Professional Documents
Culture Documents
Skripta Strucni Ispit Građevina
Skripta Strucni Ispit Građevina
............................................................................................................................................. 1
1. GRAEVNSKA REGULATVA ........................................................................................... 9
1) Dokumenti prostornog ureenja ..................................................................... 9
2) Izvjee o stanju u prostoru ............................................................................ 9
3) Bitni zahtjevi za graevinu ............................................................................. 9
4) Tehniki propisi ............................................................................................. 10
5) Zatiena podruja od posebnog interesa za dravu .................................... 10
6) ZOP, mogunost gradnje ............................................................................... 10
7) Lokacijska dozvola ........................................................................................ 11
8) to mora sadravati lokacijska dozvola? ....................................................... 11
9) Graevinsko podruje, graevinsko zemljite ............................................... 12
10) Elaborat iskolenja ...................................................................................... 12
11) Parcelacija graevinskog zemljita ............................................................. 12
12) Urbana komasacija ...................................................................................... 13
13) Sudionici u gradnji ....................................................................................... 13
14) Idejni projekt ............................................................................................... 15
15) Glavni projekt .............................................................................................. 15
16) Izvedbeni projekt ........................................................................................ 16
17) Opremanje i oznaavanje projekta .............................................................. 16
18) Nostrifikacija projekta ................................................................................. 16
19) Akti kojima se odobrava graenje ............................................................... 16
20) to sadri zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja? ................... 17
21) to sadri zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta? ......................... 17
22) to sadri zahtjev za izdavanje graevinske dozvole? ................................ 17
23) Rjeenje o izvedenom stanju ....................................................................... 18
24) Potvrda izvedenog stanja ........................................................................... 18
25) Dokumentacija na gradilitu ....................................................................... 18
26) Uporabna dozvola ...................................................................................... 19
27) Tehniki pregled, obveze investitora i nadzornog inenjera ....................... 20
28) Uklanjanje graevine .................................................................................. 20
29) Rekonstrukcija graevine ............................................................................ 21
30) Sloena graevina ....................................................................................... 21
31) Graevina, graenje - definicije .................................................................. 21
1
2010
32) Rjeenje za graenje (Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja) ........................................................................................................... 22
33) Za koje objekte lokacijsku i graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva? ..................................................... 22
34) Graevinski dnevnik ................................................................................... 23
35) Pisane izjave izvoaa i nadzora ................................................................. 23
36) Kontrola glavnog projekta ........................................................................... 24
37) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadraj kontrole glavnog
projekta) ............................................................................................................ 25
38) Suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja ........................ 26
39) Komunalno gospodarstvo ............................................................................ 26
40) Zakon o normizaciji ..................................................................................... 27
41) to je to ugovor o graenju i kada se sve moe sniavati cijena? ............... 28
42) Kad se moe raskinuti ugovor? ................................................................... 28
43) Kada se izvoa oslobaa odgovornosti od nastalih teta? ........................ 28
44) Odgovornost za nedostatke ........................................................................ 28
45) Zakon o zatiti okolia ................................................................................. 29
46) Studija utjecaja na okoli ............................................................................ 30
2. TEHNKA REGULATVA ........................................................................................ 32
1) Zakon o graevnim proizvodima ................................................................... 32
2) Ocjenjivanje sukladnosti ............................................................................... 32
3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti ..................................................................... 33
4) Zakon o opoj sigurnosti proizvoda ............................................................... 34
5) Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode ......................... 34
6) Zakon o akreditaciji ....................................................................................... 34
7) Zakon o mjeriteljstvu .................................................................................... 34
8) Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda ...................................................... 35
9) Tehniki propis za betonske konstrukcije ...................................................... 35
10) Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije .................................. 37
11) Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
.......................................................................................................................... 38
12) Tehniki propis za zidane konstrukcije ........................................................ 39
13) Tehniki propis za dimnjake u graevinama ............................................... 41
14) Tehniki propis za eline konstrukcije ....................................................... 41
15) Tehniki propis za drvene konstrukcije ....................................................... 42
16) Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i
smanjena pokretljivosti ..................................................................................... 42
2
2010
18) Zakon o javnim cestama ............................................................................. 45
19) Zakon o vodama ......................................................................................... 45
20) Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina ........................................... 46
21) Zakon o zatiti kulturnih dobara ................................................................. 48
22) Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih
radova u graevinarstvu ................................................................................... 48
3. ZATTA OD POARA ........................................................................................... 49
1) Zakon o zatiti od poara (92/10) ................................................................ 49
2) Pojmovi ......................................................................................................... 52
3) Bitan zahtjev koji se odnosi na poar ............................................................ 53
4) Svrha Zakona o zatiti od poara .................................................................. 54
5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehniki pregled graevine? Kad? Zato? ... 54
6) Tko je sve duan provoditi mjere zatite od poara? .................................... 54
7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zatite od poara? ...................... 54
8) Koje su kategorije ugroenosti od poara? Tko ih donosi? ............................ 54
9) Tko organizira i donosi plan zatite od poara? ............................................. 55
10) Elaborat zatite od poara? Za koju skupinu graevina? Tko ga ima pravo
izradivati? .......................................................................................................... 55
11) Dunosti pri gaenju poara? ...................................................................... 55
12) Zapaljive tekuine i plinovi .......................................................................... 55
13) Vatrogasni pristupi ...................................................................................... 56
14) Elektroenergetska postrojenja .................................................................... 58
15) Poarno optereenje, vrste ......................................................................... 59
16) Ugostiteljski objekti ..................................................................................... 59
17) Hidrantska mrea za gaenje poara .......................................................... 60
18) Sustavi zatite od djelovanja munje na graevine ...................................... 60
18) Skladitenje eksplozivnih tvari .................................................................... 60
19) Skladita ..................................................................................................... 61
20) Visoki objekti ............................................................................................... 62
20) Plinske kotlovnice ........................................................................................ 64
21) Ureaji u kojima se nanose i sue premazna sredstva ................................ 64
4. ZATTA NA RADU ...................................................................................................... 64
1) Svrha zatite na radu .................................................................................... 65
2) Sustav pravila ZNR ........................................................................................ 65
3) Tko je odgovoran za primjenu ZNR? ............................................................ 65
4) Opa naela ZNR kod poslodavca ................................................................. 65
3
2010
5) Ureivanje i provedba ZNR .......................................................................... 65
6) Osposobljavanje za rad na siguran nain ..................................................... 66
7) Poslovi s posebnim uvjetima rada ................................................................. 67
8) Opasne radne tvari ....................................................................................... 67
9) Pruanje prve pomoi .................................................................................... 68
10) Savjetovanje i suodluivanje radnika .......................................................... 68
11) Povjerenik radnika za ZNR .......................................................................... 68
12) Isprave i evidencije .................................................................................... 69
13) Knjiga nadzora ............................................................................................ 69
14) Kada radnik ima pravo odbiti rad? .............................................................. 69
15) Elaborat ZNR ............................................................................................... 70
16) Dunost inspektora zatite na radu ............................................................. 70
17) Pravilnik o ZNR za radne i pomone prostorije i prostore .......................... 70
18) Dimenzije izlaznog puta .............................................................................. 71
19) Elektrine instalacije ................................................................................... 72
20) Veliina i visina radnih prostorija ................................................................ 72
21) Transportni putevi ....................................................................................... 72
22) Unutarnja stepenita ................................................................................... 73
23) Zatitne ograde i rukohvati ......................................................................... 74
24) Vanjske stepenice ....................................................................................... 74
25) Vertikalni prilazi .......................................................................................... 74
26) Prirodno i umjetno osvjetljavanje ................................................................ 75
27) Pomone prostorije ..................................................................................... 75
28) Projektiranje sanitarnih prostorija .............................................................. 76
29) Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima ......................... 76
30) Koordinator I ............................................................................................... 77
31) Koordinator II .............................................................................................. 77
32) Rad na visini ............................................................................................... 78
33) Strojevi i ureaji sa poveanim opasnostima rada ...................................... 78
34) Ljestve ........................................................................................................ 79
35) Zakon o zatiti od ionizirajueg zraenja i sigurnosti izvora ionizirajueg
zraenja ............................................................................................................. 79
36) Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja ............................................... 79
3. TEHNKA REGULATVA BETON ARMRAN BETON ............................................... 81
1) Projektna dokumentacija ? ............................................................................ 81
2) Agregat, cement, voda, dodaci ? .................................................................. 81
4
2010
3) Marka betona, klasa, vrsta ? ......................................................................... 82
4) Kategorije betona ? ....................................................................................... 82
5) Koliina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za BI ? .................................................. 82
6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ? ................................................... 83
7) Ispitivanje betona? ........................................................................................ 83
8) Kontrola u tvornici betona ? .......................................................................... 86
9) Kriteriji kod ispitivanja MB?*** ...................................................................... 86
10) elici za armiranje? ..................................................................................... 86
11) Pravila armiranja? ....................................................................................... 87
12) to sadri projekt betona ? ......................................................................... 88
13) Transport i skladitenje agregata i cementa ? ............................................ 89
14) Armatura, skele, oplate ? ............................................................................ 89
15) Ugradnja betona - prema projektu betona ? .............................................. 90
16) Njega betona ? ........................................................................................... 90
17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 30 oC ) ? ......... 91
18) Dokumentacija kvalitete na gradilitu sadri ? ........................................... 91
19) Zavrna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B II, sadri? .................. 91
20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ? ..................................................... 91
21) Pokusno optereenje ? ................................................................................ 92
22) Odravanje objekata ? ................................................................................ 92
23) elijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se upotrebljavaju,
vrste ploa ? ...................................................................................................... 92
24) Transportni beton B II ? ............................................................................... 93
25) Armaturne mree ? ..................................................................................... 93
26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ? ...................................................... 93
27) Prenapregnuti beton ? ................................................................................ 93
28) Specijalni betoni? ........................................................................................ 94
29) Lagani betoni ? ........................................................................................... 94
30) elici za armiranje prema hrvatskim normama? ......................................... 94
31) Beton se proizvodi kao? .............................................................................. 94
32) Ispitivanje pokusnim optereenjem betonskih konstrukcija? ...................... 95
33) Odravanje betonske konstrukcije? ............................................................. 96
34) Vrste cementa? ........................................................................................... 96
35) Duina sidrenja, razmak ipki, ipke u snopu, zatitni sloj? ........................ 96
36) Granulometrijski sastav .............................................................................. 97
5
2010
37) Tehniki propis za betonske konstrukcije .................................................... 97
38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje ............................................... 99
39) Zatitni sloj armature .................................................................................. 99
40) Beton je ....................................................................................................... 99
41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+) ................................. 101
............................................................................................................................................ 101
4. TEHNKA REGULATVA ZGRADARSTVO ................................................................ 102
1) Materijali za izvoenje zidanih zidova zgrade ? ........................................... 102
2) Nosivist zida ? ............................................................................................. 102
3) Doputeno naprezanje zidova pri centrinom pritisku ? .............................. 102
4) Serklai? ...................................................................................................... 102
5) Zavrni radovi, opi posebni uvjeti ? ........................................................... 102
6) Minimalna vrstoa zida od opeke ? ............................................................ 103
7) Najmanje sito za mort ? .............................................................................. 103
8) Teraco podovi ? ........................................................................................... 103
9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ? ........................................ 103
10) to je pod i koji su slojevi od meukatne konstrukcije ? ........................... 103
11) SI sustav ? ................................................................................................. 103
12) Toplinska izolacija ? .................................................................................. 103
13) Od ega treba tititi zgrade ? .................................................................... 103
14) Zatita od buke ? ...................................................................................... 104
15) Hidroizolacije ? .......................................................................................... 104
16) Termoizolacije ? ........................................................................................ 104
17) Buka? ........................................................................................................ 104
18) Topot plutajui podovi ? ......................................................................... 104
19) Zgradarstvo ? ............................................................................................ 105
20) uplji glineni blokovi ? ............................................................................... 105
21) Minimalni uvjeti za stan ? .......................................................................... 105
22) Norme toplinska tehnika ? ...................................................................... 105
23) Norme zvuk ............................................................................................ 106
24) to je to graevinska fizika ? .................................................................... 106
25) Graevinski i obrtniki radovi .................................................................... 106
26) Projekt izvedenog stanja? ......................................................................... 107
27) Energetska svojstva zgrade, certifikat? ..................................................... 107
28) Upijanje opeke i fasadne opeke ................................................................ 108
6
2010
29) Podjela konstrukcija prema proraunskom uporabnom vijeku prema HRN
ENV 1991-1 .................................................................................................... 108
30) Gljivasti stropovi ....................................................................................... 109
31) Dizala ........................................................................................................ 109
32) Kako se ispituje zrana propustljivost stana i koliko mora biti ? ............... 110
33) Zakon o graevnim proizvodima ............................................................... 110
34) Toplinska iskaznica? .................................................................................. 111
35) Isprave proizvoda u prometu .................................................................... 113
36) Komora arhitekata i inenjera .................................................................. 113
5. TEHNKA REGULATVA HDROTEHNKA ................................................................ 114
1) Zakon o vodama ......................................................................................... 114
2) Vodne Graevine ........................................................................................ 115
3) Vodna podruja i vodni slivovi ..................................................................... 115
4) Vodopravni Akti ......................................................................................... 116
6. TEHNKA REGULATVA ELNE KONSTRUKCJE ............................................... 118
1) Tehnika dokumentacija kod elinih konstrukcija? ................................... 118
2) Optereenje elinih konstrukcija ? ............................................................. 118
3) Dimenzioniranje elinih konstrukcija ? ...................................................... 118
4) Proraun i konstruiranje elinih konstrukcija ? .......................................... 118
5) Izvedba elinih konstrukcija ? .................................................................... 119
6) Projekt montae eline konstrukcije sadri ? ............................................. 119
7) Projekt skele ? ............................................................................................. 119
8) to je potrebno kod preuzimanja eline konstrukcije ? ............................. 119
9) Korozija objekta i zatita konstrukcije od korozije ? .................................... 119
10) Tehniki pregled ? ..................................................................................... 120
11) Ispitivane konstrukcije ? ............................................................................ 120
12) Norma; izbor osnovnog materijala ? .......................................................... 120
13) Izvijanje i kako se rauna ? ....................................................................... 120
14) Tehniki propis za eline konstrukcije ..................................................... 120
15) to je nosiva elina konstrukcija ? ........................................................... 121
16) Dijagram elika ? ....................................................................................... 123
................................................................................................................................. 123
7. TEHNKA REGULATVA PROMETNCE ................................................................... 124
1) Zakon o javnim cestama ? .......................................................................... 124
2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i noice nasipa ? .......................... 126
3) Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe ? ........................... 126
4) Zatitne ograde ? ........................................................................................ 127
7
2010
5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolnikih konstrukcija ? ............................ 127
6) Klimatski i hidroloki uvjeti ? ....................................................................... 127
7) Tehniki uvjeti za izradu povrinskih obrada zastora ? ............................... 127
8) Izrada asfaltnih betona ? ............................................................................. 127
9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ? ...................................................... 128
10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ? ................................................... 128
11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vruem
postupku? ........................................................................................................ 128
12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehaniki stabilnog tla ? ................... 128
13) Izrada nosivih slojeva kolnike konstrukcije od materijala stabiliziranog
cementom ? .................................................................................................... 128
14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ? .................................. 128
15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vruem
postupku ? ....................................................................................................... 129
16) Bitumen za kolnike? .................................................................................. 129
17) Ispitivanje po Marshall u ? ....................................................................... 129
18) Elementi poprenog profila biciklistike staze ? ........................................ 129
19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putnikog prometa ? ................ 129
20) Zato titimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ? ............................ 129
21) Ogranienje brzine .................................................................................... 129
22) Kolnika konstrukcija ................................................................................ 129
23) Pojmovi ..................................................................................................... 130
24) Spoj na javnu cestu ................................................................................... 132
25) Brzina ........................................................................................................ 132
8.TEHNKA REGULATVA ELJEZNCE ...................................................................... 134
1) Trokut preglednosti ..................................................................................... 134
8
2010
1. GRAEVNSKA REGULATVA
1) Dokumenti prostornog ureenja
Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena
prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada
Zagreba, velikih gradova, gradova i opina.
Dravna razina:
- Strategija prostornog razvoja
- Program prostornog ureenja RH
- prostorni planovi podruja posebnih obiljeja
Regionalna (podruna) razina:
- prostorni plan upanije i Grada Zagreba
- prostorni plan podruja posebnih obiljeja
Lokalna razina:
- prostorni plan ureenja velikog grada, grada i opine
- urbanistiki plan ureenja
- detaljni plan ureenja
Podjela s obzirom na namjenu:
Strateki - Strategija prostornog razvoja, Program prostornog ureenja Republike Hrvatske,
prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan upanije odnosno Grada Zagreba i
prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine
Provedbeni - urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja
2) Izvjee o stanju u prostoru
Hrvatski sabor, odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave razmatraju etverogodinje izvjee o stanju u prostoru.
zvjee iz sadri analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih
pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provoenja dokumenata prostornog ureenja i drugih
dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapreenje prostornog razvoja s planom
aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.
Objavljuje u se Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
3) Bitni zahtjevi za graevinu
Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine su:
1.Mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i
uporabe ne prouzroe:
ruenje graevine ili njezina dijela,
deformacije nedoputena stupnja,
oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
2.Zatita od poara tako da se u sluaju poara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom,
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
9
2010
sprijei irenje vatre na susjedne graevine,
omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui
njihovo spaavanje,
omogui zatita spaavatelja.
3.Higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava:
oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.),
opasno zraenje,
oneienje voda i tla,
neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg
otpada,
nepropisno postupanje s krutim otpadom,
sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.
4.Sigurnost u koritenju : tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika
graevine koje mogu nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i
eksplozije,
5.Zatita od buke : tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u
njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i
zadovoljavajue uvjete za odmor i rad,
6.Uteda energije i toplinska zatita : tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike,
potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude
jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu
osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu:
Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna
spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani
pristup, kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu, a prema
pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
4) Tehniki propisi
Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva
koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim
graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama.
5) Zatiena podruja od posebnog interesa za dravu
- zatieno obalno podruje mora (ZOP): otoci, kopno 1000m i more 300m od obalne crte
- zatiene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline
6) ZOP, mogunost gradnje
ZOP obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u irini
od 300 m od obalne crte.
U neizgraenom dijelu graevinskog podruja moe se izdati lokacijska dozvola, odnosno
rjeenje o uvjetima graenja samo ako je donesen UPU.
Graevinsko podruje se planira tako da:
10
2010
- moe se proiriti za 20% izgraenog dijela ako je izgraeni dio vei od 80% tog podruja
- mora se smanjiti na 70%, ako je izgraeni dio manji od 50% tog podruja
zdvojeni dijelovi graevinskog podruja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proiriti.
7) Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji
mogunost uvida) koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji i propisa
donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i
posebnim propisima.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade ija graevinska (bruto)
povrina nije vea od 400 m
2
, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
2
i jednostavne graevine i radove.
Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo:
upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja
velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne
samouprave,
Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju,
velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom,
te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada
Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se:
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog
ureenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole
Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je
stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja.
Stranka u smislu je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska
dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih
prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje lokacijska
dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica
lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru.
znimno, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje
lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade
utvreno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su podnositelj zahtjeva, vlasnik
nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica
lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru.
8) to mora sadravati lokacijska dozvola?
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru odreuju se:
1. oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na
odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
11
2010
2. namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih
jedinica,
3. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata
zahvata u prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
4. uvjeti za oblikovanje graevine,
5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
6. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina,
7. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu
povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
8. mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na
okoli, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema
posebnim propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli,
9. posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima,
10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
11. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina,
sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u
prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
12. uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita
(asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska
stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosni spremnik za
smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog
spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m
3
) i rok za
uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje
lokacijska dozvola.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.
9) Graevinsko podruje, graevinsko zemljite
Graevinsko podruje je izgraeni dio naselja i neizgraeni dio podruja tog naselja
planiran za njegov razvoj i proirenje.
Graevinsko zemljite je zemljite unutar i izvan graevinskog podruja izgraeno ili
prostornim planom predvieno za gradnju i ureenje javnih povrina.
Graevna estica je estica zemljita s pristupom na javnu povrinu koja je izgraena ili
koju je potrebno utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica.
Novo izdvojeno podruje moe se planirati samo izvan 1000m od obalne crte ako nije
brodogradilite, luka i sl. (djelatnost koja zahtijeva smjetaj na obali).
Ako se graevinsko podruje nalazi vie od pola izvan ZOP-a, ne moraju se primijeniti
navedene odredbe.
U ZOP-u ne moe biti rudnik (osim sol, nafta, voda, kamen), vjetroelektrana, odlagalite
otpada, uzgoj plave ribe, skladite, luke i nasipavanje izvan graevinskog podruja.
10) Elaborat iskolenja
Elaborat iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine
na terenu i nain kojim su stabilizirane toke planirane graevine.
11) Parcelacija graevinskog zemljita
Parcelacija zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom
dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice i detaljnim planom ureenja.
U katastru zemljita odnosno katastru nekretnina provodi se akt o parcelaciji graevinskog
12
2010
zemljita na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadleno upravno tijelo, odnosno
Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s rjeenjem o uvjetima graenja,
lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice ili detaljnim planom
ureenja.
Donosi se rjeenje o utvrivanju graevne estice kada za postojeu graevinu nije
utvrena graevna estica ili zemljite nuno za redovitu uporabu graevine (npr. vie
graevina na istoj katastarskoj estici).
12) Urbana komasacija
Urbana komasacija provodi se radi preoblikovanja estica graevinskog zemljita u
podruju komasacije u graevne estice, uz istodobno sreivanje vlasnikih i drugih stvarno-
pravnih odnosa na tom zemljitu, tako da se vlasnicima nekretnina, ije se estice zbog
svoje povrine, oblika, poloaja, neodgovarajueg pristupa na javnu povrinu i/ili drugih
razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne
samouprave omogui graenje, uporaba, odnosno ureenje graevinskog zemljita u skladu
s detaljnim planom ureenja.
Zbog provedbe urbane komasacije za navedeno podruje izrauje se detaljni plan ureenja
koji treba omoguiti dodjelu graevnih estica to veem broju sudionika komasacije koji
ispunjavaju uvjete za tu dodjelu.
13) Sudionici u gradnji
Sudionici u gradnji jesu:
investitor,
projektant,
revident,
izvoa,
nadzorni inenjer.
Investitor
nvestitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor
mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.
nvestitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine ako nije propisano drukije.
nvestitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja
zadovoljava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja propisane posebnim Zakonom.
Fizika osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m
2
ili jednostavne graevine za svoje potrebe moe jednom
u pet godina sama projektirati i obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer
odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue struke i ima poloeni struni ispit.
Projektant
Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog
naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje zadovoljavaju propisane uvjete, a naroito
da projektirana graevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za graevinu, te da je
projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim prema posebnom Zakonu.
Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost
projekata odgovoran je glavni projektant.
Glavni projektant moe biti istovremeno i projektant odreene vrste projekata.
13
2010
Izvoa
zvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moe osoba registrirana za obavljanje te
djelatnosti (osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom
Zakonu). zvoau koji ispunjava uvjete strune osposobljenosti i broja zaposlenika izdaje se
suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja. Uvjete za davanje suglasnosti propisuje
ministar pravilnikom (suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja).
Ministarstvo vodi registar izvoaa kojima je dana, produena i oduzeta suglasnost.
Suglasnost se daje na 5 godina, a vaenje se na zahtjev izvoaa moe produavati za 5
godina. Suglasnost se na zahtjev izvoaa moe izmijeniti u odnosu na graevine i radove
za koje je dana.
Kao odgovornu osobu koja vodi graenje ili izvoenje pojedinih radova, izvoa imenuje
glavnog inenjera gradilita/ inenjera gradilita/ voditelja radova.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za
meusobnu usklaenost, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i
zdravlje radnika tijekom graenja.
Za glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita i/ili voditelja radova moe se u okviru
zadaa njegove struke imenovati fizika osoba arhitektonske, graevinske, strojarske ili
elektrotehnike struke koja je poloila struni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i
ispunjava druge uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima.
Nadzorni inenjer
Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe
strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora
struni nadzor graenja ako za to ispunjava uvjete graenja prema posebnom Zakonu i
propisima donesenim na temelju tog Zakona.
U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inenjer duan je:
nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja/ potvrdom
glavnog projekta/ graevinskom dozvolom, Zakonom i posebnim propisima,
utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine
u skladu s rjeenjem o uvjetima gradnje/ lokacijskom dozvolom
utvrditi je li iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne
izmjere i katastra nekretnina,
odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine,
pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima,
sastaviti zavrno izvjee.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog
nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
Revident
Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za obavljanje
kontrole projekata moe se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u
podruju koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inenjer s najmanje deset
godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe
graevine osobite inenjerske sloenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku
struku u podruju koje je predmet kontrole glede projektiranja.
14
2010
Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao
ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je
zaposlen.
14) Idejni projekt
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno
usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i
tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj
estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. dejni projekt u skladu s kojim se
izdaje rjeenje o uvjetima graenja sadri i podatke za obraun komunalnog i vodnog
doprinosa.
dejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je
investitor, odnosno njegov pravni nasljednik, trajno uvati.
15) Glavni projekt
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200,
glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom
primjerenom mjerilu.
Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva prema
Zakonu o prostornom ureenju i gradnji, posebnih propisa i tehnikih specifikacija.
Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
arhitektonski projekt,
graevinski projekt,
elektrotehniki projekt,
strojarski projekt,
trokovnik projektiranih radova.
Glavni projekt za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite
okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje.
Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt,
projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
Projekti (arh.,gra.,el.,stroj.) moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao
podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino
odravanje.
Graevinski projekt mora sadravati i geotehniki projekt za graevine za koje je potreban
dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno
djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog
revidenta.
U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je duan
projektantu idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog
projekta/graevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o
usklaenosti. U sluaju neusklaenosti, projektant idejnog projekta duan je dostaviti
miljenje nadlenom upravnom tijelu/Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog
projekta/graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i komori.
Projektant/glavni projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je
za cijeli projekt.
15
2010
16) Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. zvedbeni
projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina.
zvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije
vea od 400 m
2
, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 600 m
2
i jednostavnih graevina.
17) Opremanje i oznaavanje projekta
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu
jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe
registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i
dr.).
Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja,
oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i
nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar
pravilnikom.
18) Nostrifikacija projekta
Nostrifikacija je utvrivanje usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog
projekta izraenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke i
mora se provesti neovisno o obiljejima graevine.
Obveza nostrifikacije ne odnosi se na projekte izraene prema propisima zemalja lanica EU
u dijelu u kojem su ti propisi usklaeni s hrvatskim propisima.
dejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni
na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni
projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku.
Nostrifikaciju provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja; nakon
toga sastavlja pisano izvjee, ovjerava projekt i izdaje potvrdu.
Ovlatenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i oduzima
ministar.
dejni/glavni projekt prije podnoenja zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima
graenja/potvrde glavnog projekta/graevinske dozvole mora biti usklaen s prostornim
planom/lokacijskom dozvolom, odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji,
propisima donesenim na temelju Zakona i posebnih propisa, za to je odgovoran projektant.
19) Akti kojima se odobrava graenje
1. Bez akata jednostavne graevine (Pravilnik o jednostavnim graevinama i
radovima)
2. Rjeenje o uvjetima graenja Zgrade do 400 m
2
graevinske bruto povrine i
zgrade za iskljuivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m
2
graevinske bruto povrine
3. Potvrda glavnog projekta Ostale graevine za koje potvrdu glavnog projekta
izdaje upanija i veliki grad
4. Graevinska dozvola Graevine za koje graevinsku dozvolu izdaje MZOPUG
prema uredbi Vlade RH
5. Rjeenje za graenje prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja koji vrijedi do 31.12.2010.
Rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola su upravni akti (upravni akt -
postoje stranke u postupku i postoji mogunost uvida; kod graevinske dozvole
stranka u postupku je samo investitor).
16
2010
20) to sadri zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja?
Zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae:
1. tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
2. posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara za
graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je graevina
upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen
prema stranim propisima,
4. dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica,
odnosno na postojeoj graevini.
21) to sadri zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta?
Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilae:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole,
2. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izraen prema
stranim propisima,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i
druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu nadlenog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o
usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice,
6. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, odnosno u obuhvatu zahvata na
kojem namjerava graditi, odnosno na postojeoj graevini.
22) to sadri zahtjev za izdavanje graevinske dozvole?
Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo za zahvate u prostoru i graevine koje Vlada
ureuje Uredbom, planirane na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilae:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
2. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta,
3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim
propisima,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne i
druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s
lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice,
6. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, unutar obuhvata zahvata u
prostoru, odnosno na postojeoj graevini.
17
2010
23) Rjeenje o izvedenom stanju
zdaje se za zgradu ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m
2
i zgradu za
obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 600 m
2
izgraenu bez rjeenja o uvjetima graenja.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik prilae:
1. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja,
2. dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehanike otpornosti i stabilnosti u vrijeme
graenja graevine, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje,
3. dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica.
U postupku izdavanja rjeenja o izvedenom stanju utvruje se:
da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje
rjeenje o izvedenom stanju,
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte
koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade,
da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti,
da je graevna estica ureena,
da su zahtjevu za izdavanje rjeenja priloeni propisani dokumenti.
24) Potvrda izvedenog stanja
zdaje se za graevinu za koju se prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji izdaje
potvrda glavnog projekta i koja je izgraena bez te potvrde.
Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik prilae:
1. konanu lokacijsku dozvolu,
2. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih
zahtjeva za graevinu, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje,
3. pisano izvjee o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge
elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu snimka izvedenog stanja,
5. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici.
U postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja utvruje se:
da je izvedeno stanje graevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte
koji se podudaraju s izvedenim stanjem graevine,
da je dokazano da graevina ispunjava bitne zahtjeve,
da je graevna estica ureena
da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloeni propisani dokumenti
U svrhu utvrivanja injenica, nadleno upravno tijelo je duno provesti oevid na graevnoj
estici.
25) Dokumentacija na gradilitu
1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita,
4. akt o imenovanju nadzornog inenjera, odnosno glavnoga nadzornog inenjera,
5. rjeenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku
dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom,
6. izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od
revidenta,
7. izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
18
2010
8. graevinski dnevnik,
9. dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode,
10. elaborat iskolenja graevine,
11. drugu dokumentaciju, dozvole i doputenja za koje je posebnim propisima propisana
obveza da je izvoa nakon poetka graenja graevine mora imati na gradilitu.
zvoa na gradilitu zgrade ija graevinska (brutto) povrina nije vea od 400m
2
i zgade za
obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (brutto) povrina nije vea od
600m
2
ne mora imati dokumentaciju:
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja,
6. izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta,
7. izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta.
26) Uporabna dozvola
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo, nakon to se
tehnikim pregledom utvrdi da je graevina izgraena u skladu s graevinskom
dozvolom, odnosno potvrenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih
zahtjeva za graevinu.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik graevine prilae:
presliku konane graevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
podatke o sudionicima u gradnji,
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine,
zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od ezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki
pregled graevine.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo e izdati uporabnu dozvolu za izgraenu
graevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehnikog pregleda ako je povjerenstvo
za tehniki pregled dalo miljenje da se ta graevine moe koristiti.
Pokusni rad mora biti predvien i obrazloen glavnim projektom (ako postoji potreba
ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva).
Privremena uporabna dozvola se izdaje za graevinu za koju je utvren interes RH i vrijedi
90 dana.
Uporabna dozvola za dio graevine mora biti predviena glavnim projektom (ako je
potrebno radi nastavka i dovretka graenja ili ako se odreeni dio graevine moe poeti
koristiti prije dovretka cijele graevine).
Uporabna dozvola za sloenu graevinu mora biti predviena glavnim projektom i
odreena graevinskom dozvolom za odreeni dio sloene graevine.
Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih
graevina.
Katastarski ured evidentira graevinu u katastarskom operatu ako je za tu graevinu:
izdana uporabna dozvola za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola,
odnosno potvrda glavnog projekta,
zavrno izvjee nadzornog inenjera za graevine za koje se izdaje rjeenje u
uvjetima graenja,
19
2010
rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja (za zgradu izgraenu bez
rjeenja o uvjetima graenja izdaje se rjeenje o izvedenom stanju),
potvrda nadlenoga upravnog tijela da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola
niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Graevina e se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana graevna
(katastarska) estica za graevinu koja se evidentira.
27) Tehniki pregled, obveze investitora i nadzornog inenjera
Tehniki pregled provodi se u svrhu utvrivanja je li graevina izgraena u skladu s
potvrdom glavnog projekta/graevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin
sastavni dio i njegovim izmjenama i dopunama, a osobito glede ispunjenja bitnih zahtjeva.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od ezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki
pregled graevine.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo, odnosno nadleno upravno
tijelo.
Nain obavljanja tehnikog pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i
uvjetima odravanja graevine i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje
ministar pravilnikom. (Pravilnik o tehnikom pregledu graevine 08/04)
Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikoga pregleda, povjerenstvu za tehniki pregled
dati na uvid:
dokumentaciju na gradilitu
geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu sukladan
izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured,
isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete.
Nadzorni inenjer duan je sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.
Tehnikom pregledu duni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je
zahtijevao kontrolu u odreenoj fazi graenja), te povjerenstvu dati sve podatke, dokumente i
izjave potrebne za obavljanje tehnikog pregleda.
Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune graevinske dozvole odredit e
povjerenstvo. Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled.
O tehnikom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik (sastavlja ga predsjednik povjerenstva).
zvoa je duan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima odravanja
graevine.
28) Uklanjanje graevine
Uklanjanju graevine ili njezina dijela moe se pristupiti samo na temelju dozvole za
uklanjanje.
znimno vlasnik graevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m
2
, zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih
djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
2
i jednostavnu graevinu.
Kod uklanjanja graevine ili njezina dijela struni nadzor provodi se samo u odnosu na
mehaniku otpornost i stabilnost, te higijenu, zdravlje i zatitu okolia.
20
2010
Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela vlasnik graevine
podnosi Ministarstvu, odnosno nadlenom tijelu u pisanom obliku i prilae:
1. tri primjerka projekta uklanjanja graevine ili njezinog dijela,
2. dokaz vlasnitva graevine,
3. potvrde tijela ili osoba odreenih posebnim propisima ako se uklanjanjem moe
ugroziti javni interes (npr. zatita i spaavanje ljudi, zatita okolia, zatita
graevina koje su kulturno dobro, zatita komunalne i druge infrastrukture i dr.).
Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri:
1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do
gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli,
2. tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain zbrinjavanja graevnog
otpada i ureenja graevne estice nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela,
3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako
uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili
ispunjavanje bitnih zahtjeva tih graevina.
Projekt uklanjanja podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost
ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog
zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina.
29) Rekonstrukcija graevine
Rekonstrukcija je izvoenje radova kojima se utjee na ispunjenje bitnih zahtjeva za
postojeu graevinu i kojima se mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela
graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.).
Za rekonstrukciju graevine za koju je izdano rjeenje o izvedenom stanju/potvrda o
izvedenom stanju, potrebno je ishoditi rjeenje o uvjetima graenja/potvrdu glavnog projekta
za cjelokupnu graevinu.
30) Sloena graevina
Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih
graevina.
Graevinska dozvola/potvrda glavnog projekta izdaje se za graenje jedne ili vie cjelovitih
graevina odreenih lokacijskom dozvolom za sloenu graevinu.
Uporabna dozvola za sloenu graevinu moe se na zahtjev investitora izdati i prije
dovretka sloene graevine za jednu ili vie graevina od kojih se sastoji sloena
graevina. U tom sluaju uporabna dozvola izdaje se prema uvjetima odreenim lokacijskom
dozvolom.
zdavanje uporabne dozvole na ovaj nain mora biti predvieno glavnim projektom i
odreeno graevinskom dozvolom za odreeni dio sloene graevine.
31) Graevina, graenje - definicije
Graevina u smislu Zakon o prostornom ureenju i gradnji:
Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih
proizvoda sa zajednikim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraenim postrojenjem,
odnosno opremom kao tehniko tehnoloka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s
tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao graenjem, ako se njime mijenja nain
koritenja prostora.
21
2010
Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,
instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se
gradi nova graevina, rekonstruira, uklanja i odrava postojea graevina.
32) Rjeenje za graenje (Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi
poticanja ulaganja)
Zakon se odnosi na graevine za koje se prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji
izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta (upravni odjeli upanija i velikih
gradova).
Zakon se ne odnosi na graevine za koje investitor ne raspolae dokazom da ima pravo
graditi.
Po ovom Zakonu nije potrebna lokacijska dozvola, ve se izdaje rjeenje za graenje, te se
graenju pristupa temeljem rjeenja za graenje.
Zahtjevu za donoenje rjeenja za graenje prilae se:
1. tri primjerka glavnog projekta,
2. dokaz o pravu graenja na graevnoj estici/zemljitu, odnosno na postojeoj
graevini,
3. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima,
4. pisano izvjee i potvrda o nostrifikaciji.
Glavni projekt mora biti izraen u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i
propisima donesenim na temelju tog Zakona, te s posebnim uvjetima koje utvruju tijela
dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku izdavanja lokacijske dozvole.
Posebni uvjeti se utvruju prije postupka izdavanja rjeenja (na zahtjev projektanta ili
investitora) ili tijekom postupka na traenje nadlenog tijela.
Rjeenje za graenje treba izdati u roku od 45 dana ukoliko zahtjev za izdavanje sadri
propisane dokumente, a glavni projekt je u skladu s planom i posebnim uvjetima, te
kompletiran.
Ovaj Zakon primjenjuje se do 31.12.2010.godine.
33) Za koje objekte lokacijsku i graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva?
Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku
i/ili graevinsku dozvolu:
1. Prometne graevine (autocesta, dravna cesta, cestovni granini prijelaz, eljeznika
pruga, aerodrom, morska luka, luka na unutarnjem plovnom putu, vodna graevina za
plovidbu),
2. Energetske graevine (elektrana 20MW, dalekovod 220kV, meunarodni i
magistralni cjevovod, podzemno skladite prirodnog plina, skladite nafte i skladite
ukapljenog naftnog plina),
3. Vodne graevine (regulacijska i zatitna vodna graevina,brana s akumulacijom ili
retencijom, vodna graevina za melioracijsku odvodnju, vodna graevina za
vodoopskrbu, graevina za melioracijsko navodnjavanje, vodna graevina za zatitu
voda),
4. Proizvodne graevine (graevina za proizvodnju izvora ionizirajueg zraenja,
kemikalija i kemijskih proizvoda, metala, nemetala, koksa, cementa, stakla i celuloze,
rafineriju nafte, brodogradilite),
5. Ostale graevine (vojne graevine, upanijski i regionalni centar za gospodarenje
otpadom, graevine za proizvodnju i skladitenje eksploziva, graevine za koje je
posebnim propisom odreena obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia).
22
2010
34) Graevinski dnevnik
Graevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklaenost
izvoenja s projektima, propisima i normama.
Zasebni graevni dnevnik moe se voditi za pojedine tehniko-tehnoloke dijelove graevine
odnosno pojedine radove, podaci o zasebnom graevnom dnevniku se obvezno upisuju u
dnevnik za cijelu graevinu.
Osim podataka o usklaenosti izvoenja i projekta, propisa, normi, osoba koja vodi dnevnik u
dnevnik upisuje podatke o:
elaboratu o iskolenju graevine i osobi koja je provela iskolenje,
prispjeu i porijeklu gradiva, graevnih proizvoda, opreme s dokazima o uporabljivosti,
promjeni vremenskih i drugih uvjeta,
predloenim i poduzetim mjerama usklaivanja uvjeta za izvoenje radova,
obavljenim pregledima i dokazima kvalitete (prim. temeljenje, armatura, probne dionice
itd.),
izmjenama i dopunama graevne dozvole,
promjenama sudionika u gradnji i promjenama tijeka izvoenja.
Dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove (glavni
inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj gradilita).
Nadzorni inenjer upisuje:
nalaz o usklaenosti iskolenja s elaboratom i projektom, odobrava poetak radova,
ocjene usklaenosti pregledanih izvedenih radova,
odobrava ili zabranjuje nastavak radova odreuje nain otklanjanja neusklaenosti.
Revident, projektant, inspekcija unose podatke o obavljenom pregledu i nalazu.
35) Pisane izjave izvoaa i nadzora
Pisanu izjavu daje izvoa radova, o izvedenim radovima i uvjetima:
naziv graevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj i datum izdavanja
graevinske dozvole po kojoj je graevina izgraena,
podatke o izvoenim radovima i odgovarajuem glavnom i izvedbenom projektu ili
njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode graenje odnosno
pojedine radove i glavnog inenjera gradilita,
izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede
ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za graevinu, te lokacijskih uvjeta,
izvjee o izvoenju radova i ugraivanju graevnih proizvoda i opreme u odnosu na
tehnike upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima odravanja graevine s obzirom na
izvedeno stanje graevine, ugraene graevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na
projektom predviene uvjete,
izvjee o izmjenama tijekom graenja u odnosu na glavni projekt.
Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju.
Zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine sadri:
naziv graevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudbenim brojem i
datumom izdavanja graevinske dozvole po kojoj je graevina izgraena,
podatke o imenovanju nadzornog inenjera i glavnog nadzornog inenjera, te podatke o
nadziranim radovima i odgovarajuem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu,
izjavu o usklaenosti graenja graevine s graevinskom dozvolom, projektima, Zakonom
o gradnji i posebnim propisima, te izjavu o usklaenosti iskolenja graevine s elaboratom
iskolenja i glavnim projektom,
izvjee o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine,
23
2010
podatke o voenju, objedinjavanju i pohrani graevinskog dnevnika.
36) Kontrola glavnog projekta
Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova mora se provesti s
obzirom na:
1.Mehaniku otpornost i stabilnost
2.Zatitu od buke
3.Utedu energije i toplinsku zatitu
4. Higijenu, zdravlje i zatitu okolia.
Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i
ovjeriti dijelove projekta na propisani nain.
Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog
projekta od strane revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis
graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije
podataka znaajnih za kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar
pravilnikom.
Graevine za koje je obavezna kontrola glavnog projekta:
1. Mehanika otpornost i stabilnost
a) zgrade (konstrukcije raspona 10 m i vie, razvijene graevinske (bruto) povrine 800
m
2
i vie, visine 20 m i vie),
b) industrijske i javne graevine ( tornjevi, silosi, bunkeri, spremnici, otvorene kranske
staze i hale, suhi dok i navoz u brodogradilitu, bazen i slinu graevinu zapremine 300 m
3
i
vie, sklonite osnovne i dopunske namjene, tribinu),
c) prometne graevine (nasip, usjek i zasjek visine 10 m i vie, potporni zid visine 5 m i
vie, most konstrukcije raspona 12 m i vie, iaru i uspinjau, tornjevi, lukobran i valobran),
d) energetske graevine (dalekovod 110 kV i vie, elektrane instalirane snagom 20 MW
i vie, magistralni i meunarodni naftovod i plinovod s opremom),
e) vodne graevine (brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajuim
graevinama, vodne graevine za zatitu voda kapaciteta veeg od 50 000 ekvivalentnih
stanovnika, vodne graevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata veeg od 100 l/s, zatitni
nasip od poplave i nasip akumulacija visine 5 m i vie),
f) podzemne graevine (tuneli i druge podzemne graevine),
g) ukopane graevine (pothodnik, instalacijski kanal),
h) posebna temeljenja i sanacija klizita (temeljenje na kesonima, bunarima, pilotima i
slino, klizita povrine 500 m
2
i vie).
2. Zatita od buke
a) zgrade (razvijene graevinske (bruto) povrine 800 m
2
i vie, s izvorom buke
ekvivalentne razine iznad 70 dBA u zgradi, odnosno 45 dBA izvan zgrade od opreme te
zgrade),
b) dravna cesta,
c) eljeznika pruga,
d) zrana luka.
3. Uteda energije i toplinska zatita
- zgrade razvijene graevinske (bruto) povrine 800 m
2
i vie koje se griju na 12
0
C i vie,
koje se hlade na manje od 0
0
C bez obzira na veliinu.
24
2010
37) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadraj kontrole
glavnog projekta)
1. Mehanika otpornost i stabilnost
Provjerava se:
1. potpunost projekta,
2. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti,
3. ispravnost odabira metode prorauna u projektu,
4. ispravnost odabira optereenja u proraunima,
5. potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proraun,
6. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova,
7. raunska tonost statikog, dinamikog, hidraulikog i drugog pojedinanog prorauna
analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim raunom,
8. proraun veliine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na
konstrukciju i temeljno tlo,
9. utjecaj na susjedne graevine,
10. primjena tehnikih propisa,
11. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obiljeja i nosivost tla,
12. dostatnost ispitivanja temeljnog tla.
2. Zatita od buke
Provjerava se:
1. potpunost projekta,
2. koncepcija graevine i graevine za zatitu od buke,
3. ispravnost odabira metode prorauna koritene u tehnikom elaboratu zatite od buke,
4. raunska tonost prorauna,
5. ispravnost odabira graevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,
6. primjena tehnikih propisa.
U podruju visokogradnje, kontrola glavnog projekta obuhvaa:
zvunu izolaciju razdjelnih zidova i stropova izmeu susjeda,
zvunu izolaciju graevnih dijelova proelja glede zatite od vanjske buke,
zatitu od buke instalacija i opreme u graevini,
zatitu okolia od buke koju stvaraju izvori unutar i izvan graevine,
zatitu od irenja vibracija ugraenih instalacija i opreme u graevini,
zatitu od prevelike reverberacijske buke.
U kontroli glavnog projekta zrane luke, eljeznike pruge i dravne ceste osim navedene
kontrole, provjerava se i prikladnost odabrane metode predvianja buke kao i prikladnosti
odabrane zatite.
3. Uteda energije i toplinska zatita
Provjerava se:
1. toplinska zatita
potpunost projekta,
koncepcija toplinske zatite,
ispravnost odabrane metode prorauna toplinske zatite,
raunska tonost prorauna,
ispravnost odabira graevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,
primjena tehnikih propisa,
25
2010
graevne elemente glede koeficijenta prolaza topline, ukljuivo toplinske mostove,
toplinska stabilnost graevnih elemanata u ljetnom razdoblju,
difuzija vodene pare kroz vanjske dijelove graevine,
kondenzacija vodene pare na unutarnjoj povrini dijelova graevine,
zatita graevine od insolacije u ljetnom razdoblju.
2. uteda energije
potpunost projekta,
raunska tonost prorauna,
primjena tehnikih propisa.
Zahtjevi za dodatnu kontrolu
Revident moe zahtijevati obavljanje kontrole dijela izvedbenog projekta, prije poetka
izvoenja radova obuhvaenih tim izvedbenim projektom. Revident moe zahtijevati i
obavljanje pregleda izvedenih radova u odreenoj fazi gradnje.
38) Suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
zvoa moe zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima suglasnost za
zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
Suglasnost izdaje Ministarstvo za graenje graevina, odnosno za izvoenje radova razliite
zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine graevina A, B, C, D, E, F i G te
skupine radova H i ).
Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.
Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino vaenje se na
zahtjev izvoaa moe produavati za 5 godina.
Oduzimanje suglasnosti
Suglasnost se oduzima ako:
je izvoa osuen za kazneno djelo ija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti
graenja,
je prema presudi suda duan naknaditi tetu nastalu nekvalitetnim izvoenjem radova iji
je iznos vei od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio,
osobe zaposlene kod izvoaa dune upotpunjavati i usavravati znanje za obavljanje
poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom,
izvoa ne plaa doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika,
izvoa ne isplauje plae zaposlenicima.
Graevine i radovi za koje nije potrebna suglasnost
- za graenje graevina, odnosno izvoenje radova ija ugovorena vrijednost ne prelazi
150.000,00 eura pri emu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za
graenje, odnosno izvoenje:
- zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m,
- zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 600 m,
- jednostavnih graevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se
odobrava graenje.
39) Komunalno gospodarstvo
Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, pru-
anje komunalnih usluga od interesa za fizike i pravne osobe, te financiranje graenja i
odravanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture.
Graenje objekta i ureaja komunalne infrastrukture za javne povrine, nerazvrstane ceste,
groblja i krematorije, te javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa, prorauna
26
2010
jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju, drugih izvora utvrenih posebnim
zakonom.
Komunalni doprinosi su novana javna davanja koja se plaaju za graenje i koritenje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture.
Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave.
Komunalni doprinos obraunava se u skladu s obujmom, odnosno po m
3
graevine koja se
gradi na graevnoj estici, a kod graevine koja se uklanja zbog graenja nove graevine ili
kada se postojea graevina dograuje ili nadograuje, komunalni se doprinos obraunava
na razliku u obujmu u odnosu na prijanju graevinu.
Jedinina vrijednost komunalnog doprinosa za obraun po m
3
graevine koja se gradi
odreuje se za pojedine zone u gradu, odnosno opini. Ta je vrijednost najvia za prvu zonu
i ne moe biti via od 10% prosjenih trokova gradnje m
3
etalonske graevine u Republici
Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.
Za otvorene bazene, otvorena igralita i druge otvorene graevine komunalni se doprinos
obraunava po m
2
tlocrtne povrine te graevine, pri emu je jedinina vrijednost
komunalnog doprinosa za obraun njezine povrine po m
2
izraena u kunama jednaka
jedininoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obraun po m
3
graevina u toj zoni.
40) Zakon o normizaciji
Zakon o normizaciji ureuje:
- naela i ciljeve hrvatske normizacije,
- osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela,
- pripremanje, izdavanje i uporabu hrvatskih normi.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
Norma je dokument donesen konsenzusom (ope slaganje) i odobren od mjerodavnog
tijela, koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za aktivnosti i
njihove rezultate te jami najbolji stupanj ureenosti u datim uvjetima.
Meunarodna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja meunarodna
normizacijska/normirna organizacija (ISO - nternational standardization organization).
Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska
normizacijska/normirna organizacija (CEN - Comite Europeen de Normalisation).
Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo
odreene drave.
Hrvatska norma (HRN) je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno
normirno tijelo (HZN - Hrvatski zavod za norme).
Ciljevi normizacije:
1. poveanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanje zdravlja i ivota ljudi te
zatita okolia
2. promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga,
3. osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
4. poboljanje proizvodne uinkovitosti, ogranienje raznolikosti, osiguranje spojivosti
i zamjenjivosti,
5. otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.
Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje obavlja sljedee poslove:
1. priprema, prihvaa i izdaje norme i druge dokumente s podruje normizacije
2. predstavlja hrvatsku normizaciju u meunarodnim i europskim normizacijskim
organizacijama
3.vodi registar hrvatskih normi
4. ureuje i izdaje norme
27
2010
5. uspostavlja i odrava baze podataka o normama
6. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i meunarodnim normama
7. promie uporabu hrvatskih normi
Hrvatske norme oznaavaju se pisanom oznakom HRN.
Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije i zatiene su u skladu sa zakonom,
nacionalnim propisima i meunarodnim propisima o autorskim pravima.
Sva autorska prava i prava koritenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu.
Sukladnost odreenog proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom moe se potvrditi
izjavom o sukladnosti, potvrdom o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.
41) to je to ugovor o graenju i kada se sve moe sniavati cijena?
Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u
ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu,
odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se
obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. Mora biti sklopljen u pisanom obliku.
zvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine,
kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda.
Cijena moe biti odreena po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u
ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena).
Ako su se poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena, izvoa ima pravo
zahtijevati poveanje cijene radova:
- vie od 2% ako su izvreni su radovi u roku,
- vie od 5% i radovi nisu izvreni u roku,
- vie od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena.
zvoa moe zahtijevati samo razliku u cijeni.
Ako su se smanjile cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena, naruitelj ima pravo
na smanjenjenje cijene:
- vie od 2% i izvreni radovi u roku
- vie od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvreni u
roku.
Naruitelj ima pravo na razmjerno snienje cijene u sluaju kanjenja radova.
42) Kad se moe raskinuti ugovor?
Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta - ako bi ugovorena cijena openito ili
zbog nepredvienih radova morala biti znatno poveana, naruitelj moe raskinuti ugovor; u
tom sluaju, naruitelj je duan isplatiti izvoau odgovarajui dio cijene za ve izvedene
radove, te pravinu naknadu za uinjene nune trokove.
43) Kada se izvoa oslobaa odgovornosti od nastalih teta?
zvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je pri izvoenju odreenih radova postupao po
zahtjevima naruitelja. Ali ako je prije izvrenja odreenog rada po zahtjevu naruitelja
upozorio ovoga na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema
okolnostima konkretnog sluaja moe se i iskljuiti.
44) Odgovornost za nedostatke
Na odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o
djelu. Prava naruitelja prema izvoau zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje
graevine ili njezina dijela.
28
2010
zvoa, projektant, nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za graevinu i zemljita
10 godina od predaje radova ako potjeu od izvoenja, projektiranja, nadzora.
zvoa odgovara za nedostatke zemljita, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od
predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o geotehnikim istranim radovima ili drugom
odgovarajuom ispravom nije utvreno da je zemljite podobno za graenje.
zvoa, projektant i nadzor su odgovorni ne samo prema naruitelju, nego i prema svakom
drugom stjecatelju graevine i ta se odgovornost ne moe ugovorom iskljuiti niti ograniiti.
Regresi
Kad su za tetu odgovorni izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost
svakog od njih odreuje se razmjerno njihovoj krivnji.
45) Zakon o zatiti okolia
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti
za okoli, sprjeavanje nastanka teta, smanjivanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia
u stanje prije nastanka tete.
Zahvat u okoli je privremeno ili trajno djelovanje ovjeka koje bi moglo utjecati na okoli,
za koje je potrebno ishoditi odgovarajue odobrenje za realizaciju.
Sastavnice okolia - zatita tla, umskog podruja, zraka, vode, mora i prirode.
Utjecaji optereenja - zatita od: buke, ionizirajuih zraenja i nuklearna sigurnost, tetnog
utjecaja kemikalija, svjetlosnog oneienja, tetnog utjecaja GMO, te gospodarenje
otpadom.
Instrumenti zatite okolia:
1. Standardi kakvoe okolia (sadre granine vrijednosti pokazatelja za pojedine
sastavnice okolia i za posebno vrijedne, osjetljive ili ugroene podrune cjeline)
2. Tehniki standardi (odreuju granine vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim
postupkom i koritenjem postrojenja, pogona, ureaja, opreme, te granine vrijednosti
pokazatelja sastavnica proizvoda)
3. Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli (procjenjuju se znaajniji
utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom upanijskog plana ili programa poljoprivrede,
umarstva, energetike, industrije, prometa itd., te razumne alternative za zatitu okolia;
postupak strateke procjene zavrava izvjeem nadlenog tijela)
4. Procjena utjecaja zahvata na okoli (procjena moguih znaajnih utjecaja zahvata na
okoli prije izdavanja lokacijske dozvole - struno povjerenstvo razmatra oitovanja nositelja
zahvata i donosi miljenje o prihvatljivosti zahvata; nadleno tijelo donosi rjeanje da li je
potrebno provesti procjenu utjecaja na okoli)
5. Utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia za postrojenje (sadri uvjete zatite tla,
vode, zraka, mora, te uvjete zatite na radu; obvezni za sva postrojenja koja u radu mogu
prouzroiti emisije kojima se oneiuje tlo, zrak, more i vode; zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole - idejni projekt s objedinjenim uvjetima, graevinske dozvole - pisano
izvjee revidenta o ispunjenim objedinjenim uvjetima, uporabne dozvole - pokusni rad
postrojenja kod tehnikog pregleda)
6. Spreavanje velikih nesrea (za obavljanje djelatnosti u kojima se opasne tvari
proizvode, prerauju, skladite ili nastaju kao nusprodukt potrebna je suglasnost Ministarstva
na zvjee o sigurnosti)
7. Prostorni planovi (prilikom izrade moraju se uzimati u obzir udaljenosti izmeu
postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloki znaajnih podruja, te koritenje
dodatnih mjera radi izbjegavanja opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoli)
8. Prekogranini utjecaj plana i programa, zahvata i postrojenja na okoli
9. Mjere zatite okolia za zahvate za koje nije obvezna procjena utjecaja na okoli
29
2010
10. Sustav okolinog upravljanja (omoguuje fizikim i pravnim osobama ukljuenje u
sustav EU za ekoloko upravljanje - EMAS putem Agencije za zatitu okolia)
46) Studija utjecaja na okoli
Studija utjecaja na okoli je struna podloga koja obuhvaa sve potrebne podatke,
dokumentaciju, obrazloenja i opise u tekstualnom i grafikom obliku, prijedlog ocjene
prihvatljivosti zahvata u prostoru i mjere zatite okolia, te program praenja stanja u
prostoru.
Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoli iz Uredbe o procjeni
utjecaja na okoli:
- nadlenost Ministarstva:
PRLOG .
Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina
Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t na dan
Elektrane i energane snage vee od 100 MWel
Vjetroelektrane snage vee od 20 MWel
Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori i postrojenja vezana za nuklearnu energiju
Postrojenja za proizvodnju sirovog eljeza, elika i ferolegura
Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala
Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju
Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100.000 t/god i vie
eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet s pripadajuim graevinama i ureajima
Gradnja aerodroma ija je poletno-sletna staza duine 2.100 m i vie
Gradnja autocesta
Gradnja dravnih cesta duljine 2.000 m i vie
Luke unutarnjih voda, plovni putovi, morske luke
Graevine za zbrinjavanje opasnog otpada i neopasnog otpada kapaciteta 100 t/dan i vie
upanijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom
Melioracijski sustavi, brane, postrojenja za obradu otpadnih voda
Meunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata
Eksploatacija mineralnih sirovina
Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i vie, duljine 10 km i vie
gralita za golf s pripadajuim graevinama itd.
PRLOG .
Poljoprivreda, umarstvo i akvakultura (gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, graevine
za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta, morska uzgajalita,slatkovodni ribnjaci)
Energetika (postrojenja za proizvodnju elektrine energije, pare i vrue vode snage vee od 10 MWel,
hidroelektrane snage vee od 5 MWel, vjetroelektrane snage vee od 10 MWel, cjevovodi za prijenos
nafte, plina, pare i vrue vode duljine 10 km i vie..)
Proizvodnja i obrada metala
Industrijska prerada mineralnih sirovina
Kemijska industrija
30
2010
Prehrambena industrija
Tekstilna, kona, drvna i papirna industrija
Gumarska industrija
Infrastrukturni projekti (trgovaki i prodajni centri graevinske bruto povrine 50.000 m2 i vie,
portski i rekreacijski centri povrine 10 ha i vie, industrijske zone povrine 5 ha i vie itd.)
Ostali projekti (punionice vode za pie, graevine za zbrinjavanje otpada, asfaltne baze nazivnog
kapaciteta 100 t/sat i vie, betonare nazivnog kapaciteta 30 m/sat i vie itd.)
Turizam i odmor (turistike zone povrine 15 ha i vee izvan granica graevinskog podruja naselja)
- nadlenost nadlenog upravnog tijela upanije ili Grada Zagreba:
PRLOG
Poljoprivreda, umarstvo i akvakultura (obnavljanje ruralnih podruja povrine 10 ha i vee,
poumljavanje u svrhu prenamjene zemljita povrine 50 ha i vee, krenje uma u svrhu prenamjene
zemljita povrine 10 ha i vee, graevine za intenzivan uzgoj peradi, stoke, slatkovodni ribnjaci)
Infrastrukturni projekti (parkiralita kao samostalni zahvati povrine 2 ha i vee, kanali, nasipi i druge
graevine za obranu od poplave i erozije obale, tramvajske pruge, uline i podzemne eljeznice -
gradske duljine 10 km i vie, prigradske duljine 15 km i vie)
Ostali projekti (trkae staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila povrine 1 ha i
vee)
Turizam i odmor (skijake staze, liftovi i iare i sline konstrukcije s prateim graevinama povrine 1
ha i vee, zabavni parkovi povrine 5 ha i vee)
31
2010
2. TEHNIKA REGULATIVA
1) Zakon o graevnim proizvodima
Zakonom se ureuju tehnika svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti
graevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na trite, distribuciju i uporabu u mjeri
potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.
Graevni proizvod - bilo koja stvar koja je neovisno o nainu proizvodnje i stupnju prerade
namijenjena za trajnu ugradnju u graevinu.
Tehnika specifikacija:
usklaena tehnika specifikacija - usklaena europska norma, priznata nacionalna
norma ili europsko tehniko doputenje
domaa tehnika specifikacija - norma na koju upuuje tehniki propis ili hrvatsko
tehniko doputenje
- nacionalna tehnika specifikacija - nacionalna norma ili nacionalno tehniko doputenje
drave lanice EU
- priznata nacionalna norma - norma drave lanice EU za koju je odobrena primjena kao
usklaene europske norme
- usklaena europska norma - europska norma pripremljena na temelju mandata Europske
komisije i objavljena u slubenom glasilu EU
- hrvatsko tehniko doputenje - povoljna tehnika ocjena uporabljivosti graevnog
proizvoda za odreenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za graevinu
za koju se proizvod rabi
- europsko tehniko doputenje - tehniko doputenje koje je donijela ovlatena pravna
osoba lanica Europske organizacije tijela za tehnika doputenja (EOTA)
- graevni proizvod moe se staviti na trite, distribuirati i rabiti ako je dokazana njegova
uporabljivost, ako je oznaen i popraen tehnikim uputama
- graevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva sukladna tehnikoj
specifikaciji
- tehnika doputenja donose se za graevne proizvode za koje ne postoje specifikacije/
norme/ tehniki propis ili znatno odstupaju od njih; tehnikim doputenjem utvruju se
tehnika svojstva graevnog proizvoda, te se odreuje nain dokazivanja njegove
uporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehnikih
svojstava i isprava o sukladnosti kojom se dokazuje njegova uporabljivost
- tehniko doputenje na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika donosi ovlatena pravna
osoba nakon ispitivanja tehnikih svojstava graevnog proizvoda koje se provodi prema
smjernicama za tehniko doputenje ili prvim ispitivanjem tehnikih svojstava proizvoda i
utvrivanjem uporabljivosti tog proizvoda
2) Ocjenjivanje sukladnosti
- radnje ocjenjivanja sukladnosti:
1. poetno ispitivanje tipa graevnog proizvoda (provodi proizvoa i ovlatena pravna
osoba)
2. ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (proizvoa i ovlatena
pravna osoba)
3. ispitivanje sluajnih uzoraka iz proizvodnje (ovlatena pravna osoba)
4. stalna tvornika kontrola proizvodnje (proizvoa)
5. poetni nadzor tvornice i tvornike kontrole (ovlatena pravna osoba)
6. stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvornike kontrole (ovlatena pravna osoba)
32
2010
- poetnim nadzorom tvornice i tvornike kontrole i stalnim nadzorom, procjenom i
ocjenjivanjem tvornike kontrole (5. i 6.) izdaje se potvrda o tvornikoj kontroli
proizvodnje
Isprave o sukladnosti:
potvrda o sukladnosti (izdaje ovlatena pravna osoba na zahtjev proizvoaa,
ovlatenog zastupnika ili uvoznika koji snose trokove)
izjava o sukladnosti (izdaje proizvoa, ovlateni zastupnik, uvoznik)
- ispravama o sukladnosti dokazuje se da je nakon provedenih radnji ocjenjivanja sukladnosti
u tom postupku potvrena sukladnost graevnog proizvoda s tehnikom specifikacijom, da
se proizvod moe rabiti i staviti na trite
- tehnike upute - proizvoa/ovlateni zastupnik/uvoznik mora prije stavljanja na trite,
odnosno uporabe proizvoda izraditi tehnike upute i proizvod oznaiti oznakom sukladnosti;
moraju sadravati prijepis izjave o sukladnosti, podatke znaajne za uvanje, transport i
uporabu graevnog proizvoda, moraju biti pisane na hrvatskom jeziku i latininom pismu,
mora biti naveden rok uporabe, a moe sadravati i nacrte i ilustracije
- oznaka sukladnosti - koristi se samo za graevne proizvode za koje je izdana izjava o
sukladnosti
CE - sukladnost s europskom tehnikom specifikacijom
C - sukladnost s hrvatskom tehnikom specifikacijom
3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti
Sustavi ocjenjivanja sukladnosti: 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4
- potvrda o sukladnosti - 1, 1+
- potvrda o tvornikoj kontroli prizvodnje - 2, 2+
- izjava o sukladnosti - 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4
SPRA VAO
SUKLADNOST
SUSTAV
OCJENJIVANJA
SUKLADNOSTI
radnju provodi proizvoa radnjuprovodi ovlatenaosoba
stalna
tvornika
kontrola
proizvodnje
ispitivanje
uzoraka iz
proizvodnje
prema
utvrenom
planu
ispitivanja
poetno
ispitivanje
tipa
graevnog
proiz voda
poetno
ispitivanje
tipa
graevnog
proizvoda
poetni
nadzor
tvornicei
poetni
nadzor
tvornike
kontrole
proizvodnje
stalni
nadzor,
procjenai
ocjenjivanje
tvornike
kontrole
proizvodnje
ispitivanje
sluajnih
uzoraka
uzetihiz
proizvodnje
iz
propisani h
skupina
P +
1+
1
2+
a)
a)
2
a)
3
4
P = potvrda o sukladnosti
= izjava o sukladnosti
oznaava radnju koju je obvezan provesti ili provoditi proizvoa odnosno ovlatena osoba u
pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti
a)
ovlatena osoba izdaje potvrdu o tvornikoj kontroli proizvodnje
33
2010
- objasniti izjavu o sukladnosti za beton: C12/15 D31.5 S2 Cl 0.40 X0
C12/15 - klasa betona
D31.5 - maksimalno zrno agregata
S2 - klasa slijeganja
Cl 0.40 - udio klorida
X0 - razred otpornosti prema razredima izloenosti
4) Zakon o opoj sigurnosti proizvoda
- propisuju se opi sigurnosni zahtjevi za proizvode, obveze proizvoaa i distributera,
informiranje javnosti, poticanje mjera, nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva
- svrha - osigurati da se na trite stave samo sigurni proizvodi
- siguran proizvod - bilo koji proizvod koji u normalno ili razumno predvidivim uvjetima
uporabe ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te
koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom sigurnosti i zdravlja ljudi
- opasan proizvod - svaki koji nije siguran
5) Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode
- podruje proizvoda - graevinarstvo
- proizvodi - geotekstil, prometna oprema, podne obloge, agregati, proizvodi za cestogradnju,
cijevi, spremnici, hidroizolacije, dilatacijske naprave, predgotovljeni elementi itd.
6) Zakon o akreditaciji
Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo slubeno potvruje pravnoj ili
fizikoj osobi da je sposobna provoditi poslove ocjenjivanja sukladnosti.
Potvrda o akreditaciji - dokument na temelju kojeg se potvruje osposobljenost za
obavljanje odreenih poslova na podruju ocjenjivanja sukladnosti.
Akreditacijsko tijelo obavlja:
akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda, sustava upravljanja i
osoba,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor,
druga ocjenjivanja ili potvrivanja osposobljenosti za provoenje postupaka sukladnosti.
Dodijeljena akreditacija vremenski je ograniena.
7) Zakon o mjeriteljstvu
Zakonom se ureuje djelokrug tijela te ovlatenih pravnih i fizikih osoba u mjeriteljstvu,
sustav tonih i meusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni,
utvrivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje mjerila na
trite i uporabu, ovjeravanje mjerila, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine, mjeriteljski nadzor
i inspekcija.
Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva ureen zakonom i drugim propisima u cilju
uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u podruju primjene zakonitih mjerenja.
Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istrauje stalnice prirodnih pojava i iji je
zadatak uspostava dravnih etalona mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica,
uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s
meunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.
Etalon je tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje,
ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje neke jedinice, jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da
bi mogao posluiti kao referencija.
34
2010
Dravni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrenog zakonom
da bi sluio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine u
Republici Hrvatskoj.
Referentni etalon je etalon koji openito ima najveu mjeriteljsku kakvou na danom mjestu
ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu.
Umjeravanje je skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu
vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje
neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.
- poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
1. Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM),
2. Hrvatski mjeriteljski institut (HM),
3. ovlatene pravne osobe,
4. ovlateni servisi,
5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija.
- DZM - rjeava u upravnim stvarima iz podruja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz
podruja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provoenje zakona, ovlauje pravne
osobe za provedbu postupaka potvrivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi
ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila,
provodi slubena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlatenih pravnih osoba, ovlatenih
servisa i korisnika zakonitih mjerila itd.
- HMI - proglaava dravne etalone, obavlja upravne i strune poslove u vezi s dravnim
etalonima i usklauje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, uva i odrava dravne
mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema meunarodnim etalonima, obavlja
poslove istraivanja i razvoja u podruju temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih
umjernih laboratorija itd.
- ovlatene pravne osobe - ispituju usklaenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita
mjerila, vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila
- ovlateni servis za pripremu mjerila - pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili
mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje
8) Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda
- inspekcijski nadzor graevnih proizvoda u okviru svojih nadlenosti provode gospodarski
inspektor Dravnog inspektorata i graevinski inspektor Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva
9) Tehniki propis za betonske konstrukcije
- propisuju se tehnika svojstva za betonske konstrukcije u graevinama u okviru
ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova na
izradi, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnika
svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku
konstrukciju
- s obzirom na nain armiranja betonska konstrukcija moe biti od: nearmiranog betona,
armiranog betona ili od prednapetog betona
- s obzirom na teinu betona betonska konstrukcija moe biti konstrukcija s: laganim,
obinim ili tekim betonom
- graevni proizvodi: cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje natega,
voda, beton, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, armatura, predgotovljeni betonski
elementi, proizvodi za zatitu i popravak BK i drugi graevni proizvodi
- beton - graevni proizvod sastavljenj od cementa, agregata, dodatka betonu i vode
Tehnika svojstva BK - moraju biti takva da se ispune bitni zahtjevi (mehanika otpornost i
stabilnost, otpornost na poar) i drugi zahtjevi odreeni posebnim propisima
35
2010
Graevni proizvodi - proizvode se u tvornicama izvan gradilita (moraju imati ispravu o
sukladnosti), iznimno beton, armirani beton i predgotovljeni elementi na gradilitu za potrebe
gradilita (mora biti dokazana uporabljivost u skladu s projektom i TPBK
Projektiranje BK - graevina mora ispunjavati bitne zahtjeve za uporabni vijek od min.50
godina
- graevinski projekt - projekt betonske konstrukcije - sastavni dio glavnog projekta mora
sadravati:
1. tehniki opis (namjena, uporaba graevine, utjecaj okolia, podatke iz elaborata, opis BK
i temeljenje, opis naina izvoenja BK i ugradnje graevnih proizvoda)
2. proraun nosivosti i uporabljivosti (predviena djelovanja i utjecaji na graevinu,
podaci o temeljnom tlu i seizminosti, proraun nosivosti i uporabljivosti za predviena
djelovanja i utjecaje za faze gradnje i uporabe)
3. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati graevni proizvodi,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda, te nosivosti i
uporabljivosti BK, uvjeti graenja)
Izvoenje i uporabljivost BK - pri izvoenju izvoa je duan drati se projekta BK i
tehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda, te odredaba TPBK
Odravanje BK - tako da se tijekom trajanja odre tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi
odreeni projektom i TPBK, te drugi bitni zahtjevi; podrazumijeva redovite preglede,
izvanredne preglede nakon izvanrednih dogaaja ili po zahtjevu inspekcije, izvoenje radova
kojima se konstrukcija zadrava ili vraa u stanje odreeno projektom
Prilozi: A - beton
B - armatura, elik za armiranje i elik za prednapinjanje
C - cement
D - agregat
E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega
F - voda
G - predgotovljeni betonski elementi
H - proizvodi i sustavi za zatitu i popravak BK
I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama
J - izvoenje i odravanje BK
A - beton - sustav ocjenjivanja sukladnosti 2+
a) projektirani beton - u projektu specificiran razred vrstoe
b) beton zadanog sastava
c) normirani beton zadanog sastava
- b) i c) proizvode se samo do C16/20 (nearmirani elementi na gradilitu)
- svojstva ovrsnulog betona - specificirana u projektu BK, svojstva svjeeg betona -
specificira izvoa, kad je potrebno i u projektu
- potvrivanje sukladnosti provodi se 2x godinje (na temelju rezultata nadzora tvornike
kontrole proizvodnje, ocjene rezultata ispitivanja proizvoaa i rezultata ispitivanja tlane
vrstoe betona na sluajno uzetim uzorcima)
B - armatura, elik za armiranje i elik za prednapinjanje - 1+ (elik za arm.)
a) armatura za AB konstrukcije, od elika za armiranje
b) armatura za PB konstrukcije, od elika za prednapinjanje i elika za armiranje
C - cement - 1+
a) cement ope namjene
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoa
c) cement ope namjene niske topline hidratacije
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije
e) bijeli cement
f) sulfatno otporni cement
g) aluminatni cement
36
2010
- tehnika svojstva specificiraju se u projektu BK
D - agregat - 2+
- agregat i punila s gustoom zrna > 2000 kg/m3, lagani agregat i lagana punila s
gustoom zrna < 200 kg/m3
- sitni agregat, krupni agregat i nefrakcioni agregat
E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega
- kemijski dodaci: plastifikator, superplastifikator, dodatak za zadravanje vode, ubrziva
vezivanja, ubrziva ovravanja, usporiva vezivanja, dodatak za vodonepropusnost,
usporiva vezivanja/plastifikator, usporiva vezivanja/superplastifikator, ubrziva
vezivanja/ plastifikator, ubrziva vezivanja mlaznog betona/bez sadraja alkalija, dodatak
za kontrolu konzistencije mlaznog betona, dodataka za poboljanje veze slojeva mlaznog
betona, dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama
- mineralni dodaci: tip (punila/fileri, pigmenti) 2+
tip (letei pepeo, silicijska praina) 1+
- tehnika svojstva specificiraju se u projektu betona
F - voda
- potvrivanje prikladnosti - nije potrbno provoditi za vodu iz vodovoda
- kontrola vode - u betonari prije prve uporabe i kod promjene u sastavu
G - predgotovljeni betonski elementi
a) konstrukcijska uporaba (element djelomino predgotovljene BK, element predgotovljene
BK ili zasebna graevina)
b) nekonstrukcijska uporaba (npr. rubnjak, cijevi za dvodnju, kanal, okno, poklopac)
H - proizvodi i sustavi za zatitu i popravak BK
a) sustavi povrinske zatite
b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski nekonstrukcijski popravak
c) konstrukcijska ljepila
d) proizvodi za injektiranje betona
e) proizvodi za sidrenje armature
f) proizvodi za zatitu armature od korozije
I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama
- projektiranje BK, osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije, geotehniko
projektiranje, projektiranje konstrukcija otpornih na potres
J - izvoenje i odravanje BK
- uporabljivost BK - ispitivanje pokusnim optereenjem:
a) mostovi raspona > 15m
b) tribine u sportskim graevinama i dvoranama razne namjena
c) krovne konstrukcije raspona > 30m
d) BK koje se prvi put izvode novim tehnolokim postupkom
- odravanje - redoviti pregledi:
a) 10 god. - zgrade javne i stambene namjene
b) 2 god. - mostovi
c) 5 god. - industrijske, prometne, infrastrukturne graevine
10) Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije
- propisuju se tehnika svojstva i drugi zahtjevi za cemente koji se ugrauju u BK, te nain
potvrivanja sukladnosti cementa
- u BK u kojima postoji opasnost od korozije ne smiju se ugraivati cementi vrste CEM /C,
CEM V i CEM V
Prilog 1 - Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te nain potvrivanja sukladnosti
37
2010
11) Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama
Propisuju se:
tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti
prilikom projektiranja i graenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojeih zgrada koje
se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti
prilikom projektiranja rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju
temperaturu viu od 12C,
ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama,
tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode koji se ugrauju u zgradu u svrhu
racionalne uporabe energije i toplinske zatite i ocjenjivanje sukladnosti tih proizvoda s
navedenim zahtjevima,
sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje te
toplinsku zatitu,
sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
zgrade,
odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.
Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do 12C moraju se, u skladu s
namjenom zgrade, pri projektiranju i graenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i
rekonstrukcije postojeih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na:
toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta,
sprjeavanje nastajanja graevinske tete (npr. zbog kondenzacije vodene pare).
Propis se ne primjenjuje na:
1. zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje,
2. privremene zgrade za potrebe organizacije gradilita,
3. staklenike u poljoprivredi,
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u
skladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako
nemaju ugraene zrane zavjese,
5. atore i sline privremene graevine, koje se mogu viekratno postavljati i rastavljati,
6. jednostavne graevine utvrene posebnim propisom.
Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu
- definiraju se: - ogranienja godinje potrebne toplinske energije za grijanje
- koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka
- zrakopropusnost omotaa zgrade
- ventiliranje prostora
- pregrijavanje prostora zgrade
- smanjeni utjecaj toplinskih mostova
- kondenzacija vodene pareunutar i na povrini graevine
- najvei doputeni koeficijent prolaska topline
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode
- moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i biti
specificirani prema normama i tehnikim doputenjima
- vrste graevnih proizvoda: toplinsko-izolacijski graevni proizvodi, povezani sustavi za
vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena i mineralne vune, zie i
proizvodi za zidanje
Sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku izolaciju
38
2010
- glavni projekt sadri: tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne
uporabe energije i toplinske izolacije, proraun godinje toplinske energije za grijenja/
hlaenje, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te skaznicu potrebne toplinske
energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
Prilozi: A - popis hrvatskih normi i drugih tehnikih specifikacija za proraune i ispitivanja
graevnih dijelova zgrade i zgrade kao cijeline
B - popis hrvatskih normi i drugih tehnikih specifikacija koje upuuju na zahtjeve
koje, u svezi s toplinskom zatitom, trebaju ispuniti toplinsko-izolacijski graevni
proizvodi za zgrade
C - popis najveih doputenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline graevnih
dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji postojeih
zgrada i utvrene vrijednosti tehnikih svojstava graevnih proizvoda s kojima se
mogu provoditi dokazni prorauni propisani ovim propisom
D - iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
E - tablini prikazi meteorolokih veliina, poloaja i visina za referentne postaje
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (grijanje > 18C)
1. oznaka projekta
2. opis zgrade (naziv, lokacija, godina izrade projekta, oploje, obujam grijanog dijela, faktor
oblika, nain grijanja, srednja mjesena temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca)
3. potrebna toplinska energija za grijanje zgrade i izraunata toplinska energija za
hlaenje (godinja, godinja po jedinici obujma, po jedinici plotine)
4. druga energetska obiljeja zgrade (koeficijent transmisijskog gubitka topline, kofeficijent
toplinskog gubitka provjetravanjem itd.)
5. odgovornost za podatke (tvrtka, projektant, datum, potpis, ig)
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (12C < t < 18C)
1. opis zgrade
2. transmisijski toplinski gubici zgrade
3. odgovornost za podatke
12) Tehniki propis za zidane konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu tehnika svojstva za zidane
konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost,
odravanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za
graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.
Primjenjuje se i na zie u graevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno
zie, parapeti i sl.).
Zidana konstrukcija se izvodi od:
nearmiranog zia,
armiranog zia i
prednapetog zia.
Projektiranje zidanih konstrukcija
- gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju
biti meusobno povezani veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom podnom ploom
- pregradni zidovi, obloni zidovi, zidovi ispune i protupoarni zidovi moraju se, u smjeru
okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima
zidane konstrukcije, te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije
- zie visine vee od 1,0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridran okomito na
vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovite, zabatni zidovi, pregradni zidovi
39
2010
kojima vrh nije pridran stropnom konstrukcijom i sl.) mora biti izvedeno kao omeeno zie s
upetim vertikalnim serklaima u nosivu konstrukciju
- nije doputeno: projektiranje konzola upetih u zie zidane konstrukcije, projektiranje zidanih
konstrukcija kojima se zidovi iste etae izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi
druge vrste ili sustava konstrukcije, projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine
etae izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske, eline i dr.) odnosno konstrukcije
drugog sustava (okvirne i dr.)
- iznimno od je doputeno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaa
iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od
betonskih zidova i ploa na koju se nastavlja zidana konstrukcija
- za mort zadanog sastava koji se izrauje na gradilitu i ija je zahtijevana tlana vrstoa
manja ili jednaka 5 N/mm
2
, u glavnom projektu se odreuju omjerima pojedinih sastojaka, a
obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga D i F
- za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlana vrstoa vea od 5
N/mm
2
, smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici)
Izvoenje zidanih konstrukcija
- pri izvedbi zia zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno
ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica, ako nije drukije propisano
- pri izvedbi zia zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim depovima, vertikalne
sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj irini mortnog depa; irina
mortnog depa mora biti odreena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najmanje
40% irine zidnog elementa
- pri zidanju zia zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa,
mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm
- horizontalni serklai u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne
konstrukcije
- vertikalni serklai pojedine etae betoniraju se nakon izvedbe zia te etae pri emu se
mora osigurati veza zid serkla, bilo nainom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog
drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm) ili mehanikim
spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije
- serklai pojedine etae moraju imati plotinu presjeka ne manju od 225 cm
2
s najmanjom
stranicom od 15 cm
2
i najmanjom plotinom armature:
410 za jednoetane graevine
412 za dvoetane graevine
414 za troetane graevine i graevine vee etanosti
- razmak spona moe iznositi najvie 25 cm
- temperatura svjeeg morta ne smije biti nia od +5C, niti via od +35C
- kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50C ili via od +35C, zidanje zia
treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije
Prilozi: A - zie
B - zidni elementi (openi, vapnenosilikatni, betonski zidni element, zidni element od
porastog betona, umjetnog kamena, prirodnog kamena)
C - mort (mjeavina jednog ili vie anorganskih veziva, agregata, vode i eventualnih
dodatka za zidanje i fugiranje zia; tvorniki projektirani mort i morat zadanog
sastava)
D - veziva (graevno vapno, cement i zidarski cement)
E - dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu
F - agregat, voda, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, beton i sustavi za
zatitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija
G - pomoni dijelovi (spone, trake, vjealjke, nadvoji, kanalice i elementi ispune)
H - predgotovljeno zie
I - projektiranje zidanih konstrukcija
40
2010
J - izvoenje i odravanje zidanih konstrukcija
13) Tehniki propis za dimnjake u graevinama
Dimnjak - dio graevnog sklopa graevine, u obliku vertikalnog ili priblino vertikalnog
kanala postojan na poar ae, koji slui za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu
dimnih plinova nastalih radom na dimnjak prikljuenog ureaja za loenje.
Vrste dimnjaka obzirom na nain izvoenja:
montani dimnjak - dimnjak koji se izvodi na gradilitu od meusobno usklaenih
graevnih proizvoda,
predgotovljeni (sistemski) dimnjak - dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan
gradilita od meusobno usklaenih graevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao
predgotovljeni graevni proizvod ugrauje u graevinu,
zidani dimnjak - dimnjak koji se zida na gradilitu od punih opeka.
Tehnika svojstva dimnjaka - takva da tijekom trajanja graevine podnese sve utjecaje
uobiajene uporabe i utjecaje iz okolia, tako da tijekom izvoenja i uporabe dimnjaka:
- predvidiva djelovanja ne prouzroe ruenje ili pteenje dimnjaka
- ne prouzroi, prenese ili iri poar
- ne proizvede buku preko dozvoljene razine
- uslijed odvoenja plinova ne budu ugroeni higijena, zdravlje ljudi i okoli
- izbjegnu mogue ozljede korisnika
- potronja energije bude manja ili jednaka propisanoj
Prilozi: A - glineni/keramiki, betonski i metalni proizvodi za dimnjake
B - predgotovljeni (sistemski) dimnjaci
C - projektiranje dimnjaka
D - izvoenje i odravanje dimnjaka
14) Tehniki propis za eline konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu tehnika svojstva za nosive
eline konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost,
odravanje i drugi zahtjevi za eline konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za
graevne proizvode namijenjene ugradnji u elinu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline konstrukcije
(nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente eline konstrukcije koji ne utjeu na
mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini.
Prilozi : A - proizvodi od elika 2+
- od nelegiranih konstrukcijskih elika: toplo valjani limovi, trake, ipke i ice,
toplo oblikovani uplji profili, hladno valjani limovi, profili, trake i ice, hladno
oblikovani uplji profili
- od nehrajuih elika. toplo i hladno oblikovani limovi, profili, trake i ice,
zavarene cijevi, beavne cijevi
B - mehaniki spojni elementi
- vijci s maticama, zakovice, trnovi
C - dodatni materijal za zavarivanje
- oblone elektrode, iane elektrode, praak, prakom punjena ica, zatitni
plinovi
D - vlani elementi visoke vrstoe 1+
- ipke, ice, uad, kabeli, zavreci (kotve)
E - konstrukcijski leajevi
- neoprenski, valjkasti, lonasti, sferini i cilindrini, usmjeravajui i ograniavajui
F - predgotovljeni elementi
G - projektiranje elinih konstrukcija u skladu s priznatim tehnikim pravilima
41
2010
H - projektiranje elinih konstrukcija
I - izvoenje i odravanje elinih konstrukcija
15) Tehniki propis za drvene konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu tehnika svojstva za drvene
konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i
drugi zahtjevi, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene
ugradnji u drvenu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije
(nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.).
Ne odnosi se na zavrne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge
stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji slue kao toplinska, zvuna ili druga
izolacija.
Projektiranje drvenih konstrukcija
- drvo koje se lijepi mora imati sadraj vode koja odgovara tehnikoj uputi proizvoaa ljepila
ali ne manje od 9% i ne vie od 15% s time da maksimalna razlika sadraja vode elemenata
koji se lijepe smije biti 2 %
- poetne imperfekcije u sredini tapnog elementa, tj. odstupanje od pravca osi tapa, i vitkih
savijenih nosaa kod kojih se moe javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti vee od 1/500
duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo
- nije doputeno: ugraivanje razliitih vrsta spajala u jednom spoju, ukoliko nemaju iste ili
sline elasto-mehanika svojstva, uporaba razliitih vrsta ljepila za izvoenje jedne lijepljene
drvene konstrukcije (iznimno je doputeno koritenje avala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja
ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja, ali ne i kao nosivih spojnih elemenata),
ugradnja drvnih proizvoda koji imaju sadraj vode vei od 22% u drvene konstrukcije,
ugradnja elemenata koji nisu preventivno zatieni postupcima organizacijske zatite na
nain da se sprijei vlaenje drvene grae
Prilozi: A - drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo - piljena i tesana graa, lijepljeno lamelirano
drvo, ploe na osnovi drva)
B - mehanika spajala (tapasta - avli, vijci, trnovi, spajala posebne izvedbe -
modanici, avlane ploe)
C - ljepila (za nosive konstrukcije - fenolna i amnioplastina, kazeinska,
poliuteranska; za nekonstrukcijsku primjenu - termoaktivna, termoplastina)
D - predgotovljeni elementi (za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku uporabu - oplate,
pregrade, ograde)
E - zatita drvenih konstrukcija (graevinsko-fizikalne, konstrukcijske,
organizacijske i kemijske mjere zatite)
F - projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s priznatim tehnikim pravilima
G - projektiranje drvenih konstrukcija
H - izvoenje i odravanje drvenih konstrukcija
16) Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s
invaliditetom i smanjena pokretljivosti
Pravilnikom se propisuju uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i
rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i unapreivanja pristupanosti
graevinama javne, poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i nain
jednostavne prilagodbe pristupanosti graevina stambene i stambeno-poslovne namjene.
Osoba s invaliditetom - osoba s tjelesnim oteenjem.
Osoba smanjene pokretljivosti - osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju.
42
2010
Prepreka - komunikacijska i orijentacijska smetnja.
Pristupanost - rezultat primjene tehnikih rjeenja u projektiranju.
Taktilna obrada - zavrna reljefna obrada hodne povrine.
Taktilna povrina - izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na nain da ne oteava
kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog tapa, da ne
zadrava vodu, snijeg i prljavtinu, te da se lako odrava.
Elementi pristupanosti su:
1. elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, stubite, dizalo,
vertikalno podizna platforma, koso podizna platforma),
2. elementi pristupanosti neovisnog ivljenja (ulazni prostor, komunikacije, wc,
kupaonica, kuhinja, soba, uionica, radni prostor, stan, kavana i restoran, kabina za
preslvaenje, tu kabina, ulaz u vodu na plai i u bazenu, mjesto u gledalitu, telefon,
bankomat, elektrine instalacije, kvake na vratima i prozorima, alter, pult, induktivna petlja ili
transmisijski obru, oglasni pano),
3. elementi pristupanosti javnog prometa (stajalite i peron, parkiralino mjesto, javna
pjeaka povrina, semafor, pjeaki prijelaz, pjeaki otok, raskrije).
Rampa se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike do
ukljuivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru.
Rampa mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%),
svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u
unutarnjem,
odmorini podest 150cm, svakih 6m, protuliznu povrinu, vrstu ogradu i rukohvate.
Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja
visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru
Dizalo se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a
obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili
vanjskom prostoru.
Dizalo je postrojenje s kabinom koje je trajno namijenjeno za prijevoz:
osoba
osoba i roba (tereta)
Redovno odravanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjeseno.
17) Sklonita (treba znati za ue podruje struke betonske konstrukcije)
Sklonitem za zatitu od ratnih djelovanja smatra se graevinski objekt namijenjen za
upotrebu u vrijeme rata koji mora imati:
1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije za zaitu od mehanikog, toplinskog,
radijacijskog i kemijskog djelovanja oruja,
2) ulaz i pomoni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije,
3) opremu i ureaje za zadovoljavanje fiziolokih potreba osoba.
Sklonite osnovne zatite mora imati: od 100 kPa do 300 kPa, 7 dana boravak do 300
osoba.
Sklonite dopunske zatite: 50 kPa natpritiska, 50 osoba
Sklonite pojaane zatite mora imati: 14 dana, 2000 osoba, opseg zatite od izravnog
pogotka avionske bombe kalibra min. 300kg.
43
2010
Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se graevinski
objekt odnosno dio graevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme mira, koji je
izgraen ili prilagoen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da se u vrijeme rata
moe upotrebljavati kao sklonite.
Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvriti najkasnije za 24 sata.
Sklonini prostor odreuje se:
1) za porodina sklonita za najmanje za tri osobe,
2) sklonita za stambeni blok - prema veliini zgrade, na 50m
2
zgrade sklonini prostor za
jednu osobu,
3) za sklonita za organizaciju udruenog rada () ili drugu organizaciju za dvije treine
ukupnog broja radnika u organizaciji,
4) za javna sklonita prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zatei na javnom
mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kuno sklonite ili sklonite za stambeni
blok.
Sklonita u zgradama s vie podzemnih katova moraju se nalaziti, u pravilu, na najdonjem
podzemnom katu. Grade se tako da u pravilu budu ukopana.
Udaljenost od ulaza sklonita do najudaljenijeg mjesta s kojeg se dolazi u sklonite iznosi
max.250 m (polumjer gravitacije).
Broj i veliina ulaznih otvora:
1. za sklonita do 50 osoba - jedan svijetli otvor 62,5x180cm
2. 50 do 100 osoba - 80x180cm
3. 100 do 300 osoba - jedan 110x200cm na svakih 200 osoba, 80x180 na svakih 100 osoba
Svijetla irina hodnika:
1. do 100 osoba - 80cm
2. 100 do 200 osoba - 120cm
3. 200 do 300 osoba - 130cm
Pomoni izlaz - najmanje mjere hodnika za pomoni izlaz:
1. pravokutni presjek - 80x140cm
2. kruni presjek - 80 - 100cm
3. jajoliki presjek - 80x120cm
- za nosive elemente konstrukcije sklonita osnovne namjene treba upotrebljavati armirani
beton najmanje C25/30 i RA400/500 (B500)
- otpornost sklonita na mehanika djelovanja odreuje se na osnovno optereenje i naroito
optereenje (od udarnog vala eksplozije, komadia i ruevina)
- optereenje od udarnog vala eksplozije uzima se kao zamjenjujue statiko ravnomjerno
rasporeeno optereenje okomito na povrine zidova, meustropova i drugih elemenata u
oba smjera
- debljine dijelova sklonita izloenih djelovanju komadia iznose min.:
1. za beton, opeku, kamen 40cm
2. za zbijenu zemlju, pijesak, ljunak 80cm
- radi osiguranja otpornosti na toplinska djelovanja elementi moraju biti min.30cm za
sklonita dopunske i 40cm za sklonita osnovne namjene
- otpornost na radijacijska djelovanja postie se povrinskom gustoom vanjskih elemenata
- dokazivanje otpornosti na mehanika djelovanja sklonita - po teoriji konstrukcija ili teoriji
graninih stanja po naprezanjima
- postotak armiranja nosivog elementa u zoni najveih naprezanja presjeka mora iznositi
max.2% za svaki smjer
- pritisnutu zonu presjeka elemenata u polju treba armirati s 50% armature zategnute zone
44
2010
- unutarnje strane stropa i zidova moraju biti armirane mreom u dva ortogonalna smjera s
razmakom ipaka max.15 cm
- armatura postavljena na objema stranama presjeka ploe mora biti povezana s najmanje 4
vilice na 1m
2
povrine, 8 ili vei
- zatitni sloj betona glavne armature s unutarnje strane elementa (prema prostoru sklonita)
ne treba biti vei od 1cm
- oslonci zidova, stropova, temeljnih ploa moraju biti uklijeteni
18) Zakon o javnim cestama
Zakonom se ureuje pravni status javnih cesta, razvrstavanje, planiranje, graenje,
rekonstrukcija, odravanje javnih cesta, mjere za zatitu javnih cesta i prometa na njima,
koncesije, upravljanje, financiranje i nadzor javnih cesta.
Javne ceste su javno dobro i u vlasnitvu su RH (postaju javno dobro pravomonou
uporabne dozvole).
Dijelovi javne ceste:
1. cestovna graevina
2. graevine za odvodnju i proiavanje vode
3. zemljini pojas s obje strane (za odravanje, min.1m)
4. zrani prostor iznad kolnika u visini 7m
5. cestovno zemljite
6. graevine na cestovnom zemljitu (npr.za odravanje, naplatu cestarine i sl.)
7. stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
8. prikljuci na javnu cestu
9. prometni znakovi i ureaji
10. graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia.
Razvrstavanje javnih cesta:
1. autoceste
2. dravne ceste
3. upanijske ceste
4. lokalne ceste
- autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu mreu cesta
Zatitni pojas
- ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar
zatitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatraiti uvjeti HAC-a d.o.o. (autoceste),
HC-a d.o.o. (dravne ceste), upanijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba
(upanijske/lokalne ceste)
- zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je irok sa svake strane:
1. autoceste 40m
2. ceste za promet motornih vozila/brze ceste 35m
3. dravne ceste 25m
4. upanijske ceste 15m
5. lokalne ceste 10m
19) Zakon o vodama
Zakonom se ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje
kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska
odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne
djelatnosti za potrebe upravljanja vodama i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Vodno dobro ine zemljine estice koje obuhvaaju:
45
2010
1. vodonosna i naputena korita povrinskih voda,
2. ureeno inundacijsko (poplavno) podruje,
3. neureeno inundacijsko podruje,
4. prostor na kojem je izvorite voda
5. otoke koji su nastali u vodonosnom koritu.
Vodno dobro slui odravanju i poboljanju vodnog reima, a osobito je namijenjeno za:
1. graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina,
2. odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja,
3. graenje i odravanje unutarnjih vodnih putova,
4. provedbu obrane od poplava,
5. koritenje i zatitu izvorita voda.
Vodne graevine (graevine/skupovi graevina s pripadajuim ureajima i opremom koji
ine tehnoloku cjelinu), s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zatitne vodne graevine,
2. komunalne vodne graevine (za javnu vodoopskrbu i odvodnju),
3. vodne graevine za melioracije (melioracijsku odvodnju, za navodnjavanje i mjeovite),
4. vodne graevine za proizvodnju elektrine,
5. graevine za unutarnju plovidbu
Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju Republike Hrvatske utvruju se
vodna podruja:
1. vodno podruje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno podruje.
Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske.
- podjela voda: povrinske i podzemne
- podjela vodnih podruja: podruja podslivova, podruja malih slivova i sektori
VODOPRAVNI AKTI:
1. vodopravni uvjeti (tehniki i drugi uvjeti kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru za
lokacijsku dozvolu, rjeenje o uvjetima graenja, izvoenje geolokih i vodnih istraivanja),
2. obvezujue vodopravno miljenje (za graenje i rekonstrukciju, promjenu
tehnike/djelatnosti; propisuju se granine vrijednosti emisija u vode),
3. vodopravna potvrda (potvruje se da je glavni projekt sukladan s vodopravnim
uvjetima/vodopravnim miljenjem, da je dokumentacija za izvoenja istraivanja sukladna
vodopravnim uvjetima),
4. vodopravna dozvola (za isputanje otpadnih voda, stavljanja u promet kemikalija),
5. posebni uvjeti prikljuenja (tehniki zahtjevi kojima mora udovoljiti graevina da bi njeni
vodovi bili prikljueni na komunalne vodne graevine),
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja (potvruje se da je idejni
projekt za lokacijsku dozvolu/rjeenje o uvjetima graenja, glavni projekt za potvrdu
glavnog projekta/graevinsku dozvolu sukladan posebnim uvjetima prikljuenja; izdaje
isporuitelj vodne usluge).
20) Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina
Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina su:
- javni ako zakonom ili posebnim zakonom nije drugaije odreeno
- temelj za voenje zemljinih knjiga koje vode zemljino-knjini sudovi
- temelj za voenje drugih slubenih oevidnika u svezi s prostorom koja se vode temeljem
zakona i drugih propisa
Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina daju se kao izvod ili prijepis posjedovnog lista,
kopija katastarskog plana i razne potvrde u analognom i digitalnom obliku. Sudovi i tijela
dravne vlasti duni su tijelima katastra dostaviti svoja rjeenja i presude koje utjeu na
podatke u katastru nekretnina po pravomonosti.
46
2010
Poslovi dravne izmjere:
1. osnovni geodetski radovi (uspostava i odravanje polja stalnih toaka i poloajnih
koordinata, provonje kontrole tih polja itd.)
2. topografska izmjera i izrada dravnih karata
- Dravna geodetska uprava izrauje slubene dravne karte:
a) Hrvatske osnovne karte (HOK), mj.1:5000, 1:10000
b) ortofotokarte, mj.1:2000, 1:5000 i sitnijem
c) detaljne topografske karte (DTK), mj.1:25000-1:250000
d) pregledne topografske karte (PTK), mj.1:300000 i sitnijem
- slubene tematske i druge karte na osnovi slubenih karata
3. izmjera i oznaavanje dravne granice na kopnu
Katastar nekretnina - evidencija o esticama zemljine povrine, zgradama i drugim
graevinama koje trajno lee na zemljinoj povrini ili ispod nje, te o posebnim pravnim
reimima na zemljinoj povrini.
- osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska estica - dio podruja
katastarske opine/katastarskog podruja na moru odreen brojem katastarske estice i
njenim granicama
- katastarske estice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog
operata katastra nekretnina ili pravomonim rjeenjem donesenim u upravnom postupku
- katastarsko podruje na moru - obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more),
epikontinentalni pojas RH i dio morske obale u reimu pomorskog dobra
Katastarska izmjera - prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka sa svrhom osnivanja
katastarskih estica, evidentiranje zgrada, graevina, evidentiranje posebnih prvnih reima
na zemljitu i naina uporabe zemljita, te izrada katastarskog operata
- tehnika reambulacija - preuzimanje i obrada podataka iz postojeeg katastra zemljita
koji su pogodni za katastar nekretnina, dok se ostali podaci prikupljaju katastarskom
izmjerom
- u okviru katastarske izmjere i tehnike reambulacije za katastarsku esticu prikupljaju se i
obrauju sljedei podaci:
1. podaci o meama i drugim granicama,
2. podatak o adresi katastarske estice,
3. podaci o nainu uporabe katastarske estice i njezinih dijelova,
4. podaci o povrini katastarske estice te o povrinama dijelova katastarske estice koji se
upotrebljavaju na razliiti nain,
5. podaci o posebnim pravnim reimima koji su uspostavljeni na katastarskoj estici.
Pravni reimi: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat
(SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP) itd.
- izvod iz digitalnog katastarskog plana (kopija katastarskog plana), prijepis posjedovnog
lista, izvod iz posjedovnog lista, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog
operata javne su isprave kad su ovjerene peatom i potpisom slubene osobe
- nositelji prava na zemljitu duni su u roku od 30 dana od nastale promjene prijaviti
nadlenom podrunom uredu za katastar svaku promjenu na zemljitu koja utjee na
podatke u katastru zemljita (uz prijavu duni su priloiti elaborat koji je tehnika osnova za
provoenje promjena)
Posebna geodetska podloga - kartografska podloga, slojnice i kote su uklopljene s
katastarskim planom, izraena je u odgovarajuem mjerilu i ovjerena od nadlenog tijela za
dravnu izmjeru i katastar nekretnina.
47
2010
21) Zakon o zatiti kulturnih dobara
- kulturna dobra - pokretne i nepokretne stvari od umjetnikog, povijesnog, arheolokog,
antropolokog , znanstvenog znaenja, arheoloka nalazita
- nepokretna kulturna dobra:
1. grad, selo, naselje ili dio
2. graevina ili njezini dijelovi i okoli
3. elementi povijesne opreme naselja
4. podruje, mjesto, spomenik, obiljeje u vezi povijesnih dogaaja i osoba
5. arheoloko nalazite
6. tehniki objekt s ureajima i drugi slini objekti
- vlasnik kulturnog dobra obavezan je s dobrom postupati s dunom panjom, uvati ga i
odravati, stoga ima pravo na porezne i carinske povlastice, te strunu pomo nadlenog
tijela
- vlasnitvo na kulturnom dobru moe se ograniiti glede posjeda, uporabe i prometa
- ukoliko namjerava prodati kulturno dobro, vlasnik ga je duan ponuditi prvo RH, upaniji,
Gradu Zagrebu, gradu ili opini na ijem se podruju nalazi
- u vezi s postupkom izdavanja lokacijske dozvole - nadleno tijelo izdaje posebne uvjete
zatite kulturnih dobara na nepokretnom kulturnom dobru, ukljuivo i mee tog dobra, te za
zahvat unutar kulturnopovijesne cjeline kada nije donesen UPU
- izvoa mora bez odgaanja prekinuti graevinske i druge radove i obavijestiti nadleno
tijelo ako pri izvoenju tih radova naie na arheoloko nalazite
- unitavanje i oteivanje, te nezakonito iznoenje kulturnih dobara - kaznena odgovornost
22) Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje
zavrnih radova u graevinarstvu
- zavrni radovi:
1. teracerski
2. fasaderski
3. gipsarski
4. keramiarski
5. liilaki
6. soboslikarski
7. tapetarski
8. kamenorezaki
9. podopolagaki
10. parketarski
11. izolaterski
12. bravarski
13. limarski
14. stolarski
15. roletarski
16. staklorezaki
17. radovi na antikorozijskoj zatiti
18. radovi na izradi sputenih stropova i lakih pregrada
- projektiranjem i izvoenjem zavrnih radova na pojedinim elementima objekata mora se
osigurati. funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, peciznost, trajnost, estetski izgled,
racionalnost i ekonominost, higijensko-tehniki uvjeti i kvaliteta
48
2010
3. ZATITA OD POARA
1) Zakon o zatiti od poara (92/10)
. OPE ODREDBE
Ovim se Zakonom ureuje sustav zatite od poara koji podrazumijeva planiranje zatite od
poara, propisivanje mjera zatite od poara graevina, ustrojavanje subjekata zatite od
poara, provoenje mjera zatite od poara, financiranje zatite od poara te
osposobljavanje i ovlaivanje za obavljanje poslova zatite od poara, s ciljem zatite
ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i ivotinja te sigurnosti materijalnih dobara, okolia i prirode
od poara.
U cilju zatite od poara poduzimaju se organizacijske, tehnike i druge mjere i radnje za:
1. otklanjanje opasnosti od nastanka poara,
2. rano otkrivanje, obavjeivanje te sprjeavanje irenja i uinkovito gaenje poara,
3. sigurno spaavanje ljudi i ivotinja ugroenih poarom,
4. sprjeavanje i smanjenje tetnih posljedica poara,
5. utvrivanje uzroka nastanka poara te otklanjanje njegovih posljedica.
Nadlenost - Ministarstvo unutarnjih poslova.
. PRAVA, DUNOST ODGOVORNOST U ZATT OD POARA
Svaka fizika i pravna osoba, tijelo dravne vlasti te jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave duni su djelovati na nain kojim se ne moe izazvati poar, duni su provoditi
mjere zatite od poara utvrene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim
na temelju njega, planovima i procjenama ugroenosti od poara, odlukama jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave te drugim opim aktima iz podruja zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji
zgrada duni su:
1. osigurati provedbu mjera zatite od poara,
2. poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i irenja poara, kao i mjera za
unapreenje stanja zatite od poara na svom vlasnitvu,
3. posjedovati vozila, ureaje, opremu, alat i sredstva za dojavu, gaenje i sprjeavanje
irenja poara na svom vlasnitvu.
. PLANOV DOKUMENT ZATTE OD POARA
Dokumentima zatite od poara ureuje se organizacija i mjere zatite od poara na prostoru
za koji se donose.
Dokumenti zatite od poara dravne razine su:
1. Nacionalna strategija zatite od poara,
2. Nacionalni plan djelovanja zatite od poara,
3. zvjee o stanju zatite od poara u Republici Hrvatskoj,
4. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku
Hrvatsku.
Dokumenti zatite od poara lokalne i podrune (regionalne) razine su :
1. planovi zatite od poara,
2. provedbeni planovi unapreenja zatite od poara.
V. UPOZNAVANJE OSPOSOBLJAVANJE ZA ZATTU OD POARA
49
2010
Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od poara na mjestu gdje boravi ili
radi.
Radi osiguranja pravodobne i uinkovite zatite od poara jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje puanstva za
provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poetnih poara i spaavanje ljudi i
imovine
V. PREVENTVNO POSTUPANJE, OBAVJEVANJE GAENJE POETNH POARA
Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka poara ili poar odmah e sukladno
svojim psihofizikim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gaenju poara,
vodei pri tome rauna da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti poar, duna je obavijestiti
Centar 112, najbliu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zatite
od poara.
V. ORGANZACJA USTROJ ZATTE OD POARA
Radi utvrivanja odgovarajue organizacije i provoenja mjera zatite od poara, graevine,
graevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rjeenjem ministra u jednu
od etiri propisane kategorije ugroenosti od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treu kategoriju ugroenosti od poara duni su
zaposliti najmanje jednog djelatnika, koji e biti zaduen za obavljanje poslova zatite od
poara i unapreenje stanja zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u etvrtu kategoriju ugroenosti od poara duni su
imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduenog za obavljanje poslova zatite od
poara i unapreenje stanja zatite od poara, koji smije obavljati i druge poslove.
Djelatnici slube za zatitu od poara moraju imati zavren najmanje preddiplomski
sveuilini studij ili struni studij u trajanju od najmanje tri godine tehnikog smjera, te
poloen struni ispit.
Djelatnici zadueni za obavljanje poslova i unapreenje stanja zatite od poara moraju imati
najmanje zvanje vatrogasca ili zavreno srednjokolsko obrazovanje u programu gimnazije ili
srednjokolsko strukovno obrazovanje u etverogodinjem trajanju, te poloen struni ispit.
V. ZATTA OD POARA U SUSTAVU ZATTE OKOLA, PROSTORNOG UREENJA
GRADNJE
Ministarstvo (dravna razina) i nadlena policijska uprava (podruna/regionalna/lokalna
razina) sudjeluju u donoenju dokumenata odrivog razvitka, stratekoj procjeni utjecaja
zahvata na okoli, procjeni utjecaja zahvata na okoli sukladno posebnim propisima u dijelu
koji se odnosi na zatitu od poara, isto tako sudjeluju u postupku donoenja dokumenata
prostornog ureenja.
Pri donoenju dokumenata prostornog ureenja treba voditi rauna o prostornim uvjetima
zatite od poara, posebice o:
50
2010
1. mogunosti evakuacije i spaavanja ljudi, ivotinja i imovine,
2. sigurnosnim udaljenostima izmeu graevina ili njihovom poarnom odjeljivanju,
3. osiguranju pristupa i operativnih povrina za vatrogasna vozila,
4. osiguranju dostatnih izvora vode za gaenje.
Nadlena policijska uprava, na traenje nadlenog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja
rjeenja o uvjetima graenja prema propisu kojim se ureuje podruje prostornog ureenja i
gradnje, radi izdavanja potvrde o usklaenosti idejnog projekta s posebnim propisima iz
podruja zatite od poara.
Nadlena policijska uprava, na traenje nadlenog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja
lokacijske dozvole za zahvat u prostoru prema propisu kojim se ureuje podruje prostornog
ureenja i gradnje, radi odreivanja posebnih uvjeta zatite od poara.
Nadlena policijska uprava, na zahtjev projektanta, odnosno investitora i/ili na traenje
nadlenog tijela odreuje posebne uvjete zatite od poara prije i/ili tijekom postupka
izdavanja rjeenja za graenje prema propisu kojim se ureuje podruje prostornog ureenja
i gradnje.
Prilikom projektiranja i graenja graevine mora se osigurati zatita od poara, kao jedan od
bitnih zahtjeva za graevinu propisanih posebnim propisom kojim se ureuje podruje
prostornog ureenja i gradnje, tako da se u sluaju poara:
1. ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom,
2. sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
3. sprijei irenje vatre na susjedne graevine,
4. omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui
njihovo spaavanje,
5. omogui zatita spaavatelja.
Odstupanje od bitnog zahtjeva zatite od poara doputeno je samo u postupku propisanom
propisom kojim se ureuje podruje prostornog ureenja i gradnje iz prethodno pribavljeno
miljenje Ministarstva, odnosno nadlene policijske uprave.
Prema zahtjevnosti mjera zatite od poara graevine se dijele na:
graevine skupine 1 manje zahtjevne graevine i
graevine skupina 2 zahtjevne graevine.
Elaborat zatite od poara izrauje se samo za graevine skupine 2.
Elaborat zatite od poara izrauje osoba ovlatena za izradu elaborata zatite od poara i
ovjerava ga svojim potpisom i igom.
*Ovlatenje za izradu elaborata zatite od poara daje Ministarstvo rjeenjem osobi koja:
1. ima visoku strunu spremu odnosno zavren diplomski sveuilini studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveuilini studij tehnikog smjera, i poloen struni ispit za
obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom
upotpunjava i usavrava svoje znanje u podruju zatite od poara te ima
najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno strunog
nadzora zatite od poara graevina
ili
51
2010
najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno strunog
nadzora graevina glede zatite od poara i zavren poslijediplomski i/ili specijalistiki studij
iz podruja poarnog inenjerstva i/ili zatite od poara u graevinama s najmanje 60 ECTS
bodova,
ili
2. ima najmanje visoku strunu spremu, odnosno zavren diplomski sveuilini studij ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij tehnikog smjera i poloen dravni
struni ispit iji ispitni program sadri podruje zatite od poara te ima najmanje pet godina
radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zatite od poara graevina.
Glavni projekt graevina podlijee provjeri tehnikog rjeenja iz zatite od poara.
Provjeru provodi jedan ili vie ovlatenih revidenata.*
*stupa na snagu 1.10.2011.
V. ZATTA OD POARA U UPORAB GRAEVNA PROSTORA
Svaka graevina ili njezin dio, ovisno o svojoj namjeni, mora se tijekom svog trajanja
odravati na nain da ispunjava bitni zahtjev zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada duni su odravati slobodnima i propisno oznaenima
evakuacijske putove, kao i pristupe vatrogasnim vozilima, duni su posjedovati ureaje,
opremu i sredstva za gaenje poara (i propisno ih odravati), odravati u ispravnom stanju
postrojenja, ureaje i instalacije elektrine, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i
loita, kao i druge ureaje i instalacije, koji mogu prouzroiti nastajanje i irenje poara te o
odravanju moraju posjedovati dokumentaciju.
X. NADZOR
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor
inspektori Ministarstva.
X. UNAPREENJE ZATTE OD POARA
Pravne osobe dune su analizirati svaki dogaaj koji je mogao dovesti do poara te
poduzimati mjere potrebne da do takvih dogaaja vie ne doe, o emu su dune voditi
evidenciju te obavjetavati nadlene slube sukladno posebnim propisima; dune su voditi
evidenciju svih poara koji su nastali na njihovom vlasnitvu, kao i razlozima njihova
nastanka.
U sluaju poara sa posljedicama po ljudski ivot ili s veom materijalnom tetom ili iz drugih
razloga Ministarstvo obavlja vjetaenje poara.
2) Pojmovi
Poar je samopodravajui proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru.
52
2010
Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najee s kisikom iz zraka u
kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobaa toplina, plamen i svjetlost.
Otpornost na poar je sposobnost dijela graevine da kroz odreeno vrijeme ispunjava
zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju () i/ili drugo oekivano
svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na poar.
Reakcija na poar je doprinos materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje
dolazi izlaganjem tog materijala odreenim ispitnim uvjetima.
Evakuacijski put iz graevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje
toke u graevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u graevini, ije znaajke
(otpornost i reakcija na poar, irina, visina, oznaavanje, protupanina rasvjeta i dr.)
omoguuju da osobe zateene u poaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja)
napustiti graevinu.
Poarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim
prostorom obzirom na tehnike i organizacijske mjere zatite od poara, a odijeljen je od
ostalih dijelova objekta protupoarnim konstrukcijama odgovarajue otpornosti na poar.
Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova to ga tvore zavjese koje slue za sprjeavanje
irenja dima i topline.
Sigurnosno osvjetljenje zajedniki je naziv za nuno i protupanino osvjetljenje. To je ono
osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje.
Nuno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u sluaju nestanka napajanja iz mree
automatski prebacuje na pomoni izvor napajanja a osigurava propisima odreeno najmanje
potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju to omoguuje da osoblje moe nesmetano
poduzeti nune radnje u voenju postrojenja ili zavriti zapoete poslove.
Protupanino osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u sluaju nestanka napajanja
iz mree automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralno ili pojedinano) a
osvjetljava najkrai put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju).
Siguran prostor je dio graevine odnosno svaki poarni sektor izvan ugroenog poarnog
sektora u kojem su osobe zatiene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroenog
poarnog sektora.
Vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima, podu i stropu, koje se
izvodi prilikom voenja elektrinih kabela kroz njih na granici poarnih sektora, odnosno kroz
druge zidove, podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na
poar. Zatvaranje ovih otvora izvodi se posebnim mortovima, vatrootpornim pregradama ili
tzv. poarnim jastuiima, koji osiguravaju istu klasu otpornosti na poar kao i graevinske
konstrukcije (zid, pod, strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Klasa otpornosti na poar
vatrootpornih brtvi utvruje se ispitivanjem prema hrvatskoj normi.
3) Bitan zahtjev koji se odnosi na poar
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se u sluaju poara:
53
2010
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom (u propisima definirana traena mjera - otpornost na poar konstrukcije ili
stupanj unutarnje otpornosti graevine protiv poara),
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine (zahtjevi za izradom protupoarnih
sektora i drugih mjera),
sprijei irenje vatre na susjedne graevine (zahtjevi za odravanjem protupoarnih
razmaka i za vanjskim protupoarnim zidovima),
omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se
omogui njihovo spaavanje (zahtjevi za izradu evakuacijskih putova unutar
graevine, za vatrogasnim izlazima, izlazima za nudu i dr.),
omogui zatita spaavatelja (zahtjevi za protupoarnom opremom, instalacijama,
postrojenjima - vatrogasna oprema, stabilni sustavi za gaenje, alarmiranje i dojavu i
dr.).
Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji, trai se da svaka graevina, ovisno o svojoj
namjeni, tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu i u pogledu
zatite od poara.
4) Svrha Zakona o zatiti od poara
Zakonom se ureuje sustav zatite od poara. U cilju zatite od poara poduzimaju se
organizacijske, tehnike i druge mjere i radnje za:
1. otklanjanje opasnosti od nastanka poara
2. rano otkrivanje, obavjeivanje te sprjeavanje irenja i uinkovito gaenje poara,
3. sigurno spaavanje ljudi i ivotinja ugroenih poarom,
4. sprjeavanje i smanjenje tetnih posljedica poara,
5. utvrivanje uzroka nastanka poara te otklanjanje njegovih posljedica.
5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehniki pregled graevine? Kad?
Zato?
Ako nadlena policijska uprava/Ministarstvo sudjeluju u postupku izavanja lokacijske
dozvole/rjeenja za graenje radi davanja posebnih uvjeta zatite od poara, tada njihov
predstavnik sudjeluje u tehnikom pregledu.
6) Tko je sve duan provoditi mjere zatite od poara?
Svaka fizika i pravna osoba, tijelo dravne vlasti, te jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave duni su provoditi mjere zatite od poara utvrene odredbama Zakona o zatiti
od poara, propisima, planovima i procjenama ugroenosti od poara, odlukama jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te drugim opim aktima iz podruja zatite od
poara.
7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zatite od poara?
Upravni nadzor provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.
8) Koje su kategorije ugroenosti od poara? Tko ih donosi?
Radi utvrivanja odgovarajue organizacije i provoenja mjera zatite od poara, graevine,
graevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rjeenjem ministra u jednu
od etiri propisane kategorije ugroenosti od poara prema kriterijima, uvjetima i osnovama
utvrenim pravilnikom koji donosi ministar, uz predhodno miljenje elnika sredinjeg tijela
dravne uprave za vatrogastvo i Hrvatske vatrogasne zajednice.
54
2010
9) Tko organizira i donosi plan zatite od poara?
Vlasnici/korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina, te prostora razvrstanih
u i kategoriju ugroenosti duni su donijeti plan zatite od poara na temelju procjene
ugroenosti, te organizirati slubu zatite od poara.
10) Elaborat zatite od poara? Za koju skupinu graevina? Tko ga ima
pravo izradivati?
Elaborat zatite od poara predstavlja skup uputa, zahtjeva i smjernica iz podruja
zatite od poara ija primjena predstavlja uvjet za dokazivanje ispunjenja bitnih zahtjeva
graevine iz podruja zatite od poara.
U pogledu mjera zatite od poara graevine se dijele na:
skupina 1 manje zahtjevna graevina
skupina 2 zahtjevna graevina.