
nja vlagu, smanjuje utjecaj toplinskih mo-
stova i potronje energije te poboljava
sposobnost zvune izolacije novih, kao i
obnovljenih zgrada. Zimi spreava toplin-
ske gubitke, a ljeti pregrijavanje objekta
te tako u zgradi stvara povoljne klimatske
uvjete.
Poduzee REFLEX projektira, izrauje i
montira suvremene, energetski uinko-
vite ventilirane limene i staklene fasade
koje odlikuje dug ivotni vijek. arolik iz-
bor dimenzija, boja i kombinacija s dru-
gim vrstama fasada omoguuje ostvari-
vanje hrabrih arhitektonskih ideja.
Sustav ovjeene ventilirane fasade uklju-
uje toplinsku izolaciju na vanjskoj strani
zidova, nosivu podkonstrukciju i limenu
ili staklenu oblogu. Staklene obloge izra-
ene su od emajliranog kaljenog stakla
s toplinskim ispitivanjem ESG-H, koje na
1. Aluminijski okvir od eloksiranih
kutnika; dimenzije okvira i raspo-
red na fasadi odreuje fasader
2. Podlona traka Norton 6,4 x
9; poloaj odreuje dubina SG
silikona
3. SG silikon; dubina je odreena
Protokolom izrade
4. Kaljeno staklo s toplinskim ispiti-
vanjem ESG-H
5.11.3 Fasade s ovjeenim staklenim parapetima
201
5
.
1
1
.
3
Glavna podruja primjene:
ulazna proelja poslovnih zgrada, ho-
tela, zranih luka...;
ostakljenje izlobenih prostora (npr.
autosalona);
ostakljenje kazalinih aula, knjinica,
kinodvorana;
ventilirane fasade (druga ovojnica fasa-
de);
konstrukcije zimskih vrtova;
nadstrenice;
nadstrenice javnih prostora, ekaoni-
ca, ulinih postaja, stanica;
ostakljenja dizala;
pregradne stijene.
Staklo
Pri svim ostakljenjima RX POINT koristi se
sigurnosno staklo (kaljeno, odnosno dje-
lomino kaljeno staklo i lijepljeno staklo).
Razlikujemo:
a) RX SAFE ESG (ESG prema EN 12150)
b) RX LAMISAFE (VSG prema EN 14449)
Poseban naglasak je na:
tonoj obradi rubova
malim tolerancijama mjera i toleranci-
jama otvora
traenoj kvaliteti
HS-testu prema EN 14179 (kod RX
SAFE ESG).
U osnovi se tokasta uvrenja dijele
na:
RX POINT za jednostruko i VSG osta-
kljenje
RX POINT za izolacijsko ostakljenje.
Ope informacije
RX POINT je sustav ostakljenja s toka-
stim draima koji omoguuje sve tra-
enije ostakljivanje povrina sa to vie
transparentnosti i manjim brojem nosivih
podkonstrukcija. Cilj, koji se eli postii,
osjeaj je plivajue krovne konstrukcije
ili postavljanje fasade tako da nema osje-
aja odvojenosti izmeu vanjskog i unu-
tarnjeg svijeta. Konstrukcija ostakljenja s
tokastim draima sastoji se od:
primarne konstrukcije (eline, eli-
no-betonske, aluminijske, drvene...)
nosive podkonstrukcije
spojnih elemenata
tokastog draa
stakla
fuge.
Definicija proizvoda
RX POINT je sustav za ostakljivanje bez
okvira. U stvari se radi o tokasto privr-
enim jednostrukim i izolacijskim stakli-
ma. Osnove su:
posebno staklo za ovaj nain
ostakljenja, RX LAMISAFE, RX SAFE
ESG-H;
pod uporabno- tehnikim uvjetima
razvijeni nehrajui drai koji
omoguuju neprisilnu odvodnju svih
optereenja koja djeluju na staklo, a
time i na podkonstrukciju.
5.12 Tokasti drai RX Point
202
5
.
1
2
Obrada stakla
Rubovi su polirani, odnosno fino bru-
eni. Promjer rupe, promjer uputene
rupe i uputenog dijela (normalno 45)
odreuje se prema pojedinim tokastim
draima. Dijamantni alat (svrdla, alat za
uputanje) neka bude to finije. Tole-
rancije pozicije rupa i poloaj rupa moraju
se odreivati iz jedne toke (ugao stakla).
Kod uputenih rupa taj se alat nerav-
nomjerno troi, pa je ivotni vijek krai.
Buenje odozgo treba izvoditi u jednom
koraku, odnosno u sluaju preciznih stro-
jeva i u dva, tako da uputeni dio potpu-
no centrino nalijee na rupu. Sve ravne
rupe su uputene. Uputene rupe s jedne
strane na drugoj strani isto tako su obra-
ene. Kod uputenih rupa treba paziti
na ostatak debljine. To uvjetujte debljinu
stakla i nain uvrenja. S uputenim
tokastim draem mogu se privrivati
stakla minimalne debljine 8 mm.
Vano je i da prijelaz izmeu uputenog
dijela rupe i cilindrinog dijela bude bez
razmaka, odnosno ruba. Kod cilindrinih
rupa zbog pomaknutih svrdla ne smiju se
koristiti stakla s rubom na sredini rupe.
Jednostruko i VSG ostakljenje
RX POINT
S obzirom na primjenu i elje arhitekata
mogu se izvesti stakla s cilindrinim ili
uputenim rupama.
Uputena rupa
Prednosti
mogua izvedba potpuno glatke povr-
ine
prijenos vlastite teine pri vertikalnoj
ugradnji preko uputene rupe.
Sva odstupanja i tolerancije moraju se
prenijeti na podkonstrukciju.
Cilindrina rupa
Rupa u staklu vea je od promjera vijka za
privrivanje, zato se tolerancije iz stakla
i podkonstrukcije izjednaavaju. Pri verti-
kalnom ostakljenju vlastita teina stakla
mora se dodatnim zahvatima prenijeti na
podkonstrukciju. To se postie pomou
ekscentrinog uloka ili naknadnim pu-
njenjem rupe posebnim kitom. Zbog toga
preporuujemo tu vrstu ostakljenja samo
za krovove. Prijenos teine samo pomou
trenja izmeu stakla i tokastog draa
nije mogu.
203
5
.
1
2
Upute za projektiranje
Minimalni odmak tokastog draa od
ruba stakla je 100 mm. Po mogunosti
postavljanje tokastih draa u uglovima
treba biti asimetrino. Maksimalni raz-
mak izmeu tokastih draa uvjetovan je
podkonstrukcijom (vidi poglavlje 6.9.4).
Tokasti dra RX POINT
Tokasti drai RX POINT, razvijeni po-
sebno za to ostakljenje, omoguuju kon-
trolu svih sila koje djeluju na staklo i odvo-
de ih na podkonstrukciju. Zbog razliitih
podruja primjene postoje razliiti tipovi.
Primjena pojedinih tokastih draa za
odreeni sluaj ovisi o vie rubnih uvjeta i
vrsti stakla koje se koristi. Kao pomo tre-
baju posluiti gore navedeni podaci.
RX POINT je sustav koji je sastavljen od
stakla i tokastog draa. Tako je ispu-
njen uvjet spoja stakla i tokastog draa
pa staklo ve pri dobavi ima montirane
drae.
Tokasti drai dijele se na:
a) tip RXPOINT GIB s kuglinim leajem
u sreditu stakla
b) tip RXPOINT FIX fiksni dra.
Vrste stakla koje se koriste
Mogu se koristiti stakla FLOAT, STOP-
SOL, PLANIBEL COLOR ili emajlirana
stakla i stakla sa sitotiskom.
Minimalni pomak tokastih draa od
ruba stakla do sredine rupe obino je od
80 do 100 mm, a ni u kom sluaju ne ma-
nje od 60 mm. Maksimalni prijelaz stakla
je 400 mm. Maksimalni razmak izmeu
dva tokasta draa ovisi o znaajkama
podkonstrukcije (vidi poglavlje 6.9.4).
Izolacijsko staklo RX POINT
Izolacijsko staklo RX POINT na podruju
rupe ima dvostruko brtvljenje i time ispu-
njava zahtjeve izolacijskog stakla. Vanj-
sko staklo uvijek se izvodi s uputenom, a
unutarnja s cilindrinom rupom.
Stakla s nanosom
Nanosi za toplinsku zatitu i zatitu od
sunca u osnovi su mogui. Zbog visokih
zahtjeva pojavljuju se djelomina ograni-
enja s obzirom na debljine i dimenzije.
Potrebno je detaljno usklaivanje.
Rub izolacijskog stakla
irina ruba izolacijskog stakla ovisi o
udaljenosti izmeu tokastih draa, kao
i o optereenjima koja djeluju na staklo.
Minimalna irina ruba iznosi 19 mm. Geo-
metrija kitanja izmeu izolacijskih stakala
RX POINT odreuje se za pojedine slua-
jeve i po iskustvu iznosi pribl. 20 mm.
204
5
.
1
2
Tolerancije
Funkcionalnost cijelog sustava ovisi i o
preciznosti konstrukcije i stakla, kao i o
preciznoj montai. Sve tolerancije (sta-
klo, podkonstrukcija, temperaturne ra-
zlike) moraju biti meusobno unaprijed
usklaene. Detalji izmeu podkonstruk-
cije i draa moraju biti izvedeni tako da
preuzimaju tolerancije koje se pojavljuju.
Zahtjevi za podkonstrukciju
Openito se zahtijeva tolerancija poloa-
ja prikljuka tokastog draa +/- 5 mm
koja se ne smije premaiti.
Staklo
Tolerancije poloaja i rasporeda rupa
daju se od referentne toke.
Tolerancija A: tolerancija izmeu referen-
tne toke (rub stakla) i sredine prve rupe
iznosi +/- 1 mm.
Tolerancija B: tolerancija izmeu bilo koje
dvije rupe (u osi x i y) iznosi +/- 2 mm.
RX POINT 60/60 FIX
RX POINT 45/60 FIX
RX POINT 45/60 IZO FIX
RX POINT 60/60 GIB
RX POINT 45/60 GIB
Referentni kut
Toleranca B
Toleranca B
T
o
l
e
r
a
n
c
a

A
T
o
l
e
r
a
n
c
a

B
X
Y
A
205
5
.
1
2
Treba dobro razmisliti je li izrada fuge
sa silikonom nuna. Kod jednostrukog
ostakljenja (druga ovojnica fasade, osta-
kljenje kao zatita od vjetra, stubita) po-
kazalo se da se padavine u sluaju male
fuge (pribl. 2/3 debljine stakla, najvie 8
mm) zbog povrinske napetosti sakuplja-
ju i u malim koliinama taloe s unutarnje
strane stakla. Padavine mogu prodrijeti u
prostor iza stakla, ali je koliina zanema-
riva. Preporuuje se da se kod takve pri-
mjene profil za odvodnju na podnoju po-
makne prema unutra te se time omogui
otjecanje vode. Prednost te primjene jest
da vrlo mala fuga poboljava atmosferu
u prostoru, smanjuje kondenzaciju i ima
optiki bolje znaajke.
Osnove brtvljenja kod zatvorene fuge su
mala fuga (najvie 2/3 debljine stakla,
412 mm) i dobar pristup s unutarnje i
vanjske strane. Moraju se provjeriti smet-
nje zbog konstrukcije, spona itd. Za po-
stavljanje silikonskih profila treba izraditi
plan. Postavljanje se mora izvesti tako da
se omogui ventiliranje fuge.
Preporuuje se ispitivanje primjenjivosti
kombinacija (nuno je potrebna mogu-
nost ienja rubova i silikonskog profi-
la).
Konstrukcijski detalji
Fuge
Kitane fuge kod tokasto uvrenih su-
stava igraju vanu ulogu jer moraju osi-
gurati zatvaranje prostora. U usporedbi
s linijskim ostakljenjima fuga je u tom
sluaju neusporedivo vie optereena.
esto je ispravno dimenzioniranje fuge
mogue tek nakon promatranja rubova i
svih pomaka konstrukcije.
U osnovi postoje mokro i suho kitanje fuge
te mjeovita izvedba. Mokro kitanje izvodi
se tekuim kitom, a suho silikonskim pro-
filima. Pri kombiniranoj izvedbi koristi se
profil i tekue kitanje. Prikladan oblik se
odreuje od sluaja do sluaja. Tehniko
savjetovanje s dobavljaima silikona i br-
tvenog materijala uvijek se preporuuje.
Ostakljenja krovova uvijek se trebaju kita-
ti mokrim nainom. Konstrukcijski treba
osigurati osnovne zahtjeve za ventilira-
njem fuge, to znai da mora biti predvie-
no ventiliranje prema van.
Nekoliko osnovnih tipova:
1. jednostruko ostakljenje
- mokro silikonsko kitanje
- silikonski profil
2. VSG fasada i krov
- mokro silikonsko kitanje
- mokro silikonsko kitanje i silikonski
profil
- silikonski profil (profil mora biti zali-
jepljen silikonom)
3. izolacijsko staklo fasada (kombinaci-
ja)
4. izolacijsko staklo krov (kombinacija).
206
5
.
1
2
Montaa
Prije montae treba provjeriti podkon-
strukciju. Ako nije izvedena u podruju
tolerancije, ne smije se zapoinjati mon-
taa. Pri veini tokastih draa pre-
poruljiv je pristup s vanjske i unutarnje
strane (graevinske skele). S obzirom na
tip tokastog draa i situaciju ugradnje
(krov/stijena) odreuje se hoe li tokasti
dra biti montiran najprije na staklo ili na
konstrukciju (najee na staklo). Zbog
velike teine, precizne montae i radi
spreavanja oteivanja rubova, prepo-
ruuje se montaa s vakuumskim hvata-
ima i dizalom.
Mokro brtvljenje - kit
Suho i mokro brtvljenje - silikonski profil i kit
Suho brtvljenje - silikonski profil Nastrenica
207
5
.
1
2
Poarno otporna ostakljenja u zgradama
moraju spreavati nastanak, kao i irenje
poara. Standardima se odreuje koja
ostakljenja su primjerena za koju grae-
vinsku situaciju. Osnovni cilj, koji pritom
slijede, jest da ostakljenja moraju omo-
guavati prvenstveno uinkovito gaenje
te spaavanje ljudi i imovine.
Zadaci protupoarnih stakala tako su vrlo
kompleksni. Uz to da
tite put za evakuaciju,
spreavaju preskakanje poara,
ograniavaju poarne pojaseve,
uvaju ivot i imovinu,
omoguuju evakuaciju zgrade,
ta ostakljenja moraju ispunjavati i sljede-
e uvjete:
moraju omoguavati estetski izgled i
sigurnost fasade,
moraju osiguravati viefunkcionalnost
fasade,
omoguavati ostakljivanje velikim po-
vrinama,
omoguavati pojednostavljenje susta-
va ostakljivanja.
U visokogradnji za fasade, parapete i pre-
gradne stijene sve ee se koristi samo
staklo. Taj trend slijedi i zakonodavstvo,
koje u skladu s europskim standardima
graditeljima postavlja sve otrije zahtjeve,
izmeu ostalog i na podruju protupoar-
ne zatite.
Preventivna protupoarna zatita u gra-
evinarstvu moe se podijeliti na:
sprjeavanje nastanka poara
sprjeavanje irenja poara
Obino staklo u smislu poarne sigur-
nosti upotrebljivo je samo uvjetno. AKo
u neposrednoj blizini stakla doe do po-
ara, na njegovim povrinama za nekoli-
ko sekundi nastaju velike temperaturne
razlike; u poprenoj osi izmeu grijane i
hladne povrine, a u horizontalnoj i ver-
tikalnoj osi izmeu sredine i ruba stakla.
Rezultat tih razlika jest nastanak nate-
znih napetosti na koje je staklo najmanje
otporno. Vrlo brzo nakon toga staklo se
lomi, a djelii slomljenog stakla ispadaju
iz okvira i poar se moe nesmetano iriti
u susjedne prostore.
5.13 Vatrootporno staklo
208
5
.
1
3
Standardi definiraju ponaanje materijala
i graevinskih konstrukcija u sluaju po-
ara te naine ispitivanja materijala, od-
nosno graevinskih elemenata i navode
kriterije za klasificiranje u klase zatite.
Danas se u praksi koriste i odredbe nje-
makog standarda DIN 4102, a istovre-
meno i novi europski (slovenski) standar-
di.
Prema DIN 4102 T 13 poarno otporna ostakljenja dijele se na:
klasu G dimonepropusna i
klasu F otporna na poar.
EN 1363: Ispitivanje poarne otpornosti 1. dio: Opi zahtjevi
EN 1364-1: Ispitivanje poarne otpornosti nenosivih elemenata 1. dio: Stijene
EN 1634-1: Ispitivanja poarne otpornosti vrata i drugih elemenata zatvaranja 1. dio:
Poarna vrata i elementi zatvaranja
EN 1634- 3: Ispitivanja poarne otpornosti vrata i drugih sustava zatvaranja 3. dio:
Dimna vrata i elementi zatvaranja
EN 13501-1: Poarna klasifikacija graevinskih proizvoda i elemenata zgrada 1. dio:
Klasifikacija prema podacima iz ispitivanja odaziva na vatru
EN 13501- 2: Poarna klasifikacija graevinskih proizvoda i elemenata zgrada 2. dio:
Klasifikacija prema rezultatima ispitivanja poarne otpornosti
Tijekom ispitivanja poarne otpornosti (definira ga EN 1363) stakla su ispostavljena
porastu temperature prema zahtjevima parametara u dijagramu takozvanom krivu-
ljom standardnog poara (krivulja ETK).
5.13.2 Terminologija i standardi
209
5
.
1
3
.
2
E 15t 20T 30 45t 60 90 120 180t 240t
EW 20 30 60
EI 15 20 30 45 60 90 120 180 240
Kada se govori o poarno otpornom
ostakljenju, uvijek treba promatrati cjelo-
vit sustav. Barem isto tako vana kao i ot-
pornost stakla jest i otpornost konstruk-
cije koju predstavljaju okvir, brtvljenje i
privrsni elementi.
Sva poarno otporna stakla ugrauju se
u izolacijska stakla kod kojih se (ovisno o
znaajkama drugog stakla) postie i vi-
sok stupanj toplinske zatite i zatite od
sunca. Veina poarno otpornih stakala
zbog posebnog sastava (debljina, teina)
ima odlinu sposobnost zvune izolacije,
a istovremeno osigurava i visok stupanj
protuprovalne zatite.
U poarno otpornim vratima prema DIN 4102-5 mogu
biti samo stakla klase F.
S obzirom ne vremensku otpornost protupoarne zatite
klasifikacija CEN odreuje sljedee klase:
t = samo za vrata
T = samo za pregradne stijene
Dodatne klasifikacije:
C samozatvarajua vrata
M stijene
R stijene pod optereenjem
S protudimna zatita
Standard EN 13501 odreuje kriterije
prema kojima vatrootporna stakla klasifi-
ciraju u sljedee klase:
Klasa E prepreka irenju plamena i za-
paljivim ili otrovnim plinovima
Klasa EW jednako kao klasa E; do-
datno je dozvoljen i ogranien prijenos
energije zraenja
Klasa EI jednako kao klasa E; dodatno
je potrebna i sposobnost toplinske izo-
lacije (T T
0
< 140 K).
Jednaka je i slubena klasifikacija CEN, a
pojedinim simbolima treba dodati vrijeme
u kojem se osigurava zatita koju zahtije-
va odreena klasa.
Ve tijekom projektiranja treba odrediti
kakvu otpornost treba imati ostakljenje i
koliko minuta treba osiguravati odreeni
stupanj zatite. U praksi se esto koriste
oznake klasa bez navoenja standarda,
zato u donjoj tablici prikazujemo uspo-
redne podatke.
Funkcija stakla
Klasa prema:
DIN 4102 EN 13501
Spreava irenje:
- plamena i plinova
G E
Spreava irenje:
- plamena i plinova
- zraenja u ogranienom opsegu
EW
Spreava irenje:
- plamena i plinova
-prolaza vruine
F EI
210
5
.
1
3
.
2
Proizvoai pri izradi stakala klase E kori-
ste razliite pristupe:
posebnim postupkom kaljeno float sta-
klo (najvie do 30 minuta): BI-FireStop,
FIVESTAR, PYROSWISS, INTERFLAM
30;
posebnim postupkom kaljeno borosili-
katno staklo: PYRAN G 30 do G 120;
iano (polirano) staklo: do G 60 ugra-
eno u eline okvire, do G 90 u beton-
ske okvire;
obina stakla lijepljena posebnim va-
trootpornim slojevima (gelovi koji se u
sluaju poara zapjenjuju), lijepljena
obina stakla: do G 60; PYRODUR,
PYROBEL/PYROBELITE;
kaljena stakla, lijepljena posebnom fo-
lijom (koja se u sluaju poara ne pjeni):
do G 60; SANCO Firestar i CONTRA-
FEU;
staklene opeke: do G 90.
U proizvodno-prodajnom programu tvrt-
ke REFLEX nalaze se sljedea stakla:
polirano iano (Pilkington) i obino i-
ano staklo;
lijepljeno staklo PYROBEL/PYROBE-
LITE;
posebnim postupkom kaljeno float sta-
klo (INTERFLAME).
Ostakljenja klase E
Poarno otporno staklo klase E na neko
vrijeme mora zaustaviti irenje plamena
te dimnih i otrovnih plinova koji nastaju
tijekom poara. Vrijeme poarne otpor-
nosti tih stakala moe biti od 15 do 120
minuta. U tom razdoblju staklo e se
zbog temperaturnog rastezanja omekati
i izboiti, ali pri tome zbog slijeganja, kao
posljedica vlastite teine, ne smije pasti iz
nosivog okvira.
Od tih stakala se ne oekuje da istovre-
meno sprijee i prolaz vruine, pa se ne
smiju koristiti u sluajevima kada se sa
strane koja nije izloena vatri nalaze za-
paljivi materijali. Oni bi se zbog vruine
mogli brzo zapaliti i poar bi se mogao
iriti dalje. U neposrednoj blizini takvog
ostakljenja ne smiju tei ni evakuacijski
putovi. Zbog te karakteristike spomenuta
se stakla samo uvjetno uvrtavaju meu
poarno otporna stakla. Stvarnom stanju
bolje bi odgovaralo kada bi sustave u koje
je ugraeno staklo klase E nazivali dimo-
nepropusnima.
Klasa E: staklo zadrava plamen i dimne plinove
5.13.3 Opisi, sastavi i nain djelovanja
211
5
.
1
3
.
3
Ostakljenja klase EI
Poarno otporno staklo klase EI osim
plamena i dimnih plinova mora zaustaviti
i toplinsko zraenje. Sprjeavanje prola-
za vruine mora biti tako uinkovito da se
povrina stakla, koja nije izloena nepo-
srednom plamenu u prosjeku ne zagrije
za vie od 140 K.
Zbog tog zahtjeva ta su stakla relativno
debela i teka. Izraena su kao sendvi
sastavljen od vie stakala povezanih po-
sebnim materijalom.
Materijal je u obliku folije ili gela i ima vi-
sok sadraj vezane vode koja pod utjeca-
jem vruine isparava i time pjeni materijal.
pri tome nastaje izolacijski sloj koji je spo-
soban apsorbirati toplinsko zraenje. Taj
postupak moe se nastaviti od sloja do
sloja pa se vrlo debelim staklima vruina i
plamen mogu zadravati ak i do 120 mi-
nuta.
ke REFLEX nalaze se sljedea poarno
otporna stakla klase EI:
stakla sastavljena od vie obinih sta-
kala lijepljenih gelovima: PYROBEL/
PYROBELITE;
stakleni sendvii sastavljeni od dva (u
pravilu) 5-milimetarska kaljena stakla,
a izmeu njih se nalazi sloj poarno ot-
pornog gela razliite debljine: INTER-
FIRE.
Ostakljenja klase EW
Ta stakla su rjeenje za pokrivanje po-
druja izmeu klasa E i EI. U pravilu su to
stakla klase E koja moraju barem djelo-
mino spreavati i irenje vruine. Obi-
no se propisuje koritenje stakala EW 30.
Uvoenje tih stakala slijedi miljenje u
Europi da klasa E 60 prema namjeni nije
smislena. Zbog visokih temperatura i sa
suprotne strane stakla svaka je aktivnosti
onemoguena, a mogunost irenja po-
ara vrlo velika. Zato je postavljen zahtjev
da staklo E 60 mora istovremeno imati ba-
rem djelominu zatitu od vruine. Prolaz
topline kroz staklo mora biti manji od 15
kW/m
2
. Staklo s takvim karakteristikama
uvrtava se u klasu EW. Za stakla klase
EW 30 tako se koriste neka (modificirana)
stakla klase E 60.
ke REFLEX nalaze se sljedea stakla:
stakla PYROBEL/PYROBELITE;
ako stakla INTERFLAME E 60 imaju po-
seban vatrootporni premaz, uvrtavaju
se u klasu EW 30;
staklene opeke.
Klasa EW: jednako kao klasa E, samo djelomino
zadrava prolazak vruine (<15kW/m
2
)
Klasa EI: staklo zadrava i vruinu, temperatura
povrine na sigurnoj strani 140 K
212
5
.
1
3
.
3
5.13.4 Proizvodni program
Staklo PYROBEL/PYROBELITE primje-
njivo je samo u temperaturnom opsegu
izmeu 20 i + 45 C. Ta izvedba stakla
ne smije biti izloena UV-zrakama pa se
moe ugraivati samo u unutranjosti
objekta.
Za ugradnju na fasadi koristi se staklo
PYROBEL/PYROBELITE EG. To je mo-
dificirani oblik osnovnog tipa kojemu se
dodaje sloj za zatitu od UV zraka (PVB-
folija + tanko staklo).
Tehniki podaci: Vatrootporna stakla iz proizvodno-prodajnog programa tvrtke REFLEX
Tip Razred U
p
o
t
r
e
b
a
D
e
b
l
j
i
n
a
T
o
l
e
r
a
n
c
i
j
a

d
e
b
l
j
i
n
e

T
e
i
n
a

L
T

(
E
N

4
1
0
)
L
R

(
E
N

4
1
0
)

U
g
O
t
p
o
r
n
o
s
t

n
j
i
h
a
j
n
o
g

p
o
k
u
s
a

(
E
N

1
2
6
0
0
)
D
i
r
e
k
t
n
a

z
v
u
n
a

z
a
t
i
t
a

(
E
N

1
2
7
5
8
)

R
w

(
C
,
C
t
r
)
mm mm kg/m
2
% % W/m
2
K - dB
Pyrobelite 7 EW 30 unutarnja 7,9 0,9 17 89 8 5,7 3(B)3 34(0;-3)
Pyrobelite 7 EG EW 30 vanjska 11,3 1 25 87 8 5,5 1(B)1 35(-1;-2)
Pyrobelite 12 EI 20/EW 60 unutarnja 12,3 1 27 86 8 5,6 2(B)2 36(-1;-3)
Pyrobelite 12 EG EI 20/EW 60 vanjska 16,1 1 35 85 8 5,4 1(B)1 38(-1;-3)
Pyrobel 8 EI 15/EW 30 unutarnja 9,3 1 20 88 8 5,6 NPD 34(-1;-3)
Pyrobel 8 EG EI 15/EW 30 vanjska 13,1 1,3 28 86 8 5,4 1(B)1 36(-1;-3)
Pyrobel 16 EI 30/EW 60 unutarnja 17,3 1,2 40 84 8 5,4 2(B)2 39(-1;-3)
Pyrobel 16 EG EI 30/EW 60 vanjska 21,1 1,5 48 83 7 5,2 1(B)1 39(-1;-3)
Pyrobel 17 EI 45 unutarnja 17,4 1,5 40 84 8 5,4 2(B)2 37(-1;-3)
Pyrobel 17 EG EI 45 vanjska 21,2 2 48 84 8 5,2 1(B)1 37(0;-3)
Pyrobel 25 EI 60 unutarnja 26,2 2 60 81 7 5,2 1(B)1 40(-1;-3)
Pyrobel 25 EG EI 60 vanjska 30,4 2 68 80 7 5,0 1(B)1 43(-1;-4)
213
5
.
1
3
.
4
0,5 %
99,5 %
8 %
92 %
1 %
99 %
15 %
85 %
Problem se moe rijeiti primjenom stakla
bez refleksije. Radi se o staklu od prozir-
nog ili float stakla u boji na iju je povrinu
nanesen antirefleksijski sloj. U proizvodnji
tog stakla za nanoenje antirefleksijskog
sloja koriste se fizikalni naini, odnosno
tehnologije magnetronskog naparivanja,
ili kemijski naini s tehnologijom uranja-
nja. Nanosi su dovoljno stabilni da se
ta stakla mogu koristiti i za jednostruka
ostakljenja koja se mogu izlagati vremen-
skim utjecajima.
Na donjim slikama prikazane su razlike
izmeu obinog stakla i stakla s antire-
fleksijskim slojem kod jednostrukog i izo-
lacijskog ostakljenja.
U stambenom i radnom okruenju pone-
kad se odluujemo za pregradnju odre-
enog prostora. Problem nastaje kada se
eli da pregradna stijena bude nevidljiva.
Ako se prostor pregradi obinim staklom,
sigurno emo se susresti s injenicom da
se dio svjetlosti odbija s povrina. Jed-
nostruko staklo reflektira 8 %, izolacij-
sko staklo ak od 13 do 15 % kompletne
upadne svjetlosti. Rezultat tega je zrca-
ljenje, a pogled kroz staklo je ometan.
Ta pojava posebno smeta pri gledanju
predmeta iza izlobenih stakala, u stakle-
nim vitrinama pri uokvirenim slikama koje
imaju staklenu zatitu.
5.14 Staklo bez refleksije
Staklo bez refleksije Float
Izolacijsko staklo sa staklom bez refleksije Standardno izolacijsko staklo
214
5
.
1
4
Refleksija e pri ostakljenju biti minimal-
na samo ako ugraena stakla budu imala
antirefleksijski nanos s obje strane. U ne-
kim sluajevima, primjerice kod stakala
s niskoemisijskim nanosom, taj nanos
moe biti samo s jedne strane, zato ta
stakla imaju vii stupanj refleksije. To je
vidljivo iz donje tablice.
Antirefleksijski sloj moe se nanositi i na
sva sigurnosna stakla i na bezbojno (bi-
jelo) staklo, to je najuinkovitije. Iako je
nanos na staklu stabilan, svejedno nema
iste karakteristike kao vrsti (pirolitiki)
nanos. Zato se pri rukovanju tim staklom,
u prvom redu pri ugradnji i kasnije pri i-
enju i odravanju moraju tono poto-
vati upute proizvoaa.
Opis
Vanjsko
staklo
MSP
Unutarnje
staklo
U
W/m
2
K
LT LR g
Konvencionalno
izolacijsko staklo
4 16 4 2,9 81 15 76
AR-nanos na #1, 2, 3 i 4 4 16 4 2,9 93 1 70
AR-nanos na #1,2 i 4;
Low-e nanos na #3
4 16 4 1,1 82 5 57
215
5
.
1
4
Podruja primjene
Bezbojno staklo koristi se posvuda gdje
su vani lijep izgled i visoka neutralnost u
smislu boje. Najee se koristi za:
ostakljenja fasada koje su privrene
tokastim draima: posebno uin-
kovita je primjena ovog stakla kada su
na stakla sitotiskom nanesene svijetle
boje;
izlobeni prozori i vitrine: Kada u tim
sluajevima koristimo lijepljeno staklo,
sastavljeno od bezbojnog stakla, ono
e imati jedva primjetnu vlastitu boju;
ako se staklo dodatno obradi antire-
fleksnim nanosom, predmeti za osta-
kljenje bit e zatieni i istovremeno
vidljivi u prirodnoj boji;
unutarnju opremu: bezbojnim staklom
koje ima tisak u bijeloj ili u pastelnim
bojama, mogu se projektirati estetske
pregradne stijene, vrata ili tu kabine;
vieslojno lijepljeno staklo: protupro-
valna stakla koja su izraena od obi-
nog float stakla imaju intenzivnu plavo-
zelenu boju; to se moe izbjei samo
koritenjem bezbojnog stakla;
namjetaj.
Definicija
Bezbojno (ekstra bijelo) staklo je float
staklo kojemu je posebnim postupkom
oduzeta boja. Izrauje se od istih osnov-
nih sirovina kao i obino staklo, ali je i-
stoa kvarcnog pijeska (SiO
2
) bitno vea;
minimalan je u prvom redu sadraj elje-
znog oksida. To staklo zato u usporedbi
s float staklom proputa vie svjetlosti, a
intenzivnost njegove vlastite boje je mini-
malna.
Znaajke
Mehanike znaajke ovog stakla odgo-
varaju zahtjevima iz standarda EN 572-2:
float staklo, a ostale znaajke su dane u
donjoj tablici.
5.15 Bezbojno staklo
d
Svjetlosne
karakteristike
Energetske
karakteristike
Koeficijent
sjenanja
Koeficijent
prolaza topline
LT LR L UV ET EA g Sc U
mm (%) (%) (%) (%) (%) (%) W/m
2
K
3 91 8 87 91 1 0,91 1,05 5,8
4 91 8 86 90 2 0,91 1,04 5,8
5 91 8 84 90 2 0,90 1,04 5,8
6 91 8 83 90 2 0,90 1,04 5,7
8 91 8 81 89 3 0,90 1,03 5,7
10 91 8 78 88 4 0,89 1,03 5,7
216
5
.
1
5
Ornamentna stakla po definiciji spada-
ju meu livena stakla. Postupak njihove
izrade do faze, u kojoj se dobiva ista ta-
lina stakla, jednak je kao postupak izrade
float stakla. Kasnije se talina vodi kroz
valjke za kalibriranje od kojih barem gor-
nji ima utisnutu strukturu koja je kasnije
vidljiva na staklenoj povrini. Tako se do-
bivaju razliita dekorativna (ornamentna)
stakla koja su strukturirana s jedne ili obje
strane. Na opisani nain izrauje se jo
jedna vrsta livenog stakla, a to je iano
staklo. U tom sluaju se izmeu valjaka
za kalibriranje zajedno s talinom pomie
i iano pletivo.
Ornamentna stakla mogu se samo uvjet-
no oznaiti kao prozirna, zato se koriste
tamo gdje pogled kroz staklo nije vaan
ili je ak nepoeljan. Oblik dekora na or-
namentnim staklima ovisi u prvom redu o
modnim trendovima i ukusu. Postoje e-
tiri vrste ornamentnih stakala:
prozirno ornamentno staklo ili orna-
mentno staklo u boji
svijetlo sirovo staklo
svijetlo i obojeno iano staklo
iano staklo sa strukturom svijetlo ili
u boji.
Veina ornamentnih stakala moe se kori-
stiti za izradu izolacijskih stakala. Meutim,
pri tome treba uvaavati neke posebnosti:
Strukturirana povrina ornamentnog
stakla u pravilu je okrenuta u meu-
prostor. Izolacijsko staklo u kombina-
ciji s ornamentnim staklom moe imati
rubno brtvljenje ire za priblino 3 mm.
Ornamentna se stakla zbog posebnih
znaajki bre lome nego obina stakla.
Ako se u izolacijskom staklu nesime-
trinog sastava (primjerice u staklu sa
zvunom izolacijom) jedno od float sta-
kala zamijeni ornamentnim, to staklo
mora biti barem jednake debljine kao
zamijenjeno staklo.
Investitori, sluba za zatitu spomenika,
graevinski inspektori i arhitekti odreuju
vanjski izgled zgrada, a time i izgled pro-
zora i vrstu ostakljenja.
Na podruju obnavljanja starih zgrada
zbog zatite spomenika i urbanistikog
planiranja fasada esto ostaje takva ka-
kva je bila ili se obnavlja tako da bude to
slinija originalnom izgledu.
Zbog toga postoji elja investitora da po-
sebnim oblikovanjem u novogradnji po-
stignu posebne naglaske.
Izolacijsko staklo svojim raznovrsnim mo-
gunostima oblikovanja nudi arhitektima i
naruiteljima podruje na koje mogu pre-
nijeti kreativnost:
- stakla nepravilnih oblika i prema ablo-
nama
- ukrasni krievi
- ornamentno staklo
5.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za
oblikovanje
5.16.1 Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima
217
5
.
1
6
lomino osjenana. Kada se ta stakla
ugrauju u izolacijsko staklo, snano
se poveava opasnost od loma. U tom
sluaju preporuuje se upotreba kalje-
nog ili djelomino kaljenog stakla (RX
SAFE ESG ili RX SAFE TVG).
Ornamentno staklo u pravilu se ne ugra-
uje u izolacijsko staklo zajedno s drugim
staklima u boji (niti sa staklima s nanosom
za zatitu od topline ili sunca), a ako se to
ini, preporuuje se primjena kaljenog ili
djelomino kaljenog stakla (ESG ili TVG).
Vrsta ornamenta Boja Debljina (mm) Tijek strukture
Maksimalne
dimenzije (mm)
SATINATO transparentno bijela 4,6 C 2250 x 3210
SATINATO transparentno bijela 8,10 C 2550 x 3210
ALTDEUTSCH* bijela, uta, bronana 4 B 2160 x 1650
ALTDEUTSCH* plava 4 B 2160 x 1260
CHINCHILLA bijela 4 B 3350 x 1850
GOTHIC bijela 4 B 2540 x 1650
KATEDRAL bijela 4 C 3350 x 1850
KATEDRAL uta, zelena, plava 4 C 2540 x 1610
MASTERCARRE bijela 4,6 C 3210 x 2000
MASTERCARRE bijela 8 C 3300 x 2040
MASTERPOINT bijela 8 C 2520 x 2040
NIAGARA bijela 5 B 2130 x 1650
ROSA bijela 4, 6 C 3350 x 1850
SILVIT bijela 4 B 2160 x 1650
IANO bijela 6 B 3350 x 1850
B uzorak tee usporedo s visinom
C tijek uzorka je sluajan
* zbog mehanike posebnosti livenog stakla povrina izolacijskog stakla, u kojoj je to staklo, treba biti
manja od 1,5 m
2
.
Staklo, koje zajedno sa ianim sta-
klom ini izolacijsko staklo, moe biti
debelo najvie koliko i iano staklo, a
trebalo bi biti tanje. Debljina stakla koje
se kombinira s ornamentnim staklom
bez ice moe biti najvie 4 mm vea
od debljine ornamentnog stakla. Na taj
zahtjev mora se obratiti pozornost u pr-
vom redu pri projektiranju sastava sta-
kla sa zvunom izolacijom kod kojega
su debljine tono odreene.
Stakla s obojanim ornamentnim ili i-
anim staklom pod utjecajem sunevih
zraka vrlo nejednako se griju. Uinak
je tim izrazitiji ako su stakla samo dje-
218
5
.
1
6
.
1
Kod modela s unutarnjim izrezom zahtije-
va se primjena kaljenog stakla. Ako su pri
naruivanju likova iz donjeg priloga dani
svi traeni podaci, ablona nije potrebna.
O mogunostima izrade stakla nepravil-
nih oblika treba porazgovarati sa stru-
njacima tvrtke REFLEX.
ablone, koje su potrebne za izradu sta-
kla, moraju biti izraene u jednom ko-
madu i u mjerilu 1:1. Materijal za ablone
mora biti dovoljno vrst (nikada ljepenka) i
debljine najvie 5 mm.
Za izradu stakala mjerodavne su iskljuivo
vanjske mjere ablone.
U suvremenom arhitektonskom oblikova-
nju izraavanje bi bilo esto vrlo ograni-
eno kada bismo morali pri projektiranju
ostakljenja koristiti samo stakla pravokutnih
oblika. elja za staklima nepravilnih oblika
najsnanija je u individualnoj gradnji.
Najsuvremenija oprema tvrtki REFLEX
omoguuje izradu stakala najrazliitijih
oblika. Iz donje tablice vidi se koji su po-
daci potrebni za izradu stakla odreenog
oblika. Kada su u strukturi izolacijskog
stakla razliita stakla ili stakla razliitih de-
bljina treba odrediti prednju stranu (lice)
stakla. Jednako vrijedi i pri naruivanju
stakala s toplinskom, zvunom zatitom ili
zatitom od sunca nepravilnih oblika.
Tablica s likovima
1, 2 Kosa stranica
5, 6 Trapez
47, 48, 55, 56, 57, 58 Paralelogram
3, 4, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 21, 37, 38, 39, 40, 53, 54, 94, 95 Viekutnik
20 Istostranini trokut
60, 61 Krug
63 Polukrug
64, 65, 66, 67, 68, 69, 113 Element s lukom
78 Polukruni element
70, 71, 72, 73 Kruni izrez
74, 75 Zaobljeni uglovi
122 Romb
5.16.2 Stakla nepravilnih oblika (modeli)
219
5
.
1
6
.
2
Ostali oblici, koji
ovdje nisu navedeni,
mogu se dobiti na
upit.
220
5
.
1
6
.
2
Radijus min. 10 cm Radijus min. 10 cm Maksimalno 5 m
2
*) Za jednostruko
lijepljeno staklo
VSG min. 45 cm.
Za jednostruko
kaljeno staklo
ESG min. 30 cm.
Za kombinirano
izolacijsko staklo
min. 30 cm
maks. 200 cm.
221
5
.
1
6
.
2
5.16.3 Ukrasni profili u MSP-u
REFLEX u svoja izolacijska stakla stavlja
sljedee ukrasne profile:
vicarski kri,
beke preke,
filigranske preke
Danas je proizvodnja prozora teko zami-
sliva bez izolacijskih stakala s ugraenim
ukrasnim profilima. Ugradnja profila u
meuprostor osim estetskih uinaka ima
i druge pozitivne karakteristike:
ienje takvih prozora je jednostavni-
je.
Mogua je i ugradnja u funkcionalna
izolacijska stakla, primjerice u stakla sa
zvunom izolacijom ili sigurnosna sta-
kla.
U prvom redu ugradnjom vicarskih
krieva i bekih preki izbjegava se za-
htjevna izrada prozora s pravim pre-
kama u koja se mogu ugraditi samo
izolacijska stakla malih dimenzija. Za
takva stakla je poznato da su najo-
sjetljivija na vremenske promjene (tlak
zraka i temperaturu). Kod obinih sta-
kala takve promjene utjeu na volumen
plina u meuprostoru, to se iskazuje
kao uleknue ili izboenje stakla. Kod
malih stakala ta deformacija nije mogu-
a, zato rubno brtvljenje mora preuzeti
i dodatna optereenja. U krajnjem slu-
aju mogu je i lom stakla.
Problemi izolacijskog stakla manjih di-
menzija su poznati: Zbog zatvorenog
volumena u meuprostoru u vrijeme pro-
izvodnje, izolacijsko staklo stalno je pod-
vrgnuto optereenjima zbog promjena
tlaka. Ako atmosferski tlak padne (u us-
poredbi s tlakom u trenutku proizvodnje)
stakla se izbouju. Ako se atmosferski
tlak povea, staklene se povrine kon-
kavno oblikuju, odnosno uleknu.
Ta (fizikalno uvjetovana) pojava obino ne
izaziva probleme, jer moderne brtve koje
se koriste za proizvodnju izolacijskog sta-
kla i ograniena elastinost stakla kom-
penziraju taj fenomen. Meutim, to je
manje izolacijsko staklo, utoliko snanije
djeluju stakla kao krute, neelastine plo-
e. To znai da sve promjene tlaka vode
do optereenja rubnog brtvljenja te, pod
odreenim uvjetima, do kraeg ivotnog
vijeka izolacijskog stakla.
222
5
.
1
6
.
3
Utjecaj ukrasnih profila na vrijednost
toplinske zatite
U podruju ugraenih profila, odnosno
profila ugraenih s vanjske strane, po-
javljuju se dodatni toplinski tokovi koji
se moraju uzeti u obzir pri izraunavanju
U vrijednosti prozora. Kriteriji, koji na to
mogu utjecati:
broj profila
materijal profila
irina profila
odmak profila od povrine stakla
emisijska sposobnost povrine stakla
punjenje plinom
Utjecaji se mogu opisati linearnim utjeca-
jem toplinskog mosta .
Utjecaj ukrasnih profila na vrijednost
sposobnosti zvune izolacije
Prozori s pravim prekama oduvijek vri-
jede za zvuno slabo izoliran graevinski
element jer spojevi preki slabo zadra-
vaju buku. Suprotno tome, stakla zbog
ugraenih ukrasnih profila prije dobivaju
nego to gube sposobnost priguivanja
buke. To, naravno, vrijedi samo u sluaju
da profil u meuprostoru ne dodiruje po-
vrinu stakla. Ta stakla imaju bolju zvunu
izolaciju zato to im je ugradnjom profila
poveana vlastita teina.
To se najbolje iskazuje kod bekih preki,
jer su u tom sluaju na vanjsku povrinu
stakla dodatno nalijepljeni i vanjski profili.
Da bi se sprijeilo smanjenje sposobnosti
zvune izolacije, a istodobno maksimalno
smanjilo povremeno neugodno zvonje-
nje, tvrtka REFLEX inzistira na precizno
odreenoj irini meuprostora koji imaju
izolacijska stakla s ugraenim ukrasnim
profilima.
223
5
.
1
6
.
3
Beke preke
Taj sustav najuinkovitije imitira prozor
izraen na konvencionalan nain s pravim
prekama ostakljen izolacijskim staklom.
U prozorski se okvir ugrauje samo jedno
izolacijsko staklo, a na njegovu staklenu
povrinu proizvoa lijepi vanjske profile.
Distanceri, ugraeni u meuprostor, ne
smiju biti u dodiru sa staklenim povrina-
ma.
U trenutku sastavljanja razmak izmeu
unutarnjeg profila i staklenom povrinom
je 3 mm. To je dovoljno da i kod stakala
velike povrine ne doe do kontakta iz-
meu stakla i profila.
Izolacijsko staklo REFLEX s ugraenim distancerima
Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX s ugraenim bekim prekama
Sastav 4/16/4 5/16/6
Najdua stranica (cm) 240 300
Najvea povrina (m
2
) 2,83 4,50
Najvei omjer stranica 1:6 1:6
Lice distancnog profila irina 20 mm irina 25 mm irina 30 mm
Boja distancnih profila jednaka je boji distancera. Vanjski profil, koji moe postaviti samo proizvoa
prozora, uvijek je neto iri od unutarnjeg.
Unutarnje brtvilo od Butyla
Dodatna vanjska ukrasna letvica
Sredstvo za suenje
Distancer
Vanjsko brtvilo Polysulfid
Unutarnji distancer
224
5
.
1
6
.
3
Spoj izmeu vertikalnog i horizontalnog
profila izveden je tako da lijepo imitira
runo izraen spoj pravih drvenih preki,
a prvenstveno osigurava trajnu i stabilnu
vezu.
Viktoria (vicarski kri)
Ukrasni profili u meuprostor su umetnuti
tako da se sprijei dodir izmeu profila i
staklene povrine. Ukrasni profili Viktoria
izraeni su od profiliranog aluminija koji
je obojan pranim premazom. Profili su
izraeni u razliitim irinama i bojama.
Unutarnje brtvilo od Butyla
Ukrasna letvica
(vicarski kri)
Sredstvo za suenje
Distancer
Vanjsko brtvilo Polysulfid
Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX z s ugraenim vicarskim kriima
Sastav 4/16/4 5/16/6
Najdua stranica (cm) 240 300
Najvea povrina (m
2
) 2,83 4,50
Najvei omjer stranica 1:6 1:6
Izvedbe profila vicarski kri
16 in 18 26 45
Boje
bijela, smea, crna, staro zlato.
zlato sa sjajem, mat zlatna
bijela, smea, crna, staro
zlato
bijela
Mogua je kombinacija profila razliitih irina.
Po dogovoru su mogue i druge boje profila, odnosno drvenih dekora.
225
5
.
1
6
.
3
Radi zatite od vremenskih utjecaja i fili-
granski meuprofili (slino kao profili kod
vicarskog kria) umetnuti su u meu-
prostor tako da je onemoguen dodir sa
staklenim povrinama. Tako je i ienje
stakla dosta jednostavnije.
Filigranski profili mogu se po elji sastav-
ljati (po elji kupca) samo u pravokutna
polja, a pri tome pojedino polje ne smije
biti vee od 70 x 70 cm.
Filigranski profili
Izazovna alternativa vicarskom kriu
su filigranski meuprofili. Njeni profili,
debljine samo 8 x 8 mm, daju poseban
sjaj prvenstveno ekskluzivnoj arhitekturi,
koju odlikuju svojstveni oblici prozora. Po
dojmu koji ostvaruju dosta su slini vitra-
nom staklu.
Unutarnje brtvilo
od Butyla
Ukrasna letvica (filigramska)
Sredstvo za suenje
Distancer
Vanjsko brtvilo
Polysulfid
Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX z s ugraenim filigranskim profilima
irina profila (mm) 8 x 8 polukruni 8 x 8 kvadratni
Boja zlatna, mat srebrna zlatna, mat srebrna, bijela, smea
Po elji kupci mogu naruiti profile i u drugim bojama.
Meuprostor 16 mm ili 14 mm
Najvee polje 70 x 70 cm
Za nepravokutna ukrasna polja i posebne veliine treba se posavjetovati s tehnolozima poduzea REFLEX.
226
5
.
1
6
.
3
6 Tehnike informacije o staklu i graevinskoj fizici
6.1 Boja stakla
6.2 Pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama
6.3 Toplinski mostovi
6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade
6.5 aluzine u izolacijskim staklima
6.6 Prozori budunosti
6.6.1 Vrste sustava
6.7 Zimski vrtovi
6.8 Rast biljaka iza stakla
6.9 Statika stakla i smjernice
6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja TRLV
6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG
6.9.3 Sigurnosna ostakljenja TRAV
6.9.4 Tokasto uvrena ostakljenja - TRPV
6.9.5 Staklo i sigurnost
6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u graevinarstvu
6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla
6.9.8 ienje stakla
6.9.8 ienje stekla
228
6
U poglavlju 3 "Staklo, prozor i fasada"
dani su zahtjevi za prozore kao cjelovite
graevinske element, ukljuujui staklo.
U poglavlju 5 "Proizvodni program" opi-
sani su pojedini proizvodi od stakla i na-
vedeni su njihovi tehniki podaci.
Tim "tehnikim informacijama o staklu i
graevinskoj fizici" daju se inicijative, pre-
poruke i primjeri iz prakse koji nam olak-
avaju konstruktivan prijenos zahtjeva u
svakodnevnu upotrebu.
Uz to su opirno predstavljeni i opremljeni
komentarima i razni pravilnici i smjernice.
Razlike u bojama pri pogledu na izolacij-
ska stakla s toplinskom zatitom koja sa-
stavljena od stakala s nanosom
Ta izolacijska stakla odlikuje nizak koefi-
cijent prolaza topline, visoka propusnost
za svjetlost i visoka propusnost sunevog
zraenja. Tako kvalitativne, kao i tehnike
znaajke postiu se nanoenjem iznimno
tankih slojeva koji spreavaju nastanak
toplinskih gubitaka zbog zraenja. U
strunoj terminologiji takvi se nanosi na-
zivaju i lowe nanosi (slojevi). Taj pojam,
koji potjee iz engleskog i znai nisku
sposobnost emisije, oznaava injenicu
da spomenuta stakla emisijom ne odaju
praktino nikakvu toplinu.
Poznate su razliite vrste nanosa koji se
razlikuju po sastavu, tehnikim vrijedno-
stima i optikim znaajkama. Ugrubo se
dijele na meke i tvrde nanose.
Stakla s tvrdim nanosom (hard coating) su
stakla na koja se pirolitikim postupkom
nanosi sloj kositra. Ispod njega moe biti,
kao i kod stakla Planibel G, i sloj koji se
temelji na silicijevom dioksidu.
Stakla s mekim nanosima (soft coated) su
ona stakla pri kojima se na jednu od po-
vrina vakuumskom tehnikom naparuje
vie (i do 5) slojeva razliitih materijala.
Pojedini slojevi namijenjeni su boljem pri-
anjanju na staklo, blokiranju odreenih
valnih duljina, vanjskoj zatiti i, naravno,
osnovnoj funkciji stakla. Ta vieslojni na-
nos stvara sustav interferencijskih slojeva
ija je zadaa oduzimanje odbojnosti koju
bi staklo zbog nanosa inae imalo.
Stakla odreenih proizvoaa zbog ra-
zliito sastavljenih slojeva imaju razliite
boje koje bi, meutim, trebale biti to ne-
utralnije. Proizvoai moraju specificirati
boju i navesti i doputena odstupanja.
U nastavku navodimo nekoliko razmilja-
nja i prijedloga uz spomenutu tematiku.
6.1 Boja stakla
229
6
.
1
Neki predmet ima odreenu boju zato
to njegova povrina odbija ili apsorbira
samo odreeni dio suneve svjetlosti. Iz
toga proizlazi da za obojenost predmeta
moraju biti ispunjena dva uvjeta: predmet
mora osvjetljivati neutralna bijela sune-
va svjetlost, a njegova sposobnost apsor-
pcije i refleksije mora biti tipina po boji.
Samo uz ta dva uvjeta predmet moe po-
kazati svoju boju (inae bi i danju vrijedila
izreka: "Nou je sve crno").
Boja u brojkama indeks reprodukcije
boja
Za ocjenjivanje boja, naravno, elimo ima-
ti brojane vrijednosti, do kojih se iznimno
teko dolazi. Boja ima neogranien broj
pojavnih oblika, a njihovo spoznavanje
je vrlo subjektivno. Pa ipak se boja moe
barem djelomino procijeniti s nekoliko
brojeva.
Najjednostavniji nain je upotreba indek-
sa reproduktivnosti boje Ra, koji obuhva-
a vrijednosti od 0 do 100. Vrijednost 100
znai idealno neutralno, a vrijednosti koje
su nie od 90 predstavljaju arenilo. to
je nii indeks, to je arolikija reprodukcija
boja.
Iz tog procjenjivanja vrijednosti iskljue-
na je osvijetljenost: crna, siva i bijela boja
imaju indeks reprodukcije boja 100, dakle
bezbojne su. Indeksom reprodukcije boja
opisuje se samo spektar boja. To moda
zvui jednostavno, ali metoda u stvar-
nosti nudi vie nego to bi se oekivalo.
Opisivanje se, naime, moe odnositi na
razliite uvjete koritenja: na promatra-
nje u odbojnoj svjetlosti i na gledanje kroz
staklo (vidi slike).
Boja vie nego samo prvi dojam o
zgradi
Boja uvijek odluujue utjee na prvi do-
jam, to vrijedi i u zgradarstvu. Meutim,
u ovom sluaju boja ima i dublji znaaj:
svjetlost i boja, naime, utjeu i na ener-
getsku bilancu, to posebno dolazi do
izraaja i pri suvremenim fasadama osta-
kljenim neutralnim staklima i staklima ni-
ske odbojnosti vidljive svjetlosti.
U tim sluajevima vrlo se teko istovre-
meno osigurava i neutralnost po boji i ho-
mogenost nanosa. Proizvoai tih staka-
la zato posveuju iznimnu panju mjernim
tehnikama kojima bi mogli osigurati rav-
nomjernost pri pogledu na staklo izvana.
Boja to je to
Boja i svjetlost imaju mnogo zajednikog.
Svjetlost je samo manji dio sunevog
zraenja. Ako uspije u cjelini i bez ikakvih
ogranienja prodrijeti u ljudsko oko, na-
staje neutralan dojam boje, slian onome
pri promatranju svijetlo bijelih oblaka na
jasnom ljetnom nebu.
Bijelo je neutralno, a sivo isto tako. Me-
utim, duga na nebu nam pokazuje da je
suneva svjetlost arena po boji. Kine
kapljice razbijaju bijelu, neutralnu svje-
tlost na komponente boje, to dokazu-
je da bijela suneva svjetlost sadri sve
boje.
230
6
.
1
Naravno, postoji i vrlo precizna metoda
vrednovanja dojma boje. Svaka nijansa
boja ima tono odreeno mjesto u tro-
dimenzionalnom koordinatnom sustavu
i definirana je s tri broja: prva vrijednost
odreuje mjesto na osi plavo-uta boja;
druga mjesto na osi zeleno-crvena boja,
a trea vrijednost odreuje svjetlost (os
crno-bijela boja).
Ta metoda mjerenja koristi se pri proi-
zvodnji stakala s nanosima. Izmjerene
vrijednosti za svaku staklenu plou arhi-
viraju se zajedno s mjerenjima propusno-
sti i odbojnosti svjetlosti. Detaljniji opis te
mjerne tehnike premaio bi predvieni
okvir ovog prirunika.
Nain promatranja
Ostakljenje na zgradi moe se optiki
procijeniti s dva aspekta:
gledanjem na staklo izvana
gledanjem kroz staklo
Pri gledanju izvana ocjenjuje se svjetlost
koja se odbija od vanjske povrine sta-
kla. To odbijanje odreuje vanjski dojam
i estetiku boje. Ako indeks Ra,Ra iznosi
vie od 90, pri gledanju na fasadu imamo
neutralan dojam boje. Pri gledanju kroz
staklo odluujuu ulogu igra sposobnost
spektralne transmisije. U tom se sluaju
ocjenjuje u koliko mjeri bijela suneva
svjetlost nesmetano prolazi kroz staklo,
odnosno vide li se predmeti u prirodnim
bojama. Prirodno osvjetljenje unutra-
njosti prostora istovremeno je i vaan
imbenik dobrog osjeanja u prostoru.
Indeks reprodukcije boja gledanja kroz
staklo R
a,D
u tom bi sluaju morao biti vei
od 90.
Pogled kroz
staklo
R
a, Rd
Indeks reprodukce
boje pri promatranju
slike u transmisi
Indeks reprodukce
boje pri promatranju
slike u reeksi
Pogled na
staklo R
a, Ra
231
6
.
1
Utorak, 30. rujna 2008. Ministar za okoli i prostor Janez Podobnik na tiskovnoj je
konferenciji predstavio pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama, poticanju
uinkovite potronje energije te potronji obnovljivih izvora energije. Radi se o pravil-
nicima kojima se zaokruuje prijenos europske Direktive o energetskoj uinkovitosti
zgrada u pravni poredak.
Direktiva 2002/91/ES o energetskoj uinkovitosti zgrada u slovensko zakonodavstvo
prenesena je:
Zakonom o promjenama i dopunama Energetskog zakona, koji je stupio na snagu
krajem 2006. Njime se ureuju obveze za: izradu studija izvedivosti alternativnih su-
stava veih zgrada, izdavanje energetskih iskaznica za zgrade i redovite preglede
klimatskih sustava.
Zakonom o gradnji objekata u pravni smo poredak prenijeli onaj dio direktive koji se
odnosi na metodologiju izraunavanja i minimalne zahtjeve za energetsku uinkovi-
tost zgrada.
Zakonom o zatiti okolia zahtjeve direktive o redovitim pregledima kotlova (vidi do-
datak br. 1. stranica 6)
Zahtjevi direktive da prije izgradnje novih zgrada ukupne korisne povrine iznad 1000
m
2
treba provjeriti tehniku, ekoloku i ekonomsku izvedivost alternativnih sustava
(uporaba OVE, kogeneracije, daljinski ili blok- sustavi grijanja i hlaenja, toplinske
crpke) ureeni su Pravilnikom o izradi studije izvedivosti alternativnih sustava opskr-
be zgrade energijom.
Pravilnik o metodologiji izrade i izdavanju energetskih iskaznica pripremljen je i tre-
nutno je u meuresornom usklaivanju.
Taj pravilnik odreuje tehnike zahtjeve, koji moraju biti ispunjeni s obzirom na toplin-
sku zatitu i uinkovitu potronju energije za grijanje zgrada, namijenjenih za boravak
i rad ljudi. Primjena pravilnika je obvezna za novogradnje i rekonstrukcije zgrada ako
su pri rekonstrukcijama daju tehnike mogunosti za izvedbu zahtjeva i potuju uvjeti
ouvanja kulturne batine. U nastavku emo rekapitulirati nekoliko vanijih zahtjeva
vezanih za prozore, odnosno ostakljenja.
lanak 1.
(sadraj pravilnika)
(1) Ovaj pravilnik odreuje tehnike zahtjeve koji moraju biti ispunjeni za uinkovitu
potronju energije u zgradama na podruju toplinske zatite, grijanja, ventilacije, hla-
enja, klimatizacije, pripreme tople pitke vode i rasvjete u zgradama te nain izrauna
projektnih energetskih karakteristika zgrade u skladu s Direktivom 2002/91 Europ-
skog parlamenta i Komisije od dana 16. Prosinca 2002. o energetskoj uinkovitosti
zgrada (Sl. list br. 1, od dana 4. 1. 2003., stranica 65).
(2) Ovaj pravilnik koristi se za projektiranje i izgradnju novih zgrada te obnavljanje po-
stojeih zgrada.
(3) Pri obnavljaju dijelova zgrade ovaj se pravilnik koristi prema smislu, uzimajui u obzir
vanjske klimatske i lokalne okolnosti te unutarnje klimatske zahtjeve i trokovnu uinkovi-
tost, i to za sve sustave, podsustave i elemente koji utjeu na uinkovitu potronju ener-
gije u zgradama i koji se obnavljaju. Pri obnovi postojeih zgrada i investicijskim radovima
6.2 Pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama
232
6
.
2
odravanja kod kojih je troak cjelokupnog obnavljanja, povezan s ovojnicom zgrade,
odnosno energetskim instalacijama, poput grijanja, pripreme pitke tople vode, ventilaci-
je, klimatizacije zraka i rasvjete, vei od 25 % vrijednosti zgrade bez vrijednosti zemljita
na kojem zgrada stoji ili kada obnova obuhvaa vie od 25 % povrine ovojnice zgrade,
ovaj se pravilnik uzima u obzir prema smislu za pojedine elemente koji se obnavljaju.
lanak 8.
(koritenje obnovljivih izvora energije)
(1) U zgradama se mora osigurati najmanje 25 % snage za grijanje, ventilaciju, hlae-
nje i toplu pitku vodu, odreene u osmom i devetom stavku lanka 7. ovog pravilnika,
obnovljivim izvorima energije i to aktivnim koritenjem jednoga ili vie izvora u vlastitim
ureajima koje predstavljaju: toplina okolia, sunevo zraenje, biomasa, geotermal-
na energija i energija vjetra ili predvieni prikljuak na ureaje za stvaranje topline ili
hladnoe iz obnovljivih izvora energije izvan zgrade.
(2) Zahtjev iz prethodnog stavka ovog lanka ispunjena je i:
a) ako se ugradi najmanje A(SSE) = 4 + 0,02 Au (m
2
) svijetle povrine primatelja suneve
energije (SSE) s godinjim prinosom SSE najmanje 500 kWh/m
2
po svakom kvadratnom
metru korisne povrine stambene zgrade Au, ali ne manje od 6 m
2
po stambenoj jedinici
s pripadajuim spremnikom topline volumena iznad 25 l/m2 SSE. U sluaju centralnih
sustava, sustav se izvodi u skladu s posljednjim stanjem graevinske tehnike;
b) ako se ugrauju suneve elije (PV) nazivne snage najmanje 5 W na svaki kvadratni
metar korisne povrine zgrade (~ 0,04 m
2
PV/m
2
Au pri nazivnom elektrinom iskorite-
nju sustava ~12,5 %);
c) ako se izrauje spremnik za prirodni led ili sustav za aktivno prirodno hlaenje koji
osigurava vie od 25 % potrebne topline za hlaenje zgrade godinje.
lanak 10.
(toplinski mostovi)
(1) Zgrade moraju biti izgraene tako da utjecaj toplinskih mostova na godinje po-
trebe za toplinom bude to manji, a pri tome se primjenjuju mjere u skladu sa zadnjim
stanjem graevinske tehnike.
(2) Toplinski mostovi s vanjskim linijskim prolazom topline PSI(e)> 0,2 W/mK prema
standardu SIST EN ISO 14683 iz
tablice 2 Priloga 1 nisu doputeni, osim ako se ne dokae da se vodena para pri pro-
jektnim unutarnjim uvjetima na mjestima toplinskih mostova ne kondenzira.
lanak 11.
(zahtjevi za prozore)
(1) U grijanim stambenim i poslovnim prostorima zgrade smiju se koristiti prozori s
toplinskim prolazom ostakljenja od najvie 1,1 W/m
2
K. Prolaz topline sustava cijelog
prozora (stakla i nosivog okvira) smije biti najvie 1,3 W/m
2
K, osim u poslovnim objek-
tima pri upotrebi prozora s metalnim okvirom pri kojima je doputena vrijednost pro-
laza topline najvie 1,6 W/m
2
K Za industrijske zgrade vrijede vrijednosti odreene u
tablici 1 Priloga 1 ovog pravilnika.
(2) Prolaz topline vanjskih vrata ne smije biti vei od 1,8 W/m
2
K.
(3) U negrijanim prostorima s temperaturom ispod 15 C na ovojnici zgrade doputeno
je koritenje staklenih prizmi, ali samo do 30 % povrine zida.
233
6
.
2
(4) Prolaz topline dijela ovojnice zgrade na mjestu na kojemu je ugraena kutija za
rolete ili neka druga sjenila, ukljuujui pogone i ureaje za upravljanje, ne smije biti
vei od 0,6 W/m
2
K.
(5) Zahtjevi tog lanka ne vrijede za zatvorene izlobene prostore koji ograniavaju
zatvoreni izlobeni prostor i za staklena vrata koja sudio vjetrolova.
lanak 12.
(ugradnja graevinske stolarije)
(1) Smiju se ugraivati samo prozori i vrata za koje se na temelju izjave proizvoaa o
klasifikaciji moe utvrditi
klasa prema standardu SIST EN 12207.
(2) Kod prozora i vrata njihova propusnost za zrak mora biti:
barem u klasi 2 prema standardu SIST EN 12207, to vrijedi za prozore i balkonska
vrata, ugraena u jedno ili dvoetane zgrade te za ulazna vrata;
barem u klasi 3 prema standardu SIST EN 12207, to vrijedi za prozore i balkonska
vrata, ugraena u tri ili vieetane zgrade te za ulazna vrata;
lanak 13.
(zrana propusnost ovojnice)
(1) U zgradama bez mehanike ventilacije zrana propusnost zgrade ili njezinog dijela
ne smije premaivati 3,5 izmjene
zraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.
(2) Zabrtvljenost ovojnice pri zgradama korisne povrine vee od 5000 m
2
, koje su
potpuno ili djelomino klimatizirane, provjerava ispitivanjem prema standardu SIST
EN 13829 (Q(50)/S(T) ukljuujui povrinu poda prizemlja) ili se mjeri indeks propu-
snosti za zrak (Q(50)/S).
(3) U zgradama s ugraenim sustavom mehanike ventilacije s vie od 0,7x izmjene
zraka, raunano s V(e,), zrana propusnost ne smije premaivati 2 izmjene zraka na sat
pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.
lanak 14.
(zatita od sunevog zraenja i suneva toplina)
(1) Sve ostakljene povrine na ovojnici zgrade s povrinom stakla iznad 0,5 m2 osim
onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lip-
nju izmeu 9 i 17 sati zasjenjene prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omogu-
avati zatitu od sunevog zraenja i blijetanja, kod kojih je, uzimajui u obzir poloaj
ugradnje, faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja stakla i sjenila g < 0,5.
(2) AKo se u prostor izmeu stakala ugrauju sjenila, faktor propusnosti kompletnog
sunevog zraenja sjenila odreuje se prema sljedeem:
g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s))
gdje su:
g(s) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja sjenila,
g(s,m) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja u meuprostoru.
(3) Sjenila, ugraena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zatitom od
sunevog zraenja.
234
6
.
2

PRILOG 1
1. Tablica s podacima
Tablica 1: Najvei doputeni toplinski prolazi, U
max
Br. Graevinska konstrukcija
U
max
(W/m
2
K) za zgrade
s temperaturom
unutarnjeg zraka zimi
iznad 19
o
C ili ljeti
hlaene na 26
o
C
U
max
(W/m
2
K) za zgrade s
temperaturom unutarnjeg
zraka zimi izmeu 12
o
C i
19
o
C i nestambene zgrade
prema CC-SI
1.
Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima, podovi nad
negrijanim podrumom ili nad negrijanim prostorom i podovi nad
vanjskim zrakom
0,28 0,35
1.a
Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima manje
povrine ispod 10 % povrine neprozirnog dijela
0,60 0,60
2.
Zidovi izmeu grijanih prostora razliitih jedinica, razliitih
korisnika ili vlasnika
Zidovi koji granie na susjedne zgrade
0,90
0,50
1,0
0,60
3.
Dvostruke fasade:
propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
propusnost za svjetlost stakla D65
1,4
0,48
0,72
1,9
0,60
0,78
4. Vanjski zid prema terenu i strop prema terenu 0,30 0,35
5. Stropna konstrukcija izmeu grijanih prostora 1,35 1,35
6.
Strop prema negrijanom prostoru, ravni i kosi krov iznad
negrijanog prostora
0,20 0,35
7. Pod na terenu (ne vrijedi za industrijske zgrade) 0,30 0,35
8. Pod na terenu i pod iznad terena kod plonog grijanja 0,30 0,30
9. Lake graevinske konstrukcije (ispod 150 kg/m
2
), osim krovova 0,20 0,30
10.
Prozori i prozorska vrata u grijanim prostorima:
propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
propusnost za svjetlost stakla D65
1,3
0,60
0,78
1,9
0,60
0,78
11.
Stakleni krovovi, svjetlarnici, zimski vrtovi:
najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
najmanja propusnost za svjetlost stakla D65
2,4
0,69
0,72
2,4
0,69
0,72
12.
Svjetlosne kupole:
2,7
0,64
0,59
2,7
0,64
0,59
13.
Zatita od sunca. Pri upotrebi refleksijskih stakala vijede
sljedee vrijednosti:
za dvostruke fasade:
za prozore i prozorska vrata:
0,35
0,58
0,35
0,62
0,35
0,58
0,35
0,62
14. Dodatak uz Um zbog manjih toplinskih mostova Um 0,05 0,10
15.
Srednje vrijednosti doputenih prolaza topline Upov za skupine
konstrukcija jada se zahtjevi iz toaka 1 do 15 iz tehnolokih
razloga ne mogu upotrijebiti za
pojedine dijelove konstrukcije:
a) neprozirne graevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim
ako nisu obuhvaene s c) i d))
a) prozirne graevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako
nisu obuhvaene s c) i d))
c) dvostruke fasade
d) stakleni krovovi, svjetlarnici, svjetlosne kupole
0,35
1,90
1,90
3,10
Tablica 2: Projektne unutarnje temperature
Vrsta zgrade
Projektna unutarnja temperatura
zraka, grijanje Ti (C)
Projektna unutarnja temperatura
zraka, hlaenje Ti (C)
Zgrade s n < 0,7 h-1 20 26
Zgrade s n < 0,7 h-1 22 26
Industrijske zgrade 19 26*
* Pri klimatizaciji ili hlaenju.
235
6
.
2
- aluminij 200,00 W/mK
- elik 60,00 W/mK
- plemeniti elik 15,00 W/mK
- PVC 0,19 W/mK
- brtvila 0,23 W/mK
- zrani sloj u IZO 0,057 W/mK
Iz tih podataka vidljivo je da kroz spoj sta-
klo aluminij staklo protjee mnogo
vei toplinski tok nego kroz spoj staklo
zrak (plin) staklo. Na tom mjestu zato
nastaju toplinski mostovi. Mjerenjima je
dokazano da utjecaj aluminijskog distan-
cera see od oboda stakla prema sredini
15 cm u dubinu.
U poglavlju 3.3 naveli smo da nazivna vri-
jednost toplinskog koeficijenta predstav-
lja onu vrijednost koja je bila izmjerena u
sredini stakla. Meutim, stvarna se vri-
jednost moe bitno razlikovati od nazivne
zbog dimenzija, prvenstveno u sluaju
manjih stakala. Kao to se vidi u gornjoj
tablici, pri staklu veliine 1 m2 utjecaj
distancera dosee gotovo do polovice
njegove povrine. Izraun pokazuje da
toplinski gubici preko aluminijskog dis-
tancera mogu predstavljati i do 10 % svih
gubitaka kroz prozor.
to je bolja toplinska zatita zgrade, to
vei je znaaj udjela toplinskih gubitaka
koji nastaju zbog toplinskih mostova.
Toplinski mostovi mogu nastati na mje-
stima gdje graevinski element mijenja
oblik (uglovi, rubovi) ili tamo gdje dolaze
u dodir razliiti materijali (staklo s prozor-
skim okvirom, prozorski okvir sa zidom i
slino). Dostupna je opirna literatura u
kojoj su vrednovani energetski utjecaji
razliitih toplinskih mostova.
Razvoj novih tehnologija, u prvom redu
magnetronski nain nanoenja niskoemi-
sijskih nanosa na staklo, imao je odluu-
jui utjecaj na oito smanjenje toplinskih
gubitaka kroz staklo (U
g
). Budui da je
konana vrijednost toplinske zatite u slu-
aju prozora (U
w
) vezana prvenstveno na
vrijednost sposobnosti toplinske izolacije
stakla, snano su se poboljale toplinsko-
zatitne znaajke cijelog prozora.
Niskoemisijski nanos na staklu nema ni-
kakav utjecaj na sposobnosti toplinske
izolacije u rubnoj zoni. Pri suvremenom
izolacijskom staklu rubno se brtvljenje
izvodi od aluminijskog distancera i brtvila.
Kao to je poznato, toplinska provodljivost
aluminija bitno se razlikuje od ostalih ma-
terijala koji sudjeluju u izolacijskom staklu:
6.3 Toplinski mostovi
Dimenzija stakla
(cm)
Povrina stakla
(m
2
)
Robna zona
(m
2
)
Udio rubne zone u
cijeloj povrini (%)
200 x 200 4,00 1,11 28
150 x 150 2,25 0,81 36
100 x 100 1,00 0,51 51
60 x 60 0,36 0,27 75
40 x 40 0,16 0,15 94
30 x 30 0,09 0,09 100
236
6
.
3
Za toplinski poboljano rubno brtvljenje
(pojednostavljeno) vrijede svi profili ije
karakteristike zadovoljavaju sljedei za-
htjev:
(d) 0,007 W/K
d debljina stijene profila (mm)
toplinska provodljivost materijala od
kojega je distancer (W/mK)
Taj zahtjev zadovoljavaju distanceri od
svih vrsta materijala, osim od aluminija.
REFLEX za izradu izolacijskih stakala s to-
plim rubom koristi distancere tvrtke TGI iz
Njemake. Profil ima jednaku geometriju
kao i obini aluminijski distanceri. Izraen
je od je postojane umjetne mase i na bo-
kovima i na poleini presvuen je tankom
folijom od plemenitog elika. Zbog niske
toplinske provodljivosti umjetne mase
ovim se distancerom spreava nastanak
toplinskih mostova. Uloga metalnog filma
je dvostruka: osigurava dobru adheziju
brtvila izmeu profila i stakla te spreava
izlazak plemenitih plinova iz meuprosto-
ra.
Toplinski mostovi ne utjeu negativnu
samo na toplinske gubitke, nego ima-
ju i druge slabosti. Zbog veeg toplin-
skog toka kroz rubnu zonu temperature
uz staklene rubove bitno su nie nego u
sredini stakla. Budui da je i profil prozor-
skog krila na tom mjestu ui, pri posebno
nepovoljnim uvjetima, kao to su niska
temperatura i visoka relativna vlanost,
na rubnoj zoni stakla moe doi ak i do
kondenzacije vodene pare. Pojavljivanje
kondenzata nije samo estetski problem,
ve moe izazvati i nastanak plijesni, a
time i tetu na prozorima.
Kako bismo u praksi mogli ostvariti za-
htjevno postavljene ciljeve, povezane sa
smanjenjem toplinskih gubitaka, ve u
fazi energetskog planiranja treba uzeti u
obzir gubitke zbog toplinskih mostova.
Meutim, to nije potrebno pri projektira-
nju prozora jer novo europsko zakono-
davstvo obuhvaa problematiku toplin-
skih mostova ve u formuli za izraun
koeficijenta prolaza topline kroz prozor.
U
w
= U
g
A
g
+ U
f
A
f
+ l
A
w
Iz formule je vidljivo da se za opis toplin-
skih tokova u sustavu prozorski okvir-
rubno brtvljenje staklo kao toplinski-
tehnika karakteristika koristi linearni
koeficijent prolaza topline (psi). Inten-
zitet utjecaja toplinskih mostova, koji na-
staju u zoni rubnog brtvljenja (warm edge
efekt), predstavlja izraz lg.
Koeficijent , istina, uzima u obzir pro-
laz topline, koji proizlazi iz kombiniranog
utjecaja okvira, stakla i distancera, ali u
najveoj mjeri ovisi o toplinskoj provodlji-
vosti materijala od kojega je izraen dis-
tancer.
TGI distancer
237
6
.
3
Prednosti su sljedee:
mala toplinska provodljivost
osjetno poboljanje U
w
vrijednosti
povienje temperature na unutarnjoj
povrini staklenog ruba (topli rub)
snano snienje nastanka kondenzata
na rubovima
smanjenje kruenja zraka u blizini pro-
zora
dobro prianjanje butila i sekundarnog
brtvila zahvaljujui anorganskoj povri-
ni eline folije
uteda topline i trokova grijanja
Linearni koeficijent prolaza topline nije
mogue dati samo za izolacijsko staklo.
Njegova veliina ovisi o materijalima od
kojih su izraeni prozorsko krilo i distan-
cer u izolacijskom staklu.
Vrijednosti za sve vrste distancera
mogu se izraunati pomou standarda
EN ISO 10077-2.
Tijek temperature u izolacijskom staklu s TGI dis-
tancerom.
Vani 0 C Unutra 20 C
Kritina
izoterma 10 C
TGI distancer
Primarno brtvilo
Primarno
brtvilo
Sekundarno brtvilo
Sredstvo za
suenje
Staklo
238
6
.
3

Izraun cijelog prozora pokazuje nam da
se upotrebom poboljanog rubnog brtv-
ljenja poboljava U vrijednosti prozora
za 0,1 W/m
2
K. Najvei utjecaj ima veliina
prozora. To znai jo jedan razlog vie za
vee prozore, a ne vie manjih.
Dublje postavljanje izolacijskog stakla u
utor
Postavljanje izolacijskog stakla u pro-
zorski okvir u prvom je redu namijenjeno
zatiti rubnog brtvljenja od suneve svje-
tlosti.
U pravilu dubina postavljanja iznosi 2/3
dubine utora h, a to je priblino 18 mm.
Kako bi se izbjegli toplinski mostovi u pri-
laznom podruju stakla i okvira mora se
izvesti dublji utor, odnosno dublje umet-
nuti izolacijsko staklo u utor.
Izrauni su pokazali da aluminijski dis-
tancer dubine umetanja 30 mm dostie
vrijednost koja je usporediva s toplinski
poboljanim rubnim brtvljenjem (TGI) pri
normalnoj dubini umetanja.
Bojazan da dublje postavljeno izolacijsko
staklo moe znaiti via toplinska opte-
reenja na rubu stakla nije se potvrdila
prema posljednjim znanstvenim istrai-
vanjima.
Linearni koeficijent prolaza topline (W/mK), ovisno o materijalu okvira, U
vrijednosti stakla U
g
i razliita rjeenja rubnog brtvljenja pri normiranom umetanju
stakla u utor.
Materijal okvira
Struktura
izolacijskog
stakla
U
g
Rubno brtvljenje, odnosno distancer
Aluminij Nirotec 017* TGI TPS
W/m
2
K W/mK W/mK W/mK W/mK
Metal s toplinskim
odvajanjem
Dvoslojno 1,1 0,108 0,068 0,056 0,047
Troslojno 0,7 0,111 0,063 0,051 0,042
Umjetni materijal
Dvoslojno 1,1 0,067 0,051 0,044 0,039
Troslojno 0,7 0,070 0,048 0,041 0,037
Drvo
Dvoslojno 1,1 0,068 0,053 0,044 0,038
Troslojno 0,7 0,074 0,053 0,043 0,037
Drvo / metal
Dvoslojno 1,1 0,073 0,058 0,049 0,042
Troslojno 0,7 0,079 0,058 0,047 0,040
* distancer od nehrajueg elika
Izvor: Bundesverband Flachglas, Trisdorf, Radna skupina "Topli rub"
Komparativna tablica prikazana u nastav-
ku pokazuje nam utjecaj razliitih materi-
jala od kojih je izraen okvir, strukture
izolacijskog stakla i sustava rubnog brtv-
ljenja, kao i tehnika ostakljenja, na linearni
koeficijent prolaza topline , a time i cijeli
graevinski proizvod, prozor (U
w
).
239
6
.
3
Koliko se manjom potronjom energije
moe rasteretiti okoli vidljivo je iz tabli-
ce u nastavku koja prikazuje koliko CO
2

emitiraju razliiti energetski izvori tijekom
sagorijevanja.
Iz podatka da 1 kg loivog ulja ima loivu
vrijednost od 12 kWh, moe se brzo izra-
unati da se pri gorenju 1 litre toga goriva u
atmosferu oslobaa 3 kg CO
2
. Ako se vra-
timo malo unatrag, utvrdit emo da obina
zgrada godinje u okoli emitira 13.350 kg
CO
2
, a niskoenergetska samo 1.410 kg.
Vea briga za okoli, strah od preranog
konanog iskoritenja fosilnih goriva i, ne
najmanje vano, ekonominost boravka
u prostorima iziskuju osjetno poboljanje
toplinske zatite zgrada.
Danas odreenu zgradu oznaavamo kao
niskoenergetsku ako je potronja energi-
je za njenu stambenu, odnosno korisnu
povrinu manja od 50 kWh/m
2
a. Tablica u
nastavku prikazuje razliku izmeu takve i
konvencionalne zgrade.
Gornji podaci pokazuju da obina zgrada
s 200 m
2
korisne povrine godinje po-
troi priblino 44.500 kWh energije, a za
to je potrebno priblino 4.450 litara loi-
vog ulja. Jednako velika niskoenergetska
kua potroi jedva 4.770 kWh godinje,
to znai samo jo oko 470 litara loivog
ulja. Tu iznimno nisku potronju energije u
velikoj mjeri moemo pokriti potronjom
suneve energije i energijom koju odaju
razliiti unutarnji izvori topline (primjerice
elektrini aparati, rasvjeta, ljudi, ...).
6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade
Razina toplinske zatite
Stara gradnja Do 1993. godine* Od 1995*
Niskoenergetska
zgrada
Graevinski element
koeficijent toplinskog prijelaza U (W/m
2
K)
Prozor 5,2 2,6 1,4 0,7
Zid 1,8 0,6 0,3 0,15
Krov 0,9 0,3 0,3 0,12
Podrumska ploa 0,8 0,55 0,55 0,25
Zraenje
Slabo zabrtvljeni
prozori
Uglavnom
otvaranje na nagib
Odgovarajue
mehaniko
zraenje
Zraenje
toplinskim
izmjenjivaem
Godinja potronja
energije grijanja
(kWh/m
2
a)
460 do 615 185 do 260 54 do 100 12 do 35
* Podaci u ova dva stupca vrijede za Njemaku.
Vir energije kg CO2/kWh
Loivo ulje 0,29
Smei ugljen 0,40
Crni ugljen 0,33
Zemni plin 0,19
Regenerativna energija 0,00
240
6
.
4
Pasivne zgrade
Napori za to niom potronjom energi-
je razvoj su pomaknuli u smjeru pasivnih
kua. Pasivna kua je zgrada u kojoj se
postie udobna stambena atmosfera bez
upotrebe aktivnih sustava za grijanje i kli-
matizaciju kua se pasivno grije i hladi.
Preduvjet da se neka zgrada moe uvrsti-
ti u pasivne kue jest godinja potronja
energije grijanja koja ne smije biti vea
od 15 kWh/m
2
a. Tako niska potronja ne
smije biti ni popraena veom potro-
njom drugih energenata (npr. elektrine
struje). I jo vie od toga: ukupna po-
tronja primarne energije u pasivnoj kui
mora biti manja od 120 kWh/m
2
a.
Visokom toplinskom izolacijom cijele
ovojnice zgrade, uinkovitom upotrebom
svih dostupnih izolacijskih i tehnikih mo-
gunosti te aktivnom potronjom sune-
ve energije godinja se potronja energi-
je moe smanjiti na minimum. Tako se pri
pasivnim zgradama tim mjerama moe
postii razina kada za grijanje vie nije
potrebna primarna energija.
Za postizanje tako visokog stupnja spo-
sobnosti izolacije pojedine komponente
ovojnice zgrade imaju ograniene vri-
jednosti koeficijenta prolaza topline. Za
prozor (okvir i staklo zajedno) propisan je
koeficijent:
U
W
0,80 W/m
2
K
Za dostizanje tako niske vrijednosti to-
plinskih gubitaka staklo mora imati slje-
dei koeficijent prolaza:
U
g
0,60 W/m
2
K
Izolacijsko staklo RX Warm 0,5 C, s ko-
eficijentom Ug = 0,49 W/m2K, prikladan
je proizvod za ostakljivanje prozora u pa-
sivnim kuama (vie o proizvodima vidi u
poglavlju 5.4.6).
Niskoenergetska zgrada osim energet-
skih ima i druge prednosti: osigurava
bitno ugodniji boravak, a istovremeno
snano smanjuje mogunosti nastanka
kondenzata.
Dobro osjeanje u prostorima:
Zahvaljujui toplinsko-zatitnim mjerama
boravak u prostorima ugodniji je i ljeti i
zimi. Ljeti se zgrada manje grije (ljetna to-
plinska zatita), a zimi su temperature na
svim unutarnjim povrinama bitno vie.
Visokokvalitetna stakla s toplinskom za-
titom, koja smanjuju potronju energije,
zimi zadravaju toplinu na unutarnjoj stra-
ni prozora, a ljeti smanjuju prodor sune-
ve emisije u prostore.
Trajno ouvanje vrijednosti zgrade:
Pri gradnji s toplinskom zatitom vjero-
jatnost da na bilo kojem graevinskom
elementu doe do kondenziranja vodene
pare osjetno je nia nego pri tradicional-
noj gradnji. Time se jako smanjuje i rizik
da zbog plijesni na zgradi nastanu ote-
enja ili da vanjski ili podrumski zidovi i
krov budu previe toplinski optereeni.
Konstrukcijski kriteriji:
kompaktni oblik zgrade;
posebno visoka toplinska zatita;
toplinski zatieni prozori s optimizira-
nom energetskom bilancom;
paljivo izvoenje prikljuaka (manji
gubici zbog toplinskih mostova);
brtvljenje ovojnice titi zgradu od vje-
tra;
ureaji za ventilaciju koji iskoritavaju
otpadnu energiju;
vrlo uinkoviti ureaji za grijanje sa
sposobnou brze prilagodbe;
aktivna potronja energije vjetra i sunca
(na primjer za grijanje vode).
241
6
.
4
(2) AKo se u prostor izmeu stakala ugra-
uju sjenila, faktor propusnosti komplet-
nog sunevog zraenja sjenila odreuje
se prema sljedeem:
g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s))
gdje su:
g(s) faktor propusnosti kompletnog
sunevog zraenja sjenila,
g(s,m) faktor propusnosti kompletnog
sunevog zraenja u meupro-
storu.
(3) Sjenila, ugraena na unutarnjoj strani
ovojnice zgrade, ne smatraju se zatitom
od sunevog zraenja.
Cijela propusnost suneve energije kroz
ostakljenje ukljuuje i sjenila i izraunava
se prema:
g
total
= g
ST
F
c
Koeficijent "Fc" (DIN 4108-2) ovisi o uin-
kovitosti sjenila: ako je prozor bez sjenila,
vrijednost koeficijenta "Fc" jednaka je 1,
a vrlo uinkovita sjenila imaju vrijednost
0,1.
Sjenila nisu samo zatita od suneve topli-
ne i prejake svjetlosti, s njima se svjetlost
moe usmjeriti i duboko u unutranjost
prostora. Osim toga ona predstavljaju i
ugodnu dopunu vizualnog izgleda fasade
objekta. Sjenila se ugrubo dijele na role-
te, aluzine i lamelne aluzine, markize i
zatitne stijene. U tablici su prikazane vri-
jednosti koeficijenta "Fc" za razliite vrste
sjenila.
Ve u poglavlju 3.6 Fasada i zatita od
sunca objasnili smo da u unutranjosti
zgrada koje nemaju odgovarajuu zatitu
od sunca, moe doi do velikog pregri-
javanja. Zbog toga se moraju ugraivati
predimenzionirani klimatski ureaji, to
investiciju najprije osjetno poskupljuje,
a i kasnije, tijekom rada ti ureaji troe
mnogo energije. Ta energija moe biti i
nekoliko puta vea od energije koja je
zimi potrebna za grijanje. Razumljivo je
da se zbog toga propisima o racionalnoj
potronji energije razliitim zahtjevima
posvuda pokuava ograniiti takav nain
gradnje objekata.
Slino je postupila i Slovenija. U Pravilni-
ku o uinkovitoj potronji energije u zgra-
dama navedeni su sljedei zahtjevi:
lanak 14.
(zatita od sunevog zraenja i suneva
toplina)
(1) Sve ostakljene povrine na ovojnici
zgrade s povrinom stakla iznad 0,5 m2
osim onih koje su okrenute u smjeru od
sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada
ili su u lipnju izmeu 9 i 17 sati zasjenje-
ne prirodnom ili umjetnom preprekom,
moraju omoguavati zatitu od sunevog
zraenja i blijetanja, kod kojih je, uzima-
jui u obzir poloaj ugradnje, faktor pro-
pusnosti kompletnog sunevog zraenja
stakla i sjenila g < 0,5.
6.5 aluzine u izolacijskim staklima
243
6
.
5
Vrsta sjenila
a
Fc
1 bez sjenila 1,0
2 sjenilo u prostoru ili meuprostoru
b
2.1 s bijelom ili reflektirajuom povrinom male propusnosti svjetlosti 0,75
2.2 u svijetlim bojama ili niske transparentnosti
c
0,8
2.3 u tamnim bojama ili visoke transparentnosti 0,9
3 vanjska sjenila
3.1 okretne, ventilacijske lamele 0,25
3.2 ventilacijske aluzine i materijali niske transparentnosti, 0,25
3.3 aluzine openito 0,4
3.4 rolete, grilje 0,3
3.5 nadstrenice, loe, slobodnostojee lamele
d
0,5
3.6 markized, zraene odozgo i bono 0,4
3.7 markize openito 0,5
a
sjenilo je fiksno, obine dekorativne zavjese ne ubrajaju se u sjenila
b
za sjenila u prostoru i u meuprostoru preporuljivo je tonije odreivanje jer mogu postii bitno bolje
vrijednosti
c
transparentnost sjenila ispod 15 % ocjenjuje se kao mala
d
mora se osigurati da suneve zrake ne sjaje direktno u prozore
Visina paketa sloenih lamela ovisi o
visini stakla:
Dimenzije aluzina mogu biti:
Visina stakla
mm
Visina paketa
mm
500 55
1000 75
1500 95
2000 115
2500 130
irina aluzine
mm
Visina aluzine
mm
Najmanja 450 100
Najvea 3000 5000
244
6
.
5
Lamele su bojane prakastim premazom
ili eloksirane. Postoji devet standardnih
boja, a kupci po dogovoru mogu birati iz-
meu svih boja iz ljestvice RAL.
Po nainu djelovanja ugraene aluzine
mogu biti fiksne ili podizne, a u oba slua-
ja moe im se mijenjati nagib. Podizanje
i sputanje te promjena nagiba lamela
izvodi se runo ili pomou ugraenog
elektromotora. Elementi sa aluzinama
na elektrini pogon mogu se povezati u
sklopove koji djeluju potpuno autono-
mno.
Ostali tehniki podaci: elektromotor treba
napon od 24 V. Kuite na vrhu izolacij-
skog stakla u kojem se nalazi rotor, visoko
je 32 ili 42 milimetra.
Ako je odreeni objekt odabrano staklo
koje ne osigurava dovoljno uinkovitu
zatitu od sunca, a pri tome ni ugradnja
vanjskih sjenila nije prihvatljivo rjeenje,
REFLEX nudi izolacijska stakla koja u
meuprostoru imaju ugraene aluzine.
Njihova prednost nije samo u zatiti od
sunca, nego i u mogunosti usmjerava-
nja svjetlosti. Budui da su aluzine po-
stavljene u hermetiki zatvoren meu-
prostor, neovisne su o vremenu, zato nije
potrebno ni odravanje i ienje. aluzi-
ne su sastavljene od aluminijskih lamela
razliite irine i ugraene su meu stakla
izolacijskog stakla. Moe se birati izmeu
razliitih stakala, obino su debljine 6 mm
i kaljena. U izolacijskim staklima za pre-
gradne stijene lamele imaju irinu 20 mm,
a u staklima za fasadu su, ovisno o veliini
elementa, irine 24 ili 27 mm.
245
6
.
5
Nanosi na povrinama stakala sa zatitom
od sunca omoguavaju prolaz velikog di-
jela vidljive svjetlosti i malog dijela sun-
eve energije (selektivnost). Ta funkcija u
svim godinjim dobima ostaje nepromije-
njena, to znai da zimi ne omoguavaju
koritenje pasivne suneve energije.
Ve vie godina znanstvenici se tru-
de izraditi sustav s kojim bi ostvarili ve
dugo prisutnu elju za izradom univer-
zalnog ljetno-zimskog prozora. Rjeenja
uglavnom trae meu razliitim vrstama
kromatskih stakala. To su stakla koja
omoguavaju dinaminu kontrolu dotoka
svjetlosti i topline. Drugim rijeima, njiho-
va reflektivnost i sposobnost apsorpcije
suneve energije reverzibilno se mijenja-
ju ovisno o rubnim uvjetima.
Neki od tih sustava u razvoju su ve po-
stigli stupanj pilotske proizvodnje, a ve-
ina ih je jo u fazi laboratorijskog ispiti-
vanja. Svima njima, meutim, zajedniko
je da se zbog visoke cijene, u usporedbi
s cijenom energije, njihova upotreba jo
ne moe opravdati direktnom utedom
energije.
U ovoj smo brouri ve vie puta ponovili
koliko je vaan utjecaj prozora na ener-
getsku bilancu zgrade i dobro osjeanje
ljudi koji u njoj rade ili borave. Rasvjeta
prirodnim svjetlom poveava vizualnu
udobnost: prozori omoguavaju, to je
vrlo vano s psiholokog aspekta, pogled
kroz staklo, a istovremeno smanjuju po-
tronju energije za rasvjetu. Ako istovre-
meno imaju i funkciju koritenja pasivne
suneve energije, time manjuju i troak
potronje energije za grijanje. Meutim,
velike prozorske povrine, koje se nalaze
u prvom redu na poslovnim objektima,
moraju pruati i zatitu od sunca. Pri tome
se ne smije bitno smanjivati mogunost
koritenja prirodnog svjetla i gledanja
kroz ostakljenje.
Te, u mnogoemu protuslovne, zahtjeve
na zadovoljavajui nain mogu ispuniti
samo tzv. pametni prozori ("smart win-
dow"). U njima se nalaze preklopna sta-
kla kojima se (uglavnom) moe po elji
upravljati. Ovisno o trenutnoj situaciji,
njima se na dinamian nain moe pode-
avati veliina prolaza suneve energije i
svjetlosti. protivno veini konvencionalnih
sustava, preklopna stakla uz dobru zati-
tu od sunca pruaju i zadovoljavajue ko-
ritenje dnevne svjetlosti i gledanje kroz
staklo. Vano je napomenuti i da njihovim
koritenjem nestaje potreba za dodatnim
sjenilima.
6.6 Prozori budunosti
246
6
.
6
a time i propusnost sustava za sunevu
svjetlost i toplinu. Pri tim promjenama po-
gled kroz staklo ostaje nesmetan. Elek-
trina energija potrebna je za aktiviranje
promjene, ali ne i za ouvanje postignu-
tog stanja. Suprotno od foto i termokro-
matskih stakala, elektrokromatska stakla
omoguavaju visok stupanj nadzora nad
promjenom optikih znaajki.
Plinokromatska stakla
Jednak nain djelovanja i zato i jednake
karakteristike imaju i plinokromatska sta-
kla. Ona se od elektrokromatskih razlikuju
samo po tome da na elektroprovodljivom
sloju imaju i dodatne metalne slojeve, a
ulogu elektrolita izmeu oba stakla igra
plin.
Termotropna stakla
Ta stakla vrlo su prikladna za zatitu od
sunca. Termotropni sloj izmeu dva sta-
kla pri odreenoj se temperaturi automat-
ski aktivira. Pri niskoj temperaturi materi-
jal je homogen i bez boje, zato je staklo
prozirno. Kada okolina dostigne dovoljno
visoku temperaturu (ta temperatura se
manipulacijom materijala moe tvorniki
postaviti), u termotropnom sloju nastaju
promjene zbog kojih dolazi do snanog
rasprivanja svjetlosti, a staklo postaje
prozirno bijelo. Promjene nastaju zato to
se termotropna masa u fazama raslojava
na osnovi i djelie koji snano raspruju
svjetlost. Time se postie uinkovita za-
tita od sunca, a gledanje kroz staklo nije
mogue.
Fotokromatska stakla
Ta stakla na jednoj od povrina imaju or-
ganske nanose ili nanose s halogenidima
srebra. Pod utjecajem sunevog zrae-
nja mijenjaju propusnost vidljive svjetlosti
(potamne). Time se poveava apsorpcij-
ska sposobnost nanosa i staklo apsorbi-
ra veu koliinu topline. Prednost tog su-
stava je da se automatski aktivira, ali ima i
veliku manu: zbog sunevih zraka aktivira
se i zimi, kada je poeljno koritenje pa-
sivne suneve energije. Zato se ti sustavi
samo uvjetno mogu uvrstiti meu sustav
sa zatitom od sunca.
Termokromatska stakla
Ta stakla mijenjaju svoje optike znaaj-
ke ovisno o promjenama temperature.
Termokromatski materijal (primjerice
vanadijev oksid) namjeten je izmeu
dva stakla. Pri odreenoj temperaturi se
zagrijava i prelazi iz transparetnog u tran-
slucentno stanje. Njegova je prednost u
spreavanju, odnosno smanjenju dotoka
topline u zgradu, a mana je smanjenje
propusnosti za svjetlost i onemogueno
gledanje kroz staklo. Zbog tih znaajki
prikladno je samo za ostakljivanje nad-
svjetla, svjetlarnika ili krovova.
Elektrokromatska stakla
Izmeu dva stakla, koja na unutarnjoj
povrini imaju proziran elektroprovodljivi
sloj, kao funkcionalni sloj umeu se ra-
zliiti elektroliti. Elektrina struja mijenja
transmisivnost elektrokromatskog sloja,
6.6.1 Vrste sustava
247
6
.
6
.
1
SPD-stakla
Nain djelovanja SPD (Suspended Partic-
le Devices) stakala vrlo je slian djelova-
nju stakala s tekuim kristalima. Umjesto
LC-filma meu provodljiva stakla umee
se SPD-film koji sadri lebdee djelie.
Kada je film pod elektrinim naponom,
usmjereni su tako da su nevidljivi i staklo
je prozirno. Kada nema elektrine ener-
gije, zbog svoje usmjerenosti, dobivaju
apsorpcijska svojstva i zato staklo jako
potamni.
PDLC-stakla
Slino kao kod termotropnih stakala,
i u ovom sluaju sitni djelii, koji imaju
drugaiji lomni kolinik nego okolica,
izazivaju rasprivanje svjetlosti. Izmeu
dva kaljena stakla, koja s unutarnje stra-
ne imaju nevidljiv elektroprovodljiv sloj,
umee se sloj PDLC (Polymerdispersed
liquid crystal). On sadri tekue kristale
iji lomni kolinik ovisi o usmjerenju (ani-
zotropija). Bez elektrinog napona tekui
su kristali usmjereni kaotino i staklo je
prozirno bijelo. Nakon aktiviranja napona
lomni kolinici tekuih kristala i medija se
usklauju i staklo postaje prozirno.
U donjoj tablici prikazana su neka svojstva gore navedenih stakala.
Vrsta
funkcionalnog
sloja
Boja
Propusnost za
svjetlo
Propusnost
energije
Specifine znaajke
svijetla tamna svijetlo tamno svijetlo tamno
Fotoktrokromna neznatno
da -
plavo
0,64 0,10 0,47 0,05
- Odrava prozirnost, visok tijek
prolaza
- Prolaz se aktivira apsorpcijom,
brzina preklopa vrlo ovisi o
temperaturi
Termokromna da da 0,33 0,30 0,33 0,23
- Automatski preklop
- Mala propusnost svjetlosti
u svijetlom stanju, mali tijek
preklopa; blijetanje
Elektrokromna neznatno
da -
plavo
0,50 0,15 0,29 0,07
- odrava prozirnost
- preklop se aktivira apsorpcijom,
opasnost od odbljeska
Plinokromna neznatno
da -
plavo
0,60 0,15 0,50 0,15
- odrava prozirnost
- preklop se aktivira apsorpcijom,
Termotropna ne da 0,73 0,21 0,44 0,13
- Automatski preklop
- Gubi prozirnost; i u svijetlom
stanju postoje smetnje u
funkcionalnom sloju
PDLC ne
da -
bijela
0,77 0,76 0,63 0,64
- Proizvod za zatitu od pogleda;
ve je prisutan na tritu
- Ne osigurava zatitu od sunca;
i u svijetlom stanju smetnje u
funkcionalnom sloju
SPD neznatno
da -
crna
0,50 0,10
- odrava prozirnost
- i u svijetlom stanju postoje
smetnje u funkcionalnom sloju,
248
6
.
6
.
1
prostora ija vrijednost i kvaliteta poje-
dinano mogu biti vrlo razliite;
poveana vrijednost stambene jedini-
ce, odnosno zgrade;
mogunost utede energije.
Idejno projektiranje zimskih vrtova
Zimski vrtovi iskoritavaju sunevu ener-
giju koju primaju svojim velikim staklenim
povrinama. Staklena ovojnica stvara sloj
izmeu prostora i vanjskog ozraja koji se
naziva i tamponskim slojem (ili pufer zo-
nom). Uteda energije proizlazi iz tempe-
raturnih razlika izmeu prostora i tampon-
skog sloja koje su dosta manje od razlika
izmeu prostora i vanjskog ozraja.
Tamponski sloj je, dakle, nekakav meu-
sloj s odreenom energijom, neovisno
o tome sja li sunce ili je no. Taj uinak
vrijedi i u sluaju odsutnosti sunevog
zraenja. Budui da se ventilacija zgrade
provodi kroz tamponski sloj, smanjuju se i
toplinski gubici koji nastaju pri transmisiji
i ventilaciji.
Zimski vrtovi i stakleno nadzie, odnosno
dogradnje, predstavljaju kompleksan
sustav iskoritavanja pasivne suneve
energije. Takve gradnje predstavljaju
ambijentalnu arhitekturu, a istovremeno
nude mogunost iskoritavanja suneve
energije te time smanjenja potronje to-
pline za grijanje u zgradama.
Odgovarajuim odabirom materijala za
ovojnicu zgrade i optimiziranjem izgleda,
odnosno oblika graevinske jedinice, moe
se uspjeno udruiti oblik i funkcionalnost.
Graevinske jedinice moraju biti oblikovane
tako da povrine, koje mogu primiti najvie
suneve energije a to je staklo budu
okrenute prema suncu. Na drugim povri-
nama putem poboljane toplinske izolacije
moraju se to vie smanjiti gubici topline.
Tako se dobiva kompaktan nain grad-
nje s visokom razinom toplinske izolacije.
Motivi za gradnju zimskog vrta:
ostvarivanje privlanog arhitektonskog
elementa gradnje;
mogunost oblikovanja upotrebljivog
6.7 Zimski vrtovi
Zima
toplo
umjereno
toplo hladno
umjereno
toplo
Ljeti
toplo vrue
249
6
.
7
Problem ljetnog pregrijavanja
Uinkovito iskoritavanje suneve ener-
gije, o kojoj mnogo razmiljamo prven-
stveno zimi, ljeti, kada je intenzitet sune-
vog zraenja bitno vei, ima i loe strane:
u zimskom vrtu nastaju neugodno visoke
temperature. Da bi se zimski vrt mogao
koristiti i tijekom tog godinjeg doba,
mora se uiniti sljedee:
sjenilima ili sadnjom lisnatog drvea tre-
ba smanjiti upadno sunevo zraenje;
odabirom ostakljenja sa sunevom za-
titom ekstremno niske g-vrijednosti
treba smanjiti pregrijavanje (u tu svrhu
prikladna su i stakla RX SUN);
uinkovitim ureajem za ventilaciju tre-
ba odvoditi suvinu toplinu.
Mjere za zatitu od sunca
Zbog nalog nagiba krova esto se koriste
sjenila od platna za jedra ili markize kojima
automatski upravljaju temperaturni sen-
zori , odnosno senzori zraenja. Njihova
uinkovitost ocjenjuje se koeficijentom
smanjenja propusnosti prolaza topline "z",
koji po mogunosti treba biti to manji.
U sluaju zimskih vrtova posebno dobro
rjeenje jest sadnja listopadnog drvea,
koje ljeti ometa prolazak sunevih zraka,
a u jesen, kada lie otpadne, ponovo ih
proputa.
Poloaj zgrade
tednja energije pomou zimskog vrta
ovisi prvenstveno o:
ukljuivanju vrta u volumen zgrade;
nainu zraenja prostora koji lee iza
njega;
odabiru specifine vrste ostakljenja.
Sam poloaj zimskog vrta ima sekundar-
no znaenje.
Sposobnost akumuliranja topline
Sposobnost zimskog vrta da akumulira
toplinu openito se ocjenjuje kao pozi-
tivna. Podovi i zidovi akumuliraju upadno
kratkovalno sunevo zraenje i mijenjaju
ga u toplinu. Ta toplina moe se iskori-
stiti za grijanje samog zimskog vrta ili se
moe, u obliku grijanog zraka, odvesti u
susjedne prostore. Zbog bolje akumula-
cijske sposobnosti preporuujemo upo-
trebu podnih obloga tamne boje.
Nasadi u zimskom vrtu
Odabirom primjerene sadnje moe se
stvoriti "zeleni okoli", odnosno ljeto koje
traje cijelu godinu. Za zatitu biljaka od
niskih temperatura obino je dovoljno
ve da u ekstremno hladnim danima osi-
guramo dovod topline do korijenja.
I
Z
J
S
Za sjenu ljeti
brine listopadno
drvee.
Zimi sunce moe
nesmetano odavati
toplinu.
250
6
.
7
Ekonominost poveanje vrijednosti
stambene jedinice
Odluka o gradnji zimskog vrta individualna
je i temelji se na razliitim mogunostima
koritenja: vrt, naime, moemo koristiti
kao dodatni prostor za boravak, zelenu
oazu ili vrt s biljkama. Eventualna uteda
na grijanju, koja bi bila posljedica postav-
ljanja takve jedinice, pri tom odluivanju
treba biti od sekundarnog znaenja.
Svakako, meutim, treba uzeti u obzir da
grijan, ali loe toplinski izoliran zimski vrt
energetski mnogo troi. Uz to treba znati i
da zimski vrt izvanredno poveava vrijed-
nost stambene jedinice.
Saetak
Zimski vrtovi mogu biti vrlo vaan, ali ne
jedini element za potronju pasivne sun-
eve energije. Zimski vrt ne smije se tre-
tirati kao odvojena jedinica jer se radi o
sustavu koji je usklaen s cijelim koncep-
tom zgrade zbog arhitekture, mogu-
nosti koritenja i utede energije.
Odvodnja topline ventilacijom
Ako se toplina eli odvoditi ventilacijom,
ve pri projektiranju mora se predvidjeti
dovoljan broj otvora za dovod i odvodnju
zraka. Otvori trebaju biti toliko veliki da se
omogui to vei broj zamjena cijelog vo-
lumena zraka u jednom satu (do pedeset
puta). Otvori se moraju namjestiti tako da
bude mogue krina ventilacija.
Konstrukcije i materijali
Konstrukcija zimskog vrta mora se prila-
goditi eljama naruitelja; njegova je od-
luka hoe li vrt imati funkciju biljnog vrta ili
dnevne sobe. Na tritu su danas dostu-
pni konstrukcijski elementi od aluminija,
drveta, plastike ili kombinacije aluminij-
drvo, koje se po tehnikoj izvedbi i cijeni
meusobno dosta razlikuju. Isto tako je
dostupna iscrpna literatura o zimskim vr-
tovima.
Odvod zraka
Dovod
zraka
Mehanika
zatita od sunca
251
6
.
7
ste biljaka pokazuje da one koriste i zele-
no podruje zraenja. Snana apsorpcija
stakala za tamnocrveno zraenje djeluje
pozitivno na morfologiju biljaka. Rastui
omjer SR:TR i fitokromatska ravnotea
dovodi do smanjenja rasta u duinu, a
biljke postaju kompaktnije. Smanjena
transmisija za UV zraenje (UVA) nema
nikakvog utjecaja na uinak fotosinteze,
a time ni na rast biljaka.
Izrauni raspoloivosti PAR-a ovisno o
ostakljenju, poloaju sunca, oblanosti i
odmaku od stakla predstavili su primarni
znaaj kvantitete zraenja za rast biljaka.
Stakla s toplinskom i sunevom zatitom,
s izmjerenom PAR transmisijom < 45 %
(Tv < 5055 %), nisu prikladna za kori-
tenje radi ozeljenjavanja unutranjosti, a
sva ostala stakla primjerena su za upotre-
bu ako se uzme u obzir to manji odmak
od stakla i odabir prikladnih biljaka.
Osim toga, pri ugradnji odabranog stakla
za kompletnu transmisiju vani su i nagib
stakla i svakodnevni poloaj sunca, dakle,
upadni kut globalnog zraenja na staklo i
usmjerenost prema odreenoj strani svi-
jeta. I konstrukcijski dijelovi i drugi ele-
menti, koji izazivaju sjenanje (primjerice
vee biljke), utjeu na raspoloivu kolii-
nu svjetlosti za biljke na veoj udaljenosti
od stakla.
Ostali imbenici, koji utjeu na rast, po-
sebice ventilacija i vlaenje, imaju vanu
ulogu za razvoj ozelenjavanja unutranjo-
sti i moraju se optimizirati.
esto postoji pogreno miljenje da
stakla s nanosom negativno utjeu na
rast biljaka. Da se u principu nanosi ne
ponaaju tako, govori nam studija Silke
Hoffman iz instituta za tehniku vrtlarstva
i poljoprivrede sveuilita u Hannoveru
("Institut fr Technik im Gartenbau und
Landwirtschaft der Universitt Hanno-
ver") iz 1998. godine.
Ta studija na 45 stranica preopsena je
da bi se u cjelini predstavila u ovom pri-
runiku. Zbog toga emo se ovdje ogra-
niiti samo na saetak u kojem su pred-
stavljene osnovne tvrdnje.
Saetak
Istraivanja nekoliko uzoraka stakala sa
zatitom od topline i sunca razliitih pro-
izvoaa, pokazala su razlike u njihovim
optikim znaajkama. Prije svega razli-
kuju se po transmisiji za PAR (Photosyn-
thetically active radiation PAR: 400700
nm). Pri tome je PAR propusnost nekih
stakala sa sunevom zatitom potpuno
usporediva s propusnou stakala s to-
plinskom zatitom.
Smanjenje transmisije za plavo i svijetlo-
crveno zraenje, u odnosu na transmisi-
ju za zeleno zraenje, za rast biljaka od
sekundarnog je znaenja. S obzirom na
PAR-podruje udjeli po postocima za
oba podruja usporedivi su sa sastavom
zraenja dosadanjih, odnosno uobia-
jenih ostakljenja biljnih vrtova. Osim toga
akcijski spektar fotosinteze za razliite vr-
6.8 Rast biljaka iza stakla
252
6
.
8
odluci hoe li se u pojedinom sluaju upo-
trijebiti sigurnosno ili obino staklo, ve i o
ispravnom odabiru debljine stakla.
Statikim izraunima osigurava se sigur-
nosna razina ostakljenja. S obzirom na
nain upotrebe razliita optereenja mo-
raju se prenositi na podkonstrukciju.
Osim sigurnosne razine pri primjeni treba
na odgovarajui nain osigurati i ostatak
nosivosti nakon loma stakla. Za odre-
enu vrstu upotrebe na raspolaganju su
tehniki pravilnici.
U osnovi Reflex pri izvedbi nadglavnih
ostakljenja preporuuje lijepljeno sigur-
nosno staklo debljine 8 mm s dvostrukom
folijom od 0,76 mm. Uz potivanje pravil-
nika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno
dokazivati svaki pojedinani sluaj.
Zbog dodatnog potivanja klimatskih op-
tereenja pri izolacijskom staklu (vidi po-
glavlje 4.12), izraunavanje je vrlo sloeno
i u praksi se vrlo teko izvodi runo pa je
nuna pomo odgovarajueg programa.
Na tritu postoji nekoliko programa koji
dosljedno potuju sve zahtjeve iz ovih
smjernica, zato ovlatene institucije do-
putaju njihovo koritenje. Jedan od tih
programa koristi se i tvrtki REFLEX.
Staklo se danas ne pojavljuje samo u pro-
zorima, vratima ili pregradnim stijenama,
ve sve ee i na fasadama: u obliku dru-
ge ovojnice, parapeta, staklenih stijena
ili razliitih sigurnosnih ograda. Staklo se
iroko primjenjuje i pri ureivanju unutra-
njosti zgrada: ostakljeni hodnici, pregradne
stijene u trgovinama, uredima ili bazenima,
zatitne stijene u sportskim objektima i sli-
no. Meutim, zbog specifinih karakteristi-
ka stakla male vrstoe na savijanje i krh-
kosti u svim oblicima primjene uvijek se
mora uzeti u obzir i aspekt sigurnosti. Stu-
panj dostignute sigurnosti ne ovisi samo o
Od kolovoza 2006. na raspolaganju je
konana verzija "Tehnikog pravilnika
za primjenu linijski uvrenih ostaklje-
nja" TRLV (Technischen Regeln fr die
Verwendung von linienfrmig gelagerten
Verglasungen TRLV). U njemu se ne re-
gulira samo dimenzioniranje stakla, ve i
odabir staklenih proizvoda za konkretne
primjere. Iz toga se mogu preuzeti i kon-
strukcijski uvjeti primjene. Iznova su pre-
uzeti i zahtjevi ostakljenja za hodanje.
Budui da ovaj pravilnik sadri pojedno-
stavljeno dokazivanje nosivosti, odnosno
ispravnog odabira ostakljenja i time odre-
enog ogranienog zahtjeva iz javno-
pravnog miljenja, taj je pravilnik u gra-
ansko-pravnom smislu "priznato pravilo
tehnike, odnosno stanje tehnike".
6.9 Statika stakla i smjernice
6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja - TRLV
253
6
.
9
Tehniki pravilnik za upotrebu linijski uvrenih ostakljenja (TRLV)
Zavrno izdanje, kolovoz 2006.
1 Podruje primjene
1.1 Tehniki pravilnik vrijedi za ostakljenja koja su na najmanje dvije suprotno leee
strane uvrena linijski neprekinuto
1
. S obzirom na njihov nagib prema vertikali po-
dijeljena su na:
- nadglavna ostakljenja: nagib > 10
- vertikalna ostakljenja: nagib 10
1.2 Ovaj se pravilnik ne odnosi na zahtjeve graevinskih pravila vezanih za poarnu za-
titu, zatitu od buke i toplinsku zatitu te se isto tako ne odnosi na zahtjeve drugih
podruja.
1.3 Tehniki pravilnik ne vrijedi za:
- nalijepljene fasadne elemente (konstrukcijska ostakljenja),
- ostakljenja koja su namijenjena podupiranju (stabilizatori),
- zakrivljena nadglavna ostakljenja.
1.4 Za ostakljenja za hodanje i djelomina ostakljenja za hodanje (primjerice u svrhu
ienja), koja ne odgovaraju stavku 3.4 ovog pravilnika i za ostakljenja koja tite od
pada u dubinu, moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi.
1.5 Odredbe za nadglavna ostakljenja vrijede i za vertikalna ostakljenja ako ona nisu
izloena kratkotrajnim promjenjivim utjecajima, primjerice: utjecaju vjetra. Tu spa-
daju npr. Shed ostakljenja kod kojih postoji opasnost optereenja zbog nakupljanja
snijega.
2 Graevinski proizvodi
2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti:
a) Zrcalno staklo (SPG) prema popisu graevinskih pravila A (BRL A), dio 1, red. br. 11.1,
b) Liveno staklo (iano staklo, ornamentno staklo, iano ornamentno staklo) pre-
ma BRL A, dio 1, red. br. 11.2,
c) Kaljeno sigurnosno staklo (ESG) prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.1 od stakla
prema a) ili b),
d) Kaljeno sigurnosno staklo s toplinskim ispitivanjem (ESG-H) prema BRL A, dio 1,
red. br. 11.4.2 od ESG prema c), izraeno od SPG prema a),
e) Djelomino kaljeno staklo (TVG) prema opim graevinsko-inspekcijskim dozvo-
lama,
f) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) od stakala prema a) do d) s meufolijama od
polivinil-butirala (PVB) prema popisu graevinskih pravila A, dio 1, red. br. 11.8 ili
od drugih stakala i/ili s drugim meuslojevima ija upotreba je dokazana
2
,
g) Lijepljeno staklo (VG) od stakala prema a) do e) s drugim meuslojevima.
Pri upotrebi staklenih graevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklaenim nor-
mama, ako se uzmu u obzir, eventualno dane, odreene aktualne nadzorne odred-
be iz popisa graevinskih odredaba i popisa graevinskih pravila.
254
6
.
9
.
1
2.2 Za staklo prema stavcima 2.1 a) do 2.1 d) koristi se modul elastinosti E = 70.000
N/mm
2
, koeficijent poprenog rastezanja = 0,23 i koeficijent linearnog termikog
rastezanja = 9 10-6 K-1.
2.3 Pri staklima ESG i ESG-H treba provjeriti oteenja rubova. Stakla ESG s oteenim
rubovima koji se proteu dublje od 15 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju
se ugraivati. Stakla ESG-H s oteenim rubovima koji se proteu dublje od 5 %
debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugraivati.
3 Uvjeti upotrebe
3.1 Ope informacije
3.1.1 Dubina uvrenja stakla mora se odabrati tako da sigurnost poloaja ostakljenja
bude dugorono osigurana. Kao osnova za to koristi se DIN 18545-1:1992-02 ili DIN
18516-4:1990-02, vezano za stavke 3.3.2 i 3.3.3.
3.1.2 Savijanje profila privrenja, odnosno konstrukcije ne smije iznositi vie od 1/200 du-
ine uvrenja stakla, odnosno moe iznositi najvie 15 mm. Pri odreivanju veliine
presjeka stakala moe se poi od pribline kontinuirane krute potpore.
3.1.3 Linijsko uvrenje mora djelovati s obje strane normalno na ravninu stakla. To se osigu-
rava dovoljno krutim pokrivnim profilima ili odgovarajuim mehanikim privrenjem.
3.1.4 Pod optereenjem i uinkom temperature ne smije dolaziti ni do kakvog kontakta iz-
meu stakla i vrstih materijala (npr.: metal, staklo).
3.1.5 Pomak, odnosno klizanje stakla spreava se pomou distancne podloke. Udaljenost
izmeu dna utora i ruba stakla mora biti tolika da je mogue izjednaenje tlaka pare,
uzimajui u obzir granine mjere podkonstrukcije i ostakljenja.
3.1.6 Rubovi ianog stakla ne smiju biti stalno izloeni vlazi. Slobodni rubovi mogu biti izlo-
eni atmosferi ako nema prepreka za suenje.
3.2 Dodatna pravila za nadglavna ostakljenja
3.2.1 Za jednostruka ostakljenja i za donje staklo izolacijskih ostakljenja koristi se samo i-
ano staklo ili VSG od float ili VSG od djelomino kaljenog stakla (TVG) prema opoj
graevinsko-inspekcijskoj dozvoli.
3.2.2 Stakla VSG od floata i/ili TVG stakla s jednom potpornom irinom veom od 1,20 m,
uvrenje je linijsko sa svih strana. Pri tome omjer stranica ne smije biti vei od 3:1.
3.2.3 Pri VSG od jednostrukog ostakljenja ili kao donje staklo izolacijskog ostakljenja na-
zivna debljina PVB folije mora iznositi najmanje 0,76 mm. Doputeno odstupanje od
toga je debljina PVB folije 0,38 mm pri linijskom uvrivanju sa svih strana i pri pot-
pornoj irini u glavnom nosivom smjeru najvie 0,80 m.
1
Za hladne ventilirane obloge vanjskih zidova od kaljenog sigurnosnog stakla vrijedi DIN 18516-4:1990-02.
2
Npr. putem ope graevinsko-inspekcijske dozvole.
255
6
.
9
.
1
3.2.4 Pri dvostranim linijski uvrenim ostakljenjima sputeni su iskljuivo brtveni ma-
terijali prema DIN 18545-2, skupine E, te za privijene pritisne profile (pritisne letvi-
ce) i brtveni profili, kao poluproizvodi, prema DIN 7863, skupine A do D.
3.2.5 iano staklo doputeno je samo pri potpornoj irini u smjeru glavne nosivosti do
najvie 0,7 m. Dubina uvrenja ianog stakla mora biti najmanje 15 mm.
3.2.6 Nadglavna ostakljenja koja odstupaju od uvjeta upotrebe u stavcima 3.1 i 3.2.1 do
3.2.5 mogu se koristiti ako se odgovarajuim mjerama moe sprijeiti otpadanje
veih staklenih dijelova na radnu povrinu. To se moe postii, npr. dovoljnim no-
sivim i trajnim mreama irine otvora < 40 mm.
3.2.7 Buotine i izrezi u staklima nisu dozvoljeni. Odstupanje od toga doputeno je za
ostakljenja koja koriste VSG od TVG stakla, za privrivanje neprekinutih pokriv-
nih letvica. Udaljenost izmeu ruba stakla i otvora te izmeu dva otvora mora izno-
siti najmanje 80 mm.
3.2.8 Slobodni rub VSG-a moe - paralelno i pravokutno ma privrenje strati pre-
ma van maksimalno 30% duine privrenja, a najvie 300 mm od linijski uvr-
enog privrsnog podruja. Pomak stakla u VSG moe biti maksimalno 30 mm
(npr.: okapni rubovi pri nadglavnom ostakljenju).
3.2.9 To, linijsko uvrenje ostakljenja zahtijevano u stavku 3.1.3, moe se nadoknadi-
ti u smjeru podizanja (optereenje usisavanja) i tokastim privrivanjem ruba.
Udaljenost izmeu draa na rubu ne smije biti vea od 300 mm, povrina privr-
enja ne smije biti manja od 1000 mm
2
, a dubina uvrenja stakla ne smije biti
manja od 25 mm.
3.3 Dodatna pravila za vertikalna ostakljenja
3.3.1 Jednostruko ostakljenje od SPG stakla, ornamentnog stakla ili VG mora biti linijski
uvreno sa svih strana.
3.3.2 Upotreba (bez toplinskog ispitivanja ESG-H) jednostrukog kaljenog ESG stakla
prema stavku 2.1 c) doputena je samo u situacijama ugradnje ispod 4 metra
ugradne visine pri kojima ljudi ne mogu stajati direktno ispod ostakljenja. U svim
drugim situacijama ugradnje, i za vanjsko staklo pri izolacijskom ostakljenju, umje-
sto jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) mora se upotrijebiti
(toplinsko ispitivanje) jednostruko kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H
prema stavku 2.1 d).
3.3.3 Otvori i izrezi doputeni su samo u toplinski obraenim staklima (dakle ESG, ESG-
H, TVG) ili VSG.
3.4 Dodatna pravila za ostakljenja za hodanje
3.4.1 Pravila vrijede za ostakljenja za hodanje s linijskim uvrenjem sa svih strana na-
mijenjena za stepenice ili elemente podesta. Opisi slijede u nastavku. Po njima je
256
6
.
9
.
1
zabranjena vonja, izlaganje visokom trajnom optereenju ili veoj opasnosti od
udarca zbog uvjeta upotrebe.
3.4.2 Stabilnost i primjerenost upotrebe ostakljenja za hodanje i njihovih potpornih
konstrukcija mora se raunski dokazati prema uvjetima koji se odreuju iz nad-
zora graenja prema poznatim tehnikim graevinskim odredbama. Uz to treba
istraiti i sluaj optereenja "vlastita teina + pojedinano optereenje" (povrini
za hodanje 100 mm x 100 mm) u najnepovoljnijem poloaju optereenja. Veliina
pojedinog optereenja iznosi 1,5 kN u podrujima u kojima djeluje ravnomjerno
rasporeenim okomitim prometnim optereenjem od maksimalno 3,5 kN/m
2
. U
podrujima s viim prometnim optereenjem pojedinano optereenje iznosi 2,0
kN. Prometna optereenja iznad 5,0 kN/m
2
nisu doputena.
3.4.3 Moe se upotrijebiti VSG od najmanje tri stakla. Gornje staklo mora biti od ESG ili
TVG debljine najmanje 10 mm. Oba donja stakla moraju biti od SPG ili TVG i deblji-
ne najmanje 12 mm. Maksimalna duina iznosi 1500 mm, a maksimalna irina 400
mm. Dubina uvrenja stakala mora iznositi najmanje 30 mm. Najmanja nazivna
debljina PVB folije pri svakom meusloju je 1,52 mm. Ostakljenja se osiguravaju,
u ravnini sa staklom, pomou odgovarajuih mehanikih draa kako bi ostala na
mjestu. Rubovi ostakljenja moraju biti zatieni pomou potpornih konstrukcija ili
graninih stakala. Za ostakljenja koja odstupaju od pravokutnog oblika vrijede di-
menzije ocrtanog pravokutnika. Otvori ili izrezi nisu dozvoljeni. Povrine ostaklje-
nja moraju biti dovoljno sigurne od klizanja.
3.4.4 Dokazi za napon ostakljenja vode se pod pretpostavkom da gornje staklo VSG ne
nosi.
3.4.5 Naponi koji nastupaju u ostakljenjima, i oni koji su posljedica optereenja opisanih
u stavku 3.4.2, ne smiju premaivati doputene napone navedene u tablici 2. Za
TVG vrijede vrijednosti iz odgovarajue ope graevinsko-inspekcijske dozvole.
3.4.6 Savijanje potpuno intaktnog ostakljenja ne smije premaivati optereenja primije-
njena u 3.4.2, 1/200 potporne duine.
3.4.7 Pri dokazima o naponima i savijanju VSG ne smije se uzeti u obzir pozitivno djelu-
jui sloj lijepljenja koji se nalazi izmeu pojedinih stakala.
4 Optereenja
4.1 Uzimaju se u obzir optereenja koja slijede iz inspekcijskog nadzora gradnje te
tehnikih graevinskih odredaba.
4.2 Pri izolacijskom ostakljenju dodatno se uzima u obzir uinak promjena tla-
ka p
0
, koji proizlaze iz temperaturnih promjena T i promjena meteorolo-
kog tlaka zraka p
met
, kao i iz razlike H visine mjesta proizvodnje i mje-
sta ugradnje. Za mjesto izrade vrijedi mjesto krajnjeg brtvljenja stakala.
Uzimaju se u obzir obje kombinacije optereenja navedene u tablici 1.
257
6
.
9
.
1
Ako je razlika visina mjesta H poznata, umjesto izraunatih vrijednosti prema
tablici 1 uzima se stvarna vrijednost.
Polazite za upotrebu izraunatih vrijednosti za temperaturnu razliku T prema
tablici 1 jest upotreba izolacijskog stakla s ukupnim stupnjem apsorpcije ma-
njim od 30 % i zahtjev da se ne zagrijava pomou drugih graevinskih dijelova ili
sjenila.
Ako, zbog neuobiajenih uvjeta ugradnje, uzmemo u obzir nepovoljne tempe-
raturne uvjete, u tom sluaju se mora dodatno upotrijebiti vrijednosti T ili p
0

prema tablici B1 iz priloga B.
4.3 Za ravna izolacijska ostakljenja s uvrenjem sa svih strana, pravokutnih sta-
kala, u prilogu A dan je postupak izrauna za dokaz optereenja prema stavci-
ma 4.1 i 4.2. Doputena je upotreba usporedivih postupaka.
5 Dokaz o stabilnosti i dokaz o savijanju
5.1 Ope informacije
5.1.1 Stakla se moraju dimenzionirati s obzirom na optereenja iz stavka 4.1 i 4.2,
uzimajui u obzir sve utjecaje koji poveavaju optereenja (otvori, izrezi). Pri
izolacijskim ostakljenjima treba uzeti u obzir povezanost pojedinih stakala s
ukljuenim volumenom plina. Isto tako se mora uzeti u obzir i posebno nosivo
ponaanje savijenih stakala (uinak ljuske).
5.1.2 Pri dokazivanju stabilnosti i savijanja jednostrukih VSG ili ostaklje-
nja, ne smije se uzimati u obzir pozitivno djelujui sloj lijepljenja staka-
la. Isto vrijedi i za vezu izolacijskih ostakljenja putem rubnog brtvljenja.
Kod vertikalnih ostakljenja iz izolacijskih stakala s VSG ili VG kod tih dokaza za
promjenjiva optereenja dodatno se uzima u obzir granino stanje potpunog
spoja lijepljenja.
5.2 Dokaz napona
5.2.1 Pri dimenzioniranju na optereenja po stavku 4.1 vrijede dozvoljeni naponi na
savijanje i vlak prema tablici 2. Pri dimenzioniranju za prekrivanje optereenja
prema stavcima 4.1 i 4.2 doputeno je povisiti doputene napone savijanja pre-
ma tablici 2 openito za 15 % i pri vertikalnim ostakljenjima staklima od SPG-a i
staklenim povrinama do 1,6 m2, iznimno za 25 %.
* Dopune vidi u prilogu B1.
U tablici 1 je
T Razlika temperature izmeu izrade i upotrebe,
p
met
Razlika meteorolokog zranog tlaka u mjestu ugradnje i pri izradi,
H Razlika visine izmeu mjesta ugradnje i mjesta izrade,
p
0
iz izohornog tlaka koji proizlazi iz T, p
met
i H (vidi jednadbu A5 u prilogu A).
Tablica 1: Izraunate vrijednosti klimatskih optereenja* i posljedini izohorni tlak p0
Kombinacija
optereenja
T u K p
met
u kN/m
2
H u m p
o
u kN/m
2
Ljeti + 20 - 2 + 600 + 16
Zimi - 25 + 4 - 300 - 16
258
6
.
9
.
1
5.2.2 Donje staklo nadglavnog ostakljenja od izolacijskog stakla dimenzionira se,
osim u sluaju planiranih optereenja prema stavcima 4.1 i 4.2, i za sluaj loma
gornjeg stakla vlastitim optereenjem.
5.3 Dokaz savijanja
5.3.1 Savijanje stakla na najnepovoljnijem mjestu ne smije biti vee od vrijednosti na-
vedenih u tablici 3.
5.3.2 Pri dimenzioniranju donjeg stakla nadglavnog ostakljenja iz izolacijskog stakla
prema stavku 5.2.2 dokaz o savijanju nije potreban.
5.4 Olakanja za dokaze za vertikalna ostakljenja
Izolacijska ostakljenja uvrena sa svih strana kod kojih vrijede sljedei uvjeti
- Staklen proizvod: SPG, TVG ili ESG
- Povrina: 1,6 m
2
- Debljina stakla: 4 mm
- Razlika debljina stakla: 4 mm
- Meuprostor: 16 mm
- Optereenja vjetra w: 0,8 kN/m
2
mogu se koristiti bez daljnjih dokaza pri ugradnji do visine 20 m iznad terena pri
normalnim uvjetima proizvodnje i ugradnje (upotreba izraunatih vrijednosti prema
tablici 1).
Ako je dubina kraeg ruba manja od 500 mm, na staklima od SPG-a poveava
se opasnost od loma kao posljedica klimatskih optereenja.
Tablica 2: Doputeni naponi savijanja i vlaka u N/mm
2
Vrsta stakla Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenje
ESG od SPG 50 50
ESG od livenog stakla 37 37
Emajlirani ESG od SPG* 30 30
SPG 12 18
Liveno staklo 8 10
VSG od SPG 15 (25**) 22,5
* Emajli na vlanoj strani
** Doputeno samo za donja stakla nadglavnog ostakljenja izolacijskog stakla u sluaju optereenja "Lom
gornjeg stakla".
Tablica 3: Ogranienja savijanja
Uvrenje Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenje
etverostrano 1/100 potporne irine stakla u glavnom smjeru nosivosti Ne zahtijeva se**
Dvostrano i
Trostrano
Jednostruko ostakljenje:
1/100 potporne irine stakla u glavnom smjeru nosivosti
1/100 slobodnog ruba*
Stakla u izolacijskom ostakljenju: 1/200 slobodnog ruba 1/100 slobodnog ruba*
* Ova ogranienja ne moraju se uzimati u obzir ako se moe dokazati da pod optereenjem minimalna dubi-
na uvrenja nee biti manja od 5 mm.
** Treba uzeti u obzir ogranienja doputenog savijanja proizvoaa izolacijskog stakla.
259
6
.
9
.
1
Prilog A: Postupak izrauna za izolacijsko staklo
Za izolacijska ostakljenja s uvrenjem pravokutnih stakala sa svih strana, prijenos
dijela optereenja na vanjska i unutarnja stakla i optereenja zbog klimatskih promje-
na kod manjih deformacija moe se uzeti kao:
- Izraun udjela a i i pojedinanih stakala na krutost ukupnog savijanja
(A1)
(A2)
- Izraun karakteristine duine ruba a*
(A3)
Pratea vrijednost Bv ovisi o omjeru stranica a/b i dana je u tablici A1.
Vrijednosti za a* za primjenjiva izolacijska ostakljenja sastavljena su ovisno o omjeru
stranica a/b i predstavljene su u tablici A3
- Izraun faktora
(A4)
- Izraunavanje izohornog tlaka p
0
Izohorni tlak p
0
u meuprostoru (tlak pri nepromjenjivom volumenu) rezultat je klimat-
skih promjena, kao to je vidljivo iz:
p
0
= c
1
T - p
met
+ c
2
H (A5)
z c
1
= 0,34 kPa/K
i c
2
=0,012 kPa/m
Tablica A1: Pratea vrijednost BV (*)
a/b 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1
Bv 0,0194 0,0237 0,0288 0,0350 0,0421 0,0501 0,0587 0,0676 0,0767 0,0857
* Vrijednosti za to izraunate su na osnovi kirchhofske teorije povrina za =0,23, a meuvrijednosti se
mogu odrediti linearnom interpolacijom.
260
6
.
9
.
1
Napomena: Za VSG i VG s pojedinanim staklima (1, 2...) za debljinu stakla uzima se
zamjenska debljina d* kako slijedi:
- potpun spoj:
- bez spoja:
- Podjele optereenja
Podjela optereenja i optereenja izohornog tlaka na vanjska i unutarnja stakla vidljiva
je iz odgovarajuih podataka u tablici A2.
Tablica A2: Podjela optereenja*
Obremenitev na Obremenitev
Dele obremenitve na
zunanje steklo
Dele obremenitve na
notranje steklo
Zunanje steklo
Veter w
a
(
a
+ i ) wa (1 )
i
w
a
Sneg s (
a
+
i
) s (1 ) i s
Notranje steklo Veter w
i
(1 ) a wi (
a
+
i
) w
i
Obe stekli Izohorni tlak p
0
- p
0
+ p
0
* Pravila predznaka vidi prilog B2
U jednadbama od A1 do A5 je:
a kraa duina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mm
b dua duina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mm
d
SZR
udaljenost izmeu stakala (meuprostor) u mm
d
a
debljina vanjskog stakla u mm
d
i
debljina unutarnjeg stakla u mm
Tablica A3: Udio pojedinanih stakala na ukupnu krutost dvoslojnog izolacijskog stakla i karakteristina duina ruba
a* u mm za udaljenost izmeu stakala dSZR = 10; 12; 14 i 16 mm i za omjer izmeu stranica a/b = 0,33; 0,50; 0,67 i 1,0.
d
SZR
Debljina stakla u mm Udio vrstoe a* u mm
[mm] d
i
d
a
a
0,33 0,50 0,67 1,00
10
4 4 50 % 50 % 243 259 279 328
4 6 23 % 77 % 270 288 311 365
4 8 11 % 89 % 280 299 322 379
4 10 6 % 94 % 284 303 326 384
6 6 50 % 50 % 329 351 378 444
6 8 30 % 70 % 358 382 411 484
6 10 18 % 82 % 373 397 428 503
8 8 50 % 50 % 408 435 469 551
8 10 34 % 66 % 438 466 503 591
10 10 50 % 50 % 483 514 554 652
12
4 4 50 % 50 % 254 271 292 343
4 6 23 % 77 % 283 302 325 382
4 8 11 % 89 % 293 313 337 396
4 10 6 % 94 % 297 317 341 402
6 6 50 % 50 % 344 367 395 465
6 8 30 % 70 % 375 400 430 507
6 10 18 % 82 % 390 415 448 527
8 8 50 % 50 % 427 455 490 577
8 10 34 % 66 % 458 488 526 619
10 10 50 % 50 % 505 538 580 682
261
6
.
9
.
1
d
SZR
Debljina stakla u mm Udio vrstoe a* u mm
[mm] d
i
d
a
a
0,33 0,50 0,67 1,00
14
4 4 50 % 50 % 264 281 303 357
4 6 23 % 77 % 294 314 338 397
4 8 11 % 89 % 305 325 350 412
4 10 6 % 94 % 309 329 355 418
6 6 50 % 50 % 358 381 411 483
6 8 30 % 70 % 390 415 447 526
6 10 18 % 82 % 405 432 465 547
8 8 50 % 50 % 444 473 510 600
8 10 34 % 66 % 476 507 547 643
10 10 50 % 50 % 525 559 603 709
16
4 4 50 % 50 % 273 291 313 369
4 6 23 % 77 % 304 324 349 411
4 8 11 % 89 % 315 336 362 426
4 10 6 % 94 % 320 341 367 432
6 6 50 % 50 % 370 394 425 500
6 8 30 % 70 % 403 429 463 544
6 10 18 % 82 % 419 446 481 566
8 8 50 % 50 % 459 489 527 620
8 10 34 % 66 % 492 525 565 665
10 10 50 % 50 % 543 578 623 733
Prilog B: Objanjenja
B1: Objanjenja uz najmanje vrijednosti za klimatska optereenja
Pri odreivanju klimatskih vrijednosti u tablici 1 polazilo se iz sljedeih rubnih uvjeta:
Kombinacija utjecaja ljeti
- Uvjeti ugradnje:
Osunanost 800 W/m
2
zrake pod kutom 45;
apsorpcija stakla 30 %;
temperatura zraka vani i unutra 28 C;
srednji zrani tlak 1010 hPa;
otpor prolaza topline unutra i vani 0,12 m2K/W;
posljedina temperatura u meuprostoru izmeu stakala pribl. +39 C.
- Uvjeti proizvodnje:
izrada zimi pri + 19 C i pri visokom tlaku zraka 1030 hPa.
Nastavak tablice A3
262
6
.
9
.
1
Izvana Unutra
Kombinacija utjecaja zimi
- Uvjeti ugradnje:
bez osunanosti;
U
g
-vrijednost stakla 1,8 W/m
2
K;
temperatura zraka unutra 19 C i vani -10C;
visok tlak zraka 1030 hPa;
otpor prolaza topline unutra 0,13 m
2
K/W i vani 0,04 m
2
K/W;
posljedina temperatura u meuprostoru izmeu stakala pribl. +2 C.
- Uvjeti proizvodnje:
izrada ljeti pri + 27 C i pri niskom tlaku zraka 990 hPa.
Mogua je prisutnost posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje i oni se mogu
uzeti u obzir pri izraunu s danim dodatnim vrijednostima za T i p0, u tablici B1.
B2: Dopune uz pravila predznaka
Pozitivni znak odabire se u smjeru "glavnog optereenja", npr.: za vertikalno ostaklje-
nje u smjeru tlaka vjetra na vanjsko staklo (vidi sliku B2). Strelica zato pokazuje "izvana"
prema "unutra". To pravilo vrijedi i ako dominiraju druga optereenja, npr. usisavanje
vjetra ili unutarnji tlak kod izolacijskog stakla.
Slika B2:
Znakovi za optereenja i
znakovi za savijanje kod verti-
kalnog ostakljenja (prikazano
je savijeno stanje):
(a) Ako je tlak vjetra pozitivan
na vanjsko staklo, time je
i savijanje "prema unutra"
pozitivno
(b) Nadtlak u meuprostoru
izmeu stakala (pozitivni)
djeluje na izboenje unu-
tarnjeg stakla prema unutra
(pozitivno) i na izboenje
vanjskog stakla prema van
(negativno)
(c) Pri podtlaku u meuprosto-
ru izmeu stakala nastaju
odgovarajui predznaci
Tablica B1: Dodatne vrijednosti za T i p
0
za ukljuivanje posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje
Kombinacija optereenja Uzrok za veu razliku temperature T u K p0 u kN/m
2
Ljeto
Apsorpcija od 30 % do 50 % + 9 + 3
Zatita od sunca iznutra (ventilacija) + 9 + 3
Apsorpcija vie od 50 % + 18 + 6
Zatita od sunca iznutra (bez ventilacije) + 18 + 6
Toplinska izolacija iza (panel) + 35 + 12
Zima Negrijana zgrada - 12 - 4
b) a) c)
Tlak
vjetra
Savijanje Savijanje
Nad-
tlak
Pod-
tlak
263
6
.
9
.
1
Parapetne ploe za ventilirane konstruk-
cije vanjskih zidova, pri vertikalnoj ugrad-
nji ili ugradnji pod nagibom, dimenzioni-
raju se u skladu s DIN 18516 - 4. vrijede
sljedei doputeni naponi savijanja:
Vrijednosti iz tablice mogu se upotrijebiti
za izraunavanje samo ako se na para-
petnim ploama provodi vlastita unutar-
nja kontrola proizvoaa, odnosno vanj-
ski nadzor putem priznatog instituta.
Uz dimenzioniranje dopustivih napona
savijanja mora se provjeriti savijanje slo-
bodne stranice (dvostrano uvrivanje)
i savijanje na sredini stakla.
f l
max
/ 100
objanjenje znakova
l
max
= najdua stranica stakla pri etvero-
straninom uvrivanju, odnosno slo-
bodna udaljenost podupore pri dvostra-
nom i trostranom uvrivanju.
Podruje zatite od pada u dubinu regu-
lira "Tehniki pravilnik za upotrebu osta-
kljenja koja tite od pada u dubinu" TRAV
(Technischen Regeln fr die Verwendung
von absturzsichernden Verglasungen
TRAV). Pravilnik regulira pitanje osta-
kljenja, pri kojima ovjek pri naletu moe
slomiti staklo, a zatim pasti vie od 1 m u
dubinu. U nastavku e se takva ostaklje-
nja nazivati zatitnim ostakljenjima.
Uz potivanje pravilnika, pri planiranju i
izvedbi nije potrebno dokazivati svaki po-
jedinani sluaj.
Kaljeno sigurnosno staklo (RX SAFE ESG) od Doputeni naponi savijanja dop (N/mm
2
)
zrcalnog stakla 40
livenog stakla 30
emajliranog stakla ako je emajliranje direktno na povrinu stakla i
- lei u vlanoj zoni 25
- lei u tlanoj zoni 40
6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla ESG
6.9.3 SIgurnosna ostakljenja TRAV
264
6
.
9
.
2
Tehniki pravilnik za primjenu ostakljenja koja uvaju od pada u
dubinu (TRAV)
Verzija sijeanj 2003.
Sadraj
1 Podruje primjene
3 Uvjeti upotrebe
4 Optereenja
5 Dokaz o nosivosti pod statikim optereenjima
6 Dokaz o nosivosti pod udarnim (dinamikim) optereenjima
Prilozi
A Vane povrine mjesta udara
B Konstruktivni prijedlozi, ispitivanjima potvrene ograde kategorije B
C Vrijednosti napona za pojednostavljeni dokaz izrauna sigurnosti od udara
prema poglavlju 6.4
D Doputena odstupanja od pravokutnih oblika pri ostakljenjima potvrenim
ispitivanjem udara
E Upute za odreivanje vrijednosti napona u prilogu C (informativno)
1 Podruje primjen
1.1 Tehniki pravilnik vrijedi za sljedee mehaniki uvrena ostakljenja ako slue
i za to da tite ljude na radnoj povrini od bonog pada u dubinu. Pri tome se
najmanja razlika u visini odreuje s obzirom na odgovarajui upanijski pravilnik
o gradnji. Regulira:
- Vertikalna ostakljenja prema "Tehnikom pravilniku upotrebu linijski uvre-
nih ostakljenja", objavljenom u DIBt 6/1998 (TRLV), kojima se po tim pravilima,
zbog njihove zatitne funkcije od pada u dubinu odreuju dodatni zahtjevi; do-
zvola za upotrebu u stavku 1.5 TRLV za ostakljenja iji gornji rub lei maksi-
malno 4 m iznad radne povrine ne vrijedi za ostakljenja koja tite od pada u
dubinu.
- Nosiva staklena ograda s neprekinutim rukohvatom
- Ispune ograda od stakla, koje moraju odgovarati zahtjevima prema TRLV ili
TRAV ili ispune ograda od stakla koje moraju ispunjavati samo zahtjeve prema
TRAV, npr. tokasto uvrene ispune ograda u unutranjosti zgrade.
U posebnim uvjetima upotrebe (npr. na nogometnim stadionima) ili pri povea-
noj opasnosti od udara (npr. transport tekog tereta, zakljuna rampa ispred
ostakljenja itd.) zahtijevane su dodatne mjere (npr. upotreba viih optereenja
na ruicu, odnosno preku, odvodnik udara itd).
265
6
.
9
.
3
1.2 Ostakljenja koja tite od pada u dubinu po ovom se pravilniku dijele u tri katego-
rije (vidi i sluajeve u prilogu A):
Kategorija A
Linijski uvrena vertikalna ostakljenja u smislu TRLV, koja nemaju nikakvu no-
sivu preku ili ispred postavljene ruice prema pravilima gradnje na traenoj
visini za preuzimanje horizontalnog optereenja. Rubovi ostakljenja moraju biti
zatieni od udaraca uvrenjem (npr. stup, preka, susjedna stakla) ili pomo-
u direktno susjednih graevinskih dijelova (npr. stijene ili stropovi).
Kategorija B
Nosiva staklena ograda, linijski uvrena na donjem rubu, u konstrukciji, ija
su pojedina stakla povezana pomou nasaenog neprekidnog rukohvata. Osim
zatite gornjeg ruba staklene ograde rukohvat mora osigurati siguran prijenos
planiranog horizontalnog optereenja u visini nosaa (optereenje nosaa), i to
ak i pri lomu jednog elementa ograde.
Kategorija C
Ostakljenja koja tite od pada u dubinu, ne slue za prijenos horizontalnog op-
tereenja u visini nosaa i odgovaraju jednoj od sljedeih skupina:
C1: Ispuna ograde tokasti ili linijski uvrena na najmanje dvije suprotno lee-
e strane.
C2: Ostakljenja linijski uvrena na najmanje dvije suprotno leee strane u
smislu TRLV ispod nosaa koji je namjeten u visini ruice ograde i prenosi
optereenja.
C3: Ostakljenja kategorije A ispred kojih je postavljena preka za prijenos opte-
reenja na traenoj visini po graevinskom pravilniku.
2.1 S obzirom na primjenjive staklene proizvode vrijedi stavak 2 TRLV-a. Lijepljena sigurno-
sna stakla (VSG) moraju odgovarati popisu pravila gradnje A, dio 1, red. br. 11.8. Osim
toga mogu se koristiti takvi stakleni proizvodi koji su pomou ope graevinsko-inspek-
cijske dozvole doputeni iskljuivo za upotrebu u okviru TRLV (npr. djelomino kaljeno
staklo, borosilikatno staklo). Debljine pojedinih stakala za izradu lijepljenog sigurno-
snog stakla VSG meusobno mogu odstupati maksimalno za faktor 1,5. Za izradu VSG
mogu se koristiti i vrste stakla koje imaju opu graevinsko-inspekcijsku dozvolu isklju-
ivo za primjenu u okviru TRLV.Termiki prednapregnuto borosilikatno staklo s opom
graevinsko-inspekcijskom dozvolom mogu se koristiti u ovom tehnikom pravilniku za
podruja primjene ESG-a.
2.2 Za sva podruja primjene u kojima odredbe nadzora gradnje predviaju za upotre-
bu TRLV kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-a (ESG-H-a) po popisu pravila
gradnje A, i za ostakljenja za zatitu od pada po ovom tehnikom pravilniku predvien
ESG-H, iako e se jedinstveno koristiti pojam ESG.
266
6
.
9
.
3
2.3 Nosivi dijelovi draa staklene konstrukcije (stup, preka, sidrenje na zgradi itd.) mo-
raju odgovarati predmetnim tehnikim graevinskim propisima.
2.4 Svi koriteni materijali moraju biti, ako polazimo od strunog servisiranja i odravanja,
trajno postojani na utjecaje (npr. hladnoa, temperaturna kolebanja, UV-zraenje, od-
govarajua sredstva za ienje i postupci ienja, kontaktni materijali).
3 Uvjeti upotrebe
3.1 Ovaj tehniki pravilnik ogranien je na osnovne provjerene sluajeve primjene.
Regulirane su sljedee varijante izvedbi:
Kategorija A
- Jednostruka ostakljenja od VSG.
- Izolacijska ostakljenja: za stranu koja je okrenuta u smjeru udara (strana napa-
da) izolacijskog ostakljenja, zbog opasnosti od oteenja moe se upotrijebiti
samo VSG, ESG ili lijepljeno staklo od ESG-a.
- Ako je strana napada izolacijskog ostakljenja od VSG-a, za vanjsko staklo se
mogu upotrijebiti svi stakleni proizvodi prema 2.1. Ako strana napada nije od
VSG-a, vanjsko staklo mora biti od VSG-a.
Kategorija B
Moe se koristiti samo VSG.
Kategorija C
- Sva jednostruka ostakljenja kategorije C su u VSG izvedbi. Odstupanja se
mogu izvesti kod jednostrukog ostakljenja kategorije C1 i C2 kod linijskog
uvrenja u ESG-u sa svih strana. Za staklo izolacijskog ostakljenja, koje je
okrenuto u smjeru napada, moe se koristiti samo ESG ili VSG. Za izolacijska
ostakljenja kategorije C3, s obzirom na koritene staklene proizvode, vrijede
zahtjevi kategorije A.
- Za vanjsko staklo izolacijskog ostakljenja kategorija C1 i C2 mogu se koristiti
svi stakleni proizvodi od stavka 2.1.
3.2 Slobodni rubovi rubno uvrenih ispuna ograda moraju biti zatieni od ne-
namjernih udaraca preko konstrukcije ograde ili susjednih stakala. Moe se
poi od zadovoljavajue zatite rubova ako na podruju stakla mjera izmeu
susjednih stakala ili susjednih graevinskih dijelova ne premauje udaljenost
od 30 mm. Kod ispuna ograda uvrenih preko buenih rupa od VSG-a zatita
rubova nije potrebna.
3.3 Rupe su dozvoljene samo na staklima od VSG od ESG od. VSG od TVG.
3.4 Osim toga, i za staklene ograde i ispune ograda vrijede uvjeti upotrebe prema
TRLV, odsjek 3. 1. 1 i 3.1.4 do 3.1.6.
267
6
.
9
.
3
4 Optereenja
4.1 Karakteristine vrijednosti optereenja na ostakljenja koja tite od pada u dubi-
nu (npr. vjetar, horizontalno optereenje u visini nosaa ili ukratko: optereenja
nosaa itd) mogu se preuzeti iz vaeih tehnikih graevinskih propisa. Pri izo-
lacijskim ostakljenjima osim toga se uzimaju u obzir i razlike tlaka izmeu zatvo-
renog volumena plina i okolnog zraka iz temperaturnih i atmosferskih kolebanja
pritiska, kao i promjene visine izmeu mjesta izrade i mjesta ugradnje u skladu
s TRLV (stavak 4.2).
4.2 Pri dokazivanju izolacijskih ostakljenja pod istovremenim optereenjem vjetra
(w) i optereenjem nosaa (h), mogu se zanemariti dodatni zahtjevi iz razlika tla-
ka (d) prema stavku 4.1. Nadalje u ovom sluaju za osnovu, umjesto potpunog
prekrivanja, moe se uzeti najnepovoljnija varijanta od obje kombinacije sluaja
optereenja za dimenzioniranje konstrukcije ostakljenja.
w + h/2
h + w/2
Osim toga se i optereenje nosaa, kao i optereenje vjetra mogu potpuno pre-
kriti optereenjem iz razlike tlaka:
h + d
w + d
4.3 Osim projektiranih statikih optereenja prema stavku 4.1, mora biti dokazana i
dovoljna nosivost konstrukcije ostakljenja pri udarcu, odnosno naletu ljudi (vidi
stavak 6). Pri dokazivanju sigurnosti od udarca, optereenja prema stavcima
4.1 i 4.2 ne moraju se prekrivati.
5 Dokaz nosivosti pod statikim optereenjima
5.1 Za ostakljenje i nosivu konstrukciju uvijek treba izraunati nosivost opteree-
nja s kombinacijama optereenja po stavcima 4.1 i 4.2. Doputeni naponi na
savijanje za koritene staklene proizvode preuzimaju se iz TRLV (vidi tablicu 2,
vertikalna ostakljenja) ili, pri staklenim proizvodima s opom graevinsko-teh-
nikom dozvolom, iz potvrde o dozvoli. Za dokaz nosive konstrukcije ostakljenja
vrijede predmetni tehniki propisi. Deformacija, odnosno savijanje, koje nastu-
pa zbog statikog optereenja, ograniava se tako da je osigurana upotreblji-
vost ostakljenja koja uva od pada u dubinu. Za ostakljenja iz podruja primje-
ne TRLV-a uzimaju se obzir navedena ogranienja savijanja za optereenja po
stavku 4 ovog tehnikog pravilnika.
5.2 Pri raunskim dokazima obuhvaaju se svi utjecaji koji su vani za drae i osta-
kljenja pomou dovoljno preciznih raunskih modela.
268
6
.
9
.
3
5.3 Pri dimenzioniranju izolacijskih ostakljenja pod statikim optereenjima sta-
vaka 4.1 i 4.2, moe se iskoristiti veza unutarnjeg i vanjskog stakla preko volu-
mena plina koji se nalazi u meuprostoru izmeu stakala. Za ostakljenja linijski
uvrena sa svih strana pod ravnomjerno podijeljenim optereenjem, moe
se upotrijebiti priblian postupak TRLV. Vezivanje unutarnjeg i vanjskog stakla u
izolacijskom ostakljenju pri neravnomjerno podijeljenom optereenju (npr. op-
tereenje nosaa) pri uvrenju koje nije sa svih strana, preraunava se sva-
ki pojedinani sluaj, uzimajui u obzir krutost stakala i ope jednakosti plina.
Savijanje izolacijskih ostakljenja ograniava se tako da se unutarnje i vanjsko
staklo pod planiranim statikim optereenjem ne dodiruju.
5.4 Pri dokazivanju stabilnosti VSG ostakljenja pod statikim optereenjem prema
4.1 i 4.2, s obzirom na lijepljeni spoj, postupa se na odgovarajui nain u skladu
s TRLV.
5.5 Posebni dokazi za staklene ograde kategorije B
5.5.1 Osim dokaza o projektiranom stanju, za staklene ograde kategorije B istrauju
se i utjecaji oteenja eljenog elementa ograde (i lom zadnjih, odnosno krajnjih
stakala). Tu se mora dokazati da je neprekinuti rukohvat sposoban prenijeti op-
tereenja nosaa, pri potpunom ispadu jednoga od elemenata ograde, na su-
sjedne elemente, krajnje stupove ili sidrenje na zgradi. Za dokazivanje oteene
konstrukcije ograje za ostakljenje se moe uzeti 1,5x vrijednost prema stavku
5.1 doputenog napona savijanja. Za dokaze rukohvata, krajnjih stupova, vezne
konstrukcije i sidrenja konstrukcije na zgradu uzimaju se u obzir predmetni teh-
niki graevinski propisi.
5.5.2 Ako pojedina stakla u smjeru duine ograde imaju maksimalnu meusobnu
udaljenost 30 mm, pri dokazivanju prema 5.5.1 moe se poi od injenice da se,
uvjetovano udarcem, lomi samo staklo u VSG koje je okrenuto prema sigurno-
snoj prometnoj povrini. Na neosiguranim kutovima ograde ili rubovima zadnjih
stakala, koji nisu uinkovito osigurana krajnjim stupovima, masivnim graevin-
skim radovima ili trajno privrenim profilom za zatitu rubova, pri dokazivanju
prema 5.5.1 treba poi od toga da je dolo do potpunog loma predmetnog ele-
menta ograde.
6 Dokaz nosivosti pod udarnim optereenjima
6.1 Dokaz dovoljne nosivosti ostakljenja i njihovog direktnog uvrenja (npr. pri-
vrsna letvica, privijanje itd.) pri udarnim optereenjima moe se alternativno
voditi stavcima 6.2, 6.3 ili 6.4. Pri dokazivanju sigurnog sidrenja konstrukcije
ostakljenja na zgradu uzimaju se u obzir predmetni tehniki graevinski propi-
si.
269
6
.
9
.
3
6.2 Eksperimentalni dokaz
6.2.1 Ispitivanja u nastavku mogu provoditi samo kontrolne ustanove koje su priznate
za ovaj nadzor gradnje. Kontrolna ustanova moe ocijeniti koje se varijante trebaju
provjeriti ako treba ocijeniti nosivost pod udarnim optereenjima razliitih varijanti
izvedbi. Kontrolna ustanova mora ocijeniti i osnovnu prikladnost draa stakla. U
kontrolnom izvjeu potrebno je detaljno opisati sastav i izvedena ispitivanja. Kon-
trolna ustanova, pri ocjenjivanju ostakljenja koja tite od pada u dubinu, na osnovi
prenosivih rezultata kontrole moe odluiti ne izvoditi eksplicitna ispitivanja grae-
vinskih dijelova ili dijelove ispitivanja.
6.2.2 Za eksperimentalno dokazivanje nosivosti pod udarnim optereenjima konstrukcije
ostakljenja prema stavku 4.3 slui ispitivanje njihalom s dvostrukom gumom (teina:
50 kg, pritisak gume: 4,0 bara) u skladu s EN 12600. Ovisno o kategoriji ostakljenja,
u tablici 1 dani su podaci o visini sputanja njihala.
6.2.3 Izradom ispitnog uzorka mora se osigurati da se nosivo ponaanje originalne kon-
strukcije (ukljuujui i podkonstrukciju) odrava tako da bude sa sigurne strane. Za
statike dokaze ne smije se koristiti pozitivno djelujue brtvljenje i mora se, uz iznim-
ku rubnog brtvljenja izolacijskog stakla, odvojiti od ispitivanja njihalom. Ako pomou
ispitivanja treba odrediti i dovoljnu nosivost okvira i okova, nuno je potrebno pro-
vjeriti originalnu konstrukciju. Doputena je provjera na mjestu ugradnje, na origi-
nalnoj konstrukciji. Kontrolna ustanova odreuje koji dijelovi konstrukcije se mogu i
dalje koristiti nakon izvedbe ispitivanja s njihalom.
6.2.4 Kontrolna ustanova za ispitivanja, s obzirom na vrstu i nain uvrenja ostakljenja,
odreuje dva do tri mjesta udarca s obzirom na ogranienja prema prilogu A i s ci-
ljem maksimalnog optereenja stakla i draa (npr. u blizini privrenja, na slobod-
nom rubu stakla, sredini stakla, na kraju konzolnog uvrenja). Ispitivanje se izvodi
pri sobnim uvjetima. Pri ispitivanjima na licu mjesta kontrolna ustanova odluuje o
tome jesu li klimatski uvjeti ispitivanja valjani.
6.2.5 Sigurnost od udarca nije potrebno dokazivati za stakla iji najmanji svijetli otvor iz-
meu nosivih graevinskih elemenata (npr. masivni dijelovi zgrade, stupovi, preke
itd.) iznosi najvie 300 mm za kategoriju A, od. 500 mm za kategorije B i C.
6.2.6 Kontrolna ustanova odreuje, s obzirom na vrstu konstrukcije, broj staka-
la za ispitivanje. U pravilu s ispituju dva stakla za svaku varijantu izvedbe.
Na svakom udarnom mjestu izvodi se najmanje jedan njihajni udarac. Nakon svakog nji-
hajnog udarca treba pregledati cijelu konstrukciju na trajne deformacije, odnosno ote-
enje veza (npr. vijci, zavari). U sluaju da se pronae trajno oteenje ili vee poputanje
Tablica 1: Visina sputanja njihala
Kategorija A Kategorija B Kategorija C
900 mm 700 mm 450 mm
270
6
.
9
.
3
konstrukcije, mora se ponovo postaviti planirano stanje ispitivanja. Dovoljna nosivost,
koja se ouvala na konstrukcijama ostakljenja koje su oteene u ispitivanju provjerava
se dodatnim ispitivanjem njihalom s visinom isputanja od 100 mm. Taj udarac mora biti
na istom mjestu na kojem je udarac njihala izazvao oteenje konstrukcije.
6.2.7 Ispitivanje njihajnog udarca smatra se uspjenim ako udarno tijelo ne probui osta-
kljenje ili ga ne istrgne iz uvrenja, ako ne otpadnu djelii koji mogu ugroziti radnu
povrinu. Nakon ispitivanja njihalom VSG ostakljenja u skladu s EN 12600 ne smiju
imati nikakve pukotine irine otvora vee od 76 mm. Jednostruka vanjska stakla izo-
lacijskih ostakljenja pri ispitivanju njihalom ne smiju se slomiti.
6.2.8 Pri izolacijskim ostakljenjima kategorije A, ije unutarnje staklo je od ESG-a, vanjsko
staklo (na strani pada) od VSG-a mora samo izdrati visinu spusta njihala od 450
mm, i ako se unutarnje staklo od ESG-a pri ispitivanju visine pada njihala od 900 mm
nije slomilo.
6.3 Ostakljenje s ispitanom i tehniki dokazanom sigurnou od udara
6.3.1 Za konstrukcije ostakljenja opisane u stavcima 6.3.2 do 6.3.4, koje tite od pada u
dubinu, nisu potrebni dokazi o nosivostima pod udarnim optereenjem zbog do-
stavljenih iskustava pri ispitivanjima.
1
6.3.2 Konstruktivni uvjeti za primjenu tablice 2 na linijski uvrena ostakljenja
a) Dubina uvrenja stakla pri uvrenju sa svih strana ne smije biti manja od 12 mm.
Pri dvostranom linijskom uvrenju najmanja dubina uvrenja iznosi 18 mm.
b) Ako se ostakljenje u smjeru udarca uskladitava pomou pokrivnih letvica, one
moraju biti dovoljno krute i od metala. Pokrivne letvice privruju se metalnim
vijcima na nosivu konstrukciju na udaljenosti od najvie 300 mm. Karakteristina
snaga momenta privijanja (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave, upravljano ispi-
tivanje s 5 mm/min) pri privrenju mora iznositi najmanje 3 kN. U sluaju manjih
udaljenosti izmeu vijaka, mogu se koristiti privrenja manje nosive snage ako
je dokazano da posljedina nosiva snaga direktnog privrenja stakla nije ma-
nja od statikog zamjenskog optereenja od 10 kN/m. Dokaz o dovoljnoj nosivo-
sti uvrenja stakla vodi se pomou ope graevinsko-inspekcijske dozvole.
c) Drugi okvirni sustavi smatraju se dovoljno nosivima ako udarno optereeni naslon
uvrenja stakla izdri statiko zamjensko optereenje od 10 kN/m. Dokaz se
moe izraunati ako je to mogue u okviru tehnikih graevinskih propisa (okvir
je sastavljen od ureenih graevinskih proizvoda i postoje poznate norme dimen-
zioniranja za nadzor gradnje). Alternativno se dokaz moe izvesti ispitivanjima u
ovlatenoj ustanovi za nadzor gradnje u okviru ope graevinsko-inspekcijske
dozvole. Karakteristina nosiva snaga (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave)
mora iznositi najmanje 10 kN/m (upravljano ispitivanje s 5 mm/min).
1
Opisane konstrukcije su posljedica rezultata ispitivanja koja su DIBt-u dostavile razliite strane. Svakom korisniku po-
sebno preputa se dokazivanje eksplicitnih ispitivanja za odstupajue i eventualno ekonominije konstrukcije.
271
6
.
9
.
3
d) Ostakljenja moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju biti oslabljena otvorima i izre-
zima. Doputena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D.
e) Meuprostor izmeu stakala za izolacijska ostakljenja mora iznositi najmanje 12
mm i najvie 20 mm.
f) Vrijednosti debljine stakla i folije navedene u tablici 2 mogu se prekoraiti.
Umjesto VSG od float stakla moe se upotrijebiti VSG od TVG jednake deblji-
ne. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakve povrinske obrade koje bi
mogle izazvati manju vrstou stakla (npr. emajliranje).
Tablica 2: Sastav stakala s dokazanom sigurnou od udarca
Kat. Vrsta
Linijsko
uvrenje
irina [mm] Visina [mm]
Sastav stakla [mm]
(iznutra* prema van)
min. maks. min. maks.
1 2 3 4 5 6 7 8
A
IZO Sa svih strana
500 1300 1000 2000 8 ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG
1100 1500 2100 2500 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG/ MSP/ 8 ESG
Jedno-
struko
Sa svih strana
500 1200 1000 2000 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
500 2000 1000 1200 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
500 1500 1000 2500 8 SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG
500 2500 1000 1500 8 SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG
1200 2100 1000 3000 10 SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG
1000 3000 1200 2100 10 SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG
300 500 500 3000 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
C1
i
C2
IZO
Sa svih strana
Dvostrano,
gore i dolje
1000 pol. 500 1000 6 ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
Jedno-
struko
Sa svih strana 500 2000 500 1000 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
Dvostrano,
gore i dolje
1000 pol. 500 800 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
800 pol. 500 1000 5 ESG/ 0,76 PVB/ 5 ESG
800 pol. 500 1000 8 SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG
Dvostrano,
gore i dolje
500 800 1000 1100 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
500 1000 800 1100 6 ESG/ 0,76 PVB/ 6 ESG
500 1000 800 1100 8 SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG
C 3
IZO Sa svih strana
Jedno-
struko
Sa svih strana 500 1500 1000 3000 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
(Napomena: statiki dokazi s optereenjima prema stavcima 4.1 i 4.2 uvijek se vode posebno!)
* S "iznutra" smatra se strana naleta pri ostakljenju, a s "vani" smatra se strana pada ostakljenja
IZO: Izolacijsko staklo
MSP: Meuprostor, najmanje 12 mm
SPG: Zrcalno staklo (Float-staklo)
ESG: Kaljeno staklo od zrcalnog stakla
PVB: Polivinil-butiral folija
272
6
.
9
.
3
6.3.3 Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 3, ostakljenja kategorije C1 uvrenih
tokasto, putem otvora
Vijcima i obostranim okruglim podlokama za prianjanje u podruju uglova sta-
kla privrene pravokutne ispune ograda (maks. visina: 1,0 m) u unutranjosti
objekata (nikakva projektirana statika poprena optereenja) od VSG stakla.
Vijci i podloke, odnosno matice za prianjanje su od elika. Udaljenost rubova
otvora u staklu od ruba stakla mora iznositi od 80 do 250 mm. Ostakljenja mo-
raju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za privrivanje, biti oslablje-
na nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Podloke za privrivanje moraju
prekrivati otvor u staklu za najmanje 10 mm. Direktan kontakt izmeu podlo-
aka za privrenje, uvrenjem i staklom mora se sprijeiti odgovarajuim
meuslojevima. Svaki dra stakla mora biti izraen za statiko optereenje od
najmanje 2,8 kN. Treba se pridravati podataka za sigurnosna lijepljena stakla
VSG navedena u tablici 3. Doputena odstupanja od pravokutnog oblika dana
su u prilogu D. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakvu povrinsku obradu
koja bi mogla izazvati smanjenje vrstoe (npr. emajliranje).
6.3.4 Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 4 za ograde kategorije B
Za VSG stakla, rukohvate i konstrukciju na uvrenju stakala moraju se izvesti
statiki dokazi predvieni u stavku 5.5. Shematski prikaz u prilogu B pokazuje te
osnovne konstrukcijske podatke uzete u obzir za primjenu u tablici 4. Ostakljenja
moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za privrivanje, biti osla-
bljena nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Treba se pridravati podataka za si-
gurnosna lijepljena stakla VSG navedena u tablici 4 Pojedina stakla u VSG ne smiju
imati nikakve povrinske obrade koje bi mogle izazvati manju vrstou stakla (npr.
emajliranje). Doputena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D.
Tablica 4: Podaci za lijepljena sigurnosna stakla VSG za kategoriju B
irina [mm] Visina [mm]
Sastav stakla [mm]
Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno
4 5 6 7 8
500 2000 900 1100 ( 10 ESG/ 1,52 PVB/ 10 ESG)
500 2000 900 1100 ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG)
Tablica 3: Podaci za ispune ograda od VSG stakla uvrena tokasto, putem otvora
Udaljenost izmeu uvrenja * u mm
Promjer okrugle podloke
u mm
Sastav stakla u mm
Minimalno Maksimalno
500 1200 50 ( 6 ESG/ 1,52 PVB/ 6 ESG )
500 1600 70 ( 8 ESG/ 1,52 PVB/ 8 ESG )
500 1600 70 ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG )
* mjerodavna udaljenost izmeu tokastih draa
273
6
.
9
.
3
6.4 Dokaz o sigurnosti od udarca pomou tablica napona
6.4.1 Za linijski uvrena pravokutna jednostruka ostakljenja, optereena udarnim opte-
reenjima prema stavku 6.2.2 u prilogu C, u tabelarnom su obliku dana maksimalna
optereenja savijanja i vlaka za visinu sputanja njihala od 450 mm odreena raun-
skim ispitivanjima. Vrijednosti napona, koje nastupaju pri visini sputanja njihajnog
tijela od 900 mm dobivaju se mnoenjem vrijednosti u tablici s faktorom 1,4.
Napomena: Na osnovi debljine stakla odreene prema tablicama u prilogu C mogu odstu-
pati od tablice 2 koja sadri podatke dobivene na osnovi iskustava iz ispitivanja. Upute o
literaturi za primijenjene raunske postupke dane su u informativnom prilogu E.
6.4.2 Opi konstrukcijski podaci i ogranienja:
- Sva ostakljenja moraju odgovarati osnovnim podacima iz ovog pravilnika.
- Ostakljenja moraju biti uvrena linijski, u smislu TRLV
- Konstrukcije ostakljenja moraju odgovarati podacima u stavcima 6.3.1 i 6.3.2.
- PVB-folija sigurnosnog lijepljenog stakla VSG mora biti debljine najmanje 0,76
mm.
- Izolacijska ostakljenja kategorije A u osnovi su izraena kao VSG/ VSG, ESG/
VSG ili VSG/ ESG (uvijek iznutra/izvana).
- Te najmanje mjere stakla, dane u tablicama C1 i C2 (prilog C) ne smiju biti ma-
nje, a najvee mjere stakla ne smiju biti vee.
- Vrijednosti u tablicama ne smiju se prenositi na druge naine uvrenja.
6.4.3 Izvoenje dokaza
Treba dokazati da se nee prekoraiti dane doputene vrijednosti maksimalnog
napona savijanja i vlaka u staklu, odreene pomou tablica u prilogu C i stavku
6.4.4. Pri tome treba uzeti u obzir sljedee uvjete:
- Ovisno o kategoriji ostakljenja, vrijede visine sputanja njihala, dane u stavku
6.2.2.
- Primjena tablice C2 (dvostrano uvrenje) ograniena je na ostakljenja kate-
gorija C1 i C2.
- Izolacijska ostakljenja moraju biti uvrena sa svih strana.
- Stakla uvrena sa svih strana s omjerom stranica veim od 3:1, tretiraju se
kao dvostrano uvrena.
- Strana napada izolacijskog ostakljenja optereuje se punom projektiranom visinom
sputanja njihala, ne uzimajui u obzir utjecaj vanjskog stakla. Vanjsko staklo u izo-
lacijskom ostakljenju u pravilu se ispituje visinom sputanja njihala od 450 mm.
- Razlika tlaka izmeu zatvorenog volumena plina i okolnog zraka izazvana tem-
peraturnim i atmosferskim kolebanjem, kao i promjene visine izmeu mjesta
izrade i mjesta ugradnje u skladu s TRLV (stavak 4.2) kod dokaza o naponima
ne treba se uzimati u obzir.
- Meuvrijednosti u tablici prema prilogu C mogu se linearno interpolirati.
274
6
.
9
.
3
6.4.4 Doputeni naponi
Pri udarnim optereenjima za float staklo (SPG), djelomino kaljeno staklo (TVG) i
kaljeno sigurnosno staklo (ESG), ne smiju se prekoraiti sljedei naponi savijanja:
- SPG: 80 N/mm
2
- TVG: 120 N/mm
2
- ESG: 170 N/mm
2
.
Napomena: Ovdje navedeni "doputeni naponi" vrijede samo za kratkoroni utjecaj udar-
ca njihala prema stavku 6.2 ovog pravilnika.
Prilog A
Relevantne povrine mjesta udara
Mjesta udara ispitivanja njihanja ograniavaju se prema opisu u nastavku. Pri tome
treba uzeti u obzir da pri ispitivanju njihalom u podruju ruba relevantnih povrina, te-
ite udarnog tijela mora leati na graninoj liniji. Ako se donji rub ostakljenja ne nalazi
na visini tla, i dalje su mjerodavne udaljenosti od tla.
1. Udaljenost do uvrenja (linijska ili tokasta): 250 mm
2. Udaljenost od tla: 500 mm
3. Udaljenost od tla (kategorija A): 1500 mm
Viina
nosilca
Steklo 1 Steklo 2
Viina
nosilca
Viina
nosilca
Primjer kategorija A
Primjer kategorija C1
Primjer kategorija B
Primjer kategorija C2 Primjer kat. C3
Sve mjere u mm
275
6
.
9
.
3
Prilog B
Konstrukcijski podaci na osnovi ispitivanja doputenih ograda, kategorija B
Konstrukcijske znaajke rukohvata:
Nosivi U-profil s bilo kakvim nenosivim nastavkom ili
nosivi metalni rukohvat s integriranim U-profilom
Sprjeavanje kontakta izmeu stakla i metala pomou
tlano vrstih elastomernih traka umetnutih u U-profil
(udaljenost pribl. 200 do 300 mm)
Veza rukohvata sa staklima pomou ispune praznog
prostora koji je ostao u U-profilu i to brtvenim materi-
jalom prema DIN 18 545-2, skupina E
Dubina uvrenja stakla u U-profil 15 mm
Konstrukcijske znaajke uvrenja:
Visina uvrenja 100 mm
Lim rukohvata od elika (debljina 12 mm)
Udaljenost izmeu vijaka 300 mm
Podloka na donjem rubu stakla
Tuljac od umjetne mase oko vijaka
Otvori u staklu centralno na lim rukohvata (25 mm d
35 mm);
U uzdunom smjeru neprekinuti meuslojevi od tlano
vrstog elastomera
Uvrenje stakala moe se izvesti i preko dovoljno
krutih drugih privrsnih konstrukcija
Shematski prikaz,
nije u mjerilu
276
6
.
9
.
3
Prilog C
Vrijednosti napona za pojednostavljeno raunsko dokazivanje sigurnosti udara prema
stavku 6.4
Napomena: Ostakljenje prema tablicama C1 i C2 moe se ugraditi vertikalno ili horizontalno. Na-
poni pri visini sputanja njihala od 900 mm odreuju se mnoenjem vrijednosti iz tablica s fakto-
rom 1,4.
Tablica C 2: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm
2
pri visini sputanja njihala od 450 mm pri dvostranom
uvrenju
L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5
L2 u m 1,0 2,0 1,0 2,0
D
e
b
l
j
i
n
a

s
t
a
k
l
a

t

u

m
m
6 240 223 226 195
8 192 183 167 157
10 159 155 129 126
12 136 134 110 105
14 107 105 99 94
15 96 94 94 89
16 87 85 89 85
20 62 60 75 71
22 52 50 65 61
24 44 43 58 54
27 36 34 49 45
30 26 28 43 39
38 19 19 31 28
L1: Duina slobodnog ruba
L2: Duina uvrenog ruba
t: Debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala)
Tablica C 1: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm2 pri visini sputanja njihala od 450 mm pri linijskom
uvrenju sa svih strana
L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5 1,5 2,0 2,0 2,0
L2 u m 1,0 2,0 1,0 2,0 3,0 2,0 3,0 4,0
D
e
b
l
j
i
n
a

s
t
a
k
l
a

t

u

m
m
6 184 188 197 193 194 192 193 192
8 154 159 163 157 158 151 152 151
10 133 141 140 134 135 129 129 132
12 95 106 104 95 97 93 93 95
14 81 93 91 84 85 82 82 84
15 74 86 84 81 82 76 76 77
16 67 79 76 77 79 70 69 71
20 37 45 44 50 52 48 46 47
22 33 40 39 45 48 44 44 44
24 29 36 35 40 43 40 40 41
27 23 28 28 32 35 33 34 35
30 17 21 20 24 26 25 27 28
L1, L2 Bona duina ostakljenja
t debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala)
277
6
.
9
.
3
Prilog D
Doputena odstupanja od pravokutnog oblika pri ostakljenjima doputenim na osnovi
udarnih ispitivanja
Sigurnost udara navedenih pravokutnih ostakljenja u tablici 2, tablici 3, tablici 4 i pri-
logu C vrijedi kao odgovarajua. To se moe odnositi i na kategorije B, C1 i C2 i onda
kada su pravokutna ostakljenja, koja su na osnovi udarnih ispitivanja doputena, tran-
sformirana u oblik paralelograma tako da se ouvaju potporni odnosi predstavljenih
podataka u nastavku. Dokaz o nosivosti statikim optereenjem zbog te se olakice
ne mijenja.
Kategorija C1 Kategorija C2
Kategorija B
Raspon l
V
i
s
i
n
a

h
V
i
s
i
n
a

h
U
v
r
e
n
i

r
u
b
U
v
r
e
n
i

r
u
b
U
v
r
e
n
i

r
u
b
V
i
s
i
n
a

h
V
i
s
i
n
a

h
R
a
s
p
o
n

l
278
6
.
9
.
3
Prilog E (informativno)
Upute za odreivanje vrijednosti napona u prilogu C
Pomou sredstava moderne tehnike raunanja mogu se simulirati i kompleksni dina-
miki postupci. U svrhu istraivanja [1], [2] pokazano je da su izmjereni signali udara
(rastezanja, akceleracije) u vrlo dobroj suglasnosti s tranzitnim nelinearnim izraunima
po metodi konanih elemenata. Ti podaci, dobiveni iz istraivanja, upotrijebljeni su
za razvoj jednostavnih tablica za dimenzioniranje. Podruje primjene tih tablica je, u
okviru ovog tehnikog pravilnika, ogranieno na podruje iskustva, koje je osigurano
ispitivanjima.
U naelu se mogu ispitivati svi potporni i dimenzijski odnosi pomou numerikih simu-
lacija. Te analize, koje postavljaju velike zahtjeve na primijenjene programske sustave
i na stupanj obrazovanja korisnika, pruaju dragocjene spoznaje posebno za naelne
studije izvedivosti, optimiziranje konstrukcija ili planiranje ispitivanja. Detaljnije upute
o postupcima i kalibriranju modela za raunanje vidljivi su iz [1] i [2].
Literatura
[1] Deutsches Institut fr Bautechnik (Hrsg.) / Njemaki institut za graevinsku tehniku
Wrner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Abschlussbericht zur experimentellen und rechne-
rischen Bestimmung der dynamischen Belastung von Verglasungen durch weichen Sto; TU
Darmstadt/ Deutsches Institut fr Bautechnik, 2000.*
Wrner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Zavrno izvje uz eksperimentalne i raunske odredbe
dinamikog optereenja ostakljenja pod mekim udarom; TU Darmstadt/ Njemaki institut za
graevinsku tehniku, 2000*
[2] Deutsches Institut fr Bautechnik (Hrsg.) / Njemaki institut za graevinsku tehniku
Vlkel, G.E.; Rck, R. (Autoren): Untersuchung von vierseitig linienfrmig gelagerten Scheiben
bei Stobelastung; FMPA Baden-Wrttemberg/ Deutsches Institut fr Bautechnik, 1999.*
Vlkel, G.E.; Rck, R. (Autoren): Istraivanja etverostrano linijsko uvrenih stakala pri opte-
reenju od udara;
FMPA Baden-Wrttemberg/ Njemaki institut za graevinsku tehniku, 1999*
* Izvor:
Fraunhofer-Informationszentrum Raum und Bau, Postfach 80 04 69, 70504 Stuttgart,
Tel.0711/9702524
Fraunhofer informacijski centar prostor i gradnja, Postfach 80 04 69, 70504 Stuttgart,
Tel.0711/9702524
279
6
.
9
.
3
Od kolovoza 2006. na raspolaganju je
konana verzija "Tehnikog pravilni-
ka za izraunavanje i izvedbu tokasto
uvrenih ostakljenja" TRPV (Technis-
chen Regeln fr die Bemessung und die
Ausfhrung punktfrmig gelagerter Ver-
glasungen TRPV). Pravilnik regulira do-
puteno podruje primjene, doputene
vrste stakala, uvjete upotrebe, utjecaje,
kao i dokaze razine zatite i upotreblji-
vost.
Uz potivanje pravilnika, pri planiranju i
izvedbi nije potrebno dokazivati svaki po-
jedinani sluaj.
6.9.4 Tokasto uvrena ostakljenja - TRPV
Tehniki pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu tokasto
uvrenih ostakljenja (TRPV)
Zavrno izdanje, kolovoz 2006.
1 Podruje primjene
1.1 Tehniki pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu tokasto uvrenih vertikalnih i
nadglavnih ostakljenja navedenih u nastavku odnosi se iskljuivo na aspekte stabil-
nosti i prikladnosti za upotrebu. Vertikalnim ostakljenjima, u smislu ovog tehnikog
pravilnika, smatraju se sva ostakljenja maksimalnog nagiba 10 prema okomici (vidi
i toku 5). Nadglavnim ostakljenjima, u smislu ovog tehnikog pravilnika, smatraju
se sva ostakljenja s nagibom veim od 10 prema okomici (vidi i toku 6).
1.2 Graevinski zakonski zahtjevi vezani za protupoarnu zatitu, zatitu od buke
i toplinsku zatitu, kao i zahtjevi drugih mjesta ostaju izuzeti iz ovog pravilnika.
Pravilnik se takoer ne odnosi na pravila prema DIN 18516-4:1990-02
1
.
1.3 Ovaj tehniki pravilnik vrijedi samo za konstrukcije ostakljenja pri kojima su sva
stakla uvrena iskljuivo pomou mehanikog draa posebnog oblika.
1.4 Za ostakljenja, koja tite od pada u dubinu, za ostakljenja za hodanje i za uvjetna
ostakljenja za hodanje, odnosno djelomina ostakljenja za hodanje (npr. u svr-
hu ienja), moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi.
1.5 Stakla se smiju rasporeivati samo pojedinano. Pojedinano u ovom sluaju
znai da svako staklo ima planirana optereenja prema vlastitoj teini, tempe-
raturnim optereenjima i poprenim optereenjima koja na njega djeluju (npr.:
vjetar, snijeg). Podkonstrukcija mora biti dovoljno kruta sama po sebi.
1
DIN 18516-4:1990-02 Obloga vanjskog zida, ventilacija straga; kaljeno sigurnosno staklo; zahtjevi, dimenzioniranje,
kontrola
280
6
.
9
.
4
1.6 Drai, koji dre rub ostakljenja u obliku slova U, u nastavku e se oznaavati
kao rubni drai (slika 4). Dra s dvije krune matice, koje su meusobno po-
vezane svornjakom, koji ide kroz preteno cilindrini otvor, opisuje se kao dra
s krunim maticama (slika 3). Drai s krunim maticama, koji se ne mogu pred-
staviti nadziranim poznatim tehnikim graevinskim odredbama (npr.: dra s
krunim maticama s kuglastim ili elastomernim zglobovima), trebaju opu gra-
evinsko-inspekcijsku dozvolu ili europsku tehniku dozvolu.
1.7 Gornji rub ostakljenja moe leati maksimalno 20 m iznad terena. Maksimalne
dimenzije stakala su 2500 mm x 3000 mm.
2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti:
a) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) prema popisu graevinskih pravila A (BRL
A), dio 1, red. br. 11.8 od ESG prema BRL A, dio 1, red. br. 11.8 od ESG-H
prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.2.
b) VSG od djelomino kaljenog stakla (TVG) prema opim graevinsko-inspek-
cijskim dozvolama
c) Izolacijsko ostakljenje uvreno pomou rubnog draa prema BRL A, dio
1, red. br. 11.5.2, 11.6 i 11.7 s najmanje jednim staklom od VSG prema a) ili b).
Drugo staklo mora biti od VSG prema a) ili b) ili od ESG-H prema BRL A, dio 1,
red. br. 11.4.2.
Pri upotrebi staklenih graevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklaenim
normama, moraju se uzeti u obzir eventualno dane odreene aktualne nadzor-
ne odredbe iz popisa graevinskih odredaba i popisa graevinskih pravila.
Povrine otvora moraju biti glatke i bez ljebova. Pomak rubova, kao posljedica
dvostranog buenja, ne smije biti vei od 0,5 mm. Rubovi otvora moraju se ski-
nuti pod kutom od 45 od 0,5 do 1,0 mm (kratka duina kraka) i to s obje strane
stakla.
2.2 Debljine stakala u sigurnosnom lijepljenom staklu VSG mogu meusobno od-
stupati najvie za faktor 1,5. Uz to, nazivna debljina folije, koja je koritena za
proizvodnju VSG stakla od polivinil-butirala (PVB), mora iznositi najmanje 0,76
mm.
2.3 Svi upotrijebljeni materijali moraju biti, polazei od strune brige i odravanja,
trajno postojani na UV zraenje, vodu, sredstva za ienje i temperaturne pro-
mjene od -25 C do +100 C. Elastini meuslojevi (crni EPDM = etilen-propi-
len-dien-kopolimer, silikon), a tuljci (POM = polioksimetilen, PA 6 = poliamid)
moraju biti kompatibilni sa svim materijalima s kojima dolaze u kontakt. Njihova
sposobnost apsorbiranja vlage mora biti ispod 1 %. vrstoa Shore-A elasti-
nih meuslojeva prema DIN 53505 mora biti izmeu 60 i 80.
281
6
.
9
.
4
2.4 Tokasti dra mora biti od nehrajueg elika i mora odgovarati opoj grae-
vinsko- inspekcijskoj dozvoli (vidi Z-30.3-6) i biti odgovarajue klase otpornosti
od korozije, najmanje klase II.
3 Opi zahtjevi
3.1 Konstrukcije ostakljenja oblikuju se tako da se stakla, uz potivanje graevin-
skih praktinih tolerancija, mogu bez problema montirati te da pri ugradbenim
uvjetima (utjecaj teine, temperatura, pomaci nosive konstrukcije) ne dolazi do
kontakta izmeu vie stakala ili s drugim vrstim graevinskim dijelovima.
3.2 Svako pojedino staklo, pomou elastinih meuslojeva, u odnosu na stavak 2.3,
privruje se na dovoljno krutu, nosivu potpornu konstrukciju koja odgovara teh-
nikim graevinskim odredbama tako da je po obliku uvrena u svim smjerovi-
ma.
3.3 Sva upotrijebljena stakla moraju biti ravna, prije i nakon ugradnje.
3.4 Slobodni rub stakla moe strati maksimalno 300 mm iz povrine koja se ra-
sprostire unutar draa za staklo (skica slika 1).
3.5 Savijanje ostakljenja je ogranieno potivanjem zahtjeva navedenih u toki 4,
na 1/100 odnosne potporne udaljenosti.
Slika 1: Skica usijedanja stakla
Primjer 1
80 mm i 2. 300mm
Vidi i stavak
3.6
80 mm i 300mm

8
0

m
m

i

3
0
0
m
m
Legenda
Ogranienje unutarnje povrine
Rub stakla
Staklena ploa
Rubni dra
Linijski leaj
Tokasti dra u izbuenom otvoru
80 mm i
2. 300mm
80 mm i
300mm

8
0

m
m

i
3
0
0
m
m
80 mm i
300mm
80 mm i 300mm
Primjer 2
282
6
.
9
.
4
3.6 Otvori se smjetaju tako da se za-
dri irina stakla najmanje 80 mm
do slobodnog ruba, a i do susjed-
nih otvora. Nadalje, ta udaljenost u
podruju kuta stakla do ruba stakla
mora iznositi najmanje 80 mm i do
sljedeeg ruba najmanje 100 mm
(slika 2).
3.7 Kruni dra mora imati krune matice obostrano okruglog oblika, najmanjeg
promjera 50 mm. Pomou odgovarajuih konstruktivnih mjera (npr.: odabir pri-
kladnih promjera tuljaca) mora se trajno osigurati dubina uvrenja stakla naj-
manje 12 mm (slika 3). Debljina stijene tuljca mora iznositi najmanje 3 mm.
3.8 Svako, iskljuivo tokasto uvreno,
VSG staklo mora se uvrstiti s najma-
nje tri tokasta draa. Najvei uklju-
eni kut izmeu tri tokasta draa ra-
irenog trokuta ne smije premaivati
120 stupnjeva (slika 5).
3.9 Za privrenje ostakljenja slue na-
vojni spojevi koji se osiguravaju odgo-
varajuim mjerama od odvijanja.
Slika 5: Skica definicije kuta tokasto uvr-
enih VSG stakala
Slika 2: Udaljenosti do ruba otvora
80 mm i
300mm
80 mm
Rub stekla
Rub izbuenog
otvora krunog
draa

1
0
0

m
m

i
3
0
0
m
m
Slika 3: Skica presjeka krunog draa
Lijepljeno
sigurnosno staklo
Krune matice
50 mm
Krune matice
Tuljac Elastomer
Dubina uvrenja
stakla min. 12 mm
Slika 4: Skica presjeka rubnog draa
Lijepljeno
sigurnosno staklo
Elastomer
Dubina uvrenja
stakla min. 25 mm
283
6
.
9
.
4
4 Optereenja, dokaz o stabilnosti i dokaz o prikladnosti za upotrebu
4.1 Stabilnost i prikladnost za upotrebu ovdje reguliranih konstrukcija ostakljenja do-
kazivi su izraunom. Koritena optereenja vidljiva su iz tehnikih graevinskih
odredaba.
4.2 Pri raunskom odreivanju za dimenzioniranje odgovarajuih optereenja osta-
kljenja i draa za staklo moraju se uzeti u obzir svi vani utjecaji (npr.: koncentra-
cija napona po rubovima otvora, ekscentrinosti, pomaci podkonstrukcije, vr-
stoa pojedinih meuslojeva podloci i tuljaca, granina temperatura od -20 C
do +80 C itd.). Odabrani statiki model i postupak izraunavanja (npr.: metoda
konanih elemenata) mora obuhvaati optereenja koja nastupaju tako da budu
sigurna. Svi nedovoljno osigurani uvjeti izrauna pokrivaju se pomou inenjer-
skog promatranja graninog primjera (npr.: upotreba fiksnih umjesto pominih
uvrenja). 2
4.3 Pri dokazivanju ne smije se koristiti nikakav pozitivno djelujui spoj lijepljenja izme-
u pojedinih stakala VSG-a od. rubni spoj izolacijskih ostakljenja. U svim sluaje-
vima u kojima se uinak spoja moe pokazati kao negativan za rezultate mjerenja
(npr.: pri izolacijskim ostakljenjima s klimatskim optereenjem), dodatno se istra-
uje granini sluaj spoja lijepljenja.
4.4 Pri dokazima o stabilnosti i prikladnosti za upotrebu izolacijskih ostakljenja s rub-
nim draem dodatno treba uzeti u obzir i razlike u tlaku (ukratko: klimatska opte-
reenja) izmeu volumena plina koji je u meuprostoru izmeu stakala i okolne
atmosfere. Temperaturne promjene, promjene geodetskog visinskog poloaja
izmeu mjesta izrade i ugradnje te atmosferska kolebanja talak mogu se uzeti iz
"Tehnikog pravilnika za upotrebu linijski uvrenih ostakljenja" (TRVL).
4.5 Maksimalni doputeni napon na savijanje i vlak za koritene vrste stakala uzimaju
se iz TRLV i u sluaju VSG-a od TVG-a i iz odgovarajue ope graevinsko-in-
spekcijske dozvole.
4.6 Dovoljna nosivost draa za staklo mora biti raunsko dokaziva s obzirom na teh-
nike propise o gradnji, opu graevinsko-inspekcijsku ili europsku tehniku do-
zvolu.
2
Vidi i dopune uputa u DIBt odredbama, 6/2004: "Dimenzioniranje tokasto uvrenih ostakljenja s verificiranim mode-
lima konanih elemenata"
284
6
.
9
.
4
5 Dodatni zahtjevi za vertikalna ostakljenja
5.1 Dubina uvrenja stakla u rubne drae mora iznositi najmanje 25 mm. Pri-
hvatna povrina stakla mora, na svakom drau i sa svake strane, biti najmanje
1000 mm
2
.
5.2 Dozvoljena je upotreba kombinacija linijskog uvrenja prema TRLV i to-
kastog uvrenja. Pri tome su doputena odstupanja od odredbe 3.8 i dva
tokasta draa mogu se zamijeniti jednim linijskim uvrenjem. Nadalje je
doputena i, osim izolacijskih ostakljenja, izrada otvora na ostakljenju za privr-
ivanje pokrivnih letvica.
6 Dodatni zahtjevi za nadglavna ostakljenja
6.1 Za jednostruka ostakljenja koristi se VSG od TVG-a od stakala jednake debljine
(najmanje 2x6 mm) i PVB-folije na-
zivne debljine najmanje 1,52 mm.
6.2 Unutarnja povrina koja je ogra-
niena tokastim draima (slika
6) ne smije biti oslabljena drugim
otvorima, otvorima ili izrezima, ve
samo otvorima za tokaste drae
koji lee iznutra.
6.3 Moraju se upotrijebiti drai s kru-
nim maticama u skladu sa stavkom
3 (slika 3).
6.4 Maksimalni doputeni razmak izmeu podupiraa, s dokazivom mogunou
ostatka nosivosti pri ravnomjerno rasporeenoj teini snijega do 1,0 kN/m
2
: vidi
tablicu 1.
Napomena: Ova tablica ni u kom sluaju ne zamjenjuje potrebne statike dokaze.
Tablica 1: Strukture stakala s dokazanom sposobnou preostale nosivosti pri pravokutnom potpornom rasteru.
Promjer krune matice
u mm
Minimalna debljina stakla
TVG u mm
Udaljenost izmeu
potpora u mm u smjeru 1
Udaljenost izmeu
potpora u mm u smjeru 2
70 2 x 6 900 750
60 2 x 8 950 750
70 2 x 8 1100 750
60 2 x 10 1000 900
70 2 x 10 1400 1000
Kod stakala koji odstupaju od pravokutnog oblika, pri pozivanju na tablicu 1 mjerodavan je ocrtani
pravokutnik.
Slika 6: Unutarnje podruje tokasto uvrenog
nadglavnog ostakljenja
Ogranienje za
unutarnje podruje
Kruni
dra

8
0

m
m

i

3
0
0
m
m

8
0

m
m
285
6
.
9
.
4
Pojam sigurnosnog stakla obuhvaa iro-
ku paletu proizvoda koji se zbog radi vee
preglednosti dijele u dvije skupine:
Stakla (ostakljenja) za aktivnu sigur-
nost. U ovu skupinu spadaju stakla za
zatitu od poara, provale, pucnjeva iz
oruja i opasnih zraenja, stakla za ho-
danje ...
Stakla (ostakljenja) za pasivnu sigur-
nost. To su ostakljenja onih dijelova
zgrada u kojima bi komadi stakla pri
lomu mogli ozlijediti ljude i gdje bi pri
lomu stakla postojala opasnost od
pada u dubinu.
Njemaki standard DIN 58 125 odreuje
da su sigurnosna stakla samo ona koja se
pri lomu zbog prekoraenja udarne vr-
stoe ili vrstoe na savijanje na raspa-
daju na otre djelie.
Standard EN 12 600 odreuje uvjete is-
pitivanja udarne vrstoe stakla pomou
njihala. Staklo, koje se nakon udarca te-
reta, sputenog s odreene visine, raz-
bija na male, neopasne djelie ili se slo-
mljeni djelii ne odvajaju od podloge, ne
predstavlja potencijalnu opasnost za lju-
de. S obzirom na oblik slomljenih djelia,
standard odreuje tri tipa stakla:
Tip A: staklo se lomi u vie dijelova,
meu njima ima i komada vee povri-
ne. Svi komadi imaju otre rubove (pri-
mjerice float staklo).
Tip B: staklo se lomi na vie komada
koji ostaju meusobno povezani (pri-
mjerice lijepljeno staklo - VSG)
Tip C: staklo se razbija na mnogo, rela-
tivno neopasnih, djelia (kaljeno staklo
- ESG).
Iz opisa se vidi da kriterije za sigurnosno
staklo ispunjava samo kaljeno i lijepljeno
staklo te staklene opeke. Sigurnosno sta-
klo moe biti i obino staklo, ako je pre-
svueno odgovarajuom folijom.
Inae se za ostakljivanje mogu koristiti
sljedee vrste stakala:
Float staklo (EN 572-2) i ornamentno sta-
klo (EN 572-5)
Oba stakla zbog niske vrstoe na savi-
janje loe podnose horizontalna opte-
reenja i zato nisu prikladni za upotrebu
tamo gdje se zahtijeva vea prometna
sigurnost.
iano (polirano) staklo (EN 572-3)
To je bezbojno ili obojano liveno staklo
u koje se tijekom postupka proizvodnje
umee tokasto lemljena iana mre-
a. iano staklo nakon loma djelomi-
no moe zadrati staklene djelie, ali
je usprkos tome zbog streih komada
opasnost od ozljeda relativno velika. To
staklo ima malu udarnu vrstou, zato
poputa pri veim optereenjima (nalet
ovjeka). iano staklo moe prijevreme-
no popustiti i zbog korozije kao posljedice
razliitih koeficijenata rastezanja stakla
i ianog pletiva. Zbog nabrojanih zna-
ajki iano staklo ne uvrtava se meu
sigurnosna stakla. Njegova upotreba na
komunikacijskim putovima doputena je
tek iznad visine od 200 cm. iano staklo
pod odreenim uvjetima moemo koristi-
ti i za nadglavna ostakljenja i kao ispunu
za ograde (vidi Katalog sigurnosnih osta-
kljenja).
6.9.5 Staklo i sigurnost
286
6
.
9
.
5
S obzirom na razliite stupnjeve opasnosti,
ostakljenja se mogu podijeliti u tri klase:
1. Ako je pri lomu stakla vjerojatnost ozlje-
da minimalna, ocjenjuje se da je ugro-
enost mala.
2. Ako komadi slomljenog stakla mogu
izazvati tjelesne ozljede, govori se o
poveanoj opasnosti.
3. U sluajevima kada postoji opasnost
od pada kroz slomljeno staklo, ocjenju-
je se da je ugroenost velika.
Za ostakljenja s minimalnim stupnjem
opasnosti moe se koristiti obino (zrcal-
no ili ornamentno) i iano staklo.
Pri ostakljenjima iz druge ili tree kla-
se moraju se koristiti sigurnosna stakla.
Meu ostakljenjima iz prve i druge klase,
usprkos prividno jasnom razgranienju,
nema otre granice, zato se, uz posebne
mjere u mnogim sluajevima kada bi se
inae morala ugraditi sigurnosna stakla,
mogu iskoristiti obina stakla.
Najee mjere, kojima se uinkovito
spreava neposredni dodir sa staklom:
najmanje 20 cm ispred stakla postavlja
se ograda visine najmanje 1 m;
polica iznad parapeta ispod prozora
duboka je najmanje 20 cm i postavljena
na visini najmanje 80 cm;
ispred stakla je zatitna mrea;
pristup staklu s unutarnje strane one-
moguavaju posude za cvijee;
pristup s vanjske strane je otean jer je
ostakljenje postavljeno iza prepreke od
grmlja ili niskog raslinja.
Kaljeno staklo (EN 12150) i djelomino
kaljeno staklo (EN 1863) opisano je u po-
glavljima 5.7 i 5.8.
Iako djelomino kaljeno staklo zbog ka-
rakteristika uvrtavamo u obino i kaljeno
staklo, ono jo uvijek ima premalu udarnu
vrstou pa se meu sigurnosna stakla
uvrtava samo u sluajevima kada dva
takva stakla ine lijepljeno (VSG) staklo.
Jednostruko djelomino kaljeno stakla
ne smije se koristiti za nadglavna, odno-
sno prometno ugroena ostakljenja.
Lijepljeno staklo (EN 14449) opisano je u
poglavlju 5.9.
Na ovom mjestu treba naglasiti da je li-
jepljeno staklo sastavljeno od (u pravilu)
dva stakla koja mogu biti razliite debljine
(koeficijent 1,5), a samo VSG-stakla za
nadglavna ostakljenja moraju imati sime-
trinu strukturu.
Stakla s folijom standardne debljine 0,38
mm mogu se koristiti (ne uvijek) samo
za vertikalna ostakljenja. Pri nadglavnim
ostakljenjima (krovovima) obvezna je
upotreba stakala s dvostrukom folijom
debljine 0,76 mm.
Staklene opeke su uplja tijela, sastav-
ljena od dva ili vie elemenata dobivena
stiskanjem staklene slitine. Rubovi ele-
menata tijesno su povezani (zataljeni),
zato je tijelo hermetiki zatvoreno. Opeke
su otporne i na udarce lopte, a mogu se
koristiti i kao protupoarna zatita.
287
6
.
9
.
5
Sportske dvorane, dvorane za tjelovjebu,
igre i vienamjenske dvorane DIN 18032-1
Stijene u sredinjim prostorima moraju
biti izraene od stakla koje je otporno na
udarac lopte. Za stakla dimenzija do 2000
x 4000 mm prikladno je kaljeno staklo de-
bljine 8 i 10 mm. Ako je staklo postavljeno
samo kao dekorativna obloga, dopute-
ne su fuge irine 8 mm.
Staklo za zatitu od udarca lopte DIN
18032-3
Staklo mora biti otporno na udarce ruko-
metne lopte teine 425 g koja leti brzinom
od 60 km/h ili na udarce hokejske ploice
teine 156 g. Staklo, koje nema atest ve-
zan za otpornost na udarce hokejske plo-
ice, prema tom kriteriju vrijedi samo kao
uvjetno sigurno. Staklo, koje je otporno
na udarce lopte (i hokejske ploice), ne
predstavlja nuno i odgovarajue rjee-
nje za prometnu sigurnost.
Sportske dvorane; prostori za squash DIN
18038
Prikladno je samo kaljeno staklo debljine
12 mm.
Posebno pri planiranju ostakljenja prosto-
ra u kojima se kreu preteno mladi, osim
odredaba iz gore navedenih smjernica
treba potivati jo neke dodatne upute.
Upute za kole:
Ostakljenja koja seu do poda moraju
biti izraena od sigurnosnog stakla naj-
manje do visine 2 m.
Obino float staklo moe se koristiti:
- kada je pristup staklu otean ogra-
dom visine najmanje 1 m, koja je po-
stavljena 20 cm ispred stakla;
- kada je pristup staklu otean para-
petom koji je ispod prozora visine
najmanje 80 cm i dubine najmanje 20
cm (na primjer polica iznad radijato-
ra);
- pokraj ormara i vitrina u nastavnim
kabinetima;
- ako ostakljenje lei iza zelene zatitne
zone (primjerice iza gustog grmlja).
Staklena vrata i druge ostakljene povri-
ne, koje se nalaze uz prometne povrine,
moraju biti oznaene tako da su lako pre-
poznatljive.
To se moe postii:
postavljanjem preke
postavljanjem parapeta
vidljivim oznakama.
Otvori izmeu pojedinih stakala u ogra-
dama ne smiju biti ira od 12 cm, a udalje-
nost izmeu ograde i zatienim podru-
jem ne smije biti ira od 4 cm.
Ostakljivanje prostora za djecu i mlade
288
6
.
9
.
5
Saetak
V prethodnim poglavljima pokuali smo
dati presjek kroz mnoge standarde,
smjernice i pravilnike kojima se u Slove-
niji, a prvenstveno u Europi regulira pro-
blematika zatite ljudi u onim sluajevima
kada bi zbog direktnog dodira sa staklom
mogla biti ugroena njihova sigurnost.
U njima se nalaze odredbe o tome kako
treba odabrati odgovarajuu vrstu stakla,
kako se odreuje njegova debljina i nain
ugradnje. Meutim, ni u jednom doku-
mentu nije saeto navedeno koje staklo
treba odabrati za tono odreen gra-
evinski element i za konkretni stupanj
ugroenosti.
Zato smo mi u REFLEXU, uzimajui u ob-
zir tua i vlastita iskustva, sastavili katalog
sigurnosnih ostakljenja u kojemu se za
veinu moguih situacija navode podaci
o svim moguim izvedbama ostakljenja.
Katalog ima iskljuivo informativnu svrhu.
Pravilnost odabranog rjeenja potrebno
je u svakom pojedinom sluaju potraiti i
u odgovarajuim institucijama. U tablica-
ma u nastavku navedena su jednostruka
ostakljenja i ostakljenja izolacijskim sta-
klom.
Upute za bazene
Ostakljenja uz prometne povrine, koja
seu do poda, moraju biti izraena od si-
gurnosnog stakla najmanje do visine 2 m.
Ta odredba ne vrijedi ako je pristup staklu
onemoguen ogradom ili posudama za
cvijee.
Vrata s ostakljenim povrinama, moraju
biti prepoznatljivo oznaena, primjerice
obostranom prekom (rukom).
Upute za djeje vrtie:
Ostakljenja cijele stijene moraju biti ba-
rem do visine 2 m izraena od sigurno-
snog stakla.
Obino float staklo smije se koristiti u
sluajevima kada je pristup staklu ote-
an:
- ogradom barem 1 m visine koja je
postavljena 20 cm ispred stakla;
- parapetom ispod prozora koji je visi-
ne barem 80 cm i dubine barem 20
cm (primjerice polica iznad radijato-
ra).
Ostakljene povrine koje seu gotovo
do poda moraju biti posebno oznae-
ne.
Njihajna vrata nisu doputena.
Ograde, osim prozorskog parapeta,
moraju biti visoke barem 1 m.
Staklene stubine ograde moraju biti
projektirane i izraene tako da djeca
ne mogu pasti kroz njih, puzati po nji-
ma, sjediti na njima ili klizati po njima.
Otvori meu pojedinim staklima u ogra-
dama u jednom smjeru ne smiju biti iri
od 12 cm, a udaljenost izmeu stakla i
zatienim podrujem ne smije biti ira
od 4 cm.
289
6
.
9
.
5
Katalog sigurnosnih ostakljenja
Vertikalno ostakljenje bez zatite od pada u dubinu
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Prozori iznad parapeta
Izlozi Zbog nedoreenih pravilnika
preporuuje se minimalna debljina float
stakla od 10 mm, odnosno 12 mm VSG.
Ostakljenja do poda
3
Na primjer prozorska vrata.
Ograda zatiena od buke TRLV
Staklena vrata
Ventilirana fasada DIN 18516-4
Upotreba VSG stakla samo s opom
graevinskom dozvolom ili DPP.
Lijepljene staklene fasade iznutra ETAG 002 "Strukturna ostakljenja
(SSGS)"
izvana
Tokasto uvrene fasade ES U skladu s opom graevinskom
dozvolom ili DPP.
Upozorenje: po novom TRPV samo
VSG od ESG ili TVG!
IZO
1
Panja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo moe se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne povrine bez mogunosti
prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inae se mora upotrijebiti ESG-H!
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba potovati uvjete ugradnje.
3
Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost.
Horizontalna ostakljenja
1
Float ESG
2
TVG
Krovni prozori Samo stanovi i prostori sline
upotrebe (primjerice hotelske sobe
i uredi) svijetle povrine (unutarnja
mjera okvira) < 1,6 m
2
inae vidi
horizontalno ostakljenje.
Horizontalno ostakljenje gore TRLV
dolje Ostala stakla ako se odgovarajuim
mjerama sprijei padanje veih
komada stakla na komunikacijski put
(na primjer mrea otvora < 40 mm)
Nadstrenica Linijski uvreno prema TRLV.
Tokasto uvreno u skladu s
opom graevinskom dozvolom ili
DPP. Upozorenje: po novom TRPV
samo VSG od ESG ili TVG! Drai
privrsni elementi nisu doputeni.
Staklene lamele Linijski uvreno prema TRLV.
Tokasto uvreno u skladu s
opom graevinskom dozvolom ili
DPP. Upozorenje: po novom TRPV
samo VSG od ESG ili TVG! Drai
privrsni elementi nisu doputeni.
Stakla za hodanje TRLV
U skladu s SGD ili DPP; Gornje staklo
od ESG ili TVG; mora se osigurati
odgovarajua protukliznost.
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti. Posebno se moraju potovati uvjeti ugradnje.
290
6
.
9
.
5
Ostakljenja za zatitu od pada u dubinu
1
Float ESG
2
TVG
Ostakljenja po cijeloj visini
(kategorija A prema TRAV)
ES TRAV
IZO Vrijedi za stakla na strani naleta;
staklo suprotno od strane naleta
po elji;
Ako je VSG staklo sa suprotne strane
od naleta, ESG na strani naleta
Staklena ograda s nasaenom ruicom
(kategorija B prema TRAV)
TRAV
Ograda s linijski uvrenom staklenom
ispunom (kategorija C1 prema TRAV)
TRAV
Ako staklo nije etverostrano linijski
uvreno, mora se upotrijebiti VSG.
Slobodni rub mora biti zatien od
udaraca konstrukcijom ograde ili
susjednim staklom.
Ograda s tokasto uvrenom staklenom
ispunom (kategorija C1 prema TRAV)
TRAV
Nije potrebna zatita slobodnog ruba.
Ograda sa staklenom ispunom
uvrenom draima
(nije regulirano prema TRAV)
U skladu s SGD ili DPP.
Slobodni rub mora biti zatien od
udaraca konstrukcijom ograde ili
susjednim staklom.
ESG se moe upotrijebiti ako je to
doputeno prema SGD.
Ostakljenje ispod preke
(kategorija C2 prema TRAV)
ES TRAV
IZO Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo
suprotno od strane naleta po elji;
Ostakljenje cijele visine s
ruicom
(kategorija C3 prema TRAV)
ES Ruice na propisanoj visini.
IZO Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo
suprotno od strane naleta po elji;
Ako je VSG staklo sa suprotne strane
od naleta, ESG na strani naleta.
Dvostruka fasada znotraj Unutarnja fasada vez zatite od pada
u dubinu, preporuuje se usklaivanje
s inspekcijskim slubama.
zunaj Vanjska fasada preuzima zatitu od
pada u dubinu.
TRAV u skladu s kategorijom A ili C.
ahtovi za podizanje TRAV i EN 81.
"Francuski balkoni"
3
Graevinski element sa suprotne
strane naleta na ostakljenje potpuno
preuzima zatitu od pada u dubinu.
1
2
3
Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost.
Legenda
Oznaavanje polja Znaenje
Minimalno zahtijevana vrsta stakla
Preporuena vrsta stakla
Alternativna upotreba vrste stakla
Nedoputena vrsta stakla
ES = jednostruko staklo;
IZO = izolacijsko staklo;
SGD = opa graevinska dozvola;
DPP = dozvola za pojedine primjere
291
6
.
9
.
5
Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom
1
Float ESG
2
TVG
Uredi, stijene ili vrata od stakla Pravilnik o radnim mjestima
Ulazne dvorane/aule
kole Do visine 2 m sigurnosno staklo ili
dovoljna zatita koja spreava pristup
staklu.
Djeji vrtii Do visine 1,5 m sigurnosno staklo ili
staklu.
Bolnice/odjeli za njegu Za odreena podruja (na primjer
stubini prostori) i za posebnu
upotrebu (primjerice specijalni odjeli
za djecu).
Trgovaki pasai
Individualne trgovine Pravilnik o radnim mjestima ili
staklu.
Parkirne kue
Avtobusne stanice
Kupalita DIN 18361;
Do visine 2 m sigurnosno staklo ili
staklu.
Sportske dvorane DIN 18032-1; Do visine 2 m ravno,
zatvoreno i bez otpadanja djelia;
Sigurnost od udaraca loptom prema
DIN 18032-3
Prostor za squash DIN 18038; Stakleni dijelovi
stranjeg zida moraju biti od kaljenog
stakla debljine minimalno 12 mm
proizvedenog prema EN 12150.
1
2
Unutarnje ostakljenje bez zatite od pada u dubinu
1
Float ESG
2
TVG
Staklo djelomino za hodanje Po pravilu se zahtijeva DPP.
Manji zahtjevi od stakla za hodanje.
Staklo za hodanje / stepenice Zahtijeva se DPP. TRLV, popis tehnikih
graevinskih odredbi; doputeni naponi
u skladu s nadglavnim ostakljenjem
prema TRLV; VSG s PVB folijom
minimalne nazivne debljine 1,52 mm.
Stijena tu-kabine EN 14428
Staklena vrata
Ispuna vrata
Nadsvjetla u gornjoj treini
Staklene opeke Vrijede kao sigurnosna u sluaju loma
i kao zatita od probijanja.
Pregradne stijene ureda
Vjetrolovi
1
2
292
6
.
9
.
5
Posebna sigurnosna stakla
1
Float ESG
2
TVG
Protuprovalna zatita ENV 1627
Zatita od baenog predmeta EN 356 A
Zatita od udaraca EN 356 B
Neprobojna EN 1063
Protueksplozivna zatita EN 13541
Konstrukcije od stakla
1
Float ESG
2
TVG
Stakleni nosa Zahtijeva se prema DPP
Cijela konstrukcija od stakla Zahtijeva se prema DPP
Posebne staklene konstrukcije Zahtijeva se prema DPP
2
Legenda
Oznaavanje polja Znaenje
Minimalno zahtijevana vrsta stakla
Preporuena vrsta stakla
Alternativna upotreba vrste stakla
Nedoputena vrsta stakla
ES = jednostruko staklo;
IZO = izolacijsko staklo;
SGD = opa graevinska dozvola;
DPP = dozvola za pojedine primjere
293
6
.
9
.
5
6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u
graevinarstvu
Savezno udruenje cehova staklarskih obrta Hadamar
Savezno udruenje mladih staklara i stolara za graevinsku stolariju Hadamar
Savezno udruenje: veletrgovina s ploastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje stakla Troisdorf
Savezno udruenje industrije stakla i mineralnih vlakana Dsseldorf
Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete
stakla u graevinarstvu
Ove smjernice sastavili su
Tehniki savjet Instituta za staklarski obrt i tehniku ostakljivanja Hadamar i
Tehniki odbor saveznog udruenja: veletrgovina s ploastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje
stakla Troisdorf
Datum izdavanja: Lipanj 2004.
1. Podruja primjene
Ove smjernice odnose se na ocjenjivanje vizualne kvalitete stakala namijenjenih upo-
trebi u graevinarstvu. Ocjenjivanje se provodi po dolje opisanim naelima pomou
doputenih odstupanja navedenih u Tablici u toki 3.
Ocjenjuje se svijetla povrina ve ugraenog stakla. Stakleni proizvodi izraeni od
stakala s nanosima, stakala obojanih u masi, stakala s netransparentnim nanosima,
lijepljenim i prednapregnutim staklima (kaljenim i djelomino kaljenim) mogu se tako-
er ocjenjivati pomou Tablice, toka 3.
Smjernica se moe samo djelomino koristiti i za ocjenjivanje stakala s posebnim
komponentama: za stakla s ugraenim elementima u meuprostoru ili u sloju lijeplje-
nja, za ornamentna stakla te za protuprovalna i protupoarna stakla. Ti proizvodi pro-
cjenjuju se u skladu sa specifinim znaajkama ugraenih materijala, primijenjenom
tehnologijom i uputama proizvoaa.
Ocjenjivanje vizualne kvalitete rubova na proizvodima od stakla nije predmet ovih
Smjernica. Pri konstrukcijama kod kojih nisu sva etiri ruba u okvirima, za slobodne
rubove ne primjenjuje se kriterij ocjenjivanja rubne zone. Zato kupac pri narudbi mora
upozoriti izvoaa u kakve e se svrhe staklo koristiti.
Za ocjenjivanje fasadnog stakla s vanjske strane stranke se moraju dogovoriti o po-
sebnim uvjetima promatranja.
2. Provjera
U pravilu je za procjenu vrijednosti odluujui pogled kroz staklo, dakle, promatranje
pozadine kroz staklo, a ne pogled na staklo. Pri tome reklamirane toke (polja) ne smi-
ju biti posebno oznaene.
294
6
.
9
.
6
Gledano iznutra prema van ostakljenje se provjerava, u skladu s Tablicom u 3. toki,
s udaljenosti od najmanje 1 metra. Staklo se promatra pri difuznoj svjetlosti (kao pri
oblanom vremenu) bez direktne suneve ili umjetne svjetlosti i to pod kutom koji bi
bio uobiajen pri koritenju tog prostora. Ostakljenja u prostoru takoer se provjera-
vaju pri difuznoj svjetlosti, a pri tome prostor treba biti osvijetljen kao pri normalnom
koritenju. U pravilu promatra gleda pravokutno na povrinu ostakljenja. Za provjeru
ostakljenja izvana (pogled na staklo izvana) uzimaju se uobiajene udaljenosti.
Uvjeti provjere i udaljenosti od stakla, koje navode standardi za pojedine proizvode,
razlikuju se od njih i Smjernice ih ne uzimaju u obzir. Upute iz standarda, naime, na
objektima se esto ne mogu primijeniti.
3. Doputena odstupanja u vizualnoj kvaliteti stakla za graevinarstvo
Tablica je izraena za stakla float, kaljena i djelomino kaljena, lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla; s nanosima ili bez njih
Zone Doputene pogreke u jednom komadu stakla:
F
Oteenja ili koljkasti lom na vanjskim staklenim rubovima koji ne smiju utjecati na vrstou stakla i premaivati
irinu rubnog brtvljenja.
koljkasti lom na unutarnjim staklenim rubovima zapunjen brtvenom masom
Broj tokastih i plonih pogreaka i crta je neogranien
R
Nakupine, mjehurii, toke, mrlje i slino:
Veliina stakla 1 m maks. 4 komada s < 3 mm
Veliina stakla 1 m maks. 1 komad s < 3 mm na 1 duni metar staklenog ruba
Tokasti ostaci u meuprostoru:
Veliina stakla > 1 m maks. 1 komad s < 3 mm na 1 duni metar staklenog ruba
Mrlje veih povrina u meuprostoru:
Blijedo sive ili transparentne: maks. 1 komad 3 cm
Ogrebotine: duina pojedinane: maks. 30 mm; zbroj svih zajedno: maks. 90 mm
Vrlo tanke ogrebotine: - nisu doputena vea grupiranja
H
Nakupine, mjehurii, toke, mrlje i slino:
1 m < veliina stakla 2 m maks. 3 komada s < 2 mm
Ogrebotine: pojedinane: maks. 15 mm; zbroj svih zajedno: maks. 45 mm
Vrlo tanke ogrebotine: - nisu doputena vea grupiranja
R + H
Maksimalni broj doputenih pogreaka jednak je kao u zoni R.
Nakupine, mjehurii, toke, mrlje i sl.. u veliini od 0,5 do < 1 mm, osim pri grupiranju, doputeni su bez ogranienja.
Grupiranjem pogreaka smatra se kada se u polju promjera 20 cm nalazi vie od etiri takve pogreke.
Upute:
Pogreke koje su 0,5 mm ne treba uzeti u obzir. Polja pogreaka (svjetlosni krugovi) ne smiju biti vee od 3 mm.
Lijepljeno i sigurnosno lijepljeno staklo:
1. Za svako dodatno staklo u sendviu u zoni R i H broj doputenih pogreaka poveava se za 50 %.
2. GH-lijepljena stakla mogu imati proizvodno uvjetovanu valovitost
Kaljeno i djelomino kaljeno staklo, kao i lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla od kaljenog ili djelomino kaljenog stakla:
1. Lokalna valovitost na staklenoj povrini (osim pri ornamentnom staklu), mjerena na udaljenosti od 300 mm, ne smije biti vea od 0,3 mm.
2. Kod stakala debljine 6 mm (osim pri ornamentnom staklu), iskrivljenost izmjerena du staklenog ruba iznosi 3 mm na 1000 mm duine.
Ostale, npr. manje doputene valovitosti moraju biti dogovorene. Kod stakala kvadratnog ili gotovo kvadratnog oblika (do 1:1,5) i kod
stakala debljine < 6 mm moe doi i do veih odstupanja u planimetriji.
295
6
.
9
.
6
4. Ope upute
Smjernica predstavlja mjerilo pomou kojega se ocjenjuje vizualna kvaliteta stakla za
graevinarstvo. Pri prosuivanju ugraenog stakla mora se uzeti u obzir da uz svoje
vizualne kvalitete ono ima i znaajke koje su nune za ispunjavanje njegove funkcio-
nalnosti.
Tehnike vrijednosti proizvoda od stakla (npr. zvuna i toplinska zatita, propusnost
za svjetlost i sl.), koje se daju za neku njegovu odreenu funkcionalnost, odnose se na
stakla s uzorcima koje zahtijeva odreeni standard. Pri drugim dimenzijama, drukijim
kombinacijama stakala ili zbog ugradnje, odnosno vanjskih utjecaja, dane se vrijedno-
sti ili optiki izgled mogu promijeniti.
Mnoge razliite vrste proizvoda od stakla ne doputaju neogranienu upotrebu tablice
u 3. toki. U nekim sluajevima moraju se uzimati u obzir i posebnosti ija je pojavnost
proizvodno uvjetovana. U sluajevima poput protuprovalnih stakala pri ocjenjivanju
posebnih karakteristika treba uzeti u obzir i namjenu proizvoda i mjesto ugradnje. Zato
pri ocjenjivanju odreenih znaajki uzimamo u obzir i specifine znaajke proizvoda.
4.1 Vizualne znaajke proizvoda od stakla
4.1.1 Vlastita boja stakla
Svi materijali koji se koriste za izradu staklenog proizvoda, ovisno o upotrijebljenim
sirovinama, imaju odreenu vlastitu boju. Intenzitet boje raste s debljinom stakla. I sta-
kla s dodatnim slojevima (nanosima) imaju vlastitu boju. Vlastita boja stakla pri gleda-
nju na staklo, odnosno kroz njega, moe biti razliito raspoznatljiva. Promjene nijanse
boje mogue su zbog sadraja eljeznog oksida u staklu, tehnologije nanoenja sloje-
va, kao i zbog promjene debljine stakla ili razliitih struktura stakala u proizvodu.
F
F
h/10
h/10
F F
b
/
1
0
b
/
1
0
F
R
H
V
i
s
i
n
a

s
t
a
k
l
a
S
v
e
t
l
a

v
i
s
i
n
a

h
G
l
a
v
n
a

z
o
n
a
irina stakla
Svetla irina b
Glavna zona H
H = glavna zona
(najstroi kriter)
R = zona utora ostakljenja
Povrina predstavlja 10 %
svetle irine, odnosno visine
(blai kriter)
F = zona utora ostakljenja
irina 18 mm
(osim ih rubova nema
drugog ogranienja)
296
6
.
9
.
6
4.1.2 Razlike u bojama pri nanoenju slojeva na staklo
Objektivno se razlike u boji nanosa na staklo mogu ocijeniti samo pomou mjerenja,
odnosno ocjenjivanjem tih razlika prema prethodno tono dogovorenim kriterijima
(vrsta stakla, boja, izvor svjetlosti). Takvo provjeravanje ne moe biti predmet ovih
Smjernica.
4.1.3 Izolacijska stakla s ugraenim ukrasnim profilima
Zbog vremenskih utjecaja (npr. fenomena dvostrukog stakla), kao i zbog stresanja ili
runo izazvanog njihanja, u staklu s ukrasnim profilima moe doi do trenje ili zvo-
njenja.
Vidljivi ostaci strugotina ili djelomino oljutena boja na mjestu rezanja proizvodno su
uvjetovani.
Pri dijeljenju polja vertikalnim i (ili) horizontalnim profilima mogue je da spojevi iz-
meu njih nisu po pravim kutom. Odstupanja se ocjenjuju u skladu s tolerancijama
ugradnje, odnosno na osnovi opeg dojma.
Odstupanje uvjetovano temperaturnim rastezanjem ne moe se izbjei.
4.1.4 Ocjenjivanje vidljivog dijela rubne zone pri izolacijskom staklu
Na vidljivom dijelu rubnog brtvljenja, dakle izvan svijetle povrine stakla, na staklu ili na
distanceru mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obiljeja.
Kada zbog konstrukcijskih zahtjeva jedan ili vie rubova izolacijskog stakla nije skriven
u leitu okvira, na rubnom brtvljenju mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obilje-
ja.
4.1.5 Oteenja vanjskih povrina
Pri mehanikim ili kemijskim oteenjima vanjskih povrina stakla, koja su utvrena
nakon ugradnje, moramo potraiti uzroke za njihov nastanak. Takva odstupanja u kva-
liteti moemo ocijeniti i prema tablici u toki 3.
Openito u tim sluajevima izmeu ostalog vrijede sljedei standardi i smjernice:
Tehnike smjernice za staklarstvo
VOB DIN 18 361 Izvoenje ostakljenja
Europski standardi za ocjenjivane proizvode
Upute za ienje stakla, koje je izdalo njemako savezno udruenje za staklarstvo
i tehniki podaci te vaee upute proizvoaa za ispravnu ugradnju.
297
6
.
9
.
6
4.1.5 Fizikalna obiljeja
Pri ocjenjivanju vizualne kvalitete ne uzimaju se u obzir mnoge fizikalne pojave koje se
ne mogu izbjei, a rezultati njihovih utjecaja vidljivi su na povrini stakla:
Pojava interferencije
Uinak dvostrukog stakla
Pojava anizotropije
Kondenzacija vodene pare na vanjskim povrinama
4.2 Objanjenje pojmova
4.2.1 Pojava interferencije
Pojava interferencije svjetlosti, vidljiva u obliku spektralnih boja, moe nastati na izo-
lacijskim staklima sastavljenim od dva stakla kvalitete float. Optika interferencija po-
javljuje se kada se u istoj toki susretnu i prekriju dva ili vie svjetlosnih valova.
Manifestira se u obliku vie ili manje intenzivnih pojaseva boja koji s pritiskom na staklo
mijenjaju svoj poloaj. Taj optiki uinak jo je izrazitiji zbog planparalelnosti staklenih
povrina. Planparalelnost povrina je uvjet za postizanje optiki neiskrivljenog po-
gleda kroz staklo. Nastanak interferencije svjetlosti sluajan je i na njega se ne moe
utjecati.
4.2.2 Uinak dvostrukog stakla
U izolacijskom staklu pomou rubnog brtvljenja hermetiki je zatvoren odreeni vo-
lumen zraka, odnosno plina. Njegovo poetno stanje ovisi o visini zranog pritiska i
temperature u vrijeme izrade te o nadmorskoj visini na kojoj je staklo proizvedeno. Ako
je izolacijsko staklo ugraeno na drugoj nadmorskoj visini ili se promijeni vrijednost
jednoga od klimatskih parametara, to se manifestira u obliku konveksne ili konkavne
deformacije jednoga ili oba stakla.
Posljedica tih deformacija je optika iskrivljenost pri pogledu na staklo, odnosno kroz
njega.
Posebno intenzivno je iskrivljenje odbojne slike kada je pozadina stakla tamna i u slu-
aju stakala s metalnim nanosima.
Pojava je fizikalno uvjetovana.
298
6
.
9
.
6
4.2.3 Pojava anizotropije
Anizotropija je fizikalna pojava koja se primjeuje samo na toplinski obraenom staklu
i proizlazi iz njegovog znaajnog rasporeivanja unutarnjih napetosti. Ovisno o kutu
promatranja, prilikom gledanja pri polariziranoj svjetlosti i (ili) pri gledanju kroz polari-
zirano staklo, mogu se primijetiti tamniji krugovi ili pruge.
Dio dnevne svjetlosti uvijek je u polariziranom stanju. Intenzivnost ovisi o vremenu i
poloaju sunca. Pri promatranju pod malim kutom takav je dvostruki lom svjetlosti jo
primjetniji.
4.2.4 Kondenzacija vodene pare na vanjskim povrinama izolacijskim svjetlima
Vodena para moe kondenzirati na staklu samo kada je njegova povrina hladnija od
okolnog zraka (na primjer rosa na automobilskim staklima).
Na nastanak kondenzacije utjeu toplinska provodljivost (U) stakla, vlanost zraka,
kruenje zraka te unutarnja i vanjska temperatura.
Kondenzaciju pare na povrini stakla, koja je okrenuta prema prostoru, moe izazvati
ograniavanje cirkulacije zraka. Zastoj moe nastati zbog duboke prozorske police,
zavjesa ili cvjetnih posuda, nepovoljnog namjetaja grijaih tijela ili zbog nedovoljne
ventilacije.
Na povrini stakla visoke toplinske izolacije, koja je orijentirana prema okolici, moe
doi do kondenzacije vodene pare zbog visoke relativne vlanosti u vanjskom zraku ili
zato jer je temperatura okolnog zraka via od temperature na vanjskoj povrini stakla.
4.2.5 Ovlaivost staklenih povrina
Ovlaivost vanjskih povrina izolacijskog stakla nije uvijek jednaka. Doticaj proizvod-
nih valjaka, vakuumskih hvataa, etiketa i slino moe na povrini stakla izazvati mini-
malne promjene u strukturi. Kada su stakla vlana, na tako promijenjenim povrinama
lom svjetlosti je drugaiji i vidljivi su tragovi otisaka. Kada se staklo osui, ti tragovi
nestaju.
299
6
.
9
.
6
6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i
tiskanog stakla
Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete
emajliranog i tiskanog stakla
Izdavai:
Savezno udruenje za ploasto staklo: trgovina, proizvodnja izolacijskog stakla i oplemenjivanje
Strukovno udruenje za konstrukcijsko staklarstvo
Datum izdavanja: Oujak 2002.
1. Podruja primjene
Smjernice su namijenjene ocjenjivanju vizualne kvalitete (djelomino ili po cijeloj povr-
ini) emajliranog ili sitotiskom tiskanog kaljenog stakla.
Kako bi se zajamila kvaliteta i omoguilo ispravno prosuivanje, proizvoa mora
biti precizno upoznat s podrujem primjene. U prvom redu mora imati informacije o
sljedeem:
gdje e se staklo koristiti u interijeru ili eksterijeru
je li potreban HS-Test
hoe li se staklo ugraditi tako da e biti mogu pogled na njega s obje strane (pre-
gradne stijene)
hoe li biti s lene strane direktno osvijetljeno
kakva treba biti obrada rubova, odnosno hoe li se svi rubovi umetati u profil
je li namijenjeno za umetanje u izolacijsko, odnosno lijepljeno staklo
gdje se nalazi referentna toka
Ako se emajlirana ili tiskana stakla koriste u lijepljenom ili izolacijskom staklu, ocjenjuje
se svako staklo posebno (kao jednostruko staklo).
2. Objanjenja upute pojmovi
2.1 Stakla emajlirana po cijeloj povrini
Emajl se moe razliitim tehnikama nanijeti po cijeloj povrini stakla. Budui da se boja
emajla uvijek ocjenjuje kroz neemajliranu povrinu stakla, mora se uzeti u obzir da na
dojam utjee i vlastita boja stakla.
Emajlirano staklo moe se koristiti samo tako da se emajlirana strana nikada ne ispo-
stavlja vanjskim utjecajima; dakle, na poziciji 2 ili vie.
Iznimke su samo stakla za interijer i ona koja doputa proizvoa.
O primjeni na podrujima gdje je mogu pogled kroz staklo (mogunost promatra-
nja s obje strane), nuan je dogovor s proizvoaem. Ovisno o tehnologiji koju koristi
proizvoa, na staklu mogu biti vidljive promjene i posebnosti. One su opisane u na-
stavku.
300
6
.
9
.
7
2.1.1 Nanoenje boje pomou valjaka
Gumeni valjak sa ljebom nanosi boju na staklo koje prolazi ispod njega. Pod uvjetom
da je staklo apsolutno planparalelno, raspodjela boje je homogena, ali je tono odre-
ivanje njegove debljine i prekrivanja mogue samo uvjetno.
Za tu tehnologiju karakteristino je da se pri pogledu na boju iz neposredne blizine
mogu primijetiti tragovi ljebova na valjku. Obino pri pogledu kroz staklo, meutim,
otisci valjaka nisu vidljivi.
Treba uzeti u obzir da e se tragovi vidjeti s prednje strane ako se na poleinu stakla,
koje je emajlirano svijetlim bojama, direktno nasloniti medij (brtvila, izolacijski materi-
jal, drai.).
U podruju primjene gdje je mogu pogled kroz ostakljenje, u pravilu nisu prikladna
stakla s nanosom emajla valjcima. Budui da postoji velika vjerojatnost nastanka po-
jave "zvjezdanog neba", u sluaju, kada se usprkos tome eli upotrijebiti takvo staklo,
treba obaviti prethodni dogovor s proizvoaem.
Prvenstveno tik uz uzdune strane moe doi do dvostrukog prekrivanja boje, a pri
tome povrine rubova ostaju iste. Pojava koja je vidljiva u obliku valovitosti, uvjetova-
na je proizvodnjom.
2.1.2 Nanoenje boje postupkom nalijevanja
Staklo se pomie kroz slap boje koji se izlijeva kroz lijevak spremnika koji se nalazi
iznad njega.
Promjenom koliine boje koja se izlijeva i brzine pomicanja stakla, moe se dobro kon-
trolirati debljina nanoenja boje. Meutim, postoji opasnost da se zbog slabe neravni-
ne lijevka u uzdunom smjeru pojave trake razliitih debljina nanosa boje.
I za stakla koja se obrauju tom tehnologijom vrijedi da je za upotrebu u podruju pri-
mjene gdje je mogu pogled kroz ostakljenje, nuno potreban prethodni dogovor s
proizvoaem.
Dvostruko prekrivanje boje tik uz uzdune stranice pri toj je tehnologiji jo izrazitije.
Uinak se moe ublaiti samo zahtjevnim runim zahvatima. Ako se za proizvod zahti-
jevaju iste povrine staklenih rubova, to je mogue samo ako su rubovi polirani.
2.1.3 Nanoenje boje sitotiskom
Na horizontalnom stolu za sitotisak boja se nanosi na staklo pomou rakle koja potiskuje
boju gustu mreastu tkaninu (sito). Gustoa mree moe utjecati na debljinu nanosa boje
samo do odreene mjere. Debljina boje, koja se nanosi ovim postupkom, tanja je od boje
pri druga dva postupka, a njezin izgled, ovisno o odabranoj boji, proziran je ili pokriven.
301
6
.
9
.
7
I za ovo staklo vrijedi da e, ako se s poleine direktno nasloni medij (brtvilo, izolacijski
materijal, drai.), pri pogledu s prednje strane biti vidljivo i kupac se mora obavezno
posavjetovati s proizvoaem.
Za tu tehnologiju su, ovisno o vrsti boje, karakteristini pojasevi (trake). One ne nastaju
samo u smjeru tiskanja, ve i popreno na njega. Isto tako se, kao posljedica toka-
stog ienja sita, na pojedinim mjestima moe primijetiti slaba maglica (veo).
Povrine rubova u pravilu su iste, samo kod grubo bruenih rubova mogu nastati ne-
znatni grebeni. Zbog toga je potrebna informacija o tome hoe li svi rubovi stakla biti
u profilu.
Tiskanje ornamentnih stakala njenim dekorom mogue je teoretski, ali je prije toga
nuno potrebno savjetovanje s proizvoaem. Ni u kom sluaju, meutim, nije mogu
tako ravnomjeran nanos boje kao kod float stakla.
2.2 Djelomino emajlirana stakla
Staklo se moe djelomino emajlirati razliitim postupcima. Ovdje spadaju i stakla s
emajliranim rubovima. Kod tih stakala primjeuju se iste posebnosti kao one navede-
ne u toki 2.1.
2.3 Stekla s tiskom
Na stakla se pomou specifinih dekorativnih predloaka i ablona strojno nanosi
emajl boja koja se, kasnije tijekom procesa kaljenja, gravira u povrinu.
U principu za ta stakla vrijede isti uvjeti kao za stakla koja su emajlirana po cijeloj po-
vrini (vidi toku 2.1). Zbog tolerancija u dimenzijama stakla i sita moe doi do neo-
bojenih rubova.
3. Ocjenjivanje
Staklo za ocjenjivanje mora stajati ispred neutralnim i neprozirnim zaslonom. Suneva
ili umjetna svjetlost ne smije niti padati na staklo niti prolaziti kroz njega. Ocjenjiva
vizualne kvalitete emajliranog ili tiskanog stakla mora biti od njega udaljen 3 m, a smjer
promatranja mora biti pravokutan, odnosno maksimalno pod kutom od 30. Promatra
se uvijek kroz povrinu na kojoj nema nanosa boje. Iznimka su stakla koja e se u pri-
mjeni promatrati s obje strane. Utvrene pogreke ne smiju biti prethodno oznaene.
302
6
.
9
.
7
V tablicama 1 i 2 nalaze se zahtjevi vizualne kvalitete stakala:
Tablica 1:
Vrste pogreaka / Tolerancije za djelomino emajlirana, odnosno stakla emajlirana po
cijeloj povrini (bez dekora)
Vrste pogreaka Glavna zona Rubna zona
Mjesta s pogrekom u
emajlu po jedinici*
Broj: maks. 3 mjesta, od toga
nijedno 25 mm
Zbroj povrina svih mjesta s
pogrekama maks. 25 mm
irina: maks. 3 mm
pojedine 5 mm
Duina: bez ogranienja
Tanke ogrebotine
(vidljive samo pri promjenjivom
kutu promatranja)
doputene do duine 10 mm doputene / bez ogranienja
Oblaci nije doputeno doputene / bez ogranienja
Vodene mrlje nije doputeno doputene / bez ogranienja
Grebeni boje na rubovima bespredmetno - doputeno pri uokvirenim
rubovima
- nije doputeno pri vidljivim
rubovima (uz pretpostavku da
su polirani)
Dimenzijske tolerancije pri
djelomino emajliranom
staklu
**vidi sliku 1.
ovisno o irini
irina emajla tolerancija
100 mm 1,5 mm
500 mm 2,0 mm
1000 mm 2,5 mm
2000 mm 3,0 mm
3000 mm 4,0 mm
4000 mm 5,0 mm
Tolerancija za poloaj emajla **
(samo pri djelominom emajlu)
veliina tiska 2000 mm 2,0 mm
veliina tiska > 2000 mm 4,0 mm
Odstupanje u boji vidi toku 4
* Pogreke koje su 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreke u emajlu) doputene su i u pravilu se
ne uzimaju u obzir.
Pogreke se mogu popravljati runo emajlom prije kaljenja ili organskim lakovima nakon kaljenja.
Organski lakovi se ne smiju koristiti za popravke u rubnoj zoni kod onih stakala koja e kasnije biti
ugraena u izolacijska stakla. Popravljene pogreke ne smiju se primjeivati s udaljenosti od 3 m.
** Tolerancija poloaja emajla mjeri se iz referentne toke.
Pogreke specifine za djelomino kaljeno i kaljeno
staklo odreene su Smjernicom za kaljeno i djelo-
mino kaljeno staklo.
Pri odreivanju i procjeni moraju se razdvojiti po-
greke vidljive u rubnoj zoni od pogreaka u glavnoj
zoni promatranja.
* Ako na zahtjev kupca rubna zona treba biti ua ili ak sta-
klo treba biti bez nje, o mogunostima izvedbe obavezan
je dogovor s proizvoaima.
Pobna cona je s|roka 15 mm.
G|avna cona*
303
6
.
9
.
7
Tablica 2:
Vrste pogreaka / Tolerancije za tiskana stakla (s dekorem)
Vrste pogreaka Glavna zona Rubna zona
Mjesta s pogrekom u
emajlu po jedinici*
Broj: maks. 3 mjesta, od toga
nijedno 25 mm
Zbroj povrina svih mjesta s
pogrekama maks. 25 mm
irina: maks. 3 mm
pojedine 5 mm
Duina: bez ogranienja
Tanke ogrebotine
(vidljive samo pri promjenjivom
kutu promatranja)
doputene do duine 10 mm doputene / bez ogranienja
Oblaci ** nije doputeno doputene / bez ogranienja
Vodene mrlje nije doputeno doputene / bez ogranienja
Grebeni boje na rubovima bespredmetno - doputeno pri uokvirenim
rubovima
- nije doputeno pri vidljivim
rubovima (uz pretpostavku da
su polirani)
Geometrija likova
(veliina likova)
vidi sliku 1
ovisno o duini ruba tiskane
povrine
duina ruba tolerancija
30 mm 0,8 mm
100 mm 1,0 mm
500 mm 1,2 mm
1000 mm 2,0 mm
2000 mm 2,5 mm
3000 mm 3,0 mm
4000 mm 4,0 mm
Pogreke na liku Pogreke moraju biti meusobno
udaljene najmanje 250 mm
bez ogranienja
Tolerancija poloaja
dizajna ***
veliina tiska 2000 mm 2,0 mm
veliina tiska > 2000 mm 4,0 mm
Odstupanje u boji vidi toku 4
* Pogreke koje su 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreke u emajlu) doputene su i u pravilu se
ne uzimaju u obzir.
** Pri sitnom dekoru (otisnuta jedinica manja od 5 mm) moe doi do tzv. Moireovog efekta. Zato je
potreban dogovor s proizvoaem.
*** Tolerancija poloaja dizajna mjeri se iz referentne toke.
Za geometrijske likove ili za tiskanje toaka ili pravokutnika manjih od 3 mm i za tisak rastera
(povrina tiskanja od 0 do 100 %) moraju se uzeti u obzir i sljedee napomene:
Pri pogledu na toke, crte ili likove te veliine, s minimalnim prekidima ovjekovo oko je vrlo kritino.
Tolerancije u geometriji likova ili u razmacima izmeu njih mjere se u desetinkama milimetra, a pri
ocjenjivanju e davati dojam kao da su to velika odstupanja.
O podruju primjene i mogunostima izrade kupac se mora posavjetovati s proizvoaem.
304
6
.
9
.
7
Povrina s
tiskom
Povrina bez
tiska
L X
Y
V
L
V
Slika 1
dodatak Tablici 1 (dimenzijske tole-
rancije pri djelomino emajliranim
staklima) i Tablici 2 (tolerancije veliina
likova kod tiskanim staklima)
Legenda:
- irina stakla
V - visina stakla
L - irina emajla pri djelominom
emajliranju (Tablica 1) od. irina
lika pri tiskanom staklu (Tablica 2)
VL - visina emajla pri djelominom
emajliranju (Tablica 1) od. visina
lika pri tiskanom staklu (Tablica 2)
X,Y - odmak motiva od. djelomino
emajliranog podruja od staklenog
ruba (poloaj motiva)
4. Procjenjivanje vrijednosti gravure u boji
Odstupanje u nijansama boje u pravilu se ne moe izbjei. Ono nastaje iz razliitih
uzroka na koje se ne moe utjecati.
Zbog razliitih utjecaja, koji su navedeni u nastavku, pri razliitim uvjetima osvjetljenja
ili razliitim kutovima promatranja dva emajlirana stakla vidi se razlika u boji. Proma-
tra moe subjektivno ocijeniti razliku kao smetnju ili kao prihvatljivu.
4.1. Vrste bazinog stakla i utjecaj boje
U pravilu se kao bazino staklo koristi float staklo. To znai da ima vrlo ravnu povrinu
od koje se svjetlost snano odbija.
To staklo moe na svojoj povrini imati dodatno i razliite nanose poput: zatite od
sunca, koja znaajno poveava refleksiju svjetlosti, nanosa koji smanjuju refleksiju
stakla ili ornamentna stakla sa slabim strukturnim dekorom.
Tome treba pribrojiti i vlastitu boju stakla; ona jako ovisi o debljini i vrsti stakla (obojeno
u masi ili staklo kojemu je oduzeta boja).
Boja za emajliranje sastavljena je od anorganskih elemenata (pigmenata u boji). Oni
definiraju krajnju boju emajla, a njihove karakteristike nikada nisu konstantne. Pigmen-
ti su pomijeani s "fritom" (u principu je to staklo u prahu). Tijekom postupka kaljenja
fritovi omreavaju pigmente i spajaju se sa staklenom povrinom. Tek nakon tog piro-
litikog postupka boja emajla dobiva svoj konani izgled.
Boje su tako postavljene da se nakon to povrina stakla dostigne temperaturu izme-
u 600 i 620C, za nekoliko minuta stale u staklo. Taj "temperaturni otvor" vrlo je uzak
i zato se, prvenstveno kod stakala razliite veliine, pri svakom ponavljanju ciklusa
teko tono ponavlja.
305
6
.
9
.
7
Uz to treba uzeti u obzir i tehnologiju nanoenja boje na staklo. Sitotiskom se boje
sigurno nanose u tanjim slojevima i zato manje pokrivaju nego one koje su nanesene
pomou valjaka.
4.2. Vrsta svjetlosti pri kojoj se promatra
Svjetlosni uvjeti se, ovisno o godinjem dobu, dobu dana i trenutnom vremenu, stalno
mijenjaju. Spektralne boje iz svjetlosti koje putuju kroz razliite medije (zrak, gornja
povrina i debljina stakla) i zatim padaju na boju u podruju vidljive svjetlosti (400
700 nm) imaju razliitu intenzivnost.
Ve na gornjoj povrini se, ovisno o upadnom kutu, vei ili manji dio svjetlosti odbije.
Spektralne boje, koje zatim padaju na boju emajla, pigmenti u boji djelomino reflek-
tiraju, a jedan dio apsorbiraju. Zbog svega toga boje, ovisno o izvoru svjetlosti, imaju
promjenjiv izgled.
4.3. Promatra i nain promatranja
ovjekovo oko razliito se odaziva na razliite boje. Dok se pri plavim tonovima pri-
mjeuju ve vrlo male razlike, razlike u zelenim tonovima su dosta neprimjetne.
Sljedei elementi, koji utjeu na procjenu vrijednosti, su kut promatranja, veliina
objekta promatranja i prvenstveno nain na koji stoje objekti koje usporeujemo.
Iz gore navedenih razloga je jasno da nije mogue objektivno ocjenjivanje i procje-
na vrijednosti razlika u boji. Objektivni nain procjene vrijednosti zato moe biti samo
mjerenje razlika u boji. Mjerenja se temelje na uvjetima (vrsta stakla, boja, svjetlost)
koji su bili prethodno precizno definirani.
U sluaju da kupac zahtijeva objektivno mjerilo za procjenu vrijednosti dojma boje, u
poetku je potreban dogovor s proizvoaem, a u nastavku se postupak odvija slje-
deim redoslijedom:
izrauju se uzorci s jednim ili vie nijansi boja
odabire se jedna ili vie boja
s kupcem se pomou CIELAB sustava boja odreuju tolerancije u odstupa-
nju boja: L* < = 1,0 C* < = 0,6 H* < 0 0,5, mjereno pri svjetlosti D 65 (dnev-
na svjetlost) s d/80 geometrija kugle, 10 normalni promatra, sjaj ukljuen.
Mjerenja se meusobno mogu usporeivati ako su rezultat mjerenja kod istog pro-
izvoaa.
provjeravanje mogunosti dobavljaa, ak je sposoban realizirati narudbu u dogo-
vorenim tolerancijama (opseg posla, zalihe boja.)
kupac potvruje uzorak izraen u mjerilu 1 : 1
realizacija narudbe u dogovorenim tolerancijama
306
6
.
9
.
7
5. Ostale upute
Ostale karakteristike ovih proizvoda mogu se sumirati iz odgovarajuih europskih
standarda. To su:
SIST EN 12 150 za kaljeno staklo
SIST EN 1863 za djelomino kaljeno staklo
Proizvoa pridrava pravo na odstupanja i promjene ako su one rezultat naprednije
tehnike.
Ako kupac namjerava upotrijebiti kaljeno ili djelomino kaljeno i tiskano ili djelomi-
no tiskano staklo za daljnju ugradnju u lijepljeno staklo, a pritom e biti povrine s
bojom u lijepljenom staklu na poziciji 3 ili 4, o tome mora razgovarati s proizvoa-
em. To vrijedi prvenstveno za nanose boje kojima se imitira gravirano staklo. Taj
uinak moe se znatno smanjiti ili ak nestati, zbog debljine stakla, a u prvom redu
zbog folije. Efekt "graviranja" zato je prikladan samo za pozicije 1 i 4.
Na staklo se mogu nanositi i posebne boje: tzv. metalne boje, boje za protuklizni
tisak ili mjeavine razliitih boja. O posebnostima tih boja i njihovom izgledu treba
razgovarati s proizvoaem.
Emajlirana ili tiskana stakla mogu biti samo kaljena ili djelomino kaljena stakla.
Kasnije dorade ili obrade tih stakala mogu bitno utjecati na njihove karakteristike.
Zato nisu doputene.
Emajlirana stakla mogu nastupiti kao jednostruko ostakljenje ili kao sastavni dio izo-
lacijskog, odnosno lijepljenog stakla. U tom sluaju korisnik mora uzeti u obzir kon-
kretne upute, norme i smjernice.
Na emajliranim staklima u izvedbi kaljenog stakla moe se izvesti HS test (kaljeno
staklo s toplinskim ispitivanjem). Nunost HS-testa provjerava korisnik i o tome oba-
vjetava proizvoaa.
Statine vrijednosti emajliranih stakala manje su od vrijednosti kaljenih od. djelo-
mino kaljenih stakala koja nisu emajlirana od. tiskana.
307
6
.
9
.
7
Staklo moe podnijeti mnogo toga, ali ne
sve!
Staklo, koje je dio fasade, izloeno je
prirodnoj neistoi, ali i neistoi uvjeto-
vanoj gradnjom. AKo obinu neistou
u redovitim intervalima odstranjujemo
uobiajenim metodama ienja, ona za
staklo ne predstavlja posebne poteko-
e. Zbog vremena, lokacije, podneblja
i graevinske situacije na staklu moe
doi do snanijeg kemijskog i fizikalnog
taloenja neistoe. U takvim sluajevi-
ma ienje mora biti struno.
S namjenom da bismo barem smanjili ne-
istoe, ako ih ve ne moemo sprijeiti,
tijekom ivotnog vijeka stakla, ovim pi-
smenim uputama dajemo i objanjenja o
strunom i odgovarajuem nainu ie-
nja razliitih vrsta stakla.
Tijekom graenja
Tijekom graevinskih radova ve u osnovi
treba sprijeiti da ugraeno staklo doe
u doticaj s bilo kakvom agresivnom nei-
stoom. Ako do toga ipak doe, izvoa
je mora odmah nakon nastanka odstraniti
neagresivnim sredstvom.
Posebno su opasni betonsko ili cemen-
tno blato te mort. Sve te komponente
jako su alkalne i mogu izazvati izjedanje
stakla. Ako se odmah ne odstrane veli-
kom koliinom vode, moe se dogoditi da
e staklo izgubiti sjaj i prozirnost. Ostatke
praine i sitnih djelia sa stakla treba od-
straniti struno, a pri tome se ni u kojem
sluaju ne smije koristiti suhi postupak.
Poslodavci su, zbog svojeg neposrednog
sudjelovanja i odgovornosti za zatitu,
obvezni ureivati zajedniki utjecaj poje-
dinih obrtnikih struka, prvenstveno onih
koje e biti aktivne na objektu i nakon do-
vrenja ostakljenja.
Nastanak neistoe moe se smanjiti na
najmanju moguu mjeru ako se pojedi-
ne faze rada ispravno planiraju, odnosno
ako se, po potrebi, zahtijevane zatitne
mjere (primjerice postavljanje zatitnih
folija ispred prozora, odnosno fasadnih
povrina).
Namjena takozvanog "prvog ienja"
objekta jest odstranjivanje neistoe iji
je nastanak povezan neposredno s izvo-
enjem radova, a ne sva neistoa koja
se sakupljala tijekom kompletnih grae-
vinskih radova.
Tijekom upotrebe
Kako bi staklo ouvalo svoje znaajke ti-
jekom ivotnog vijeka, mora se redovito
istiti na odgovarajui nain u prikladnim
vremenskim intervalima.
6.9.8 ienje stakla
Uvod
Naini ienja stakla
308
6
.
9
.
8
- Vanjski nanos (pozicija 1) imaju neka
stakla sa zatitom od sunca. Obino se
raspoznaju po visokom odbijanju svje-
tlosti. Ta stakla su esto i kaljena (para-
peti).
- Nanos s vanjske i unutarnje strane
ostakljenja (pozicija 1 i 4) imaju stakla
s jako smanjenim odbijanjem svjetlosti.
Takva stakla se teko prepoznaju.
- Poseban primjer predstavljaju stakla,
koja imaju s vanjske ili unutarnje strane
(pozicija 1 i 4) poseban nanos za zatitu
od topline. U sluaju posebnih prozor-
skih konstrukcija ti nanosi iznimno ne
mogu biti okrenuti prema meupro-
storu izolacijskog stakla. Mehanika
oteenja na tim nanosima uglavnom
su vidljiva kao crtkaste mrlje zbog ne-
znatno hrapave povrine.
- Povrine, koje mogu odbijati neisto-
e ili se mogu same oistiti, vizualno
su jedva prepoznatljive. Radi funkcio-
nalnosti, povrina ostakljenja s takvim
nanosom okrenuta je prema okoliu.
Mehaniki izgreban nanos ne pred-
stavlja samo vizualno oteenja, ve je
na tom mjestu jako smanjena i njego-
va sposobnost automatskog ienja.
Osim toga, te povrine ne smiju dola-
ziti u dodir sa silikonima ili masnoama.
Zato gumeni ureaji za ienje stakla
ne smiju biti masni, ne smiju sadravati
silikone i na njima ne smije biti ostataka
stare neistoe u obliku vrstih djelia.
- Kaljena i djelomino kaljena stakla po
vaeim propisima moraju imati trajno
otisnut znak za sigurnosno staklo, a
istovremeno, naravno, imaju na jednoj
od povrina i neki od nanosa. Poslje-
dica dodatnog oplemenjivanja pri ka-
ljenom staklu jest da njegove povrine
nemaju tako iznimno dobru planimetriju
kao to je ima obino zrcalno staklo. U
mnogim sluajevima se odgovarajuim
propisima zahtijeva njegova upotreba
(ugradnja).
Openito
Upute za ienje vrijede za sve vrste sta-
kala koje se ugrauju u objekte. Pri ie-
nju stakla moraju se uvijek koristiti velike
koliine, po mogunosti iste vode. Na
taj nain e se sprijeiti da vrsti djelii
neistoe izgrebu staklene povrine. Kao
runi alat mogu se koristiti meke i iste
spuve, krpe od koe ili umjetnog mate-
rijala ili otirai za vodu. Za uinkovitije i-
enje vodi se mogu dodavati neutralna
sredstva za ienje ili obina sredstva
za staklo koja se koriste u kuanstvu.
Za odstranjivanje masnoe ili ostataka
brtvila koriste se otpala poput pirita ili
izopropanola. Inae u pravilu meu svim
kemijskim sredstvima za ienje treba
izbjegavati ona koja sadre alkalne lui-
ne, kiseline ili elemente koji su povezani
s fluorom.
Od koritenja otrih metalnih alata (no-
evi, britvice) na staklenim povrinama
mogu nastati ogrebotine. Ako se tijekom
ienja primijeti da se nekim postupkom
izazivaju oteenja na staklu, to treba od-
mah prekinuti i posavjetovati se s dobav-
ljaem stakla.
Na poseban nain oplemenjena sta-
kla i stakla s nanosima
Stakla navedena u nastavku, koja su na
poseban nain oplemenjena ili na vanj-
skoj povrini imaju funkcionalni nanos,
proizvodi su visoke kvalitete koji tijekom
ienja zahtijevaju posebnu brigu i pa-
nju. Oteenja, koja se mogu izazvati
tijekom ienja, na tim su staklima po-
sebno primjetna, a istovremeno se time
moe smanjiti njihova funkcionalnost. Po
potrebi se moraju uzeti u obzir, prije sve-
ga pri proizvodima s vanjskim nanosom,
i posebne upute proizvoaa vezane za
ienje.
309
6
.
9
.
8
Povrina kaljenog stakla, u usporedbi s
povrinom zrcalnog stakla, promijenjena
je zbog termikog postupka. U staklu se
uspostavlja profil napona koji izaziva veu
vrstou na savijanje. Posljedica toga su
drukije povrinske znaajke stakla.
Opisana dodatno oplemenjena stakla
i stakla s nanosima proizvodi su visoke
kvalitete, koji pri ienju zahtijevaju bri-
no i paljivo postupanje.
Kada za odstranjivanje oteenja na sta-
klenim povrinama koristimo prijenosne
strojeve za poliranje, moramo biti svjesni
da se poliranjem skida dosta staklene
mase. Zbog toga moe doi do optikog
iskrivljenja (poznato i kao "uinak lee").
Njihovo koritenje je zabranjeno na ople-
menjenim staklima i staklima s nanosima.
Kasnije poliranje kaljenog stakla moe
izazvati smanjenje vrstoe, a zbog toga
se moe smanjiti sigurnost graevinskog
elementa.
Prianjanje na staklenim povrinama nije
potpuno ravnomjerno. To je posljedica
atomarnih mikropromjena koje nastaju na
mjestima na kojima su bile etikete i koje
su nastale zbog otisaka vakuumskih pri-
jenosnih ureaja, ostataka brtvila ili oti-
saka prstiju. Ta pojava primjetna je samo
kada je staklo mokro, dakle i pri ienju
stakla.
Dodatne upute
Inae:
310
6
.
9
.
8
7 Upute za ostakljivanje
7.1 Openito
7.1.2 Zadatak
7.1.3 Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala REFLEX (RX)
7.2 Tehniki pravilnici
7.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladitenje i
ugradnja)
7.3.1 Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla
7.4 Dodatni zahtjevi
7.4.1 Ostakljenja koja su izloena izvanrednim termikim i/ili dinamikim
optereenjima
7.4.2 Ostakljenja staklima sa dodatnim slojevima i masovno obojanih stakala u
kliznim vratima i prozorima
7.4.3 Transport i ugradnja na veim nadmorskim visinama
7.4.4 Staklene ograde
7.4.5 Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima
7.4.6 Ogranienja savijanja izolacijskog stakla REFLEX
7.4.7 Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima
7.4.8 Izolacijska stakla malih dimenzija
7.4.9 Stakla s toplinskom zatitom RX WARM
7.4.10 Visoko selektivna stakla sa sunevom zatitom RX SUN
7.4.11 Stakla sa zvunom zatitom RX PHONE
7.4.12 Izolacijska stakla s ukrasnim profilima
7.4.13 RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla sa sigurnosnom petljom
7.4.14 Parapetni elementi REFLEX
7.4.15 Odstupanja u boji
7.4.16 Lom stakla
7.4.17 Povrinska oteenja na staklu
7.4.18 Ouvanje kvalitete
312
7
U pravilu se pri ostakljivanju svim vrstama
stakala moraju potivati upute proizvo-
aa, zato u nastavku opisane Smjernice
imaju znaenje i ulogu Tehnikog propi-
sa.
Upute za ostakljivanje namijenjene su svi-
ma koji koriste proizvode i usluge podu-
zea REFLEX. S njima elimo informirati
korisnike o pravilnom nainu rukovanja,
ugradnji i upotrebi stakla. Samo na taj
nain moemo sprijeiti negativan utjecaj
korisnika putem neispravnog postupanja
na kvalitetu dobavljenog stakla.
Upute vrijede za sve proizvode od stakla
koji su namijenjeni za ugradnju u prozor-
ske i fasadne elemente u visokogradnji.
Pritom kreemo od pretpostavke da su
spomenuti elementi izraeni od odabra-
nih i u praksi ve ispitanih materijala, od-
nosno profila.
Korisnici naih proizvoda mogu se pozi-
vati na nau izjavu o garanciji za kvalite-
tu iskljuivo pod uvjetom da su pri radu i
upotrebi potovali odredbe ovih Smjer-
nica. Pritom je, naravno, preduvjet da
zahvatima, bez obzira na to je li to radi na-
knadne prerade ili oteenja, nisu utjeca-
li na samo staklo ni na njegovo brtvljenje
po rubovima.
7.1 Openito
7.1.2 Zadatak
Smjernice, odnosno upute, sastavljene
su tako da omoguuju savreno izvoe-
nje ostakljenja - s tehnikog, fizikalnog i
graevinskog aspekta. Moramo biti svje-
sni da e ostakljenja samo uz uvaavanje
uputa ouvati svoju vienamjensku funk-
cionalnost, a istovremeno na njima nee
nastati prijevremena oteenja.
313
7
.
1
1. Pozivanje naih ugovornih partnera
na jamstvo ogranieno je na pravo na
otklanjanje nedostataka u smislu po-
pravka, odnosno na zamjensku do-
bavu novog proizvoda. Kupac mora
nedostatke koje je primijetio prijaviti u
pismenom obliku odmah nakon preu-
zimanja robe. Rok za otklanjanje nedo-
stataka, odnosno zamjensku dobavu
predmet je dogovora obje ugovorne
strane. Ako i nakon te mjere dobavljena
roba ne odgovara zahtijevanim krite-
rijima, kupac ima pravo na povrat vri-
jednosti, odnosno na raskid ugovora.
Iskljueno je pravo kupca na povrat
trokova za tetu koja nastane zbog
pogrene odluke o popravku, odnosno
zamjenskoj dobavi ili zbog prekasnog
poduzimanja aktivnosti.
2. Poduzee REFLEX svojim neposred-
nim partnerima daje (uzimajui u ob-
zir ogranienja navedena u toki 1) za
izolacijsko staklo 5 godina jamstva da
se staklene povrine u meuprostoru
nee oroavati (da se na njima nee
pojaviti kondenzacija vodene pare).
Jamstvo poinje tei danom dobave i
vrijedi pod uvjetom da je kupac poti-
vao odredbe i upute za ostakljivanje.
3. Preduvjet za pozivanje na jamstvo je da
kupac osim REFLEX-ovih smjernica za
ugradnju potuje i ope priznate teh-
nike zakonitosti i standarde te da na
dobavljenom staklu nisu bili obavljeni
nikakvi zahvati u smislu obrade ili dora-
de.
4. Jamstvo ne vrijedi u sluajevima da
je izolacijsko staklo ugraeno u mo-
bilna sredstva ili u zamrzivae. Jam-
stvo isto tako ne vrijedi (kao to je
obiaj u djelatnosti) u nekim sluaje-
vima posebnih kombinacija. Zato za
kombinacije s nekim ornamentnim
staklima s vrlo jakim ili vrlo slabim
ornamentnim uzorkom te za iano
staklo vrijede posebne smjernice.
Ako prvi kupac ili njegov klijent izvozi
izolacijsko staklo, ovo jamstvo vrijedi
samo u sluaju naeg pismenog odo-
brenja.
5. Izdano jamstvo obvezuje poduzee
REFLEX da otkloni nedostatke, odno-
sno da besplatno zamijeni reklamirani
proizvod. Svi dodatni zahtjevi su isklju-
eni, osim kada se radi o jamstvima na-
vedenim u toki 1.
6. Eventualne nedostatke otkrivene u
jamstvenom razdoblju, kupac mora pi-
smeno prijaviti u roku od 6 mjeseci.
7.1.3 Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala
REFLEX (RX)
314
7
.
1
.
3
Priznata tehnika pravila
Smjernice za rukovanje izolacijskim
staklom
IFT Rosenheim Skupine optereenja
za ostakljivanje prozora, ift smjernica
VE 06/01
IFT Rosenheim - Smjernice za osta-
kljivanje drvenih prozora bez podlone
trake
IGH Hadamar Tehnike smjernice i
upute
Smjernice za ocjenjivanje vizualne kva-
litete stakla u graevinarstvu
litete emajliranog i tiskanog stakla
Broura Udruivost materijala pri izra-
di i montai izolacijskog stakla
Broura ienje stakla
Tehniki pravilnik za primjenu linijski
uvrenih ostakljenja (TRLV)
Tehniki pravilnik za primjenu osta-
kljenja koja uvaju od pada u dubinu
(TRAV)
Tehniki pravilnik za dimenzioniranje i
izvedbu tokasto uvrenih ostaklje-
nja (TRPV)
Sastavni dio Uputa za ostakljivanje su i
standardi i propisi navedeni u nastavku.
Za struno provoenje ostakljenja njiho-
va je primjena nuna.
Standardi
DIN 18 361 Radovi ostakljenja
SIST EN 1991-1-3: Eurokod 1: Utjecaji
na konstrukcije 1-3. dio: Opi utjeca-
ji Optereenje snijegom Nacionalni
dodatak
SIST EN 1991-1-4: Eurokod 1: Utjecaji
na konstrukcije 1- 4. dio: Opi utjeca-
ji Optereenje vjetrom Nacionalni
dodatak
DIN 7863 Bezelijski elastomerni br-
tveni profili za prozore i fasade
DIN 18 055 Prozor, propusnost fuga,
brtvljenje prilikom nevremena i meha-
nika optereenja
DIN 18 516 Ventilirana obloga vanj-
skog zida
DIN 18545 Brtvljenje ostakljenja br-
tvenim materijalima
EN 1279 Staklo u graevinarstvu: Izo-
lacijsko staklo
EN 14449 Staklo u graevinarstvu:
Lijepljeno i sigurnosno lijepljeno staklo
Sigurnosno kaljeno staklo
Djelomino kaljeno staklo
Sigurnosno kaljeno staklo s toplinskim
ispitivanjem
7.2 Tehniki pravilnici
315
7
.
2
Ove smjernice pravno su obvezujue ako
proizvoa izolacijskog stakla ili ugovorni
partner u kupoprodajnom ugovoru referi-
ra na njih ili se dogovori o pojedinanom
sluaju.
One ne zamjenjuju standard, primjenjive
tehnike pravilnike ili zakonske odredbe
o koritenju izolacijskog stakla. Na kra-
ju smjernica nabrojene su neke vanije
strune informacije.
2.0 Osnovni zahtjevi
Brtvljenje po rubovima ne smije biti ote-
eno. Njegova zatita je bezuvjetna pret-
postavka za ouvanje funkcije. Moramo
izbjegavati sve tetne utjecaje. To vrijedi
od dana dobave za skladitenje, tran-
sport i ugradnju.
tetni utjecaji, izmeu ostalog, mogu
biti:
stalni nastanak vode na brtvljenju po
rubovima
UV zraenje
neplanirane mehanike napetosti
nekompatibilni materijali
ekstremne temperature.
0.0 Uvod
Izolacijsko staklo sastavljeno je od mini-
malno dva stakla meusobno povezana
brtvljenjem po rubovima kojim se meu-
prostor hermetiki zatvara.
Izolacijsko staklo je fiksno izmjerena
komponenta za primjenu u graevinar-
stvu s minimalno dvostranim linijskim
uvrenjem (1); (2). Proizvoa prozora
ili fasada u osnovi je odgovoran za teh-
niku upotrebljivost svojeg proizvoda za
odreenu namjenu.
Ta smjernica proizlazi iz pretpostavke da
e transport, skladitenje i ugradnju izvo-
diti iskljuivo struno osoblje.
1.0 Podruje primjene
Ova smjernica vrijedi za:
transport,
skladitenje i
ugradnju
vieslojnog izolacijskog stakla u skladu s
EN 1279.
U ovoj smjernici opisane su potrebne
mjere za ouvanje trajnosti brtvljenja, od-
nosno tehnike upotrebljivosti brtvljenja
po rubovima.
Graevinsko-fizikalna funkcija, mehani-
ke znaajke, elementi umetnuti u meu-
prostor izmeu stakala, optika svojstva,
kao i lom stakla nisu predmet ove smjer-
nice.
7.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom
(transport, skladitenje i ugradnja)
316
7
.
3
Slika 1
3.0 Transport, skladitenje i
rukovanje
Transport se obino izvodi na stalcima ili
u sanducima.
3.1 Transport na stalcima
Stakla na transportnim stalcima moraju
biti zatiena. Pritom zbog zatitnih ure-
aja, odnosno pomagala, na stakla ne
smije djelovati nikakav nedozvoljeni pri-
tisak.
3.2 Transport u sanducima
Za sanduke, kao i za laku ambalau, koja
nije namijenjena djelovanju statikih ili
dinamikih optereenja u svakom pojedi-
nanom sluaju treba paljivo provjeriti.
Sanducima moemo rukovati runo ili,
primjerice, upotrijebiti transportne trake.
Skladitenje ili odlaganje moe se izvesti
samo u okomitom poloaju na odgovara-
juim stalcima ili ureajima.
Ako se slae vie stakala, obvezni su me-
uslojevi (na primjer papir, ublaivai,
pluto).
Openito se izolacijsko staklo na gradi-
litu mora zatititi od tetnih kemijskih ili
fizikalnih utjecaja.
Odgovarajuim potpunim pokrivanjem
izolacijsko staklo se mora zatiti na otvo-
renom, od dugotrajne vlage ili sunevog
zraenja.
Podruje a (bono prekrivanje stakle-
nog ruba s vanjske strane) je visina koja
tee od ruba stakla do vidljivog podruja
izolacijskog stakla.
Neovisno o zahtjevima u standardu, u
odnosu na uvrivanje stakla mora se
sprijeiti da u ugraenom stanju prirodna
dnevna svjetlost pada na podruja a ili
b. U protivnom se mora naruiti izola-
cijsko staklo s brtvljenjem po rubovima
otpornim na UV zrake, odnosno zatititi
brtvljenje po rubovima od UV zraenja.
317
7
.
3
Slika 2
Zahtjevi, materijali, veliine i oblici odre-
eni su smjernicom (3) ili izjavom proizvo-
aa podloaka.
Podloke mogu biti izraene od odgova-
rajueg drveta, umjetne mase ili nekog
drugog prikladnog materijala, moraju
imati dovoljnu trajnu tlanu vrstou i rub
stakla se od njih ne smije krhati.
Podloke ne smiju mijenjati svoja svoj-
stva i svojstva izolacijskog stakla tijekom
ivotnog vijeka, slabjeti funkcije zbog ma-
terijala koritenih za brtvljenje i lijepljenje,
kao i zbog vlage, ekstremnih temperatura
ili drugih utjecaja.
4.0 Ugradnja
Svako dobavljeno staklo mora se pregle-
dati prije ugradnje. Oteeno staklo ne
smije se ugraivati. Izolacijska stakla u
pravilu su elementi za ispunu, a to znai
da nemaju nosivu funkciju. Njihova vlasti-
ta teina i vanjska optereenja koja na njih
djeluju moraju se prenijeti dalje na okvir ili
nosivu konstrukciju stakla.
Ove smjernice ne obuhvaaju drukije
sustave za ostakljivanje, primjerice to-
kasto privrene ili lijepljene sustave. Za
njih postoje drukiji zahtjevi s obzirom na
konstrukciju brtvljenja po rubovima.
5.0 Podloke
Podloka za ostakljivanje je kontaktno
mjesto izmeu stakla i okvira. Tehnika
postavljanja podloke prikazana je u di-
jelu (3).
Podlaganje, odnosno podloke trebaju
osiguravati slobodni prostor staklo-utor
radi odravanja izravnavanja tlaka pare
(dugotrajna kondenzacija), radi ventilaci-
je i eventualne odvodnje.
Openito se za ugradnju izolacijskog
stakla moraju koristiti odgovarajue pod-
loke za ostakljivanje, odnosno podloni
mostii. Sva stakla u vieslojnom izolacij-
skom staklu moraju biti podloena u skla-
du s opeprihvaenim pravilima tehnike
(3).
Podloka za
ostakljivanje
318
7
.
3
8.0 Standardi, smjernice,
pravilnici (trenutno vaei)
1) TRAV Tehniki pravilnik za primjenu
ostakljenja koja uvaju od pada u du-
binu
2) TRLV Tehniki pravilnik za primjenu
linijski uvrenih ostakljenja
3) Tehnika smjernica br. 3 Podlaganje
jedinica za ostakljivanje, IGH Hada-
mar
4) Tehnika smjernica br. 17 Ostaklji-
vanje izolacijskim staklom, IGH Hada-
mar
5) EN 1279-5 Staklo u graevinarstvu:
Izolacijsko staklo, potvrivanje su-
kladnosti
6) DIN 18545-1 Brtvljenje ostakljenja br-
tvenim materijalima; Zahtjevi za utore
pri ostakljivanju brtvenim materijali-
ma
7) DIN 18545-3 Brtvljenje ostakljenja
brtvenim materijalima; Sustavi osta-
kljivanja
8) Skupine optereenja za ostakljivanje
prozora, ift smjernica VE 06/01
9) Smjernice za ocjenjivanje vizualne
kvalitete stakla u graevinarstvu
10) Broura ienje stakla
Ove smjernice izdalo je
Savezno udruenje za ploasto staklo:
Bundesverband Flachglas e. V.
Mlheimer Strae 1,
D-53840 Troisdorf
6.0 Mehanika optereenja
U ugraenom stanju na vieslojna izo-
lacijska stakla djeluju dinamika i trajna
optereenja vjetra, snijega, guve itd. Ta
optereenja odvode se u okvire, a pritom
se savijaju okviri i rub ostakljenja.
To savijanje izaziva posmine sile u brtv-
ljenju po rubovima izolacijskog stakla.
Kako ne bi bila ugroeno trajno brtvljenje
po rubovima moraju se uzeti u obzir slje-
dea ogranienja:
Savijanje brtvljenja po rubovima viesloj-
nog izolacijskog stakla pravokutno na po-
vrinu u podruju jednoga ruba, uz mak-
simalna optereenja, ne smije biti vie
od 1/200 duine ruba stakla, odnosno
maksimalno 15 mm. Okvir zato mora biti
dimenzioniran na odgovarajui nain.
7.0 Utor, brtvljenje i
izjednaavanje tlakova
Kvalitetnim su se pokazali sustavi osta-
kljivanja koji odvajaju prostor utora od
prostorne klime. Za srednjeeuropske
uvjete izvodi se ventilacija prostora utora
s atmosferske strane. Razmjena zraka sa
strane prostora u prostor utora uglavnom
se mora sprjeavati.
319
7
.
3
2.0 Troslojna izolacijska stakla
2.1 Struktura i sastav troslojnog
izolacijskog stakla
Troslojnim izolacijskim staklom postiu se
U
g
vrijednosti koje se nalaze osjetno is-
pod 1,0 W/m
2
K. Pritom sastav troslojnog
izolacijskog stakla mora sadravati dva
stakla s niskoemisijskim slojem, okrenuta
u meuprostor (MSP). Osim toga potreb-
no je i punjenje plemenitim plinom u oba
meuprostora.
2.2 Standardni proizvodi
Za standardne proizvode mora biti na
raspolaganju dovoljna koliina potrebnih
sirovina i poluproizvoda. Kripton, pa ak
i ksenon, kao plinovi za punjenje s ciljem
dostizanja niih U
g
vrijednosti, nisu na
raspolaganju u dovoljno velikim koliina-
ma da bismo ih mogli koristiti pri trosloj-
nom izolacijskom staklu kao standardne
sirovine. Zato se u pravilu koristi argon.
Kao standardni sastav troslojnog izola-
cijskog stakla preporuuje se sljedei
sastav stakla: 4/12/4/12/4 s dva visoko
toplinski zatitna sloja (Low-e) na pozici-
jama 2 i 5, kao i punjenje argonom u oba
meuprostora.
2.3 Postignute U - vrijednosti
Troslojno izolacijsko staklo sastava
4/12/4/12/4, s dva visoko toplinski zatit-
na sloja (Low-e), stupnja emisije
n
~ 0,03
(stanje tehnike) i punjeno argonom (kon-
centracija plina 90 %) u oba meuprosto-
ra pri izraunu prema EN 673 dostie Ug
vrijednost od 0,7 W/m
2
K.
1.0 Uvod
Propis o utedi energije (EnEV u Njema-
koj i Pravilnik o uinkovitom iskoritavanju
energije u zgradama u Sloveniji) najvaniji
je pravilnik savezne vlade u naporima za
uinkovitu potronju energije u novograd-
njama i postojeim zgradama. Pravilnik
slui za prijenos smjernica za energijsku
uinkovitost EU. Novo izdanje pravilnika
planirano za 2009. i 2012. predvia se
da e pootriti razinu zahtjeva u odnosu
na iskoritavanje energije za 30 %.
Da bismo ubudue mogli postii te zahtje-
ve, potreban je velik broj inovacija, i na po-
druju stakla, prozora i fasade. Vaan do-
prinos za poboljanje toplinsko-tehnikih
svojstava prozora i fasada pritom e imati
upotreba troslojnih izolacijskih stakala u
znatno veem opsegu nego do sada.
Savezno udruenje za ploasto staklo i
njegovi lanovi podravaju napore save-
zne vlade za jo uinkovitijim postupanjem
sa spomenutim izvorima energije. Trosloj-
na izolacijska stakla na tritu su ve vie
od 10 godina prihvaen i priznat proizvod,
ali su do sada bila koritena, odnosno
ugraivana samo u ogranienom opsegu.
Proizvodnja troslojnog izolacijskog stakla,
u mnogo veem opsegu, ima velik utjecaj
na proizvodnu tehnologiju, a time i osigu-
ravanje mjerila kvalitete. iroko prihvae-
na upotreba troslojnog izolacijskog stakla
u prozorima i fasadama zahtijeva uvaa-
vanje i priznavanje mnogo razliitih aspe-
kata. Zadatak ovih uputa jest odgovoriti
na veliki broj pitanja. Njihovo uvaavanje
preporuuje se proizvoaima i daljnjim
korisnicima.
7.3.1 Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla
320
7
.
3
.
1
Koeficijent S za dobitke solarne topline
ovisi o strani svijeta prema kojoj je ugra-
eno troslojno izolacijsko staklo, odno-
sno prozor. U skladu s DIN-V 4108-6 kori-
ste se sljedee vrijednosti:
S = 2,1 W/m
2
K orijentacija na jug
S = 1,2 W/m
2
K orijentacija na istok/
zapad
S = 0,8 W/m
2
K orijentacija na sjever
Tim vrijednostima postie se, za opisane
standardne proizvode troslojnog izolacij-
skog stakla, pri U-vrijednosti prozorskog
okvira U
f
= 1,4 W/m
2
K i vrijednou prozo-
ra U
w
= 1,1 W/m
2
K (vidi poglavlje 2.3), slje-
dee U
w
-vrijednosti bilance, koje opet, u
pojedinim sluajevima, mogu neznatno
odstupati zbog upotrijebljenog osnovnog
stakla i dodatnog sloja:
U
w.eq
= 0,05 W/m
2
K orijentacija na jug
U
w.eq
= 0,5 W/m
2
K orijentacija na istok/
zapad
U
w.eq
= 0,7 W/m
2
K orijentacija na sjever
3.0 Faktori koji utjeu na
trajnost
3.1 Meuprostor i dimenzije stakla
(povrina, omjer stranica)
Optereenje sustava raste s veliinom,
odnosno irinom meuprostora (klimat-
ski uinak, vidi poglavlje 5.2). Dva me-
uprostora troslojnog izolacijskog stakla
svojim se djelovanjem zbrajaju najmanje
tako, kao da je to samo jedan neprekinut
prostor izmeu stakala. Koja optereenja
na staklo i brtvljenje po rubovima slijede
iz toga ovisi o formatu. Primjerice mala,
uska stakla (omjer stranica 1:3) imaju naj-
vea optereenja na staklo i brtvljenje po
rubovima.
Bez daljnjih mjera za poboljanje toplin-
sko-tehnikih svojstava iz toga u skladu s
EN 10077-1, Tablica F.1 za prozore s ra-
zliitim okvirima dobivamo sljedee U
w
-
vrijednosti:
- U
f
= 1,8 W/m
2
K: U
w
= 1,2 W/m
2
K
- U
f
= 1,4 W/m
2
K: U
w
= 1,1 W/m
2
K
Mogue mjere za daljnje poboljanje
toplinski-tehnikih svojstava prozorskih
konstrukcija su na primjer:
poboljanje toplinsko-tehnikih svoj-
stava profila okvira
upotreba toplinsko-zatitnih izola-
cijskih stakala s poboljanim toplin-
sko-tehnikim brtvljenjem po ru-
bovima (takozvani topli rub). Tom
mjerom u pravilu se postie poboljanje
U
w
vrijednosti za 0,1 W/m
2
K.
toplinsko-tehniko poboljanje susta-
va ostakljenja, na primjer dubljim uvr-
enjem stakla.
2.4 Dostignute g vrijednosti
Opisanim standardnim proizvodom za tro-
slojno izolacijsko staklo dostie se ukupni
prolaz energije (g-vrijednost) od priblino
50 %, odnosno priblino 0,50, budui da
upotrebom osnovnog stakla i dodatnog
sloja vrijednost moe neznatno odstupati.
2.5 Bilanca U-vrijednosti
Bilanca toplinskih gubitaka (opisanih U
vrijednou) i solarnog dobitka topline
(opisanog g vrijednou) je odluuju-
a za utedu energije s troslojnim izola-
cijskim staklom, odnosno graevinskim
elementom prozorom.
Bilanca U vrijednosti za prozore moe
se izraunati prema:
U
w.eq
= U
w
S g
321
7
.
3
.
1
3.5 Posebne funkcije
Iskustvene vrijednosti dvoslojnog izola-
cijskog stakla ne mogu se, bez daljnjega,
prenijeti na troslojno izolacijsko staklo.
Kombinacije s posebnim funkcijama po-
put sigurnosti (ostakljenje nadsvjetla,
ostakljenje za zatitu od pada u dubinu),
zvuna zatita, zatita od sunca itd., po-
stavljaju posebne zahtjeve.
3.5.1 Sigurnost (ostakljenje nadsvjetla,
ostakljenje za zatitu od pada u
dubinu)
Tehniki pravilnik za linijsko uvre-
na ostakljenja i ostakljenja koja tite od
pada u dubinu, TRLV i TRAV, ne spomi-
nju posebno troslojno izolacijsko staklo.
Zato vrijedi, prema odredbama saveznog
udruenja za ploasto staklo, time ope-
nito formuliran zahtjev za vieslojno izo-
lacijsko staklo isto tako za troslojno, kao
i za dvoslojno izolacijsko staklo.
Protuprovalna ostakljenja (zatita od
bacanja predmeta, protuprovalna, ne-
probojna stakla i zatita od posljedica
eksplozije) te vatrootporna ostakljenja
odreuju se, odnosno potvruju za svaki
primjer posebno.
3.5.2 Zvuna zatita
Zvune zatitne znaajke mogu se kom-
binirati s toplinski zatitnim znaajkama
troslojnog izolacijskog stakla.
3.5.3 Zatita od sunca
Znaajke zatite od sunca mogu se kom-
binirati s toplinski zatitnim znaajkama
troslojnog izolacijskog stakla. U uspored-
bi s dvoslojnim izolacijskim staklom sa za-
titom od sunca mijenjaju se svjetlosne,
fizikalne znaajke i znaajke zraenja.
Za standardno koritenje troslojnog izo-
lacijskog stakla u prozorima meuprostor
od 2 x 12 mm je tehniki najprikladnija di-
menzija. Manji meuprostori izazivaju (uz
koritenje argona kao plina za punjenje)
vie U
g
vrijednosti; vei meuprostori
vea optereenja stakla i brtvljenja po
rubovima.
3.2 Prekrivanje poleine
Mehanika optereenja na brtvljenje po
rubovima su via pri troslojnom izolacij-
skom staklu. Zato prekrivanje poleine
treba biti jo vee, posebno kod uskih
formata.
3.3 Dimenzioniranje stakla
U osnovi vrijede svi standardi i smjernice
kao i pri dvoslojnom izolacijskom staklu.
Zbog spomenutih veih optereenja na
posebna pitanja o dimenzioniranju stakla
moe se odgovoriti pomou softvera za
statiku (primjerice rjeenje za podru-
je GLASTIK koje izdaje BF). Primjerice,
faktori koji poveavaju optereenja su
asimetrini sastav stakla ili koritenje po-
sebnih stakala ili apsorpcijskih stakala.
Ukrasno ili iano staklo pritom ima jo
niu mehaniku vrstou od float stakla.
3.4 Povrine s dodatnim slojevima
Preporuuje se da dodatni sloj na oba
vanjska stakla bude okrenut prema me-
uprostoru (strana sloja 2 i 5). Kaljenje
srednjeg stakla bez dodatnog sloja op-
enito nije potrebno.
Ako jest, primjerice zbog utjecaja na g-
vrijednost troslojnog stakla, sloj na sred-
njem staklu (strana sloja 3 i 5, odnosno 2 i
4) i to srednje staklo mora biti kaljeno.
322
7
.
3
.
1
4.2 Poveavanje dubine umetanja stakla
Vea dubina umetanja za troslojna izola-
cijska stakla, s obzirom na termiki iza-
zvane napetosti, koje poveavaju opa-
snost od loma stakla, prihvatljiva je pri
dobro toplinski zatienom sustavu okvi-
ra (istraivaki projekt HIWIN, djelomini
projekt B: Istraivanje opasnosti od loma
stakla zbog vee dubine uvrivanja,
zavrno izvjee iz travnja 2003., ift Ro-
senheim, Passivhaus Institut Darmstadt).
5.0 Druge znaajke
5.1 Vanjska kondenzacija
Za svako izolacijsko staklo vrijedi sljede-
e: to je manji toplinski prolaz, odnosno
to je nia U
g
vrijednost, toliko je toplije
unutarnje staklo i toliko je hladnije vanj-
sko staklo. To, naravno, vrijedi i za trosloj-
no izolacijsko staklo. Osim toga, izmeu
vanjske povrine izolacijskog stakla i
neba permanentno se dogaa razmjena
energije zraenja. S obzirom na individu-
alnu situaciju ugradnje, ta razmjena ener-
gije zraenja, posebno u jasnim noima,
dovodi do dodatnog snanog hlaenja
vanjskog stakla. Ako okolni zrak uz tako
pothlaenu staklenu povrinu dostigne
toku oroavanja, vodena para e se
izluiti u obliku kondenzata. Ta pojava u
prirodi je poznata kao rosa. Oroenje e
nestati im se povrina stakla zagrije vie
od okolnog zraka (pri pojavi prvih sun-
evih zraka). Taj fenomen ne oznaava
pogreku, ve je znak odline vrijednosti
toplinske zatite troslojnog izolacijskog
stakla.
4.0 Upute za ostakljivanje
Kao i pri dvoslojnom izolacijskom staklu
vrijede osnovni zahtjevi koje nalazimo,
primjerice u Smjernicama za rukovanje
izolacijskim staklom (transport, skladi-
tenje i ugradnja) saveznog udruenja za
ploasto staklo: zatita od trajnog optere-
enja, odnosno djelovanja vlage (izjedna-
avanje tlakova pare), zatita od izravnog
UV zraenja (alternativa: UV postojano
brtvljenje po rubovima), kompatibilnost
materijala, koritenje u uobiajenim gra-
evinskim temperaturnim podrujima i
neprisilna ugradnja. Konstrukcije okvira
moraju biti primjerene za preuzimanje
troslojnog izolacijskog stakla. Za pogre-
ke koje nastaju kao posljedica nepoti-
vanja tih osnovnih zahtjeva, ne odgovara
proizvoa izolacijskog stakla.
Mora se potovati tehnika smjernica br. 17
IGH Ostakljenje izolacijskim staklom.
4.1 Podloke
Funkcionalne znaajke podloki za osta-
kljivanje moraju se zadrati kroz cijeli ivot-
ni vijek. Kako bi se to osiguralo, podloke
moraju biti dovoljno trajno tlano stabilne,
otporne na starenje i kompatibilne s drugim
materijalima. Pri podlokama se mora pazi-
ti na to da nosiva podloka i distancer budu
rasporeeni ravno i paralelno s rubom je-
dinice ostakljenja. Podloka mora preuze-
ti cijelu debljinu jedinice ostakljenja i time
prenositi vlastitu teinu sva tri stakla. Pod-
loka ne smije, u sustavima sa slobodnim
prostorom utora, ometati izjednaavanje
tlakova pare. Podloka isto tako ne smije
izazivati odvajanje krhotina na rubu stakla.
Takoer ne smije doi do optereenja rub-
nog brtvljenja zbog otkrhnutih dijelova.
Mora se potovati tehnika smjernica br. 3
IGH Podloke za jedinice ostakljenja.
323
7
.
3
.
1
5.3 Vlastita boja
Smjernice za procjenu vizualne kvalite-
te stakla za graevinarstvo, u poglavlju
4.1.1 opisuju vlastitu boju svih staklenih
proizvoda, osobito posebna stakla s do-
datnim slojem. Zbog treeg stakla i dru-
gog sloja, vlastita boja troslojnog izolacij-
skog stakla moe biti znatno primjetnija
no pri dvoslojnom izolacijskom staklu.
Ove smjernice izdalo je
Savezno udruenje za ploasto staklo:
Bundesverband Flachglas e. V.
Mlheimer Strae 1,
D-53840 Troisdorf
Zbog jo bolje toplinske zatite troslojnog
izolacijskog stakla nego pri uobiajenim
dvoslojnim izolacijskim staklima, mora se
raunati na to da e pojavljivanje konden-
zata na vanjskom staklu biti jo ee.
Radi sprjeavanja nesporazuma, kupce i
potroae treba upozoriti na taj fenomen
ve na poetku, odnosno prije kupnje.
5.2 Klimatski uinak
litete stakla za graevinarstvo, koje je
izdalo savezno udruenje za ploasto
staklo, u poglavlju 4.2.2 opisuju Uinak
dvostrukog stakla, zbog kojega se pri
promjeni temperature i njihanju vanjskog
tlaka, pojavi konkavno ili konveksno savi-
janje pojedinih stakala, a time i iskrivljenje
optikog izgleda. Zbog veeg zatvorenog
volumena plina u dva meuprostora taj
efekt pri troslojnom izolacijskom staklu
moe jo jae doi do izraaja.
324
7
.
3
.
1
Pri ostakljivanju toplim staklom s dodat-
nim slojem Low-e i visokoselektivnim sta-
klom, kao i masovno obojenim staklima,
mora se paziti na dovoljno prozraiva-
nje prostora izmeu pojedinih staklenih
elemenata kako se stakla pri sunevom
zraenju ne bi previe zagrijala. Ako nije
osigurano dovoljno prozraivanje prosto-
ra izmeu oba staklena elementa, prepo-
ruuje se upotreba kaljenog ESG ili djelo-
mino kaljenog TVG stakla.
Oteenja ostakljenja izazvana izvan-
rednim termikim ili dinamikim op-
tereenjima ne spadaju pod rekla-
maciju, odnosno jamstvo dobavljaa.
Pri tome treba paziti na sljedee:
Folije, boje unutarnje aluzine
Naknadno nanoenje apsorpcijskih folija i
boja, kao i postavljanje unutarnjih aluzina,
koje dovode do zadravanja topline, moe
izazvati toplinski lom pri sunevom zraenju.
Prije izvedbe takvih naknadnih promjena je-
dinica ostakljenja treba se posavjetovati sa
strunjakom.
Polaganje asfalta
Pri polaganju asfalta u prostorima s ve
zastakljenim prozorima dolazi do snanog,
neravnomjernog, jednostranog zagrijavanja
stakla. Od takvih utjecaja treba izolacijska
stakla osigurati odgovarajuim mjerama.
Grijae tijelo
Izmeu grijaeg tijela i izolacijskog stakla
mora se osigurati minimalno 30 cm. Pri
izolacijskom staklu u kombinaciji s kalje-
nim staklom s unutarnje strane ta minimal-
na udaljenost moe se smanjiti na 15 cm.
Istovremeno irina grijaeg tijela mora biti
jednaka irini izolacijskog stakla tako da se
osigura ravnomjerno zagrijavanje stakla. U
sluaju prekoraivanja navedenih minimal-
nih udaljenosti grijaeg tijela radi sigurnosti
se mora umetnuti meuzatita.
7.4 Dodatni zahtjevi
7.4.1 Ostakljenja koja su izloena izvanrednim termikim i/ili
dinamikim optereenjima
7.4.2 Ostakljenja staklima s dodatnim slojevima i masovno
obojanih stakala u kliznim vratima i prozorima
325
7
.
4
Zato kupac pri naruivanju stakla koje e
biti ugraeno u objekt na veoj nadmor-
skoj visini mora na to upozoriti proizvoa-
a izolacijskog stakla. Ako su u izolacijska
stakla ugraena stakla visoke apsorpcije,
masovno obojana stakla, stakla male povr-
ine, nesimetrina stakla ili stakla s omje-
rom stranica veim od 2: 1, ve u sluajevi-
ma kada je mjesto ugradnje 400 m vie od
mjesta izrade, potrebno je posavjetovati se
s tehnolozima poduzea REFLEX.
Pri izraunu potrebne debljine stakla, oda-
biru potrebne vrste stakla, kao i razmatra-
nju zahtjeva za konstrukcije uvrivanja
stakla, treba uvaavati uvjete koji su opisani
u poglavlju 6.9.3.
Izolacijska stakla s otvorenim rubnim
brtvljenjem standardno se dobavljaju
napunjena zrakom. Izradom posebnog
rubnog brtvljenja mogua su i izolacijska
stakla s otvorenim rubnim brtvljenjem,
napunjena plinom argonom.
Budui da se pri staklima s dodatnim slo-
jem u podruju rubnog brtvljenja premaz
uklanja, pri izolacijskom staklu s otvore-
nim rubnim brtvljenjem na granici izmeu
premaza i bruenog dijela moe doi do
razlike u obliku efekata boja. To uvjetuju
proizvodno-tehniki i fizikalni parametri i
nije predmet reklamacije.
U meuprostoru izolacijskog stakla her-
metiki je zatvoren zrak, odnosno plin
s istim tlakom koji je bio u atmosferu u
trenutku proizvodnje. Na veim nadmor-
skim visinama zrak je rjei i zato ima manji
atmosferski tlak. Tako je tlak u staklu koje
se dovozi na veu nadmorsku visinu uvi-
jek vei od tlaka okoline. Zbog te razlike
stakla se izbouju. Posljedica toga nije
samo estetski nedostatak, ve prven-
stveno negativan utjecaj na rubno brtvlje-
nje. U ekstremnim sluajevima moe doi
ak i do loma stakla.
REFLEX-ovi stakleni elementi mogu se kori-
stiti kao ograda bez unutarnje nosive ogra-
de. Naravno, u takvim sluajevima moete
birati samo meu sigurnosnim staklima: ka-
ljenim ESG ili lijepljenim VSG staklom.
U tim sluajevima (npr. krovovi) mora se
upotrijebiti izolacijsko staklo RX WARM,
SUN, SAFE UV. Pri takvim staklima brtvlje-
nje po rubovima izraeno je od materijala
koji je otporan na tetne utjecaje ultralju-
biastih zraka. I ta stakla su izraena po
sustavu REFLEX, dakle s dvostupanjskim
brtvljenjem. Od drugih stakala razlikuju
se samo po tome da sekundarno (vanj-
sko) brtvljenje nije izvedeno polisulfidom,
ve silikonom. Paropropusnost tog brtvi-
la malo je slabija, zato je potreban deblji
sloj. Poleina distancera prekrivena je
slojem debljine 6 mm, a ukupna irina
rubnog brtvljenja je za 3 mm vea.
7.4.3 Transport i ugradnja na veim nadmorskim visinama
7.4.4 Staklene ograde
7.4.5 Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima
326
7
.
4
.
3
Horizontalni spoj
Kada fuga nije potpuno zapunjena
sredstvom za brtvljenje, u zoni rubnog
brtvljenja izolacijskih stakala mora biti
osigurana mogunost izjednaavanja
parnih tlakova.
Materijal za brtvljenje fuga mora biti
kompatibilan s materijalom u rubnom
brtvljenju.
Pri statikom izraunu zabrtvljeni verti-
kalni spoj ne smije se uzeti u obzir kao
nosiva potpora.
Moraju se uvaavati upute za obradu i
upotrebu koje izdaju proizvoai mate-
rijala za brtvljenje, kao i odgovarajua
pravila tehnike.
Redno vertikalno ostakljivanje izolacij-
skim staklima moe se izvoditi i bez ver-
tikalnih meuprofila. U tom sluaju stakla
se slau jedno pored drugoga tako da se
vertikalno dodiruju.
I pri tom nainu stakla imaju otvoreno rub-
no brtvljenje. U sluaju takvih ostakljenja
moraju se uvaiti sljedei konstrukcijski
zahtjevi:
Najmanja udaljenost izmeu dva stakla
mora iznositi 5 mm.
Cijeli prostor izmeu oba elementa
moe se potpuno i bez zranih mjehu-
ria zapuniti sredstvom za brtvljenje.
7.4.6 Ogranienja savijanja izolacijskog stakla REFLEX
7.4.7 Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima
Ogranienje savijanja za rubno brtvljenje izolacijskog stakla
Uvrivanje rubnog
brtvljenja izolacijskog stakla
Ugradnja
Vertikalno uvrenje
Ostakljenja pod nagibom u skladu
s TRLV
Linijsko
l/100
maksimalno 15 mm
l/200
maksimalno 15 mm
Slobodno l/100*
l/200
maksimalno 15 mm
Dopustivo savijanje vrijedi za najnepovoljniji poloaj optereenja.
* Zbog iskljuivo kratkotrajnih optereenja bez ogranienja apsolutnog savijanja.
Vremensko silikonsko brtvilo
Ispuna
Rubno brtvljenje konstrukcijskim silikonom
327
7
.
4
.
6
Meu mala izolacijska stakla spadaju sva
ona stakla ija je stranica kraa od 50 cm.
U usporedbi s normalnim izolacijskim sta-
klom ta su stakla, a prvenstveno njihovo
rubno brtvljenje, bitno izloenija optere-
enjima na savijanje.
Tijekom izrade izolacijskog stakla meu-
prostor hermetiki zatvorimo. U njemu su
jednaki klimatski uvjeti (temperatura i tlak
zraka) kakvi su bili u okolici u vrijeme pro-
izvodnje stakla.
Pri promjenama temperature ili tlaka zra-
ka (na primjer pri ugradnji na veoj nad-
morskoj visini i pri svakoj promjeni vreme-
na) mijenja se i tlak u meuprostoru. Zbog
toga se snano poveavaju napetosti u
oba stakla, odnosno u rubnoj zoni.
Pri izolacijskom staklu veih dimenzija,
elastini modul stakla doputa da se te
poveane napetosti oslobode deforma-
cijom stakala (izboenje ili uleknue).
Meutim, mala su stakla kruta i ne mogu
se saviti, zato u staklu i rubnom brtvlje-
nju nastaju velike napetosti. Napetosti su
naroito velike pri asimetrinim oblicima
stakala i pri vrlo irokom MSP-u (primje-
rice u sluaju nekih zvuno izolacijskih
stakala). U posebno nepovoljnim uvje-
tima zbog toga moe doi ak i do loma
stakla.
Vjerojatnija posljedica tih napetosti pro-
izlazi iz trajnog rastezanja rubnog brtv-
ljenja prvenstveno unutarnjeg, trajno
elastinog brtvila. Zbog tih deformacija u
brtvilu nastaju iri ili manje iroki difuzijski
putovi pa vodena para moe bre pro-
drijeti u meuprostor. Posljedica je krai
ivotni vijek stakla, a u najgorem sluaju
oroavanje unutarnjih povrina stakala.
O opasnosti koju predstavljaju izolacijska
stakla malih dimenzija zato treba razmi-
ljati ve u fazi projektiranja. Preporuu-
jemo savjetovanje s proizvoaem o mo-
gunostima drugaijeg dimenzioniranja
stakala. Jedno od moguih rjeenja jest
koritenje bekih (Wiener) ukrasnih
profila kojima se vizualno moe promi-
jeniti veliko staklo u vie manjih. Inae
treba kod asimetrinih stakala s meu-
prostorom irim od 16 mm kaliti barem
manje staklo (RX SAFE ESG).
RX WARM svoje tehnike znaajke do-
biva dodatnim slojem na povrini stakla
u MSP-u. Tehniki podaci djelomino
ovise o tome na kojem se poloaju nala-
zi dodatni sloj. Zato je ispravna strana za
montau oznaena naljepnicom. Ta izola-
cijska stakla u osnovi se ostakljuju na isti
nain kao i sva druga stakla. Ako toplinski
zatiena stakla nastupaju u kombinaciji
sa ianim staklom, poduzee REFLEX
za njih ne daje uobiajeno jamstvo. Ako
ta stakla nastupaju u kombinaciji sa sta-
klima, koja su masovno obojena, moraju
biti kaljena.
Stakla RX WARM tijekom prijevoza i skla-
ditenja moraju biti zatiena od vlage i
sunevih zraka.
7.4.8 Izolacijska stakla malih dimenzija
7.4.9 Stakla s toplinskom zatitom RX WARM
328
7
.
4
.
8
Potpunu uinkovitost tih stakala moemo
oekivati samo ako su pravilno ugraena
u odgovarajue konstrukcije. Zato se u
nastavku daju upute za njihovo postav-
ljanje:
RX PHONE izolacijska stakla u osno-
vi se postavljaju na isti nain kao i sva
druga izolacijska stakla.
Pri ostakljivanju staklima RX PHONE
sa zvunom zatitnom folijom mora se
provjeriti kompatibilnost svih materijala
koji se koriste.
Zvuno izolacijska stakla u pravilu imaju
veliku povrinsku teinu. Zato se mora
provjeriti nosivost konstrukcije i okova.
Oekivana zvuna izolativnost po-
stie se samo u sluaju da je ci-
jeli sustav izvrsno zabrtvljen.
Pri zastakljivanju brtvenim profilima
mora se obratiti posebna pozornost
na brtvljenje kutova. Vii zvuno izo-
lacijski razredi zahtijevaju da izmeu
krila i okvira budu postavljene dvije
razine brtvila koja, po mogunosti,
moraju biti meusobno pomaknuta.
Posebna pozornost mora se posvetiti i
ugradnji prozorske konstrukcije u gra-
evinski otvor. Ako pojedine faze rado-
va (ugradnja stakla u krilo, spoj krila i
okvira te ugradnja cijelog prozora) nisu
obavljene struno, mjerenje stvarne
zvune izolacije na objektu nee dati
oekivane rezultate.
Slabe toke u zvunoj izolaciji sustava
mogu predstavljati ugraene kutije s
roletama i ventilacija te parapet ispod
prozora. Njihove konstrukcije moraju
odgovarati jednakim zahtjevima s ob-
zirom na zvunu izolaciju kao i fasadni
zidovi.
U pravilu je sastav zvuno izolacijskih
stakala RX PHONE asimetrian. Pozi-
cija ugradnje debljeg stakla za funkciju
zvune zatite nije vana. Ipak, iz sta-
tikih i estetskih razloga deblje staklo
treba biti vanjsko.
Vrijednosti zvune izolacije, koje za
klase zvune zatite navode smjernice
VDI 2719, uvijek se odnose na konanu
vrijednost ve ugraenog prozora.
Izolacijska stakla s visokoselektivnim sta-
klima sa sunevom zatitom u osnovi se
ostakljuju na isti nain kao i obina izola-
cijska stakla. Radi poveanog toplinskog
optereenja staklo ne smije biti vie od 15
mm duboko u brazdu ostakljenja.
RX SUN svoje tehnike znaajke dobi-
va dodatnim slojem na povrini stakla u
MSP-u. Tehniki podaci djelomino ovi-
se o tome na kojem se poloaju nalazi
dodatni sloj. Zato je ispravna strana za
montau oznaena naljepnicom.
Ako visokoselektivna stakla sa zatitom
od sunevog zraenja nastupaju u kom-
binaciji sa ianim staklom, poduzee
REFLEX za njih ne daje uobiajeno jam-
stvo. Ako ta stakla nastupaju u kombina-
ciji sa staklima, koja su masovno oboje-
na, moraju biti kaljena.
Stakla RX SUN tijekom prijevoza i skla-
ditenja moraju biti zatiena od vlage i
sunevih zraka.
7.4.10 Visoko selektivna stakla sa sunevom zatitom RX SUN
7.4.11 Stakla sa zvunom zatitom RX PHONE
329
7
.
4
.
1
0
Brtvljenje
Umetnuti distancni prol
Butilna traka
Debljina
min. 2mm
Brtvljenje
10mm
Nalepljeni vanjski
ukrasni prol
Nalepljeni vanjski
ukrasni prol
Beki kri
Zbog irokog meuprostora (16 mm) mo-
gunost nastanka kondenzata uz ukrasne
profile je minimalna, a u svakom sluaju
neusporedivo kraa nego kod prozora s
pravim prekama.
Usprkos velikoj irini meuprostora, pod
posebnim uvjetima profil se svejedno
moe nasloniti na staklo. U takvim slua-
jevima (pri udarima vjetra ili tijekom ruko-
vanja prozorom) moe se uti lupanje ili
zvonjenje stakla. Pojava je proizvodno-
tehniki uvjetovana i ne moe se izbjei.
Ugraeni beki kri ima na vanjskoj povr-
ini stakla nalijepljene ukrasne profile. U
ovoj fazi posla morate paziti na sljedee:
Sastav
irinu butilne trake odreuje irina pro-
fila. Zadatak trake je fiksiranje profila
kako tijekom kasnijeg kitanja ne bi skli-
znuo i osiguravanje minimalnog (2 mm)
razmaka izmeu stakla i profila. Taj raz-
mak ne smije biti manji jer pri razliitim
rastezanjima stakla i profila mora djelo-
vati kao ublaiva.
Upute za postavljanje
Sve dosjedne povrine moraju biti
suhe, odmaene i bez praine. Ostat-
ke ulja ili masnoe treba odstraniti od-
govarajuim otapalom sa stakla, odno-
sno profila.
vicarski kri, filigranski profili
Budui da su ti profili, u pravilu irine 16
ili 26 mm, ugraeni u meuprostor, i-
enje staklenih povrina vrlo je jedno-
stavno. Zbog irokog meuprostora (16
mm) mogunost nastanka kondenzata uz
ukrasne profile je minimalna, a u svakom
sluaju neusporedivo kraa nego kod
prozora s pravim prekama. Usprkos ve-
likoj irini meuprostora, pod posebnim
uvjetima profil se svejedno moe nasloniti
na staklo. U takvim sluajevima (pri uda-
rima vjetra ili tijekom rukovanja prozorom)
moe se uti lupanje ili zvonjenje stakla.
Pojava je proizvodno-tehniki uvjetovana
i ne moe se izbjei.
Na ukrasnim profilima povremeno se
mogu primijetiti neznatna odstupanja od
boje po RAL ljestvici ili, prvenstveno u
podruju krinog spoja, manje neravnine.
Obje anomalije ne moraju biti predmet
reklamacije.
Beki kri
irini ugraenog bekog profila prilago-
ava se irina profila koji e biti nalijepljen
na vanjsku stranu stakla.
7.4.12 Izolacijska stakla s ukrasnim profilima
330
7
.
4
.
1
2
Za izolacijska stakla, koja u sebi imaju
kaljeno RX SAFE ESG, djelomino kalje-
no RX SAFE TVG ili lijepljeno sigurnosno
staklo, u osnovi vrijede jednake upute za
zastakljivanje kao i za konvencionalna
stakla. Pri zastakljivanju vieslojnih lije-
pljenih stakala (ovisno o klasifikaciji) tre-
ba uvaiti posebne uvjete:
Podlaganje tekih izolacijskih stakala
izvodi se posebno paljivo. Pri teini
elementa iznad 100 kg preporuuje se
obrada nosivog ruba. Zato se pri naru-
ivanju mora navesti nosivi rub.
Podloke ne smiju izazivati tokasta
optereenja na rubovima stakla. Zato
njihova vrstoa po Shoreu mora biti
od 60 do 70.
Doputeni su samo sustavi za ostaklji-
vanje s ventiliranom brazdom za zasta-
kljivanje.
Treba provjeriti kompatibilnost sloja za
lijepljenje i pomonih materijala za za-
stakljivanje.
Alarmno izolacijsko staklo (G 103139)
Alarmno izolacijsko staklo RX SAFE u
svom sastavu ima kaljeno staklo s elek-
trinom provodnom alarmnom petljom.
Ona se pomou sitotiska nanosi na sta-
klo i u postupku kaljenja toplinski utisku-
je u povrinu. Petlja je uvijek okrenuta u
meuprostor.
Kaljeno staklo s alarmom ugrauje se
uvijek s one strane izolacijskog stakla s
koje se oekuje pokuaj provale.
Ako na bilo kojem dijelu povrine doe
do oteenja stakla, ono se kompletno
lomi te time prekida struju u petlji. Prekid
struje aktivira alarmni ureaj prikljuen
na petlju.
Alarmno lijepljeno (VSG) staklo
Sastoji se od kaljenog stakla koje na odre-
enom mjestu na povrini ima toplinski
utisnutu elektrinu provodnu petlju te od
obinog float stakla. PVB folija povezuje
oba stakla u lijepljeno sigurnosno staklo.
Lijepljeno staklo pri ugradnji se okree
tako da kaljeno staklo uvijek bude s one
strane s koje se oekuje pokuaj prova-
le.
Ako na bilo kojem dijelu povrine doe do
oteenja stakla, ono se kompletno lomi
te time prekida struju u petlji.
Za obje vrste alarmnih stakala vrijede
sljedei kriteriji:
Za prikljuivanje alarmne petlje na alar-
mnu napravu dostupan je ploasti bez-
bojni etveroilni kabel duljine 30 cm.
Popreni presjek pojedine ile iznosi
0,14 mm
2
. Na suprotnoj strani trake po-
stavljen je ploasti utika.
7.4.13 RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla s alarmnom
petljom
Smjernice za zastakljivanje kaljenog stakla sa sigurnosnom petljom
331
7
.
4
.
1
3
Prije i poslije zastakljivanja svakog alar-
mnog stakla RX SAFE treba izmjeriti
elektrini otpor alarmne petlje i sredi-
njeg kontakta (povezani kabeli) te uze-
mljenja. Izmjereni podaci moraju biti
jednaki vrijednostima, navedenim na
etiketi.
Ugradnja alarmnih stakala mora biti
obavljena tako da demontaa s vanjske
strane praktino nije mogua (letvice
za zastakljivanje moraju biti iznutra).
Ako to nije mogue, sustav se mora
tako osigurati da se u sluaju demon-
tae stakala aktivira alarm.
Alarmna stakla moraju biti, ako je mo-
gue, uvrena sa svih strana. Poje-
dine slobodno leee sklopove stakala
treba posebno elektrino nadzirati.
Svi vanjski kabelski kontakti moraju
biti dobro osigurani od vlage. Zato su
pri dobavi utikai na alarmnom sta-
klu zatieni utim epom, a utika
na nastavku utom kapicom. Kabelski
kontakt u fasadnom podruju izmeu
prikljunog kabela i nastavka izvodi
se ploastim utikaem koji uz strunu
montau titi od vlage. Prije umetanja
utikaa u utinicu mora se odstraniti
uti ep, odnosno kapica, koji slue za
zatitu od vlage. Nakon spajanja ploa-
stog utikaa i utinice mora se paziti na
to da spoj dobro uskoi, odnosno za-
hvati.
Mora se paziti da gornje kutno podla-
ganje stakla ne lei u podruju alarmne
petlje. Pri okretnom, odnosno okretno/
nagibnom krilu alarmna petlja mora se
ve u fazi projektiranja smjestiti na onu
stranu prozora na kojoj se nalaze oko-
vi.
Pri alarmnim izolacijskim staklima alar-
mna petlja moe biti ugraena desno ili
lijevo gore, odnosno desno ili lijevo do-
lje. Pri alarmnim staklima VSG alarmna
petlja moe biti ugraena samo lijevo,
odnosno desno gore. Pri naruivanju
Staklo moe imati i 5 ili 10 metara dugi
nastavak sa zatitom i spojnim lanom.
Elektrini otpor pojedinih dijelova pet-
lje (vidi skicu): 6 3 za petlju > 20 M
izmeu petlje i sredinjeg kontaktora
< 1,0 izmeu prikljuaka sredinjeg
kontakta
Svako alarmno staklo ima etiketu na
kojoj je izlazna kontrola navela izmjere-
nu vrijednost otpora.
Maksimalna jakost struje u alarmnoj
petlji iznosi 0,5 A.
Zahtjevi za zastakljivanje i prikljuivanje
alarmnih stakala
Za alarmna stakla, odnosno protupro-
valne alarmne ureaje, trenutno jo ne
postoje propisi, zato polaznu toku za
daljnje zahtjeve predstavljaju Upute za
protuprovalne alarmne ureaje projek-
tiranje i ugradnja, koje je izdalo udrue-
nje osiguravatelja u Klnu.
Alarmna stakla RX SAFE tijekom skla-
ditenja, transporta i montae ne smiju
se postavljati na kabelske prikljuke.
Zastakljivanje alarmnim izolacijskim
staklima RX SAFE treba obaviti u skla-
du s trenutno vaeim uputama za za-
stakljivanje tvrtke REFLEX. Zastaklji-
vanje izolacijskim staklima s alarmnim
staklom moe se obaviti samo pomou
sustava za zastakljivanje s ventiliranom
brazdom za zastakljivanje. Isto vrijedi
i za drvene prozore. Sustavi za zasta-
kljivanje moraju odgovarati klasi opte-
reenja Vf 5 u tablici Rosenheim. Svi
materijali za brtvljenje moraju biti kom-
patibilni s lijepljenim staklom i elektri-
no neprovodni.
Kaljena alarmna stakla uvijek se ugra-
uju na strani s koje se oekuje poku-
aj provale. Pri tome treba uzeti u obzir
oznaku na staklu!
332
7
.
4
.
1
3
Otpor R-petlje 6 3
Otpor R izmeu prikljuaka sredinjeg kontakta < 1,0
Otpor R izmeu petlje i sredinjeg kontaktora > 20 M
VSG alarm
alarm
Elektrini otpori alarmne petlje
treba navesti mjesto na kojem treba
postaviti alarmnu petlju.
Donji rub stakla mora biti udaljen od
dna brazde za zastakljivanje najmanje
7 mm jer se time sprjeava otro savija-
nje (prekid) kabela. Distancer izolacij-
skog stakla nee biti vidljiv ako dubina
brazde za zastakljivanje na mjestu gdje
se nalazi alarmna petlja u svijetlom
otvoru prozora bude najmanje 20 mm.
Pri vanjskoj montai kabela treba uva-
iti sljedee:
- Prikljuna mjesta alarmnog stakla ne
smiju biti mehaniki optereena.
- Prolaz kabela kroz profile okvira mora
biti zatien od oteenja (na primjer
kabelskim vodilicama).
- Vodilica koja prolazi kroz okvir u unu-
tranjost prostora mora biti zabrtvlje-
na.
- Provoenje kabela mora se izvesti
tako da nisu mogue daljnja otee-
nja kabela pri privijanju, stiskanju ...
Ukupni otpor svih alarmnih petlji koje
se nalaze na jednom primarnom vodu
(ukljuujui i otpor voda), moe iznositi
najvie 150 % traene promjene otpora
koja je potrebna za aktiviranje alarma.
skrita
333
7
.
4
.
1
3
Parapetni elementi dijele se na:
parapetne ploe i
parapetne panele.
Parapetne ploe mogu biti izraene od
jednostrukog ili dvostrukog (izolacijskog)
kaljenog stakla ili kaljenog stakla s toplin-
skim ispitivanjem. Koriste se za zastaklji-
vanje ventiliranih (hladnih) fasada.
Parapetni paneli izraeni su od jedno-
strukih ili dvostrukih (izolacijskih) para-
petnih ploa. Element na poleini ima
nalijepljenu plou od izolacijskog mate-
rijala. S parapetnim panelima zastakljuju
se tople fasade.
Openiti zahtjevi za zastakljivanje
Zastakljivanje parapetnih ploa i panela
od dvostrukog stakla mora se provoditi u
skladu sa smjernicama navedenim u upu-
tama za zastakljivanje izolacijskog stakla
poduzea REFLEX. Sve etiri stranice
elementa u pravilu se nalaze u okviru, a
samo kod dvoslojnih parapetnih ploa
mogue i dvostrano uvrivanje. Kod
dvoslojnih parapetnih elemenata manjih
dimenzija (< 800 mm) nuno je povea-
no nanoenje materijala za brtvljenje.
Posljedica toga je poveavanje dubine
uvrenja stakla.
U osnovi za sve parapetne elemente (jed-
nostruke ili dvostruke) vrijede sljedei za-
htjevi:
U skladu s uputama iz standarda DIN
18 516 T4 na kaljenom staklu koje se
koristi za izradu parapeta treba provesti
Heat soak test, odnosno toplinsko ispi-
tivanje ESG-H (staklo se na odreeno
vrijeme izlae odreenoj temperaturi),
vidi toku 5.7.1.
Prije montae na svim elementima tre-
ba pregledati staklene rubove. U skla-
du s aktualnim TRLV mogu se ugraditi
samo ona stakla kod kojih oteenja
rubova nisu dublja od 5 % debljine.
Ako za objekt nije propisano posebno
optereenje, za odreivanje potrebne
debljine stekla koriste se optereenja
u skladu sa standardom DIN 18 516
T1. Ni u kom sluaju debljina stakla ne
moe biti manja od 6 mm.
Stakla se pri montai ne smiju tijesno,
odnosno kruto uvrstiti.
Pod utjecajem teine i temperature sta-
klo ne smije doi u neposredni doticaj s
metalom ili zidom.
Leite stakla treba biti trajno postoja-
no. Budui da mora bit meko, u pravilu
je izraeno od elastinog materijala.
Udaljenost izmeu donjeg ruba stakla i
dnom brazde za zastakljivanje mora biti
barem 5 mm.
Pri koritenju sustava zastakljivanja s
brtvljenjem iznad podlone trake, oba
razmaka izmeu stakla i okvira moraju
biti irine najmanje 4 mm.
7.4.14 Parapetni elementi REFLEX
334
7
.
4
.
1
4
Svi materijali koji se koriste u proizvodima
od stakla imaju vlastitu boju koja je uvje-
tovana samom sirovinom, a intenzivnost
boje raste s debljinom. Kako bi se zado-
voljili zakonski zahtjevi koji se odnose na
utedu energije, koriste se stakla s do-
datnim slojevima. I stakla s dodatnim slo-
jevima imaju vlastitu boju. Ta vlastita boja
moe se doimati razliito, pri pogledu
kroz staklo i/ili na staklo. Varijacije dojma
boje mogue su i neizbjene zbog sadr-
aja eljeznog oksida u staklu, procesa
nanoenja dodatnog sloja, samog sloja,
kao i promjena debljine stakla u strukturi
stakla i kuta promatranja.
Pri naknadnom naruivanju stakala s
dodatnim slojevima nije uvijek mogua
apsolutna jednakost boje iz proizvodno-
tehnikih uzroka. Odstupanje boje te vr-
ste ne moe biti predmet reklamacije.
Dodatne upute za zastakljivanje
jednostrukih parapetnih ploa prema
standardu DIN 18 516 T4
Ako se sve etiri stranice parapetne
ploe nalaze u okviru, leite stakla
mora biti duboko najmanje 10 mm.
Pri dvostrano ili trostrano uvrenim
staklima dubina leita odreuje se
formulom: g = debljina stakla + 1/500
udaljenosti izmeu potpornih eleme-
nata (minimalna dubina uvrenja je
15 mm). Klizanje stakla sprjeava se
pomou distancera - podloaka. Kada
parapetni elementi lee samo u dva
vertikalna profila, donji slobodno leei
rub elementa u lijevom i desnom kutu
mora biti dodatno poduprt. Potpora za
preuzimanje teine stakla treba biti pra-
vokutna, a njena dimenzija treba izno-
siti barem toliko kao umnoak dubine
leita stakla i debljine stakla. vrsto-
a potpornog elementa prema Shoreu
treba iznositi od 60 do 80.
Pri tokasto privrenim elementima
povrina obujmice mora biti najmanje
1.000 mm
2
. Leite stakla treba biti du-
boko najmanje 25 mm.
Kada su obujmice postavljene na kuto-
vima stakla, njihov oblik treba biti nesi-
metrian. Stranice potpornog elemen-
ta trebaju biti u omjeru 1 : 2,5.
Ako tokasti drai nisu postavljeni u
kutovima, parapetne ploe moraju biti
osigurane odgovarajuim veznim ele-
mentima za oblikovanje (vijci).
Udaljenost od donjeg ruba otvora u
staklu i ruba stakla treba biti jednaka
barem dvostrukoj debljini stakla, od-
nosno mora iznositi barem kao promjer
otvora. Otvori u kutovima stakla ne smi-
ju biti jednako udaljeni od vodoravnog i
okomitog smjera. Obje udaljenosti tre-
baju se razlikovati najmanje za 15 mm.
7.4.15 Odstupanja u boji
335
7
.
4
.
1
5
Vanjski utjecaji
Vanjske utjecaje prikazuje donja shema
vertikalnog ostakljenja:
7.4.16 Lom stakla
Odgovor na pitanje zato je staklo tako
lomljivo moe se potraiti i u dva od tri
najee koritene definicije o tome to
je staklo.
1. Staklo je anorganski produkt taljenja
koji se, bez nastajanja kristalne mree,
pri hlaenju ispod toke transformacije
mijenja u vrstu tvar.
2. Staklo je pri normalnoj temperaturi
vrsta tekuina koja je zbog
izvanredno visoke viskoznosti amorfna
tvar (dakle, bez kristalne strukture).
Iz toga proizlazi da je staklo (usprkos ve-
likoj vrstoi) vrlo krhki materijal. Zato se
ne moe, kao recimo metali, plastino
preoblikovati.
Dananji nain proizvodnje float stakla
je takav da nakon kontroliranog hlae-
nja staklene trake u njemu ostaje vrlo
malo tzv. zaostalih unutarnjih napetosti,
a i one su vrlo jednolino raspodijeljene
po cijeloj povrini. I u svim daljnjim faza-
ma prerade, obrade ili oplemenjivanja u
rubnoj zoni stakla ne mogu nastati vei
vrhovi napetosti. Da i nastanu, primjerice
pri rezanju (lomljenju) stakla u jednoj od
sljedeih faza manipulacije (a konano u
transportu), izazvale bi lom stakla.
Gore navedeno je osnova za tvrdnje sta-
klara da se staklo samo od sebe nikada
ne slomi. Pri dobavljenom ili ve ugrae-
nom staklu do lomova dolazi iskljuivo
zbog vanjskih utjecaja, to ne moe biti
razlogom za reklamaciju stakla. Proizvo-
aevo deklarirano jamstvo (u sluaju
izolacijskog stakla) znai samo osigu-
ranje da u sljedeih pet godina vodena
para u meuprostoru nee stvarati kon-
denzat.
Vlastita teina
Vjetar (pritisak, usrkavanje)
Snijeg
Kia / voda
Sunce
Udari
Udarci, pucnjevi i slino.
temperatura (linearno rastezanje staklo okvir)
klimatska optereenja za izolacijsko staklo
(pritisak zraka, temperatura, visinske razlike)
kretanje graevinske konstrukcije
nestruna ugradnja
(kruto uvrivanje, podlaganje, stiskanje)
336
7
.
4
.
1
6
mora se uvaiti mogunost poveanog
rastezanja, zato staklo ne smije biti kru-
to uvreno.
Kada se te upute ne mogu uvaiti, opa-
snost od loma eliminira se tako da se sta-
kla kale (RX SAFE ESG).
Dodatno, kod stakla manjih dimenzija
s MSP > 16 mm i nepovoljnim omjerom
stranica pri asimetrinom sastavu, tanje
staklo treba biti kaljeno (RX SAFE ESG).
Vie nego obino ugroena su i unutarnja
stakla u zvuno zatienim staklima. Ona
obino imaju asimetrini sastav vanjsko
staklo uvijek je dosta deblje od unutar-
njeg. Uinak dvostrukog stakla pojav-
ljuje se zbog promjena klimatskih utjecaja
na zrak (plin) u meuprostoru i manifesti-
ra se poveanim optereenjem na staklu.
Posljedica toga su permanentna uleknu-
a, odnosno izboenja oba stakla. Kada
je jedno od stakala bitno tanje od drugog,
mora samo preuzeti sve deformacije.
Opasnost od loma izbjegava se kaljenjem
tog stakla.
Traenje uzorka za nastanak
loma stakla
Pri utvrivanju uzorka za nastanak loma
moraju se dosljedno provjeriti svi ele-
menti koji bi mogli biti uzronici:
vrsta i poloaj te konstrukcija objekta,
izloenost suncu, mogunost djelo-
minog sjenanja,
mogunost hlaenja,
konstrukcija prozora,
odabrana vrsta stakla i odabir debljine,
odabrani nain zastakljivanja,
izvedba zastakljivanja.
Optereenje na staklo esto je (ovisno o
ugradnji i vrsti ostakljenja) i kombinacija
razliitih utjecaja koji istovremeno djelu-
ju.
Poveano optereenje na staklo moe biti
i rezultat nestrunog transporta ili skladi-
tenja. U nekim sluajevima to opteree-
nje je tako veliko da se staklo slomi.
I u sluaju nekih posebnih stakala uz
nestruno postupanje poveana je opa-
snost od loma. To su: u prvom redu ia-
na ili masovno obojena stakla.
Kod prvih latentnu opasnost predstavlja-
ju tri razliita linearna toplinska rasteza-
nja: stakla, metala i zraka koji se nalazi u
kanalu uz icu. Zato je to staklo ve i bez
vanjskih optereenja u nestabilnom sta-
nju.
Pri masovno obojenim staklima ugro-
enost je vea zbog njihove velike spo-
sobnosti apsorpcije suneve energije.
Budui da se zbog toga snanije zagrija-
vaju, u njima nastaju dodatne unutarnje
napetosti. One se jo poveavaju kada se
zbog djelominog sjenanja pone hladi-
ti samo jedan dio staklene povrine. Do
slinog poveanja napetosti, a time i op-
tereenja stakla dolazi i pri takozvanom
toplinskom zastoju; zbog nedovoljnog
prozraivanja ili zbog prepreka staklo se
ne moe (izjednaeno) hladiti.
Kako bi u navedenim sluajevima izbje-
gao lom stakla, moraju se uzeti u obzir
sljedee upute:
mora se sprijeiti mogunost djelomi-
nog sjenanja stakala
mora se osigurati dovoljno, a u prvom
redu nesmetano prozraivanje
materijali za okvir i privrsne letve mo-
raju biti prilagoeni apsorpcijskom
stupnju stakla
337
7
.
4
.
1
6
Pri tom poslu moete si pomoi i uspored-
bom slike loma stakla sa slikama lomova
koji su tipini za neke vrste optereenja.
Neke od njih prikazuju donje slike.
Lom stakla zbog udarca, trzaja, baenog predmeta ili pucnja
Od kratkog i brzog udarca nastaje isto
probijanje. Lom stakla karakteristian je
za udarno optereenje koje izaziva pred-
met male teine i velike brzine.
Slika loma, koji je karakteristian za uda-
rac predmeta male brzine i velike teine.
Na mjestu udarca ne nastaje uvijek pro-
bijanje, ali iz njega uvijek izlaze pukotine
u obliku zraka.
Lom stakla zbog savijanja, pritiskanja, napinjanja i tokastog optereenja
Udarac u rub stakla; kratkotrajno tokasto
optereenje malog intenziteta; na primjer
nepravilna upotreba alata za umetanje
podloaka.
Traenje uzroka loma pomou slike loma
338
7
.
4
.
1
6
Udarac u rub stakla; kratkotrajno ili toka-
sto optereenje zbog poddimenzionirane
podloke pri velikoj teini stakla ili poslje-
dica prevelikog pritiska pri postavljanju
avlia.
Kratkotrajno mehaniko tokasto opte-
reenje malog ili srednjeg intenziteta;
kameni izmeu stakala ili udarac eki-
em po letvici za zastakljivanje.
Lom stakla je posljedica pogreno dimen-
zioniranih podloaka, pogrene upotrebe
alata za umetanje, neuvaavanje koefici-
jenata rastezanja stakla i okvira.
Lom je posljedica pretankog stakla (u pr-
vom redu pri dvostranom uvrivanju),
zapinjanje stakla na prepreci u okviru ili
prijenos optereenja na staklo kao po-
sljedica kretanja objekta.
339
7
.
4
.
1
6
Lom stakla zbog lokalnog pregrijavanja, djelominog sjenanja ili ometanog
prozraivanja
Tipina slika za toplinski lom; uzroci mogu
biti djelomino prekrivanje pri sunevom
zraenju, prevelika dubina utora za zasta-
kljenje, stakla s dodatnim slojem ili ma-
sovno obojena stakla uskladitena u pa-
ketu, lokalno pregrijavanje zbog utjecaja
grijaih tijela i slino.
Toplinski lom zbog djelominog prekriva-
nja s unutarnje strane; npr. reklamna na-
ljepnica ili veliki listovi biljaka tik uz staklo.
U oba sluaja ometano je ravnomjerno
hlaenje stakla.
Lom je nastao zbog blizine rada s apara-
tom za zavarivanje, direktnog upuhivanja
vrueg zraka ili, u sluaju velikih i debelih
izlobenih stakala, zbog tokastog pre-
grijavanja.
Lom zbog prevelikog uleknua ili izboe-
nja stakla, kao posljedica promjena priti-
ska i temperature zraka u meuprostoru
(neuvaavanje nadmorske visine ugrad-
nje, asimetrina stakla, punjenje stakala
vrlo hladnim plinom, a kod akvarija pre-
mala debljina stakla).
340
7
.
4
.
1
6
Kemijski utjecaji
Razjedi od utjecaja kiseline
Tijekom gradnje objekta dijelovi fasade,
posebno zidani, jako se prljaju. Za njiho-
vo ienje ponekad se koriste i sred-
stva koja sadre fluorovodikovu kiselinu.
Jedino na tu kiselinu staklo nije otporno.
Zato u tim sluajevima prekrivanjem sta-
kla treba sprijeiti mogunost razjedanja
staklenih povrina.
Razjedi zbog kapanja
Odnedavno sve ee se primjeuju po-
vrinska oteenja, u prvom redu na fa-
sadama koje su zastakljene refleksnim
staklima (stakla s metalnim slojem). Poja-
va je posebno izrazita na onim fasadama,
na kojima staklo nastupa zajedno s neo-
braenim betonom, umjetnim ili prirod-
nim kamenom ili opekom.
Kemijska struktura stakla omoguava da
vlaga iz njegove povrine pretvori atome
nekih elemenata u luine, to je u biti sla-
bljenje materijala, odnosno korozija. To
razjedanje naziva se i neutralna korozija.
Staklo je samo naizgled glatko, a mi-
kroskopski gledano njegova je povrina
snano razgibana.
Zato je prijanjanje vlage (sposobnost vla-
enja) veliko, a metalni sloj na staklu taj
uinak jo poveava.
Mehaniki utjecaji
Iz prakse poznajemo cijeli niz mogunosti
zbog kojih tijekom rukovanja staklom ili ti-
jekom ivotnog vijeka mogu nastati ote-
enja na njegovim povrinama.
Prema Mohsovoj ljestvici vrstoe mate-
rijala (klase od 1 do 10) staklo se uvrtava
izmeu pete i este klase.
Prema odredbama te klasifikacije razlii-
ti oblici ogrebotina na povrinama mogu
izazvati materijali ija je vrstoa jedna-
ka ili vea od vrstoe stakla. Naravno,
ogrebotine na vrstim, a u prvom redu
na mekim dodatnim slojevima na staklu
mogu izazvati i dosta meki materijali.
Tu moramo upozoriti na pogreno uvjere-
nje da je kaljeno staklo tvre i zato manje
osjetljivo na mehanika oteenja. To,
naravno, nije istina, budui da se pri ter-
mikoj obradi staklu poveava samo vr-
stoa, a ne i njegova tvrdoa.
Ako su na staklu nastale ogrebotine u
obliku vlasi (odnosno one koje ne osje-
amo pod noktima), one se mogu ukloniti
samo intenzivnim poliranjem. Ta mogu-
nost ne postoji kada su ogrebotine na
metalnom sloju na staklu.
Toplinski utjecaji
Kada se u blizini ostakljenja izvode radovi
brusilicama ili aparatima za zavarivanje,
iskre koje pritom nastaju zbog velike tem-
perature utiskuju se u povrinu stakla.
Takva oteenja obino se ne mogu po-
praviti.
7.4.17 Povrinska oteenja na staklu
Razliiti utjecaji svojim djelovanjem mogu izazvati oteenja na staklenim povrinama.
341
7
.
4
.
1
7
7.4.18 Ouvanje kvalitete
Saetak: Uz konstataciju da se ne moe
utjecati ni na sastav fasade ni na kemij-
sku strukturu stakla, odnosno na vrijeme,
dostupna su nam samo sljedea tri rjee-
nja:
Ugraeno staklo treba se esto i inten-
zivno istiti.
Metalni sloj na staklu treba biti okrenut
prema unutra (na poz. 2).
Povrina stakla s metalnim slojem titi
se materijalom koje ini povrinu gla-
om (neprijemivom).
Svi graevinski materijali, od prozorskog
okvira i premaza do brtvila, odnosno br-
tvenih profila, izloeni su prirodnom sta-
renju. Budui da korisnik ne eli ouvati
kvalitetu samo u jamstvenom roku, ve
od izolacijskog stakla oekuje mnogo
dulji ivotni vijek, nuno je redovito provo-
enje nekih preventivnih pregleda. Meu
njih spadaju ocjena o potrebi dodatne
zatite prozorskog okvira, kontrola brtv-
ljenja ugraenog izolacijskog stakla, kon-
trola funkcionalnosti otvora za zraenje i
izjednaavanje parnih tlakova i slino.
Posebno se preporuuje, radi ouvanja
kvalitete, redovito ienje izolacijskog
stakla (vidi toku 6.9.8).
Kada su na fasadi i silikatni elementi, pa-
daline iz njih pretvaraju alkalne otopine
u luine, a one zajedno sa zagaenim
zrakom ine snano korozivno sredstvo.
Prijemivost stakla omoguuje zadra-
vanje otopine na povrini i dodatnu koro-
ziju povrine. Tu vrstu korozije nazivamo
alkalna agresija. Jednak uinak imala bi i
kisela kia. U tom bismo sluaju govorili o
kiseloj koroziji.
342
7
.
4
.
1
8
8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu
Zakoni i pravilnici
Zakon o gradnji objekata (Sl.l. RS br. 110/02)
Zakon o graevinskim proizvodima (Sl.l. RS br. 52/00)
Pravilnik o uinkovitom iskoritavanju energije u zgradama (Sl.l. RS br. 93/08)
Pravilniku o ventilaciji i klimatizaciji zgrada (Sl.l. RS br. 42/02)
Pravilnik o zvunoj zatiti zgrada (Sl. l. RS br. 14/99)
Standardi
EN 81 Sigurnosna pravila za konstruiranje i ugradnju dizala
EN 101 Keramike ploice i ploe; Odreivanje vrstoe na rezanje
povrina po Mohsu
EN ISO 140, dio 3 Akustika Mjerenje sposobnosti zvune izolacije u zgradama
i sposobnosti zvune izolacije graevinskih elemenata:
Laboratorijska mjerenja sposobnosti izolacije graevinskih
elemenata od zvuka u zraku
EN 356 Staklo u graevinarstvu Sigurnosno staklo Ispitivanje i
klasifikacija postojanosti na udarac rukom
EN 410 Staklo u graevinarstvu Odreivanje svjetlosnih i sunevih
karakteristika stakla
EN 572 Staklo u graevinarstvu Osnovni proizvodi iz natrij-kalcijevog
silikatnog stakla
EN 673 Staklo u graevinarstvu Odreivanje prolaza topline (vrijednost
U) Raunska metoda
EN 674 Staklo u graevinarstvu Odreivanje prolaza topline (vrijednost
U) Metoda s vruom ploom
EN ISO 717, dio 1 Akustika Procjena sposobnosti zvune izolacije u zgradama i
sposobnosti zvune izolacije graevinskih elemenata: Sposobnost
izolacije od zvuka u zraku
EN 1063 Staklo u graevinarstvu Sigurnosno ostakljenje Ispitivanje i
klasifikacija otpornosti na pucnjeve
EN 1096 Staklo u graevinarstvu Staklo s nanosima
EN 1279 Staklo u graevinarstvu Izolacijsko staklo
EN ISO 1288 Staklo u graevinarstvu Odreivanje vrstoe stakla na savijanje
EN 1363 Ispitivanje poarne otpornosti
EN 1364 Ispitivanje poarne otpornosti nenosivih elemenata
ENV 1627 Prozori, vrata i poluprozori Protuprovalna otpornost Zahtjevi i
klasifikacija
ENV 1628 Prozori, vrata i poluprozori Protuprovalna otpornost Ispitna
metoda utvrivanja otpornosti na statika optereenja
metoda utvrivanja otpornosti na dinamika optereenja
metoda utvrivanja otpornosti na pokuaje rune provale
EN 1863 Staklo u graevinarstvu Djelomino kaljeno staklo
DIN 4102 Ponaanje graevinskih materijala i graevinskih elemenata u
poaru
DIN 4103 Nenosive unutarnje pregradne stijene
344
8
DIN 4108 Toplinska zatita u visokogradnji
DIN 4109 Zatita od buke u visokogradnji
DIN 7863 Bezelijski elastomerni brtveni profili za prozore i fasade
EN ISO 10 077 Toplinska znaajke prozora, vrata i grilja Izraun prolaza topline
DIN V 11 535 Staklenici
EN 12 150 Staklo u graevinarstvu Kaljeno natrij-kalcijevo silikatno
sigurnosno staklo
EN 12 207 Prozori i vrata Propusnost zraka u zazorima Klasifikacija
EN 12 208 Prozori i vrata Nepropusnost za vodu Klasifikacija
EN 12 412 Toplinske znaajke prozora, vrata i grilja
EN ISO 12 543 Staklo u graevinarstvu Lijepljeno staklo i lijepljeno sigurnosno
staklo
EN 12 600 Staklo u graevinarstvu Ispitivanje njihanjem Ispitna metoda
udarcem i klasifikacija ravnog stakla
EN 13 022 Staklo u graevinarstvu Konstrukcijsko ostakljenje
EN 13 501 Poarna klasifikacija graevinskih proizvoda i elemenata zgrada
EN 13541 Staklo u graevinarstvu Sigurnosno ostakljenje Ispitivanje i
klasifikacija otpornosti na zvuni tlak pri eksploziji
EN 14 179 Staklo u graevinarstvu HS-ispitivanje kaljenog natrij-kalcij-
silikatnog sigurnosnog stakla
EN 14 449 Staklo u graevinarstvu Lijepljeno staklo i lijepljeno sigurnosno
staklo
DIN 18 005 Zatita od buke u urbanim sreditima
DIN 18 032 Sportske dvorane, vienamjenske dvorane i prostori za sport
DIN 18 055 Propusnost prozorskih fuga, brtvljenje prilikom nevremena i
mehanika optereenja
DIN 18 095 Vrata Dimonepropusna vrata
DIN 18 361 Radovi ostakljenja
DIN 18 516 Ventilirana obloga vanjskog zida
DIN 18 545 Brtvljenje ostakljenja brtvenim materijalima
EN 20 140 Akustika Akustika Mjerenje sposobnosti zvune izolacije u
zgradama i sposobnosti zvune izolacije graevinskih elemenata
DIN 52 338 Postupak ispitvanja za ploasto staklo u graevinarstvu Test
isputanja kugle za lijepljeno staklo
DIN 52 460 Fuge i brtvila za stakla, pojmovi
DIN 67 507 Propusnost za svjetlost, propusnosti za zraenje i ukupni prolaz
energije ostakljenja
ETAG 002 Smjernice za europsku tehniku suglasnost za sistem lijepljenih
staklenih konstrukcija (SSGS)
345
8
Smjernice
REFLEX Smjernice, broure
Upute za ostakljivanje vidi poglavlje 7
Uteda energije s pravim staklom
ienje stakla
Izolacijska stakla za pasivnu gradnju
Novi prozori ispravna ventilacija
Zato se moji prozori oroavaju?
Udruivost materijala pri izradi i montai izolacijskog stakla
Smjernice saveznog udruenja za ploasto staklo (Bundesverband Flachglas)
Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u graevinarstvu
Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla
Udruivost materijala pri izradi i montai izolacijskog stakla
ienje stakla
Savjeti za ventilaciju je li ona potrebna?
VFF upute (Verband der Fenster und Fassadenhersteller)
Jednakost boja transparentnih stakala u graevinarstvu
Tehniki pravilnici
Tehniki pravilnik za primjenu linijski uvrenih ostakljenja
(TRLV) zavrno izdanje, kolovoz 2006.
Tehniki pravilnik za primjenu ostakljenja koja uvaju od pada u dubinu
(TRAV) izdanje sijeanj 2003.
Tehniki pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu tokasto uvrenih ostakljenja
(TRPV) zavrno izdanje, kolovoz 2006.
i.f.t. Rosenheim
Smjernica VE 06/01 Skupine optereenja za ostakljenje prozora
Smjernice za ostakljivanje drvenih prozora bez podlone trake
Hadamar
Tehnike smjernice Instituta za staklarstvo za u ostakljivanja i proizvodnju prozora
Hadamar (IGH), posebno:
Dokument 1 Materijali za brtvljenje za ostakljenja i spojne fuge
Dokument 3 Podloke za jedinice ostakljenja
Dokument 8 Prometna sigurnost sa staklom u jasnom prometnom podruju
Dokument 9 Vizualne osnove pregleda i ocjenjivanja za ostakljenja na objektu
Dokument 10 Struni pojmovi iz strukovnog podruja staklarstva
Dokument 13 Ostakljivanje brtvenim profilima
Dokument 14 Staklo u graevinarstvu Podjela staklenih proizvoda
Dokument 17 Ostakljenje izolacijskim staklom
Dokument 18 Ostakljenja koja tite od pada u dubinu prema TRAV
Dokument 19 Linijski uvrena ostakljenja
Dokument 20 Upute za montau prozora i ulaznih vrata
346
9
9 Izvori
Birkhuser: Glasbau Atlas (1998)
Chemetall Polymersisteme fr die Glasindustrie
DIN Taschenbuch 99
Dow Corning: Structural Glazing (1986)
Glas Marte: Verglasung Systeme
Glser H.J.: Mehrscheiben Isolierglas (1992)
Glastrsch: Glas und Praxis
Graevinski centar Ljubljana 1996; Seminar: Kvaliteta i trendovi razvoja graevinske
stolarije s aspekta toplinske i zvune zatite
IGH Hadamar: Technische Richtlinien (2007)
Interpane: Gestalten mit Glas (2007)
Oberaker Reiner: Glas- und Fenstertechnik (2004)
Pilkington: Das Glas-Handbuch (2005)
Pilkington: Glass in building (1992)
Promat: Glashandbuch
Saint Gobain Memento (2005)
Sanco: Das Glasbuch (1999)
Schott: Spezialglas im Bau
Seitz: Glaser Fachbuch (1994)
Spauszus: Werkstoffkunde Glas (1974)
ijanec Zavrl Marjana i Tomi Miha; Projekt FEMOPET (1999): Energetski uinkovito
ostakljenje i prozori
Tamglas: GPD (19992005)
Vegla: Glas am Bau (1997)
www.interpane.net
www.yourglass.com
www.bundesverband-flchglas.de
www.mop.gov.si
www.hunterlab.com
348
9
10 Indeks
A
aktivna zatita/sigurnost....................................................................................... 134
alarmno staklo ...................................................................................................... 192
alkalni utjecaj ....................................................................................................... 341
alu-preke ............................................................................................................ 224
anizotropija ............................................................................................................ 71
apsorpcija ............................................................................................................. 66
argon ..................................................................................................................... 95
asimetrini sastav stakala .................................................................................... 108
B
bezbojno staklo .................................................................................................... 216
b-faktor .................................................................................................................. 67
bistrenje ................................................................................................................. 25
boja stakla ............................................................................................................ 229
brtveni materijali ..................................................................................................... 87
buka ....................................................................................................................... 68
vanjska razina buke, podruja ........................................................................... 47
butil ........................................................................................................................ 87
C
CO
2
........................................................................................................................ 34
cerijev oksid vidi poliranje
coating vidi nanosi na staklu
etverostrano uvrivanje vidi statika

ienje stakla .....................................................................................................308
vrstoa prema Mohsu ........................................................................................... 26
vrstoa prema Shoreu ........................................................................................ 196
vrstoa na savijanje. ............................................................................................. 27
350
1
0
D
DC Dow Corning ................................................................................................ 197
debljina stakla (odreivanje) vidi TRLV
decibel (dB) ............................................................................................................ 68
definicija izolacijskog stakla .................................................................................... 59
difuzna svjetlost vidi pogreke na staklu
distancer ................................................................................................................ 87
djelomino kaljeno staklo ..................................................................................... 149
djelomino sjenanje ........................................................................................... 325
dobro osjeanje dijagram .................................................................................... 98
dugovalno zraenje ................................................................................................ 96
dvostrano uvrivanje vidi statika
E
E i EI klase vidi vatrootporna stakla
EF klase ..............................................................................................................54
EH klase ..............................................................................................................54
efekt izolacijskog stakla vidi uinak dvostrukog stakla
elastinost (modul) ................................................................................................. 26
elektrokromna stakla ............................................................................................ 247
emajliranje ........................................................................................................... 187
emisijska vrijednost ................................................................................................ 93
emisijski koeficijent () ............................................................................................ 63
energetska bilanca ................................................................................................. 35
extra weiss vidi bezbojno staklo
F
F30, F60, F90, F120 vidi vatrootporna stakla
F-ostakljenja vidi vatrootporna stakla
f sjedanje vidi sjedanje
f
c
koeficijent sjenila ............................................................................................ 243
fasada
sa zatitom od sunca ........................................................................................ 52
strukturna ....................................................................................................... 197
filigranski ukrasni profili ........................................................................................ 226
fizikalne znaajke stakla ......................................................................................... 26
fizikalne osnove stakla s nanosom .......................................................................... 95
float staklo .............................................................................................................. 25
fotokromna stakla ................................................................................................. 247
frekvencijsko podruje ......................................................................................... 107
funkcionalni prozori ................................................................................................ 32
351
1
0
G
g-vrijednost ............................................................................................................ 64
G-ostakljenja vidi vatrootporna stakla
GADO .................................................................................................................... 60
H
hard coating vidi nanosi na staklu
HST - heat soak test ............................................................................................. 138
I
infra crvene zrake (zraenje) ................................................................................... 96
interferencija ......................................................................................................... 71
ispitivanje njihalom ............................................................................................... 270
izboeno staklo vidi uinak dvostrukog stakla
izolacijski materijali ............................................................................................... 133
Izolacijsko staklo
kao element oblikovanja ................................................................................. 217
definicija .......................................................................................................... 59
malih dimenzija .............................................................................................. 328
opis sustava ..................................................................................................... 81
s otvorenim rubnim brtvljenjem ....................................................................... 326
sa spojenim rubovima ..................................................................................... 327
izrezi i rupe u kaljenom staklu ............................................................................... 143
J
jednostrano horizontalno uvrenje vidi TRAV
jamstvo ................................................................................................................ 314
K
k vrijednost vidi U-vrijednost
kaljeno staklo ....................................................................................................... 135
katalog sigurnosnih ostakljenja ............................................................................290
kemijska oteenja staklenih povrina .................................................................. 341
klimatski ureaji ..................................................................................................... 46
klizne stijene ......................................................................................................... 182
klizni sustavi RX .................................................................................................... 182
koeficijent linearnog rastezanja .............................................................................. 26
koeficijent toplinskog prolaza U .............................................................................. 62
kondenzacija ......................................................................................................... 72
konkavne deformacije vidi uinak dvostrukog stakla
konstrukcijska ostakljenja ..................................................................................... 197
352
1
0
konvekcija .............................................................................................................. 95
konveksna deformacija vidi uinak dvostrukog stakla
konvencionalno izolacijsko staklo ........................................................................... 89
kratkovalno zraenje .............................................................................................. 84
kripton .................................................................................................................... 96
kromatska stakla ................................................................................................. 247
kvaliteta (sustav) .................................................................................................... 79
unutarnja kontrola ............................................................................................ 81
vanjski nadzor .................................................................................................. 81
Krovovi
vrste ostakljenja .............................................................................................. 255
nadglavna ostakljenja (nadsvjetla) .................................................................. 256
L
lokalna iskrivljenost ...................................................................................... 145, 152
lom stakla ............................................................................................................. 336
lom svjetlosti .......................................................................................................... 71
low-e staklo ............................................................................................................ 90
LR vidi refleksija svjetlosti
LT vidi propusnost svjetlosti
M
magnetronski postupak nanoenja ......................................................................... 91
maksimalna doputena napetost na savijanje ....................................................... 259
mehanika oteenja staklenih povrina ............................................................. 341
modeli .................................................................................................................. 219
molekularna sita .................................................................................................... 88
MSP meuprostor ............................................................................................... 87
N
nalijepljeni profili ................................................................................................... 224
nanos na staklo
meki nanos (soft coating) .................................................................................. 91
tvrdi nanos (hard coating) ............................................................................... 120
nanoenja vidi krovovi
napetost savijanja ................................................................................................. 259
nazivna debljina i tolerancije stakla ................................................................. 26, 145
neventilirana fasada vidi topla fasada
niskoenergetska kua .......................................................................................... 240
353
1
0
O
obrada staklenih rubova ....................................................................................... 142
odravanje stakla ................................................................................................. 342
ogrebotine vidi pogreke
opis sustava izrade izolacijskog stakla .................................................................... 75
optereenje savijanja ........................................................................................... 336
ornamentno staklo ............................................................................................... 217
ostakljenja za zatitu ljudi i imovine ...................................................................... 162
A klasa ........................................................................................................... 164
B klasa ........................................................................................................... 165
BR klasa ........................................................................................................ 167
ER klasa ......................................................................................................... 169
Oznaka CE ............................................................................................................. 83
P
pad u dubinu vidi TRAV
parapeti uz stakla sa zatitom od sunca ................................................................ 133
parapeti za hladnu fasadu ..................................................................................... 130
parapeti za toplu fasadu ....................................................................................... 131
parapetni paneli ................................................................................................... 132
pasivna zgrada ..................................................................................................... 241
PDLC ................................................................................................................... 248
pe za taljenje ........................................................................................................ 25
Pilkington Brothers ................................................................................................. 24
PLANIBEL COLOR vidi staklo u boji
planimetrija .......................................................................................................... 145
puhano staklo ......................................................................................................... 23
plin
plinsko punjenje ............................................................................................... 95
plinsko punjenje i sposobnost zvune izolacije ................................................ 109
pigmenti boje ....................................................................................................... 187
plinokromna stakla ............................................................................................... 247
podlaganje smjernice ........................................................................................ 318
podloke .............................................................................................................. 318
pogreke
u izolacijskom staklu ....................................................................................... 295
na kaljenom staklu ........................................................................................... 295
na lijepljenom staklu ........................................................................................ 295
polarizirana svjetlost ............................................................................................... 71
poliizobutilen (butil) ................................................................................................ 87
polirani rubovi vidi obrada rubova
polisulfidno brtvilo .................................................................................................. 87
polisulfidpolimer (Thiokol) ...................................................................................... 87
polivinilbutiral vidi PVB
354
1
0
poliuretan ............................................................................................................... 60
prave preke ........................................................................................................ 222
pregradne stijene ................................................................................................. 170
preklopne stijene .................................................................................................. 181
primarno brtvilo ...................................................................................................... 87
propusnost za sunevu energiju ............................................................................. 64
propusnost za svjetlost ........................................................................................... 65
prozor sa zvunom izolacijom ................................................................................. 42
prozorske stijene vidi TRAV
psi linearni koeficijent prolaza topline () ..................................................... 36, 239
pufer (tampon) zona ............................................................................................. 219
PVB folija ........................................................................................................... 142
PVC prozori ..........................................................................................................260
prozor i
grijanje ............................................................................................................. 30
ventilacija ......................................................................................................... 41
sposobnost zvune izolacije ............................................................................. 42
sigurnost ......................................................................................................... 46
R
R
a
........................................................................................................................... 66
ravnost vidi planimetrija
refleksija energije ................................................................................................... 66
refleksija svjetlosti ................................................................................................ 121
reklamacija ........................................................................................................... 314
reprodukcija boja ................................................................................................. 231
rezonanca ............................................................................................................ 107
rubna zona ..................................................................................................... 36, 239
rubno brtvljenje ...................................................................................................... 87
R
w
............................................................................................................. 48, 68, 107
RX WARM ............................................................................................................... 99
RX WARM C ......................................................................................................... 100
RX PHONE ........................................................................................................... 106
RX SUN ................................................................................................................ 116
RX SAFE ............................................................................................................... 134
355
1
0
S
S selektivnost ...................................................................................................... 67
savijanje vidi sjedanje
sekundarno brtvilo ................................................................................................. 87
SG vidi konstrukcijska ostakljenja
shading coefficient (Sc) .......................................................................................... 67
Shore A vrstoa .................................................................................................. 195
silikon ..............................................................................................................61, 197
sigurnosno staklo ................................................................................................ 286
sjedanje distancera ................................................................................................ 81
sjedanje stakla ..................................................................................................... 327
sjenanje vidi shading coefficient (Sc)
sjenila ................................................................................................................... 244
skidanje rubova vidi obrada rubova
soft-coating vidi nanos na staklo
specifina teina stakla .......................................................................................... 26
specifini toplinski kapacitet ................................................................................... 26
spektralne boje .................................................................................................... 230
spojeni rubovi ....................................................................................................... 327
spontani lom ........................................................................................................ 138
sposobnost zvune izolacije ..............................................................................47, 68
i ugraeni ukrasni profili .................................................................................. 110
usporedna krivulja .......................................................................................... 107
sastav (struktura) ............................................................................................ 108
teina.............................................................................................................. 108
u podruju niskih frekvencija .......................................................................... 109
staklene ograde vidi TRAV
staklene stijene .................................................................................................... 171
staklo bez refleksije .............................................................................................. 214
staklo i sigurnost .................................................................................................. 286
staklo sa zvunom izolacijom................................................................................ 106
staklo u boji .......................................................................................................... 118
staklo za hodanje ................................................................................................. 195
statika .................................................................................................................. 253
STOPSOL ............................................................................................................. 120
struktura ornamentnog stakla ............................................................................... 218
SUNGUARD ......................................................................................................... 124
sunev kolektor ...................................................................................................... 35
sunev spektar ....................................................................................................... 65
suneva energija .................................................................................................... 65
SUNERGY ............................................................................................................ 123
sustav izrade izolacijskog stakla vidi Opis sustava
356
1
0
koljkasti lom vidi pogreke na kaljenom staklu

vicarski kri ......................................................................................................... 225
T
temperatura (toka) oroavanja vidi toka oroavanja
termotropna stakla ............................................................................................... 247
teki plin (SF
6
) ...................................................................................................... 109
TGI-distancer ....................................................................................................... 237
tlana vrstoa ..................................................................................................... 137
toka oroavanja .................................................................................................... 72
tokasti drai RX POINT ..................................................................................... 202
topli rub ...........................................................................................................37, 236
toplinski most .................................................................................................37, 236
toplo staklo vidi Low-e steklo
TPS ........................................................................................................................ 61
transmisija suneve energije vidi g-vrijednost
TRAV ....................................................................................................................264
TRLV .................................................................................................................... 253
troslojno izolacijsko staklo ...............................................................................70, 101
TRPV .................................................................................................................... 280
TVG ..................................................................................................................... 149
U
U vrijednost; koeficijent prolaza topline................................................................. 62
uinak dvostrukog stakla ........................................................................................ 70
udarna vrstoa .................................................................................................. 270
U
g
koeficijent prolaza topline za staklo ................................................................ 62
ugljini dioksid vidi CO
2
ugodno osjeanje dijagram ................................................................................. 89
ugradnja na viim nadmorskim visinama ............................................................... 326
ukrasni profili ........................................................................................................ 222
uleknuto staklo vidi uinak dvostrukog stakla
U
w
koeficijent prolaza topline za prozor ................................................................... 36
U
f
koeficijent prolaza topline za okvir ...................................................................... 40
utor ostakljenja ..................................................................................................... 319
357
1
0
V
vatrootporna stakla ..............................................................................................208
klasa E (G) ...................................................................................................... 211
klasa EW......................................................................................................... 212
klasa EI (F) ...................................................................................................... 212
ventilirana fasada ................................................................................................. 201
ventiliranje .............................................................................................................. 45
visoko selektivna stakla .......................................................................................... 92
W
warm edge vidi topli rub
Z
zatita od buke ....................................................................................................... 47
zatita od sunca ..............................................................................................52, 116
zatita zgrada .........................................................................................................54
zavareno izolacijsko staklo ..................................................................................... 60
zimski vrtovi .......................................................................................................... 249
zrani pritisak
otvori za izravnavanje ...................................................................................... 319
zvuk (vidi buka)
aluzine u izolacijskom staklu ............................................................................... 243

iano ornamentno staklo .................................................................................... 218
iano staklo ........................................................................................................ 211
358
1
0
1
1

T
e
h
n
i
k
i

p
o
d
a
c
i

o

i
z
o
l
a
c
i
j
s
k
o
m

s
t
a
k
l
u

R
E
F
L
E
X
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
n a z i v n a v r i j e d n o s t
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
- i z m j e r e n a v r i j e d n o s t
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
P r e p o r u e n a m a k s i m a l n a
p o v r i n a
M a k s i m a l n i o m j e r s t r a n i c a
g - v r i j e d n o s t
L T p r o p u s n o s t
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
r e p r o d u k c i j e b o j e
L R r e f l e k s i j a
s v j e t l o s t i p r e m a v a n
E A * a p s o r p c i j a
v a n j s k o s t a k l o
C
C
t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
T
o
p
l
i
n
s
k
a

z
a
t
i
t
a
R
X

W
A
R
M
R
X

W
A
R
M

1
,
0

*
*
*
*
4
/
1
6
/
4
1
,
0
5
3
7
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
2
4
2
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

1
,
1
4
/
1
6
/
4
1
,
1
6
2
8
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
2
4
2
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

1
,
1
6
/
1
6
/
6
1
,
1
5
9
7
8
9
6
-

-
-
-
-
-
-
2
8
3
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
1
8
/
1
6
/
8
1
,
1
5
8
7
7
9
5
-

-
-
-
-
-
-
3
2
4
0
7
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
2
4
/
1
4
/
4
1
,
2
6
2
8
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
2
4
2
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

1
,
2
6
/
1
4
/
6
1
,
2
5
9
7
8
9
6
-

-
-
-
-
-
-
2
8
3
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
2
8
/
1
4
/
8
1
,
1
5
8
7
7
9
5
-

-
-
-
-
-
-
3
2
4
0
7
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
3
4
/
1
2
/
4
1
,
3
6
2
8
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
2
4
2
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

1
,
3
6
/
1
2
/
6
1
,
3
5
9
7
8
9
6
-

-
-
-
-
-
-
2
8
3
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
3
8
/
1
2
/
8
1
,
3
5
8
7
7
9
5
-

-
-
-
-
-
-
3
2
4
0
7
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

0
,
9

C

*
*
*
*
4
/
1
0
/
4
0
,
9
5
3
7
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
1
8
2
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

1
,
0

C
4
/
1
0
/
4
1
,
0
6
2
8
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
1
8
2
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

1
,
0

C
6
/
1
0
/
6
1
,
0
5
9
7
8
9
6
-

-
-
-
-
-
-
2
2
3
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
0

C
8
/
1
0
/
8
1
,
0
5
8
7
7
9
5
-

-
-
-
-
-
-
2
6
4
0
7
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
1

C
4
/
1
2
/
4
1
,
1
6
2
8
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
2
0
2
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

1
,
1

C
6
/
1
2
/
6
1
,
1
5
9
7
8
9
6
-

-
-
-
-
-
-
2
4
3
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
1

C
8
/
1
2
/
8
1
,
1
5
8
7
7
9
5
-

-
-
-
-
-
-
2
8
4
0
7
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
1

C
4
/
1
4
/
4
1
,
1
6
2
8
0
9
7
-

-
-
-
-
-
-
2
2
2
0
2
,
8
1
:
6
360
1
1
L
e
g
e
n
d
a

u
z

t
e
h
n
i
k
e

p
o
d
a
t
k
e

k
n
j
i
g
a

G
r
a
d
i
m
o

s
t
a
k
l
o
m

d
a
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

o
d
n
o
s
e

s
e

n
a

u
v
j
e
t
e

t
e
s
t
i
r
a
n
j
a

i

p
o
d
r
u
j
e

p
r
i
m
j
e
n
e

p
o
j
e
d
i
n
i
h

s
t
a
n
d
a
r
d
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

t
e
i
n
a

i
z
o
l
a
c
i
j
s
k
o
g

s
t
a
k
l
a

j
e

5
0
0

k
g

n
a
r
u
i
t
e
l
j

n
a
i
h

p
r
o
i
z
v
o
d
a

s
a
m

j
e

o
d
g
o
v
o
r
a
n

o
d
g
o
v
o
r
e
n

z
a

i
s
p
r
a
v
n
o

d
i
m
e
n
z
i
o
n
i
r
a
n
j
e

d
e
b
l
j
i
n
e

n
a
r
u
e
n
o
g

s
t
a
k
l
a

u

s
k
l
a
d
u

s

v
a
i
m

t
e
h
n
i
k
i
m

p
r
o
p
i
s
i
m
a
C

K
r
i
p
t
o
n
A

A
r
g
o
n

*

a
k
o

j
e

E
A

>

5
0

%
,

p
r
e
p
o
r
u
u
j
e
m
o

k
a
l
j
e
n
o

s
t
a
k
l
o
*
*

p
r
i

o
m
j
e
r
u

s
t
r
a
n
i
c
a

>

2
:
1

p
r
e
p
o
r
u
u
j
e
m
o

d
a

t
a
n
j
e

s
t
a
k
l
o

b
u
d
e

k
a
l
j
e
n
o

E
S
G
*
*
*

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

v
r
i
j
e
d
e

n
a
k
o
n

k
a
l
j
e
n
j
a

o
b
a
v
e
z
n
o

u

k
a
l
j
e
n
o
j

i
z
v
e
d
b
i
*
*
*
*

s
t
e
k
l
o

L
o
w
-
e

1
,
0
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
p o v r i n a
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
C
C
t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
T
o
p
l
i
n
s
k
a

z
a
t
i
t
a
R
X

W
A
R
M
R
X

W
A
R
M

1
,
1

C
6
/
1
4
/
6
1
,
1
5
9
7
8
9
6
-

-
-
-
-
-
-
2
6
3
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

1
,
1

C
8
/
1
4
/
8
1
,
1
5
8
7
7
9
5
-

-
-
-
-
-
-
3
0
4
0
7
,
5
1
:
1
0
R
X

W
A
R
M

0
,
7
4
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
0
,
7
2
4
7
7
1
9
5
-

-
-
-
-
-
-
3
6
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

0
,
6
4
/
1
4
/
4
/
1
4
/
4
0
,
6
4
4
7
7
1
9
5
-

-
-
-
-
-
-
4
0
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

0
,
6
4
/
1
6
/
4
/
1
6
/
4
0
,
5
8
4
7
7
1
9
5
-

-
-
-
-
-
-
4
4
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

0
,
7

C
4
/
8
/
4
/
8
/
4
0
,
6
6
4
7
7
1
9
5
-

-
-
-
-
-
-
2
8
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

0
,
6

C
4
/
1
0
/
4
/
1
0
/
4
0
,
5
6
4
7
7
1
9
5
-

-
-
-
-
-
-
3
2
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

0
,
5

C
4
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
0
,
4
9
4
7
7
1
9
5
-

-
-
-
-
-
-
3
6
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

W
A
R
M

0
,
4

C

*
*
*
*
4
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
0
,
4
3
7
5
5
9
6
-

-
-
-
-
-
-
3
6
3
0
2
,
8
1
:
6
361
1
1
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
p o v r i n a
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
C
C
t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
Z
v
u
n
a

z
a
t
i
t
a
R
X

P
H
O
N
E

R
X

P
H
O
N
E

3
6
/
2
6

1
,
1
6
/
1
6
/
4
1
,
1
5
8
7
9
9
6
-
-

3
6
-
2
-
5
-
1
-
5
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
7
/
2
8

1
,
1

8
/
1
6
/
4
1
,
1
5
6
7
8
9
5
-
-

3
7
-
2
-
5
-
1
-
5
2
8
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
7
/
3
2

1
,
1
8
/
1
8
/
6
1
,
1
5
6
7
8
9
5
-
-

3
7
-
2
-
6
-
1
-
6
3
2
3
5
5
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

3
8
/
3
0

1
,
1
1
0
/
1
6
/
4
1
,
1
5
5
7
7
9
5
-
-

3
8
-
2
-
6
-
1
-
6
3
0
3
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
9
/
3
4

1
,
1
*
*
1
0
/
2
0
/
4
1
,
1
5
5
7
7
9
5
-
-

3
9
-
2
-
6
-
1
-
6
3
4
3
5
2
,
8
1
:
6
*
R
X

P
H
O
N
E

4
0
/
3
2

1
,
1
1
0
/
1
6
/
6
1
,
1
5
5
7
6
9
5
-
-

4
0
-
1
-
5
0
-
5
3
2
4
0
5
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

3
7
/
2
2

1
,
1

C
6
/
1
2
/
4
1
,
1
5
8
7
9
9
6
-
-

3
7
-
3
-
7
-
2
-
7
2
2
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
9
/
2
6

1
,
1

C
1
0
/
1
2
/
4
1
,
1
5
5
7
7
9
5
-
-

3
9
-
3
-
7
-
2
-
8
2
6
3
5
2
,
8
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

3
9
/
2
9

1
,
1
4
/
1
6
/
9

S
C
1
,
1
5
5
7
7
9
5
-
-

3
9
-
1
-
5
0
-
5
2
9
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

4
1
/
3
1

1
,
1
6
/
1
6
/
9

S
C
1
,
1
5
3
7
6
9
5
-
-

4
1
-
2
-
6
-
1
-
6
3
1
3
6
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

4
2
/
3
3

1
,
1
8
/
1
6
/
9

S
C
1
,
1
5
2
7
6
9
4
-
-

4
2
-
3
-
8
-
2
-
8
3
3
4
1
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

4
3
/
3
7

1
,
1
8
/
1
6
/
1
3

S
C
1
,
1
4
9
7
3
9
2
-
-

4
3
-
2
-
6
-
1
-
6
3
7
5
1
7
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

4
5
/
3
5

1
,
1
1
0
/
1
6
/
9

S
C
1
,
1
5
5
7
5
9
3
-
-

4
5
-
2
-
6
-
1
-
6
3
5
4
6
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

4
6
/
3
8

1
,
1
1
3
/
1
6
/
9

S
C
1
,
1
5
0
7
4
9
2
-
-

4
6
-
1
-
5
0
-
5
3
8
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

4
7
/
3
4

1
,
3
9

S
C
/
1
2
/
1
3

S
C
1
,
3
5
2
7
4
9
2
-
-

4
7
-
2
-
7
-
1
-
7
3
4
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

4
9
/
3
8

1
,
1
9

S
C
/
1
6
/
1
3

S
C
1
,
1
5
2
7
4
9
2
-
-

4
9
-
3
-
8
-
2
-
8
3
8
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

5
0
/
4
2

1
,
1
9

S
C
/
2
0
/
1
3

S
C
1
,
1
5
2
7
4
9
2
-
-

5
0
-
2
-
8
-
1
-
8
4
2
5
2
3
,
4
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

5
1
/
4
5

1
,
4
1
7

S
C
/
1
5
/
1
3

S
C
1
,
4
4
9
7
2
9
1
-
-

5
1
-
1
-
4
0
-
4
4
5
7
1
5
,
5
1
:
1
0
R
X

P
H
O
N
E

3
2
/
3
6

A
4
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
-
-
-
-
-
-

3
2
-
1
-
5
0
-
5
3
6
3
0
2
,
8
1
:
6
362
1
1
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
p o v r i n a
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
C
C
t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
Z
v
u
n
a

z
a
t
i
t
a
R
X

P
H
O
N
E
R
X

P
H
O
N
E

3
2
/
4
0

A
4
/
1
4
/
4
/
1
4
/
4
-
-
-
-
-
-

3
2
-
1
-
4
0
-
4
4
0
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
2
/
4
4

A
4
/
1
6
/
4
/
1
6
/
4
-
-
-
-
-
-

3
2
-
1
-
5
0
-
5
4
4
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
6
/
3
8

A
6
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
-
-
-
-
-
-

3
6
-
2
-
6
-
1
-
6
3
8
3
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
7
/
4
0

A
8
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
-
-
-
-
-
-

3
7
-
1
-
6
-
1
-
6
4
0
4
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
9
/
4
2

A
8
/
1
2
/
4
/
1
2
/
6
-
-
-
-
-
-

3
9
-
2
-
5
-
1
-
5
4
2
4
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
1
/
2
8

C
4
/
8
/
4
/
8
/
4
-
-
-
-
-
-

3
1
-
1
-
4
0
-
4
2
8
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
2
/
3
2

C
4
/
1
0
/
4
/
1
0
/
4
-
-
-
-
-
-

3
2
-
1
-
5
0
-
5
3
2
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
3
/
3
6

C
4
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
-
-
-
-
-
-

3
3
-
2
-
5
-
1
-
5
3
6
3
0
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
6
/
3
4

C
6
/
1
0
/
4
/
1
0
/
4
-
-
-
-
-
-

3
6
-
1
-
5
0
-
5
3
4
3
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
8
/
3
8

C
6
/
1
2
/
4
/
1
2
/
4
-
-
-
-
-
-

3
8
-
2
-
6
-
1
-
6
3
8
3
5
2
,
8
1
:
6
R
X

P
H
O
N
E

3
9
/
4
2

C
8
/
1
2
/
4
/
1
2
/
6
-
-
-
-
-
-

3
9
-
1
-
5
0
-
5
4
2
4
5
2
,
8
1
:
6
L
e
g
e
n
d
a

u
z

t
e
h
n
i
k
e

p
o
d
a
t
k
e

k
n
j
i
g
a

G
r
a
d
i
m
o

s
t
a
k
l
o
m

d
a
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

o
d
n
o
s
e

s
e

n
a

u
v
j
e
t
e

t
e
s
t
i
r
a
n
j
a

i

p
o
d
r
u
j
e

p
r
i
m
j
e
n
e

p
o
j
e
d
i
n
i
h

s
t
a
n
d
a
r
d
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

t
e
i
n
a

i
z
o
l
a
c
i
j
s
k
o
g

s
t
a
k
l
a

j
e

5
0
0

k
g

n
a
r
u
i
t
e
l
j

n
a
i
h

p
r
o
i
z
v
o
d
a

s
a
m

j
e

o
d
g
o
v
o
r
a
n

o
d
g
o
v
o
r
e
n

z
a

i
s
p
r
a
v
n
o

d
i
m
e
n
z
i
o
n
i
r
a
n
j
e

d
e
b
l
j
i
n
e

n
a
r
u
e
n
o
g

s
t
a
k
l
a

u

s
k
l
a
d
u

s

v
a
i
m

t
e
h
n
i
k
i
m

p
r
o
p
i
s
i
m
a
C

K
r
i
p
t
o
n
A

A
r
g
o
n

*

a
k
o

j
e

E
A

>

5
0

%
,

p
r
e
p
o
r
u
u
j
e
m
o

k
a
l
j
e
n
o

s
t
a
k
l
o
*
*

p
r
i

o
m
j
e
r
u

s
t
r
a
n
i
c
a

>

2
:
1

p
r
e
p
o
r
u
u
j
e
m
o

d
a

t
a
n
j
e

s
t
a
k
l
o

b
u
d
e

k
a
l
j
e
n
o

E
S
G
*
*
*

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

v
r
i
j
e
d
e

n
a
k
o
n

k
a
l
j
e
n
j
a

o
b
a
v
e
z
n
o

u

k
a
l
j
e
n
o
j

i
z
v
e
d
b
i
363
1
1
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
p o v r i n a
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
C
C t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
Z
a
t
i
t
a
o
d

s
u
n
c
a
R
X

S
U
N
R
X

S
U
N

G
r
e
e
n

6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
8
6
4
-
1
0
5
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

G
r
e
y
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
5
3
8
-
6
5
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

B
r
o
n
z
e
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
7
4
4
-
7
5
1
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

D
a
r
k

B
l
u
e
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
5
5
0
-
8
5
9
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

P
r
i
v
a

B
l
u
e
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
1
3
0
-
6
7
8
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

A
z
u
r
6
/
1
6
/
4
1
,
1
4
1
6
4
-
1
0
5
1
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
S
S

C
l
e
a
r
6
/
1
6
/
4
1
,
1
4
6
5
6
-
3
7
1
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
C

C
l
e
a
r
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
2
3
4
-
2
8
3
6
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
S
S

G
r
e
e
n
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
9
4
6
-
2
6
5
8
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
C

G
r
e
e
n
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
0
2
7
-
2
0
7
1
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
S
S

G
r
e
y
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
6
2
6
-
1
2
6
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
C

G
r
e
y
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
0
1
7
-
1
0
6
9
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
C

B
r
o
n
z
e
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
2
1
9
-
1
2
6
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
S
S

D
a
r
k

B
l
u
e
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
6
3
6
-
1
8
6
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
S
S
L

P
r
i
v
a
B
l
u
e
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
7
2
4
-
8
8
0
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
u
n
e
r
g
y

C
l
e
a
r
6
/
1
6
/
4
1
,
1
4
4
5
9
-
1
1
4
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
u
n
e
r
g
y

G
r
e
e
n
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
9
4
9
-
9
6
6
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
u
n
e
r
g
y

A
z
u
r
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
2
4
9
-
9
6
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
u
n
e
r
g
y

D
a
r
k

B
l
u
e
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
5
3
5
-
7
7
1
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
364
1
1
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
p o v r i n a
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
C
C t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
Z
a
t
i
t
a
o
d

s
u
n
c
a
R
X

S
U
N
R
X

S
U
N

S
G
S

N
e
u
t
r
a
l

6
7
6
/
1
6
/
4
1
,
1
4
9
5
9
-
1
9
3
7
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

L
i
g
h
t

B
l
u
e

5
2
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
7
4
6
-
1
4
5
6
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

S
i
l
v
e
r

G
r
e
y

3
2
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
4
2
9
-
2
2
6
1
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

R
o
y
a
l

B
l
u
e

2
0
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
9
1
9
-
1
8
6
8
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

S
i
l
v
e
r

2
0
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
7
1
9
-
3
4
5
4
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

S
i
l
v
e
r

0
8
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
0
8
-
4
3
5
9
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

G
r
e
e
n

6
7
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
0
4
8
-
1
4
6
7
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

G
r
e
e
n

5
2
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
4
3
7
-
1
1
7
4
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

G
r
e
e
n

3
2
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
7
2
3
-
1
6
7
8
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

A
q
u
a
m
a
r
i
n
e

2
0
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
3
1
6
-
1
3
8
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

G
r
e
e
n

2
0
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
3
1
5
-
2
4
7
8
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G
S

S
i
l
v
e
r

G
r
e
e
n

0
8
6
/
1
6
/
4
1
,
1
8
6
-
3
0
8
1
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

L
i
g
h
t

B
l
u
e

6
3
6
/
1
6
/
4
1
,
5
5
2
6
2
-
1
6
3
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

N
e
u
t
r
a
l

6
1
*
*
*
6
/
1
6
/
4
1
,
2
4
2
6
1
-
2
3
3
0
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

N
e
u
t
r
a
l

5
0
6
/
1
6
/
4
1
,
4
4
1
5
2
-
1
8
4
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

S
i
l
v
e
r

3
5
6
/
1
6
/
4
1
,
2
2
6
3
5
-
4
4
3
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

N
e
u
t
r
a
l

4
0
6
/
1
6
/
4
1
,
4
3
3
4
1
-
2
2
4
7
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

R
o
y
a
l

B
l
u
e

4
0
6
/
1
6
/
4
1
,
3
3
1
3
8
-
2
6
4
7
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

G
r
e
e
n

6
4
6
/
1
6
/
4
1
,
2
3
5
6
3
-
1
0
6
0
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
365
1
1
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
p o v r i n a
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
C
C
t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
Z
a
t
i
t
a
o
d

s
u
n
c
a
R
X

S
U
N
R
X

S
U
N

S
G

H
P

G
r
e
e
n

6
3
6
/
1
6
/
4
1
,
5
3
2
5
0
-
1
2
6
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

G
r
e
e
n

6
1
6
/
1
6
/
4
1
,
2
2
8
4
9
-
1
7
6
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

G
r
e
e
n

5
0
6
/
1
6
/
4
1
,
4
2
7
4
2
-
1
3
6
9
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

S
i
l
v
e
r

G
r
e
e
n

3
5
6
/
1
6
/
4
1
,
2
1
8
2
8
-
3
0
6
0
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

G
r
e
e
n

4
0
6
/
1
6
/
4
1
,
4
2
2
3
3
-
1
6
7
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
G

H
P

A
q
u
a
m
a
r
i
n
e

4
0
6
/
1
6
/
4
1
,
3
2
0
3
1
-
1
8
7
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

N
e
u
t
r
a
l

7
3
/
4
2
6
/
1
6
/
4
1
,
1
4
2
7
3
-
1
0
3
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

N
e
u
t
r
a
l

7
0
/
3
9
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
9
7
0
-
1
2
3
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

N
e
u
t
r
a
l

6
8
/
3
7
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
7
6
8
-
1
0
3
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

N
e
u
t
r
a
l

6
1
/
3
3
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
3
6
1
-
1
3
3
7
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

N
e
u
t
r
a
l

6
0
/
3
3
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
3
6
0
-
1
1
3
9
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

N
e
u
t
r
a
l

5
0
/
2
7
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
7
5
0
-
1
0
5
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

N
e
u
t
r
a
l

4
8
/
2
7
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
7
4
8
-
1
6
4
6
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

S
h
i
n
e

4
0
/
2
2
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
2
4
0
-
1
6
5
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

P
l
a
t
i
n

2
5
/
1
5
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
5
2
5
-
2
8
5
5
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

P
l
a
t
i
n

3
1
/
1
7
6
/
1
6
/
4
1
,
1
1
8
3
1
-
2
5
5
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

L
i
m
e

6
1

T
*
*
*
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
2
6
1
-
1
0
6
2
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

V
i
s
i
o
n

6
0

T
*
*
*
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
7
6
0
-
1
4
3
6
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

V
i
s
i
o
n

5
0

T
*
*
*
6
/
1
6
/
4
1
,
1
3
1
5
0
-
2
0
3
6
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
366
1
1
I
z
o
l
a
c
i
j
s
k
a

s
t
a
k
l
a

R
E
F
L
E
X
O
z
n
a
k
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
S
a
s
t
a
v
i
z
v
a
n
a
/
M
S
P
/
u
n
u
t
r
a
U
g
E N 6 7 3
S
v
j
e
t
l
o
s
n
o
-
t
e
h
n
i
k
e

i

f
i
z
i
k
a
l
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
r
a
e
n
j
a

E
N

4
1
0
R
w
E N 2 0 1 4 0
K
o
r
e
k
t
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
D e b l j i n a
T e i n a
p o v r i n a
s v j e t l o s t i
R
a
i n d e k s
C
C
t r
C
1 0 0 - 5 0 0 0
C
t r 1 0 0 - 5 0 0 0
m
m
W
/
m
2
K
%
%
-
%
%
d
B
d
B
d
B
d
B
d
B
m
m
k
g
/
m
2
m
2
-
Z
a
t
i
t
a
o
d

s
u
n
c
a
R
X

S
U
N
R
X

S
U
N

I
n
d
i
g
o

4
8

T
*
*
*
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
9
4
8
-
8
6
6
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

T
i
t
a
n
i
u
m

3
7

T
*
*
*
6
/
1
6
/
4
1
,
1
2
6
3
7
-
6
6
3
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
R
X

S
U
N

E
n
e
r
g
y

N
T
*
*
*
6
/
1
6
/
4
1
,
1
4
4
7
4
-
1
3
2
8
-
-
-
-
-
2
6
2
5
2
,
8
1
:
6
S
i
g
u
r
n
o
s
n
o
R
X

S
A
F
E
R
X

S
A
F
E

1
,
1

V
S
G
1
0

(
P
4
A
)
/
1
6
/
4
1
,
1
5
3
7
7
9
5
-
-
3
8
-
3
-
8
-
2
-
8
3
0
3
4
2
,
8
1
:
6
R
X

S
A
F
E

1
,
1

V
S
G
1
0

(
P
4
A
)
/
1
2
/
4
1
,
1
5
3
7
7
9
5
-
-
3
7
-
3
-
7
-
2
-
7
2
6
3
4
2
,
8
1
:
6
O
p
i
r
n
i
j
e

t
a
b
l
i
c
e

s
i
g
u
r
n
o
s
n
i
h

s
t
a
k
a
l
a

(
l
i
j
e
p
l
j
e
n
o

s
i
g
u
r
n
o
s
n
o

s
t
a
k
l
o

i

k
a
l
j
e
n
o

s
i
g
u
r
n
o
s
n
o

s
t
a
k
l
o
)

p
r
o
n
a
e
t
e

u

p
o
g
l
a
v
l
j
u

5
.
7
.
L
e
g
e
n
d
a

u
z

t
e
h
n
i
k
e

p
o
d
a
t
k
e

k
n
j
i
g
a

G
r
a
d
i
m
o

s
t
a
k
l
o
m

d
a
n
e

n
a
z
i
v
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

o
d
n
o
s
e

s
e

n
a

u
v
j
e
t
e

t
e
s
t
i
r
a
n
j
a

i

p
o
d
r
u
j
e

p
r
i
m
j
e
n
e

p
o
j
e
d
i
n
i
h

s
t
a
n
d
a
r
d
a

m
a
k
s
i
m
a
l
n
a

t
e
i
n
a

i
z
o
l
a
c
i
j
s
k
o
g

s
t
a
k
l
a

j
e

5
0
0

k
g

n
a
r
u
i
t
e
l
j

n
a
i
h

p
r
o
i
z
v
o
d
a

s
a
m

j
e

o
d
g
o
v
o
r
a
n

o
d
g
o
v
o
r
e
n

z
a

i
s
p
r
a
v
n
o

d
i
m
e
n
z
i
o
n
i
r
a
n
j
e

d
e
b
l
j
i
n
e

n
a
r
u
e
n
o
g

s
t
a
k
l
a

u

s
k
l
a
d
u

s

v
a
i
m

t
e
h
n
i
k
i
m

p
r
o
p
i
s
i
m
a
C

K
r
i
p
t
o
n
A

A
r
g
o
n

*

a
k
o

j
e

E
A

>

5
0

%
,

p
r
e
p
o
r
u
u
j
e
m
o

k
a
l
j
e
n
o

s
t
a
k
l
o
*
*

p
r
i

o
m
j
e
r
u

s
t
r
a
n
i
c
a

>

2
:
1

p
r
e
p
o
r
u
u
j
e
m
o

d
a

t
a
n
j
e

s
t
a
k
l
o

b
u
d
e

k
a
l
j
e
n
o

E
S
G
*
*
*

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

v
r
i
j
e
d
e

n
a
k
o
n

k
a
l
j
e
n
j
a

o
b
a
v
e
z
n
o

u

k
a
l
j
e
n
o
j

i
z
v
e
d
b
i
367
1
1
Reflex d.o.o.
Podgrad 4
9250 Gornja Radgona
t: +386 (02) 564 35 00
f: +386 (02) 564 35 20
e: info@reflex.si
www.reflex.si
PE Poljane
Bistrika cesta 81
2319 Poljane, Slovenija
t: +386 (0)2 8296 000
f: +386 (0)2 8296 052
e: info-poljcane@reflex.si
www.reflex.si
Reflex Zagreb d.o.o.
Petrovardinska 5 - 5a
10000 Zagreb, Hrvatska
t: +385 (0)1 3866 621
f: +385 (0)1 3864 080
e: info@reflex.hr
www.reflex.hr

Gradimo S Steklom Book CRO Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Gradimo S Steklom Book CRO Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gradimo S Steklom Book CRO Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRADIMO STAKLOM

poveani mehaniki zahtjevi

etverostrano uvrivanje vidi statika

koljkasti lom vidi pogreke na kaljenom staklu

aluzine u izolacijskom staklu ............................................................................... 243

You might also like