UDK 624.012.45+624.022:699.

84

Primljeno 22. 4. 2009.

Armiranobetonski zidovi u potresnim podrujima

Petar Mrak, Davor Grandi, Darko Metrovi
Kljune rijei armiranobetonski zidovi, potres, konstrukcijsko oblikovanje, projektiranje, proraun, duktilnost Key words reinforced-concrete walls, earthquake, structural shaping, design, analysis, ductility Mots cls murs en bton arm, tremblement de terre, modlisation structurelle, tude, analyse, ductilit P. Mrak, D. Grandi, D. Metrovi Struni rad

Armiranobetonski zidovi u potresnim podrujima

Projektiranje armiranobetonskih zidova u potresnim podrujima prema normi EN 1998-1 temelji se na rezultatima mnogih istraivanja u svijetu, a vanija su prikazana u radu. Ista naela projektiranja prisutna su i u SAD-u te u drugim dravama. Prikazuju se proraun, konstrukcijsko oblikovanje i razrada pojedinosti armiranja duktilnih zidova prema suvremenim naelima prihvaenim u europskoj normi i u normama nekih drugih drava. Daje se pregled armiranja kritinog podruja zida. P. Mrak, D. Grandi, D. Metrovi Professional paper

Reinforced-concrete walls in earthquake-prone areas

The design of reinforced-concrete walls in earthquake-prone areas according to EN 1998-1 is based on results of extensive international research efforts and studies, the more important of which are presented in the paper. The authors present the analysis, structural shaping, and elaboration of reinforcement details for ductile walls according to modern principles accepted in the European standard, and in standards of some other countries. An overview of reinforcement of critical wall area is given. P. Mrak, D. Grandi, D. Metrovi Ouvrage professionel

Murs en bton arm dans les zones sismiques

L'tude des murs en bton arm dans les zones sismiques selon EN 1998-1 est base sur les rsultats des plusieurs tudes internationales, et les rsultats d'importance plus grande sont prsents dans l'ouvrage. Les auteurs prsentent l'analyse, la modlisation structurelle, et l'laboration des dtails de ferraillage pour les murs ductiles, et cela sur al base des principes modernes accepts dans la norme europenne ainsi que dans les normes d'un nombre d'autres pays. Un aperu de ferraillage de la zone critique de mur est donn. . , . , .

, , , , ,

e
EN 19981 , . . , . Oac , , . . P. Mrak, D. Grandi, D. Metrovi Fachbericht

Schlsselworte Stahlbetonwnde, Erdbeben, konstruktive Gestaltung, Entwerfen, Berechnung, Duktilitt

Stahlbetonwnde in seismischen Gebieten

Entwurf von Stahlbetonwnden in seismischen Gebieten nach der Norm EN 1998-1 ist auf den Ergebnissen vieler Forschungen in der Welt begrndet, und die wichtigeren sind im Artikel dargestellt. Die gleichen Entwurfsgrundstze sind auch in den USA und anderen Staaten anwesend. Dargestellt sind Entwurf, konstruktive Gestaltung und Ausarbeitung von Eizelheiten der Bewehrung von duktilen Wnden nach zeitgemssen Grundstzen, die in der europischen Norm und in Normen einiger anderer Staaten angenommen sind. Ausgelegt ist eine bersicht der Bewehrung des kritischen Gebiets der Wand.

Autori: Petar Mrak, dipl. ing. gra., Institut IGH, Rijeka; dr. sc. Davor Grandi, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci; prof. dr. sc Darko Metrovi, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu GRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527 517

Ab zidovi u potresnim podrujima 1 Uvod Uporaba armiranobetonskih zidova kao vertikalnih ukruujuih elemenata zgrada koji preuzimaju horizontalno djelovanje potresa i optereenje vjetrom, zbog svoje velike krutosti i nosivosti znatno je povoljnija od armiranobetonskih okvira. Primjenom novozelandskih [1], amerikih [2] i europskih [3] norma za graenje potrebno je osigurati veu nosivost armiranobetonskih zidova na poprene sile, nego za duktilne armiranobetonske okvire kod konstrukcija sa slinim dinamikim svojstvima. Razlog tome jest to zidovi imaju manju duktilnost, ponajvie zbog mogunosti posminog oblika sloma, pri kojem je tee postii veliku duktilnost nego u sluaju prevladavajueg sloma savijanjem [1]. Postoje prijedlozi poboljanja duktilnosti zidova armiranjem hrpta zida kosim ipkama [4]. O proraunu i konstruiranju duktilnih armiranobetonskih zidova u neto vie od posljednjih trideset godina objavljeno je mnogo radova. Tako je Cardenas [5] u svojim ispitivanjima pokazao da je armatura grupirana na krajevima presjeka povoljna za duktilnost zidova. Paulay i dr. [6] objasnili su mehanizme sloma niskih zidova i predloili naine za poveanje njihove duktilnosti. Utvrdili su poveanu opasnost od posminog sloma zidova I-presjeka (zidovi s pojasnicama). U sluaju tankih hrptova moe biti kritina nosivost na poprene sile zbog otkazivanja tlanih dijagonala. U radu [7] Paulay je objavio istraivanja o nainu prorauna i armiranja duktilnih veznih greda povezanih zidova, a u radu [1] izloio je novozelandske trendove u projektiranju armiranobetonskih zidova u potresnim podrujima, za koje je danas razvidno da su nali svoje mjesto u suvremenim normama. Taylor i dr. [8] istraili su ponaanje zidova s otvorima pri dnu, posebno mogunost primjene reetkastih modela pri njihovu proraunu. U najnovije se vrijeme provode daljnja teorijska i eksperimentalna istraivanja usmjerena unapreenju projektiranja armiranobetonskih zidova otpornih na potrese [9]. Posebno su zanimljiva istraivanja nosivosti, duktilnosti i deformabilnosti armiranobetonskih zidova od betona velike vrstoe [10], te kratkih zidova s malom koliinom armature u potresnim podrujima srednjeg intenziteta [11]. U Hrvatskoj je zapoela primjena europskih norma za projektiranje betonskih konstrukcija, zasad u obliku prednorma (ENV), a uskoro i norma (EN). Njihova primjena u sluaju betonskih konstrukcija u potresnim podrujima (EN 1998-1, [3]) donosi mnoge promjene u odnosu na dosad uvrijeenu praksu. Unato estoj primjeni armiranobetonskih zidova pri projektiranju zgrada, oni su kao tema premalo zastupljeni u domaoj strunoj literaturi. Posebnu pozornost valja posvetiti dimenzioniranju, konstrukcijskom oblikovanju i razradi armature armi518

P. Mrak i drugi ranobetonskih elemenata. Vano je takoer povesti rauna i o vrsti ugraenog materijala (betona i elika). Tlana vrstoa betona ne smije biti premala, ali takoer treba biti oprezan s primjenom betona velike vrstoe koji imaju manju duktilnost od obinog betona. U kritinim se podrujima elemenata mora rabiti iskljuivo toplo valjani elik za armiranje, i to elik B500B ili B450C u elementima razreda duktilnosti DCM (srednja duktilnost) i elik B450C u elementima razreda duktilnosti DCH (velika duktilnost). 2 Ponaanje armiranobetonskih zidova u potresu Prema omjeru ukupne visine zida iznad temelja (ili podruma) hw i duljine lw razlikuju se vitki i kratki armiranobetonski zidovi. Takoer se razlikuju povezani zidovi i zidovi s pojasnicama.

2.1 Vitki zidovi

Osim po geometrijskom obliku, visoki zidovi razlikuju se od ostalih vrsta zidova po mehanizmu sloma savijanjem te po histereznom ponaanju. Mehanizam sloma savijanjem visokih zidova prikazan je na slici 1. (T - engl. tension, C - engl. compression). Na slici 2. prikazano je eksperimentalno utvreno ponaanje uzorka vitkog zida RW2 pri ciklikom optereenju [12], a na slici 3. prikazani su horizontalni popreni presjek i detalji armiranja uzoraka zida RW1 i RW2. Uzorak RW1 ima gotovo isto histerezno ponaanje kao i uzorak RW2 [12] pa u navedenom lanku nije prikazano. Uoava se da je ostvareno povoljno duktilno ponaanje ispitanog uzorka zida s vrlo Slika 1. Mehanizam sloma visokog zida [1] stabilnim (uz malo smanjenje krutosti pri ciklikom optereenju) i zaobljenim histereznim dijagramom (velik utroak energije u ciklusima optereenja), to je tipino za visoke zidove (Paulay, Prestley i dr. [13]). Na slici 2. u je horizontalni pomak vrha uzorka zida, a hw je visina uzorka zida. Visina uzoraka zidova na slikama 2. i 3. jest hw = 3,66 m, dok mu je duljina lw = 1,22 m (hw / lw = 3,0). Prikazani uzorak zida bio je izraen od betona tlane vrstoe 27,4 MPa i rebrastog elika za armiranje s granicom poputanja 414 MPa. Opisani uzorci zida cikliki su optereivani horizontalnom silom na vrhu. Crtkanom linijom na dijagramu na slici 2. oznaeno je pojednostavnjeno (bilinearno) proraunsko predvianje odziva uzorka zida na horizontalnu silu nanesenu na njegovu vrhu. Za ciklikog optereivanja horizontalnom silom uzorci zida bili su opteGRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

P. Mrak i drugi reeni osnom tlanom silom N = 0,07 Aw fc , gdje je Aw plotina horizontalnog presjeka zida, a fc je tlana vrstoa betona.

Ab zidovi u potresnim podrujima

Omjer u/hw (%)

Slika 4 Histerezno ponaanje niskog zida [6]

Slika 2. Histerezno ponaanje uzorka visokog zida [12]

kalnu armaturu ine ipke promjera 12 mm jednoliko rasporeene na razmaku 140 mm i dodatne etiri ipke promjera 12 mm na oba kraja zida, tj. na rubnim dijelovima zida koji su ovijeni sponama promjera 6 mm na

zatvorene spone 4,76 mm na razmaku 51 mm 3 51 mm 9,53 mm

DETALJ A

ZID RW2
Slika 3. Horizontalni presjek i armatura ispitivanih uzoraka zidova [12]

2.2 Kratki zidovi

Kratke zidove karakterizira velika krutost, dominantni utjecaj poprenih sila na nosivost i deformiranje, mala deformabilnost i manja duktilnost u odnosu na vitke zidove. Na slici 4. prikazan je primjer histereznog ponaanja niskog zida [6]. Dijagram na slici 4. odreen je na temelju ispitivanja uzorka zida pri ciklinom optereivanju horizontalnom silom na njegovu vrhu. Ispitani je uzorak zida pravokutnoga horizontalnoga poprenog presjeka dimenzija 300 x 10 cm i visine 150 cm. Izraen je od betona tlane vrstoe 27,2 MPa i rebrastog elika za armiranje s granicom poputanja 315 MPa (vertikalna armatura) i 380 MPa (horizontalna armatura). VertiGRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

razmaku 50 mm. Horizontalnu armaturu uzorka ine ipke promjera 16 mm na razmaku 120 mm. Vertikalna i horizontalna armatura hrpta (izmeu rubnih dijelova zida) smjetena je u srednjoj ravnini presjeka. U ciklusima optereenja koji slijede nakon dosezanja najvee nosivosti u neelastinom podruju dolazi do smanjenja nosivosti (slika 4.).

2.3 Povezani zidovi

Pod pojmom povezani zid (ili zid s otvorima) definira se dva ili vie pojedinanih zidova povezanih na pravilnom razmaku primjereno duktilnim veznim gredama. Kod povezanih zidova tijekom ciklikog optereenja primijeena su tri karakteristina podruja (slika 5.) [7]. 519

Ab zidovi u potresnim podrujima Vezne grede izmeu zidova (podruje 1, slika 5.), koje nisu prikladno oblikovane i armirane, tijekom jakog potresa mogu potpuno otkazati, a zidovi se tada ponaaju kao nepovezani. Zbog djelovanja moSlika 5. Povezani zidovi [7] menta savijanja i osne vlane sile pri dnu zida javlja se vlano naprezanje (podruje 2 na slici 5.), zbog kojeg se otvaraju pukotine i smanjuje se nosivost na poprenu silu. Promatrajui zidove nakon potresnog djelovanja primijeen je posmini slom klizanjem na radnim rekama (podruje 3 na slici 5.). Odgovarajuim nainom oblikovanja i armiranja povezanih zidova, posebno veznih greda, moe se postii duktilno ponaanje konstrukcije (prikazano u toki 4.4). Na slici 6. [7] prikazan je odnos pomaka vrha ispitnog modela povezanog zida i omjera optereenja Pi/Pu , gdje je Pi ukupno naneseno bono optereenje pri ispitivanju u odnosu na teorijsku nosivost modela povezanog zida Pu. Teorijska nosivost Pu proraunana je na temelju pretpostavke potpuno razvijenog mehanizma sloma. Ukupno optereenje Pi cikliki je u obliku tri jednake sile u razini treeg, petog i sedmog kata ispitnog modela povezanog zida koji je imao ukupno sedam katova. Sastojao se od dva zida povezana sa sedam veznih greda. Pri ispitivanju je ispitni model bio u horizontalnom poloaju. Nedostajue vertikalno optereenje modelirano je centrinim vanjskim prednapinanjem. Vezne grede ispitnog modela povezanog zida bile su armirane dijagonalnom armaturom, a ispitani povezani zid ponaao se vrlo duktilno (slika 6.).
Pi/Pu

P. Mrak i drugi savijanje. U sluaju tankih hrptova moe biti kritina nosivost na poprene sile zbog otkazivanja tlanih dijagonala. 3 Proraunske rezne sile i nosivost armiranobetonskih zidova u potresnim podrujima U nastavku se ukratko prikazuju i obrazlau proraunski postupci prema EN 1998-1:2004 [3] koji e se uskoro primjenjivati u Republici Hrvatskoj.

Slika 7. Zidovi razliitih poprenih presjeka [12]

3.1 Odreivanje faktora ponaanja

S pomou faktora ponaanja odreuje se proraunski spektar odziva. Proraun konstrukcije tada se provodi s umanjenim potresnim silama u odnosu na elastini odziv pri potresnom djelovanju. Energija se uglavnom troi na plastino (duktilno) ponaanje konstrukcije. Faktor ponaanja q odreuje se s pomou sljedeeg izraza: q = q0 kW 1,5 , gdje je: q0 - osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o vrsti konstrukcije, njezinoj duktilnosti i pravilnosti po visini (tablica 1.) kW - faktor prevladavajueg oblika sloma konstrukcijskih sustava sa zidovima (tablica 4.) Za konstrukcije koje ne zadovoljavaju uvjet pravilnosti po visini, vrijednost q0 treba smanjiti za 20 %. Pri odreivanju faktora ponaanja q0 kvocijent u/1 (tablica 1.) predstavlja faktor uveanja, gdje je: 1 - vrijednost kojom je proraunsko horizontalno potresno djelovanje pomnoeno pri prvom dostizanju nosivosti na savijanje u bilo kojem elementu konstrukcije (pojava prvoga plastinoga zgloba) u - vrijednost kojom je proraunsko horizontalno potresno djelovanje pomnoeno pri prelasku konstrukcije u mehanizam (pojava dovoljnog broja plastinih zglobova). Zidni konstrukcijski sustavi sastoje se od zidova, a okvirni od okvira. Dvojni sustavi sastoje se od zidova i od okvira. Dvojni sustav istovrijedan zidnom jest konstrukcijski sustav kod kojeg se vie od 50 % posto potresne otpornosti zgrade ostvaruje zidovima. Kod dvojnih je sustava istovrijednim okvirnom obrnuto. GRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527 (1)

pomak vrha zida (ini)

Slika 6. Duktilno ponaanje povezanih zidova [7]

2.4 Zidovi s pojasnicom

Zidove sastavljene od vie dijelova spojenih pod pravim kutom promatra se kao zidove I, T, C-presjeka, to jest zidove s pojasnicom (slika 7.). Zbog svojeg povoljnog oblika zidovi s pojasnicom imaju veliku nosivost na 520

P. Mrak i drugi Tablica 1. Osnovne vrijednosti faktora ponaanja q0 za konstrukcije koje zadovoljavaju uvjet pravilnosti po visini Vrsta konstrukcije okvirni sustav dvojni sustav zidni sustav s povezanim zidovima zidni sustav s nepovezanim zidovima torzijski savitljiv sustav sustav obrnutog njihala DCM 3 u / 1 3,0 2,0 1,5 DCH 4,5 u / 1 4 u / 1 3,0 2,0

Ab zidovi u potresnim podrujima gdje je: hwi - ukupna visina zida "i" od podnoja (temelja ili krutog podruma) do najvi eg kata lwi - duljina presjeka zida "i". Za niske zidove faktor kW poprima manje vrijednosti budui da oni imaju manju sposobnost troenja energije, dok su za visoke zidove koji imaju veu sposobnost histereznog troenja energije (slike 2. i 4.) vrijednosti faktora kW vee. Za vee je vrijednosti faktora kW faktor ponaanja q vei, to rezultira manjim silama potresa na konstrukciju. Osim u EN 1998-1:2004 [3] umanjenje potresnog djelovanja s faktorom ponaanja primjenjuje se i u normama drugih drava. Navodimo primjer amerikih UBC norma za konstrukcije zgrada u potresnim podrujima [2], potresno djelovanje umanjuje se faktorom R. Vrijednost faktora R ovisi o sposobnosti duktilnog ponaanja konstrukcije u potresu, vrsti statikog sustava konstrukcije, te o vrsti materijala od kojeg je ona izvedena, tako da vrijednosti faktora R mogu biti u rasponu od 2,8 do 8,5.

Tablica 2. Vrijednosti u/1 za okvirne sustave i sustave istovrijedne okvirnima jednokatne zgrade viekatni okviri s jednim poljem viekatni okviri s vie polja ili dvojni sustavi istovrijedni okvirnima u/1 = 1,1 u/1 = 1,2 u/1 = 1,3

Tablica 3. Vrijednosti u/1 za zidne sustave i sustave istovrijedne zidnim zidni sustavi sa samo dva nepovezana zida za jedan horizontalni smjer drugi sustavi s nepovezanim zidovima zidni sustavi s povezanim zidovima ili dvojni sustav istovrijedan zidnom sustavu Tablica 4. Vrijednosti faktora kw Vrsta konstrukcije okvirne konstrukcije i njima istovrijedni dvojni sustavi kw 1,0 u/1 = 1,0 u/1 = 1,1 u/1 = 1,2

3.2 Proraunske rezne sile u zidovima prema kriteriju kapaciteta nosivosti

Kriterij kapaciteta nosivosti znai da se mora sprijeiti krhki ili drugi neeljeni mehanizam sloma. U sluaju armiranobezidni sustavi tonskih zidova zahtijeva se da slom zbog 0,5 (1 + 0) / sustavi istovrijedni zidnim sustavima momenta savijanja nastane prije sloma 3 1,0 torzijski savitljivi sustavi poprenom silom i sloma zbog nedovoljnog sidrenja ili neprikladnog nastavljanja armature. Openiti je zahtjev kapaciteta Vrijednost kvocijenta u/1 mogu se odrediti metodom nosivosti za konstrukcije i taj da temelji moraju ostati u postupnoga guranja (nelinearna statika metoda). Ako elastinom podruju ponaanja [3], ali tema su ovoga vrijednost u/1 nije odreena proraunom za zgrade rada samo zidovi. koje imaju pravilne tlocrte mogu se rabiti pribline Proraunski moment savijanja pri dnu zida MEd (krivuvrijednosti prikazane u tablici 2. Za zgrade koje nemaju lja (a) na slici 8.) odreuje se proraunom konstrukcije pravilne tlocrte, moe se, ovisno o vrsti konstrukcije, za potresnu proraunsku situaciju, koja ukljuuje potresuzeti priblina vrijednost u/1 odreena kao srednja no i stalno djelovanje, te dio promjenljiva djelovanja. vrijednost izmeu 1,0 i vrijednosti navedene u tablicama Vrijednost vlanog pomaka a1 odreuje se pri provjeri 2. i 3. nosivosti na poprenu silu za granino stanje nosivosti prema EN 1992-1-1, uzimajui u obzir nagib tlanih Koeficijent 0 (tablica 4.) prevladavajui je koeficijent dijagonala i djelovanje stropnih konstrukcija kao vlanih oblika zidova konstrukcijskog sustava i odreuje se s spona. Time se postie poputanje armature na mjestu pomou izraza: plastinog zgloba te duktilno ponaanje konstrukcije. (2) 0 = hwi / lwi, Treba izbjegavati nastavljanje vertikalnih ipki na prekGRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527 521

Ab zidovi u potresnim podrujima lop u podruju plastinog zgloba, to jest unutar kritinog podruja zida.

P. Mrak i drugi

Slika 8. Proraunska ovojnica momenata (lijevo: zidni sustavi; desno: dvojni sustavi) [3]

prema izrazima (3.2) do (3.5) navedenima u toki 3.2.2.2 norme EN 1998-1. Osnovni period vibracija T1 redovito se odreuje nekom od metoda dinamike konstrukcija. Za konstrukcije zgrada koje udovoljavaju uvjetima pravilnosti po visini i kojima je visina manja ili jednaka 40 m, mogu se za odreivanje osnovnog perioda T1 rabiti pribline formule (4.6) do (4.9) navedene u toki 4.3.3.2.2 norme EN 1998-1. Za vitke zidove dvojnih sustava (za razrede duktilnosti DCM i DCH) primjenjuje se prilagoena proraunska ovojnica poprenih sila ime se uzimaju u obzir nesigurnosti uinaka viih oblika vibracija (slika 9.).

Proraunske poprene sile u zidu odreuju se tako da se poprene sile odreene proraunom konstrukcije dodatno poveaju VEd (kriterij kapaciteta nosivost). Na taj se nain uzima u obzir uinak vjerojatnog poveanja nosivosti zida na moment savijanja (preteno zbog poveane nosivosti armature) i doprinos viih vlastitih oblika vibracija vitkih zidova na poveanje poprenih sila (naelo objanjeno u [1]). Za razred duktilnosti DCM (srednja duktilnost) proraunske poprena sile odreuju se prema izrazu: (3) VEd = 1,5 VEd Za razred duktilnosti DCH (velika duktilnost) proraunske poprene sile odreuju se izrazom: VEd = VEd gdje je: VEd - poprena sila zida dobivena proraunom - faktor poveanja poprene sile mora biti vei ili jednak od 1,5: (4)
Slika 9. Proraunska ovojnica poprenih sila za vitke zidove dvojnih sustava [3]

M Rd S (T ) (5) + 0,1 e C q , = q Rd qM Ed S e (T1 ) gdje je: q - faktor ponaanja primijenjen u proraunu MEd - proraunski moment savijanja za potresnu situaciju u podnoju zida MRd - proraunska nosivost zida na moment savijanja u podnoju zida Rd - koeficijent poveanja nosivosti armature (ako nema tonijih podataka moe se uzeti s vrijednou 1,2) T1 - osnovni period vibracija zgrade u smjeru duljine zida TC - granine vrijednosti perioda za koje je spektralno ubrzanje konstantno (odreuju se prema tablicama 3.2 i 3.3 u toki 3.2.2.2 norme EN 1998-1 Se(T1) i Se(TC) -ordinate elastinog spektra odziva za osnovni period vibracija T1 i period TC odreuju se
2 2

Znaenje oznaka na slici 9. jest: a - dijagram poprenih sila zida dobivena proraunom b - poveani dijagram poprenih sila zida odreen s pomou izraza (3) ili (4) c - proraunska ovojnica A - Vwall,base, veliina poprene sile pri podnoju zida B - Vwall,top Vwall,base/2, veliina poprene sile na vrhu zida. Kod kratkih zidova nije potrebno prilagoavati momente savijanja odreene proraunom konstrukcije na djelovanja ukljuena u potresnu proraunsku situaciju. Takoer nije potrebno poveavati poprene sile zbog dinamikih uinaka. Vrijednost proraunske poprene sile odreuje se za razred duktilnosti DCH, prema izrazu: VEd = Rd (MRd / MEd) VEd q VSd (6)

3.3 Nosivost na savijanje i poprenu silu

Zidovi se dimenzioniraju na momente savijanja i osne sile proraunane za potresnu proraunsku situaciju. Bezdimenzijska osna sila d = NEd/(Awfcd) ne smije premaiti vrijednost 0,4 za zidove razreda duktilnosti DCM i 0,35 za zidove razreda duktilnosti DCH. NEd je proraGRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

522

P. Mrak i drugi

Ab zidovi u potresnim podrujima

unska osna sila, Aw je plotina horizontalnoga poprenoga presjeka zida, a fcd je proraunska tlana vrstoa betona. Proraun zidova razreda duktilnosti DCM na poprenu silu u potresnoj proraunskoj situaciji provodi se prema EN-1992-1-1. Proraunski postupci i pravila prikazani u nastavku odnose se na zidove razreda duktilnosti DCH. Proraun na poprene sile sastoji se od provjere dijagonalnoga tlanog i dijagonalnoga vlanog sloma hrpta. Pri provjeri dijagonalnoga tlanog sloma hrpta mora biti zadovoljen uvjet: VEd VRd,max (7) gdje je: VEd - proraunska poprena sila VRd,max - najvea proraunska poprena sila koju moe preuzeti zid bez otkazivanja tlanih tapova (dijagonala). Izvan kritinog podruja zida vrijednost VRd,max proraunava se kao u EN 1992-1-1 [14] a da se pri tome za krak unutarnjih sila uzima z = 0,8 lw ,a za kut nagiba tlanih tapova = 45. U kritinom podruju zida VRd,max proraunava se s 40 % vrijednosti VRd,max izvan kritinog podruja. Na taj nain uzima se u obzir nepovoljno djelovanje ciklikog naprezanja na tlanu vrstou betona. Provjera nosivosti prema kriteriju dijagonalnog vlanog sloma mora se provoditi ovisno o posminoj vitkosti s: s = MEd / (VEd lw), (8)

VRd,c - proraunska nosivost zida na poprenu silu bez poprene armature prema EN 1992-1-1. Proraunska nosivost zida na poprenu silu, bez proraunski potrebne poprene armature u kritinom podruju zida naprezanog vlanom uzdunom silom, uzima se da je jednaka nuli (VRd,c = 0) ako je zid optereen vlanom proraunskom osnom silom NEd . Kod zidova s malom posminom vitkou (kojima pripadaju svi kratki zidovi), za ravnoteu je osim horizontalne potrebna i vertikalna armatura [15]. Vertikalna armatura hrpta preklapa se pravilno po visini zida i postavlja uzdu hrpta tako da zadovoljava uvjet:

h fyd,h bw0 z v fyd,v bw0 z + min NEd ,

gdje je:

(10)

v
Av sv

- koeficijent armiranja hrpta vertikalnom armaturom, v = Av/(bw0 sv) - plotina vertikalne armature hrpta - razmak vertikalne armature hrpta poputanja vertikalne

fyd,v - proraunska granica armature hrpta

min NSd - najmanja proraunska osna sila u zidu uzima se pozitivna ako je tlana.
4 Konstrukcijsko oblikovanje i armiranje za osiguranje duktilnog ponaanja

gdje je su MEd i VEd proraunski moment savijanja i poprena sila u zidu na promatranom katu koje daju najveu vrijednost za s prema izrazu (8). Ako je vrijednost s 2,0, primjenjuju se odredbe za stupove (uz z = 0,8lw i = 45). Ako je vrijednost s < 2,0, dio poprene sile tlanom se dijagonalom unosi izravno u podnoje zida (oslonac). Tada je prema EN 1992-1-1 (toka 6.2.3(8)) uinkovito 75 % poprene armature. Prema EN 1998-1 zidove s posminom vitkosti s < 2,0 uzima se u obzir i doprinos betona nosivosti na poprene sile (VRd,c u izrazu (14)), tako da horizontalna armatura hrpta treba zadovoljiti uvjet: VEd VRd,c + 0,75 h fyd,h bw0 s lw, gdje je: (9)

U nastavku se navode i obrazlau najvanija pravila konstrukcijskog oblikovanja za osiguranje duktilnog ponaanja armiranobetonskih zidova prema EN 1998-1.

4.1 Visina kritinog podruja

U kritinom podruju vrijede posebna pravila prema EN 1998-1, koja se navode u nastavku, dok se na dijelu visine zidova iznad kritinog podruja primjenjuju pravila za vertikalnu, horizontalnu i poprenu armaturu prema normi EN 1992-1-1. Na rubovima zidova razreda duktilnosti DCH ipak je potrebno predvidjeti polovicu poprene armature iz kritinog podruja za ovijanje na jo jednoj katnoj visini iznad kritinog podruja. Visina kritinog podruja hcr iznad podnoja zida jest vea vrijednost izmeu lw i hw/6: hcr = max [lw, hw/6], (11) ali ne smije premaiti manju vrijednost prema kriteriju (12):

h
Ah sh fyd,h

- koeficijent armiranja horizontalnom armaturom hrpta, h = Ah / (bw0 sh) - plotina horizontalne armature hrpta - razmak horizontalne armature hrpta - proraunska granica poputanja horizontalne armature hrpta

GRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

523

Ab zidovi u potresnim podrujima

P. Mrak i drugi

2 lw hcr hs za n 6 katova 2 hs
gdje je hs svijetla katna visina, a n je broj katova. 4.2 Ovijeni rubni elementi

(12)

fcd fyd

- proraunska tlana vrstoa betona - proraunska granica poputanja spona.

Ovijeni je rubni element zida slobodni rub zida u kojem je potrebno ovijanje betonske jezgre. Duljina ovijenog rubnog elementa mjeri se od toke presjeka s najveim tlanim naprezanjem do toke gdje je mogue odvajanje zatitnog sloja betona zbog velike tlane deformacije (slika 11.). Ako nema tonijih podataka, za tlanu deformaciju betona kod koje dolazi do odvajanja zatitnog sloja betona do armature moe se uzeti cu2 = 3,5. Duljina ovijenoga rubnog elementa moe se proraunati prema izrazu (13) (slika 10.):

Duljina ovijenoga rubnog elementa lc ne smije se uzeti manja od 0,15lw ili 1,5bw (mjerodavna je vea vrijednost). U armiranju i proraunu hrbat se razlikuje od rubnog elementa zida iako oni mogu biti iste debljine (slika 11.).

lc = xu (1 cu 2 cu 2, c ) ,

(13)
Slika 10. Dijelovi zida i prikaz deformacija [3]

gdje je xu visina tlanog podruja poprenog presjeka zida, a cu2,c je granina deformacija ovijenog betona:

cu2,c = 0,0035 + 0,1wd,

gdje je:

(14)

Debljinu hrpta bw0 (slika 11.) treba odabrati kao veu od dvije vrijednosti u sljedeem izrazu: bw0 maks {0,15 m, hs/20}, gdje je hs svijetla katna visina u metrima. Debljina ovijenih rubnih elemenata zida bw treba biti vea ili jednaka od 200 mm. Izrazima (20) i (21) te na slici 11. prikazan je odabir najmanje debljine rubnog elementa bw. lc > maks {2 bw, 0,2 lw}, tada je: bw > hs / 10 lc < maks {2 bw, 0,2 lw} , tada je: bw > hs / 15 (19) (20) (18)

= n s - faktor uinkovitosti ovijanja presjeka, a za pravokutni je presjek:

bi n = 1 6b h
0 0

(15)

s s s = 1 2 b 1 2 h 0 0

(16)

n i s -

predstavljaju karakteristike ovijenog presjeka, unato istoj oznaci kao i u (8) S u ovom sluaju nije posmina vitkost ukupan broj ipki uzdune armature bono pridranih sponama i poprenim sponama razmak izmeu susjednih pridranih uzdunih ipki razmak izmeu horizontalnih spona debljina betonske jezgre debljina poprenog presjeka duljina ovijenoga rubnog elementa (h0 = lc) mehaniki obujamski omjer spona za ovijanje i betonske jezgre unutar kritinog podruja: (17)
Slika 11. Dimenzije ovijenoga rubnog elementa zida

n bi s b0 bc h0 wd

wd =

obujam spona za ovijanje f yd obujam betonske jezgre f cd

Za provjeru potrebne zakrivljenosti presjeka u podruju plastinog zgloba (visina kritinog podruja) i odgovarajue ovijenosti rubnog elementa zida (slika 11.) rabi se izraz: wd 30 F (d + v) sy,d bc / b0 0,035, (21)

524

GRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

P. Mrak i drugi

Ab zidovi u potresnim podrujima

gdje je: i wd - kao u izrazima (14) do (17) F - potreban faktor duktilnosti izraen zakrivljenou: F = ( 2 q0 - 1) za T1 Tc F = 1 + 2 (q0 - 1) ( Tc / T1 ) za T1 < Tc d - bezdimenzijska veliina osne sile: (24) (22) (23)

d = NEd / (Aw fcd) NEd - proraunska uzduna sila u cijelom zidu

Slika 12. Zid s pojasnicom s oznaenim dijelovima

Aw -

plotina horizontalnoga poprenoga presjeka zida

4.4 Armiranje hrptova zidova

Hrptovi zidova armiraju se na poprene sile prema izrazima (8) do (10). Najmanja plotina presjeka armature hrpta zida sprjeava njegovo prerano posmino raspucavanje. U kritinom podruju zidova razreda duktilnosti DCH odreena je sa sljedeim koeficijentima armiranja vertikalnom i horizontalnom armaturom: v,min = h,min = 0,002 (26) U kritinim podrujima zidova razreda duktilnosti DCH armatura hrpta ne smije imati promjer manji od 8 mm, ali niti vei od 0,125 bw, gdje je bw debljina hrpta. Ova se armatura postavlja na razmaku koji nije vei od 250 mm ili 25 promjera ipke, a mjerodavna je manja vrijednost. Potrebno je provjeriti otpornost na posmini slom klizanjem (razred duktilnosti DCH). On se javlja na radnim rekama tj. pri prekidu betoniranja. Proraun otpornosti na posmini slom klizanjem naveden je u toki 5.5.3.4.4 norme EN 1998-1. Kod zidova razreda duktilnosti DCM, za armiranje hrptova primjenjuju se odredbe norme EN 1992-1-1.

sy,d - proraunska vrijednost deformacije vlane armature na granici poputanja v mehaniki koeficijent armiranja hrpta (25)

v = v fyd,v / fcd

v - koeficijent armiranja hrpta vertikalnom armaturom. Najmanji je koeficijent armiranja uzdunom armaturom unutar rubnog elementa 0,005. Kod zidova razreda duktilnosti DCM poprena armatura rubnog elementa moe se odrediti samo prema odredbama EN 1992-1-1 (bez posebnih pravila danih u EN 1998-1) ako je d < 0,15. Na isti nain (prema EN 1992-1-1) moe se odrediti poprena armatura rubnog elementa ako je 0,15 < d < 0,2 i ako se faktor ponaanja za proraun konstrukcije smanji za 15 %.

4.3 Zidovi s pojasnicom

Krajeve zidova za razred duktilnosti DCM (srednja duktilnost) ojaanih pojasnicom nije potrebno ovijati ako su dimenzije pojasnice bf hs / 15 i lf > hs / 5 , gdje je lf irina pojasnice (slika 12.), a hs svijetla katna visina. Meutim, potrebno je ovijanje rubnih elemenata na krajevima takvih pojasnica zbog mogunosti savijanja promatranog zida izvan ravnine hrpta. Za razred duktilnosti DCH (velika duktilnost) pojasnice se uvijek moraju ovijati.

4.5 Vezne grede povezanih zidova

Duktilno ponaanje veznih greda povezanih zidova postie se prema europskoj [3] i amerikoj ACI [16] normi armiranjem veznih greda dijagonalnom armaturom (slike 13. i 14.). U radu [7] s dijagonalnom armaturom (slika 6.).

Slika 13. Dijelovi i nain armiranja veznih greda [16

GRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

525

Ab zidovi u potresnim podrujima

P. Mrak i drugi
Slika 15. Armatura kritinog podruja zida [18]

Slika 14. Armatura vezne grede povezanih zidova [9]

Duljina sidrenja dijagonalne armature vezne grede mora biti 50 % vea od duljine sidrenja dobivene prema EN 1992-1-1. Rubovi otvora u zidu smatraju se ovijenim rubnim elementom te se kao takvi ovijaju i prikladno armiraju (slike 13. i 14.).

Prema amerikoj normi ACI 318-08 [17], mogu se na poprenim sponama (engl. cross-ties) (ne i na zatvorenim sponama) umjesto kuka savinutih za 135 na oba kraja izraditi kuke savinute za 135 na jednom i za 90 na drugom kraju spone (slika 17.). Na taj se nain pojednostavnjuje ugradnja poprenih spona. Isti je prijedlog i za armiranje stupova mostova prema normi EN 1998-2 [19], uz uvjet da bezdimenzijska osna sila d ne premauje vrijednost 0,3. Osiguranje sidrenja poprenih spona s kukama savinutim za 135 je uinkovitije, te je zbog toga pri ugradnji poprenih spona potrebno naizmjenino (u horizontalnom smjeru i po visini) postavljati kuke savinute za 90 i 135. ipke horizontalne armature hrpta na krajevima mogu prema [17] imati ravne kuke savinute za 90 samo ako se nalaze unutar ovijene betonske jezgre rubnih elemenata (slika 16.). Prema amerikoj normi ACI 318-08, horizontalna armatura hrpta mora biti potpuno usidrena unutar ovijene betonske jezgre rubnih elemenata i na krajevima mora imati ravne kuke savinute za 90 (kao npr. na slici 17.). Na taj e nain i nakon odlamanja zatitnog sloja betona do spona koje ovijaju rubni element horizontalne ipke hrpta na cijeloj duljini rubnog elementa ostati u potpunosti obavijene betonom, to poboljava sidrenje horizontalnih ipki u rubni element.

4.6 Detalji armiranja kritinog podruja duktilnog zida pravokutnog presjeka

Na slici 15. prikazan je raspored armature u horizontalnom presjeku kritinog podruja zida koji je odreen u skladu sa EN 1998-1, a primijenjen u radu [18]. Rubni element zida ovijen je zatvorenim i propleten poprenim sponama s kukama savinutim za 135. Ravni dio kuka mora iznositi najmanje 10 dbw, to jest deset promjera spone [3]. Horizontalnu armaturu hrpta potpuno se sidri na krajevima presjeka zida u ovijene rubne elemente. Mora se osigurati djelotvornost sidrenja i u sluaju odlamanja zatitnog sloja betona u podruju rubnog elementa. Prema EN 1998-1 za osiguranje sidrenja mogu se rabiti kuke savinute 90 (pravokutne kuke) ili 135 ili koji drugi uinkoviti nain.

Slika 17. Horizontalna armatura kritinog podruja potpuno usidrena unutar ovijene jezgre [20]

5 Zakljuak

spone za ovijanje betona rubnog elementa

horizontalna armatura hrpta

Slika 16. Armiranja kritinog podruja zida horizontalnom armaturom prema [17]

Armiranobetonski zidovi, osim velike krutosti, imaju vrlo veliku nosivost, a ispravnim proraunom, konstrukcijskim oblikovanjem i armiranjem moe se postii njihovo duktilno ponaanje. Na taj su nain zidovi sposobni troiti potresnu energiju, ime se omoguuje racionalno projektiranje i graenje. Proraun i dimenzioniranje zidova treba provesti prema kapacitetu nosivosti. Posebnu panju valja posvetiti konstrukcijskom oblikovanju i armiranju kritinih podruja zidova u kojima se predvia troenje potresne energije. Krajeve zidova treba oviti zatvorenim i proplesti poprenim sponama. One ovijaju betonsku jezgru i pridravaju tlanu armaturu protiv izvijanja. Za armiranje kritinih podruja zidova mora se upotrijebiti toplo valjani duktilni rebrasti elik za armiranje. Zavarene mree od hladno obraenog elika GRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

526

P. Mrak i drugi

Ab zidovi u potresnim podrujima

za armiranje nisu doputene. Horizontalnu armaturu hrpta treba usidriti u ovijene rubne elemente na krajevima zida. Odgovarajuim proraunom i odabirom dimenzija hrpta postie se dovoljna duktilnost kratkih zidova. Proraun, konstrukcijsko oblikovanje i razradu detalja armiranja armiranobetonskih zgrada u potresnim podrujima treba provoditi prema europskim normama, to
LITERATURA
[1] [2] [3] Paulay, T.: Earthquake-Resisting Shearwalls - New Zealand Design Trends, ACI Journal, May-June 1980, 144-152. Uniform building code UBC, Chapter 16: Structural Design Requirements, USA, 1997. EN 1998-1, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance Part 1: General rules, seismic actions and rules for buildings, CEN, Brussels, 2004. Tomii, I.; Duktilni zidovi s dijagonalnom armaturom hrpta, Graevinar 57 (2004) 7, 423428. Cardenas, A. E.; Hanson, J. M.; Corley W. G.; Hognestad E.: Design Provisions for Shear Walls, ACI Journal, March 1973, 221-230. Paulay, T.; Priestley, M. J. N.; Synge A. J.: Ductility in Earthquake Resisting Squat Shearwalls, ACI Journal, JulyAugust 1982, 257-269. Paulay, T.: The Ductility of Reinforced Concrete Shearwalls for Seismic Areas in Reinforced Concrete Structures in Seismic Zones, ACI publication SP-53, (1977), 127-147. Taylor, C. P.; Cote, P. A.; Wallace, J. W.: Design of Slender Reinforced Concrete Walls with Openings, ACI Structural Journal 95 (1998) 4, 420-433. Englekirk, R. E.; Seismic design of reinforced and precast concrete buildings, J. Wiley &Sons, New Jersey, 2003.

jest u neposrednoj budunosti hrvatskim normama. Primjena armiranobetonskih zidova omoguuje prihvaanje horizontalnoga potresnog djelovanja na ekonomian nain, uz razuman utroak materijala, osobito elika za armiranje, omoguujui pri tom povoljno ponaanje zgrada u potresu. Ova je injenica bitna jer omoguuje izbor racionalnih konstrukcijskih rjeenja.

[11] Kuang, J. S.; Ho, Y. B.: Seismic Behavior and Ductility of Squat Reinforced Concrete Shear Walls with Nonseismic Detailing, ACI Structural Journal, 105 (2008) 2, 225-231. [12] Massone, L. M.; Wallace, J. W.: Load-Deformation Responses of Slender Reinforced Concrete Walls, ACI Structural Journal 101 (2004) 1, 103-113. [13] Paulay, T.; Priestley, M. I. N.; Seismic design of reinforced concrete and masonry building, J. Wiley & Sons, New York, 1992. [14] EN 1992-1-1, Eurocode 2: Design of concrete structures Part 1-1: General rules and rules for buildings, CEN, Brussels, 2004. [15] Tomii, I: Betonske konstrukcije odabrana poglavlja, izdanje autora, Zagreb, 1996. [16] ACI 318-08, Building Code Requirements for Structural Concrete and Commentary, An ACI Standard, American Concrete Institute, Farmington Hills, USA, 2008. [17] Bachman, H.; Dazio, A. i dr.: Erdbebengerechter Entwurf und Kapazittsbemessung eines Gebudes mit Stahlbetontragwnden, SIA-Dokumentation, Schweizerisher Ingenieur und Architektenverein, Zrich, vicarska, 2002. [18] Mrak, P.: Proraun armiranobetonske konstrukcije poslovne zgrade, diplomski rad, Rijeka, 2008. [19] EN 1998-2, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance Part 2: Bridges, CEN, Brussels, 2005. [20] Wallace, W.; Orakcal, K.: ACI 318-99 Provisions for Seismic Design of Structural Walls, ACI Structural Journal, 99 (2002) 4, 2002.

[4] [5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10] Farvashany, F. E.; Foster, S. J.; Rangan, B. V.: Strength and Deformation of High-Strength Concrete Shearwalls, ACI Structural Journal 105 (2008) 1, 21-29.

GRAEVINAR 62 (2010) 6, 517-527

527