C. N.

NECKELMANN OVJEK S REVOLVEROM Laso Broj 289

I Duga elina cijev revolvera bila je zaobljena, tvrda i mirna. Bob Keegan je buljio u nju i inilo mu se da tamni otrov cijevi pilji u njega, kao neko zlobno slijepo oko. Polako je pogledom preao na veliku, dlakavu obraslu aku to je drala revolver i napokon obuhvatio cijelu figuru Spadea Rollinsa, gruba i naprasita predradnika na ranu Bell. Ima vremena tono do sutra uveer. Kada sutra zae sunce, ne elim te vie ovdje vidjeti! Rollinsov je glas bio gotovo tih, ali se doimao kao glas ovjeka koji je nauen zapovijedati. Bio je to stasit ovjek, a njegova se naprasita narav mogla naslutiti iz neugodna sjaja koji je plamtio u zelenim oima i iz izboene donje eljusti. Keegan je stajao leima naslonjen na ianu ogradu korala, koju je upravo popravljao. Panja mu je bila zaokupljena Rollinsom i Lyleom Foresterom, jednim od jahaa s rana Bell. Forester, ovjek niska rasta i upalih obraza, potajno se smjekao. Za njega je to bio trenutak uivanja. On je, naime, bio od onih malih ljudi koji osjeaju stalnu i nesavladivu odbojnost prema svakome tko je od njih snaniji. Keegan je utio, a Forester nije mogao odoljeti da ne progovori i ne pokae tko je u ovom trenutku jai. No, zato uti. Zar nee nita rei? Keeganove olovne plave oi postale su tvrde kao odsjaj cijevi Rollinsova revolvera. elo mu je bilo prekriveno sitnim kapljicama znoja. Pod vruim zrakama sunca izgledalo je kao premazano tankim slojem ulja. S gorinom je mislio na korice s revolverom, to ih je ostavio u kolibi izvan dohvata. Ali jedini osjeaj to ga je pokazao Rollinsu i Foresteru, bio je bijes. Izbijao je iz njegova glasa kad je progovorio: Rei u samo to: gubite mi se s oiju! Za ovjeka koji nema revolvera u ruci, to su velike rijei odgovorio je Rollins. Ova je zemlja moja i nikakav me revolver nee s nje otjerati! Rollins se nasmijao. Nije to bio otvoren, srdaan smijeh kakvim se smiju veseli ljudi, ve duboko i teko mumljanje. U svemu je bio potpuna suprotnost Keeganu. Rollins je bio visok i irok, a miii su mu se ocrtavali kroz usko pripijenu odjeu. Keegan je, s druge strane, bio vitak i gotovo mrav. Prvi je bio plavokos, a drugi je imao potpuno crnu kosu. No usprkos tome to se Keegan na prvi pogled doimao slab, iz njegova dranja i pogleda izbijala je snaga koju je svatko mogao zamijetiti. Foresterov konj je nemirno trkarao u praini dvorita. Rollins je povukao uzde svoga konja i prijekorno pogledao Keegana. Nemoj napraviti pogreku, prijatelju. S Billom se ovjek ne moe aliti. Ako netko grijei, onda je to upravo Bill Grange. Rekao sam mu jo prije dva mjeseca da neu otii odavde. Ovo je moja zemlja.

Jedan se konj iznenada propeo u koralu i krenuo u kas uz ianu ogradu. Njegova su kopita podigla oblak praine. Jedan trenutak Rollinsove su oi pratile konja. A onda su se opet vratile na Keegana. Ti nema nikakvo pravo na ovu zemlju. Vraga nemam! Kupio sam je po svim propisima od Freda Lakea. Tono. Samo ti zaboravlja da Lake vie nije vlasnik Bella. Osim toga, ova zemlja pripada vladi. ak ni Lake nije imao nikakvo pravo na nju. Ako ova zemlja pripada vladi, onda me Grange ne moe otjerati s nje. Da sam na tvojem mjestu, ne bih se previe pouzdao u to. Grange je vlasnik Bella i kad je rije o ovoj parceli, onda on prvi ima pravo na nju. Zato emo je mi sada lijepo preuzeti od tebe. Bez borbe sasvim sigurno neete! Napetost je izbijala iz svake Keeganove rijei. No, onda emo se boriti. Jo dok je govorio Rollins je potjerao konja prema Keeganu. Ovaj se povukao ponovo do ograde, od koje se bio odmaknuo za vrijeme prepirke. Konj je bio bri. Potkova na jednom od prednjih kopita zahvatila je Keegana. Pao je natrake i proletio kroz ogradu u koral. Naao se na leima u praini, no spretnim okretom bio je opet na nogama, ali samo trenutak. Klonuo je na koljeno, dok je bol kao otar no prostrujila kroz nogu. Na mjestu gdje ga je pogodilo kopito, hlae su mu bile rasparane. Ponovo je pokuao ustati. Ovog je puta ranjena noga izdrala. Bol je ostala. Polaganim pokretom otresao je prainu i provukao se kroz ogradu. Forester je rastegao usne u zloban osmijeh. Rollins je zaustavio konja i revolver vratio u korice. To je tek sitnica prema onom to e ti se dogoditi ako sutra naveer jo bude ovdje zaprijetio je. Iz Keeganova pogleda izbijao je nemoan bijes. Vratit u ti to drugom prilikom, Rollinse! Lice predradnika s rana Bell kao da je poblijedilo. Donja mu se eljust jo vie isticala. Keegan je ekao, spreman na drugi udarac. Bilo je vraki vrue. No, Rollins je dao ultimatum. Okrenuo se Foresteru i kratko rekao: Vrijeme je da se vratimo. Jo dugo poto su jahai s rana Bell nestali u oblaku praine, Keegan je stajao uz ogradu korala. Napetost je u njemu polako poputala. Stajao je nepomino i razmiljao to e se sve jo dogoditi. Ova se nevolja dugo spremala. Upravo prije godinu dana Grange je kupio imanje Bell. A dvije godine prije toga bio se prvi put pojavio u Bentonu. Kupio je najprije Fraserovu zemlju a nakon toga jo komad u susjedstvu. Nitko nije mnogo znao o njemu, osim to se proulo da je u Montani imao malu farmu krava. Bio je utljiv i prilino povuen. Sprijateljio se samo s nekoliko ljudi, a u grad je navraao vrlo rijetko. Mjeseci su prolazili, Bell se poveavao, a njegova je vrijednost rasla. Neki od ranera u Bentonu pretpostavljali su da Grange poveava svoje imanje i s tuom stokom, ali to nije

nitko mogao dokazati. Prije nego to je kupio Bell, bilo je nekoliko sluajeva krae stoke. U toku prve godine njegova gospodarenja stoarima u Bentonu jo je nekoliko puta ukradena stoka. Freda Lakea, osnivaa Bella, unitila je, uz bolest, sua i kraa. Da bi pokrio trokove skupe ali nekorisne operacije u bolnici u Denveru, prodao je imanje ambicioznom doljaku Billu Grangeu, povukavi se u Benton da tamo proivi posljednje dane ivota. est mjeseci prije tog dogaaja Keegan je napustio posao predradnika na Bellu i osamostalio se. Lake mu je povoljno prodao dobar komad zemlje i darovao mu pedeset grla stoke. I tako je Keegan poeo ivjeti kao samostalan raner. Sagradio je kolibu s dvije prostorije i uredio koral. Mnogo je znoja prolio te prve godine. No kad je dolo proljee, u koralu je ve bila prinova stada i inilo se da posao napreduje. A tada, prije tri mjeseca, stigla je vijest da je Keeganov brat poginuo u nesrei na svojem ranu u Teksasu. Bob je poao na daleki put da pomogne bratovoj udovici i djeci, a Scribneru je prepustio brigu o ranu. Njegov se boravak u Teksasu zbog raznih okolnosti oduio tri mjeseca. Tamo je saznao da je Lake umro. Postariji raner nije izdrao borbu s neizljeivom boleu. Ve je godinama bio udovac i kada je umro, ostala je iza njega samo kerka Mary. Upravo briga za Mary natjerala je Keegana da se hitno vrati iz Teksasa kada je uo za smrt njezina oca. Ta je djevojka, naime, ve vie mjeseci bila jedina svijetla toka u njegovu ivotu, ispunjenu samo radom i naporima. Sada kad je Bell imao novog vlasnika koji je pojaavao pritisak na male ranere, Keegan se pitao to e biti s Mary. U tri mjeseca, otkako je otiao, javila mu se samo jednom i obavijestila ga da je otvorila malu prodavaonicu u gradu. Koliko god mu je Mary znaila bilo je preih problema s kojima se suoavao, prije svega s opstankom u sredini, to je iznenada postala nepoznata i neprijateljska. Prenuo se iz misli, okrenuo i poao prema kolibi. Na vratima je jo jednom pogledao nedovrenu nastambu koju je nazivao svojim domom. Nasred vee prostorije, koja je bila i dnevni boravak i kuhinja, stajao je grubo istesani stol sa tri stolice, a uza zid stalak za oruje u kojem su stajale dvije dobro nauljene puke i mali ormari, u koji je spremao najnunije posude. Preao je manju sobu i s vjealice skinuo korice s revolverom. Bio je to kolt 45. Pogledao je da li je napunjen, odluivi da ne dopusti da ga ikad ulove nespremna bez oruja. Jo ga je zaokupljao sukob s Rollinsom i Foresterom. Predradnik s rana Bell bio je tvrd, neugodan ovjek koji je podreene nemilosrdno tjerao da izvravaju njegove zapovijedi. Sada mu je gospodar oito dopustio da uznemirava Keegana i ostale male ranere. Za njega je to bila dobra prilika da pokae sadistike crte svog karaktera. Keegan je bio siguran da je on samo prvi od cijelog niza malih ranera, kojima vlasnik rana Bell sprema slinu sudbinu...

S druge vjealice na zidu skinuo je sedlo i iziao iz kolibe. Kada je uao u koral, konji su se stisnuli u suprotnom kraju, ali je Keegan bez tekoa zauzdao i osedlao konja kojega je izabrao. Upravo se spremao uzjahati, kada je zauo odjek konjskih kopita na putu. Okrenuo se a ruka mu se instinktivno spustila prema koricama s revolverom. Opustio se i tada prepoznao Monu i Harryja Freemana, Freemanovi su bili vlasnici rana Leaning F i Keeganovi prvi susjedi. Poao je prema njima da ih pozdravi. Skinuo je eir i srdano im se nasmijao. Mona! Harry! Drago mi je da vas vidim. Zdravo, Bob! odgovorila je Mona. Zaustavila je konja i povukla naglo uzde tako da se gotovo ukopao na mjestu. Njen brat Harry ree: uli smo da si se vratio pa smo navratili. Ako se ne varam, imao si posjetioce s Bella. Prije nekoliko minuta sreli smo Rollinsa i Forestera. to su htjeli? upita Mona. Harry Freeman se neveselo nasmijao, a pogled njegovih sivih oiju zaustvio se na Keeganu. Vjerojatno su ti prenijeli Grangerovo nareenje da to prije ode. Keegan je ozbiljno potvrdio pokretom glave. Dali su mi rok do sutranje veeri. Ne mogu oni to tek tako raditi! Monini su se obrazi zacrvenjeli od gnjeva. Bila je ivahna, ljepukasta djevojka i svjesna svojeg arma. Kosa joj je bila crna, a oi izrazito plave. Nije skrivala da je mukarci zanimaju i bila je spremna suoiti se sa svakim na ravnoj nozi. Keegan se prisjetio vremena kada ju je pratio na plesove. Htjela je da osjea onako kako je ona eljela i to mu se nije svidjelo, ali mu je ipak bilo prilino teko izbrisati je iz sjeanja. Harry Freeman je odgovorio na primjedbu svoje sestre: Dogodit e se to isto i drugima, a mi smo vjerojatno slijedei. Nakon nas doi e na red Hewlett, Forbes, Zont i ostali. Freeman je bio vrsto graen ovjek, crvene kose i svijetle puti. Djelovao je pomalo oholo. Keegan je pomogao Moni da sjae. Prislonila se naas na njega, u trenutku kada su joj noge dotakle tlo. Na prsima je osjetio pritisak rasnih grudi a topli titraj prenio mu se cijelim tijelom. I Harry Freeman je sjahao. I to e uiniti? upitala je Mona. Gledala je Keegana pogledom punim topline, pa je osjetio kako se zacrvenio prije no to je odgovorio. Borit u se! Pravi momak odgovorio je Harry i dodao: To je jedino to i moe uiniti. Bill Grange je pohlepan i nee se zasititi dok ne proguta sve male raneve u ovom kraju.

 to se zapravo ovdje dogaalo, dok sam bio odsutan? upitao je Keegan. Zapravo samo sitnice. Grange je ponudio da kupi moj i Forbesov ran. Cijena koju je bio spreman platiti bila je upravo smijena. O tome uope nismo eljeli pregovarati s njima. Poslije toga podmetnut je dinamit kod jednog od mojih izvora, a Forbes je izgubio tri gonia u borbi s Rollinsom. Ne, nije ih ubio iz zasjede. Svi su posegnuli za revolverima u istom trenutku, samo to Forbesovi ljudi nisu imali ba nikakve anse u sukobu s Rollinsom. A sada, kada si se ti vratio, pretpostavljam da e se sukob nastaviti sasvim otvoreno. Zato se i spremam na Bell da kaem Grangeu kako stvari stoje. Freeman je bio zapanjen. Hej, ovjee, pa to je najbolji nain da ode u vjena lovita, kako kau Indijanci. Osim toga, siguran sam da si rekao Roliinsu sve to je trebalo rei. Jesam. Ali to je neto to moramo rijeiti ja i Grange. Mona je uhvatila Keegana za ruku. Bob, ne smije ii. to moe jedan ovjek uiniti protiv Grangeovih ljudi? Freeman se umijeao odlunim glasom: Mona ima pravo, Bob. Mi raneri moemo tui Grangea samo ako se udruimo, ako budemo zajedno. Dok si bio u Teksasu razgovarao sam s Forbesom, Hewlettom i drugima. Oni su za to da se udruimo. Sastat emo se noas na mom ranu. Volio bih da i ti doe. Keegan je malo razmiljao, a onda je nevoljko odgovorio: Ne raunaj na mene, Harry. Za sada se elim sam boriti. Ne budi budala! Ne moe sam pobijediti. Ali mogu pokuati tvrdoglavo je procijedio Keegan. On nije bio ovjek koji lako poputa. To to se nee udruiti s nama, moglo bi i za nas biti loe. U Freemanovu glasu osjealo se nezadovoljstvo. Usprkos tome, Keegan je ostao pri svome. ao mi je, ali ja tu ne mogu nita. Freeman je duboko udahnuo. Nezadovoljstvo to je u njemu tinjalo, iznenada je i vrlo otro izbilo. Ako je tako, onda zapamti. Ako nisi s nama, onda si protiv nas! Misli to hoe, Harry! Keegan i Freeman su se bijesno gledali. Obojica su bili pomalo divlji, tvrdoglavi i uporni. I jedan i drugi mislili su da imaju pravo i nisu htjeli popustiti. Freeman se naglo okrenuo, poao do svog konja i uzjahao. No, kao da se najednom jo neega sjetio, nagnuo se prema Keeganu i upitao ga: Jesi li vidio Petea Scribnera otkako si se vratio? Pitanje je pogodilo Keegana. Na svom ranu nije zatekao Scribnera pa je bio zabrinut.

 Ne, nisam ga vidio i udim se. Poslao sam mu brzojav, najavljujui povratak pa sam oekivao da e biti ovdje kad se vratim. Freemanovo ozbiljno lice jo se vie smrailo. No, dakle, razmiljaj malo i o tome. Ja ga nisam vidio proteklog tjedna. A koliko znam, nije ga ni bilo tko drugi vidio. Keegan se ukoio. Pogled njegovih oiju postao je leden. Izustio je samo jednu rije. Bell? Pogaaj, prijatelju odvratio je Freeman. Vlasnik rana Leaning F ponovo se okrenuo, obraajui se sada svojoj sestri. Hajdemo, Mona! Djevojka je odreito okrenula. Samo ti poi! Ja jo elim razgovarati s Bobom. inilo se najprije da e se Freeman usprotiviti, a onda je slegnuo ramenima i potjerao konja. Mona je gledala za njim sve dok se nije pretvorio u siunu figuricu to je polako odmicala na hrptu oblinjeg brijega. Tada se okrenula Keeganu. Ostala sam da te nagovorim da doe noas na sastanak. Nije potrebno Mona. Ja to moram sam srediti. Prila mu je sasvim slobodno i odluno. Ovila je ruke oko njegova vrata i privukla k sebi njegovu glavu. Monin je poljubac bio strastven. Njegova je neoekivana estina poljuljala Keeganovu odlunost. Negdje duboko u njemu poela se opet rasplamsavati vatra za koju je mislio da je davno ugaena. U toplim valovima osjeaji su prijetili da ga udave, kao visoki valovi usamljena plivaa na puini. Bojao se da e pokleknuti i zato ju je odgurnuo od sebe. Monin je osmijeh bio zavodljiv i samopouzdan. Teko diui, rekla je: No, a to misli o meni? Lijepa si, privlana, ali nisam za to zainteresiran. Nisi zainteresiran? Nije odgovorio. Mona se i dalje smjekala. Ne vjerujem da si zaboravio kako je nekada bilo. Opet mu se primakla, a kada je on pokuao izmai, vrsto ga je uhvatila. Ako eli moglo bi opet biti kao nekada. Vatra u Moninim oima i pritajeni drhtaj njena glasa jo su jednom uzbudili Keeganove osjeaje. Nezadrivo ga je privlaila. Bila je poeljna kako samo lijepa ena moe biti, prekrasno graana, vruih usana i spremna da mu se preda. Vrtlog uspomena zavitlao je njegovim sjeanjem, no to je trajalo samo trenutak. Mona, pokuali smo i nije ilo. Neka tako i ostane! Ti nema povjerenja u sebe kada si sa mnom pokuala ga je draiti. Usprotivio se. Grijei. Nije rije o tome. Jednostavno mislim da ono to je jednom umrlo, treba da ostane mrtvo.

Do tada mekane crte Monina lica odjednom su postale otre. Toplina je nestala s njena lica. U oima joj se pojavio izraz bijesa koji je istodobno otkrivao da je shvatila razlog Keeganove suzdranosti. Ako razmilja o Mary Lake, bolje bi bilo da je odmah zaboravi. Prije tri tjedna udala se za Billa Grangea. Zar ti jo nitko to nije rekao? Keeganu se srce steglo. Problijedio je a lice mu se opustilo. Progovorio je hrapavim glasom: To nije istina. Mona je osjeala zlobno zadovoljstvo. Odmakla se korak od njega. Odbio ju je, kao to je jednom ve bio uinio i ona je sada osjeala neizdrivu potrebu da ga kazni. I te kako je istina. Uvjerit e se i sam kada odjai na Bell. Moda joj je dosadilo da te eka, a moda je uvidjela da je to jedini nain da ostane na Bellu. Okrenula se. Bila je bijesna na njega, ali u isto vrijeme ljutita i na sebe jer je osjeala da je on i dalje privlai. Od njihove kratke avanture prole su dvije godine, a ona je i sada bila svjesna injenice da joj ni jedan mukarac nije znaio koliko Keegan. Uzjahala je. Primijetila je da se Keegan nije pomaknuo. Znala je da ga je vijest o Marynoj udaji duboko potresla i upravo zato nije mogla odoljeti da ga jo jednom ne pecne. Sretno, ako ipak odlui odjahati na Bell.

II Obamrlost je zahvatila Boba Keegana, dok je novost polako prodirala u njegovu svijest. Vijest da se Mary Lake udala za Billa Grangea, potresla ga je vie od Grangeova pokuaja da ga istjera s njegove zemlje. Protiv Grangea se mogao boriti revolverom ili akama. Ali sada, kad se Mary udala, nije mogao napraviti nita. Mona se ve davno izgubila, kada je napokon uzjahao i krenuo prema Bellu. Od dvije stvari koje su neto znaile u njegovu ivotu, jednu je izgubio. Zato e se jo grevitije drati one druge rana u koji je bio uloen sav njegov trud i teki rad protekle godine. Jahao je breuljkastim krajem, ispresijecanim brojnim zelenim dolinama. Odjednom, s vrha nekog brijega, ugledao je u daljini srebrni odsjaj planinske rijeke. Uokolo je razlistalo drvee. Trava je bila visoka i mekana. Obino je uivao jahati tim predjelom i promatrati ljepote prirode. Danas ih je jedva zapaao. Danas u svemu to ga je okruivalo, nije bilo ni ljepote, ni spokojnosti. inilo mu se kao da je cijela priroda samo odraz njegova vlastita oaja. Zacijelo je jahao ve dobrih pola sata, kada je u jednoj od mnogih dolina ugledao stada stoke. Bio je predaleko da vidi njihov ig, ali je pretpostavljao da pripadaju Bellu. Nastavio je vrlo oprezno, oekujui svakog trenutka da naleti na nekog od Grangeovih gonia. Opasnost je zaista bila tu, no pojavila se iz smjera iz kojeg je nije oekivao. Iza nekoliko veih stijena s njegove lijeve strane iznenada su se pojavila dva jahaa. Stani! naredio je Lyle Forester. I on i njegov pratilac Stu Graham drali su puke u rukama, spremni da zapucaju. Keeganova ruka zaustavila se neposredno iznad korica s revolverom. Dobro je procijenio situaciju. Videi da nema ni najmanje anse, suoen s uperenim pukama, polako je opet podigao ruku. Povukao je uzde, ali nije posve zaustavio konja, doputajui mu tako da ipak polako napreduje. Upitao je: No, a to emo sada? U meuvremenu udaljenost izmeu njega i jahaa smanjila se na samo nekoliko metara. Forester je to primijetio i bijesno povikao: Stani, proklet bio, ili u povui obara! Keegan je sada zaustavio konja, gledajui u otvor puane cijevi to je bio uperen tono u njegova prsa. Gnjev, je plamtio u njemu, ali mu je glas i dalje bio prividno miran. Ti si na potezu, Forester. Jaha s rana Bell samo se nelagodno nasmijao. Ne, ti si na potezu, Keegan. Okreni konja i nestani odakle si i doao.

Keegan je gledao Forestera i njegova pratioca. Nee sada uzmaknuti. Vie nee dopustiti da ga poniavaju ni da mu ovakvi tipovi zapovijedaju. Kada je progovorio, u njegovu je glasu titrao prizvuk upozorenja i prijetnje. elim vidjeti Billa Grangea. Nee ga vidjeti. Dobili smo nareenje da ni jednog stoara ili malog farmera ne putamo na podruje Bella, a to znai ni tebe. Iznenada, se Keegan osmjehnuo. No i to je bilo dovoljno da se Forester uznemiri. Premjestio je puku u drugu ruku i rekao: Neka ti ne pada na pamet da mu se usprotivi. Osjealo se neprijateljstvo izmeu te dvojice. Bilo je vrue i teko se disalo. Keegan je mirno sjedio na konju promatrajui dvojicu jahaa, ali su njegovi ivci bili vrlo napeti. Osjeao je da mora napraviti odluujui korak. Usta su mu se stegla u tanku beskrvnu crtu. Sasvim tiho je promrmljao: U redu, Forester, kako hoe. Poeo je polako okretati konja. Krajikom oka primijetio je da se Forester opustio a cijev njegove puke se spustila. U tom je trenutku Keegan krenuo u akciju. Bilo je to kao da je u njemu eksplodirao rezervoar pun energije. Naglim pokretom povukao je uzde, ponovo okrenuo konja i u istom ga trenutku potjerao prema Foresteru. Revolver mu se naao u ruci u asu kada je zagrmila Foresterova puka. Osjetio je kako je metak prozujao pokraj njegove glave. Forester nije dospio jo jednom povui obara. Keeganov se konj snano sudario s njegovim pa je jaha s Bella gotovo izletio iz sedla. Keegan ga je najprije udario revolverom, a zatim se bacio na njega i sruio ga u prainu. Stu Graham je povikao: Odmakni se od njega, Lyle, da mogu pucati! Forester i Keegan su se valjali u praini i tukli. Iako je Keegan zadobio nekoliko snanih udaraca, uspio je izvui protivnikov revolver iz korica i smiriti ga dobro odmjerenim udarcem po glavi. Kleknuo je jednim koljenom i okrenuo se da vidi to radi Graham. Ovaj je bio upravo usmjerio revolver prema njemu i spremao se povui obara, kada ga je zaustavio jedan prodoran glas. Dosta je! Zvuk tog glasa djelovao je na Keegana kao da ga je netko iznenada polio hladnom vodom. Nije se okrenuo, ali znao je da se pojavila Mary Lake i da je ona prekinula borbu. Priekao je da Graham spusti revolver, a onda se okrenuo prema njoj. Stigla si na vrijeme. Gledali su se. Ako je Keegan bio potresen tim iznenadnim susretom, onda je sasvim sigurno bila potresena i Mary. Lagano crvenilo pojavilo se na njenim obrazima. inilo mu se da je u njenim oima zapazio izraz bola i jo neega to u tom trenutku nije mogao protumaiti. Sve je to trajalo sasvim kratko. Nestalo je iznenada kao to se i pojavilo. Mary prva progovori: Bob, to sve ovo znai?

 Zar zaista ne zna? Njegovo protupitanje samo ju je naljutilo. Crvena usta o kojima je sanjao u toku mnogih veeri uz logorsku vatru, stegnula su se, otkrivi bjelinu zubi. Htjela bih uti od tebe, Bob. Gledao ju je i inilo mu se da je ljepa nego ikada. Njene pune usne, pepeljasto plava kosa, zelenkaste oi i tijelo utegnuto u jahau odjeu koja nije ipak mogla sakriti savrene oblike njene figure. Odgovorio je naglaavajui rije po rije: Bill Grange, tvoj suprug, naredio je da napustim svoj ran do sutra uveer. Od iznenaenja se ukoila. Ne to ne moe biti istina. Dok su razgovarali, Forester se osvijestio. Polako se poeo pridizati iz praine, opipavajui rukom mjesto gdje ga je pogodio Keegan. A tada se uz divlji krik bacio prema svom revolveru koji je leao nekoliko koraka dalje. No, zaustavio ga je hladni Keeganov glas: ' Nemoj ni pokuati upotrijebiti taj kolt! S rukom na drku revolvera, Forester je stao. Pogledao je s mrnjom prema Keeganu, procjenjujui ima li ipak kakvih izgleda protiv njega. Mary je rekla: Ostavi revolver, Lyle. Jo nije mogla vjerovati u to to joj je Keegan rekao. Zato se sada obratila jahau s Bella: Reci mi, Lyle, to se zapravo ovdje dogaa? Lyle je najprije paljivo otresao prainu s odjee, podigao eir i stavio ga na glavu i tek tada se okrenuo prema Mary: Ako elite bilo kakve obavijesti, pitajte Billa. Njegova je drskost oito razbjesnila Mary. Ne izmotavaj se, Lyle. elim uti odgovor od tebe. Opet je potrajalo nekoliko sekunda dok je Forester odgovorio usiljenom ljubaznou koja je bila ravna prijanjoj drskosti: Gospoo Grange, drim se uputa. Jedna je od njih da ne razgovaram o Grangeovim poslovima, ak ni s vama. Keegan se vie nije mogao uzdrati pa se bacio prema Foresteru i rekao. Prijatelju, vrijeme je da te netko naui pravilima pristojna vladanja! Iako ga je Forester doekao pripremljen, Keegan ga je uspio s nekoliko udaraca opet sruiti na zemlju. Nije se time zadovoljio pa je povikao: Dii se! U tom se trenutku umijeala Mary: Dosta je, Bob! Pusti ga na miru. Forester se polako digao. Pogled mu je bio zamagljen od boli, ali i kroz tu maglicu Keegan je mogao nazrijeti izraz duboke mrnje. Mary je nastavila: Moda sam ipak saznala i vie no to misli, Lyle. I bez obzira na to to se dri uputa, Bob e sada odjahati sa mnom na Bell. Hoe li moda i mene zaustaviti? Radite, to hoete -promrmljao je Forester.

Poao je do konja, popeo se u sedlo i odjahao sa Stuom Grahamom. Keegan je priekao da odmaknu, a onda je upitao Mary: Zar taj tip uvijek ovako razgovara s tobom? Nije to vano. Znam se brinuti o sebi. Uostalom, to se mene zapravo i ne tie, jer sada pripada Billy Grangeu. Govorei to, Keegan je jo jae osjeao bol zbog gubitka te djevojke. Bilo je teko biti blizu nje, a znati da ona nije njegova. Otiao je do konja i popeo se u sedlo. Kada su laganim korakom jahali prema Bellu, nije mogao a da ne ree: Pretpostavljam da bih ti trebao i estitati. Odgovorila mu je i ne pogledavi ga, ali mu se uinilo da je u njenu glasu naslutio napetost. To ti sam mora procijeniti, Bob. Gledao je njen profil obasjan suncem i morao se svim snagama suzdravati da je ne povue iz sedla u naruje. Bila je divna. Htio bih te samo neto pitati, Mary. Prolo je nekoliko sekunda prije nego to se okrenula prema njemu. inilo se kao da ju je obuzeo udan osjeaj koji joj jedva doputa da govori. Njen se glas pretvarao u apat koji se gubio u odjeku kopita njihovih konja. U redu, pitaj! Zato si se udala za njega? Oi su joj se zamaglile a usne podrhtavale. Mislio je da e zaplakati. Ali tada se sabrala. Odgovorila je pomalo ljutitim glasom: to misli zato se ene udaju? Postoji za to mnogo razloga. Tako je, a ni jedan od njih se tebe ne tie. Keegan se pokorio njenu prkosu i ponosu. Oprosti, zaletio sam se. Rekao je to uljudno i mirno, ali vatra je i dalje gorila u njemu. Vatra koju je zapalila ta djevojka. elio ju je oduvijek. Njegova je avantura s Monom Freeman bila kratka, a osim toga za Monu nikada nije osjeao isto to i za Mary. Mary je volio i nee je moi zaboraviti. Jahali su utke iduih pola sata. Napokon je Keegan prekinuo tiinu. Napravio sam samo jednu pogreku, Mary. Koju? Mislio sam da e me ekati. To nisi trebao rei. Mislio sam da zna to osjeam za tebe. Govorio je polako i odmjereno, vaui svaku rije. Potrajalo je nekoliko minuta dok je Mary odgovorila: Svaka ena sanjari. No obino doe vrijeme kada shvati da snovi nisu dovoljni za ivot. Zaustavila je konja i pogledala ga. Njena klasina ljepota, pokreti, ponosno uzdignuta glava s lepravom plavom kosom, sve je to ponovo djelovalo na

Keegana kao udarac akom u lice. Razmiljao je o plamenu ljubavi to je nekada gorio izmeu njih. Sada se taj plamen ugasio. Napokon je Mary progovorila: Bob, bilo nam je lijepo. Vjeruj mi, neu to vrijeme tako brzo zaboraviti. Sada je za nas prekasno. Kimnuo je glavom u znak slaganja, ali je dodao: Nikad se neu prestati uditi. uditi? Zbog ega? proaptala je. Pustimo to, Mary. I sama si rekla da je sada kasno. Nije htio rei da ne shvaa zato se udala za Grangea i da se stalno pitao kakav bi bio njezin odgovor da ju je on zaprosio prije odlaska u Teksas. Dugo je ekao da je zaprosi i bio je siguran da je to ona znala. No u vrijeme kada je Lake bio gospodar Bella, inilo mu se da on, kao obian jaha na ranu, to ne moe uiniti. A kada je Bell preao u Grangeovo vlasnitvo, Keegan je bio prisiljen zapoeti kao samostalni raner. ivot je za njega tada bio teak i ispunjen svakodnevnim problemima. Njoj u to vrijeme nije imao to ponuditi i zato je nije zaprosio. Moda ju je zbog toga i izgubio.

III Kada su ujahali u prostrano dvorite Bella, Grange ih je ve oekivao na verandi glavne zgrade. Uz njega su stajali Rollins i Forester. Forester je pourio da stigne na ran prije njih, kako bi obavijestio gospodara o svemu to se dogodilo. U nainu kojim je Grange pozdravio svoju enu, nije bilo odvie ljubaznosti. Mary, nije tvoj posao da dovodi Keegana ovamo. Mislila sam da e to biti najbolje za sve nas. Misliti, to je moj posao i u to se ne mijeaj! Govorei, Grange se malo odmakao od svojih jahaa. Bio je snano graen, irokih ramena, uska struka i dugih nogu. Kosa mu je bila gusta i crna a sivkasto plave oi usaene duboko ispod upavih obrva. Iz njegova dranja vidjelo se da je nauen zapovijedati. Bio je oito nezadovoljan postupkom svoje ene, ali joj je ipak kavalirski pomogao da sie s konja. Zahvalila je kratkim pokretom glave, bez osmijeha. Okrenula se prema Keeganu i rekla: Sjai, Bobe! Grangeovi od sunca i vjetra preplanuli obrazi kao da su jo malo vie pocrvenili. Nije potrebno. Keegan nee ostati. Mary se odluno okrenula prema suprugu. Ja sam dovela Boba ovamo. Kao moj mu u najmanju si mu ruku duan pruiti gostoljubivost. Nisam ja njemu nita duan odbrusio je Grange. Vladao se kao podivljali bik. Osjeao se izazvanim, i to upravo u trenutku kad je poeo provoditi prve poteze koji su trebali uvrstiti i svima pokazati njegovu vlast. Osjeaj vlasti i moi mu je godio. I Keegan je bio ponosan. Osjeao je Grangeovu elju za vlau, a njegova vlastita upornost i tvrdoglavost nisu mu doputali da samo tako otrpi uvredu. Ono to elim rei mogu i iz sedla. Prolo je vrijeme za razgovore. Rollins ti je rekao kakvi su moji planovi. Da, rekao mi je. A je li tebi prenio moj odgovor? Grange se grubo nasmijao. Nemoj pokuati blefirati, prijatelju! Prekinite, obojica! Mary im je upala u rije, uzbuena i ljutita. Iako ju je Grange htio zaustaviti, nastavila je: Bili, je li istina da si Bobu naredio da napusti svoj ran? Vlasnik Bella je bio bijesan. Zaustio je da grubo odgovori svojoj eni, no u posljednjem se trenutku svladao i prividno mirno rekao:

 Mary, molim te uini mi uslugu. Ui u kuu i ostavi nas. To se tebe nita ne tie A ja mislim da me se tie. Bob je svoju zemlju kupio od mog oca. Ti nema nikakva prava... Nemoj me uiti koja su moja prava. Idi u kuu i ne mijeaj se u sve ovo. Nemoj misliti da tako moe sa mnom razgovarati. Mogu razgovarati onako kako ja elim. Laganim udarcem mamuze, Keegan je pritjerao svoga konja nekoliko koraka prema Grangeu. Glas mu je bio napet i tih: Ja bih na tvom mjestu malo razmislio o tome kako razgovara s Mary. Kao udarac maljem pogodio ga je Grangeov odgovor. Da moda ne misli kako ima neko pravo na Mary? Ne, to ne mislim. Onda zavei, prije nego to te oborim s konja! Keegan je odjednom osjetio neko udno zadovoljstvo. U oima su mu zatitrale svijetle tokice. U tom trenutku svaa i borba bili su za njega dobrodoli. Samo naprijed, Bili, sam si to traio! Grange je zakoraio naprijed, a Keegan se uspravio u sedlu, spreman da sie. No Mary se isprijeila pred Grangeom. Ti si lud, Bili. Objesila se o njegovu lijevu ruku i pokuala ga zaustaviti. Odgurnuo ju je grubim pokretom. Pri tome je na as zastao. Okrenuo se i vidio Mary kako prinosi ruku ustima da dodirom ublai bol udarca koji ju je odgurnuo. U tom je trenutku shvatio kakav je u oima i svoje ene i Keegana, ali i ljudi s rana koji su ga promatrali. Svi su oni u njemu vidjeli ovjeka toliko opsjednuta vlau, da vie nije mogao kontrolirati svoje vladanje. S velikim naporom se svladao, potisnuo svoj ponos, zaboravio Keegana i obratio se eni. ao mi je, Mary. Uzrujao sam se. Ali, ti se ne bi smjela mijeati... Nije zavrio reenicu, kada se ona naglo okrenula i pola stepenicama u kuu. Keegan je cijeli taj prizor paljivo promatrao. Ako je postojalo neto to nije mogao podnijeti, onda je to bilo da netko zlostavlja Mary. Osjeao je da je mogao ubiti Grangea u onom trenutku kada ju je udario. Zaboravio je na svaki oprez. Grange, nemoj to vie nikad uraditi, inae u te ubiti. Visoki ovjek naglo se okrenuo, stisnutih pesnica i crvena lica. Nestani odavde, Keegane. Nema ni najmanje anse. Dovoljan je jedan moj znak i vie te nee biti. Dok je govorio, Rollins i Forester sputali su polako ruke prema revolverima. Samo naprijed. Grange. Daj znak! Keeganove su usnice podrhtavale. Nije se bojao. Ruka mu je bila sasvim blizu revolvera. Vidio je mrnju na licima svojih protivnika, ali je usprkos tome

ostao odluan. U iznenadnoj tiini inilo se kao da iskre nasilja titraju u vruem zraku, kao da opasne munje sijevaju izmeu ljudi koji su stajali suelice. Grange je stajao i ekao. Suoen s Keeganovom neoekivanom odlunou koja je graniila s bezumljem, potisnuo je svoj bijes. Okreni se i odjai odavde! Neu prije nego te upozorim. Znam to e mi rei. Nee potovati rok to ti ga je dao Rollins. I to, i jo tota drugo. Od sada ni jedan tvoj ovjek ne smije kroiti na moju zemlju. Ba me briga. Za dva dana preko tvoje zemlje protjerat u svoje stado. I nahranit u ga pri tome tvojom travom. Morat e se pobrinuti za nove kauboje, ako to pokua uiniti. Zar misli da me moe zaustaviti? Da, upravo to mislim. Pa ak ako pri tome budem morao ubiti i nekoliko ljudi. Keegan nije ekao da vlasnik Bella razmisli o njegovoj prijetnji, nego je pritegao uzde, okrenuo konja i potjerao ga galopom prema gradu. Uavi u veliku kuu, jo sav treperei od bijesa Grange nije primijetio Mary. Pozvao ju je nekoliko puta. ali odgovora nije bilo. Zastao je na trenutak u sredini sobe i zauo njene korake u prostoriji na prvom katu. Poao je prema stepenicama, no vratio se najprije do ormara s piima. Iz poluprazne boce natoio je punu au viskija, ispio je jednim dugim gutljajem, a zatim krenuo na prvi kat. Naao je Mary u spavaoj sobi. Kada je uao sjedila je pored prozora i gledala u dvorite. Okrenula se, pogledala ga i da Grange nije bio obuzet bijesom, bio bi primijetio da je njeno lice postalo lice stranca. Ovako, nije zamijetio tu promjenu, ve je preao u napad. Mary, mislim da je sada vrijeme da ti i ja malo porazgovaramo. Slaem se odgovorila je. Poao je prema njoj, ali ga je zaustavila odlunim pokretom ruke. Ostani tamo gdje jesi. Sluala sam ja ovih proteklih tjedana u gradu svakakve prie o Bellu. Samo do danas im nisam ba poklanjala previe panje. O emu govori? O tome kako se pria da eli progutati zemlju malih ranera, da ih ti eli izbaciti s njihove zemlje. Mislila sam da su to sve samo naklapanja i ogovaranja, sve dok danas nisam ula da si naredio Bobu Keeganu da napusti svoj ran. On nema na njega nikakvo pravo. Odakle zna? Znam da e mi rei kako je tvoj otac dao navodno tu zemlju Keeganu, ali ta zemlja pripadala je vladi, a ne njemu. A kako to da ti onda ima pravo na nju? Na temelju tzv. prava prve ispae!

Mary je osjeala kako duboko ogorenje potiskuje u njoj sve ono to je nekada osjeala prema ovom ovjeku. Pokuala je ipak jo jednom. Pa ti zapravo i ne treba tu zemlju. Bell je najvei ran u Bentonu. I postat e jo vei odreito e Grange. To mi se ne svia. Ba me briga svia li se to tebi ili ne. A to se Keegana tie, dri se podalje od njega. Znam sve o tebi i njemu. Nikada nije nita bilo izmeu nas zaustila je. Usnice su mu se razvukle u neugodan osmijeh. Mary se inilo da je poeo uivati u razgovoru. Znam da nije nita bilo i bolje bi bilo da i ne bude. Odlunim koracima Grange joj je priao. Obuhvatio ju je objema rukama u vrsti zagrljaj. Pokuala se oprijeti. No to je samo pojaalo njegov stisak. Privukao ju je sasvim blizu, sagnuo glavu i svojim usnama potraio njene. Sekundu ili dvije pokuavala se jo oduprijeti poljupcu, a zatim se posve opustila, bez otpora, ali i bez odgovora. Ostala je tako, dok nije podigao glavu. Nemoj zaboraviti da smo vjenani rekao je. Nisam zaboravila i mislim da sam pogrijeila. . Grange se ukoio. Toplina njena tijela u zagrljaju pobudila je u njemu elju. Ali su njene rijei djelovale kao hladan tu. Odvratio je otro: Zna kako kae ona stara poslovica: sama si napravila svoj krevet. Znam, ali ne svia mi se vie leati u njemu. Prije nekoliko mjeseci bila si jo sretna to se moe nazivati gospoom Grange s rana Bell. To je bilo prije nego to sam znala ono to sada znam. to je razgovor tekao dalje to je Grange vie osjeao kako je poljuljan njegov poloaj gospodara. Netko se usudio oprijeti njegovoj vlasti. I to njegova ena! Ako ti se ne svia ovdje, moe se vratiti u grad. Razmiljala sam ve o tome. Onda idi! Idi odmah! U redu Bili. Spremit u svoje kovege. Zaobila ga je i izila iz sobe. Bila je upravo na polovici stepenica, kada ju je zaustavio njegov glas. Ako ode, nemoj se vie vraati. To i ne kanim odvratila je, udei se to u tom trenutku osjea olakanje.

IV Benton je leao na izgled tih i miran u vruem zraku, kao ovjek koji se ispruio na zemlju da se odmori. Ta usporedba i nije bila tako neobina, ako je ovjek pogledao na grad s neke uzvisine. Glavna ulica u kojoj se smjestilo sve to je u gradu bilo vano, ili se smatralo vanim, izgledalo je kao dugo tijelo od kojeg su se ravale krae i ue pokrajnje ulice ruke i noge. Keegan je projahao kroz glavnu ulicu pored nekoliko saluna, kovanice i trgovine mjeovitom robom. Dobro je poznavao to mjesto i vie zapravo i nije zamjeivao trone zgrade olinjalih i na brzinu sklepanih fasada. Jedina je solidno sagraena bila jednokatnica u kojoj je smjetena banka. Na kraju ulice Keegan je zaustavio konja pred nekom dvokatnicom, sjahao i uputio se prema vratima, iznad kojih je bila tabla s natpisom: Jock Loring, odvjetnik. Vrata su bila otvorena i Keegan je bez kucanja uao u kancelariju. Mladoliki mravi ovjek koji je za pisaim stolom prelistavao neke papire, podigao je pogled, nasmijeio se i ustao. Zdravo, Bobe. Kako si? Rukovali su se. Njih dvojica bili su prijatelji jo otkako je odvjetnik postavio svoju plou u Bentonu. Keegan mu je pomogao da preuzme voenje svih pravnih poslova za Bell. Naravno, kada je Grange preuzeo ran, to se izmijenilo. Novi je vlasnik prenio poslove nekom odvjetniku u okrunom sjeditu, gradu Sagebrushu. No, Loringa to nije smetalo. Bio je nauen da se zadovolji s malim, a osim toga Keeganovim posredstvom dobio je poslove od veine malih farmera u okolici. Nije se mogao potuiti ni na sugraane, od kojih su mnogi traili njegove strune savjete. Trebam pomo ree Keegan. Ako ti ja mogu pomoi, uinit u to rado. Keegan je ukratko ispriao odvjetniku tekoe s novim vlasnikom Bella. Ima li kupoprodajni ugovor? Nemam priznao je Keegan. Objasnio je kako je Fred Lake smatrao da se nije potrebno baviti takvim sitnicama. Zemlja je bila njegova i on mu je jednostavno poklonio. Upitao je odvjetnika je li tona Grangeova tvrdnja da je ta zemlja zapravo vladino vlasnitvo. Vjerojatno Grange ima pravo. I to je upravo zakonska smicalica kojom te on eli uloviti. Iako je s druge strane istina da veina ranera na Zapadu nema uredne dokumente to se tie vlasnitva zemlje, ve se njome koriste na temelju tzv. prava prve upotrebe. To vrijedi i za Bell i za mnoge druge raneve. Misli li time rei da se moram odrei svoje zemlje? Ne mislim. Kada bi imao dovoljno ljudi, rekao bih ti da s Grangeom razgovara njegovim jezikom revolverima. Boriti se sam, bilo bi to pravo samoubojstvo. Jedino to ti preostaje to je da odjae u Sagebrush i da u vladinu uredu podnese zahtjev na propisani minimum zemlje. Ako zahtjev ne povue u roku od godine dana i ako na zemlji bude radio, postat e i zakonski tvoja.

 Zakonom propisani minimum zemlje vraki je mala povrina za uzgajanje mog stada. Tono. Ali Pete Scribner radi za tebe. Neka i on podnese zahtjev, a potkraj godine ga prenese na tebe. A to se tie ostatka koji ti je potreban, morat e riskirati i drati ga, pozivajui se na pravo onoga koji se zemljom koristi. U Keeganovim se oima pojavio izraz zabrinutosti. Odvjetnik ga je upravo podsjetio na jo jedan problem i to onaj to ga je tek trebalo rijeiti. Spomenuo si Scribnera, Da ga nisi sluajno vidio u proteklih tjedan dana? Ne, nisam. Ali zar te on nije ekao na ranu kada si se vratio. Nije! Posljednji put vidio sam Scribnera prije desetak dana u salunu. Moda je... Odvjetnik je zastao u pola reenice. Zauo je neki sumnjivi zvuk pred vratima i uznemiren ustao od stola. I Keeganu se uinilo da je napolju neto uo. Naglo je ustao, poao prema vratima i otvorio ih. Sada je jasno uo zvuk koraka koji su se brzo udaljavali. Pojurio je stepenicama iz kue i uspio u trenutku vidjeti kako neki ovjek irokih ramena zamie iza ugla. Keegan je potrao za njim, ali kada je obiao kuu vidio je samo praznu ulicu i nekoliko konja koji su lijeno stajali pred oblinjom trgovinom. Neznanac koji se prikrao vratima kancelarije, nestao je u nekoj od pobonih uliica. Dok je Keegan razmiljao, zauo se topot konjskih kopita Netko je galopom jahao iz grada. Polako se okrenuo prema Loringu koji je u meuvremenu takoer iziao iz zgrade. Odvjetnik je upitao: Jesi li vidio tko je to bio? Nisam, ali pretpostavljam. Netko s Bella? Siguran sam u to. Ako je tako, onda nemoj gubiti vrijeme. Smjesta mora odjuriti u Sagebrush i podnijeti zahtjev za zemlju. Ako uspije pretei Grangera, sve to on poslije toga bude poduzimao da te izbaci s tvog rana, bit e u suprotnosti sa zakonom. Keegan se sloio s njime. Ipak ga je i dalje muila Scribnerova sudbina. Nije prihvatio odvjetnikovu primjedbu da je njegova pomonika moda u brdima zbacio konj i da sada negdje lei sa slomljenom nogom. Nema konja koji bi mogao zbaciti Petea. Zaista bih elio znati to mu se dogodilo. Sluaj, a kako bi bilo da ja nekoliko dana pripazim na tvoj ran, dok bude u Sagebrushu? Nikako, Jock. I ovako si ve uinio dosta za mene. Ali zaista bih mogao doi. Nemam ovih dana ba previe posla. A mogao bih usput potraiti i Scribnera. Nikako, naletio bi na Grangeove revolverae.

Odvjetnikovo ozbiljno lice odavalo je odlunost. Laganim pokretom ruke preao je preko opasaa s revolverom. Ovo nije samo ukras. Posluit e ako zatreba. Hvala, Jock. Rei u ti na vrijeme. Odvezao je konja, uzjahao i potjerao ga galopom. Iziao je ubrzo iz grada i nekoliko kilometara jahao prema sjeveru, a onda skrenuo preacem da to bre stigne do rana. Kada je stigao na ran, sunce se ve priklanjalo zapadu, a vrhunci ne tako dalekih planina bacali su duge sjene na zelenu ravnicu. Sjahao je pred kolibom, uao i najprije iz ormara izvadio kutiju s mecima koje je paljivo uloio u opasa. Zatim je uzeo paketi kave, ovei komad slanine i jo nekoliko sitnica i sve to stavio u torbu za sedlo. S vjealice je skinuo uturu i iziao iz kue da je napuni. Upravo se vraao u kolibu, kada su se na hrptu oblinjeg breuljka pojavila tri jahaa. Prepoznao je Monu Freeman a uskoro i njene pratioce. Bili su to Ace Hewlett i Bud Zont, takoer mali raneri iz okolice. Pretpostavljam da si promijenio miljenje o noanjem sastanku? Mona je opet s njim govorila prijateljski i napetost u kojoj su se ne tako davno bili rastali, kao da je zaboravljena. Nisam. A kamo se onda sprema? U Sagebrush. to e tamo? upitao je Hewlett. Imam posla. Keegan je odgovorio tonom iz kojega se jasno razabiralo kako se njegovi poslovi nikoga ne tiu. No Hewlett se nije dao smesti, a potraio je pomo i od svog druga. Bez obzira o emu je rije, nema nita vanijega od noanjeg sastanka na kojemu emo raspravljati kako da se odupremo Grangeu, zar ne Bud? Ima potpuno pravo. Keegan meutim nije imao nikakve namjere da dopusti drugima da ocjenjuju o njegovim postupcima. Njegove su rijei to potvrdile Pustite radije da ja o tome prosudim. Povukao je uzde konja i poveo ga prema izlazu iz dvorita. No Mona mu je preprijeila put. Bobe, molim te. Uini barem meni uslugu. I to bi to trebalo biti? Nestrpljenje je dalo Keeganovu glasu otar prizvuk. Vidjelo se da nije spreman dugo raspravljati. Doi na sastanak i ostani bar nekoliko minuta. Toliko ipak duguje i sebi i nama. Ta svi smo mi susjedi i u istom smo poloaju. Barem sasluaj o emu emo raspravljati? Prokletstvo, Mona, nemoj ga moljakati. Pusti neka sam iskopa svoj grob i padne u njega.

Keegan je na Hewlettove rijei reagirao samo brzim pogledom u kojem se naas upalila a odmah zatim ugasila iskra gnjeva. Onda je slegnuo ramenima. U redu, poi u s vama. Jahali su prema sjeverozapadu. Keegan i djevojka bili su na elu, a Zont i Hewlett nekoliko koraka iza njih. Povremeno je Keegan uo njihove priguene glasove i pretpostavljao da razgovaraju o njemu. Znao je unaprijed kako e biti na sastanku. Njegova odluka da se bori protiv Grangea sam, na svoj nain, izazvat e isto onakvu uljivu reakciju, kakvu je ve bila izazvala kod Freemana. Ipak, to nije ni najmanje utjecalo na njega. U dvoritu Freemanova rana ve su stajala etiri osedlana konja. Kada su ujahali zaustavio ih je otar poziv. Stoj! Tko ide? Mona Freeeman i jo trojica Keegan, Hewlett i Zont Znai, sada smo svi ovdje. Glas je sada bio blie i kada je u tami odjednom bljesnulo svjetlo iz svjetiljke to je drao u ruci ovjek koji ih je zaustavio Keegan je prepoznao Fena Gavina, jednog od jahaa s Freemanova rana. Pogledao ga je i rekao: Mislio sam da ti nee doi. Predomislio sam se odvratio je Keegan kratko. Gavin je poveo njihove konje, a oni su se uputili prema glavnoj zgradi. Vidjelo se da u velikoj sobi gore svjetla, a zastori su bili navueni. U trenutku kada su stigli do vrata, ona su se otvorila i u odsjaju svjetla iz sobe u njihovu se okviru otro ocrtavala Freemanova figura. Brzo ih je pogledao i rekao: Uite, nemojte se ovdje zadravati. Tko zna tko se sve noas skita okolicom. Uli su u sobu u kojoj su ve sjedila etiri mukarca. Prostorija je bila puna dima od njihovih cigareta. Doimali su se potiteno a na licima im se vidjelo kako je teko ivjeti na Zapadu. Iza njih je bila loa godina, a ili su u susret godini koja takoer nije obeavala nita dobra. Osim toga, prijetila je opasnost da ih Grange potjera s njihove zemlje. Na stolu u sredini sobe stajala je naeta boca viskija i nekoliko aa. Freeman je poao prema stolu i preko ramena dobacio svojoj sestri: Mona, molim te donesi jo etiri ae. Kada se Mona vratila sa aama i stavila ih na stol, pokazao joj je laganim pokretom ruke da ih ostavi same. Natoio je viski, podigao au i nazdravio: Za nae planove. Ispraznio je jednim gutljajem pola ae, odloio je na stol i nastavio: Drago mi je da smo se veeras svi okupili ovdje. Vano je da se drimo zajedno, ako elimo i dalje biti raneri u Bentonu. Dvojici od nas Grange je ponudio da otkupi zemlju, ali po smijeno niskoj cijeni. Odbili smo i odmah smo se suoili s nevoljama. Hewlett ga je prekinuo i rekao:

 Zaboravlja da smo i mi ostali doivjeli nevolje. Meni su ubili pet grla stoke, a Forbesu su zatrpali jedan od izvora, pri emu nam Grange nije ak ni ponudio odtetu. Jeste li sigurni da je Bili odgovoran za to? upitao je Keegan. A tko bi drugi mogao biti? otro je odgovorio protupitanjem Freeman, nastavljajui: I tebi je danas Grange zaprijetio i naredio da do sutra uveer napusti ran. O emu je rije? upitao je Jesse Wallop. Grange je poslao Rollinsa na Keeganov ran i dao mu rok do sutra naveer da napusti zemlju. Wallop je skoio na noge a obrazi su mu pocrvenjeli. To je tiranija. Grange postaje sve bezobrazniji. Sada je sasvim jasno pokazao to namjerava. I zato moramo brzo djelovati dodao je Freeman. Moramo se ujediniti i nadzirati okolicu. To neemo moi hitro odgovori Keegan. A zato ne? Jednostavno zato to nemamo dovoljno ljudi. Ti jedini od nas ima tri jahaa. Mi ostali imamo dvojicu ili samo jednoga. S tako malo ljudi ne moemo uspjeno kontrolirati ovo podruje. Ima i drugih mogunosti. Moemo ometati Grangeovo stado i njegove jahae. Ako ih dovedemo u poloaj da se brane, bit e time toliko zaokupljeni pa nee imati vremena za nas. I to bi bio velik pothvat. Osim toga, ako dira Grangeovo stado, kri zakon. Taj prigovor nije Freemana ni najmanje pokolebao. Prezrivo je dobacio: Nema ovdje zakona. Zakon je osamdeset kilometara odavde u Sagebrushu. Hewlett mu se odmah pridruio, zlobno se obraajui Keeganu: Moemo mi biti zakon. Ili moda ima neto protiv toga? Imam. Bolje bi bilo da svi vi pokuate ono isto to u i ja uiniti. Treba otii u vladin ured u Sagebrushu i podnijeti zahtjev za zakonski minimum zemlje. Svaki od vas koji ima jednog ili dva jahaa na ranu moe i njih nagovoriti da podnesu takve zahtjeve, kada proe godina dana, i uz dokaz da ste radili na zemlji, ona je zakonski vaa i nitko vam je vie ne moe oduzeti. Nitko osim protuhe Granga dobacio je jetko Hewlett i produio: Grange ne potuje ni jedan zakon osim svoj. A njegov je zakon revolver. Ace ima pravo. Samo gubi vrijeme dodao je Freeman. Moram pokuati. Ako Grange usprkos tome pokua oduzeti moju zemlju, onda e on biti taj koji e prijei granicu doputenoga.

Hawlettu se takav tok razgovora sve manje sviao. Vjerojatno je pio ve i prije sastanka, a otkako su uli u kuu na Freemanovu ranu, popio je dvije pune ae viskija. Alkohol je samo pojaao njegovo neraspoloenje prema Keeganu i njegovim namjerama. Briga Grangea tko e prvi uiniti neto nedoputeno. No sve mi se ini da ti ne eli biti uz nas. Ako ete napadati Grangeovo stado, ili initi bilo to drugo to je protuzakonito, sasvim sigurno vam se neu pridruiti. Atmosfera u zadimljenoj sobi postala je najednom napeta. U tiini je Hewlett naglo napravio dva koraka naprijed i zgrabio Keegana za koulju. Progovorio je glasom promuklim od ljutnje: Zapamti, prijatelju. Onaj tko sada nije s nama, taj je protiv nas. Keegana oito nije bilo lako dojmiti takvim prijatnjama. Iako je vidio nijemi izazov u ovjekovim oima, odlunim pokretom odgurnuo ga je od sebe. Hewlett je zateturao natrake, spotaknuo se o Zonta i obojica su pala na pod. Zont se pridigao psujui i inilo se kao da se i on eli umijeati u svau. No u Hewlettu je bilo taman dovoljno alkohola, koliko je potrebno da ovjek precijeni svoje snage i zaboravi na oprez. Ne mijeaj se. Sam u ga srediti! S tim povikom bacio se sagnut na Keegana. Udario ga je glavom u eludac, presjekavi mu dah i obuhvativi ga rukama oko koljena, pa je Keegan izgubio ravnoteu. I napada i napadnuti bili su na podu. S nekoliko pokreta Keegan se oslobodio, ali je njegov protivnik bio uporan. Jo jednom se bacio na njega, i jo jednom ga je sruio. Valjali su se na podu izmjenjujui udarce. Zatim je Keegan opet stao na noge. Hewlett je ponovo krenuo u napad. Njegov je prvi udarac potpuno promaio, a drugi je samo okrznuo Keeganovo rame. A onda je doao red na Keegana. Ljevicom je udario protivnika u eludac, a istodobno je njegova desnica nala Hewlettovu bradu. U istom je trenutku volja i sposobnost za borbu napustila silovitog Hewletta. Koljena su mu popustila i opruio se koliko je dug i irok na podu. Keegan ga je prekoraio, okrenuo se i pogledao ostale koji su dotle utke pratili obraun. Nadam se da ete se svi sloiti da je Hewlett sam traio ono to je dobio. Jesse Wallop je odgovorio: ini mi se da si ti taj koji trai nevolju. Ne govori naim jezikom. Posluaj moj savjet i nestani odavde dok jo moe. Podrao ga je Zont, lica crvena od bijesa. Da bi potkrijepio svoje rijei, nespretnim je pokretom izvukao revolver. Da, nestani dok jo moe stajati na nogama. Keegan je stajao sasvim mirno. Osjeao je neprijateljstvo ostalih i inilo mu se kao da ga od njih dijeli neki vrsti zid. Nije ni pokuao povui revolver. Ali oni koji su mu prijetili, vidjeli su da ga nisu uspjeli uplaiti. Bio je vrst i odluan,

iako je znao da e od tog trenutka biti sam i bez prijatelja. Tu je njegovu spoznaju potvrdio i Freeman. Odlazi odavde! Ja u dotle zadrati druge. Otii u, ali ne mora nikoga zadravati. Ako se bilo tko od vas jo eli boriti, bit e mi drago da ga usluim, kao to sam i Hewletta. Ne budi budala, Bob, odlazi! Zont je poao prema Keeganu kao da se eli odazvati njegovu pozivu na borbu. Prokletstvo, Keegane. Ovo je ve previe. to misli tko si? Trebalo bi te zaista nauiti pameti. Freeman je oito smatrao da je jedna tunjava za tu veer bila dovoljna. Zaustavio je Zonta i rekao Keeganu: Zna gdje su vrata. I tako je Keegan ostao sam. Susjedi s kojima dodue nije bio ba prijatelj, ali s kojima su ga do tada povezivali zajedniki interesi, postali su mu neprijatelji. Ba kao i vlasnik Bella. utke je iziao u no.

V Odjahavi s Freemanova rana, Keegan se zaputio prema sjeveru. Jahao je tri sata uz male stanke svakog sata, tek toliko da konj malo predahne. Zaustavio se napokon u nekom gustom umarku i tu je zanoio. Probudio se u zoru. Zapalio je malu vatru, isprio na njoj malo slanine i napunio uturu vodom iz oblinjeg potoka. Onda je krenuo dalje. urilo mu se. Keegana je, naime, jo muilo pitanje tko je bio neznanac koji je prislukivao njegov razgovor s odvjetnikom Loringom. Ako je to bio netko od Grangeovih ljudi, mogao je bez sumnje oekivati neprilike. Postojale su zapravo samo dvije mogunosti. Ili e mu Grange namjestiti zasjedu i pokuati ga ubiti, ili e nastojati prije njega stii u vladin ured gdje se podnosi zahtjev za dodjelu zemlje. Ni jedna se mogunost Keeganu nije odvie sviala. Zato je vrlo paljivo promatrao kraj kojim je jahao. Putem je susreo samo dva jahaa s jednog od oblinjih velikih posjeda i nitko ga nije pokuao sprijeiti da stigne do Sagebrusha. Okruno je sjedite izgledalo kao i svaki drugi gradi toga kraja. Jedina je razlika moda bila u tome to se Sagebrush prostirao na malo veoj povrini, i to je imao vie saluna. Proao je tri raskra dok je stigao do zgrade u kojoj su bili smjeteni vladini uredi. Upravo je htio sjahati, kada je njegovu panju privukao ovei komad papira pribijen na vratima zgrade, nagnuo se u sedlu i proitao: Danas ne radimo! Bio je razoaran, ali se morao pomiriti s time da e priekati do sutra. Potjerao je konja laganim korakom prema salunu. Na ulicama je bilo mnogo ljudi. Neki su se besposleno vrzmali, drugi su obavljali dnevne poslove. Pred salunom bilo je privezano desetak konja. Uz sama vrata, prividno nemarno naslonjen, stajao je neki ovjek. Obod sombrera navukao je duboko na oi, tako da mu se lice jedva vidjelo. Keegan ga je nekoliko trenutaka paljivo promatrao. Neznancu se to oito nije svidjelo, jer se naglo okrenuo i nestao u salunu. Taj naoko bezrazloni odlazak uznemirio je Keegana. Sjahao je, oprezno se ogledao i privezao svog konja uz konje ostalih gostiju saluna. Dok je to radio, preletio je pogledom njihova sedla. Kod petog po redu srce mu je bre zakucalo. Na sedlu je bio znak Bella. Polako je uao u salun. Odmjerio je pogledom ljude koji su sjedili za stolovima ili pili uz ank. No odmah je shvatio da mu to nee mnogo pomoi. Lice ovjeka pred salunom vidio je nejasno i nije ga mogao prepoznati. Traite li nekoga? upitao ga je barmen. Traim. Uinilo mi se maloprije, da sam vidio jednog prijatelja kako ulazi ovamo. Keegan je odgovorio mirno, ali dovoljno glasno da su ga svi mogli uti. Pri tome je i dalje pogledom prelazio preko lica koja su sada sva bila okrenuta prema njemu. Svi su bili stranci.

 Jedan je ovjek upravo iziao na stranja vrata. Moda ga jo zateknete u dvoritu. Hvala! Keegan je pourio do stranjih vrata, otvorio ih i zakoraio u dvorite, omeeno drveem. Nigdje nikoga. No u istom je trenutku zauo s ulice ispred saluna topot kopita. Pojurio je na drugu stranu, nadajui se da e dospjeti baciti barem letimian pogled na neznanca kojemu je oito bilo stalo da se s njime ne sretne. Stigao je prekasno. Neraspoloen, odveo je konja u staju, a zatim se uputio prema restoranu i naruio objed. Pojeo je sve to su stavili pred njega, ali nije jeo s uitkom. Razmiljao je neprestano o jahau s Bella koji je odjahao kada ga je primijetio. Sada je bio sasvim siguran da e biti grdnih neprilika prije nego dospije podnijeti zahtjev za dodjelu zemlje. Osjeao je da se dogaaji odvijaju mimo njegove volje. Svijet u kojem je ivio poeo se ruiti. Pojeo je, ostavio srebrni dolar na stolu i izaao. Ponovo je otiao do vladina ureda, gdje je od nekih prolaznika doznao da e inovnik koji je otiao posjetiti bolesnog roaka u nekom oblinjem gradiu, raditi sutra od osam sati. Proetao je okolnim ulicama, ali ga je to tumaranje bez cilja ubrzo umorilo, Otiao je zato u hotel, prijavio se i dobio sobu. Tek kada je legao osjetio je koliko su ga umorili napori i uzbuenja proteklih dana. Prislonio je stolicu uz vrata, skinuo opasa s revolverom i objesio ga nadohvat ruke. Legao je i pokrio se tankim pokrivaem. Zaspao je odmah. Kad se probudio, vani je ve bio mrak. Priao je prozoru, odgurnuo zavjesu i pogledao na ulicu. Zatim je upalio svjetiljku i oprao lice da se malo osvjei. Pripasao je revolver i poao prema vratima. Zastao je na trenutak jer je na hodniku zauo korake. ovjek je oito proao pored njegove sobe i otiao dalje. Otvorio je vrata naglim pokretom. Hodnik je bio slabo osvijetljen. Jedan je dio bio potpuno u sjeni. I iz tog dijela odjeknuo je otar prasak revolverskog hica. Instinktivno se trgnuo prema natrag. Zrno se zabio u dovratak tik do njegove glave. U trenutku kada se maio svojeg revolvera, nepoznati je napada ponovo povukao obara. Odjeknuo je drugi hitac.

VI Na Freemanovu ranu savjetovanje je nastavljeno poslije Keeganova odlaska. Mona je jo jednom donijela pie, a zatim izila iz zadimljene prostorije. Oprezno se iskrala iz kue, priuljala do staje, ula i to je tie mogla osedlala svog konja. Nije eljela da je bilo tko vidi ili uje. Vodila je konja za uzdu i popela se u sedlo, tek kada je bila sigurna da se topot kopita ne moe uti na ranu. Oito je dobro znala put kojim je jahala. Prola je preko uzvisine s koje se dobro vidio put to je od Bella vodio prema Bentonu. Nakon petnaestak minuta stigla je do umarka u kojem je bila mala koliba. Oprezno je pola prema njoj. Bila je jo nekoliko koraka udaljena od vrata, kada su se ona otvorila. U blijedu mjeseevu sjaju ugledala je obrise snano graena mukarca. Bili? upitala je pomalo nesigurno. Grange joj je priao brzim koracima. to ti ovdje radi? upitao je mrzovoljno. Srdano me doekuje. Prebacila je jednu nogu preko sedla i spustila se u Grangeovo naruje. U dugom poljupcu pritisla je svoje usne uz njegove, a rukama ga je stisla u zagrljaj. Nee ti to noas mnogo koristiti, Mona. Siguran si u to? Znala je da nee moi odoljeti dodiru njena mladog tijela i vruini njenih usana. Ali se istodobno u njoj rodila i sumnja. Da ne eka moda neku drugu enu? Ne, ne ekam drugu enu, ali imam posla. Sluaj, ugovorili smo sastanak. I to ovdje, veeras. Ili si moda zaboravio, a moda se samo pravi da si zaboravio. Dobro, u redu, zaboravio sam. Ionako od sastanka nee biti nita. Rekao sam ti, imam posla. Da se taj posao ne zove Keegan? to, zar ga jo dri na uzdi? Kako to misli? Mona, nemoj misliti da mene moe zavaravati. Ti si se uputala u avanture sa svakim pristalijim mukarcem u Bentonu. I da se sutra pojavi netko novi, tko bi ti se svidio, isto bi uinila. Jo dok je izgovarao posljednje rijei, njena je ruka poletjela prema njegovu licu. Udarila ga je, ali joj je Grange odmah vratio sa dva udarca. Da to vie nikada nisi pokuala. Ja sam od onih mukaraca koji se ne boje udariti enu, pogotovo ako smatram da ona to zasluuje. Mona mu se iznenada bacila u zagrljaj. Stisnuo ju je. Ljubili su se divlje i strasno, a onda ju je odgurnuo od sebe. Gotovo sa aljenjem je rekao: Veeras nemam vremena.

 Da te moda ne zaokuplja sastanak ranera kod mojeg brata? Tvoji su ti pijuni sigurno javili o tome. Na Grangeovu se licu pojavio izraz zanimanja. Je li i Keegan bio? Da, bio je. I to su zakljuili? Mona se pomalo zlobno nasmijala. E, to je ve druga stvar. to radim s mojim tijelom, ne tie se nikoga osim mene. Ali u ovo su ve upleteni i drugi ljudi. Znai, odana na dvije strane, zar ne? Ako eli, moe to i tako nazvati. Nisu vie imali to rei. dogovorili su se o iduem sastanku za nekoliko dana, a zatim su odjahali svaki na svoju stranu. Tako se barem inilo. Grange se udaljio najvie kilometar. Zatim je okrenuo konja i vratio se putem kojim je i doao. U daljini je jo uo topot kopita Monina konja. Sjahao je i povukao se u duboku sjenu uz kolibu. ekao je desetak minuta, a onda je opet zauo topot kopita. Netko je dolazio. Najvjerojatnije ovjek kojega je oekivao, onda kada se iznenada i nepredvieno pojavila Mona. Nije se pomakao ni kada je primijetio obris ovjeka koji je polako prilazio. Grange, jesi li ovdje? Da, tu sam Harry, samo prii. Pridolica je bio Harry Freeman! Sjahao je i pozdravio se s Grangeom. Oprezno se ogledavao i inilo se da ga neto mui. Da li je netko malo prije bio ovdje? upitao je. Ne, nikoga nisam vidio. Kada sam prilazio, uinilo me se da ujem nekog jahaa, kako dolazi odavde. to misli tko je to bio? upitao je otro Grange. Ne znam, nisam elio provjeravati. Sklonio sam se s puta. Grange je odahnuo. Ne bi mu nimalo odgovaralo da je Freeman doznao za none izlete svoje sestre. Mogao je, dakle, prijei na ono to je bilo vanije. Onda, kako je proao sastanak? Sve je u redu. Imam ih sve pod kontrolom osim Keegana. O njemu u se ve pobrinuti! Grange, taj je ovjek spreman da se upusti u borbu s tobom. Znam, bio je danas poslije podne na Bellu da mi to sam kae, poto su moji ljudi prenijeli nareenje da ode sa zemlje. Odvaan je. Ne, on je obina budala. Do sutra ili ga vie nee biti meu ivima, ili e za mene biti bezopasan. Freeman je iznenaeno podigao glavu. Grange je objasnio kako je jedan njegov ovjek u Bentonu prislukivao razgovor izmeu Keegana i odvjetnika Loringa. Znajui da e Keegan prema odvjetnikovu savjetu otii u Sagebrush, poslao je tog ovjeka da ga tamo doeka.

 Moj ovjek ima nareenje da podnese zahtjev za dodjelu Keeganove zemlje, prije nego Keegan tamo stigne. Ako to iz bilo kojih razloga ne bi bilo mogue, mora ga sprijeiti u podnoenju zahtjeva za dodjelu zemlje. I pri tome ne smije birati sredstva. Freeman je zamiljeno otkapao i opet zakapao kopu opasaa s revolverom. Prema svemu sudei, svidjelo mu se ono to jeuo. ini se da si zaista priklijetio Keegana. On je ve otpisan. O njemu ne trebamo vie razmiljati. No, vie me zanima kako je s ostalima. Zbunjeni su i uznemireni. Spremni su uiniti to im zapovijedim. U redu, a kakve si im planove predloio? Govorili smo o nonim akcijama kojima bismo uznemirivali tvoje ljude i stada. Grange je pobjesnio. Oi su mu ljutito sijevale, a stisnutu je aku uzdigao prema Freemanu. Pa ti si lud. To su upravo i jedine akcije koje bi me zaista mogle ometati. Moji su ljudi, dodue, dobri borci, ali ne elim da netko od njih pogine u jednoj od tvojih glupih akcija. Ne boj se, to je samo prividan plan. Sutra u im predloiti ono to emo zaista uiniti. Rei u im kako bi bilo najbolje da ujedinimo naa stada i da ih zajedno uvamo u nekoj dolini. Objasnit u im da zajedniko stado moe uvati samo nekoliko ljudi, dok e drugi moi izvoditi akcije protiv tebe. Jednu takvu akciju emo i provesti, ali naravno pripazit u da ti proinimo to manju tetu. U meuvremenu dvojica e mojih ljudi uz pomo tvojih jahaa rastjerati veliko stado i trebat e barem mjesec dana da ga opet skupimo. Dotle nee imati vremena da te uznemiruju. To mi se svia. Znai, Freemane, sporazum vrijedi. Jasno. Moja je nagrada Hewlettova i Zontova zemlja.

VII Drugi je metak iz revolvera skrivena napadaa pogodio Keegana. Zapravo ga je okrznuo, pa je na trenutak pokleknuo. Iz tog je poloaja naciljao u tamni kut hodnika i povukao obara. Oito nije pogodio, ali je natjerao napadaa u bijeg. uo je bat koraka koji su se brzo udaljavali. Krenuo je u potjeru. Na stepenicama, to su vodile prema stranjem izlazu iz hotela, na trenutak je opazio obrise ovjeka koji je bjeao. Opalio je jo jednom, ali ni sada nije pogodio. Izjurio je na ulicu i nastavio trati za jahaem s Bella. Vidio ga je samo povremeno kada je kao sjenka promakao pored nekog osvijetljenog prozora. Bjegunac se povremeno okretao i ukasti plamen iz cijevi njegova revolvera potvrivao je da jo nije odustao od namjere da ubije Keegana. I Keegan je odgovarao vatrom, ali ni on ni napada nisu bili sretne ruke. Meci su zvidali oko jednoga i drugoga, ali pogodio nije ni jedan. Na kraju ulice, na pozadini zvijezdama slabo' osvijetljena neba, ocrtavali su se obrisi omanje staje. Pribliavajui joj se, Keegan je osjetio kako ga neki unutranji osjeaj tjera na oprez. Instinkt ili predosjeaj opasnosti. Ni sam nije znao to je posrijedi. Ipak je usporio, stao i oslunuo. Nije se ulo nia osim lagana uma lia na vjetru. Nekoliko je trenutaka oklijevao, a zatim se zaletio prema vratima staje, odgurnuo ih i utrao u mranu prostoriju. Nije uinio dva koraka kada je otprilike na sredini staje bljesnuo plamen iz revolverske cijevi. Bacio se na tlo u posljednjem trenutku. Metak je prozujao tik do njega. Keegan se povukao u najblii odjeljak. Najbolje je da eka i izdri to dulje. Prije ili kasnije pucnjava e privui ljude iz grada, a njihov bi dolazak za njega bio spas. Ako se nekome urilo da to prije zavri obraun, onda je to bio napada. No Keegan nije bio od onih ljudi koji izbjegavaju opasnost kada se s njome izravno suoe. On nije elio ekati. Slobodnom rukom opipavao je tlo oko sebe. Napipao je odbaenu konjsku potkovu. Zavitlao je prema sredini staje, vrsto steui revolver drugom rukom. Dogodilo se upravo ono to je i oekivao. Napada je nasjeo. Reagirao je novim hicem na zvuk potkove kada je pala na tlo. Keeganu je to bilo dovoljno da utvrdi njegov poloaj. Istrao je iz zaklona i ispalio nekoliko metaka u smjeru jahaa s Bella. Jaha se oito prestraio i pokuao istrati na ulicu. To je, meutim, bilo kobno za njega. U jednoj od oblinjih kua gorila je svjetiljka. Njeno svijetlo nije moglo pomoi Keeganu dok se dvoboj odvijao u staji, ali je sada jasno vidio ovjeka koji se povlaio. On je stajao u mraku, a napada se ocrtavao u pozadini slabo osvijetljene ulice. Keeganu je to bilo dovoljno. Podigao je revolver i dva puta povukao obara. Jaha s Bella bio je mrtav prije nego to je dodirnuo tlo. Odjednom je tiinu prekinuo amor znatieljnika koji su se okupili oko staje. Oni hrabriji provirivali su kroz vrata.

 Svreno je rekao im je Keegan. Nitko od znatieljnika nije mu odgovorio. Napokon se negdje iz pozadine zauo nestrpljivi glas to je odavao ovjeka vina zapovijedanju. Miite se, pustite me da proem!. Ljudi su se razmaknuli i pred Keegana je stupio visok tamnokos ovjek. Prvo to je Keegan na njemu primijetio bila je erifska zvijezda. Znao je tko je pred njim. Bio je to okruni erif Ben Fraser. Predajte mi revolver zatraio je. Uzeo je oprezno Keeganovo oruje i poslao najblieg ovjeka da donese svjetiljku. Kada se ovaj vratio, uputio se Fraser da pogleda napadaa. Mrtav je. Ispriajte kako se sve to dogodilo! U nekoliko reenica Keegan je ispriao erifu to se dogaalo te veeri, od trenutka kada je otvorio vrata hotelske sobe. inilo se da Fraser ba nije previe zadovoljan onim to je uo. Dobro, recimo da je bilo tako. A tko je napada? Ne znam. Prvi put ga vidim. Keegana je zaista i samoga udila injenica da nije poznavao ovjeka koji ga je pokuao ubiti. Ipak, bio je uvjeren da je to jedan od jahaa s Bella, vjerojatno iz skupine koja je tek nedavno bila primljena na ran. erife, to se tie dogaaja u hotelu, mogu potvrditi ono to ste upravo uli javio se bradati ovjek koji je do tada paljivo sluao Keeganovu priu. Objasnio je da stanuje u istom hotelu i da je vidio kako je neznanac pucao u hodniku na Keegana, a zatim pobjegao na ulicu. erifa Frasera to je zadovoljilo. Pribiljeio je jo osnovne podatke od Keegana, raspitao se gdje ga moe nai ako mu zatreba i vratio mu revolver uz napomenu da je to, to se njega tie, jasan sluaj samoobrane. Ipak, jedno mu pitanje nikako nije dalo mira. Imate li barem pojma zato bi netko elio da vas ubije? Bez razmiljanja Keegan je zanijekao, iako je i te kako dobro znao to je posrijedi. Otiao je u hotel, previo ranu koja je zapravo bila samo vea ogrebotina, veerao i legao. Idueg jutra bio je prva stranka u vladinom uredu. inovnik je bio tamo i posao je obavio za etvrt sata. Keegan je ispunio potrebne obrasce, pripazio pri ucrtavanju na kartu da zemljite koje mu je sada bilo i slubeno dodijeljeno, obuhvati najbolje, parcele gdje su i zgrade na njima. Nakon obavljena posla uputio se prema Bentonu. Na uzvisinu s koje se dobro vidio njegov ran stigao je malo prije zalaza sunca. Obino se veselio pogledu to se pruao do rana. Sada mu je veselje bilo pokvareno. Iz zgrade na ranu uzdizao se tanak trag dima, u dvoritu su stajala tri osedlana konja, a u blizini je paslo veliko stado koje je oito bilo s Bella. Grange je, dakle, ispunio svoju prijetnju!

Keegan je uvijek bio hazarder. Nikada se nije bojao opasnosti, pa ak ni onda kad je bio svjestan da e izgubiti. Tako je bilo i sada. Bio je suoen s monijim protivnikom ali je odluio da se bori. Grangeovi ljudi vjerojatno su upravo veeravali u kolibi. Polako i tiho spustio se prema ranu, iskoritavajui svako stablo uz put kao zaklon. Stigao je neprimijeen. Naglim je pokretom otvorio vrata i upao u sobu, drei upereni revolver u ruci. Zatekao je, kao to je i pretpostavljao, jahae s Bella Rollinsa i Forda. Na pitanje gdje je trei nisu mu odgovorili. U redu, onda u najprije zavriti s vama. Polako otkopajte pojasove i spustite ih na pod. Zatim ih nogom odgurnite u najdalji kut sobe. Nakon toga otjerajte stoku odavde. A tko e je odvesti pobuni se Rollins. Ti i tvoji prijatelji i to jo prije mraka. Pazio je to rade ta dvojica, ali ni u jednom trenutku nije zaboravljao da negdje mora biti jo jedan ovjek. Upozorio ga je iznenadni bljesak u Rollinsovim oima. Imao je taman toliko vremena da se okrene, spazi iza sebe neku sjenu i izbjegne udarac koji mu je bio namijenjen. Napada ga je, meutim, ipak zahvatio po ramenu i sruio. U tom su se trenutku i Ford i Rollins bacili prema svojim revolverima. Keegan je znao da sada mora biti brz. Drkom revolvera uspio je oamutiti ovjeka koji ga je napao, ali u trenutku kada se uspravio, odjeknuo je ve prvi hitac iz Fordova revolvera. Sreom, promaio je. Jo u pokretu, Keegan je odgovorio vatrom. Bio je bolji strijelac pa je Fordu uz uzvik bola i psovku pao revolver iz okrvavljene ruke. Rollins je procijenio da je bolje da ne izigrava heroja. Zajedno s Fordom podigao je s poda onesvijetena treeg jahaa s Bella. Krenuli su u dvorite. Nemoj troiti rijei psujui Keegana. To ti je isto kao da psuje mrtva ovjeka. Ne isplati se. Ford je zaueno pogledao Rollinsa. Nije razumio to eli rei. Pomogao mu je Keegan. Rollins te vjerojatno eli podsjetiti da e Grange, kada uje to se ovdje dogodilo, izdati nareenje svim svojim ljudima da pucaju na mene im me opaze. Bit e to neto kao slobodni lov. Imamo li pravo, Rollinse? Da, ima pravo. Upravo e tako biti. Zbog toga ti je dragocjen svaki sat to ga proivi. Nee me uplaiti. Osim toga imam poruku za tvog gazdu. Reci mu da sam u Sagebrushu podnio propisani zahtjev za dodjelu zemlje. Vi ste sada na mojem posjedu. I jo neto. Ako je Grange zainteresiran da pristojno pokopa jednoga od svojih ljudi, moe njegovo tijelo pokupiti u Sagebrushu. A sada, nestanite odavde i pokupite stoku.

VIII No se ve spustila kad je i posljednje govedo s Grangeova rana napustilo Keeganovu zemlju. Vraajui se prema kolibi, iznenaeno je zastao kada je opazio u njoj svjetlo, a pored vrata privezanog konja. Zar opet nezvani posjetioci? Posegnuo je rukom prema revolveru upravo kada se na vratima pojavila vitka djevojaka firuga. Hej, Bob! To sam ja, Mona Freeman. A to e ti ovdje? pijunira za svojeg brata? Ne pijuniram. Dola sam da te pokuam jo jednom nagovoriti da nam se pridrui. Vidjela sam to se dogodilo s jahaima s Bella. Keegan je ispriao kako je podnio i zahtjev za zemlju i to se dogodilo Grangeovu ovjeku koji ga je u tome pokuao sprijeiti. To ti Grange nikada nee oprostiti. Kako ne shvaa da sam nema nikakve anse. Mora nam se pridruiti. Ne, moram. Unajmit u nekoliko ljudi, ako ih naem u Bentonu. Moram nai zamjenu za Petea Scribnera. Eto vidi! Zar ti to nije dovoljno upozorenje? Pete je jednostavno nestao. Sigurno je Grange naredio da ga ubiju. Tako e i ti proi ako bude tvrdoglavo i dalje iao sam svojim putem. Poi sa mnom. Ne, ja sam svoje rekao Harryju i pri tome ostajem. Mona je pokuala jo i posljednjim sredstvom. Stegnula je Keegana u zagrljaj, stisnuvi se uz njega tako da je osjetio svu toplinu njena poeljnog tijela. A kako bi bilo da me poljubi prije odlaska? Pokuao ju je blago odgurnuti, ali nije uspio. Ona ga je eljela i to nije skrivala. Usne su im se srele u dugom, gotovo bolnom poljupcu od kojeg se Keegan otrgnuo tek kada je ostao bez daha. U redu Mona, to je sve. Idi sada. Gledala ga je oima punim strasti i poude. Kada je progovorila, glas joj je bio tih i mekan. Dobro, idem. Danas idem. Ali doi e no kada e me i te kako eljeti. No kada ti nee biti dovoljno da samo misli na Mary. Prije no to je uspio bilo to odgovoriti, vinula se spretnim i gipkim pokretom u sedlo i potjerala konja. Keegan je ostao sam sa spoznajom da je sprijeio prvi Grangeov napad, ali da mu anse zato nisu vee. Na trenutak poeli da vikne Moni da stane i da ga prieka, no njegov ga je tvrdoglavi ponos u tome sprijeio. Razmiljao je jo nekoliko trenutaka o Moni. Ona ga je i te kako privlaila. No ve davno je spoznao da to nije ljubav. Znao je, osim toga, da ni ona ne voli njega. Bila je to samo strast i pouda. S onim to je osjeao za Mary koju je izgubio, nije se to moglo usporediti.

Veerao je i legao, ali iako je bio umoran i iscrpljen, nije mogao odmah zaspati. Muile su ga misli o onome to se dogodilo u Sagebrushu, a jo vie spoznaja da e biti jo sukoba i jo mrtvih. Slijedeeg je jutra Keegan poslije doruka obiao cijeli svoj ran. Tri je sata pretraivao i najudaljenije kutke, nadajui se da e negdje pronai makar i najmanji trag koji bi mu pomogao da sazna neto o sudbini Petea Scribnera. Nita nije naao. Zatim je sakupio oba svoja stada i potjerao ih na livadu blizu kolibe. Poslije ruka uputio se u Benton. Bilo je krajnje vrijeme da pokua unajmiti nekoliko ljudi. Svratio je najprije u salun Hondo, omiljeno sastajalite jahaa s Bella. Pred zauenog barmena bacio je dva opasaa s tekim koltovima. to to znai? Rollins i Ford navratit e vjerojatno kasnije, pa im to predajte. Uzeo sam im juer. Iziao je i skrene u pokrajnju ulicu. Tu je bio salun u koji je on obino svraao. Kada je uao, zamijetio je nekoliko stalnih gostiju, a za barom stajala su dva stranca. Bili su odjeveni kao gonii goveda. Stao je uz njih, naruio viski i obratio im se: Hoete li mi se pridruiti? Prihvatili su poziv, naruivi takoer viski. Kada su malo otpili, Keegan je opet progovorio: Ako se ne varam, stranci ste u Bentonu. Traite li posao? Moda. A vi? Traite li vi radnike? Traim. S kojeg ste rana? S rana B-K, gore meu breuljcima.. Stranci su se znaajno pogledali i stariji, koji je i do sada govorio obratio se Keeganu: uo sam za va ran. Zar niste prvi put ovdje? Jesmo. Stigli smo jutros, ali smo uli da ako ve traimo posao, onda ga trebamo traiti na Bellu i nigdje drugdje. Ispostavilo se da im je Bell ve obojici ponudio posao i naravno igrajui na sigurnu kartu, odluili su prihvatiti Grangeovu ponudu. Ispili su viski, zahvalili i izili. Keegan je ostao sam. Priao je barmen koji je do tada bez rijei sluao razgovor. Znao je, kao uostalom i svi u Bentonu, to se zbiva, poznavao je Keegana i bilo mu ga je oito ao. Prekasno si stigao, Bobe. Forester je bio jutros u gradu. Proirio je glas da je vrlo riskantno raditi za bilo koga, osim za njegova gazdu. teta, ali to mogu i to je dio igre. Iziao je, ali ovaj ga poraz ipak nije do kraja obeshrabrio. Obiao je i ostale salune u gradu, ali rezultat je svuda bio isti. Nitko se nije usuivao raditi za njega

ili za nekoga od ostalih malih ranera. Forester je dobro obavio posao. U Keeganu je raslo duboko ogorenje, a istodobno je sve vie spoznavao bezizlaznost poloaja u kojem je bio. Prihvatio je borbu s Grangeom i sada vie nije bilo uzmicanja. A bio je sam. Oko podneva uao je u jedini hotel u Bentonu. Htio je ruati. Zaudio se kada je u blagovaonici za stolom uz prozor primijetio Mary, ali joj nije priao, ne elei potaknuti gradska ogovaranja. Bobe, hoe li ruati sa mnom? Pozvala ga je glasno i pomalo izazovno i nije mogao da ne prihvati. Sjeo je za njen stol, osjeajui kako ga samo pogled na tu enu uzbuuje gotovo do ludila. Pokuao ju je upozoriti da nije zgodno to ih vide zajedno, ali ga Mary jednostavno nije htjela sluati. Neto ju je drugo zanimalo. Bobe, rekao si neki dan da te Grange eli protjerati s tvoje zemlje. Zar su stvari zaista dotle dole? Jesu, Mary. I ne samo to me eli protjerati, ve je to ve pokuao i uiniti. Ispriao joj je to se dogodilo u protekla dva dana, zakljuujui: Stara je to pria koja se dogaa u mnogim krajevima ove zemlje. Veliki protiv malih. A sada je prekasno da se bilo to izmijeni. Sada u ii do kraja. Da je nekako odvrati od razgovora koji ju je oito uzbuivao, Keegan je upitao: A to zapravo radi u gradu? Da nisu dola u kupovinu? Ne, napustila sam Billa Grangea! Keeganu je bilo kao da ga je grom oinuo. Ustao je napola sa stolice, irom otvorenih oiju. Buljio je tako u nju nekoliko trenutaka, a zatim jedva promucao: Mary, zna li to radi? Znam, popravljam pogreku to sam je uinila. Ne kae se uzalud da se ovjek upozna tek kada se s njime ivi. ivjela sam s Grangeom tri mjeseca i ono to sam vidjela i doivjela nije mi se svidjelo. Jo dok je izgovarala posljednje rijei, opazio je kako se iznenada promijenio izraz u njenim oima. Gledala je preko njegovih ramena, a ono to je vidjela zacijelo ju je prestrailo. Istodobno je postao svjestan tiine to je najednom zavladala u blagovaonici. Keegan se polako okrenuo i nije se zapravo ni iznenadio vidjevi kako Bill Grange lica iskrivljena od bijesa, prilazi njihovu stolu. Polako je ustao. No, kada si ve ustao Keegane, moe odmah i izii odavde! Mary je pokuala objasniti da je ona pozvala Keegana za svoj stol, ali ju je Grange grubo prekinuo. Ponovo se okrenuo Keeganu. Tebe mi je zaista dosta. Kupi se odavde i ne prilazi vie mojoj eni. Iz Keegana je izbijao bijes to se danima skupljao. Nije se mogao i nije se elio suzdravati. Ti, dodue, moe vladati Bellom, ali nemoj ni pomisliti da meni zapovijeda. Mary poznajem ve dugo i mislim da sam joj jo prijatelj.

Za Grangea to je bilo previe. Bez rijei se bacio na Keegana.

IX Dan poto se Keegan vratio iz Sagebrusha, Harry Freeman je rano ustao. Nije budio Monu, ve je odmah iziao iz kue, pozvao svoja tri jahaa i naredio im da sakupe stoku i povedu je u dolinu Largo. Zauenim ljudima koji nisu shvaali smisao nareenja, samo je rekao da e im kasnije objasniti o emu je rije. Priredio je doruak, pojeo, osedlao konja i odjurio u oblaku praine. Poslije pola sata brzog jahanja stigao je Freeman na Hewlettov ran. Obradovao se kad je vidio da je tamo i Bud Zont, njegov prvi susjed na sjeveru. Hej, Harry, to te dovodi ovamo tako rano? Doao sam da se dogovorimo kako da ponemo uznemiravati Grangea? to, zar sprema neku akciju usred bijela dana? To ne, nego najprije moramo uiniti neto to e nam dati otvorene ruke u borbi. Skupite svoja stada i odvedite ih u dolinu Largo. Moje ve stie. Moramo naa stada sakupiti na jednom mjestu. Hewlettu i Zontu ideja se najprije nije nimalo svidjela, ali je govorljivom Freemanu uspjelo, kao to je uostalom i oekivao, da ih uvjeri kako on ima pravo. Ovako e samo nekoliko ljudi uvati svu stoku, a svi e ostali biti slobodni za akcije. Pa, ini se da ipak ima pravo. Kada eli da ponemo skupljati stada? Odmah. A ostali? Hoe li ih ti obavijestiti? Naravno. Vi se brinite za svoj dio posla. U slijedea tri sata obiao je i sve ostale ranere koji su bili na nonom sastanku u njegovoj kui. Sve je uvjerio da je Freemanova ideja najbolji put za ostvarenje njihovih namjera. Zadovoljan s onim to je uinio, Freeman je krenuo natrag. Da ga je netko slijedio, primijetio bi da ne jae istim putem. Birao je mjesta zaklonjena drveem i grmljem, proao je i pored svojeg rana i nastavio prema Bellu. Zaustavio se napokon na uzvisni s koje je mogao vidjeti gospodarske zgrade na Grangeovu ranu. Stajao je i gledao desetak minuta. Napokon su se otvorila vrata na glavnoj zgradi i Bill Grange je tekim korakom iziao u dvorite. Vidjevi ga, Freeman je potjerao konja i za nekoliko je trenutaka bio pred vlasnikom Bella, kojemu oito nije bilo drago to ga tu vidi. Koliko sam ti puta rekao da ne dolazi ovamo. Ako eli da se sastanemo, uvijek to moemo uiniti u brdima. Zamisli samo to e biti, ako je neki od malih ranera doao na glupu ideju da iz nekog grma promatra to se dogaa na Bellu. Ne brini, Bili! Nitko me nije slijedio, a osim toga svi su oni danas zaposleni tjeranjem stoke u dolinu Largo. Sve se odvija kako smo se dogovorili. Uostalom, nee li me pozvati u kuu? Ne pada mi na pamet. to prije ode, to bolje. Ja s tobom, dodue, suraujem, ali to ne znai da smo ba prijatelji.

U trenutnom nastupu bijesa Freeman je naglo spustio ruku prema revolveru, ali je u iduem trenutku ve gledao u cijev Grangeova kolta. Samo naprijed, Harry. Prostrijelit u ti glavu. I shvati jednom zauvijek da si obini mali raner, ba kao i oni ostali. No, moe mi koristiti i zato suraujem s tobom. Kad obavimo ono o emu smo se dogovorili, meu nama je svreno. Naravno, svoju e nagradu dobiti -Hewlettovu i Zontovu zemlju. Zemlja! Tog je trenutka Freeman shvatio da mu ta zemlja nee nita znaiti, kada Grange doe do zakljuka da se Bell moe i tom zemljom proiriti. Grange je mislio samo na sebe. I zato je Freeman promijenio strategiju. Njegova nagrada nee biti zemlja, ve stoka. Naravno, Grange o tome ne smije nita znati. Prividno miran, odmahnuo je rukom. Skloni taj revolver, Bili. Kao to sam ti rekao, do sutra e sva stoka biti u dolini Largo. Onda moemo upriliiti napad na jedno od tvojih manjih stada, a ja u istodobno uz pomo nekolicine tvojih ljudi potjerati stoku iz Larga daleko preko dravne granice. Nee li drugima biti sumnjivo to ti ne sudjeluje u akciji protiv Bella? Nee, Hewlett e uivati da preuzme komandu, a ja u objasniti da netko mora uvati stoku. No, sluaj, Bili, ujem da stvari s Keeganom ba ne idu najbolje. Sredit u ja njega, ne brini o tome. Freeman je mijenjao strategiju i sada mu je bila vana sudbina svakog grla iz stada ostalih ranera. Ve je razmiljao kako e ih i kome prodati, kad ih uz pomo Grangeovih ljudi potjera. Naravno, pomagae e ubiti. Znao je da Keegan ima dobru stoku i pokuao je sada navesti Grangea da se sloi s njegovom novom idejom. Bili, mora priznati da je Keegan tvrd orah. Kako bi bilo da ga prepusti meni? Da spalimo njegovu kuu i rastjeramo njegova stada. Kada njega unitimo, s drugima nee biti veih tekoa. Ako ba hoe. Treba li i za to pomo mojih ljudi? Ne razmiljajui ni trenutka, Freeman je odgovorio: Ne, prepusti ti Keegana samo meni.

X Grangeov napad zatekao je Keegana nespremna. Podigao je, dodue, ruke ne bi li se zatitio od prvog udarca, ali je zakasnio djeli sekunde. Tako se dogodilo da ga je Grangeova desnica dobro uzdrmala i odbacila do oblinjeg stola. Padajui, sruio je stol zajedno s posuem. No Grange nije imao mnogo vremena da se raduje svom poetnom uspjehu. Keegan je bio nauen primati udarce, ali ih i uzvraati. Brzo se podigao i doekao vlasnika Bella koji je ponovo nasrnuo na njega. Udarci su bili precizni i dobro odmjereni pa je Grange teturao natrake, ruei stolove. Na iznenaenje ostalih gostiju, koji su oekivali da e Keegan iskoristiti steenu prednost, on nije pojurio za protivnikom, ve je ostao stajati rairenih nogu, oekujui njegov slijedei potez. Sada si pogrijeio, Keegane. Imao si priliku i propustio je. Premlatit u te. Samo naprijed, da vidimo tko e biti bolji! Slijedeih nekoliko minuta dvojica su se ogorenih i tvrdoglavih protivnika borila u potpunoj tiini koju je prekidalo samo njihovo teko disanje. inilo se da su potpuno izjednaeni u zadavanju udaraca i u njihovu primanju. Grange je, dodue, bio prvi koji je uspio svojeg suparnika raskrvariti udarcem pod kojim je prsnula Keeganova usnica. Ali Keegan je bio prvi koji je uspio protivnika natjerati na uzmak estokim udarcem u predio eluca. Grange je uzmaknuo nekoliko koraka i Keegan je nasrnuo za njim. No dogodilo se neto to nije oekivao. Grange ga je pustio sasvim blizu, obuhvatio ga rukama u eljezni zagrljaj, a zatim ga je stao glavom udarati u lice. Pri tome nije propustio podignutim koljenom pronai jo jedno osobito bolno mjesto. Na trenutak je otra bol potpuno paralizirala Keegana i, naravno, njegova je obrana popustila. Svijet oko sebe vidio je jo samo u nejasnoj sumaglici. Uinilo mu se kao da je negdje u daljini zauo enski vrisak i pokuao je razaznati tko je to vrisnuo. inilo mu se to upravo u tom trenutku neobino vano. Jedva je i shvatio da je pao. Pipao je rukom oko sebe. Uhvatio je stolac i pokuao ga upotrijebiti kao oslonac, ne bi li ustao i na nogama doekao novi Grangeov napad. inilo mu se da sve to traje minutama, a zapravo su posrijedi bile samo sekunde. Sliku hotelskih gostiju, koji su iz ugla bez rijei pratili borbu, zamraila je Grangeova silueta. Krajikom oka Keegan je zamijetio kako je vlasnik Bella zamahnuo desnom nogom. Nije vie imao vremena da ustane, ali se uspio baciti u stranu, tako da je barem izbjegao udarac u glavu, iako mu nije uspio potpuno izbjei. Bol je ponovo prostrujila cijelim njegovim tijelom, ali Keegan kao da se vie na to nije obazirao. tovie, inilo se da sa svakim primljenim udarcem raste

njegova odlunost da viestruko uzvrati. Obuhvatio je rukama protivnikove noge i sruio ga na pod. To je bila prilika za njega. Bacio se na Grangea i poeo ga udarati po licu. Za samo nekoliko sekunda Grangeovo se lice pretvorilo u krvavu masku. Krv je curila iz nosa i desne arkade. Keegan nije poputao. Bijes, ogorenje i pretrpljenu bol pretvarao je u udarce koji su pogaali ubojitom tonou. Osjetio je da je protivnik na izmaku snaga. Zamahnuo je jo jednom desnicom, zadavi mu udarac koji ga je odbacio dva koraka. Vlasnik Bella leao je nekoliko trenutaka potpuno nepomino, a zatim je polako sjeo. Nije ni pokuao ustati i nastaviti borbu. Bobe, jesi li jako ozlijeen? Ne brinui se za ostale i bacivi samo jedan pogled na svog mua, Mary je pritrala Keeganu. Sve je u redu, Mary. ao mi je da si i ti morala u sve ovo biti uvuena. Meni nije ao! Prekinuo ih je Grangeov urlik. Mary, makni se da ga dokrajim metkom! No umjesto da ga poslua, Mary je uinila upravo suprotno. Stala je pred Keegana i izjavila da e Grange, ako ga eli ubiti, morati najprije pucati u nju. Bojei se da bi pretueni vlasnik Bella mogao i to uiniti, jedan od gostiju, koji su mu pomogli da se pridigne, izbio mu je udarcem nogom revolver iz ruke. Ali Grangea nije bilo mogue smiriti. Bijesno se okrenuo prema gledaocima, viknuvi: Napolje, izlazite svi! Posluali su ga. Kada se blagovaonica ispraznila, obratio se Keeganu i svojoj eni: Opet si pogrijeio. Trebao si me danas ubiti. A ti, Mary, idi u staju, unajmi konja i vrati se na Bell. Ne pada mi na pamet. Ja se tamo vie ne vraam. Ti si jo moja ena i postupaj onako kako ti kaem, inae u te odvui na Bell kao bijesno govedo. Pazi to govori, Grange upozorio ga je Keegan. Pusti, Bobe, sve e biti u redu! Mary se pokuala nasmijati. Ne udostojivi svog mua ni jednim jedinim pogledom, izila je iz blagovaonice. Dvojica su protivnika ostala sama. Grange, ako misli da je dolo vrijeme konanog obrauna, ja sam spreman. Nekoliko sekunda Grange je razmiljao. No ruka koja se ve poela sputati prema revolveru, zaustavila se. Danas ne. Jednom drugom prilikom. Znai, produuje mi ivot? Da, jer kada se idui put sretnemo, za tebe vie nee biti povratka. Pobrini se samo da uz tebe tada bude dovoljno ljudi. Keegan je iziao iz blagovaonice. Od ovjeka na recepciji saznao je da Mary nije posluala Grangea, ve je zatraila klju i otila u svoju sobu. Na ulici

mu je vie ljudi pokualo prii i zapodjenuti razgovor. Odbio ih je. Bili su to gradski trgovci koji su do tada bili uz Grangea. Sada su naslutili da bi se stanje moglo promijeniti i odmah su pokuali uspostaviti kontakt sa ovjekom koji je pokazao da se i monog vlasnika Bella moe poraziti. Keegan je, meutim, znao da borba jo nije zavrena i da e mu ti isti ljudi sutra opet okrenuti lea, ako im se uini da je Grange onaj koji pobjeuje.

XI Keegan je ostavio grad nekoliko kilometara iza sebe, kada je prvi put primijetio udni crveni odsjaj na horizontu. Najprije je pomislio da je to odsjaj mjeseine, ali se odmah sjetio da Mjesec ne moe izii najmanje jo jedan sat. Crveni odsjaj titrao je nad breuljcima iza kojih je bio njegov ran. Bio je siguran da je to vatra i da gori njegov ran. Potjerao je konja galopom. Grangeovi ljudi vjerojatno su zapalili ran dok se on obraunavao s njihovim gazdom. Da nije bilo te glupe tunjave u hotelu, moda bi sprijeio poar. Znao je da zgrade vie nee moi spasiti; Zabrinuo se za stoku. Bio je, naime, siguran da se Grange nee zadovoljiti samo time da spali njegove nastambe. On e sigurno rastjerati i njegova stada. Kad je stigao na ran, zatekao je jo samo kosture zgrada koji su se dimili. Gorjela je jo samo ostava u koju je spremio zimnicu. Dojahao je blie sve dok nije osjetio zid vruine to se irio oko plamteih jezika. Gledao je nekoliko trenutaka, suoen s bolnom spoznajom da ne moe uiniti ba nita da bi spasio makar i djeli rana. Vatra je nezadrivo gutala sve. Popustili su boni zidovi i cijela se graevina sruila, pretvorivi se u hrpu pougljenjenih ostataka. Oblak crvenih iskara irio se zrakom i izgubio u dimu to je lebdio nad ranem. Prestraen, Keeganov je konj uzmaknuo. Ovdje vie nije imao to traiti. Keegan je odjahao do ograena prostora gdje su inae bili njegovi ostali konji, da se uvjeri kako je njegova pretpostavka tona. Ni konja ni stoke vie nije bilo. Banditi su uinili sve to su mogli da bi mu oteali potjeru. Njegov je konj ve bio umoran i postojala je mala vjerojatnost da e uspjeti stii pljakae i palikue. Ipak je morao pokuati. Keegan nije bio jaha koji mui konje. Ali sada nije imao drugog izbora. Potjerao je konja i hrabra je ivotinja krenula galopom. Jahao je prema planinama. Pretpostavljao je da su pljakai potjerali njegovu stoku u tom smjeru, jer je na planinskom terenu bilo mnogo lake zametnuti trag. Nekoliko mu se puta inilo da e konj posustati. No kao da je znao to se dogodilo njegovu gospodaru, konj je uvijek smogao novu snagu i nastavljao. Kada su doli na osobito teko podruje, Keegan je sjahao i vodio ga, ali se onda opet morao popeti u sedlo i potjerati ga. Nije smio gubiti vrijeme. Kada mu je lagani noni povjetarac iznenada donio karakteristian miris stoke, znao je da je na pravom putu. Poznavao je kraj kojim je jahao i dobro se snalazio ak i nou. Pretpostavljao je da su razbojnici poli jednim od dva postojea puta to su vodila izmeu strmih obronaka. Keegan je bio otprilike na sredini izmeu tih putova. Da bi nadoknadio izgubljeno vrijeme odluio je poi preacem. Znao je da je to posljednji dio puta to e ga prevaliti na svom konju. ivotinja je jedva izdrala strme padine i uspone. Nekoliko puta, da joj olaka, sjahao je i vodio je. I upravo kada se pribliavao putu, usporivi korak, ugledao je na mjeseini tri jahaa koji su gonili malo stado. Znao je da je to njegovo stado.

Potjerao je konja jo jednom, znajui da je to posljednji put. Pljakai oito nisu oekivali potjeru. Nastojali su drati stado na okupu i nisu se nimalo brinuli to se oko njih zbiva. Tek kada im se Keegan primakao na samo nekoliko desetaka metara, jedan ga je od trojice jahaa posve sluajno opazio. Povikao je da upozori ostale, izvukao revolver i uzastopce ispalio svih est metaka. Udaljenost je, meutim, jo bila prevelika i tek kada je drugi izvukao puku i opalio, osjetio je Keegan kako je metak prozujao sasvim blizu njegova lica. I on je izvukao puku, nanianio brzo i ispalio dva metka. Drugi je pogodio jahaa koji ga je prvi opazio. Zabacio je ruke u zrak i sruio se s konja. U istom trenutku Keeganov konj kao da je udario u nevidljivi zid. Zadrhtao je i stao. Keegan je znao to se sprema. Jedva je uspio izvui noge iz stremena i baciti se iz sedla, kad se vjerna ivotinja sruila. Keegan je odletio nekoliko metara, pri emu mu je puka ispala iz ruku. Zaustavilo ga je tijelo jahaa kojeg je malo prije pogodio. ovjek je bio mrtav. Meutim, nije to bilo ono to je zaprepastilo Keegana. Na mjeseini je vidio njegovo lice i prepoznao ga. Bio je to Luke Hastings, jedan od Freemanovih gonia. Ostao je nekoliko trenutaka skamenjen od iznenaenja. Prenuo se tek kada su ga udarci konjskih kopita upozorili da se pribliavaju preostala dvojica. Izvukao je kolt i opalio prema njima. Jednim je hicem sruio konja prvog jahaa, ali je drugi promaio. Prije no to je dospio i trei put povui obara, dogodilo se ono to malo kome strijelcu uspijeva i pri danjem svjetlu. Jedan je metak pogodio Keeganov revolver i izbio mu ga iz ruke. Napada je i dalje pucao. Keegan je morao bjeati. Trao je prema Hastingsovu konju kojega je prvog pogodio i kada je uo kako je iza njega udarna igla u koltu udarila u prazno, znao je da e uspjeti. Domogao se konja, uzjahao i potjerao ga prema oblinjem drveu. Kada je stigao u zaklon, osvrnuo se da vidi to se iza njega zbiva. Vie ga nisu progonili. Nekoliko su trenutaka stajali i gledali prema drveu, a zatim su se okrenuli stadu koje se razbjealo za vrijeme pucnjave. Prikupili su ga i potjerali dalje. *** U to isto vrijeme Mary Grange se iznenada probudila u hotelskoj sobi iz nemirna sna. U sobi je bilo vrue. Najprije nije znala to ju je probudilo, ali je onda postala svjesna tihog kucanja na vratima. Tko je? upitala je priguenim glasom. Nitko nije odgovorio, ali se kucanje nastavilo. Priekajte trenutak, odmah u. Ustala je, ogrnula kaput preko lagane spavaice i zapalila petrolejku. Titravo uto svjetlo obasjalo je sobu. Okrenula je klju u vratima koja su se istog trenutka otvorila. Zaprepatena, spazila je Spadea Rollinsa. Tako, gospoo Grange, a sada emo lijepo kui. Moj gazda kae da ste vi njegova ena i da vam je mjesto na Bellu.

Otimala se, grizla i grebla, ali nita nije pomoglo. Kada je Rollinsu bilo dosta, onesvijetio ju je udarcem u bradu, uprtio na rame i iznio iz hotela. Bilo je oko pola noi. Ulica je bila potpuno prazna.

XII Polako jaui Keegan se vratio do mjesta gdje je nekada bio njegov ran. Sada je ostalo samo zgarite. I zemlja. A zemlja bez stoke nije vrijedila nita. Legao je i nemirno spavao do zore. Probudio se s mislima o tome kamo ga je dovela njegova tvrdoglavost. Pojedinac zaista nije imao nikakve anse protiv Bella. Morao se udruiti s ostalima, onako kako je Freeman predlagao. Samo je sada bilo kasno. Oni ga vie ne bi primili, a on je bio i previe ponosan da ih moli. Nastavit e borbu sam. Izgubio je sve to je imao. Mogao je misliti jo samo na osvetu i planirati kako e ometati Grangea kad god bude mogao. Napadat e as njegove ljude, as stoku. Grange e ga ipak zapamtiti. Kada je svanulo, osedlao je konja i uputio se prema Freemanovu ranu. Zdravo, Bobe! to te nosi k nama tako rano? Mona ga je zaueno pozdravila, dok je njen brat utio promatrajui konja na kojem je Keegan sjedio. Jeste li primijetili poar prole noi? Hoe rei da je Grange spalio tvoj ran? Zaista mi je ao. Trebao si nam se pridruiti. Nisam ba siguran da bi to bio pravi put. Kako to misli? Vidim da gleda konja na kojem sam dojahao. ini mi se da ga i prepoznaje. Tono, to je jedan od mojih konja, odnosno da budem sasvim precizan na tom je konju juer odjahao Luke Hastings. Mora, naime, znati da sam ga poslao u Sagebrush da u vladinu uredu podnese zahtjev za moju zemlju. A to bi ti rekao, kada bih ja potvrdio da je Luke Hastings, jaui na tom istom konju, prole noi s jo dvojicom jahaa tjerao moje ukradeno stado? Nemogue! Ja ti kaem da je i te kako mogue. Dobro sam ga vidio jer sam ga metkom skinuo iz sedla. To znai da je Luke bio Grangeov pijun umijeala se Mona, Ne znam to da kaem. Jesi li siguran da je to bio zaista. Luke. I jesi li ga ubio? Bio je on i mislim da sam ga ubio, no moda se samo onesvijestio. Uostalom, a gdje su prole noi bila druga dvojica tvojih gonia? Bobe ree otro Harry. Moda se Luke prodao, ali ne smije nas sumnjiiti, inae e imati sa mnom posla. U redu, Harry. Ali ako ne govori istinu, eka te ista sudbina koju sam namijenio i Grangeu. Freeman se maio za revolver i da nije Mona priskoila i uhvatila ga za ruku, dolo bi do dvoboja. Okrenula se Keeganu. Molim te, Bobe, idi! Keegan je odjahao bez rijei. Poslije toga dogaaji su se na Freemanovu ranu odvijali brzo. Nasluujui da u Keeganovim rijeima

ipak ima istine, Mona je kriomice promatrala i pratila brata. Otkrila je da je u podrumu smjeten ranjeni Hastings i da je njen brat ne samo znao za napad na Keegenov ran, ve da ga je sam i pripremao. I to sada misli, Mona? upitao je Harry. Kakvu emo korist imati od toga? Veu nego to moe i zamisliti. Poeo sam s Keeganovom stokom, ali s njome neu zavriti. Ove je noi na redu stoka ostalih ranera, onih budala koji su pristali na moj prijedlog da spojimo naa stada, kako bi se toboe bolje branili od Grangea. Uostalom, Mona, a to je s Keeganom? A to bi bilo s njime? Pa vi ste neko vrijeme bili prilino bliski. Harry, pa on je samo obian mukarac, a njih e uvijek biti, bez obzira kamo poli. Iznenadio se. Znai, pogodila si da emo otii odavde? Naravno, Harry. Jasno mi je da bi Grange jednoga dana zakljuio kako moe bez nas, ali s naim posjedom. Mona, ti me zadivljuje. Lukava si i pametna. Harry, da sam ja na Grangeovu mjestu, postupila bih upravo kao i on. Nema tu velike mudrosti. Ostala je na ranu, njegujui ranjenog Hastingsa za kojega je Keegan mislio da je mrtav. Freeman je odjahao u oblinju dolinu da vidi je li tamo okupljena sva stoka koju je namjeravao ukrasti. Situacija je bila jasna. Iznenaenja vie nije bilo.

XIII Otiavi s Freemanova rana, Keegan je jaio nekoliko kilometara, kada ga je neki neobjanjivi impuls natjerao da okrene konja i prikrade se ponovo ranu. Doao je ba na vrijeme da vidi kako Freeman sedla konja, penje se u sedlo i odlazi prema jugu. Kriom ga je slijedio. Poslije skoro punog sata jahanja, Freeman je zaustavio konja na jednom prilino strmom obronku uz sam rub ume. Keegan se upravo naao na uzvisini iznad njega, odakle je sve mogao dobro vidjeti. Vidio je kako je iz ume, dolazei sa sjevera, iznenada izbio Fen Gavin, jedan od Freemanovih gonia. Izmijenili su samo nekoliko reenica i Gavin je odjurio. Ta kratka scena pojaala je sumnje koje su ionako tinjale u Keeganu. Gavin je doao upravo iz onog smjera u kojem je moralo biti njegovo ukradeno stado. Vjerojatno je i on bio prole noi s Hastingsom. Ako je to tono, onda je Freeman na najboljem putu da prevari sve ranere: Htio je najprije pojuriti dolje i kazati mu u lice da je izdajica. Ipak se suzdrao i nastavio slijediti Freemana, koji je jahao prema dolini Largo gdje su ostali uvali svu stoku. Sakriven u grmlju Keegan je promatrao Freemana kako razgovara s ranerima koji su uvali stoku. Nije mogao uti to govore, ali po onom to je vidio, zakljuio je da raneri vjeruju Freemanu. Razmiljajui o situaciji u kojoj se naao, Keegan je shvatio da Freeman moe, zapravo mora, napraviti samo jo jedno. Stoka svih malih ranera okupljena na jednom mjestu bila je za Freemana idealna prilika Nema sumnje da e je on ukrasti i tako jednim udarcem unititi sve male ranere u Bentonu. To vie nije bila borba koju bi mogao voditi samo jedan ovjek. Keegan je trebao saveznike. Samo, gdje da ih nae? Da je pokuao prii ljudima okupljenim u dolini Largo, naiao bi na odbojnost i nepovjerenje. Morao je pokuati samo s jednim od njih. Opazio je da u skupini koja je razgovarala s Freemanom nema Raya Forvesa, pa je odluio odjahati do njegova rana i iznijeti mu sumnje. Keegan se neprimijeen izvukao iz doline Largo i krenuo natrag. Put ga je vodio pored Freemanova rana. Nadao se da e proi nezapaen, upravo u trenutku kada se pribliavao ranu, ugledao je Monu. A ono to je vidio, natjeralo ga je da se odmah sakrije. Mona je, naime, upravo izlazila iz podruma, nosei sada prazne posude za jelo. Za nekoliko trenutaka opet je izila iz kue i uputila se prema podrumu, nosei sada preko ruke bijelu tkaninu i veliki vr pun vode. Keeganov je mozak radio grozniavom brzinom. U podrumu je, dakle, netko kome nosi hranu. I taj netko je, po svemu sudei, ranjen. Zar je samo ranio Hastingsa? Polako je zaobiao ran i priao mu s teko pristupane strane. Douljao se do otvorenih podrumskih vrata. amor glasova to se uo iz podruma, potvrdio je

njegove pretpostavke. Naglo je siao klimavim stubama u tamnu prostoriju to je osvjetljavao samo titravi plamen petrolejke. Kolt je drao u ruci. Bilo mu je potrebno nekoliko trenutaka da se privikne na polumrak. Upravo je to Hastingsu bilo dovoljno koji je bio ispruen na pomonom leaju, ekajui da ga Mona previje, da prvi krene u akciju. Prepoznao je Keegana, povikom upozorio Monu, naglim pokretom izvukao ispod jastuka revolver i opalio. Metak je prozujao pokraj Keegana koji je bio u iskuenju da i sam povue obara. No sjetio se da e mu ivi Hastings vie koristiti od mrtvoga i zato se bacio na razbojnika. Izbio mu je revolver iz ruke i poto je i sam primio nekoliko udaraca, uspio ga je onesvijestiti. Uspravio se i upravo se htio okrenuti, kada je osjetio revolversku cijev kako ga pritie na leima. Baci revolver, Bobe, i to odmah. Znai i ti si s njima, Mona? Jesam, iako tek od danas. I misli da ete se izvui? S malo sree ne samo da emo se izvui, nego emo se i obogatiti. Nitko ne sumnja u Harryja, a ti vie nee imati prilike da svoje sumnje bilo kome i iznese. Da, zaista, a to e uiniti sa mnom? Jo ne znam. Najbolje da priekamo Harryja. Nije imao izbora pa je Moni bez opiranja doputao da ga vee. Odgurala ga je u kut podruma i prislonila uz vreu krumpira. Hastingsu je dala revolver i naredila da uva Keegana. Zatim se Mona okrenula i izila. uli su odjek kopita njena konja kad je odjahala po brata. Keegan je, meutim, pretpostavljao da Hastings nee ekati Freemanov povratak. Svezanim rukama uspio je iza sebe napipati lopatu. Pomiui se sasvim polako, da ne bi pobudio panju svog uvara, namjestio se tako da je mogao konopac, kojim su mu bile svezane ruke, polako trljati uz otri brid lopate. Hastings je u meuvremenu pio. Kada je Mona odjahala dobacio je Keeganu zloban pogled i samo procijedio: No, a sada emo nas dvojica prirediti malu zabavu. Imam jo etiri metka u revolveru. Mogao bih ti najprije prostrijeliti oba koljena, jednim metkom eludac, a etvrtim te dokrajiti. Kako ti se to svia? Vidim da si se od straha ve sav preznojio! Keeganovo je elo zaista bilo prekriveno sitnim kapljicama znoja, no manje od straha, a vie od napora. Uporno je trljao konop o lopatu i uz olakanje osjetio kako polako poputa. Moda jo ipak nije sve izgubljeno? Hastings je ispio cijelu bocu viskija. Odbacio ju je s gaenjem i posegnuo za revolverom. Nesigurno ga je podigao i opalio prema Keeganu. Promaio je! ini se da bih morao malo vjebati gaanje. Ali idui hitac nee promaiti. Obeavam ti!

U trenutku kada je odjeknuo prvi hitac, Keegan je posljednjim naporom uspio osloboditi ruke. Lijevom je napipao neku praznu posudu, uhvatio je za drku i ekao. Gledao je kako Hastings polako povlai prst obavijen oko obaraa, bubanj s mecima okretao se milimetar po milimetar. U djeliu sekunde kada je stao, Keegan se bacio u stranu, a posudu zavitlao prema Hastingsu. Tri su se stvari dogodile u istom trenutku. Plamen iz revolverske cijevi osvijetlio je podrum, posuda je pogodila Hastingsa tono u lice pa se sruio bez svijesti, a metak iz njegova revolvera okrznuo je Keegana. Posljednje ega je bio svjestan, jest osjeaj neizmjerne vruine u koju kao da je uronio. A onda se sve zamrailo.

XIV Grange je stajao na verandi, kada je Rollins stigao s Mary na ran. Glasom punim zlobe zaelio joj je dobrodolicu. Odgovorio mu je samo ledeni pogled njenih oiju, pogled koji je samo potvrivao ono to je i sam znao da njihov zajedniki ivot nema budunosti. Kada je Rollins nestao iza kue, Mary je progovorila. Zato si me na silu doveo ovamo? Meni se ini da ti je tu mjesto. I alje Rollinsa da me odvue hotelske sobe usred noi! Bio bih sam doao ali sam imao posla. To sam i pretpostavljala. I ti zaista misli da e ti tvoj plan poi za rukom? Naravno da hoe. A tko bi me mogao zaustaviti? Keegana jo nisi slomio. Vara se. Pokleknuo je i on veeras. Mary, naravno, nije znala to se u meuvremenu dogaalo. Mislei na tunjavu u hotelu, odgovorila je: ini mi se da nema pravo. Svi koji su bili svjedoci vae borbe u hotelu, sloit e se sa mnom da si ti bio taj, koji je izvukao batine. Grange nije nimalo uivao u tome da ga netko podsjea na dogaaj u hotelskom restoranu. Preavi rukom preko nateene usnice, odvratio je, zaputivi se prema kui: Nisam mislio na ono to se dogodilo u hotelu. Mary je potrala za njim, uhvatila ga za ruku i prisilila ga da se okrene. O emu onda govori? to si mu uinio? Spalili smo noas njegov ran! Ubili ste ga! Ne znam jo. A nije ni vano. Oekujem potpun izvjetaj. Kada ga dobijem, rei u ti. Zaboljele su je njegove rijei. Bila je oajna, bijesna. Nije znala to radi i nije razmiljala. Razbijesnio ju je Grangov prezir prema Keeganu. Opalila mu je amar i bacila se na njega, udarajui ga kamo je stigla. Ali Grange nije bio ovjek koji bi dopustio da ga udaraju, pa ak ni onda kada udarce dijeli ena i kad oni nisu osobito bolni. Uzvratio je akama, udarajui Mary dok se nije sruila. Dii se! Da to vie nikad nisi pokuala! Polako se podigla, odgovorivi prkosno. Pokuat u uvijek iznova, tako dugo dok me bude ovdje drao. Onda vie nee imati prilike. Bit e ovdje samo dok ne ostvarim svoj plan. Kamo e onda, ne tie me se. Grubim pokretom zavrnuo joj je ruku iza lea i gurao je prema kui. Poveo ju je na kat i smjestio u prostoriju pokraj spavae sobe.

 Ostat e ovdje, dok ne odluim to u s tobom. Pobrinut u se da ti donesu hranu. Okrenuo se, iziao i zakljuao vrata. I tek je u tom trenutku popustila napetost proteklih nekoliko sati. Osjeaji bola, nemoi i ponienja provalili su iz Mary. Bacila se na krevet i gorko zaplakala. Prolo je dosta vremena dok se smirila. Kad se razdanilo, uao je Forester i donio joj doruak. Po tome kako ju je pogledao, Mary je znala da se pria o njenu sukobu s Grangeom proirila po cijelom ranu. Spavala je malo i loe. U snu ju je progonila slika Keeganova rana koji nestaje u plamenu i Keegana koji umire pod zapaljenom gredom to se rui na njega, ili pada pogoen mecima svojih neprijatelja. Dan je prolazio sporo. Sjedila je uz prozor, gledajui to se dogaa u dvoritu. Oko podne vidjela je Rollinsa koji je s Grangeom nekamo odjahao. Dva sata poslije vidjela ih je kako se vraaju. Nije zapazila nita neobino. Kada je tama noi smijenila rumenilo sumraka, jo je sjedila uz prozor. Opet su se otvorila vrata i ponovo je uao Forester. Donio joj je veeru. Kada se okrenuo da izie, Mary je instinktivno dograbila vr s vodom i njime udarila Forestera u glavu. Dohvatila ga je spretno da ne padne i bukom privue neiju panju, pa su se oboje nali na podu. Vidjela je kako iz ranice iza Foresterova uha tee krv, no nije imala vremena brinuti se o njemu. Bila je sigurna da nije tee ranjen i da e jedina posljedica njena udarca biti jaka glavobolja. Uzela je Foresterov revolver, polako i oprezno odkrinuta vrata i iskrala se na hodnik. Pazei da to manje kripe, sputala se stubama u prizemlje. Iz velike je sobe ula Grangea i Rollinsa i zastala na trenutak da poslua o emu razgovaraju Kada je ugovoren sastanak s Freemanom? Veeras u devet sati. Budi toan, Rollinse! Bit e sve u redu. Samo da sva stoka bude tamo. Prema onome to znam, svi su mali raneri nasjeli i povjerovali Freemanu i sva je njihova stoka u dolini Largo. Ide nas desetak i nee biti tekoa. Kako, zar to znai da i vi idete s nama? Pa naravno, noas je kraj malim ranerima, zar si mogao i pomisliti da u to propustiti?! Dobro, ali to je s Keeganom? Srea ga jo slui, ali nee dugo. S uzbuenjem Mary je sluala taj razgovor. Iako nije znala sve pojedinosti o Grangeovim planovima za unitenje malih ranera, shvatila je da je jedan od njih, Freeman, na Grangeovoj strani. Grange e uz njegovu pomo upravo noas unititi ostale. Postojala je ipak mogunost da na vrijeme obavijesti nekoga od ranera to im se sprema. Shvatila je da je Keegan iv!

Prouljala se kroz kuhinju i iskrala na stranja vrata iz kue. Dvorite je bilo pusto. Otrala je u staju i to je bre mogla osedlala konja. Upravo kad je izlazila, vodei ga oprezno za uzde, iz glavne je zgrade izletio Rollins, viui: Sedlajte konje! Bre! Nemamo vremena. Odmah zatim ula je i Grangeov glas. Moramo hitno pronai Mary. Zar mislite da je ula na razgovor? Ne znam je li ula. Sada je prekasno za razmiljanje. U svakom sluaju moramo je pronai. Ne smije nam umaknuti! Mary je shvatila da je sada rije o minutama i sekundama. Zatiena nonom tamom, izvela je konja s rana i kada se udaljila stotinjak metara vinula se u sedlo.

XV Keegan je bio u nesvijesti samo nekoliko trenutaka, ali kada se tama, to ga je pritiskivala poput olovnog pokrivaa, poela polako razilaziti, nije odmah shvatio gdje je, ni to se s njime dogodilo. Osjetio je otru bol u glavi, podigao je ruku i napipao duboku ogrebotinu slijepljenu krvlju. Kao da ga je bol vratila u stvarnost. Sjetio se proteklih dogaaja. Podigao je oi prema leaju na kojem je prije bio Hastings. Leaj je bio prazan. Istodobno je zauo iza sebe struganje. S mukom se okrenuo, upravo na vrijeme da vidi kako Hastings, kome je pola lica bilo prekriveno krvlju, podie s poda revolver. Bacio se prema njemu. Plamen iz revolverske cijevi na trenutak ga je zaslijepio, ali je sreom metak promaio. Iako i sam slab, uspio je jednim udarcem oboriti Hastingsa i oteti mu revolver. Nije imao vremena da se oporavi, jer je uo topot konja. Netko je dolazio. Spreman na sve Keegan se okrenuo prema stepenicama. Svjetlo to je kroz otvorena podrumska vrata prodiralo u mranu prostoriju, iznenada je zakrila neija figura. Gavin se sputao u podrum. inilo se kao da su Keegan i Gavin opalili istog trenutka, ali je Keegan bio djeli sekunde bri i to mu je spasilo ivot. Pogoen u prsa, Gavin se sruio natrake, tono na Monu koja je dolazila iza njega. Padajui, pokuala je svojim malim revolverom pogoditi Keegana, ali nije uspjela. Istrgnuo joj je oruje iz ruke i podigao je na noge. Malo si zakasnila Mona, samo malo. Gledala ga je pogledom punim bijesa i mrnje. Trebala si ipak dopustiti Hastingsu da me ubije. Da, sada vidim da sam to zaista trebala uiniti. On je, dodue, i pokuao, no kao to vidi nije ba najbolje proao. I to misli da sada moe uiniti? Dosta, ako me srea ne ostavi. A Hastings e mi pri tome ak i pomoi. Tako si ga premlatio, da se ne moe ni uspeti na konja. Od njega ti nema koristi. Ba mi ga je ao. Ipak e odjahati sa mnom. Svezao je Moni ruke i noge i ostavio je u podrumu uz mrtvog Gavina. Otimala se i borila, pa ju je udarcem u bradu morao onesvijestiti. Prvi put je udario enu, ali nije imao drugog izbora. Natjerao je Hastingsa da izie s njim, podigao ga na Gavinova konja i uzjahao svoga. Ve je bila no. Jahali su prema Forbesovu ranu. Moda jo nau tamo nekoga i moda e jo moi preduhitriti prijevaru to se spremala. Hastingsu je bilo loe. Osjeao je bol pri svakom koraku konja. U drugoj prilici Keegan bi za njega osjeao aljenje, ali se sada sjeao kako ga je taj ovjek nedavno pokuao hladnokrvno ubiti i razmiljao je o prijevari u kojoj je sudjelovao. Nije ga alio.

Pribliili su se Forbesovu ranu i svjetlo to je prodiralo iz kue, najavilo je Keeganu da e nekoga ipak nai. Upravo pred kuom Hastings je posrnuo i oslonio se rukom o zid. Bojei se da ljudi u kui ne shvate pogreno iznenadni zvuk, Keegan je naglo otvorio vrata, gurnuo Hastingsa u sobu i upozorio: Ne dirajte revolvere! Unutra su bili Forbes, jedan njegov radnik i Hewlett. to to znai Keegane? I to si uinio Hastingsu? Odmah ete sve uti. Moda e vas iznenaditi, ali ja sam na vaoj strani. A Hastings e vam ispriati lijepu priu. Onda ete shvatiti i zato tako izgleda. Hastings je ipak pokuao okrenuti priu u svoju korist. Ne vjerujte Keeganu. On je ubojica i prevarant. Maloprije je ubio Gavina, a bio bi i mene, da... Keegan mu je priskoio, drei ostale na nianu. Hastings je uvidio da ipak mora rei istinu. Dobro, dobro, govorit u. Sve u rei. Dok je izgovarao te rijei, oi uprte u prozor, iznenada su se rairile od straha i uasa. Uzviknuo je: Ne, nemojte to initi! Hitac to je odjeknuo, iznenadio je sve. Bacili su se na pod. Padajui, Keegan se napola okrenuo prema prozoru. Nije vidio mnogo, ali ipak dovoljno. To je Freeman. Drite ga! Ostali su se nekali, a Hastings ga nije mogao uti. Ostao je leati mrtav. Keegane, ipak e nam morati potanko objasniti to sve to znai. Ne svia mi se ni tvoja pria, a ni to to se upravo dogodilo. Hewlett se vano uspravio, traei objanjenje. Ali Keegan sada nije imao vremena objanjavati. Pojurio je napolje. Trojica u kui, umjesto da mu se pridrue i progone onoga koji je pucao kroz prozor, poeli su progoniti njega. Prasnulo je nekoliko hitaca, no meci su zazvidali pored Keegana. inilo mu se da je njegov konj daleko od kue. Stigao je ipak do njega, bacio se u sedlo i potjerao ga galopom. Prasnulo je jo nekoliko hitaca, ali je Keegan ve bio izvan domaaja. Izvukao se.

XVI Mary je osjeala kako je granje iba po licu dok je nemilosrdno tjerala konja, pokuavajui pobjei potjeri. eir joj je spao s glave, a duga crna kosa vijorila se na vjetru. U trenutku kada je krenula s Grangeova rana, ni sama nije bila sigurna kamo bi bilo najbolje poi. Najprije je htjela odjahati u dolinu Largo i upozoriti okupljene ranere to im se sprema. No ubrzo je uvidjela da to nee biti mogue. Cilj to ga je htjela dostii bio je odvie daleko, a progonitelji su joj se polako ali stalno pribliavali. Odluila je stoga krenuti prema Forbesovu ranu. Samo, ni to nije vie bilo jednostavno. Iza sebe je ve ula glasove Grangea i njegovih ljudi. Jo nekoliko minuta i stii e je! Morat e ih pokuati zavarati. No je bila obasjana srebrnim svjetlom zvijezda, pa je Mary dobro vidjela kamo jae. Stigla je do mjesta na kojem se utabana staza kojom je jurila, ravala na dva dijela. Ako poe lijevo, put e je dovesti do doline Largo. Ali tamo ne moe stii. Znai, treba skrenuti desno, prema Forbesovu ranu. Stara je izreka da najkrai put nije uvijek i najbolji. Pokazalo se to i u ovom sluaju. Mary je najprije ipak skrenula na lijevu stazu. Naravno, i potjera za njom. Ali poslije nekoliko desetaka metara, sjurila je sa staze i ne obazirui se na grmlje i granje to je greblo po licu i rukama, potjerala konja preacem, da bi izbila na put prema Forbesovu ranu. Naglo je zaustavila konja, sjahala i umirila ivotinju. Nije prola ni minuta, a stazom s koje je upravo skrenula protutnjao je u oblaku praine Grange sa svojim ljudima. ekala je ponovo dok nije zavladala tiina, a onda je opet uzjahala i potjerala konja prema Forbesovu ranu. Osjeala je da je konj sve umorniji i znala je da nee dugo izdrati tempo kojim je jurio, ali se nije mogla na to obazirati. Iznenada se iza zavoja pojavio jaha. Jurio je ravno prema njoj. ula je uzvik: Tko je to? Reci svoje ime! Vidjela je revolversku cijev uperenu prema njoj. Bila je uplaena i nije izustila ni rijei. U trenutku kada su se konji gotovo sudarili, ula je karakteristian zvuk zatezanja kokota na revolveru i sagnula se da izbjegne hitac koji je svakog trenutka mogao planuti. Ali, nita se nije dogodilo. Konj je stao i kada je podigla pogled vidjela je iznad sebe koato lice Harryja Freemana. Bio je uzrujan i oi su mu plamtjele neugodnim sjajem. Mary Grange! Zato se nisi odazvala? Gotovo sam te ustrijelio. Mrmljajui neraspoloeno, vratio je revolver u korice. Istog je trenutka Mary izvukla revolver i uperila ga u njega. Stani! Digni ruke! Mary, mii se s puta. urim se! A kamo se ti to uri? Moda u dolinu Largo da provede lopovski plan o kojem si se dogovorio s mojim muem? Ne znam o emu govori.

Dok je govorio, Freeman je malo nagnuo glavu na jednu stranu, kao da neto oslukuje iz pravca iz kojeg je stigao. To je navelo Mary da i ona oslune i da se zagleda u tamu. Freeman je samo to ekao. Potjerao je naglo konja naprijed. Iako je Mary reagirala trenutno, povukavi obara revolvera, promaila ga je. Ovog puta konji su se sudarili, ali se nije dogodilo ono to je Freeman oekivao. Konj na kojem je Mary sjedila bio je ve potpuno iscrpljen i taj je udarac bio dovoljan da ga srui. A od siline naleta sruio se i Freemanov. Freeman je bio iznenaen. Prolo je nekoliko trenutaka dok se uspio iskobeljati, uspraviti konja, dohvatiti ponovo revolver i uzjahati. Nije se vie brinuo o Mary, a ona ga nije mogla zaustaviti, jer se pri sudaru konja izletjela iz sedla i izgubila oruje. Freeman je elio samo jedno pobjei. Upravo kada je pritegao uzde i napola se osvrnuo u sedlu, zapazio je Boba Keegana kako stie galopom. uvaj se, Bobe. To je Freeman uzviknula je Mary. Njen se uzvik stopio s praskom Freemanova revolvera. Pucao je u panici i promaio. Onda je odjeknuo hitac s druge strane. Keegan je bio bolji strijelac. Pogodio je Freemana, ali se on ipak uspio odrati u sedlu i potjerati konja. Keegan je krenuo za njim. Ve nakon nekoliko desetaka metara, Freeman je iskliznuo iz sedla. Bilo je to djelomino zbog rane, a djelomino je posrijedi bilo lukavstvo. Jo je u ruci drao revolver i uperio ga sada prema progonitelju. Mogao je mirno nianiti. Keegan je u posljednjem trenutku naglo pritegao uzde i to ga je spasilo. Konj se propeo i tane namijenjeno Keeganu pogodilo je ivotinju koja se sruila istog trenutka. I to je tvoj kraj, Keegane. Dugo si ga uspijevao odgaati, ali je ipak stigao. Izgovarajui sa zlobom i mrnjom te rijei, Freeman je ponovo podigao revolver prema Keeganu, koji je sletio s pogoena konja samo nekoliko metara daleko od njega. Plamen je suknuo iz revolverske cijevi i Keegan je osjetio bol u visini opasaa. Ali metak ga je samo okrznuo. Harry, jo nisam gotov, jo ne! Keeganov je metak pogodio Freemana u prsa. Uz duboki uzdah pao je mrtav na zemlju. Keegan se polako vratio na mjesto gdje je ostavio Mary. ekala ga je. Mary, je si li ranjena? Nisam, samo sam iscrpljena i prestraena. Bacila mu se u naruje i zaplakala. No Keegan nije dospio rei ni rijei da je smiri i utjei. U oblaku praine dogalopirali su Forbes i Hewlett. Sada te imamo. Ne mii se. Forbes, pogledaj tamo dalje to se zbivalo! zaurla Hewlett. Sasvim mirno Keegan je odgovorio: Mogu vam pritedjeti taj napor. Tamo je Harry Freeman. Maloprije sam ga ubio.

 to? Pa ti si poludio. Najprije Gavina, a sada Freemana. Maknite se od njega, gospoo, da ga napokon dokrajim. Mary se nije uplaila prijetnje. Ostala je uspravna tono ispred Keegana i progovorila: Ako elite ubiti njega, morat ete i mene. A prije nego to to uinite, htjela bih vam rei zato je ubio Freemana. Taj va navodni prijatelj skovao je zajedno s mojim muem plan, kako da vas sve jednom zauvijek unite. To je obina la zaurlao je Hewlett. Sada se u razgovor ukljuio i Forbes koji nije bio tako naprasite udi. Moda bi ipak bilo bolje da najprije o svemu mirno porazgovaramo. Mary je objasnila kako ju je Grange drao zatvorenu na svom ranu i kako je prilikom bijega sluajno ula njegov razgovor s Rollinsom. Tada je doznala kakva se sudbina sprema malim ranerima. Ispriala je da ih je pola upozoriti i kako je pri tome naletjela na Freemana. A Freeman je upravo bjeao s Forbesova rana, gdje je hicem kroz prozor ubio Hastingsa, u trenutku kada se ovaj spremao ispriati ono isto to vam je sada rekla Mary. Keegan se ukljuio u razgovor, objanjavajui zato je doveo Hastingsa k Forbesu. I Forbes i Hewlett sada su sve shvatili. Muilo ih je jo jedno pitanje. Dobro, ali kako je Freeman znao gdje e nai tebe i Hastingsa, i kamo je jurio, kad ga je Mary pokuala zaustaviti? O tome mogu samo nagaati. Vjerojatno se Freeman jo jednom vratio na svoj ran. Naao je u podrumu sestru i ona mu je ispriala to se dogodilo, kao i to da sam otiao s Hastingsom prema Forbesovu ranu. I tada je oito, nadomak cilja to ga je htio ostvariti, Freemana uhvatila panika. Valjda se dogovorio s Monom gdje e se nai s onu stranu granice, a on je pojurio da uutka Hastingsa, To mu je i uspjelo. A tada je poeo bjeati. Valjda je uz to i shvatio da je za Grangea dobar samo dok mu je koristan. A kada je bio planiran napad? To ne znam, ali ako elimo biti od pomoi, moramo pouriti. Grange je i onako vani sa svim svojim ljudima s kojima je progonio Mary. Kada ustanove da im je izmakla, okrenut e prema dolini Largo. Samo da ne zakasnimo? Neemo ako odmah krenemo.

XVII Poslije petnaest minuta brzog jahanja skupina je stigla do Forbesova rana. Keegan je objasnio Mary da mora ostati, jer bi u dolini Largo za nju bilo i odvie opasno. Najprije se protivila, a onda je pristala. U meuvremenu je Forbesov pomonik, koji je ostao na ranu kada su Forbes i Hewlett krenuli za Keeganom, osedlao konja. Na odlasku, Mary je pruila Keeganu ruku i sasvim tiho rekla: uvaj se, Bobe, zbog mene. Keegan je bez rijei stisnuo njenu ruku, razmiljajui je li mogue da je u njenim oima proitao ono, to je on za nju osjeao. Bojao se da za njega i Mary ipak nema budunosti. Znao je da ide u odluan obraun koji moe zavriti samo njegovom ili Grangeovom pobjedom. A znao je i to da je Grange jai. Krenuli su. Jahali su bez rijei i to su bre mogli. Krajolik obasjan krtom mjeseinom promicao je pored njih. ulo se samo udaranje potkovanih kopita i ubrzano disanje konja. Keegan je jahao na Freemanovu konju. Zaustavili su se samo jednom da bi oslunuli uje li se ve pucnjava iz smjera doline Largo. Nita se nije ulo. Forbes je rekao: Nije mi jasno kako to da Grange ve nije tamo. On je bio u prilinoj prednosti ispred nas. On je u prednosti, samo nemoj zaboraviti da je dosta vremena izgubio progonei Mary. Osim toga, vjerojatno je negdje imao ugovoren sastanak s Freemanom pa ga je ekao. Ako nije ispred nas, zacijelo je negdje blizu iza nas. Ubrzo se ustanovilo da je Keegan opet imao pravo. Ba kad su bili na ravnom putu, to je istinom vodio prema kanjonu kroz koji su morali proi na putu prema Largu, iza njih se pojavila velika skupina jahaa. Opazili su ih i odmah otvorili vatru. Sreom je udaljenost jo bila prevelika. Keegan, koji se povremeno osvrtao, opazio je da se Grange i njegovi ljudi sve vie pribliavaju. Podbodite konje da stignemo do kanjona. Ovdje na otvorenom ne moemo se uputati u borbu. etiri jahaa uspjela su ui u kanjon prije nego to su ih dosegli meci potjere. Nisu se zaustavili, ve su nesmanjenom brzinom jahali sve do izlaza iz kanjona. Tu je Keegan zaustavio konja, skoio na zemlju i rekao: Forbes, poalji svog ovjeka u dolinu Largo. Neka porui onome tko tamo zapovijeda da nam hitno priskoi u pomo. I neka mu kae da potjera svu stoku prema kanjonu. Samo galopirajue stado moe pregaziti Grangeovu bandu. Mi emo je do tada pokuati zadrati. Forbes se sloio i njegov je ovjek odjahao. Zatim su on i Hewlett otili na jednu stranu izlaza iz kanjona, a Keegan je ostao na drugoj. Nisu dugo ekali. Urlajui i pucajui u prazno, Grange i njegovi jahai pojavili su se iza otre okuke. Keegan je ekao dok se nisu sasvim primakli. Tek je tada zapucao. Pucajte u konje! Forbes i Hewlett su posluali.

Na izlazu iz kanjona nastala je neopisiva guva. Pogoeni puanim mecima, konji prednjih jahaa su se ruili, a oni koji su dolazili odmah iza njih, nalijetati su na njih i takoer padali. Padali su, naravno, i jahai. Psovali su i urlali. Neki su ostali leati, pogoeni kopitima konja koji su padali, druge su ranili ili ubili Keegan, Forbes i Hewlett. Grange je uvidio da ovako nee uspjeti. Povlaite se! Ostavljajui mrtve i vukui ranjene, napadai su se povukli. Forbes i Hewlett preli su na Keeganovu stranu. ekali su, znajui da to jo nije pobjeda. Bio je to samo predah izmeu dva napada. Minute su sporo prolazile. U kanjonu je bilo sve tiho. Najednom, negdje u blizini otkotrljao se kamen. I onda jo jedan. Nastojali su razaznati u tami to se dogaa, ali nita nisu vidjeli. ekali su dalje. Tada je sa stijene iznad njih prasnula puka. Hewlett se sruio bez rijei. Sada je bilo jasno zato Grange tako dugo nije dolazio. Jedan od njegovih ljudi uspio se popeti na strme stijene kanjona i prikrasti sve do izlaza. Njegov je hitac bio znak za novi juri. Dok je o tome razmiljao, Keegan je pogledom traio skrivenog strijelca. Prije no to je uspio nanianiti, ovaj je ponovo opalio. Forbes je opsovao, ali je ostao na nogama. Bio je samo lake ranjen. Keegan je opalio tri hica u neprekinutom slijedu, upravo kad su iz kanjona zauli topot napadaa. Drugim i treim hicem je pogodio. Uzjaimo i bjeimo! Sada ih vie ne moemo zadravati. Bacili su se na konje i potjerali ih prema Largu, odakle se upravo, na njihovo veliko olakanje, uo sve glasniji topot stada koje se pribliavalo. uli su se i povici ljudi koji su ga tjerali. Keegan je istog trena shvatio da su i oni u opasnosti. Ako ostanu na putu, bit e pregaeni kao i njihovi progonitelji. Naglo je povukao uzde i skrenuo konja prema drveu. Forbes je uinio isto. Upravo kad su skretali zauo je usred puane i revolverske vatre kako je Forbes jauknuo. Znai da je opet pogoen. Okrenuo se da vidi to je, ali je na svoje olakanje primijetio da se raner i dalje dri u sedlu. Trojica su se jahaa s Bella odvojila od glavne skupine i krenula za njima. Ostali, s Grangeom na elu, nastavili su prema Largu. Prolo je samo nekoliko trenutaka, a tada su i progonitelji zauli grmljavinu stada koje se pribliavalo. Grange je odmah uoio opasnost. Sklanjajte se meu drvee! Nastalo je komeanje. Nekolicina onih koji su bili na kraju kolone, okrenuli su konje i pojurili natrag pravcem iz kojeg su doli. Veina je slijedila Grangeovu zapovijed, no etvorica nisu bila dovoljna brza. Jednostavno su nestali u stadu koje je tutnjalo stazom. U meuvremenu Rollins i dvojica Grangeovih ljudi i dalje su gonili Keegana i Forbesa. Keegan je primijetio da je Forbesovo lice blijedo i iskrivljeno od bola. Kada se u jednom trenutku opet okrenuo da vidi kako mu je, Forbesa vie nije bilo iza njega. Nije imao vremena za razmiljanje. Progonitelji su mu bili za

petama. uo je kako se iza njega lome nie grane drvea pod naletom njihovih konja. Iznenada je izbio na malu istinu. Potjerao je konja do njena kraja i okrenuo ga da doeka napadae. Upravo tada na istinu je izjurio Rollins. Bio je bri od Keegana. Pucao je istog trena kad je naslutio da je Keegan pred njime. Tane iz njegova revolvera pogodilo je Keeganova konja koji se naglo propeo i pao, tako da je Keegan u dugom luku odletio na zemlju. Sada e, Keegane, napokon dobiti ono to ti ve dugo obeavam. Rollins je bio tako siguran u sebe da je, uivajui u svojoj nadmoi, sasvim polako nianio prema Keeganu. Te dvije sekunde stajale su ga ivota. Keegan je pao na tlo, ali je u hipu bio opet na nogama. Jurnuo je naprijed i izvukao revolver. Rollins je promaio. Keegan nije. Protivnika se rijeio, ali je bio bez konja. Morat e uzeti njegova. Poao je prema Rollinsovu konju, kada ga je um upozorio da se jo jedan jaha pribliava. Bio je to Bill Grange.

XVIII Keegan se bacio u sedlo Rollinsova konja, oekujui svakog asa da ga pogode meci iz Grangeova revolvera. Grange je zaista i pucao istog trenutka kad ga je ugledao. Prva su se dva metka zabila u stablo iza Keegana, a trei je okrznuo konja. Grangeov konj je uzmaknuo nekoliko koraka, dok je njegov jaha pucao i to je Keegan iskoristio da zamakne meu drvee. Granje ga je greblo po licu. Jedva je vidio kamo ide, a ranjeni konj nije bio nimalo raspoloen da ide onako kako je on elio. Grange je opet bio tik iza njega. U daljini se ula jo buka stada i poneki uzvik. Drvee je postajalo rjee i Keegan je iziao na oveu istinu, malo iznad staze na kojoj se odigrao sudbonosni susret Grangeovih jahaa i stada malih ranera. Odluio je da upravo tu zavre borbu. Potjerao je konja jo nekoliko koraka naprijed, a zatim je otro pritegao uzde. ivotinja je posluala. Okrenula se i istog trenutka Keegan je potjerao galopom prema Grangeu koji je upravo izbijao na istinu. Keeganov neoekivani potez potpuno je iznenadio vlasnika Bella. Nije vie mogao izbjei. Obojica su pucala u istom trenutku. Tako se barem inilo. Keegana je zaslijepio plamen iz Grangeova revolvera, a samo je prohujala tik do njega. Njegov je metak pogodio Grangea. Tada su se konji punom snagom sudarili. Obojica su pala s konja. Grange je, meutim, pao izmeu konja i njegov ga je konj udario potkovanim kopitom tono u glavu. A onda su se obje ivotinje sruile na njega. Keegan se podigao, stresao prainu sa sebe, zabacio uperak kose to je pao preko znojem prekrivena lica i poao prema konjima. Tada je ugledao Grangea. Jedan pogled na njegovo lice bilo je dovoljan. Keegan je znao da je sve svreno. Pogledao je Grangeova konja i njegovu udno okrenutu nogu. Tu vie nije bilo pomoi. Izvukao je revolver i posljednjim metkom, to ga je imao u bubnju, skratio ivotinji muke. Sve je, dakle, svreno. Keegan se prisjeao proteklih dana punih nasilja. Nije bio ponosan to je pobijedio. Smrt, pa makar to bila i smrt najljueg protivnika, nije ga nikad veselila. A injenica da je i on imao udjela u njoj, samo je pojaavala gorinu to je osjeao. Zavrio je kratki i opasni pokuaj Bella da proguta sve male ranere. Smrt njegova vlasnika imat e, svakako, i drugih posljedica, A u Bentonu e svatko, na ovaj ili onaj nain, osjeati promjene to ih je donio krvavi rat ranera. Topot konjskih kopita na stazi ispod uzvisine na kojoj je stajao, prenuo je Keegana iz razmiljanja. Tri jahaa su se pribliavala. Nije ih jo mogao raspoznati, pa je za svaki sluaj odmah poeo puniti revolver. Trojica su se pribliila brzim kasom i njihov je predvodnik opalio prema Keeganu upravo kada ga je ovaj prepoznao. Bio je to Bud Zont.

 Hej, ne pucajte, to sam ja, Keegan! Zato se ne javlja? Mogao sam te ubiti. Nisam bio siguran tko ste. Uostalom, ovo stado dolje dolo je ba u pravom trenutku. Da, ideja je bila zaista odlina - odgovorio je Zont i nastavio: Goveda su izjednaila anse progonjenih i progonitelja. Zont se nervozno ogledavao. Ima li ovdje u blizini jo jahaa s Bella? Razmislivi malo, Keegan je odgovorio: Moda su dvojica ili trojica jo negdje meu drveem. Opasnost je prola. S Bellom i ambicijama njegova vlasnika je svreno. A svreno je i sa samim vlasnikom. Zont ga je upitno pogledao. Zatim je opazio konje sklupane na tlu. Poao je da pogleda i kad se nakon nekoliko trenutaka vratio, rekao je ostalima: Grange je mrtav. No, onda je sve rijeeno -rekao je jedan od njegovih pratilaca i poao da pogleda. Zont ga je pokretom ruke zadrao. Radije ostani ovdje, Jack. Nije to nimalo lijep prizor. Kako mi se ini. Konj je udario Grangea svom silom tono u lice. Keegan je potvrdio, a zatim je u nekoliko reenica ispriao to se dogodilo Zakljuio je: I Rollins je dobio svoje. Lei na istini dva do tri kilometra odavde. Zont je zamiljeno zurio u tamu. Nekolicinu dolje zahvatilo je stado. Nije ih uope mogue prepoznati. Gadna no! Polako su se svi zajedno uputili obronkom prema stazi na kojoj se prije pola sata odvijala bijesna potjera. Keeganu se inilo kao da je od tada prola cijela vjenost. Sjeao se kako je zajedno s Frobesom pojurio prema drveu u zaklon. Forbes! A to je s njime? Sustigao je Zonta i upitao: Je li netko od vas moda vidio Raya Forbesa? Nije, ja sam upravo htio tebe upitati kamo je on nestao. Zar ni ti ne zna? Ne znam. Hewletta je jo dolje u kanjonu pogodio Grangeov ovjek. No Forbes se drao uza me i neko smo vrijeme jahali. Znam da su ga okrznula najmanje dva metka, ali kada sam ga posljednji put vidio jo se drao u sedlu. Onda je najednom nestao. Moda je od iscrpljenosti ipak pao. Najbolje bi bilo da ga poemo potraiti meu onim drveem. Jo dok je razgovarao posljednje rijei, na istini preko koje su jaihali pojavila su se dva jahaa. Prvi je oito bio ranjen. Vidjelo se to po nainu na koji je sjedio na konju. Ni onaj iza njega nije bio u mnogo boljem stanju. I on se jedva

drao u sedlu. Zapravo je jedina vidljiva razlika izmeu te dvojice bila u tome to prvi nije imao oruja, a drugi je drao revolver uperen u njega. Drugi jaha bio je Ray Forbes. Opazio ih je, prepoznao i doviknuo slabim glasom: Uhvatio sam Forestera. Zont je sjahao i potrao prema njemu. A to je s tobom Ray? Ne izgleda ba najbolje. Forbesovo lice polako se razvuklo u grimasu. Oito se pokuavao nasmijeiti, ali mu to nije uspijevalo. Mogu misliti kako izgledam promrmljao je. Kliznuo je iz sedla, kao da ga je u jednom trenutku napustila snaga i volja kojom je izdrao cijelu bitku, usprkos zadobivenim ranama. Da ga Zont nije pridrao, sruio bi se na tlo. Teko je disao, a elo mu je bilo oroeno krupnim kapljicama znoja. Zont se morao sagnuti da bi razumio rijei to su jedva prelazile njegove usne. Ne brinite. Bit e sa mnom sve u redu. Samo sam umoran, strano umoran. Moram se odmoriti. Zont je raskopao Forbesovu koulju. Ugledao je dvije rane to su krvarile. Okrenuo se prema Keeganu. Forbes treba lijenika. to prije, to bolje! I Keegan je to znao. Poalji jednoga od svojih jahaa na Forbesov ran. On ima tamo jo jednog ovjeka. Treba mu rei da priredi krevet i prikupi u kui sve to moe posluiti kao zavojni materijal. I neka pouri! Keegan je sa zabrinutou promatrao Forbesa, sjeajui se njegove upornosti i hrabrosti u toku borbe. Okrenuo se polako ostalima i rekao da bi umirio i njih i sebe. Ne bojte se! Ve e se on oporaviti. Vjerujem da rane nisu smrtonosne. Izgubio je dosta krvi i to ga je iscrpilo. Iznenada se Forbes, koji je leao zatvorenih oiju, prenuo. Uhvatio je Keeganovu ruku i promrmljao: Naravno, oporavit u se. Bit e nam svima dobro, zahvaljujui tebi. Zont je odvratio uz smijeak i olakanje: Ima pravo, Ray. Keegan nam je pomogao da opet budemo ono to smo bili, i to elimo ostati slobodni ljudi. I odjednom su svi raneri, koji su stajali oko njega, bili opet njegovi prijatelji. Ujedinila ih je spoznaja o opasnosti to im je svima prijetila i elja da joj se odupru. Keegan je prozborio: Stvari se zapravo nikada ne mijenjaju. Barem one osnovne. A ljudi su se uvijek morali boriti i umirati da bi mogli slobodno ivjeti. Vidio je da se Forbes onesvijestio. Odmakao se nekoliko koraka od njega. U meuvremenu je Zont jednom od svojih jahaa davao upute to treba uiniti na Forbesovu ranu.

 Uzmi kola, da ga moemo provesti onamo. I uini to to bre moe. ovjek je podbo konja i odjurio. Gledali su ga kako nestaje u daljini, a tada im je panju privukao jaha koji se naglo probliavao, dolazei iz kanjona. Poslije nekoliko trenutaka Keegan je razaznao lik ene. No trebalo je proi jo pola minute da je prepozna. Mary Grange! Privukla je uzde i usporila konja, a zatim ga je zaustavila kada se Keegan izdvojio iz grupe i potrao prema njoj. Uzviknula je, objanjavajui: Bobe! Morala sam doi. Jednostavno vie nisam mogla izdrati. eljela sam vidjeti jesi li iv. Sjahala je i utonula u njegov zagrljaj. Usne su im se nale u dugom poljupcu. Napokon se Keegan napola otrgnuo, sjetivi se da ostali raneri stoje samo nekoliko metara od njih i da ih gledaju. Naas ih je bio posve zaboravio. inili mu se kao da je u svijetu u kojem postoje samo on i Mary. Mary nisi smjela dolaziti ovamo. A zar si ti mislio da mogu mirno ostati na Forbesovu ranu? Da sjedim i ekam, znajui da se ti za vrijeme ovdje bori! Moda i umire! Pa zar si zaista mogao misliti da mogu mirno ekati. Glas joj se histerino podigao, jo vre ga je stisnula uza se a na oi su joj navirale suze. Smiri se, Mary! Nije me briga to nas drugi gledaju. ekala sam i ekala. A onda vie nisam mogla izdrati. Jednostavno sam morala doi ovamo i vidjeti to se zbiva U njezinu je glasu Keegan osjetio pitanje koje oito nije htjela izrei, ali koje ju je muilo. Oklijevao je trenutak, a onda je rekao: Sve je svreno, Mary. S Bellom je gotovo. Shvatila je to joj je elio rei. Primila je to mirno i upitala: Ona stoka to sam je vidjela na ulazu u kanjon, je li to stado iz doline Largo? Da, to nam je stado pomoglo. Natjerali smo ga na jahae s Bella upravo kada su izlazili iz kanjona. Iako je znao da je shvatila na to je mislio kad joj je rekao da je s Bellom svreno, Keegan je htio biti sasvim siguran. Njenim pokretom podigao je njenu glavu. Jo me nisi upitala to je s Billom. Htjela sam, ali mislim da znam i bez toga. Bili je mrtav, zar ne? Da, Mary. Mrtav je. ao mi je. Potresla je glavom i ozbiljno ga pogledala. U tom je trenutku izgledala starija no to je bila. Oi su joj plamtjele na blijedu licu. Ne mora aliti. Keegan se osjeao uasno. Pred njim je stajala ena koju je volio, jedina ena prema kojoj je ikada osjeao ono to se zove ljubav. A samo nekoliko koraka dalje leao je njen mu, mrtav pogoen metkom iz njegova revolvera i dokrajen udarcem-kopita vlastita

konja. Moe li biti strasnije situacije? Teko je progutao, nakaljao se da proisti grlo i rekao: Da je to barem bio bilo tko drugi, a ne ba tvoj mu, ne ba Grange... Nemoj kriviti sebe. Ako je netko za neto kriv, onda sam to ja. Ja sam pogrijeila ja sam dopustila da Grange stane izmeu tebe i mene. Vjerojatno ga eli vidjeti, ali je ipak bolje da prieka dok ga ne prevezemo u grad. Suhi jecaj potresao je Mary. Prema Billu vie nita ne osjeam Znam da to ne bih smjela rei, ali je upravo tako. Smiri se, Mary. Tako sada osjea, a ve sutra e aliti za njim odvratio je Keegan. Neu, Bobe. Ni sutra, ni bilo kada. Molim te, pokuaj me shvatiti, nemoj misliti da sam udovite. Pripila se uz njega, zdvojno ga gledajui uplakanim oima i traei njegovo razumijevanje. Izvukao se iz njena zagrljaja sasvim njeno i polako. Gledao ju je i elio ju je zapamtiti upravu takvu, kakva je bila tog trenutka: toplu, divnu i poeljnu. elio je poljupcima skinuti bljedilo s njenih obraza, osjetiti njeno tijelo. Ali sada nije bilo vrijeme za to. Progovorio je, teko nalazei rijei: Mary, jedino to sada mislim o tebi, to je da si prekrasna ena. U kutovima njenih usta zaigrao je sasvim slabi, tuni smjeak. I nju je proimao plamen elje da osjeti mukarca kojega je voljela, da bude uz njega i s njim. Ali i ona je, ba kao i Keegan, znala da je izmeu njih jo dug most i moraju prijei da bi zaista mogli pripadati jedno drugome. Zadovoljit u se i time, Bobe. Stajala je mirno, sputenih ruku. Samo joj je donja usna lagano podrhtavala. Laganim pokretom pokazala je prema onoj strani gdje je leao Grange. Kada sve to bude zavreno, otii u odavde. To e biti najbolje to moe uiniti. Keegan je jedva prepoznao svoj glas. elim se vratiti. Vratit u se, kada ljudi ovdje zaborave. Glas joj je postajao sve tii, pa ju je Keegan jedva razumio. Oi su joj bile pune suza. eljala bih vjerovati da za nas nije sve propalo. Da za nas dvoje jo postoji budunost. Krajnjim naporom Keegan se suzdrao da je opet ne privue k sebi. Ako to uini, znao je, rastanak e biti jo tei. Nije se pomakao s mjesta. Opet se morao nakaljati da bi mogao progovoriti. Ipak, glas mu je bio promukao i govorio je teko. A toliko je toga elio rei. ekat u te, Mary. ekat u na svom ranu koji u ponovo sagraditi.

Proaptala je sasvim tiho: Hvala ti. Nadala sam se, zapravo znala sam da e to rei. A sada bi bilo najbolje da odem u grad. Hoe li odjahati sa mnom? Zna da hou. Poli su zajedno. ena koja je napokon shvatila koga voli i eli i mukarac koji je proao teku borbu i koji je izgubio sve to je imao, ali je dobio enu koju je ljubio. Oboje e jo morati ekati. Sada su znali da za njih postoji bolja budunost. KRAJ ELEZNI

ERNEST HAYCOX - ERIF JE ZNAO

Kad je Matt McQuestion izjahao iz klanca na niskome planinskom sedlu i zastao da promatra ran pod njim, ve je pomno i nezapaeno istraio okolna brda. U njemu je jaalo uvjerenje da je ovjek koga trai stanoviti John Doe ije lice nije nikad vidio u ovome trenu skriven ovdje dolje. Sputajui se padinom Matt McQuestion je promatrao sve oko sebe iskustvom staroga lovca. Raskvaeno nebo pokriveno gustim oblacima davalo je danu neku neugodnu mranost a vjetar je divlje jurio kroz vrhove visokih stabala, stvarajui buku poput golema vodopada koji se rui u bezdan. Kroz tu se buku s rana jedva ulo udaranje trokuta to je najavljivao podne. Dvojica jahaa kasala su prema kui sa suprotna obronka. Kua i gospodarske zgrade kao da su se zgurile pod olujom a u udaljenu koralu skupina konja potiteno je i pasivno stajala zgrbivi lea i podvivi repove meu noge. Kad je McQuestion pritegao uzde pred kunim trijemom, pojavio se krupan i rumen mukarac. Sjaite i uite viknuo je. -Kakva li dana za putovanje! Lonny, doi, odvedi konja u staju! Ali jaha se nije pomakao sve dok nije bio siguran u gostoljubivost domaina. Zovem se Matt McQuestion, ja sam okruni erif. uo sam za vas i neizmjerno mi je milo to ste pokucali ba na moja vrata rekao je raner. Ja sam French Broadrick! Stigli ste upravo na objed! Sjaite, mister! Lonny, odvedi konja! McQuestion sad sjae i preda konja kauboju koji se pojavio u taj as. Budui da ga Broadrick nije prestajao pozivati rukom, krene u kuu. Zaputi se blistavu drijelu kamina skidajui kaput i eir, a Broadrick zatvori vrata udarcem noge. Buka oluje stia se u mrmljavo stenjanje oko strehe, stolna svjetiljka bacala je pruge topazne svjetlosti na lane sjene, a iz drugoga kraja kue uo se zveket posua. Broadrick protrlja ruke u burnome gunavom zadovoljstvu i, premda nije bilo potrebno da glasom nadjaava oluju, on ree jednako glasno kao i vani: Ne mogu vam rei kako mi je milo to ste moj gost, erife. Nai su se putovi esto ukrtavali ali sad sam prvi put doivio zadovoljstvo da vam stisnem ruku. Proite kroz ta vrata, mister. Ondje je blagovaonica. erif proe kroz vrata i zastade, postavi odjednom predmet panje osmorice mukaraca i jedne djevojke koji su sjedili za stolom. Dok je stajao ovdje, uope nije izgledao kao predstavnik zakona koji je vei dio ivota proveo u krajnje surovoj pokrajini. Bio je odjeven u elegantno crno odijelo pa je vie nalikovao na uglaena inovnika. Iako je bio visok, u njemu se ve osjeala krhkost i pogrbljenost starosti. Zglavci na rukama bili su mu tanki, udubine na obrazima i na vratu izrazite, a niz sjetnih obiljeja, koje su oputeni brkovi proarani srebrom inili gotovo melankolinima, zavravalo je uzdignutom Adamovom jabuicom. Blage modre oi s nepovjerenjem su doekale znatieljne

poglede a zatim se spustile tako da se na njima nije moglo vidjeti to je erif zapazio u sceni pred sobom. Moji ljudi ree Broadrick -i moja ki Marybelle. Momci, ovo je erif. Lijepo se ponaajte, prokletstvo! erife, stolac meni s desna. McQuestion se lako nakloni i sjedne zapazivi kako se zanimanje onih za stolom pojaalo poto je bilo spomenuto njegovo zvanje. Djevojka koja mu je sjedila nasuprot nasmijei se i dok se ta nenadana svjetlost irila po njenome otvorenom djeakom licu, pojavi se odbljesak duha koji je odmah osvojio simpatije McQuestiona. Nije joj bilo vie od dvadeset godina i jo nije bila obiljeena tugom erifova svijeta. Svijetla zlatna kosa meko se vijugala oko njenih sljepooica a u vrstim svjeim linijama ramena i grudi osjeala se ivotna vatra to e jednoga dana izbiti iz svoga zatvora. Govorila je pjevuavim glasom koji je prelazio u melodiju: Tko je mogao biti tako zao da vas natjera da izidete po ovako loem vremenu, erife? Odmetnici odvrati erif -uvijek biraju najloije vrijeme. Hvatate nekoga? upita French Broadrick. McQuestion zapazi nenadanu tiinu za stolom. I kako je po naravi bio kockar koji nalazi zadovoljstvo u suptilnostima igre, pustio je da njegove rijei jasno razbiju tiinu: Traim ovjeka koji je morao ovuda proi prije otprilike tjedan dana. Bio je odjeven u smee hlae i jahao na rianu bijelih nogu. Vladala je duboka tiina. Ljudi nisu reagirali iako je blagi pogled Matta McQuestiona, u kojemu vie nije bilo sumnjiavosti, iznenada obiao prisutne za stolom. French Broadrick ponudi erifu tanjur govedine glasom koji je jo bio radostan. Kakav zloin? Ubojstvo odvrati erif otvoreno. Ubojstvo? zaguna Broadrick ije se dobro raspoloenje poelo gubiti. Kaete, ubojstvo? Njegova iroka ramena okrenu se prema erifu. Razbojnitvo ili ubojstvo u samoobrani? Te su dvije stvari razliite. erifu je ve bilo na jeziku da objasni sluaj ali svlada se. U njemu su se u tome trenu sjedinili logika i instinkt, to se ne zbiva tako esto. Onaj koga trai nalazi se na ranu. tovie, taj je ovjek ovdje u ovoj prostoriji. Ta spoznaja nije bila posljedica nekoga jasnog znaka ili vienja na licima kauboja koji su tupo i ukoeno sjedili oko njega. Dola je od Marybelle Broadrick. Na rije ubojstvo ona se oigledno trgnula. Podigla je glavu i okrenula je prema ljudima za stolom, ali istoga je trena i spustila kao opomenuta nekim unutranjim glasom da je to izdaja. Sad je buljila u McQuestiona. Njeni su obli obrazi gubili rumenilo a prigueno pitanje nemirno se pokretalo u njenu pogledu. No i to je bila izdaja i zato se zagledala u tanjur i maknula ruke sa stola. French Broadrick opet je progovorio. Njegovo rumeno lice sad su presijecale koncentrine, namrgoene brazde.

 Razbojnitvo ili ubojstvo u samoobrani, erife? O tome se moe raspravljati -odvrati MacQuestion laui. Djevojka podigne pogled. On opazi kako nada poinje istiskivati uas. Kako se zove? bio je uporan Broadrick. Na tjeralici je zapisano John Doe. Ne poznajete ga? ree Broadrick iznenaeno. Nisam ga nikad sreo. To je slijepi lov na strana u naemu okrugu. Ali konkretni dokazi protiv njega vrlo su jaki a nekoliko ga je ljudi vidjelo iz daljine dok je bjeao. Kako ete ga prepoznati? Po konju. Kojega je ve odavno mogao zamijeniti drugim. Smee hlae. Najvjerojatnije ih je bacio. to ostaje? Nita, po mome miljenju. Ja bih se teko odluio da lovim ovjeka na temelju tako mravih informacija. Da vam spomenem jo jednu pojedinost ree erif nemarnim glasom koji je odmah privukao panju sviju. Kad smo doli na mjesto zloina, nali smo mrtvaca. Nije bilo ni svjedoka ni tragova. Ali metar-dva od ubijenoga kamenje je bilo poprskano krvlju. Toga dana nije bilo kie. Krvavi je trag vodio do tragova kopita a trag se kopita udaljavao. Shvaate? Ubijeni je uspio pogoditi napadaa i, ma gdje se nalazio taj John Doe, on na sebi ima rupu koju ne moe isprati. Nastala je kratka muna tiina. Djevojka je smogla hrabrosti da jo jednom letimice pogleda prema Mattu McQuestionu, a on je u tome pogledu zapazio tvrdoglavo neprijateljstvo koje odmah povea njegovo potovanje prema njenu karakteru. Po prirodi je bila odana i njenu odanost, kad bi se uvrstila, nije se moglo pokolebati. French Broadrick zakalje, gledajui iznad glava svojih ljudi. Pa, to je dovoljno da mu se pripie ubojstvo. Ali ako nitko nije vidio kako se to dogodilo, onda nitko ni ne zna to je izazvalo sukob i tko je imao pravo. A ti, erife, jo nisi uhvatio ovjeka kojega trai. Trag vodi ovuda ree mirno McQuestion. Kava se ohladila od mijeanja. Cijelo je vrijeme prouavao stol i poslije svake izmjene pogleda u mislima je odbacivao kao krivce jednoga kauboja za drugim. Veina ovih momaka bila je srednje dobi, oigledno stari najamni radnici koji nisu imali nagon revolveraa. No, dvojica mladia na dnu stola sve su ga vie zanimala. Jedan od njih bio je visok, vitak tip s tamnoriom kosom i uoljivo uzburkanim usklaivanjem miia i ivaca koje se izraavalo u svakoj nemirnoj kretnji njegova tijela. Drugi je sjedio ravnoduno utljiv, tamnoput i kran, borac u svakoj vidljivoj ilici. Dok je tu dvojicu usporeivao, uo je kako French Broadrick na brzinu prekida objed: Popodne emo raditi u upi. Ustavi zajedno s ostalima od stola, McQuestion je pogledom pratio ljude kako izlaze kroz vrata blagovaonice u

dvorite promoeno kiom. Crvenokosi je mladi hodao sporo i, dok je silazio niza stube, osjetilo se kako mu je dranje poneto ukoeno. Onaj jai mladi iao je posljednji. Osvrnuvi se, uhvatio je erifov pogled a zatim je brzo zatvorio za sobom vrata. erifu se uini kao da on tim svojim postupkom zatiuje riokosoga. McQuestion krene ispred svoga domaina u sobu za dnevni boravak i okrene lea veseloj igri plamena. Djevojka je nekamo otila. Broadrick je bez cilja etao prostorijom, borei se s nekom tekom milju. Iznenada se zaustavi ispred erifa i odsjeno ree: Niste ba mnogo rekli. Sad mi ispriajte ostalo. erifove se modre oi suzie pod utjecajem bljetavila vatre. Ostajui na mjestu gdje je bio, odgovori Broadricku: U ivotu sam esto imao prilike da odluujem o budunosti kakva tipa. Nije lako tumaiti ulogu suca i ne mogu tvrditi da sam uvijek donio pravilnu odluku. Ponekad me mue pogreke koje sam nainio. Sad sporije reagiram negoli neko. Svaki zelemba moe nekoga uhititi. Teko je znati kad ne treba hapsiti. Ako je taj John Doe ono to ste rekli, u emu je problem? Broadrickovo je lice postajalo sve mranije. Ako se ne varam, on u ovome trenu nije jedini o kojemu valja razmiljati ree erif. U Broadrickovim se oima pojavi neka iskra a miii na licu iznenada mu se stegnu. Sad mi je jasno kako ste stekli svoj ugled. Vi ste izgladnjeli stari vuk, McQuestion! McQuestion kimne, znajui da je Broadrick, shvatio situaciju. Znao je i da Broadrick, ma kakav bio krajnji ishod stvari, nee odati progonjena ovjeka. Bio je to jedan o najstarijih zakona rana bila je to neka vrsta neoskvrnjiva svetita. Bude li neprilika, Broadrick je bio spreman da ih rijei na svoj nain, unutar granica posjeda. Kad je to shvatio, McQuestion prui ruku prema ogrtau i eiru. Potrait u sam svoga konja objasni i zaputi se van kroz blagovaonicu. Kad je iziao pod guste i uskovitlane mlazove kie, uo je djevojin glas s drugoga kraja kue. Glas je bio zabrinut i vriskav. Ambar je bio ravno ispred njega. Lijevo od njega nalazila se baraka u kojoj su se kauboji odmarali preko podneva. Desno od ambara i iza najudaljenijih obora vidio je opet ograen prostor na padini brijega, u kojemu je pasla stoka. Ali, iako se njegova panja uotrila na to podruje, mrana maglovitost dana onemoguila je da pronae riana bijelih nogu. Uao je u sivi hodnik staje, naao komad istoga grubog platna i njime poeo trljati svoga konja. No uskoro se ostavio toga posla, ne dovrivi ga. Iziao je iz ambara i krenuo prema baraci kroz prozore koje je treperila mutna svjetlost svjetiljke. Prije negoli je otvorio vrata malo je po njima zagrebao -jo nije elio iznenaenja a zatim je uao u prostoriju slinu tisuama drugih u zemlji. vrst i kran mladi izviri s jednoga od donjih leajeva i ree:

 Sjednite, erife! Hvala, ali ostat u stajati odvrati uljudno McQuestion. Sjedio sam cijeloga dana u sedlu. Lo dan za putovanje ree mladi tonom ovjeka koji eli uiniti razgovor ugodnijim. Nisam mogao birati odvrati erif pogledavi u stranu. Svi donji leajevi bili su zauzeti a od gornjih samo jedan. Zauzeo ga je riokosi koji je leao na leima. Riokosi je buljio iznad erifove glave, iz ugla ustiju visjela mu je cigareta a zatim je, ne gledajui erifa, rekao uz lijeno i podrugljivo zatezanje: Zloinci bi morali biti obzirniji prema organima vlasti. Dobro, Rii ree erif dok su god toliko obzirni da ostavljaju za sobom tragove, ne smeta me mnogo vrijeme. Je li i ovaj ostavio tragove? upita Rii, ne obazirui se na to to ga je erif nazvao nadimkom. Jest. Vrlo nepaljivo od njega rugao se Rii. Zacijelo je poetnik. O tome u neto vie znati poslije ree McQuestion a u prostoriji opet zavlada utnja, utnja ljudi koji dre jezik za zubima. Vrijeme je ree krni mladi da se vratimo na posao. On otvori vrata i izie a ostali su se kauboji polako dizali i izlazili za njim. Rii se okrenuo na postelji, prebacio noge preko ruba leaja i oprezno se spustio na pod. Kad je dodirnuo pod, koljena su mu se malo savila i na tren je bio okrenut licem prema erifu. iroka tanka usta razvukla su mu se u osmijeh. Oblik lica bio je odvie uglat a oi preistaknuto i netreperavo zelene. No ispod povrine bila je linost u kojoj se nije moglo pogrijeiti: osoba istodobno nemirna, dominantna i krajnje samosvjesna. McQuestion zapazi iza toga cerenja tvrdu, mirnu sposobnost i prikriveno podrugivanje. Je li on u srcu zao ovjek, erife? Zaista zao? To se i ja pitam, Rii. I nadam se da u doznati! Rii se bezbrino okrene i izie iz barake. U njegovu se hodu zapaala neka ukoenost. McQuestion se polako okretao na mjestu, nainio puni krug i pregledao jo jedanput sve to se u prostoriji moglo vidjeti. No to je bilo uzaludno kretanje jer je ve znao tko je John Doe. To je nesumnjivo Ridi progunao je. Onaj snani mladi dobra lica nema s tim veze. Ali neobino je bilo da ga taj vie ili manje konaan zavretak potrage ostavio hladnim, bez onoga uzbuenja koje prethodi hvatanju. A kad je zastao na otvorenim vratima, kroz ustalasani zastor kie opazio je neto to je jo vie poljuljalo ravnoteu njegova duha. Ondje na bonome trijemu kue Marybelle Broadrick stajala je pokraj Ridega. gledala u njega i razgovarala s njime, pratei svoje rijei ustrim kretnjama ruku. Rii se smijeio. Smijeak se proirio i on kimne: jedna njegova ruka dodirne djevojino rame na nain koji se erifu uini posjednikim i samouvjerenim. Djevojino se tijelo malo savilo prema unazad a

Rii se okrenuo i krenuo preko dvorita prema otvorenom upi. McQuestion se zadubio u misli, traei odgovor na sve tei problem, i odluta prema istoj upi i besposleno ostade u njoj. Sat ili dan vie nisu bili vani. Postojalo je i milosre, koje ima prednost ak i pred pravdom, i to je bilo vano. I tako, besposliarei u upi sa strpljivim zanimanjem gledao je ljude kako rade. U neke vrste urednoj zbrci oni su pregledavali poljoprivredne alate. U kovanici je jedan od radnika savijao uareno eljezo na nakovnju brzim i zvunim udarcima ekia. Drugi je brusio otricu kosilice. Tesar je pilio neku dasku a njegova je pila pjevala uz pratnju udaraca po nakovnju. U meuvremenu se predradnik prihvatio teega posla. Oslonivi se leima o okvir kola, poeo ih je dizati a od napora napeli su mu se svi miii. Jedan mu je radnik pomagao, pokuavajui podmetnuti gredu pod podignutu osovinu. Ali teret je bio nespretan i teko se s njim baratalo. Spustivi kola, predradnik se ogleda ne bi li opazio kojega nezauzetog ovjeka. Njegov pogled pade na riokosoga koji je nemarno stajao pokraj kovanice a erif opazi kako su se mirne crte na licu predradnika stegle u razmiljanju. No to je trajalo samo tren. Predradnik pozove nekoga drugog. Bille, pomozi mi ovdje. Rii je bio svjestan da je mimoien. Ironija na njegovu licu preraste u cerenje i on ree: Snani su se miii naega efa, ini se, umorili. Ali ne i moj jezik blago ree predradnik. Hoe rei da je moja ala neslana, je li? ree Rii a grimase njegova lica postajale su sve izrazitije. Stari moj, morao si dosad nauiti da je snaga miia jeftina a mozak rijetkost. Svatko se moe znojiti ali prokleto ih malo zna smisliti neto dobro. Spomenuti Bill prie da pomogne kod kola ali predradnik je nepomino stajao i mrtio se, pun zlovolje na Riega. Moda je tako otezao je. -Ali nisam siguran kamo vodi previe pameti. Razmisli o tome kad bude imao vremena. McQuestion poe prema kui, spustivi glavu zbog kie, vrludajui svojim modrim oima. Mogao je narediti Ridemu da podmetne rame pod ta kola. Mogao je tjerati Ridega da pokae koliko ga boli noga i tako omogui da vidim kako je Rii ozlijeen. Ali nije to uinio jer je prokleto fer. A kako mu Rii uzvraa? Pravi od njega budalu. On shvaa da je ovdje siguran i zato koristi svoj zao jezik da vrijea. Bezobziran je a istodobno i budala. Na savjesti ima zloin ali on se jo moe popraviti, ako to eli. Teko je rei kako bi ta djevojka mogla djelovati na njega. Ona bi ga mogla natjerati na pravi put ali, ako to ne uini, on e je prisiliti da se spusti na njegovu bijednu razinu. On je zablistao, i to ju je privuklo. Soba za dnevni boravak bila je prazna. Umoran od jahanja, utonuo je u koni naslonja i zadrijemao. Kad se probudio, u sobi je bilo mranije a buka se

oluje pojaala. Vani na prednjem trijemu uli su se prigueni ili ipak razgovijetni glasovi. Djevojka je brzo govorila: Znam da ga nee izdati. Ti nisi takav ovjek, Lee. Samo sam pitala to misli o njemu sad kad nam je erif sve rekao. Zato pita mene? odvratio je predradnikov glas odsjeno i ljutito to se to mene tie? Ja nisam njegov uvar, a ni tvoj. Lee, zar to tebi ne znai nita? Pogledaj me u oi i reci! Jedno je od nas budala, Marybelle. Mogu te gledati u oi i rei samo to. Dovoljno sam dugo imao ulogu vjernoga sluge. inilo se da je sve dobro dok nije on doao. No to nije vano. Ako ti se on svia, tvoja stvar. I ti si to poela. Ne oekuj da u ga ogovarati. Ja nisam namigua! Svia mi se, ali elim znati to ostali misle o njemu. Lee, ne moe li razumjeti da se u srcu djevojke moe katkad pojaviti i sumnja? Bolje bi bilo da se odlui. Ja ne ostajem na ovome ranu, ostane li on. Lee, namjerava otii? Hoe li ti to biti lako? Lako ili teko, ovo vie neu trpjeti. Ako ga eli, neu prigovarati. Ali ja odlazim, im erif ode. Zatim je zavladala dua utnja koju je naposlijetku prekinula djevojka: Nisam dosad znala da ti je do mene toliko stalo. Ni da ti je uope stalo. Lee, nikad o tome nisi rekao ni rijei. Oh, Marybelle, gdje su ti bile oi? Traile su neto to nisu mogle nai sve do ovoga trena, Lee. Zatim su otili. McQuestion pogleda na sat. Bilo je prolo tri. Ustade, uzme eir i izie u sumrak, dodavajui mislima novo gorivo: Predradnik je do dolaska Riega bio glavni. Djevojku je smetalo njegovo lijepo ponaanje. U njoj ima neto to je tjera da se igra osjeajima. Sad istu stvar trai u Riemu ali jo nije postala potpuno ovisna o njemu. Tad opazi zanimljiv prizor pa se zaustavi da ga gleda. Dvojica ljudi hodala su dvoritem, drei izmeu sebe rudo kola. Riokosi je drao prednji kraj i sad je oigledno epao. Na tren se zaustavio i okrenuo neto drugome ovjeku. Taj zakrene rudo. Riokosi pade na koljena, ispusti rudo a zatim pojuri natrag. Na obrazima mu se vidjela srdba ak i kroz polumrak, a usne su mu se zaokruile u neku prostaku rije. Snano je udario ovjeka dlanovima i otiao. McQuestion se povue, gunajui: Znai, nikad se nee smiriti. Ovaj dio djevojka nije vidjela. On e je unititi, slomiti. to mu vrijedi blistav um kad je gnjio u srcu? French Broadrick ue s prednje strane. Voda mu se slivala po kinome ogrtau. Marybelle je izila iz kuhinje. Na svjetlosti svjetiljke jasno su se vidjeli njeni vitki i draesni obrisi. Kad ju je ugledao, McQuestion se sjeti svega to je zapazio toga gadnog popodneva. Ja odlazim ree i poe prema svome kinom ogrtau. Po takvu vremenu? upita Broadrick. Priekajte. Barem do jutra.

 Previe sam vremena potroio na hladnome tragu ree McQuestion. Ovaj bih tren morao biti u Sun Fordu i baviti se vanijim poslovima. Zahvaljujem vam na gostoprimstvu. Broadrickovo okruglo lice zgrilo se u crtama koje su postavljale pitanje. Stajao je gledajui McQuestiona kao ovjek koji slua ono to nije reeno. Marybelle nije nita govorila. Pitali ste me je li to bilo opravdano ubojstvo ili zloin nastavi erif. Rei u vam sad. Taj John Doe gore je u brdima petljao oko tue stoke. Iznenada se pojavio uvar i John Doe je uinio prirodnu stvar: pucao. uvar mu je uzvratio metkom ali prvo Johnovo zrno oborilo ga je na tlo. uvar je leao na tlu iv. John Doe ini ono to radi samo pravi hladnokrvni ubojica. Prilazi i ispaljuje jo jedan metak u potiljak toga ovjeka. Osobno, smatram to ubojstvom. elim vam sretan ostanak! Djevojine su se ake stisnule. Iz njenih grudi pobjegne jedva ujan uzdah. McQuestion se nakloni i krene prema blagovaonici. Za njim je iao Broadrick. Zajedno su zatim otili do staje, gdje je McQuestion osedlao konja. Kad je erif uzjahao i okrenuo konja da izjae, Broadrick prekine dugotrajnu utnju. Vi ste vuk, stari sijedi vuk. Ne shvaam sve to i neu ni pokuati. Ali moj prvi posao bit e da nabavim vau fotografiju i da je objesim na zid. Sretno! Do vienja ree McQuestion i izjai u dvorite. U tome je trenu predradnik izlazio iz upe i erif skrene konja prema njemu i presijee mu put. Mladiu ree sagnuvi se -prije etrdeset jednu godinu izgubio sam djevojku jer sam bio strano ponosan i krut. Doao je drugi ovjek koji je imao petlje da kae to mu je na umu. Otad sam uvijek bio pomalo usamljen. enama se mora rei ono to one ele uti. Adios! Daleko od kue on skrene, potjera konja kasom, presijee usku dolinu, proe kroz umu visokoga drvea i zatim kroz strmi klanac. Poslije pola sata stigao je na cestu koja je vodila na jug: bio je to izlaz s Broadrickova rana a ujedno i iz okruga. Dvadesetak metara iznad ceste iz padine je izbijalo nekoliko stijena. On iza njih sakrije konja a zatim se smjesti u neudobnu zasjedu pokraj puta. Nikad se ne zna gunao je je li mudro aliti se, ali... On podigne puku i naniani na lik koji se iznenada pojavio iza zavoja ceste. Kad je bio pedesetak metara blie, jasno se vidjelo da je to Rii koji se polako pribliavao, jaui na rianu bijelih nogu. McQuestion oslobodi osigura na puki i kroz vjetar poalje metalno otru zapovijed: Ruke uvis... i to odmah! Rii pritegne uzde, zbunjeno se mai za revolver ali ne uvidi cilj pa prui ruke prema mokrome nebu. Sjai... okreni se leima prema meni... polako izvadi pitolj i baci ga iza sebe! Rii poslua. McQuestion ustade i krene prema njemu. Riokosi okrene glavu i prepozna erifa. erife , kako ste to izveli?

McQuestion zastade i povea oprez. Izmeu oboda eira i ovratnika ogrtaa nije se nita jasno vidjelo osim dva modra oka. Ovo radim trideset godina, Rii. Moram znati. Broadrick te ne bi nikad izdao. Ali poto sam mu ono rekao, bio sam siguran da te nee trpjeti na ranu ni minutu vie. Znao sam da e ti dati tvoga konja i rei ti da se tornja. A kamo e krenuti? Na jug, jer to je izvan granica okruga i u smjeru suprotnome od onoga u kojemu sam ja otiao. Riokosi se tresao od bijesa. Plamen njegova pogleda postajao je sve vreliji, sjajniji i ludi. Budi proklet, budi zauvijek proklet! Lagao si o meni! Nisam pucao drugi put u tog ovjeka. To je jedino zasmetalo Broadricka! Povjerovao je i nije to mogao podnijeti! I djevojka je buljila u mene kao da sam udovite! Ubit u t e zbog te lai! Istina odvrati erif. Lagao sam. Ali dao sam ti priliku... dok je nisi upropastio kad si udario onoga radnika zato to si zbog njega savinuo bolesnu nogu. Tad sam doznao to bi uinio onoj djevojci kad bi ti dopala u ruke. Za Marybelle e se pobrinuti netko mnogo bolje od tebe. I zato sam lagao. Ipak, za sve sam imao i previe opravdanja. Rii, reci zbogom ovoj zemlji. Vie je nee vidjeti. KRAJ ELEZNI www.CroWarez.org

www.BosnaUnited.net