Majka vjernika- Zejneb bint Dah Puno ime joj je bilo Zejneb bint Dah bin Reab bin

Ja'mer bin Sabre. Bila je najcasnijeg porijekla. Zejneb se prije zvala Berreh pa je Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, nazvao Zejnebom, a nosila je i nadimak Ummul Hikem. Majka joj je bila Umejme bint Abdul-Muttalib, tetka Allahova Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega. Jedna od prvih je koji su ucinili Hidru. Bila je bogobojazna, zadovoljna Allahovom odredbom. Bila je briljiva supruga i sestra, kao i odana da'ijka. A ona je prije svega "majka vjernika" to joj je najveca cast. Kada je postala punoljetna, a bila je jedna od najljepih ena, imala je veoma mnogo prosaca. Udala se za Zejd bin Harisa, r.a. S njim nije imala djece, a kada je on rastavio od sebe, nakon prestanka 'iddeta, udala se za Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega, pete godine po Hidri. Ona nam sama prica svoju pricu: "Mnogo me je Kurejija prosilo, pa sam u neodlucnosti poslala svoju sestru Hamnu Poslaniku, neka je Allahov mir i spas na njega, da ga pitam za miljenje. Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, joj rece: "Njoj treba covjek koji ce je pouciti Kur'anu i sunnetu Njegova Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega". Ona mu rece: "A ko je takav, o Allahov Poslanice?" "Zejd bin Haris", odgovori Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, Hamna se na to rasrdi i u ljutnji rece: "O Allahov Poslanice! Zar ce udati svoju teticnu za svoga roba?" Ona mi je potom dola i obavijestila me o tome. Ja sam se jo vie rasrdila i rekla i tee rijeci od njenih, pa je Allah objavio ajet: "A kada Allah i Njegov Poslanik neto odrede" pa sam ja odmah poslala Allahovom Poslaniku, neka je Allahov mir i spas na njega, glasnika i rekla sam da se kajem i da se pokoravam Allahu i Njegovom Poslaniku, i cini ono to smatra dobrim, o Allahov Poslanice!" On me uda za Zejd bin Harisa. Ja se nisam u braku s njim slagala, te se on tuio Poslaniku, neka je Allahov mir i spas na njega, na mene, pa me Poslanik ukorio, a i nakon toga opet se ne slagasmo, te me on razvede od sebe. Kada je moj 'iddet istekao, Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, ude u moju kucu, a ja sam bila otkrivene kose, pa sam tada shvatila da je stigla objava sa Neba (o mojoj udaji za Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega) i rekla sam: "O Allahov Poslanice! Zar bez zaruka i bez svjedoka?" On rece:"Allah nas je vjencao, a Dibril je svjedok." (Hiljetul - ewlija, II - dio, str. 52) Ona je bila jedina ena koja je se udala i bez velijja i svjedoka. Time se ponosila medu ostalim majkama vjernika. Od Malika bin Enesa, r.a., se prenosi da se Zejneb, r.a., ponosila pred drugim enama Allahova Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega, govoreci: "Allah me je vjencao sa Nebesa!" Majka vjernika Aia, r.a., je govorila: "Nisam vidjela ene poput nje nikada! Najvie je cinila dobra djela, najvecu sadaku je udjeljivala, najvie je cuvala rodbinske veze i najvie se pribliavala Allahu Uzvienom u svim stvarima"U povodu Poslanikove, neka je Allahov mir i spas na njega, enidbe sa Zejnebom, objavljeni su ajeti: "A kad ti rece onome kome je Allah milost darovao, a kome si i ti dobro ucinio: "Zadri enu svoju i boj se Allaha!", u sebi si skrivao ono to ce Allah objelodaniti i ljudi si se bojao, a prece je da se Allaha boji. I poto je Zejd s njoj ivio i od nje se razveo, Mi smo je za tebe udali kako se vjernici ne bi ustrucavali vie da se ene enama posinaka svojih kad se oni od njih razvedu. Kako Allah odredi, onako treba da bude." (Prijevod znacenja - El-Ahzab, 37.) Naime, opce je poznato da je Zejd bio posinak Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega, a kod Arapa je bio uvrijeeno miljenje da su ene posinaka zabranjene onima koji su ih usvojili (poocimima), te je Allah i ovim slucajem iz Poslanikova, neka je Allahov mir i spas na njega, ivota pojasnio vie propisa. Jedan od njih je da je moguca enidba izmedu onih koji su od najbogatijih i najplemenitijeg roda (u ovom slucaju Zejneb) i onih osim toga, tj. onih koji su siromani, i nisu tako uglednog roda (u ovom slucaju oslobodeni rob Zejd, r.a., eni Poslanikovu teticnu). Takoder se izvodi zakljucak da je lijepo da se gleda o znanju suprunika, tj. da se gleda kako da jedno od drugog to vie nauci, tj. da brak treba da bude i naucna institucija! to se tice rijeci: "U sebi si skrivao ono to ce Allah objelodaniti", odnosi se na to da je Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, jednom prilikom traio Zejda kod kuce, ali ga ne nade. Pred njega

je izala Zejneb, i ponudila mu da ude. Ali on nije htio. Tom prilikom njena ljepota je pala na srce Allahovom Poslaniku, neka je Allahov mir i spas na njega. Kada je to saznao Zejd, htio je da se razvede od nje, ali mu je Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, svaki put govorio: "Zadri svoju enu i boj se Allaha!" U vezi Zejnebe, r.a., ima mnogo hadisa Allahova Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega, kao to i u mnogim hadisima stoji, "A tada je Poslanik , neka je Allahov mir i spas na njega, bio kod Zejnebe", tj. desilo se to i to a Poslanik je bio kod Zejnebe. Zejneba je na svaki nacin gledala kako da ugodi Allahovom Poslaniku , neka je Allahov mir i spas na njega, a poznat je slucaj da se trudila da u kuci ima uvijek hrane koju je Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, volio. Od te hrane je bio i med. Ostale ene Allahova Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega, su iz ljubomore znale za to, te se dvije dogovore da nakon to Poslanik, a.s., dode od Zejnebe, a znale su da ce tamo jesti med, kau kako osjecaju neprijatan zadah iz Poslanikovih, a.s., usta. To su i uradile, a Poslanik se bio zarekao da nece vie jesti med. Allah je tada objavio: "O Vjerovjesnice, zato sebi uskracuje ono to ti je Allah dozvolio - u nastojanju da ene svoje zadovolji? A Allah prata i Samilostan je.Od Aie, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega, rekao: " Slijedit ce me (u smrti) ona od vas koja ima najduu ruku." Nakon smrti Allahova Poslanika, neka je Allahov mir i spas na njega, mi smo sve mjerile ruke da bi znale koja ce se prva prikljuciti Poslaniku, neka je Allahov mir i spas na njega, pa kada je umrla Zejneb, shvatile smo da se rijeci: "najduu ruku" odnose na onu koja najvie dijeli, a ne na fizicku velicinu, jer je Zejneba bila omanja, a bila je toliko plemenita da je svojim rukama zaradivala (tkala) i to dijelila na Allahovom putu. (El-Ahad vel-mesani, Peti dio, str/ 426)Umrla je 20 god. po Hidri. (vidi "ezratu-zeheb str. 31) Denazu joj je klanjao Omer, r.a. Majka vjernika Sevda, radijallahu anha Ona je Sevda bint Zem'a b. Kajs el-'Amerijje el-Kureijje, a majka joj je E-umus bint Kajs b. Amr en-Nedarijje. Islam je primila zajedno sa svojim muem Sekranom b. Amrom b. Abdiemsom. Nakon to su murici Mekke poeli da uznemiravaju muslimane, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odobrio je muslimanima da uine hidru u Abesiniju, kojom je vladao pravedni vladar Nedai, tako da je tada dvanaest ashaba i etiri ashabijke krenulo prema Abesiniji. Ubrzo nakon njihove hidre proula se vijest da se stanje u Mekki smirilo, te da su muslimani u njoj sigurni, to je bio razlog da su se prvi muhadiri, koji su otili u Abesiniju, vratili u Mekku. Nakon njihovog povratka zatekli su mnogo gore stanje od onoga zbog kojeg su napustili svoje rodno mjesto Mekku. Stoga im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odobrio da uine drugi put hidru u Abesiniju. Ovoga puta hidru je uinilo osamdeset i neto ashaba i devetnaest ashabijki, meu kojima su bili Sevda bint Zem'a i njen mu Sekran b. Amr. Kada su Hamza b. Abdul-Muttalib i Omer b. Hattab primili islam , neki muhadiri odluili da se iz Abesinije vrate u Mekku. Po povratku u Mekku, Sevdin mu Sekran b. Amr preselio je usljed teke bolesti. Nakon to je majka vjernika Sevda, radijallahu anha, ostala sama meu svojom murikom porodicom, dola je kod nje Havla b. Hakim, te rekla Sevdi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, eli zaprositi. Na to je Sevda, radijallahu anha, odgovorila: Ui kod mog oca i spomeni mu to, a njen otac je u to vrijeme bio ovjek u dubokoj starosti. Havla b. Hakim ula je kod njega i navela mu razlog svog dolaska. Tada je on pozvao svoju kerku i upitao je: eli li da te udam za njega?, na to je Sevda, radijallahu anha, pozitivno odgovorila. Potom je njen otac pozvao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te ga je oenio svojom kerkom. Sevda, radijallahu anha, udala se za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 10. godine nakon poetka objave, u svojoj 55. godini ivota. Ona je prva ena koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oenio nakon smrti majke vjernika Hatide, radijallahu anha. Takoer, ona je od onih koji su uinili hidru u Medinu.

Kada je ula u godine, svoje dane koje je trebala da provede sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, poklonila je Aii, radijallahu anha. Prenosi Aia, radijallahu anha, da su se jednog dana sastale ene Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa su ga upitale: ''Koja e se od nas prva sresti s tobom (na ahiretu)?, na to je on odgovorio: ''Ona koja ima najduu ruku. Kae Aia: ''Potom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio, a nakon njega je preselila Sevda, pa smo znale da se njegove rijei 'koja ima najduu ruku' odnose na Sevdu, jer je ona mnogo udjeljivala sadaku. Buharija i Muslim prenose da je Sevda, kada je ostarila, rekla Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: O Allahov Poslanie, dala sam svoj dan Aii. Uradila je ovo kako bi ostala Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga na dunjaluku i na ahiretu. Potom je Allah objavio: ''A ako se neka ena plai da e joj se mu poeti joguniti ili zanemariti, onda se oni nee ogrijeiti ako se nagode, a nagoda je najbolji nain. (EnNisa, 128) Potrebno je napomenuti da nisu vjerodostojne predaje koje govore o tome da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, razveo Sevdu, radijallahu anha, a potom je vratio. Ashabi Abdullah b. Abbas i Abdullah b. Ez-Zubejr prenosili su hadise od Sevde, a takoer i tabiini Jahja b. Abdullah b. Abdurrahman i Jusuf b. Ez-Zubejr. U braku sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, ivjela je etrnaest godina. Uenjaci se razilaze o vremenu preseljenja Sevde b. Zem'a, radijallahu anha. Naime, neki spominju da je preselila pred kraj ivota Omera b. Hattaba, dok drugi kau da je preselila 54. hidretske godine. Majka vjernika Hafsa, radijallahu anha Hafsa, kerka halife Omera ibn Hattaba i sestra Abdullaha, sina Omerova rodila se kada su Kurejije popravaljale Kabu, prije poslanstva Resulullahova na pet godina. Udala se za Hunejsa ibn Huzafeta koji primi Islam i dvaput uini Hidru u Abesiniju skupa s Hafsom, dok konano ne hidretie u Medinu. Hunejs je uestvovao u bitkama na Bedru i na Uhudu, gdje ga je Allah poastio ehadetom.. Omer ponudi Osmanu da uzme Hafsu, ali mu ovaj odvarati da ne razmilja o enidbi. Onda sretne Ebu Bekra Siddika pa spomenu i njemu svoju ker koja ostade hudovicom, ali mu ovaj nita ne odgovori. Poali se Omer Resulullahu na postupak dvojice najboljih mu drugova, ali se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasmjei i zatrai je za sebe. Kasnije se sretoe Omer i Ebu Bekr, pa mu ovaj ree: -Nemoj da ta loe pomisli o meni, Resulullah mi je ranije spominjao Hafsu, pa nisam htio da otkrivam tajne, a da je on ne uze, ja bih je uzeo za sebe. enidba Allahova Poslanika sa Hafsom je bila tree godine po Hidri. Jednom je dolo do Omerovih uiju da mu se kerka prepirae sa Resulullahom, pa ljut ode do nje i upita je: -Je li tano to uh? Hafsa podtvrdi, na ta je Omer narui rijeima: -O keri, opominjem te kaznom Allahovom i srdbom Resulullahovom. Ne budi ljubomorna na mladost i ljepotu Aiinu. Od majke vjernika Hafse prenosi se -Allahov bi Poslanik nakon sabahskog ezana klanjao dva kratka rekata prije nego bi otiao u damiju da klanja sabahske farde. Halifa Omer je uobiavao lutati po noi kroz Medinu elei uti o potrebama ljudi. Zau jednom kako jedna od asnih ena recituje iza zatvorenih vrata: Odulji se ova no ije zvijezde putuju

znoj me mui jer nikog pored mene da se poigramo... Omer je upita: -to je s tobom? -Poslao si mi mua u boj ima mjeseci, pa ga poelih, -odvrati ena. -Da nisi htjela da ga nadomjesti? -upita Omer. -Da Allah sauva! -ree ena. Na to e joj Omer: -Strpi se , poslau po njeg. Tako i uini, onda ode kod kerke mu Hafse, udovice Allahovog Poslanika, te je upita: -Hou da te upitam za neto to me mui, pa mi olakaj. Nakon koliko vremena zaeli ena mua? Postidi se Hafsa i obori glavu, na ta e Omer: -Allah se ne stidi od istine. Hafsa pokaza prstima 3-4 mjeseca, nato Omer posla preporuku vojsci da niko ne smije odsustvovati od kue vie od etiri mjeseca. Pripovjeda Zejd, sin Sabita od Ensarija: Ebu Bekr je naredio da sakupim Kuran, pa sam ga ispisao na komadima koe, i kostima pleki i palminoj kori. Kad je Omer postao halifa, naredio je da se to sve popie u jednu knjigu, a kad je preselio na Ahiret, ovaj je mushaf pohranjen kod Hafse. Kad je Osman htio da poalje po primjerak Kurana u svaku pokrajinu, zakle se Hafsi da e joj ga vratiti nakon prepisivanja, pa mu ga dade i vrati joj ga kasnije. Do kraja svoga ivota Hafsa je ivjela u Medini posvetivi se ibadetu. Preselila je na Ahiret za vrijeme halife Muavije, a denazu joj je klanjao namjesnik Medine Mervan ibn Hakem i ukopae je u mezarje Bekia pored Poslanikovih supruga. Majka vjernika Ummu Seleme, radijallahu anha Njen otac bijae jedan od najuglednijih ljudi u plemenu Mahzum. Bio je dareljiv i gostoprimljiv, te se za njega govorilo da je Opskrbljiva putnika, jer bi oni putnici koji su nailazili kroz njegov kraj i putovali bi s njim, svu brigu oko putne opskrbe preputali njemu. Njen mu bijae Abdullah ibn Abdulesed jedan od prve desetorice koji prihvatie Islam, jer prije njega to uinie samo Ebu Bekr es-Siddik i mala grupica drugih ashabe iji broj nije dostizao ni broj prstiju na dvije ruke. Njeno pravo ime je Hind, ali je prozvana Ummu Seleme i njen nadimak je u potpunosti potisnuo njeno ime. Ummu Seleme je primila Islam odmah sa svojim muem i tako postala druga od vjernica koje se okrenue Islamu. im se vijest o prelasku na Islam Ummu Seleme i njenog mua prou po Mekki, Kurejije se uznemirie i rasrdie. Na sve mogue naine su im prijetili i napadali ih, muili ih takov estinom koja bi i vrsto stijenje uzdrmala, ali oni ne pokleknue, ne pokolebae se, niti nadu izgubie. Kada uznemiravanje od strane murika posta nepodnoljivo i kada Vjerovjesnik svojim vjernim pristalicama dozvoli da uine Hidru u Abesiniju, njih dvoje bijahu meu prvim muhadirima. Ummu Seleme sa svojim muem ode u nepoznatu zemlju ostavljajui u Mekki svoju veliku i udobnu kuu, svog ugled, ast i plemenito porijeklo, nadajui se samo Allahovoj nagradi i dajui prednost Njegovom zadovoljstvu u odnosu na sve dunjaluko. Nostalgija za rodnim krajem i vienjem Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je parala grudi i nje i njenog mua. Onda do muhadira u Abesiniji poee dopirati vijesti o naglom porastu broja muslimana u Mekki te kako je prelazak na Islam Hamze ibn Abdulmuttaliba i Omera ibn Hattaba ojaao muslimane i umanjio teror Kurejija nad njima. Tako neko od njih odluie da se vrate u Mekku ne mogavi savladati elju i enju koja ih je morila. Ummu Seleme i njen mu bijahu meu tim prvim povratnicima. Ali, povratnici u Mekku ubrzo otkrie da su vijesti koje su dopirale do njih bile dosta uveliane i pretjerano optimistike. Napredak koji su postigli muslimani prelaskom na Islam Hamze i Omera je od strane Kureija doekaj jo eim neprijateljstvom i napadima. Murici nastavie sa teroriziranjem i muenjem muslimana i stavljae ih na kunje kakve ranije nigdje nisu zapamene. U tim tekim trenucima Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem svojim ashabima dozvoli da uine Hidru u Medinu, pa i Ummu Seleme i njen mu odluie da budu meu prvima koji su

se sklanjali sa svojom vjerom od uznemiravnaja Kurejija. Ali, Hidra Ummu Seleme i njenog mua nije bila lahka i jednostavna kako se njima inilo da e biti. Onaje bila teka i gorka i za sobom je ostavila veliku bol i tragediju. Kae Ummu Seleme: Kada je moj mu Ebu Seleme odluio da krenemo prema Medini, pripremio mi je devu za jahanje, postavio me na nju, u moje krilo stavio naeg sinia Selemu i poveo moju devu ne osvrui se vie ni na to. Ali, prije nego smo i napustili Mekku, presretoe nas ljudi iz moga plemena Benu Mahzum i povikae mom muu Ebu Selemi: - Ako si ba rijeio da nas napusti, ta si naumio sa svojom enom? Ona je naa ki i zar misli da emo te pustiti da je uzme sa sobom i tek tako je odvede u drugu zemlju? Onda ga uhvatie, a mene silom otee od njega. I samo to me pripadnici mog plemena otee, ljudi iz plemena Benu Abdulesed, kojem je pripadao moj mu se silno razljutie i povikae: - E neete, Boga mi, uzeti dijete sa tom vaom rodicom, ako ste ve silom nju oteli od naeg roaka! Njegovo dijete je i nae dijete i mi smo prei da nam pripadne. Onda na moje oi poee da se otimaju za moga sina Selemu sve dok ga ne istrgoe iz ruku mojih saplemenika i tako ga uzee sebi. Za samo nekoliko trenutaka naoh se potpuno skrhana od jada i bola usamljena i naputena: moj mu se uputi u pravcu Medine sklanjajui se sa svojom vjerom, mog sina, poput neke igrake, otee pripadnici plemena moga mua i dovedoe sa sobom, a ja ostadoh kod svojih roaka u plemenu Benu Mahzum koji mi ne dozvolie da ikuda idem. I tako za tili as razdvojie nas sve troje: moga mua, i moga sina, i mene. Od toga dana svako jutro bih izlazila u dolinu Mekke sjedila i plakala na mjestu gdje se desila moja iznenadna tragedija. Stalno bih se prisjeala onih detalja i trenutaka kada smo silom rastavljeni moj mu, moj sini i ja. Tako plaui ostajala bih na tom mjestu sve do noi. Tu sam provela skoro godinu dana, sve dok ne naie jedan od mojih amidia pa me vidje u takvom jadnom stanju, saali se i smilova, te ree ostalim mojim roacima: Zato ne pustite ovu jadnicu? Rastavili ste je od njenog mua i djeteta ni krivu ni dunu! Tako im je govorio i pokuavao da ih umilostivi sve dok mi ne rekoe: - Idi svome muu ako eli, mi te vie neemo zadravati. Ali, mene spopade novi jad; sada kada su me pustili da idem svom muu nisam mogla ostaviti svoje dijete u Mekki, u plemenu Benu Abdulesed. Kako da se pomirim s tim da ne plaem i da ne mislim na svoje dijete koje ostaje ovdje u Mekki, a ja da idem u Medinu i da o njemu ne znam nita. Kada moji roaci vidjee novu muku i dilemu u kojoj se naoh, saalie se pa neko od njih ode te porazgovarae sa pripadnicima plemena Benu Abdulesed u vezi s mojim sluajem, i ubijedie ih da mi vrate mog sinia Selemu. U Mekki vie nisam eljela da se zadravam pronalazei sapunitke s kojima bih krenula na put. Bojala sam se da se opet ne desi neto nenadno to bi me sprijeilo da se sa svojim djetetom pridruim svome muu i ostalim muslimanima u Medini. Zato pourih i sama sebi pripremih devu za jahanje, stavih svog sinia u krilo i uputih se u pravcu Medine traei svoga mua. U putu mi niko iv ne bijae saputnik. Kada stigoh do mjesta zvanog Tenim, nekoliko milja izvan Mekke, susrete me Osmah ibn Talha, koji je tada jo uvijek bio murik, pa mi ree: - Gdje si se zaputila keri Opskrblijvaa putnika? Idem svom muu u Medinu odgovorih mu. Pa zar nema niko da putuje s tobom? Ne, nema niko osim dragi Allah, a zatim ovaj moj mali sini? Tako mi Boga neu te pustiti da putuje sama na tako dalek put do Medine ree Osman ibn Talha i uze povodac moje deve te je povede za sobom i krenu s nama u Medinu. Tako mi Allaha pria dalje Ummu Seleme nikada nisam putovala sa nekim od Arapa da je bio poteniji i uljudniji od njega. Kada bismo god stigli do mjesta na kojem smo namjeravali konaiti, prvo bi zastavio moju devu, a onda bi se udaljio od nas, i tek kada bih ja sjahala sa deve, on bi prilazio i odvodio devu do drveta gdje bi je svezao i rasedlavao. Onda bi odlazio kod nekog drugog drveta gdje bi se pruio i odmarao. Kada bi ujutro htjeli da produimo putovanje, on bi moju devu pripremio i doveo do mene, a onda bi

se ponovo udaljavao kako bih se ja nesmetano popela na sedlo deve i smjestivi se udobono sa svojim siniem bila sprema za put. Onda bi on prilazio, uzimao povodac moje deve i produavao put. Tako je radio svaki dan sve dok nismo stigli nadomak Medine. Kada je ugledao selo zvano Kuba gdje su ivjeli pripadnici plemena Benu Amr, Osman ibn Talha ree: - Tvoj mu je u ovom selu, pa idi sa Allahovim blagoslovom! On se okrenu i vrati u Mekku. Nakon dugo vremena silom rastavljena porodica ponovo bi na okupu. Ummu Seleme se konano nae sa svojim muem koji je bio presretan zbog susreta sa svojom enom i djetetom. Onda novi dogaaji poee se nizati nevjerovatnom brzinom. Desi se Bitka na Bedru u kojoj je uestvovao i Ebu Seleme i iz koje se vratio sa ostalim muslimanima nakon velike i sjajne pobjede koju im Allah odredi. Zatim dolazi Uhud gdje Ebu Selme ponovo pokazuje svoje junatvo i vrst iman, ali ovoga puta biva opasno ranjen i prisiljen na lijeenje. Taman kada je izgledalo da je ranjeno mjesto zacijelilo i ozdravljenje Ebu Seleme bilo na pomolu, rana se ponovo otvori i Ebu Selme osta vezan za postelju. U toku ponovnog lijeenja od opasne rane, Ebu Seleme jednog dana ree svojoj eni: - O Ummu Seleme, uo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, gdje kae: Kada kojeg od vas zadesi neka nesrea pa kae: Innalillahi we inna ilejhi radiun- Svi smo mi Allahovi i Allahu se vraamo pa jo kae: - Dragi Allahu, samo kod tebe traim nagradu i utjehu zbog ovog to me zadesilo, pa daj mi, dragi Allahu, bolje nego to sam do sada imao Kada tako iskreno zamoli Allaha, On e mu to dati i na molbu mu uzvratiti. Tako Ebu Seleme provede vie dana na bolesnikoj postelji. Jednog jutra mu u posjetu doe Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je svoj zijaret ve priveo krjau i izaao iz kue, Ebu Seleme napusti ovaj svijet. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se povrati pa svojim asnim rukama zaklopi oi svom odanom drugu, a onda malo podignuvi pogled ree: - Oprosti grijehe Ebu Selemi, o Allahu, i uzdigni ga na poasno mjesto na onom svijetu. Dostojno ga zamijeni u njegovoj porodici i postaraj se za njih. I oprosti i nama i njemu, o Gospodaru svih svjetova. Uini mu prostranim i osvjeti njegov kabur! Muslimani su silno oalostie kada ue o novoj nesrei koja zadesi Ummu Seleme, pa je prozvae Udovicom Arapa, jer ona u cijelog Medini nikog od roaka nije imala osim male djece poput pilia. I muhadiri i ensarije osjetie obavezu da se dostojno i islamski pobrinu za Ummu Selemu; i samo to je istekao odreeni period koji ona provede u alosti za svojim muem Ebu Selemom, ponudi joj se Ebu Bekr es-Siddik i zaprosi je za sebe, to ona uljudno odbi. Onda to uini i Omer ibn Hattab, ali ona odbi i njega kao to je to uinila s njegovim drugom. Onda joj se ponudi Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: nato ona odgovori: - O Allahov Poslanie, ja imam tri osobine, pa eli li prvo da ih uje: veoma sam ljubomorna ena i bojim se da ne doivi od mene neto to bi te razljutilo, pa da me zbog toga kazni Uzvieni Allah. Sem toga, ja sam ena koja je uveliko zala u godine, a kao tree, imam uza se puno djece. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to ree: - To to si spomenula ljubomoru, ja molim allaha da je otkloni od tebe. Te godine starosti koje spominje su nastupile i kod mene isto kao i kod tebe. A to spominje djecu, pa tvoja djeca e biti moja djeca! Nakon toga se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oeni sa Ummu Selemom, i tako joj Allah ukabuli i primi njenu dovu, jer joj odredi i dodijeli boljeg mua od Ebu Seleme. Majka vjernika Mejmuna, radijallahu anha Bila je Mejmuna kerka El Harisa ibn Hazan ibn Bujair, ibn al Hazm, ibn Ruwaiba ibn Abdullah, ibn Hilal, ibn Amer, ibn Sasaa Al Hilalija. Bila je sestra Ummul Fadl, El Abbasove ene i tetke Halida ibn Velida i Ibn Abbasa. Bila je jedna od pripadnica plemena Kurej. Ona se prvi puta udaje za Mesuda ib Amr Es Sekafij prije objave islama. No meutim, esto je posjeivala njenu sestru Ummul Fadl od koje ui

obrazovanje o islamu i vijesti islamske pobjede na Bedru i Uhudu to je dirnulo njeno srce. Kada su se muslimani vratili pobjedniki iz bitke na Hajberu, ona se zatekla u kui njene sestre.

Bila je tako sretna zbog pobjede. Kada je otisla kui, pronala je svoga mua potitenog i turobnog. Tada su se posvaali i rastali jedno od drugog. Preselila se u El Abbasovu kuu. Kada su muslimani i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doli da ostanu u Mekki za period od tri dana da obave svoje rituale kao to je navedeno u Hudejbijskom primirju, uli su u Mekku tiho na dan dogovoreni. Zatim su glasno zauili Lebbejke allahume lebbejk. Lebbejke la serike leke lebbejk. Svi dijelovi Mekke su odgovorili na ovu buku i zemlja je zadrhtala ispod nogu nevjernika. Utoite su potrazili u planinama i breuljcima tako da ne vide kako se Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, vraa u Mekku jak. Neki mukarci i ene od onih koji nisu obznanili svoju vjeru javno su stajali u Mekki vjerujui da dan pobjede dolazi. Mejmuna je bila medju takvima koji nisu obznanili svoju vjeru. Kako god, nije bila zadovoljna svojim skrivenim vjerovanjem. Stoga ona javno obznanjuje svoj islam. Dalje iznijela je svoje elje da bi eljela da se prikljui Poslanikovoj porodici. Rekla je to svojoj sestri Ummul Fadl. Njena sestra je rekla svome muzu El Abbasu i ovlastila ga za njenu udaju. Tako je iza toga jednom otiao El Abbas kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ponudio mu da se oeni sa Mejmunom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je prihvatio prijedlog i dao joj etiri stotine dirhema kao miraz. U drugoj verziji stoji da je Mejmuna bila ta koja je ponudila sebe Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da je oeni. Nakon to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostao tri dana u Mekki kao to je dogovoreno na Hudejbijskom ugovoru, ljudi Kureja su zatraili da napusti Mekku. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih upita : Hoete li me pustiti da se vjenam kod vas a ja u vas pozvati na svadbeno veselje ? Ali oni su oporo odgovorili : Mi ne trebamo tvoju hranu, sve to zelimo je da napusti. Murici su se prepali Poslanikovog ostanka meu njima jer su znali njegovo veliko uticanje na srca. Kao na primjer, Mejmuna koja nije samo prihvatila islam ve je ak i ponudila sebe Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da je oeni. Nakon toga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je dao nalog za naputanje i nije upotpunio svoje vjenanje sa Mejmunom. Nakon stizanja do Saraf (mjesto) deset milja od Mekke, prvi put se sastao sa svojom enom u mjesecu evvalu, sedme godine po hidri. Kada je Mejmuna stigla u Medinu prikljuila se harmoninoj Poslanikovoj porodici kao jedna dostojanstvena ena i majka vjernika. Vodila je ivot pokornosti i iskrenosti sa svojim muem. Nakon Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, smrti ivjela je oko pedeset godina, sve godine pune odanosti, pobonosti i lojalnosti prema Poslanikovom sjeanju. Ibn Ata kae : Kada je Mejmuna preselila, otiao sam sa El Abbasom koji mi je rekao: Ne okrei je do polahko i budi njean sa njom , ona je tvoja majka ! Aia, radijallahu anha, je takoe rekla : Oh Mejmuna, je prola. Tako mi Allaha, bila je tako pobona i ouvala je dobre nazive sa svojom dobrotom. Neka joj se Allah smiluje ! Majka vjernika Ummu Habiba, radijallahu anha Ummu Habiba je dala prednost Allahu i Njegovom Poslaniku nad svim ostalim i toliko je prezirala povratak u nevjerstvo kao to ovjek prezire da bude baen u vatru. (historiari) Ebu Sufjanu ibn Harbu ni na kraj pameti nije bilo da bi neko iz plemena Kurej uinio neto mimo njegove volje ili se ogluio o njegove naredbe, jer on bijae najodabraniji uglednik u Mekki i voa koji se morao sluati i potovati.

Meutim, njegova kerka Remla, poznatija po nadimku Ummu Habiba, bila je ta kojka je opovrgla to pravilo. Ona je zanijekala boanstvo svoga oca i skupa sa svojim muem Ubejdullahom ibn Dahom uzvjerovala u Jednog i Jedinog Boga Allaha, koji nema druga, te priznala poslanstvo Njegovog Poslanika Muhammeda ibn Abdullaha. Pokuao je Ebu Sufjan svim moguim sredstvima, milom i silom, da svoju ker i njenog mua vrati u svoju vjeru, vjeru svojih oeva, ali bez uspjeha. Iman koji se ukorijenio u srce Remle bijae dublji i vri nego to bi ga Ebu Sufjanova srdba, jaka poput uragana, mogla iupati ili poljuljati. Zbog Remlinog prelaska na Islam Ebu Sufjana poe moriti teka briga, jer nije znao na koji nain da se sretne sa Kurejijama, nakon nemoi da kerku podvrgne svojoj volji i sprijei je da slijedi Muhammeda. Kada Kurejije vidjee da je Ebu Sufjan ljut na Remlu i njenog mua, poee da ih napastvuju, i malo pomalo dovode ih u sve teu i teu situaciju tako da uskoro vie nisu mogli opstati ivi u Mekki. A kada Habibom i muem Ubejdullahom ibn Dahom, bijae meu prvim muhadirima na Allahovom putu, koji sa svojom vjerom pobjegoe u okrilje Nedaijeve zatite. Ali, Ebu Sufjanu i ostalim poglavarima Mekke, pade teko da iz svojih ruku ispusti tu malu skupinu muslimana koji su sada u Abesniji uivali slasti mirnog i ugodnog ivota. Zato oni poslae svoje glasnike Nedaiji koji mu svata ispriae protiv njih, i koji zatraie da im te odbjegle Mekkelijke preda, napominjui mu da oni priaju o Isau i njegovoj majci Merjemi rune stvari. Nedaija posla po muhadire i poe ih ispitivati o stvarnoj sutini njihovog vjerovanja, te o tome ta oni govore o Isau i njegovoj majci Merjemi. Traio je od njih da mu proue neto iz Kurana koji se objavljuje Muhammedu. A kada ga oni izvjestie o biti svog vjerovanja te mu prouie nekoliko ajeta iz Kurana, on zaplaka tako da mu suze pokvasie bradu, te im ree: Ovo to je objavljeno vaem vjerovjesniku Muhammedu i ono to je donosio Isa, sin Merjemin, uistinu je svjetlo sa istog Izvora. Onda on obznani svoje vjerovanje u Allah koji nema nikakvog sudruga i priznanje poslanstva Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem. Isto tako obznani da e titit sve muslimane koji uine hidru u njegovu zemlju, unato injenici da ostali njegovi sveenici odbie prihvatiti Islam i ostadoe u kranskoj vjeri. Tada Ummu Habiba pomisli da su za nju dani postali vedri i sretni nakon duge gorine koju je preivljavala, te da je njeno bolno putovanje po trnovitom putu preinaeno u mirne i sigurne predjele. Uzvieni Allah je htio da stavi Ummu Habibu na teku i surovu kunju pred kojom se iskusni i zrei ljudi nimalo ugodno ne bi osjeali i u kojoj bi mnogi posrnuli. Nju je Allah iz tog velikog iskuenja izveo kao pobjednicu, onu koja je zasjela na najbolje mjesto. Jedne noi, kada je Ummu Habiba otila na poinak, sanja ona svoga mua Ubejdullaha kako posre po uskovitlanom moru, dok ga je svaki as prekrivala teka tama. On bijae u veoma loem stanju. Ona se prenu iz sna uplaivi se zbog onog to je vidjela. Ni njemu, a ni ikome drugom nije htjela nita spomenuti u vezi ovoga sna. Meutim, njen san se veoma brzo obistini. Ne istee nijedan dan od te nesretne noi, a Ubejdullah ibn Dah, njen mu, odbacij svoju vjeru i pokrsti se. Onda se nadoveza obilaziti hanove gdje se prodaje vino, pa se poe druiti sa majkom svih zala ne trijeznei se nijednoga asa. Uskoro svoju enu stavi pred izbor izmeu dvije mogunosti, od kojih je ona slaa bila teka i gorka. Ili da se razvede, ili da se i ona

pokrsti!? Ummu Habiba se iznenada nae izmeu tri stvari: - Ili da se odazove muu koji je sve vie insistirao da se i ona pokrsti, ime bi se odrekla svoje vjere, a s tim, da Allah sauva od toga, zaslueno poprimilia dunjaluku sramotu i ahiretsku kaznu. To bijae stvar za koju ona odlui da nee uiniti pa makar (joj) eljeznim eljevima otkidali komad po komad mesa sa njenih kostiju; ili da se vrati u kuu svoga oca, koja je i dalje bila tvrava idolopoklonstva, gdje bi ivjela skrhana i poraena skupa sa svojom vjerom; ili da ostane u Abesiniji sama, odbaena, bez porodice, domovina i bez igdje ikoga. Ona odabra i dade prednost onom u emu bijae Allahovo zadovoljstvo. Odlui se na ostanak u Abesniji sve dok Allah od sebe ne poalje neki izlaz. ekanje Ummu Habibe nije potrajalo dugo. Mu joj umrije ubrzo poslije pokrtavanja. I samo to istee njezin iddet (period nakon smrti mua ili razvod braka koji ena mora provesti prije ponovne udaje), nakon smrti mua koji poslije pokrtavanja poivi veoma kratko, njoj doe olakanje. Nenadno joj doe srea leprajui kao na zelenim smaragdnim krilima iznad njene alosne kue. Toga bljetava i ugodna jutra neko pokuca na njena vrata. Kada ih otvori, bi iznenaena ugledavi Ebrehu naroitu slukinju vladara Nedaije. Ona je uljudno i radosno poselami i zatrai dozvolu da ue. Onda joj ree: - Vladar te selami i poruuje ti da te je Muhammed Resulullah zaprosio za sebe. Poslao je vladaru pismo u kojem ga ovlauje da u njegov ime izvri in vjenanja. Ti treba sa svoje strane ovlastiti koga hoe, a ko bi tebe zastupao. Ummu Habiba gotovo poleti od radosti i onda progovori: Allah te obradovao svakim dobrom! Allah te obradovao svakim dobrom! Onda poe skidati sav nakit koji je posjedovala i skinu svoje narukvice i dade ih Ebrehi. Onda skinu halke koje se nose na nogama, a zatim joj dade i naunice i prstenje. dA je u tom momentu imala sve dunjaluke riznice, dala bi joj zbog radosne vijesti koju joj je saopila. Onda joj ree: - Oponumoujem Halida ibn Seida ibn Asa da me zastupa, jer mi je najblii roak od svih ljudi. I u prekrasnom Hedaijevom dvoru, u jednom od najljepih vjetakii ureenih vrtova, koji se nadovezivao na prirodne bae van dvora, u velikoj sali prostrtoj skupocjenim prostirkama i osvijetljenoj brojnim svjetiljkama sakupili su se najuglendiji ashabi koji su tada boravili u Abesniji. Na elu kojih bijahu Dafer ibn Ebi talib, Halid ibn Selam ibn As, Abdullah ibn Huzejfe i drugi. Doli su da prisustvuju inu vjenanja Ummu Habibe, kerke Ebu Sufjana, sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kada su se svi prisutni smjestili, Nedai ustade i poe govoriti: - Neka je hvala Allahu, Silnome i Mudrome. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, a da je Muhammed Njegov rob i poslanik. On je taj kojega je najavio Isa, sin Merjemin. to se ovog skupa tie Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je traio od mene da ga vjenam sa Ummu Habibom, kerkom Ebu Sufjana, i ja se odazivam njegovom zahtjevu. Ipsred njega isplaujem joj mehr u iznosu od etiri stotine dinara u zlatu. Pa neka bude po Sunnetu Allahovom i Sunnetu Njegovog Poslanika, Onda on izrui zlatnike pred Halida ibn Selama ibn Asa. Onda ustade Halida pa ree: - Hvala Allahu, Njemu se zahvaljujem i od Njega pomo traim. Njemu se kajem i od Njega oprost traim. Svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, i da ga je poslao sa vjerom upute i istine da nadvlada sve druge vjere makar to bilo mrsko nevjernicima. to se ovoga tie, odazivam se traenju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i za njega udajem Ummu Habibu, ker Ebu Sufjana. Neka Allah blagoslovi Poslanika i njegovu enu. Neka je sretno Ummu Habibi u hajru kojeg joj je Allah propisao. Onda uze dukate i htjede poi Ummu Habibi, a za njim ustadoe i ostali ashabi. Kad Nedaija ree: Sjedite, Sunnet i praksa Vjerovjesnika je da se prilikom vjenanja poasti hranom. Onda naredi da se donese hrana, pa svi jedoe i tek onda se razioe. Kae Ummu Habiba: Kada mi donesoe one dukate, ja poslah Ebrehi koja me

obradovala pedeset miskala zlata i rekoh joj: - Ono to sam ti dala bilo je na ime mutuluka, ali tada nisam imala nita od para pa primi ove dukate. Ne proe puno vremena kad eto Ebrehe koja mi vrati zlato, a onda izvadi kesu u kojoj bijae sav nakit to joj ga dadoh. Sve mi to vrati i ree mi: - Vladar mi je rekao da od tebe ne smijem nita uzeti, a naredio je svojim -enama da ti poalju sve vrste mirisa koje posjeduju. Sutradan mi doenese veres, ud, amber i druge trave i mirise i ree mi: Imam jednu elju. Koja je to? upitah je. Ona mi ree: - Prela sam na Islam i slijedim vjeru Muhammedovu, pa prenesi od mene selam Vjerovjesniku i reci mu da i ja vjerujem u Allaha i u Njegove poslanike. Nemoj to zaboraviti. Ona me opremi za put, a iza toga me odvedoe u Medinu Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem. Kada se susretoh s njim obavijestih ga o svemu kako se vjenanje obavilo i ta sam uinila sa Ebrehom, Nedaijevom sluavkom. Prenesoh mu i selame od nje, a on se tome obradova i ree: - Neka je i na nju selam i Allahova milost i bereket! Majka vjernika Duvejrija, radijallahu anha Duvejrija je bila ki Harisa sina Ebu Dirara sina Lebiba al Huzamija iz plemena El Mustalak. Bila je prelijepa ena. Bila je ratni zarobljenik u vrijeme kada su muslimani porazili pleme Benu Mustalik u bitci Al Murajsi. Kada se dijelio ratni plijen borcima, Duvejrija je bila u zarobljenitvu Sabita ibn Kajsa sina Es Semsa ili rodjaka mu. Imala je tada 20 godina. Pokuala je da se izbavi takvog zarobljenitva i pravi sa Sabitom ibn Kajsom ugovor koji je oslobaa ropstva u zamjenu za novac. Odlazi Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da trai pomo. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, joj ree:' Bi li htjela neto bolje od toga?' Upitala je ta je to,a on joj ree:'Otplatit u ti ugovor i oenit u te.' Sloila se sva sretna i nije mogla vjerovati svojim uima ono to uje. Aia, radijallahu anha, prenosi:' Nakon toga ljudi su saznali o Poslanikovoj enidbi sa Duvejrijom kerkom El Harisa ibn Ebu Dirar. Tome slijedi oslobadjanje svih zarobljenika iz njenoga plemena jer su postali prijatelji nakon enidbe. Bilo je tu oko 100 porodica plemena Benu Mustalik. Nisam nikada upoznala enu koja se smilovala svome plemenu vie nego ona.' Aia, radijallahu anha, dalje kae:' Duvejrija je lijepo izgledala. Privukla bi bilo koga ko bi je vidio. Kada je dola kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u cilju pomoi za svoju slobodu, tako mi Allaha ne dugo iza toga sam je vidjela kako stoji na mojim vratima, nakon ega sam postala ljubomorna i shvatila da je Poslanik primijetio ono to sam i ja primijetila.' Iza toga, mlada Benu Mustalika se pridruila Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, domu. Prije nego to joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, promijenio ime u Duvejrija, zvala se Burrah. Ibn Hader navodi u El Isaba da je Duvejrija bila istinski vjernik. Jednom tako, dodje njen otac kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, alei se zbog zadravanja njegove kerke. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu ree:' Bi li joj dao izbor?' to otac prihvati i ponudi joj da se vrati a ona mu ree:' Ja sam izabrala Allaha i Njegova Poslanika.' Ibn Hader takodje navodi da su njen otac, sa jo dva sina i nekim ljudima njihovog plemena, preli na islam. Ona je, radijallahu anha, preselila na Ahiret u 50 ili 56 h.g. Neka Allah bude zadovoljan sa njom! Njena udaja je oslobodila njeno pleme. A nakon to ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oenio, njeno pleme je prelo na islam.

Majka vjernika Safijja radijallahu anha Safijja bint Hujejj je bila izrazito inteligentna, blaga, ugledna i potovana, lahka na suzi i samilosna. Puno ime joj je bilo Safijja bint Hujejj bin Ahtab. Vodi porijeklo od Ishaka, a. s. a potom i od Haruna, a. s. Porodica joj je bila izrazito bogata i potovana. Kod svojih roditelja bila je vrlo omiljena i bila im najdrae dijete. Safijja je prije primanja islama bila idovka i ivjela je u Hajberu, dobro utvrenom idovskom gradu sjeverno od Medine, udaljenom oko 70 milja. Prvo je bila udata za Selama bin-Mikema, a potom za Kenanu bin-ebil Hakika. Ova dvojica su bili idovski pjesnici u Medini. Drugi je bio veliki agitator i urotnik protiv islama i muslimana. Ubijen je u Bitci na Hajberu zbog zloina poinjenih nad muslimanima. Safijja, njegova tek oenjena nevjesta, postala je zarobljenica u ovoj bitci. Nakon Bitke na Hajberu, doe jedan ashab Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i zatrai od njega da uzme jednu robinju za sebe. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odobri mu te on izabra Safijju. Tako je, nakon Bitke na Hajberu, Safijja kao robinja pripala Dihji bin-Halifi el- Kelbiju. S obzirom na njeno porijeklo, poloaj u plemenu i slino, ljudi su se obraali Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, rijeima: Allahov Poslanie!Ona je uglednica plemena Kurejze te si je ti jedini dostojan. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da je Dihje pusti, a da uzme drugu robinju. Potom joj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponudi islam,a ona ga prihvati i drala ga se u svim situacijama. Nakon to joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponudio da se uda za njega, ona je rekla: To sam potajno prieljkivala u irku (mnogobotvu), pa kako da ne pristanem u islamu! Njen mehr bio je putanje na slobodu. Prije primanja islama, sanjala je udan san: vidjela je Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i sebe kako ih melek pokriva svojim krilima. S obzirom da se Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, s njom oenio u toku vojnog pohoda na Hajber, njen sluaj nam je jo zanimljiviji. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upriliio je skromno svadbeno veselje. Zvanice su pogoene hurmama s maslom i branom (tada nije bilo mesa u muslimanskoj vojsci). Nakon ovoga, kad je Safijja bila spremna za brak, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, priao joj je i s njom, kao sa svojom nevjestom, proveo tri dana na vojnom pohodu. Ni u toku dihada Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nije joj uskratio pravo i poasti. Ni njoj niti ikome drugom, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nikad nije uskratio neko pravo koje pripada po slovu erijata. Kada joj je priao, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na njenom licu vidio je modrilo te je upitao: ta je ovo? Ona odgovori: Allahov Poslanie, prije tvoga dolaska u Hajber, ugledala sam kako se Mjesec pokrenuo i pao meni u krilo. Ispriah svome muu san, a on me udari preko lica i ree: 'Ti eli za sebe tog kralja koji je u Medini!'" Dogaaj Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, enidbe sa Safijjom zbio se poetkom sedme godine po Hidri. Jedne prilike je Safijja razgovarala sa Aiom, r. a., i Hafsom, r. a., te su njih dvije rekle kako su one vrednije od nje, a kao dokaz im je bilo to to su one pripadnice plemena Kurej te su i blie Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, jer je ona porijeklom idovka.

Ona je, sva tuna i uplakana, to spomenula Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, te joj on ree: A zato im nisi rekla: 'Kako da vas dvije budete blie od mene Poslaniku kad je moj mu Muhammed, moj otac je Harun, a moj amida je Musa? (Tirmizi). Kasnije je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pouio Hafsu i Aiu, r. a., i blago ih ukorio skreui im panju na greku. Druge prilike, u Safijjinoj sobi sakupilo se ljudi koji su uili Kuran spominjali Allaha, d. ., i inili seddu, te je to Safijju veoma rasplakalo. Safijja se ubraja meu prenosioce hadisa od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i od nje hadise prenose mnogi. Kad je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umirao, ona je rekla: Allahov vjerovjesnie, zaista bih voljela da to to se tebi dogaa pree na mene! Ostale ene se uzbudie, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, im ree: "Tako mi Allaha, ona je iskrena!" Historiari se razilaze o vremenu njene smrti. Jedni kau da je umrla 36 godine po Hidri, a drugi kau 50. godine po Hidri. Ukopana je u medinskom mezaristanu Bekii. Majka vjernika Hatida radijallahu anha Prenosi ibn Abbas, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najbolje ene u Dennetu su Hatida b. Huvejlid, Fatima b. Muhammed, Merjem b. Imran i Asija, faraonova supruga. Ona je majka vjernika, Ummul-Kasim, Hatida b. Huvejlid b. Esed b. Abdul-Uzza b. Kusajj Al-Kureijje Al-Esedijje. Ime njene majke je Fatima b. Zaide b. Dundub. Roena je 68. godine prije Hidre u porodici koja je bila poznata po ugledu i lijepom ponaanju, te se kao dijete takve porodice okitila mudrou, odlunou, razumom, istoom i potenjem. Njena porodina loza spaja se sa lozom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako da je najblia Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, od svih majki vjernika. Hatida, r.a., je prva ena koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oenio i prva osoba koja je primila islam, po konsenzusu islamskih uenjaka. U predislamsko doba i prije susreta sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, Hatida, radijallahu anha, bila je izuzetno bogata ena i posjedovala je trgovake karavane, koje su putovale u am radi trgovine. Kao uspjean poslodavac, ona je unajmljivala radnike koji bi putovali u am i u njeno ime obavljali kupoprodajne poslove. Tako je jednog dana do nje stigla vijest o Muhammedu b. Abdullahu, osobi koja je kod sebe objedinila sva pohvalna svojstva. Ponudila mu je da obavi neke trgovake poslove u amu, na to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pristao. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uputio se prema amu sa djeakom ije je ime bilo Mejsere. Kada je stigao do ama, sjeo je u hlad jednog drveta, koje je bilo blizu kue jednog monaha. Monah je izaao i upitao djeaka Mejseru: Ko je ovaj ovjek koji sjedi ispod drveta?, a Mejsere odgovori: Ovo je ovjek od Kurejija. Zatim monah ree djeaku: Ispod ovog drveta nikad niko nije sjeo izuzev poslanika.'' Nakon odmora, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uputio se prema trnici, gdje je obavio kupoprodajne poslove, koji su rezultirali time da se vratio u Mekku sa dvostrukom zaradom. Po povratku iz ama, Mejsere je obavijestio Hatidu, radijallahu anha, o plemenitosti i dobroti koju je vidio kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tokom putovanja, da bi Hatida, radijallahu anha, zaprosila Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i udala se za

njega. On je tada imao dvadeset i pet, a ona etrdeset godina. ivjela je sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, dvadeset i pet godina u braku. Preselila je, radijallahu anha, tri godine prije Hidre, u ezdeset i petoj godini, kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao pedeset godina. Ona je ena koja je najdue bila u braku sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i koja mu je rodila svu djecu osim Ibrahima, kojeg je rodila Marija Koptkinja. Hatida mu je rodila sinove Kasima i Abdullaha, i kerke Zejneb, Rukajju, Ummu Kulsum i Fatimu. Hatida, radijallahu anha, utjeila je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je doao uplaen iz peine Hira, nakon to mu je dola objava, rekavi mu: Allah te nee poniziti, jer tako mi Allaha, ti odrava rodbinske veze, govori istinu, pomae slabane, udjeljuje siromanim, uvaava goste i pomae u svakom dobru. (Buhari) Prije objave, kada su bili mirni od ruku i jezika murika, bila je uz Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i uz njega je ostala i nakon objave, kada se poveala mrnja mekkanskih murika prema muslimanima. Prenosi se od Alije, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najbolje ene su Merjem i Hatida. (Buhari, Muslim) Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Dibril, alejhis-selam, doao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: Eto, ide ti Hatida, sa posudom u kojoj je hljeb, ili hrana ili pie. Pa kada ti doe, prenesi joj selam od njenog Gospodara i od mene, i obraduj je kuom od dragulja u Dennetu, u kojoj nema buke, niti umora. (Buhari, Muslim). Rekla je Aia, radijallahu anha: Ni na koga nisam bila ljubomorna kao to sam bila ljubomorna na Hatidu, radijallahu anha, a nisam je vidjela, ali ju je Poslanik esto spominjao. Ponekad bi zaklao ovcu i podijelio je na dijelove, potom bi ih poslao Hatidinim prijateljicama. (Buhari, Muslim, Ahmed). Rekao je Ismail: Upitao sam Abdullaha b. Ebi Evfa: 'Da li je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao Hatidu sa kuom u Dennetu?' 'Da', odgovorio je Abdullah b. Ebi Evf. (Buhari, Muslim) Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao Hatidu sa kuom u Dennetu. (Buhari, Muslim). Preselila je svome Gospodaru tri godine prije Hidre, u svojoj 65. godini ivota. Majka vjernika, Aia radijallahu anha Majka vjernika Aia, radijallahu anha, u cvijetu svoje mladosti bila je prva ena pravnik u islamu, kad jo nije bila napunila ni devetnaest godina. Imam Ez-Zuhri je rekao: Kada bi se sabralo znanje Aie, znanje svih Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., ena i znanje svih ena uopte, Aiino znanje bilo bi vrednije. (El Istiabu, 4/1883 i El Isabetu, 8/140) Urve bin Ez-Zubejr, od koga prenosi njegov sin Hiam, da je on rekao: Nisam vidio nikog uenijeg u fikhu, niti medicini, a ni u pjesnitvu od Aie, radijallahu anha. (Tarihut Taberi: Dogaaji 58 god. Po hidri, Es Semtus seminu, str. 82 i Ellstibu, 4/1885) U Muslimovom Sahihu prenosi se da je ula pogreku u govoru svoga bratia ElKasima bin Muhammeda bin Ebi Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, prilikom razgovora

izmeu njega i njegovog amidia, a koji se odvijao pred Aiom ,radijallahu anha, te mu je ona to zamjerila. O tome govori imam Muslim: Od Ibn Atika prenosi se da je rekao: Razgovarao sam sa El Kasimom kod Aie, radijallahu anha, a El Kasim je grijeio u govoru I bio je pravi majin sin, pa mu je Aia rekla: ta ti je pa ne govori poput ovoga mladia? Doista, ja znam odakle to dolazi. Ovog je odgojila njegova mati, a tebe je odgojila tvoja mati. (Sahihu Muslim, 5/46 knjiga El Mesadidu, poglavlje Kerahetus salati bi hadretit taami) U knjizi El-llmu imam El Buhari prenosi od Ebu Mulejkea da Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga Aia, nije nikad ula neto to ne zna, a da se nije vraala na to, sve dok ne bi saznala. On, takoer, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko bude raun polagao bit ce kanjen. Aia, radijallahu anha, veli: Pa sam rekla: Zar Uzvieni Allah ne kae: Lahko e raun poloiti. (El Inikak, 8) To se odnosi na izlaganje (pokazivanje) djela (vjernika) ali s kim se bude raspravljalo tokom polaganja rauna, bit e kanjen (Fethul bari 1/196) odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.