i Ibrahim Trebinjac:

nje Kur'ana
1999, 2003 Copyright by Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Rijaset Islamske zajednice u BiH - EL-KALEM
Za Setim
Urednik: Muharem
Recenzenti: hfz. Fadil
Dizajn: Tarik
Lektura
i korektura: Tarik

Nurko Karaman
Redakcija: Mustafa Zijad prof. dr. -=---------.
mr. hfz. Fadil prof. dr. Jusuf mr. Mesud
Ibrahim i mr. Muharem predsjednik Redakcije
DTP:
EL-KALEfv't
Tira: 1.000
tampa:
EL-BEJAN
Za tampanju:
Nedib Prozorac, dipl. ing.,
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
297 . 1 (075 . 3)
1916-1997
Jedvid : pravilno Kur'ana : udbenik za
Medresu l Camil Ibrahim Trebinjac .
Sarajevo : Rijaset Islamske zajednice u BiH,
El-Kalem, 1999.- 132 str.; 23 cm
Uporedni nasl. na arap. jeziku
ISBN 9958-23-018-6
1. Trebinjac, Ibrahim, 1912-1982
COBISS/BIH-ID 6870022
D
UR'ANA
Udbenik za medrese
e
Este'izu Bill ah:
U i Kur'an polahko, lijepo i razgovijetno!
(Suretu-1-Muzzemmil, ajet 4.)
/ o o o o / / / Jl / o /
T;Jl \.:..,a>- 1,.5/..u l .Jj l ..L..>..i
0011
*u:J1 yG5JJ .ur
/ / / / / ...... ,.,..... ,/'/
':!!- o",-"' ..-o oJl",-",-

",., ..... -:::. / / /
PREDGOVOR
Tedvid, kao nauka nerazdvojiva od Kur' ana, predmet je
i zanimanja jo od vremena prvih rnuslimana. Znamo da je
11uhammed, alejhi-s-selam, slao svoje ljude u pojedine pokraji
ne sa zaduenjen1 da druge pravilnom Kur'ana. Prema
to1ne, Kur' an se ne moe ni zamisliti bez tedvida.
Vanost ove nauke pravilno su krugovi muslimana
od pa kroz historiju islama, do dana dananjega, ta.lco
da je u totne s1nislu napisana vrlo zapaena literatura gotovo na svi1n
jezicima, kojim govore pojedjne brojnije 1nusli1nanske zajednice.
U red ovakvih zajednica svrsta vamo se i mi, jer i na 1:.a.en1 jezi
ku do sad, napisano i tampano nekoliko djela iz oblasti tedvida.
Neka od ovih djela, naalost, ostala su u rukopisu"
Spornenuta djela o tedvidu odavno su u nas nestala sa knjiarskog
trita, jer su poodavno izdata, pa se dugo vren1ena potreba
za izdavanjern nove knjige. Ova potreba je tim to je u nas i veli
ka oskudica u ove nauke.
To su, uglavnon1, razlozi za pisanje novog Tedvida, koji - nada
rna se bar donekle popuniti nastalu prazninu.
Za razliku od dosadanjih tedvida, ova knjiga zamiljena je i
na iroj osnovi i sa vie poglavlja, a sa a reklo bi se
i jedinim ciljem, da se pravilno Kur' ana tc terneljitije,
lake i bre, ali ipak bez i najmanje iluzije da to moe biti ostvareno
dobrog
dakle, ova knjiga postigne svoj cilj, ona time opravdati
svoje izdavanje.
9

UVOD
Sposobnost glasova vezana je za postojanje
glasovnog aparata. Pojedine glasovne organe imaju i ivotinje, ali se
govorom odlikuje samo jer sarno on posjeduje glasovni aparat.
U glasovne organe spadaju: sa dijafragmom i
grudnog koa; grkljan sa glasnim icama, drijelo,
usne i zubi; donja vilica, koja je jezik, kao najpokretljiviji
govorni organ; tvrdo i mehko nepce; i, resica.
Izgovor je vjetina, u kojoj, pored ostalog, mora namjestiti,
prilagoditi i istovremeno upotrijebiti sve govorne organe sasvim
i proizvesti koji je, isto tako, tako da ga
sluaoci, bez ikakve sumnje, razurniju. Govorni su organi
povezani, pa se zato veliki broj glasova moe pravilno
izgovoriti samo u saradnji i svih, ili jednog broja
govornih organa.
Govor se sastoji od samoglasnih i suglasnih zvukova. Samoglasnici
su tonski zvukovi (tonovi), dok su suglasnici preteno umovi.
Za razliku od u nae1n jeziku, glasovi arapskog jezika,
neki od njih, nastaju zapoljavanjem pojedinih govor
nih organa. Na ovu moramo uvijek misliti i paziti da bisn1o
pri izgovoru dobili eljeni glas.
Tedvid je, na osnovu gore izloenog, vjetina; jer iziskuje maksi
malnu vjebu i panju pri upotrebi govornih organa.
prirnjenjivanje pravila tedvida je poseban predmet, koji
se zove kira'et. Prema tome, kira'etje- tedvid u praksi.
Ovo je bilo potrebno napomenuti, da bi se ukazalo na razliku
kira' eta i tedvida.
Ovaj Tedvid je po imami Asimovu kira'etu i Hafsovu ri
vajetu, a namijenjen je, u prvom redu, naih medresa.
ll
POJAM TEDVIDA
Tedvid je nauka, koja nas u pravilno
Kur'ana .
. Za sav vanje ove nauke potrebno je:
l) poznavati porijeklo i pravilan izgovor svakog glasa u arapskom
jeziku;
2) da je tedvid i vjetina, neophodno je od usmeno
kako se izgovara svaki pojedini glas, kako za
sebno, tako i u vezi sa drugim glasovirna;
3) poznavanje zastajanja i predaha na pojedinim
(el-vaki).
Pravilno Kur'ana primio je Muhan1med, a.s., od Allaha, d..,
J / o :;J ..... /
preko meleka Dibrila, kako to kae i K ur' an oLl._jJ) ...
(El-Furkan, 32). tertil, koja je upotrijebljena u Kur'anu,
ima to i tedvid.l
Vrijednost ove islamske nauke je ogromna, a njena vanost se naj
bolje ogleda u tome to bez pravilnog K ur' ana dolazi u pitanje
i valjanost nan1aza (osirn ako neko, iz opravdanog razloga, nije u sta
nju pravilno izgovaranje pojedinih kur' anskih
Svaka islamska zajednica obavezna je da ima dovoljan broj pozna
valaca ove nauke, sposobnih da svoje znanje prenesu na druge.
)}1 ;__; Tertil, tj. razgovijetno i pravilno
Kur'ana, paziti da se harfovi lijepo izgovaraju, a uz to znati gdje se i kako
stati, odnosno zastati.
13
Dunost pravilnog Kur'ana temelji se na samom Kur'anu,
kao i na Hadisu. U suri "El-Muzzemmil", 4. ajet, Allah, d..,
Muhammedu, a.s., a preko njega i svakom muslimanu i mu
slimanki: "Ve rettili-1-Kur'ane tertila",- to Kur'an po
lahko, pravilno i ragovijetno !"
Pogreno Kur'ana, Muhamtned, a.s., osudio je

"Ima n1nogo koji Kur'an, a Kur'an ih proklinje!" (Tj.
ne poznaj pravila kira' eta i tedvida, K ur' an tako
slabo i pogreno, da ne samo to imati sevapa od
mogu zasluiti i prijekor i kaznu!)
Veliki islamski i za tedvid I1na1ni Dezeri, u
svome djelu o tedvidu zvanom El-Mukaddime2, u vezi sa ovi1n
ostalog kae:
"Drati se tedvida, pri Kur'ana, jeste obavezno! Ko se toga
ne dri, taj grijei!"
Kur' an, moe napraviti tee i lake (Jahn un
delijjun ve hafijjun). tee greke spada: izostavljanje i zamjena gla
sova, kratkih san1oglasnika (hareketa) i izgovaranje broja glaso
va nego to je potrebno. U lake greke spada: pogreno postavljenje
pojedinih glasova u vezu, i tome
2. Navedeni stih je napisao Muhammed b. Alijj b. Dezeri (751-833.) nala
zi se u uvodnom dijelu njegovog poznatog djela: Tajjibetu-n-ner fi-1-kira'ati-1-ar,
Dedda, 1994., str. 36. (Napomena recenzenta)
14
PRVI DIO
O GLASOVIMA
ISHODITA I SVOJSTVA
GLASOVA
(
U boljeg poznavanja ishodita i svojstva
kao i njegovog pravilnog treba prethodno napomenuti

Glasovni kod
ice, treperenje izaziva koji dolazi iz Sve upljine,
koje stoje grkljana to grlena, usna i nosna za
i oblikovanje zvukova, koji time i na svojstvo sva-
Visina glasa n1oe biti a od zategnutost]
koji prolazi kroz glasovnu
vanu ulogu.
potrebno istaknuti stoga, to u
arapskonl nisu zastupljeni u jeziku, pa je njihov za nas
tin1 i tei, te je za njihovo pravilno izgovaranje potebna
vjeba i zorno prikazivmJe.
17
Svaki glas u arapskom, kao i u naem jeziku, ima svoje zasebno
hodite (el-mehredu-1-kulli}J) i osnovno svojstvo (sifetun lazimeh).
od ukupno 28 glasova pribliuju se grupno jedni drugima u is
hoditu (el-mahredu-1-duz'i}J), pa stoga ovih grupnih ishodita -po
miljenju tedvida - ima svega 17, kako to stoji i u
navedenom Dezerijinom djelu: l
Najlaki da jedan glas izgovorimo.po tedvidu, tj. iz njegova
pravog ishodita i sa njegovim pravim svojstvima, sastoji se u tome da
pred glas stavimo jedan kratki vokal, naprimjer kratko "e" ( i),
i s njime poveemo glas, bio ?n bez vokala (sakin), ili udvo
(muedded). Naprimjer: ::,1 (eb), (enne). Mjesto, gdje se
glas prekine pri njihovu izgovoru, ishodite je toga glasa.
Da bismo lake shvatili i savladali ishodita arapskih glasova, pod-.
sjetit na podjelu konsonanata u naem jeziku.
Kao to znamo, u naoj abecedi ima 25 konsonanata, koji se, po
mjestu naStanka (po svome ishoditu), d1jele u pet grupa.
l. usneni (labijalni) : p, b, f, v, m
2. zubni (dentalni) : t, d, s, z, e
3. nadzubni (alveolami) : l, n, r
4. (palatalni) : , , d, j, lj, nj
5. (velami) : k, g, h
podjela konsonanata postoji i u arapskom jeziku.
Ali, za pravilan izgovor kur' anskih nama je, u tedvidu, po
trebno sedamnaest grupnih ishodita, koja su
tedvida pomno razradili.
Svako od tih ishodita predstavlja jedno malo, zasebno poglavlje,
pa ih i mi tako redom obraditi.
L Tajjibetu-n-ner fi-1-kira'ati-1- 'ar, str. 35. (Napomena recenzenta)
18
MEHARID
(Ishodita glasova)
Gore spomenutih sedamnaest ishodita jesu:
PRVI MAHRED: upljina grkljana i usta
J
za duge vokale a, I, il, ( l'- tSl JI), ishodite glasa, koji
neposredno pred njima stoji, odnosno kojem jedan od tri gornja samo-
J
glasnika slui. Naprimjer: (ba), (tf), J" (dil) itd.
J
Potrebno je napmnenuti da se dugi samoglasnici l (a) i JI (U) izgovara
ju otvoreno tanko ili otvoreno krupno - zavisno od glasa iza kojeg stoji.
Otvoreno tanko izgovaraju se iza svih glasova, osimiza osam:

Prvih sedam glasova spadaju u krupne (huriifu-1-isti'la), a svi su
o o / "
sadrani u izrazu: .W . Ovim se, u ovom pri
druuje i glas J (r).
Primjeri za svih osam krupnih glasova:
/ J / J
\J -JJ ' \_;.. -
Primjeri za tanke glasove:
/>/J/ J/ J"" J-" J
- y. , t; - _;; , t; - ; , Y , - j , r itd.
Treba se pretjerane utanjenosti svih glasova, koji se izgova
raju otvoreno tanko ( el-feth), kako ne bi dolo do preglaavanja.
19
DRUGI MAHRED: Najdublji dio grla (do prsa)
S ovog 1njesta
naem jeziku, san1o su u arapskom mnogo ..............................
Pri1njeri:
o "., e ,; ", o ,..,
' '
da je J:> (he) samo po sebi slab glas, treba paziti da se pri
izgovoru ne zagubi, ali da se i ne naglaava, kao ni da se
utopi u sebi srodan glas.
Naprimjer:
sebbil)-hu
o ,;.
A>-y:-_r-: bimuzal)zihihi
o o jl jl /
CY Nul)uh-bit
MAHRED: Sredina grla
Sa ovog izlaze dva glasa: t_ i L.
Nijedan od ovih glasova ne postoji u naem jeziku. Njihov je izgo
vor otvoren i tanak. Zato pri njihovu izgovoru treba stisnuti srednji dio
grla.
Primjeri:
e o",_,- / .,.._;. ", __.. ", o /
CL:- ')\.; - if

/
Treba pripaziti kod spajanja l (hen1zeta) sa glasom t.
(ajn), kad je ovaj posljednji sakinj da ne bi dolo do njegova gubljenja
u vidu produavanja i ( elifa, hemzeta).
Naprimjer:
20
Valja, dakle, izgovoriti oba glasa, (i ... ,..,.. ",H"""' i ajn), a ne praviti od
vokal (a, 1), to je sasvim pogreno.
e (ha), treba pripaziti, da se ne sa
.. ..itl ako stoje jedan iza drugoga.
(Vidi primjere pod 2).
MAHRED: Vrh grla (do samih usta)
Odavde dva glasa: t (gajn) i t (hl). Ni ovih glasova ne1na u
naem jeziku. Glas t_ (ga)n) je donekle blizak naem glasu s tim
je arapski grleniji i dublji. A glas t (h1) je uz to jo i hrapav.
Pri izgovoru ova dva glasa treba grlo stisnuti, ali ih krupno izgovoriti.
. .
N. apnmJer:
Izgovoru (gajn) treba posvetiti panju kad je sakin,
a iza njega neposredno slijedi jedan od jakih glasova, kako ne bi dolo
do gubljenja ili uklapanja ovog glasa u
Naprimjer: - t}
PETI MAHRED:
Mjesto izmedu usne upljine i grkljana (u predjelu resice) jeste is
hodite glasa J ( q). Ovaj je samo donekle naem glasu k,
jer je arapski mnogo dublji i krupniji.
Pri izgovoru ovog krupnog glasa nastaje malo pucanje (kalkaleh),
kad je J (kaf) silin.
Primjeri:
"" ""
katele bekije
.. _.
; ; "'
J_,i4. jekiilu
21
ESTI MAHRED:
Dio grla blizu mjesta odakle izlazi glas J (q), samo blie usnoj
upljini, jeste ishodite glasa !J (k). Ovaj glas najblii je naem glasu k,
samo to se pri izgovoru izvri pritisak na gornje nepce nego to se
to pri izgovoru naeg k, a ujedno je malo tanji i - po prilici
takav kao to se u naim kia, sjekira i
Naprimjer: erU\
SEDMI MAHRED:
Sredina jezika i nepca ishodite je glasova
Cdt), C> i <..? (]).
Za sva tri ova glasa treba napomenuti da se oni izgovaraju tako, to se
srednjim dijelom jezika blago upre u nepce i to je to upiranje pri
izgovoru glasa (d) mnogo i t..f odgovara
ju nain1 glasovima i j.
Za (d) treba istaknuti da pri njegovu izgovoru,
kad je sakin, dolazi do malog pucanja (kalkaleh), i tom prilikom odva
jamo jezik od nepca. Ovo svojstvo treba
onda kad je taj harf sakin, a iza njega neki glasovi, kao
j , ...::...> i . Izostavljanje1n kalkale, ovaj bi glas izgubio svoje svoj
".,
stvo, a poprirnio svojstvo kojeg drugog glasa, kao npr. u .r..J,
v< e JJ ,.-,.-o
i o41.
OSMl MAHRED:
Sredina jezika, prislonjena uz nepce (itbiik), a vrh uz donje,
desne i lijeve kutnjake, ishodite je glasa u4' (if). Ovaj glas je najtei
za izgovor, a spada u najkrupnije glasove. Zahtijeva najdue
zadravanje jezika na spomenutim mjestima (istitaleh), kad je
(muedded), npr.:
,....

"' ,; "'
22
DEVETI MAHRED:
Vrh jezika, prislonjen uz prednji dio nepca (inhirii[), odmah
iza zuba, jeste ishodite glasa J. Odgovara, uglavnom, naem glasu J,
s ti1n, to je arapski malo i tanji, ali ipak ne smije nimalo nagi
njati nae1n glasu Jj.
J. o """ 0,; ".. /
Naprimjer: ill jj\
DESETI MAHRED:
Prednji dio jezika, stavljen malo dalje iza gornjih, prednjih zuba, uz
proputanje glasa kroz nos (gunneh), ishodite glasa 0. Izgo-
JI
vara se malo tanje nego na glas n, kad nosi vokal - (u).
JI o J. JI JI " J. o :J
Naprimjer: ify - J...:.j - 0y
/ / ...
JEDANAESTI MAHRED:
Prednji dio jezika, prislonjen blie sredini nepca (inhirat),
ishodite je glasa .J (r). Ovaj glas izgovara se na dva krupno
ili tanko, zavisno o njegovim raznim poloajima. (Ti
objanjeni su u posebnom poglavlju- Hukmu-r-ra').
Pri izgovoru ovog glasa treba jezik drati
kako ne bi dolo do nepotrebnog umnoavanja (teksir), iako je nuno
zadravanje i treperenje toga glasa (tekrir), kad je udvo

Primjeri:
o,.. ,.. .r / .fl jl
..r.? - J:,Ir - Y.) - \J/i
/ / /
23
DVi\NAESTI MAHRED:
Vrh jezika, priljubljen uz prednji nepca do smnih zuba, isho
glasova: J:, (t), ;-; (d) i ...:J (t). priljubljivanje Izgovoru
l nego pri glasova ,.::.,; i
1zgovon1 (t) podierno d] o jezika
toga,
i_,)
.(a

.,X / /
:r - -
I glas , koji neto glas d, kada treba
samo tanko, jer ovaj
Glas postoji u naem jeziku. Nje1nu su, po svome ishoditu i
svojstvu safir (zujanje, piskutanje), i bliski glasovi j i u . Oba
ova glasa odgovaraju naim glasovima z i s, samo to su malo otriji
od naih, kad su naprimjer:
'Ill :;,,.. JI 'Ill o JI ,.o .;_.. J /

MAHRED:
Vrh jezika, mehko prislonjen uz vrhove gornjih prednjih zuba,
predstavlja ishodite glasova ..:.., ($) i (.?:). N1jedan od ovih glasova ne
postoji u jeziku. Izgovaraju se mehko, tanko i tepavo.
,.... , .".. J. ,. o .; o '!!- / , ..,- "..- )..9-o ""' :;J ,.
Naprimjer: 0;K;-
Glas l; (z), kojeg nerna u naem jeziku, po svojoj
donekle srodan glaso virna i .) , ali se svojom kru
njegovu dio prednjeg dijela jezika pritisne se
uz unutranju stranu prednjih zuba (itbiik), a pri tome se,
proputa piskav i krupan glas.
> / / J /
Naprin1jer: l - 0
napomenuti, glasa, s na srodnost,
uklapaju> i to objanjenju u poglavlju rr1u
to1ne, nema ......._...... t-'._.._.. glasova
u drugim
Uzmimo za prhnjer U ovom primjeru .:, (ze[) se ne
uklapa u j (ze), iako nan1 ova dva glasa izgledaju srodna. l
; .".,", o
Dok se u primjeru (z) uklapa u glas J:,(?), jer su ova
.,... _; """" n
dva glasa srodna. Prema tome, ovaj drugi primjer ( izgovarat
,; ,:}J
I_,..Jl;l U??alemii), kao daje b (a ne: iz ?alemii).
l. oni su samo naizgled srodni. Ustvari, nisu srodni. Jer je (z) zubni
(dentalni) suglasnik, a j (z)- piskavi (sibilantni).
25
PETNAESTI MAHRED:
Unutarnja strana donje usne, priljubljena uz prednje, gornje zube,
jeste ishodite glasa j . Ovaj glas spada u tanke i blage glasove i
odgovara naem f.
:;:; ,. // / .:> /
Naprimjer: jj - - LJj - -
ESNAESTI MAHRED:
Mjesto dvjema usnama ishodite je glasova J (v), y (b) i \
(m). im je svojstvo to, to su sva tri tanki glasovi
(istifaleh).
Od ova tri glasa, treba pripaziti na izgovor glasa J (v).
Glas J izgovara se tako, da se obje usne namjeste, kao da se
izgovoriti gJas u, pa se onda izgovori tanko J . Pre1na tome, ovaj glas
nije na glas v, koji se - kako je poznato - izgovara samo do
nje usne, priljubljene za vrhove prednjih gornjih zuba.
Arapski glas J najblii je glasu w (dvostruko ve) u engleskon1jeziku.
Glas y (b) spada u praskave glasove, kad je sakin (kalkaleh), dok
se pri izgovoru glasa\ (m) zrak proputa kroz nos.
Primjeri:

-
'freba naglasiti da je sasvim pogreno ukla pati glas\ sakin u glas J,
ili glas \ zadravati pred izgovorom glasa J , kao to se to, poneki
put, moe u ovim i primjerima:
JJ\ Jj - 'Jj
, /
Isto tako glas ene u izgovoru pred glasom J ili bilo kojim
drugim glasom: (e1nwalen), (Vidi poglavlje:
"Izhari efevi").
26
SEDAMNAESTI MAHRED:
Nosna upljina (bajiim) je ishodite glasova, koji se pri
izgovoru proputaju kroz nos. To su glasovi \ (m) i 0 (n), kad
su ili se, po pravilu, uklapaju u neki glas.
(Tenvin, idgamu me'a-1-gunneh, idgamu mislejni me'a-1-gunneh, ihfa').
Primjeri:
J.o) o .r o J4 o /.,.., :::. Y. .." -::. ; ,.,- ,.o .r

0
lJ- \)y -L>__J.i/
Treba paziti da ne do proputanja zvuka kroz nos pri izgovoru
drugih glasova osim spomenutih, kao to se to moe katkada Svi dru
gi glasovi moraju biti potpuno od gunne (izgovaranja kroz nos).
Primjer:
.J. ; / ot /
y_r.
Zadravanje na glasovima f' i
0
, kad su (muedded),
neto je due nego na drugim glasovima, ali najvie
/
koliko duina (meddun tabi'ijjun): 'f((umJnun), ji (enne).
Izuzetak glas ) (r), koji se, izgovara neto due
od drugih glasova: F)\
27
PODJELA GLASOVA PO DUINI TRAJANJA
S obzirom na duinu trajanja, arapski se glasovi dijele u tri grupe:
Jl .H o..
1) '--'_,_rJI (el-hurilfu-1-anijjeh),
Y.:;, ... ;;; Jl ;; o..
2) 4\..o)l J _,_rJI (el-hurilfu-z-zemanijjeh),
o..-o Jl )lJ. o..
3) '--'J.rJI (el-hurufu-1-bejnijjeh).
PRVA GRUPA:
El-hurilfu-1-anijjeh, jesu oni glasovi, koji se izgovaraju
trenutno, tj. glas se na njima ne zadrava, pa svoga ishodita oni
brzo i Tako se ponaaju glasovi:
J, ..k, y, (_ i :;; (to je opirno u poglavlju "Kalkaleh").
Primjeri: "

U ovu grupu glasova, pored navedenih pet, spadaju jo: i , .=J i 0 .
Primjeri:
o,.,o , o
l :.
>-L_.; - r. l -
,.,.,. "" ,.,.. ;. ,.,
Svih osam glasova je a zbog
navedenih svojstava nazivaju se jo i el-huriifu--edideh glaso
vi).
Karakteristika ovih glasova je jo i ta, to se trenutno glas
kad se izgovaraju
Naprimjer:
".. o ..... o,.. / r-:' ; / / y. ""' :li ,... o
;;;J- 0}Ls'i J>tJ
jJ
28
DRUGA GRUPA:
El-hurufu-z-zemii.nijjeh su petnaest glasova:
0
(.t' J:'')' j' J:,' L.f' 'J' t
Zovu se ovako stoga to se ne mogu brzo i istodobno pravilno izgo
voriti. Ovi glasovi, dakle, izlaze sporo i blago iz svoga ishodita.
Primjeri:
(glas t ), tF (glas t),
o // .J o /
(glas J), C. ),
o ,)o ..- o J. o j.
(glas ti J;,), d),
(glas ,_r ), (glas _o),
,o" ....o ....
'-?_;;)J (glas j ), (glas J ),
o o _. VIo
(glas J:' ), (glas 0 ),
; o,... J .... o/
'-? ), .J),
(glas ),
Zbog navedenih svojstava, ovi se glasovi nazivaju jo: hurflfu-r
ribveh (slabi, njeni).
Svih ovih petnaest glasova je izrazom:
/, y, o ,/ / ,/ ....
v->
GRUPA:
El-hurflfu-1-bejnijjeh su pet glasova: J , 0, t_, \ , _;, koji
; / j. o
su izrazom: J. Zovu se ovako zato to po duini tra
janja, pri izgovoru, stoje prve i druge grupe glasova, kao i
zato, to im pri ishoditu glas "zmnre", prije nego to glasovni organi
napuste njihovo ishodite.
29
Primjeri:
J. o ",.. o,...
(glasovi J i\),
_,. o ", o,.,. Y. ;o ,_
(glasovi 0 i\), t),
o ; o /
J j)J (glas __,).
U vezi sa gornjom podjelom glasova, a s obzirom na drugu
gn1pu, treba istaknuti, da nije nikako Kur'an brzo.
se K ur' ana jedino tako, kako svi glasovi
do svoga potpunog i pravilnog izraaja (et-tertil), s obziron1 na njiho
va ishodita i svojstva (Inebaridu-1-hunifi ve siiEtuhe-1-1azimetu ve-1
aricjah). Ubrzano Kur'an (tedvir) i brzo (l)adr), moe s arno osoba,
koja je potpuno vjeta u pravilin1a i izgovoru pojedinih glasova i
i koja K ur' an mnogo Prerna tome, tedvidskih pravila, bez
njihove trajne i savjesne primjene, skoro je bez svrhe. U tome smislu
kae i irnarni Dezerija, ostalog: "Ve lejse bejnehii ve bejne
terkihi illa rijac,laturnri'in bi fekkih" (Ne1na koristi samo pravila
tedvida, ako se mnogo i vjebati).
30
ElA
Kako je poznato, u arapskom jeziku postoje tri, odnosno kratka
samoglasnika, koji se obiljeavaju posebnim znakovima. Te znakove Ara
pi nazivaju harekeh, a stavljaju ih iznad, odnosno ispod suglasnika.
Ti su znakovi:
l) -
/
(fethah), za kratko e, odnosno a;
.Jl
2) - (dammeh), za kratko u
3) - (kesreh), za kratko i.
/
Poznato je dalje, da znak felhal1 ( - ) slui za kratko e, kad stoji
iznad suglasnika; dok taj isti znak slui za kratko a, kad stoji
iznad jakog suglasnika.
Postoji -i to samo u izgovoru (es-semii'ij_J) a ne i u pismu,
- kratki samoglasnik, koji se izgovara kratkog e i kratkog a, i to
tako, da izgovor kratkim e, a zavri kratkim a. se panja,
da se Qvdje ne radi o dva, samo o jedno1n glasu, i to
(ea). Ovaj kad se u jedan od jakih suglasnika
o o / ..9.
grupe hurufu-1-isti 'la (sadranih u .b.; ), a ispred
::;
njega, posredno ili neposredno, harf sa vokalom fethah (- ).
Primjeri:
,r J._j O; / ,9. rO r

cJ.,..,..,-o,.; ""'J. o..,.

Pod ovo pravilo, i to samo na temelju od Arapa, potpadaju
_,l i.Jl _,e;;__, i to zato, to se i njihova [etha izgovara kao a, npr.
0 . Ova dva glasa su posebno izdvojena zato - to po
31
tedvidskim pravilima i djelima - ne spadaju u jake glasove (hurilfu-1
isti'la'), a njihovu fethu Arapi ipak izgovaraju kao kratko a.
U vezi sa gornjim izlaganjem o ea treba napo
nlenuti, da on postoji i na svakom drugom suglasniku sa fetho1n, koji
stoji neposredno ispred glasa J u JI\ (lafzatulliilJ), npr.
JJI) :JJ1 - ;1J1 Jl- ;1J1 - ;1J1 - ;1JG -- :u\
32
IZGOVOR GLASA .)
Glas .J (r) izgovara se u K ur' anu krupno (tethim) i tanko (terkik),
zavisno od hareketa na glasu prije njega, neposredno ili posredno, te
zavisno i od glasa neposredno iza njega.
Tako glas J izgovarati krupno u
l) kad je na njemu [etha ili damme, npr.
- -p- - 0 -
2) kad je ovaj glas sakin, (bez obzira da li je taj sukiin stalni ili nestal
ni), a prije njega neposredno glas sa fethom ili dammom, npr.
o., o_, o .,o"" o"" o JI o "
..r-

fo. _,."u
/
3) kad je ovaj glas sakin, a prije njega glas opet sakin, ali prije ovog
stoji glas sa fethom ili dammom, npr.
o / o /0/ )l )l )l / o; o " ':! jl o
J..lill a)<.}- e-} yi j) if
,. ""' .. / -:;; /
4) kad je ovaj glas sakin, a prije njega glas sa nestalnim kesretom,
npr.
5) kad je ovaj glas sakin, a poslije njega jedan od krupnih Gakih) gla
sova, bez obzira na to kakvo je hareke na ovom jakom glasu, npr.
Isti glas ( J ) treba izgovarati tanko u
l) kad ispred sebe ima kesreh, npr.
Vl.- Vl o,.o .... o,.,o,.,.,

33
2) kad ovaj glas siikin (stalno kao i nestalno), a prije njega glas
sa kesrom, posredno ili neposredno, npr.
O Or/ / r

_;:!Jj
; / /
-:;:. ""' /
3) kad je ovaj glas siikin, a prije njega harfu i to samo <S (]),
npr.

immno u Kur' anu samo jedan izgovora ovog glasa
na oba i to u (E-u' ara', 63). Ovo zato, to
/
glas J (kaf) spada u jake glasove, a ispod sebe ima kesreh.
U vezi sa gore izloenirr1, treba istaknuti, da se [etha glasa J Izgo
vara (sema'ijJ) kao kratko a:
l) kad iza ovog glasa jedan od jakih glasova, kao i glasovi e
i sa znakom sukiin, npr.
'-- o / Vl o / Vl,- o /

"'
2) kad iza ovog glasa stoji glas e ' ili f sa kesrom, npr.

3) kad iza ovog glasa stoji glas y (b), npr.
Izuzetno, u dva fetha glasom J izgovarat se e:
0 (El-Ma' ide, 44 i 63),
/' o ,...",..
d.; (E-u'ara', 18).
[etha i ovog, kao i svih glasova, izgovara se kao kra
tko e, npr.
;0,- ",.. JI .r ?o_." VC Y. ",.. Vl o/ '!J, .:; o "
J)J YJ \y)- J_t) JJ -LA.))

- - - - ( / /

34
,...
IZGOVOR
(LAFZATULLAH)
......
glas J (l) u .WI , izgovara se na dva i
to:
l) krupno, kad ispred ovog glasa stoji glas sa fethom ili dammom,
npr.
jl;;. /;. ;. :; ;. o "
y:.-
2) tanko, kad ispred ovog glasa stoji glas sa kesrom, npr.
JJ - ; -
35
DRUGI DIO
O DUINI GLASOV A
(SAMOGLASNIKA)
VRSTE DUINA GLASA
(Ahkamu-1-mudiidi ve aksamuha)
Duina glasa, pri izgovaranju pojedinih u K ur' anu, dijeli se u
dvije grupe:
,$l ,$l
(meddun tabii 'ijjun), i
,$l ,$l
.;J o/ .;J /
(nwddun fer'ijjun).
"r
duina glasa postoji i u naem jeziku. J\1i takve glasove na
zivamo dugim vokalima i u naem jeziku ih i1na pet. U arapskon1 pak
postoje svega tri duga vokala: \ (a), (l), Jf (u), i zovu se huriifu
1-Inedd.
duina glasa ne postoji ni u arapsko1n jeziku, u
narodnom govoru, niti u knjievnom jeziku, nego se primje
njuje samo pri izgovaranju pojedinih kur' anskih Ova duina tra
je dvije i duine. Treba imati na umu da se i
ovdje radi o istim vokalima kao i kod duine, samo to se nji
hova duina Svi vokali, koji se izgovaraju due nego
imaju neposredno iza sebe glas kao njihova
dueg izgovaranja (sebebu medd).
Ove duine imaju razne nazive, koji ovise o vrsti toga
Znak za duinu u Kur'anu je vodoravna vijugava crta,
koja stoji iznad harfa, a pie se ovako: . I ovaj znak zove se medd.
to se pak trajanja duine glasa, postoje tri vrste tih duina, i
o .J. u -:; // o o /
to: J_,.b y (tevessut) i (kasi]. Ove duine u
ovom Tedvidu, mjeriti duinom (med dun tab i 'ijjun), koju
imamo i u naem jeziku, naprimjer u dan, list, um itd.
39
SAMOGLASNICI DUINE
(Meddun tabi 'ijjun)
Samoglasnici, kako tako i duine, nastaju od gla
sova \ , ) i IS , kad ovi ni iznad ni ispod sebe, nemaju nikakva znaka
(hareketa ni sukuna), a prije njih stoji harf sa znakom i
;
to: prije l (elifa) fetha (-),prije J (vava)- damme (-),a prije IS
(je)- kesre (- ).
Primjeri:

JI JI ; ' JI ;.,..

/ /
Sva tri ova samoglasnika nalaze se u
JI
(ii-til-ni).
U svakom ovakvom imamo, dakle, duinu samogla
snika, odnosno meddun tab i 'ijj, koja je potpuno jednaka duini san1o
glasnika u naim rad, drag, sin, put i sl.
duinu imat i u spojenoj zamjenici za 3. lice je
dnine mukog roda, koja dolazi samo na kraju i to onda, kad
prije ove zamjenice stoji kratka duina, (jedan od kratkih vokala):
;
(e/a), - ,(1) ili - (u).
Primjeri:
JI; JI JI,/
J (lehu), (bihi), JL., (miiluhil).
o ct
40

DUINE
(Sebebu medd)
Postoje dvije vrste duine nekog samoglasnika.
U prvu vrstu spada hemze, koje se pie, bilo u istoj u kojoj je
i samoglasnik, ili kao harf npr.
; ; ; "-' .Jl ; O; ""'::"_, ; :;i ; "..,JI ;
\}ti
U drugu vrstu spada stalni i nestalni sakin (sukiinun liizim'!n ve
sukiinun 'iiridun).
Primjeri: _, ,..,.,
0\fr- ;1J1 :._..
U prva tri primjera, duine su glasovi: y , C:: i J , dok
su u druga tri primjera ti glasovi: ...lb , _; i i to samo kad
se na ovim i ovakvim predahne ili stane .
41
DUINE
(Meddovi)
O duini (meddun tab i 'ijjun) je bilo govora. Ona traje
koliko da izgovorimo jedno a.
to se duina, one se mjere duinom i traju
od 2 - 4 te duine. l
duina glasa zove se medd ( ...Le), i obiljeava se znakom
koji stoji iznad harfa i koji se zove medd.
Prema trajanju duine izgovora jednog samoglasnika, razlikujemo
pet vrsta meddova duina):
l. meddun munfesil
2. meddun muttesil
3. meddun Hizim
4. meddun 'arid
5. meddu lin
Svaku od ovih duina podrobno razmotriti i objasniti.
l) MEDDUN MUNFESIL
Meddun munfesil bit kad iza duine glasa (tj. iza meddun
tabi 'iJJ), hel)J!e odmah na npr.:
;;:; "' J. ,.- o,.-,.. ,..-: o J o,.. "_.., ;;:;; ,.- ,.. ,..., ,.
41J\ Jl ly.y I_,Jli I_,Jli
/ <"" .... ... ,....
/ "..." J / / J // / o ,...o /: / / ,;.,... ,..-:
illi Jl.UrJJ- JJI 4
,.. - ", "., .... ...... / ... .... ......
Ova duina traje od dvije do duine. 2
l. Vremensko trajanje duina u literaturi se naziva terminom hmeke (kra
tki vokal). Jedno hareke vremenski traje koliko se moe ili spustiti kaiprst.
duina se sastoji od dva hareketa. (Napomena recenzenta)
2. Odnosno hareketa. (Recenzenti)
42
2) MEDDUN MUTTESIL
,.sl ,.,

Meddun muttesil bit kad iza duine glasa u istoj
hemze, napriwjer: ,..... ,.
t;;
,., ----- __,........_; I'"""'Jfo

" -::;
Ova duina traje koliko duine i to obavezno.3
Napomena:
; ,...- JI
>- ':1 (ha-ulii'1) sloena je od dvije i to (hii) i >-':1JI
(ulii'1), iako se pie kao jedna. Prema tome, ova u (hii), sa
hemzetom iz meddun munfesil, a
ne meddun muttesil, kao to bi se, iz njenog pisanja, moglo ra
zumjeti.
,......, ;
Drugi medd u ovom izrazu (u >-':1JI ) je meddun muttesil.
Prema tome, prvi medd moemo tegliti 2 - 4 duine, dok
drugi medd moramo otegnuti koliko duine.4
3) MEDDUN LAZIM
,.sl " ,.sl ...
( Jwo)
Meddun Jazim bit kad iza duine u istoj
sukfmun Jazim, tj. stalni sakin.
3.0dnosno hareketa i to obavezno. (Napomena recenzenta)
4. Odnosno od dva do hareketa, dok drugi medd obavezno traje hare
keta. (Napomena recenzenta)
43
Postoje dvije vrste ovog sukiina i to: sukiin ispod male krunice
"'
(muhaffef) i sukiin ispod znaka za glasa - (musekkal),
npr.:
(al-ane), 0J6J1 'dj (ve lec}-(lallin),
o_,..
Jj_rti (e-te'murfmn1), (el-hiikkatu)
Ova duina traje koliko duine, i to obavezno. 5
4) MEDDUN ARID
_,.. _,..
J-o)
Meddun arid bit kad predahnemo ili stanemo na koja
.pl
zavrava harfom sa jednim hareketom ili sa ten vinom na - (un) i
(in), a pred tim harfom stoji duina, npr.:
.,.. Y.. ,., J. ...-o "'
0JJJL;... (balidun), (neste'In),
/ /
(tukezziban), (aminin),
Vl _,.. /
(basir), (bi be'Id).
/ "'
Ova duina moe trajati koliko:
'))lo r
a) jedna duina (ka-5r-
.l
b) 2- 3 duine (tevessut- L-;),
j
e) duine (tiil - J_,.b). 6
Ako se na ovim ne stane, preostaje samo duina
(meddun tabi'ijjun).
5. Odnosno hareketa i to obavezno. (Napomena recenzenta)
6. Odnosno a) dva hareketa (kasr. ..)
b) 2-3 hareketa (tevessut...)
e) hareketa (tul...). (Napomena recenzenta)
44
5) MEDDU LIN

::; ;
Ovu duinu i1nati kad bude .J (vav) ili t..? (je) harfu lin, a po
slije njih u istoj sukiinun lazim ili sukiinun 'arid.
A .J i t..? bit harfu lin, kad budu sakin, a prije njih harf sa fet
hom, npr.
olte; o /
\ y.. (jailm ), J Y- (haiif),

",.
(ves-sajt), _p>- (hajr),
(t_) y- ( 'ajn).
Posljednji je jedini primjer za meddu lin sa sukiini lazimom.
Ova duina (meddu lin) traje koliko jedna, ili najvie dvije
duine.? najbolja je duina, jer ovdje ne postoji sa
moglasnik (harfu medd), pa meddu lin i nije duina u smislu drugih
duina.
7. Odnosno od dva do hareketa. (Napomena recenzenta)
45
"'
TRECI DIO
O IDGAMIMA
SLIV ANJE (UKLAPANJE) GLASOVA
,$l "" o
(IDGAM-
Mnogi glasovi u arapskim bili isti, bliski ili srodni, slivaju
se ili uklapaju jedan u drugi, radi i lakeg izgovora.
To slivanje moe biti potpuno ili nepotpuno, moe biti
nazalom (izgovaranjem kroz nos) ili bez nazala.
Prema tim izgovora, imamo u tedvidu, uglavnom, pet
idgama (pet raznih slivanja).
Tih pet id gama jesu:
l) Idgiimun me 'a-1-gunneh
2) Idgiimun bila gunneh
3) Idgiimu mislejn
4) Idgiimu mutediinisejn
5) Idgiimu mutekiiribejn.
Osim ovih pet, postoje jo dva idgama u uem smislu i to:
Idgiimu misle j ni me 'a-1-gunneh i
Idgamun nilis.
49
1) IDGAMUN ME'A-L-GUNNEH
>J;Y. o / / / o

(Uklapanje sa nazaJ om)
Ovaj idgiim nastupa kad iza glasa 0 (n), koji stoji kao sakin na kra
ju neke ili iza bilo kojeg tenvina, koja jednim
od glasa: '-:fo , \ , 0 i j , (a koji su sadrani u
Jl.o "
- jemnii).
Primjeri:
(menja'mel), Z:r (min ma'in),
,;:; /
JI. o "'
.JY if (min niir), Jj :r (min velijjin),
/ "/
."o ,. J. o> o."
J\J if (min vak), 0y i _,AJ (li kavminju'miniin),
:: "..,. ""' ".,.
:r (hu den min), fo (hittatun nagfir),
/ / /
Kako dolazi do slivanja kroz nos i do uklapanja jednog glasa u dru
gi? Kako se izvodi taj proces?
Glas 0 (n), u ovom ne izgovara se tj. ne polazi sa
svoga pravog ishodita, nego odrnah zatreperi u nosu, kroz
nosnu upljinu, gdje ga sasvim malo zadravamo, jer stojimo pred
hoditem glasa, u koji 0 (nun) postepeno i prelazi.
Primjeri:
::; (men ja 'meJ), Jj :r (min velijjin).
--- /
Zadravanje na ovom idgamu traje toliko dugo, koliko traje
duina.
Slivanje jednog glasa u drugi, uz proputanje slivenog glasa kroz
nos, u svim ovakvim vri se pa se ovaj idgam
stoga i naziva manjkavim (idgamun nakis).
so
Glas 0 (n) itna zapravo dva ishodita i to: prednji dio nepca, kad
ga dodiruje vrh jezika, (to je n); i nosna upljina, kroz koju ovaj
glas katkada prolazi, (to je nazalno n).
U idgami-nakisu, glas 0 (n) gubi svoje prvo ishodite, a zadrava
drugo. I dok on prolazi kroz nos - to traje koliko jedna duina
mi koristimo ishodite glasa, u koji se nun postepeno sliva,
da bi taj glas potom potpuno izgovorili.
Primjeri:
:; (menja 'mei),
J\) :r (n1invak),
"' ;
<' jl o jl o /
0y \_,AJ (li ka vmin 'ju 'miniin)
"" /
Napomena:
Kako se iz gornjih primjera vidi, kod ovog idgama radi se uvijek o
dvije i to: o prvoj, koja zavrava sa 0 (koji je sakin), odnosno
sa tenvino1n; i o drugoj, koja odmah slijedi ovu, a jednim od
spomenuta glasa.
Prema tome, biti ovog idgama u kao to su:
.,; ,... o
(ed-dunja), 0\p (kin vanun),
? _.-o oil _.-oJI.
(sin vanun), (bunjanun),
jer se ovdje radi samo o jednoj
Napomena 2.
Nema uklapanja (nuna) u J (va v) ni u dvjema kojima
sura, kao to su:
o Ji o/ ".,.,.,
0\.}J\J c..r-:. (Ja-sin, Ve-1-Kur'iini. .. ),
<'-'o/ ,....,
_-l :,
(Niin, Ve-1-kalemi ... ). r-
51
Napomena 3.
Glas \ (m) ne uklapa se u glas J (v), - kao to se to, pogreno,
moe od onih osoba koje ne poznaju pravila tedvida.
Primjeri:
J) (dinukum ve lije),
.. /
tr-- o/
/
o
r-""l_yi (em viilukum, a ne: en valukum).
ako se dva glasa\ (m), jedan do drugog, (prvi siikin
a drugi muteharrik), onda dolazi do uklapanja, i taj se zove:
idgiimu mislej ni me 'a.:.J-gunneh, (to je objanjeno u poglavlju
"ldgamu mislejn").
2) IDGAMUN BILA GUNNEH
,.., .pt ,.., o

(Uklapanje"bez nazala)
Ovaj idgiim bit kad glas 0 sakin, ili bilo koji ten vin, pred
koja glasovima J (J) ili .J (r).
Primjeri:
Jl oJI "" o Jl ;,JI
if (izgovara se: - milledunhu),
/ /
.J_j,
oT.) 0i (izgovara se: oi.JI - erreiihu),
/ o y. / / _j.
tS -Vb (izgovara se: - hudelli-1-muttekin),
/ / /
/ Jl ,/ ,/
j J.J (izgovara se: .J - reiJfunahim).
52
Napomena:
Slivanje prvog glasa u drugi, u svim ovim i ovakvim
jeste potpuno i bez proputanja glasa kroz nos, pa se stoga ovaj idgam
i zove potpun (idgamun kami]).
Nakon slivanja, drugi glas izgovara se tj. kao da je
na drugom glasu tedid, odnosno kao da se radi o jednoj
Primjeri:
J oJI ., o JI oJ ,:t
(= .c..llo ),
" ;
3) IDGAMU MISLEJN
o .-o _p. ".., o

(Idgamu mutemasilejn)
o"" "" "", , "" o
,u.J!
; ""
(Slivanje dvaju istih glasova)
Ovaj idgam imamo, kad se na kraj jedne i na druge
dva potpuno ista glasa, od kojih je prvi siikin, a drugi sa kojim
bilo hareketom.
Prin1jeri:
;, ; o , J, " ,
Jj ( = \_,1;-.Jj ).
y_?1 e= ).
""' / / , ,..
Treba napomenuti da se sliv anje glasa \ (m) na kraju jedne, a isti
glas na zove Idgiimu mislejni (mutemiisilejn1)
53
me 'al-gunneh (Slivanje dvaju istih glasova u jedan, ga
kroz nos).
Zadravanje, pri slivanju dva glasa i u jedan, traje koliko jedna
duina.
Primjeri:
oJ.,.,...-o", j.
,{__7':* e=

....bi ) ,


4) IDGAMU MUTEDANISEJN

(Slivan]e dvaju srodnih glasova)
Ovaj idgam biti, kad se u ishoditu (Jna
hredun duz'ijjun) jedan do drugog dva glasa, srodna po svojim svoj
stvima, i to prvi a drugi sa hareketo1n, bez obzira da li su oba u
jednoj ili u dvije Prvi glas sliva se potpuno u drugi, tako da se
drugi izgovara kao da je
Ovakvih glasova ima osam, a podijeljeni su u tri grupe.
U prvu grupu idu glasovi: ..b , , u ;
u drugu: ..b , , 0 ;
dok u grupu spadaju: \ y .
Ovdje se, dakle, radi o slivanju dvaju srodnih glasova, ali pod uvje
tom da budu iz iste grupe.
Primjeri:
54
a) za prvu grupu:
/ o / // / //
)
:JJ1 1 ;-. :.:.liH :JJ\
b) za drugu grupu:
Jt. // o Jt. ....
lyJJ; lyJbl )

e) za grupu: __ / "
// ./ o / o \!) ".,.; / ........ vJ -"" o \)J ".; /

. JL>" J\..>."
"
(U Kur'anu postoji samo ovaj jedan primjer- Hud, 42).
U svim gornjim primjerima, slivanje je potpuno (idgamun tan1mun
ili idgamun kamilun), tj. prvi se glas gubi, a drugi kao da je podvo

Ima, i nepotpunog slivanja
(idgamun nakisun), i to samo kod prve grupe, naprimjer:
j. o / .... / o .... / ; o ....
L..-b-1 (ebattu), (besatte), (ferrattu).
Iako su oba glasa ( J::, i w ) u ovim primjerirna iz iste grupe, sliva
nje je nepotpuno, jer prvi glas ( J::, ) jak i krupan, a drugi ( 0 )

Slivanje se vri tako, to u izgovoru valja istaknuti i kru
prvog glasa (itbiik, isti'la), a ipak ne smije do izraaja nje
govo svojstvo pucanja (kalkaleh).
Treba napomenuti, da se kod grupe sliva samo glas y u \ ,
kad se radi o ovoj vrsti slivanja.
kad glas \ sakin ispred glasa y sa hareketo1n,
onda se ne radi o slivanju ove vrste, nego o zadravanju prvog glasa
55
(r ) na usnama za jednu duinu, proputa ga kroz nos. To
se zadravanje zove ihfa'un efevijjun.
Primjeri:
"' "' o o,.
(termihim'bihidiiretin)
:; ,.. ""' .". ".
( tekikum 'be' sekum),
;; rt (em'bihi).
Vrlo je vano napomenuti, da nema slivanja glasa iz jedne u glas iz
koje druge grupe. Tako, naprimjer, nema slivanja glasa u u glas
u izrazima:
.)l .)l ".. o " "..
(be'idet Semudu),
; ; ,; o "..:;; /
(kezzebet Semudu).
,;..., / o
kao to nema slivanja ni u u izrazu: (iz debalu),
kao ni \ u u u izrazu ) (elem tere), itd.
5) IDGAMU MUTEKARIBEJN
o... ... ... ;. ;. ... o

(Slivanje dvaju bliskih glasova)
U ovom idgamu radi se o slivanju dvaju glasova, bliskih i po isho
ditu i po nekim svojstvima, u jedan glas, s tim da prvi bude sa.kin, a
drugi sa hareketom.
Ovakvih glasova ima a dijele se u dvije grupe. U prvu grupu
spadaju J i !\ , a u drugu J i J.
Prvi se glas uklapa u drugi, a drugi se izgovara kao da je udvo
o o",
npr.: r-.....:....;.... a izgovara se kao daje napisano:
;Jl (elem nahlukkum).
56
Za ovo slivanje glasa '-'u !..\ postoji u Kur'anu san1o navedeni pri
mjer (El-MurseHit, 20).
Imamo zatim drugu grupu, slivanje glasa J u .J .
Primjeri:
Y."., ...-/ o/
w J J. (= w_.r. berrefe'ahu),
.p /' o JI, '/J
y J Ji ( = y j - kurrabb1).
prema ton1e, slivanja glasa !J u J , niti glasa J u J.
6) Il:JFA' - >\b-l
(Skrivanje ishodita glasa
0
)
Ihfa biti kad god glas 0 sfikin ili ten vin, ispred jednog od
petnaest glasova:
0
J ' _b ' ' ' J ' J; ' Uo ' .!J ' v ' J ' J ' C ' w ' ' f
Svi ovi glasovi sadrani su kao slova u stihu:
/ // / / o / / / ,J /'/ / o
\.A5 - jj - :J y>:- u -
.::;
o /
Tako ih najlake zapamtiti.
Ibfa' se izvodi tako, da se ishodite glasa :., siikina, kao i glasa
iz ten vina, izostavi (sakrije) ispred gon1jih petnaest glasova, a ostatak
njegova izgovora, (njegov glas, zvuk), propustima kroz nos (gunneh),
i pri tome se zadrimo toliko, koliko traje jedna duina.
Pri1njeri:
/ ; oJl
0fo. (jun fikiln), (un zile),
o J. "".o ", a",.,,
::r (Inin kablik), ..:Ul>- (e en zertehum),
__. _,. ".. 'll! ".. __. o $o; o
f (meredvn feziide), 0l (in kuntvm),
/' Jl ; ;:,,
(denniitin tedri), 0 (jenkudiine),
Or J O ""'
(min ej'in), IJP 0lJ (vein ten tehii),
"'
;:;:; J. ""'" /"'
(n1inkum), (hasreten suznme),
0k (in dalle), ;;.,o :;Jj ( ve leznen sabere),
,:
t..:fo lJ\ (men zellezf), 08' 1;1 (emren kane),
(men zaleme), (kavijjun edid),
,."'1}5-o"r, Y..rr/ """"
l_r!.j (efemen zujjine), .J>-,:) ifj (ve men delwlehu),
(n1in tin), ;1J1 (mentikattajr).
I duina i ibfiia zavisi o ishoditu i svojstvima po1nenutih
petnaest glasova. N aime, to je ishodite jednog od tih petnaest
va dublje (prema resici), to je ibfii ispred tih glasova dui, npr.:
; o_"
j.:i if - min kablu (najdui ihfii),
if -min ej'in (srednja duina),
- denniitin tedri duina ibfiia).
Poto je teko biti dosljedan ovoj podjeli duine ibfiia, se svi
jednakom duinom.
Treba naglasiti i to da se spomenuti 0 , koji se proputa kroz
nos, izgovara njeno, tanko ili neto deblje, od toga zavisno od svoj
stva jednog od gornjih glasova, koji ga slijede, npr.:
o_" ::; ::; )::;JI o ,
if 01J - V e in kun tum min kablihi.
""' ""' ::> Jo; o o
Glas 0 u 0l je njean, dok je u L..r
neto deblji.
58
7) II:IFA'UN EFEVIJJUN
'$ .... "' .,.!! "' o
. . \.Q.;. \
>-
(Usneni ihfa')
Ovog dotakli smo se u poglavlju "Idgamu mutedanisejn".
N aime, ako glas \ sakin, ispred glasa y sa hareketom, onda
se glas \ zadrava na usnama za jednu duinu,
glas kroz nos i ga u glas y . To zadravanje zove se
ibfa'un efevijjun (usneni ihfa).
Primjeri:
(em bihl),
(tekikum be'sekum),
(termihim bi hidiiretin) .
.,.!! "' o

8) IKLAB - Y
Iklab je uklapanje glasa 0 , kad je sakin, kao i takvog glasa iz
ten vina, u glas y, pred kojim budu stajali.
Primjeri:
o"' o o ,o
(= ),
o o ....

,... ,... ...-o ,...
(= J ..__..a..:'Q ..... ... ),
o ;
(=
59
Ovdje se radi o pretvaranju glasa 0 u \ , i zadravaju na ovome
posljednjem u trajanju duine:
o ",. o
- mim ba'di,
o )1 o o"..,
- em bi'hum.
r+;
Sa ova posljednja dva poglavlja (ibfii i ikliib), zavrili smo odsjek o
slivanju i uklapanju glasova.
60
E T V R T I DIO
v
ZAVRSNA POGLAVLJA
v
O TEDZVIDU
Vl / o
\ A t:..\
l) IZHAR-
Izhar je odvajanje i isticanje glasa 0 (n), kad je sakin, kao i takvog
glasa iz ten vina, i to kad ispred jednog od est grlenih
glasova: 1 ' o ' t ' ' t ' t
Primjeri:
:r1 (fein emine),
(tajren eba bil),
o jl o
(nun l1um),
(kavmin had),
",::.
,/o,
(en 'amte)
o 0/.,r .vt / /
>-\r" (seva'un 'alejhiin),
j. 0,.
0 (ten hitune),
,Jl (gafurun halin1),
0\ (en gadibe),
,Jl y./ /
.J.# (halilnun gafu1),
Jb- o "' (men halek),
,Jlo" ,Jl" o Ji.
y (mu 'minetun hajrun).
Objanjenje:
Izhar se izvodi tako, to se glas 0 izgovori jasno i i to na
taj to glas prestane iz svoga ishodita), a jezik i dalje - ali
samo trenutno - zadravamo na ishoditu glasa. U takvo1n glas
0 ne i ne puca, jer ne spada u glasove poglavlja ''Kalkaleh".
Taj izhm (isticanje, pokazivanje), izvodimo isto tako, kao kad u naem
jeziku izgovorimo "on "san i java", "jedan golub" itd.
63
2) IZHARUN EFEVIJJUN
U poglavljima "Idgamu mislejn" i "Ibfa'un efevijjun", je
odnos glasa \ sakina sa drugim glasom \ , odnosno glasom y .
Ovdje treba istaknuti sru.no to, da se glas \ sakin, ispred svakog drugog
glasa (osim glasova \ i ), izgovara i i ne tj. izgo
vara se na isti kao i glas 0 u i?hiir. Isto tako, na ovom gla-;u
((')ne srnije biti zadravanja pred izgovorom glasa, npr.:
) (elem tere),
O ) r D/
(kejdehunJ fi),
/ / o y / /
(fe de'alehwn ke'asfin),

(ilafihim rihlete),
(elemjed'al),
(saliilihim sahun),
(ve ]{j entum abidiine),
(alejhim ve led-dallin),
Jj (lekum dinukun1 ve lije),
.. "' "
(sern 'ukum ve Iii).
Glas i , u svin1 spon1enutim i prin1jerima, izgovara se jasno
i kao i glas In na kraju naih u priinjerin1a:
"to1n prilikom", "imru.n knjigu", "potujem oca" i tom.e
Prema totne, ostaje se kae, da se odnos glasa i , kad siildn
ispred svih glasova - osin1 i i y - zove izhm:un efevijjun, i da se u
totn \ ne smije uklapati u glas.
64
'lli..- .... o ....
3) KALKALEH - J.Wi
Kalkaleh je praskanje (pucanje) glasova: J , .b , y , <::_ i ,
kad su siikin i to u sredini ili na kraju
Primjeri:
(jak belu),
fi\ (bi rabbi-1-felek),
... ...
(at 'amehum),
.J.
(muhit),

l l
'-:!'Y.I (eb vii.ben),
.J.
(munib),
(elemjed'al),
(behid),
,. ;; o ...
0_,l>- --4 (jed huliln),
o / o ..,.,. o .... o "
...U_,:. (lem jelid ve lem
Kad jedan od spomenutih pet glasova bude siikin u sredini
njegovo je praskanje neto blae (kalkaletun $Ugrij), dok je na kraju
to praskanje (kalkaletun kubrii), npr.:
(jak belu), J1;- (halek);
(eb vaben), (munib).
Svih ovih pet glasova, za kalkaleh, sabrani
/ !) o !)
su u izrazu: , pa ih tako moemo lake zapamtiti.
65
4)DAMIR-
zamjenica: : - hu)
Ova zamjenica izgovara se na dva
j1.
l) kratko, kao o (hu) ili o (111),
j1.
2) dugo, kao o (hu) ili o (hi).
Kratko se izgovara, kad prije ove zan1jenice stoji jedan od tri duga
;.
vokala ( l ii, 3\ ii, ':?\ -J), ili glas siikin, npr.:
)l // ;. J..
o\..:i! ( etiihu), oy.l ( ebiihu),
4.) (fih1),
jl. o """..
oyi (etevhu),
o ;. :l
(alejh1), 4.:..-o (minhu) itd.
Ako pak pred ovom zamjenicom stoji jedan od kratkih vokala,
onda se ta zamjenica izgovara dugo, naprimjer:
JI.- ;. J./
J (Jehu), (miiluhii),
4..: ( bihi), 1.\.u (rabbuhii),
(bi iznihi) itd.
",. .J. o J'o ,,..
Iznimku y (fi-hi) u izrazu: 4J (pri kraju 69.
/ / / /
ajeta u suri "El-Furkan"). Naitne, u ovom primjeru ( 0 ), ova zamje
nica se- iznimno- izgovara dugo, kao daje napisano ( ).
ji. /
Treba napomenuti da glas o (hil), odnosno o (h1), nije svugdje sa
stavljena zamjenica, nego sastavni glas U svakom ova
kvom izgovarat se kratko, npr.
G (mii nefkahu),
0 (leillem tenteh1).
66
";1"-o _..
5) SEKTEH-
(Stanka, momenat utnje)
Presijecanje glasa i zadravanje daha
Izraz sekteh u tedvidu trenutno prekinuti glas, ne prekida
pri tome i dah.
(Definicija sekte na arapskom glasi:
""" .J.
0 - Prekidanje glasa, ali ne i daha!).
Ovakvih ima u K ur' anu na mjesta i to:
l) U suri "El-Kehf', na posljednjoj prvog, i na prvoj
-:--
drugog ajeta: ('iveden - kajjimen).
2) U suri "Ja-sin", u sredini 52. ajeta, i to na G.Ji_:,: :r

(mim merkadina - haza).
,.
3) U suri "El-Kijameh", 27. ajet, u
J :;a (men - rak).
"'
4) U suri "El-Mutaffifun", 14. ajet, u 0C J (bel rane).
Napomena:
Sekteh, u gornja izvodi se najvie iz ra
zloga arapskog jezika, ali u prva dva samo onda kad bi se
prelo preko znaka za stajanje ( .k , i ) na tim istim
s obzirom na znakove na tim treba na
njima stati, i u tom nema sekte.
67
PETI DIO
O VAKFU
(ZASTAJANJU)
RAZLOZI I ZASTAJANJA
NA POJEDINIM
Na pojedinim u Kur'anu zastaje mo iz jednog od tri razloga i
to:
l) ukoliko nestane daha pri
2) ako na postoji znak za zastajanje,
3) ako se svrava ajet.
Vano je znati, kako se izgovaraju pojedine kad se na njima
zastane.
O tome postoje pravila:
l) koje se svravaju na sakin suglasnik, kao i koje se
)l
svravaju na jedan od dugih samoglasnika ( l , 3\ ili '-:.5\ ), izgovara
ju se pri zastajanju na njima isto kao i pri prelaenju (v;L?l).
Primjeri:
lyJI r:?-J (ve harre1ne-r-riba),
(en'amte 'alejhim),
fi (tutla),
Wt CJ1 ':l \.i (kala rabbena zaleinna enfusena),
(sallii),
Y. o",.."
l_#\j (ve enfikii),

)l )l /
\jiJI k.: (bi ma iitii).

2) koje se svravaju na tenvine - , (un) i- (in), kao i na ha

jl /
reketa- (u), - (i) ili - (ela), izgovaraju se pri zasta janju kao da se
o
zavravaju sakinom (- ).
71
Primjeri:
o rf
- (seva'),
JI o o JI o
1tt_y>:- - t_.r-:- (min du '),
J1... G - G (ma halek),

vl:J\ y ..r.- vl:JI y ..r. (bi rabbi-n-nas),
... " "
o,... o ,.; o o,., o ..,
(ve-1-feth).
Izuzetak od ovog pravila glasovi J i '-:? , i to samo onda kad
je iznad njih znak fetha (-
,...
).
U zastajanja na koje se zavravaju ovakvim glaso-
JI
vima, glas J pretvara se u dugo ii (_,l ), a glas '-? u dugo I ( '-:? ).
Primjeri:
- ; (illa hu) .
.., .P-o". o ,_,., o ,""..
p 0iJ - p 0iJ ( ve en netiu),

........
0l -
.. .....
01 (in hf),
o ..... ..... /
if - if (men haf) itd.
3) Na koje se zavravaju tenvinom - (en, an), zastane se
tako, kao da se zavravaju na l (a) duine.
Prin1jeri:
=
(efviidii),
Ct:: =
G(::
.y
.J'
(tevvabii),

(dabha),
(nak'a).
Kako se iz gornjih primjera vidi, na kraju svake ovakve napi
san je l (elif), koji do izraaja pri zastajanju.
72
Izuzetak od ovog pravila neke koje se zavravaju sa >
(hemzetom), kao to su:
/
>-L: = tJL: (bina-8),
.... / ,-:;-"'
= tJI_y

>-y = Uy (sii-a),
/tl'!'""
>-G = UW (nisa-8),
, r:' ,
:t?.- =
tJI__r.- (deza-8),

= (ma-8),
ili na ..S , kao to je:
JI "' JI
..s JJ::. =..sJJ::. (huda).
Kako se iz gornjih primjera vidi, u navedenim iza hemzeta
ne stoji l (elif), a ipak se pri zasta janju izgovaraju tako, kao da taj elif
postoji.
Ima, u kojima iza hemzeta stoji l (elif), kao to su:

.. , , i U ovim pred hemzetom stoji glas
ili dugo (i), a osim toga, one se svravaju na l (elif) sa ten vinom
_.
- (en). Ako na njima zastati, ukida se ten vin, a elif se onda
izgovara kao dugo a(l ), npr.

- (heni-a),
-<"
- .. (ej-i).
4) Na koje se zavravaju okruglim ;; , (t), zastaje se, kao
da je napisano o (h), bez obzira koje je hareke ili ten vin na tome harfu
(odnosno ispod njega).
Primjeri:
73
!}{. o.- oJ.

o"'"' J.
"'"' J.
o_rj =
o_rj
<"
/ .... .J o o ..... / .J. \)
=
..... .....
."l.,... o / o ""' o ..,

;.J " ...
5) Na G_;lJT ez-zuniina (na kraju lO. ajeta u poglavlju
"El-Ahzab"), ';)_,.:jr er-resiila i es-sebila (na kraju 66.
odnosno 67. ajeta istog poglavlja), te ka varira (na kra
ju 15. ajeta poglavlja "El-Insan") zastaje se na koji je opisan
pod 3.
Ako se, na spomenutim ne zastane, one se
izgovarati kao da na njima l (elif) i ne postoji:
... /
0_r,WI ez-zuniine,
er-resiile,
j;-JI es-sebile,
1) ka vlirire.
Sve ovo vrijedi i za G1 (ene), gdje god je u K ur' anu napisana,
kao i za L<J (laldnne) na 28. ajeta poglavlja "El-Kehf''.
Ako se zastane na ovim onda se elif izgovara (dugo a);
ako se ne zastaje, onda se kao da elifa i nema:
Gt (ena), lsJ (lakinna);
(laldnne).
74
ZNAKOVI ZA ZASTAJANJE
o .... o .!J. .... "' /

"'
Znakovi za zasta janje na nekim u Kur'anu stoje iznad
u toku ajeta, ili na kraju ajeta.
Naprimjer:
.k o. -
.j
/ /
1)\S'
U toku jednog ajeta moe biti i vie takvih znakova na raznim
npr.
0-:J
J. ,..o ; ..... Y. ,...,. .VZ o,., o ",... ".. o_, ..b o .; Y. ..... o ..... ..... o .....
uJ
Znakovi, koji stoje u Kur'anu na pojedinirn u vezi sa za
stajanjem, jesu
i-.A;-.b
e?
e:.
zatim:
j-if-J

'1-.
imamo znak: , tj. jedno opetovanje triju uz
.b
koje stoji znak ili e . Ako zastanemo na prve tri ne tre
ba to na druge tri i obratno.
Znak za zastajanje na kraju ajeta je koja se pie u obliku
male krunice ( o ) ili spletene crte u obliku cvijeta ( * ), pred kojima
ponekad stoji i jedan od gornjih znakova.
Treba napomenuti, da se gornji znakovi razlikuju po svo
me u vezi sa zastajanjem, i to kako slijedi:
75
l) Znak ukazuje na obavezno zastajanje vakfun lazimun, npr.

2) je znak za obavezno zastajanje (el-emru bi-1-vakfi),
npr.
.b
3) potrebu zastajanja (el-vakfu-1-mutlaku), npr.
j,O O -"'""" "..,

4) znak da je na bolje zastati ( el-vakfu e v la), npr.
.. .; / / /
if!W
5) <::::. da je na toj bolje zastati (vakfun
... :> ....,.",
da'izun), npr. ..l.J
6) j da je na bolje (vakfun mudevvezun), npr.
" JI. o.Jl
Ji " .

7) ..r da je dozvoljeno stati, ali je ipak bolje (vakfun
murebba$un), npr. :JJ1
i o """' o ; 4)' ""' ...,. o "".
8) -- da je bolje ( }\ ), naprimjer:
_. _.
9) da je boJje (el-vaslu evla), npr.

'1
10) (J), kad iznad u toku ajeta, da na toj
ne treba zastati; a ako zastanemo, onda tu treba povratiti (ponovi
ti), na primjer:
/;" .Jl:;:; .Jl jl "' "'" '.J"' ""' o .J..Jl
<:::L_.;:,f c.J:'f
"'.,.. .......
76
Kad pak ovaj znak na kraju ajeta, zastajanje je dozvoljeno:
Napomena l.
Ako se, pri nestanku daha, zastane na iznad kojih stoji je
dan od znakova: j .T' , J ili , onda te ne treba
po
Napomena2.
U Kur'anu nailazimo na znak t. (ajn) i to samo na kraju ajeta.
Ovaj znak slui samo kao napomena da se na kraju takvog ajeta
zavrava jedna misao Gedna cjelina), a na
nova. Prema tome, ovaj znak nam slui kao upozorenje da
pri i zavravanju u namazu - vodimo
o cjelini kur'anskih misli.
Napomena3.
Svi spomenuti znakovi, u vezi sa zastajanjem, koji stoje na kraju
pojedinih u Kur'anu, - uglavnom - ono, to u naern jeziku
i zarez i sl. (interpunkcija).
Napomena4.
U raznim vrstama Mushafa, neki znakovi zamjenjuju druge, i to
. J. .T' j
one koji, uglavnom, imaju isti naprimjer: mJesto , 1
.
mJesto

. 1t
Napomena S.
Kad zastati na na kojoj nema nijednog od gornjih
znakova za stajanje, treba dobro paziti- kome god je to da
77
zastanemo na onoj gdje se bitno okrnjiti ili pokvariti
misao, kao i to da prekinutu misao ponovo tako,
da ne kmjimo cjelinu
Evo nekoliko primjera pravilnog i nepravilnog zastajanja i pono
vnog nastavljanja
/
Pravilno je, za nudu, zastati na , ali je i pravilno pono
vno nastaviti od JJ .Prema tome, bilo bi nepravilno za
stati na to bi bilo nepravilno ponovno
.JI
samo , iako smo na toj zastali pravilno.
b)>-(;;:.\\ b J
" "
Ako smo prisiljeni zastati na jednoj od ovih trebamo to
ako je samo na >-G_;j\ i da ponovno preuzme
? ,..
mo obje jer bi pokvarili misaonu povezanost ovih
." _r ,. .J. ;ii "; _9. ;Jj ,. Ji 'St ,.. _9. r o ,... J ,., o " J1 .r
e) 0J...G:-L.JI
,.. ,., "" ; ,#' / ....
Ako smo prisiljeni, moemo zastati na svakoj od ovih
kad nastavljamo, treba svaku od ovih i
sa njenim (lamu-t-ta 'rif), kao da je napisano, npr:
...,. _i. """ o" "; ...Q :, """
0J-lAW\ , 0 itd.
Napomena6.
Treba znati da u Kur'anu ima mnogo na kojima se ne sinije
zastajati, da one nemaju svoje samostalno jer stoje uz
druge za njihovo cjelovitije razumijevanje.
To su, uglavnom,
78
; 0,; ,; o,. O ".. .,.,. ", ,; .i-O.; ,;"... O ",.. .J. o_,


/. JI o
::,: - 'J} - } - JJ - LJ - - J - - 'J - J$' - CS
/ / o :;i // / o ..... o

Kad prisilno zastanemo na pred kojom stoji jedna od ovih i
moramo, kod preuzimanja te preuzeti obavezno i
tu npr.
79
ESTI DIO
ARAPSKA ABECEDA
/ / o J. J. J.

"'
Arapski alfabet ima 28 harfova i svi su konsonanti:
Glas (harf) l Arapski naziv
l
.....,.,
>
..::..;
..::..,
e:_
e
t
.)

J
j
J

...T'
J>
!
J:,
l
..<:>
..
'

'
J
.j
!l
J
i
.)
J
.A
'-:?
hemze (elif)
ba'
ta'

dim
ha'
ba'
dal
za]
rii'
za'
sin
in
siid
e)ad
tii'

'ain
gain
fii'
qiif
kiif
lam
mim
niin
vii v
hii'
jii'
Odgovara slovu
l
'(a)
l
b
t
s
l
d
h
b
d
z
r
z
s


Q
t
?
'
g
f
q
k
l
m
n
v
h
j
83
Kad gornji alfabet uporedimo s naom abecedom, vidjet da
mnogi arapskoga jezika ne postoje u naem su
priblini naim, dok samo neki potpuno odgovaraju naim glasovima.
Svo je to opirno u poglavljima ove knjige.
84
O VOKALIMA
Rekli smo da su svi harfovi alfabeta - konsonanti.
Ali, da bi se mogle moraju postojati i vokali.
Oni se u arapskom tvore pojedinih konsonanata i posebnih
znakova.
U arapskorn jeziku est vokala, a dijele se u dvije kratki
i dugi.
KRATKI VOKAl..!
?
Kratkih vokala ima i to: (e/a), -(i), - (u).
vt,. //
Kratki vokal zove se harekeh ( AS'_r- ).
,.ll
Harf sa kratki nl vokalom zove se mutehan1k (
o....- /
Kratki vokal e (a) zove se fethah ( ), a pie se iznad harfa (- ).
?.....-o ......
Kratki vokal i zove se kesreh ( o_rS), a pie se ispod (
vt:;; / J
Kratki vokal u zove se dan1n1eh pie se harfa (- ).
Primjeri:
/ .JI / j1 /
(ke-te-be), ...4 (ku-ti-be). (ha-su-ne)
Izgovor ovih vokala je kratak, kao u naim hljeb; na,
sit, mlin; dud, pun.
Kratki vokal e ( -
/
) pie se katkada uspravno ( - ) i u tom
izgovara se kao dugo a, npr.
/ J. D "
(ha-za), (rah-ma-nu).
Isto tako i kratki vokal i, kad se pie uspravno, se kao dugo I:

85
SAKIN- SUKUN
,)t "'
Harf bez kratkog vokala zove se siildn ( JG) i u tom ima
o ,)t
iznad sebe znak u obliku (-),koji se zove sukiin (0 ).
Primjeri:
(bej-ne).
TENVIN-
,.
kratkih vokala - nunacija)
Kratki vokal moe se i tada se zove ten vin.
Ovo nastaje dodavanjem u izgovoru glasa 0 - (n)
(nunacija). U tom kao kratki vokali piu se i
:::
,)t
izgovaraju ovako: - (en/an), - (in), - (un).
"'
Tenvln dolazi samo na kraju i izgovara se kratko: en, in, un.
fetha (en, odnosno an) i (lammeh
:::
,)t
(un) piu se iznad harfa ( - , - ), a kesre (in) pie se
ispod harfa (- ).
"'
Primjeri:
::__;. (bej-tun), (jev-men),

"' "
86
DUGI VOKALI
Dugih vokala u arapskom ima tri: ii, l, il.
Dugi vokal nastaje od kratkog, ako se iza ovog nalazi jedan od har
fova: l , J ili <$ .
Znak fetha, sa elitom iza sebe, daje dugo ii ( (- );
Znak kesre, sa glasom lS iza sebe, daje dugo l ( lS - );
J.
Znak damme, sa glasom J iza sebe, daje dugo il (J- ).
Primjeri:
Jtj (kii-le), :Y (kJ-Je),
1)1 J.
.JJ;; ( dii-run).
Kad izgovorimo jedan dugi vokal (dugo ii, dugo I ili dugo u), onda
je to vokal normalne duine, kao u naim rad, trud,
stid itd.
Toliko traje i izgovor arapskih dugih vokala i to predstavlja njihovu
normalnu duinu. To je mjera, koja nam slui za mjerenje ne
duina, koje su u ovom Tedvidu.
Napomena l.
Dugo ii, osobito na kraju pie se i sa lS (mjesto elita),
npr.
(alii), lS)';; (zikrii),
1"6 (beniihii).
87
Napomena2.
Po starom prav opisu Mushafa, dugo aponekad se pie i sa ) (va
vom), npr.
~ / ~ . . . . /
oylo salatun (mjesto o ~ ),
~ / ~ / /
oj zekatun (mjesto o\.5'j),
J"U riba (mjesto ~ J ) .
88
OSTALI ZNAKOVI
TEDID-

Jedan konsonant n1oe biti i U tom Arapi ne
piu dva harfa, nego samo jedan, a nad njim stave znak za udvo
koji se zove tedid, a pie se u obliku malog dvostrukog po
"'
lukruga (- ).
Primjeri:
...lA (medde), (deddun).
MEDD- J.o
Znak za duinu zove se medd, a pie se iznad harfa, u
obliku izduene povijene crtice ( '*:_ ).
Primjeri:
, "
(da-e), 6- (had-de).
Vrste duina posebno su
Hemze je grleni glas, koji se pie u obliku savij enog elifa (>- ).
Katkada stoji samo, a katkada mu kao nosilac slui jedan od harfo
va: l , J , (..5
U ovom drugom pie se iznad harfa.
Jedino stoji ispod elifa, ako se izgovara sa kratkim vokalom i, npr.:
89
,;t
yi (e-bun), i' (ummun),
,;t_.. o ,;t o_.
oY.l (ih-ve-tun), yb (de'bun),
"slo ,;t )1:) Ji.
p. (bi'nzn), jJ jJ (lu'lu'un).
U svim oviln imamo hemze koje se ono se
o ""o _5;._,-o .".
zove:
Postoji, i koje se ne izgovara, preko se pre-
o /o Ji.rv /
lazi, i ono se zove: }\
Primjeri:
; /./1

(zalike-1-kitiibu), (van-zur),
.P
QJJI (fi-l-hajati-d-dun 'jii), Q;lj (fentekamna) .
.. /
Hemzetu-1-vasli pie se katkada u obliku znaka - , iznad ( \ ),
ali se i ne
o /
Ovaj znak zove se ili .
se ispred
Primjeri:
,-e-! o ", 4
'ja), ( 'ale-l-erd1) .
.. /
Pravila o .. iznesena su opirno u arapskoj gran1atici, se
pretpostavlja, sa znanJem,
to sarno ukratko spominjemo vanost
u tedvidu, veliku
ove pojedinosti o vokali1na i konsonantinu:l, kao i
za i pravilan izgovor, predstavljaju ternelj grarnatike,
pa se n1 pred1net, ne moe .... AAAJU.U<
smo dali posebno mjesto u ovoj
90
SEDMI DIO
O MUSHAFU
GRUPE KONSONANATA NA
NEKIH SURA
Mnoga poglavlja u Kur'anu pojediniin grupama konsona
nata (harfova). Njihov izgovor i duina razlikuju se od izgovora istih
harfo va u drugim kur' anskim ajetima.
glasova dakle polovina arapske abecede - zastupljena je,
ili grupno, u nekih poglavlja u K ur' anu. Ti gla
sovi jesu:
'-? ' .]b ' 0 ' \ ' J ' !l ' J ' t , ..b ' if , v , .J , C ' l
Svaki od ovih glasova, izuzev ima svoje mjesto u pra
vilima tedvida, s obzirom na njegov izgovor. Tako glasovi, koji su i la
tinicom sa dva slova (npr. ba, ta itd.), imaju duinu
(meddun tabi'ijjun), dok svi ostali- izuzev t_ imaju obave
znu duinu (meddun liizimun). Samo glas t ima duinu meddu lina.
Spomenuta duina dolazi zbog glasa kao ne
duine (sebebu Inedd) prethodnog harfu medda.
da se grijei pri izgovoru pojedinih harfova, koji stoje
na poglavlja u K ur' anu, nuno je osvrnuti se pose
bno na njihov pravilan izgovor, stoga to su oni
vezani, pa ta povezanost iziskuje primjenu
tedvidskih pravila.
Te harfove, (na pojedinih kur' anskih sura) treba izgovarati
kako slijedi:
l) (Elif-lfim-mim): = \ (elif); r'J meddun Jazin1, med
dun a kad se u izgovoru spoji r':1 i ' nastaje idgarnu misle)
93
ni me 'a-1-gunneh, i to sve zajedno treba izgovoriti kao da je napisano:

2) (Elif-lam-mim-$fid): , ':1 i izgovara se kao pod
l, a =meddun lazim. Prema tome, sastav treba
o .. j o ,.
izgovoriti kao da je napisano: ;) .
3) JI (Elif-lam-ra): i r':J kao pod l, a (ra) =med
dun. tabi'ijjun; dok se u cijelosti izgovara kao da je napisano:
-' ;"-''
4), JI (Elif-lam-mim-ra): izgovara se kao daje napisano:
Tedvidska pravila za izgovor spomenuta su pod l i 3.
r .." ,. ,.,.
0
5) (Kaf-ha-jii-ajn-sad): J \S" =1neddun Jazimun; i =
meddun tabi'ijjun; =meddu lin; =meddun lazim. Prema
.. .... ,., ,..-'
tome, sastav izgovara se kao daje napisano: s tim,
to glasova 0 i J ( i ima ihfa.
6) 4 (Ta-hii): \1 i oboje meddun tabi'Ijjun. Prema tome, cijela
ova izgovara se kao da je napisano:
7) (Ta-sin-mim): \1 = meddun tabi'ijjun, dok su
o
lazim, s tim to se glas 0 iz uklopiti u glas \iz
, tj. ovdje biti idgamu me Prema to1ne,
sastav treba izgovoriti kao da je napisano: 11. (tii-sin mim).
8) (Ta-sin): tedvidska pravila za izgovor spomenuta su pod
7 (meddun tabi'ijjun i meddun lazimun). Ovaj izraz treba
izgovoriti kao da je napisano: \.1 .
94
\ ". o
9) L.)""":'! (Ja-sin): - meddun tabi'ijjun, - meddun Jazin1un.
sastav treba izgovoriti kao da je napisano:
1O) ($ad): izgovara se kao da je napisano (1neddun lazi
mun).
ll) (Ha-mim): = meddun tabi'ijjun, = meddun
Uizimun. sastav treba kao da je napisano:

rY-->- (Ha-mim-ajn-sin-kaf): (Izgovor objanjen pod
1 - med du lin; i - 1neddun laziinun, s tim
o o /
to je ihfa izraza i l.:.r;"""
0i ._r),te
ovaj sastav treba
izgovoriti kao da je napisano:
13) J (Kaf):
o )l
14) 0 (Nun): 0 j
=
glasovi, koji su zastupljeni u gornjin1 izrazima, a
1-14, i imaju duinu (1neddun tabi'ijjun), su
izrazom: (hcijjun tabure); dok su ostali, u kojih je
(obavezna duina
a sadrani su u
Svih spomenutih glasova su u

/ /
(.lVa;;f}un j1akimun 'un lehii
O PISANJU MUSHAFA I DANANJEM
PRAVOPISU
..-O J!O .
4f..

J

"' / /
Da bi bilo pismo prvog Mushafa (hattun usn1anijjun),
dananji Mushafi piu se po uzoru na prvi, bez obzira na kasniji razvoj i
pravila arapskoga pisma (hattu-1-kijas). Tako je dolo do toga da se neke
piu danas nego to su napisane u Mushafima. Stoga,- a i
zbog nepoznavanja ove - dolazi ponekad do pogrenog izgo
varanja ovakvih Da bi i ovakvi izrazi bili izgovoreni pravilno,
je, arapskim abecednim redorn, nie navedeni iskaz.
U Mushafima, na primjer, gdje god je J (vav) nosilac hemzeta, on uje
dno slui - ako je to potrebno - i kao dugi vokal ii. Zato je na takvim mje
stima teko razlikovati dugi vokal od kratkog. Samo dobar arabista, koji
razumije tekst Kur'ana, moe ovakve pravilno izgovoriti, npr.:
" JI JI/ /
bedeiikum (dugo ii), (Tevbe, 13),
- jekleukum (kratko u), (Enbija, 42),
oJJl_..o_., v
J.J--4- jezreukum (kratko u), (Suara, ll).
(U priloenom Iskazu navedena su samo ona mjesta, gdje se hemze
nad va vom dugo, tj. gdje va v ujedno slui za oznaku dugog voka
la ii).
Da bi traenje takvih i izraza bilo olakana,
treba napomenuti da su, pred takve nuno morale biti ubiljeene
i druge, koje su odvojene zagradom ( ). Pored toga, stavljeno je ime
poglavlja i broj ajeta, u kojem se ta nalazi, (osim koje se
ponavljaju, a za koje je stavljena napomena "gdje god"). Isputene su
koje- se sa drugima- biti pogreno izgovorene.
96
ABECEDNI ISKAZ KUR' ANSKIH
PO PISANJA I IZGOVORU
ve hattu-1-kijasi)
/ J. -.;;/.J./ / ]l '!J.,-!J."
l l Junus 18
-JJJ.:.SI
1J5#;r
Ta-ha 18 2
Mu'mintin 108 3
gdje god 4
j. " ,o ;
" " 5


Jusuf 110 6

Enbija' 34 7
j. j.
gdje god 8
}JI
/ ,.,...., J.
gdje god l 9

)l
" " lO
JJI
Vl .Jlo
'"J. o
Nisa' 176 ll
ljfl 0l
IJrl
.J. "...,o".... 0.,
gdje god 12
)l o,.
... "'
Be kare 31 13
lS'_r.> l
gdje god G1 14
97
Red.
broj
Napisano
"" o ';P. o ,{ "".

Izgovara se

Sura Ajet
15
16
17
18
19
20
L
J
" )l JI/ ..,.

j .
/ )l fl"""",


Jf.
.Ji y.
" ;.

/
\
J
>f.
.
r;-"'Y. "
\)j l:
JI..,. /
" JI
rS'
)l"..../

JI ; JI

e
)l ji.
;.

,..


gdje god
Junus
13
41
gdje god
'' ''
Mumtehane 4

fo

J.///
JJr.

r ) O rD /

/
/ ;. / /

21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
I}::J
" ;
Ra'd
Ahzab
Bekare
Zubruf
gdje god
'' ''
Jusuf
gdje god
Ta-ha
Nisa
30
51
167
13
85
119
135
31
32

J .


J .

jJ .


gdje god
""
98
Red.
broj
Napisano
... o o -!.' ......

'
Izgovara se
WJI 1..:;_
if ..
.
Sura Ajet
)
34
35
36
; /
j;!
LJJ_)
.;; / .;;
y.)\- ly.)l

; ;
j;!
l.f).J
; /
j;!
LJjj.)
_,.;;


;. ;
j;!
l.f)J.J
gdje god
'' ''
" "
37
38
;r>;



_,;

;

""
Rurn
13
Ma'ide 69
gdje god
'' ''
42
43
44
45
,;. ..... o /
lj)\.;
/ ,;. / /
0jJW
JI o_.
JJ\.;
Kehf
Alu Imran
Muzzemmil
Vaki'a
16
168
20
53
99
'J
J
46
;. ;;,__. ,,1) /

L. <J
j;_;",... ,.,.o /


u
Ne ml
Kehf
47 gdje god
-::- ::; ; /

48 A'raf 18
t__,
-;:- .f. o /
:;;; l; o /
gdje god

50 ""
51 '' ''
52 Vaki'a 53
53 Tekvir 8
54
55
56
'am 143
Kehf
Hfl d 87
j
jJ./ .,)! jl / :;;; jl / ')ll jl /

gdje god 59

- J JJ!
J"Y..
) / 0, ji/ 0/
60

""

J ...
100
61
(L:;;
J .
62
63
65
66
67
68
69
70
7J
72
73
74
75
76
/ ;. ?0 /
0
} } /


Jj
./ .,.<; ;O/
J
Nahl
Zuhruf
Rurn
Junus
gdje
Isra'
Te v bc
Saff
Kijameh
48
34
8
39
7
78
13
37
31
101
Napomena l.
Harf f (s) u
5 y. .....
(El-Bekareh, 245),
(El-A 'raf, 69),
/ o/ JI e ; J.
(Et-Tur, 37),
(El-Gaijeh, 22)
-;:. / /
moe se izgovoriti kako je napisan, a n1oe i kao Ll'" (s):
Napomena2.
(El-Hudurat, ll) treba izgovoriti kao daje .......... ...... u.
jl " / o
no (bi'se lisnn1).
Napomena3.
Prvo a, napisano u (Hud, 41 ), treba izgovoriti sa
imalom izmectu dugog a i dugog e(medreha) .
.,)!_,. '
(Vidi Iskaz pojmova i termina: ).
Napomena4.
N a glasu 0 izraza ':) (Jusuf, ll) treba na pra
viti inuim (namjestiti usne za izgovor kratkog vokala u) i to prije
to izgovorimo l (ii) iza toga glasa.
/ o
(Vidi u Iskazu
Napomena S.
o
(amin) ne spada u tekst Kur'ana, a Izgovara se po

svretku sure "El-Fatiha" i to je pravilno.
102
Nepravilno je, medutim, i pogreno ovu izgovarati i spajati sa
besmellom, pred sure, (kao to se to
kad moe
Napomena6.
"'
U izrazu (Fussilet, 44 ), drugo t,,"Hc.-.?a treba izgovoriti sa
/
olakanjem (teshiJ), tj. tako, da ne u njegovu ishoditu,
o /
blago prelazi1no preko njega ( ) .
TEHLIL- TEKBIR- TAHMID
Jl o;;;...-) o;;, .... J. o;;;,

Tel11Il se sastoji od izraza :U1 ':1 (la iliihe illelHih);
J"..c / Jl ""'
tekbiT od izraza /i 4.U\ (Allahu ekber);
.J. o ,/ o :;; /
dok se tah1nid sastoji od izraza: ..L...>JI 4lJJ ( ve lillahi-1-hamd), ili
(el-ha1ndu
Tekbir je sunnet izgovoriti po svretku sureta "Ed-Duha" i tako re
dom po svretku svakog sure ta do zavretka K ur' ana, a. ., tj. do iza
svretka sure "En-Nas".
Lijepo je - to se, uostalom, to kod nas i - prije tekbira
izgovoriti tehlil, a iza tekbira - tahmid. Prema tome, tekst ovog
sastava bit JJj \ll Jk'i
(La iliihe illelliihu valliihu ekbeT; Allahu ekber ve lilliihi-1-hamd).
103
SEDDEI
/ / V' J.,- o /
oJ;kJ\
Na mjesta u Kur'anu nalazi se znak, gdje treba ,, .....
kad se ajet Ta sedda zove se Seddetu-t
tilaveti (sedda pri Kur' ana).
Ako sluan1o Kur'ana, pa Ino ajet ili gdje obi
ljeena ta sedda, onda sino duni seddu
Ako bez abdesta u n1on1entu kad ajet, u kojen1 se na
lazi onda treba uzeti abdest, pa seddu je
snije kada bude itnao abdest
Ovu seddu je vadib a pada se samo jedanput na (a
ne dvapuL kao u namazu).
Kad padnen1o na ovu seddu, treba ovu dovu:
"" Ji,.-- / :; C. D ; O , .. .J. _,.."..
r--:---) ftl9 y)
/ -/ / -/
Ko ne zna ove dove, neka tri puta: Subhfine
kao u nmnazu.
Evo tih n1jesta u K ur' anu, na kojin1a se nalazi seddei
tilavet:
l) U suri "El-A'raf", posljednji ajet (Duz IX, sahifa 15), iza
/ jl .fl o / // y. / j "!}./

2) U suri "Er-Ra'd", ajet 15, Duz XIII, sahifa 10), iza

/
3) U suri "En-Nabi", ajet 49-50 (Duz XIV, sabiJa ll), iza
104
4) U suri , ajeti 107-109 (Duz XV, sahifa 12), iza
(ili iza posljednjeg, 111. ajeta, nakon zavretka sure).
5) U suri ajet 58, (Duz XVI, sahifa 8), iza
JI {;/
l_;j-
6) U suri "El-Hadd" ajet 18 (Duz XVII, sahifa 14),
/ ; /o/ / ;:;:;
l :. LA l .... 'l!\ \
0!
7) suri "El-Furkan", ajet 60 (D uz XIX, sahifa 4 ), iza
-;; ;. ; o j. "' ,.. "'

8) U suri "En-Netnl", ajet 25 (Duz XIX, sahifa 18), iza
ili iza ajeta:
-' / ."_
f

Jk':1 JJI
9) U suri "Es-Sedde, ajet 15 (Duz XXI, sahifa 15), iza

10) U suri "Sad", ajet 24 (Duz XXIII, sahi:fa 13), iza
yGij
ili iza ajeta:
__. ", Y. ,.". o.J",
...
::;
ll) U suri "Fussilet", ajet 37-38 (Duz XXIV, sahifa 19), iza
':1
12) U suri "En-Nedm", ajet 62 posljednji (Duz XXVII, sahifa
7), iza
j. j.o ,. :ll J. Y. o ,.

13) U suri "El-Inikak", ajet 21 (Duz XXX, sahi:fa 9), iza
ts!
105
XXX, sahifa
(ili na kraju sure, posljednjeg, 25. ajeta,
Ji o / Ji:>/ VIo / e Ji /

""
14) U suri "El-Alek", u posljednjem, 19. ajetu
17), iza
o ;O ,., o .fi o ,
yfliJ
106
DODATAK
NAPOMENA I
KUR'ANA
Najsretniji u ivotu musli1nana i 1nusli1nanke je onaj
koji proivljuje, kad sva svoja svojstva i sposobnosti stavi u slubu
Allahu, To je ujedno i koja moe biti dodijeljena je
dnom pravovjerniku. Ovdje je posebno o ibadetu u uem s1nislu,
tj. o pravovjerni spozna, makar i svoje 1njesto u
ovome ivotu i zahvalnosti, koju kroz cijeli ivot duguje
rna Uzvieno1n Stvoritelju. spoznaje o svome poloaju
u svijetu i Tvorcu, njegov stepen doivljavanja i
zadovoljstva, koje nastupa u takvog ibadeta, kao i
blaenstva, koje preivljuje u takvin1 njegovo
Jedino u takvim prilikama, njegova se dua u beskrajne visine i
postepeno dolazi do svoga eljenog cilja, tajni put do svoga
izvora, sa koga se napaja snagom, potrebnom za normalno odravanje
veze duhovnog i tjelesnog bivstvovanja.
to je propisao ibadet, Allah, ukazao mu je naj
panju i koju moe itnati. tome, ibadet je
samo prividno obaveza, a ustvari, to je najbolja prilika za razvijanje i
a njegovih duhovnih i
sposobnosti.
islamu postoji vie vidova ibadeta, i to kako onih u irem, tako i
onih u uem smislu. Jedan od tih je i i sluanje Kur'ana. Da je
ovo ibadet, i to trajan i velik, vidi se najbolje iz to je valja
nost na1naza uvjetovana ispravnitn Kur'ana, i to kako za
onog koji njegovo razumije, tako i za onog koji ga ne razu
mije. Osoba koja ili slua Kur'an, a. ., u namazu ili u drugoj prili
ci, svjesna je da time izgovara uzviene Allahove koje sadre i
109
uputstva za ivota, dostojan pravog Ta svijest ispunja
va nas neizmjernim zadovoljstvom, to in1amo priliku da i na ovaj
uputirno svoje misli Tvorcu i U tome
smislu postoji izreka Muhammeda, a.s., koja "U najbolji ibadet
mojih sljedbenika spada Kur'ana" (Efdalu ibiideti ummeti
tilfivetu-1-Kur'anJ).
Misija i Kur'ana za iskazani su
san1og K ur' ana: Ljudi, doao vam je od vaeg Gospodara savjet, lijek
srcin1a, uputa i milost pravovjernima. (Jiinus, 56)
S obzirom na sve ovo, kao i na samu da je to Boiji go
vor, Kur'an zasluuje posebnu panju i i Ne moe se,
prema tome, Kur'an - kao ma koja druga knjiga ni ni sluati,
kao to se prema njemu ne moemo odnositi potrebne pri
preme, stava i dunog potovanja. Stoga, za i
sluanje Kur'ana, i izvan namaza, postoje propisi, odno
sno preporuke.
I samo Kur'ana, a. ., kao Knjige, iziskuje potpunu tj e
lesnu kod tj. takvu koja se i za obavlja
nje namaza. Ovo isto vrijedi i za u tekst
Kur'ana. to se K ur' ana napamet (ponavljanja), obavezno
je da bude u smislu islamske koja se iziskuje (kupa
nje). U ovome uzimanje abdesta nije obavezno, nego samo

Kur'ana se nadalje prethodno
namirisavanje, posebno usta da bi bio odstranjen even
tualan neugodan zadah. Treba zatim biti i prikladno mjesto gdje se
Kur'an; a lijepo je da u tom prilikom, okrenut prema kibli,
da sjedi slaueno i dostojanstveno, kao i u namazu.
Kur'an moemo i ako smo sigurni da biti
om etani.
110
K ur' ana treba nJecnna: Bilzu billahi mine-
,ejtiini-r-radiJn, Bisnlillahi-r-Rahmiini-r-Rahim. Ovo vrijedi za
kako u namazu, tako i izvan zatin1 za s
ili kojeg bilo dijela sure.
treba biti razmiljanjem i da izgovararr10
Svevinjeg Allaha i da se u tom momentu nalazimo u Njegovoj
audijenciji, pred Njegovim koji razumije ta
potrebno je da pojedine tekstove ponovi i vie puta. Ovo ponavljanje
odnosi se na svaki ajet, koji svojim sadrajem, u
njegovu panju. Tako je i Muhammed, alejhi-s-selam. Za njega
se zna da je jednom prilikom cijelu proveo u obnavljanju ajeta: In
tuazzibhwn, fe innel1um ibiiduk; ve in tagfir lehum, fe inneke ente-1
azizu-1-hakim (Ako ih kazni, oni su Tvoji robovi; a ako im oprosti,
Ti si velik, i mudar u svome sveznanju.) (El-Ma'ide, 18).
Ovo su i drugi veliki ljudi u islamu. Oni su se svojim duhom i
toliko unosili u i sluanje Kur'ana da su mnogo puta,
u takvim prilikama, i svoja lica suza1na kvasili. Ovo je osobina pleme
nitih i razboritih muslimana, o kojoj i sam Allah, d.., govori u
Kur'anu na vie mjesta.
Nije potrebno naglaavati dunost pokazivanja
potovanja od za vrijeme i to kako u prisutnosti
tako i onda kad Kur'an sluamo putem radija i sl.
Samo se po sebi razumije, da je Kur'an, i kao Knjiga (Mushaf), ite
kako vrijedan panje, koju mu ukazujemo i na taj to ga drimo
na uzdignutom mjestu kad ga nosimo ili odlaemo.
Savremena sredstva su Kur'an i
irokim slojevima naroda. Danas moemo K ur' ana putem
radija, sa gramofonskih ili sa magnetofonske trake. Na taj
sluamo i najbolje hafize i kari je i divimo se njihovom kira' e tu. To
nam ujedno da kontroliramo i svoje znanje, da
ono to nismo znali, a da ispravimo ono to smo pogreno
111
Ta savremena sredstva, koja nam nauku pristu-
i olakavaju velika su blagodat cijelotn ljudskom
rodu, pa moramo biti zahvalni Allahu, d.., na tome daru.
Kad sluamo Kur' ana pute tn radija, 1nagnetofona ili sa gra
mofonske moramo i tada ukazivati duno potovanje prema
K ur' anu, ba kao da se u nalazi tu pred nama, u naoj sobi, ili kao
da se mi nalazimo u damiji, gdje sluamo mukabelu.
Jer Kur'an je Inu'diza Alejhisselamova najljepi dar
nama muslimanima, kao i putokaz cijelom
Zato pri sluanju uzvienih kur' anskih bez obzira odakle one
dolaze, 1norarr1o biti skrueni kao u namazu, utjeti i pratiti Jer
nas Allah, d.., upozorava u jednom ajetu, pa kae:
J ts; 11f,
Kad se Kur'an, paljivo sluajte i utite, ne biste li (na taj
stekli Allahovu milost. (El-A'raf, 203).
Ako pri sluanju Kur'ana, putem radija ili sa ajet,
gdje ima sedda, duni smo i mi seddu
Zato je biti pod abdestom kad sluan1o
Kur'ana, jer se i sluanje smatra ibadetotn.
112
ISKAZ POJMOVA I TERMINA
U OVOM TEDVIDU
.st ... _
a:\ (ajet):
Jedna kur' anska ili izreka; potpuna ili nepotpuna
misao, u Kur'anu s pletenom linijom ili malom
krunicom na kraju .
.st " o
(ibdal):
Stavljanje jednog glasa namjesto drugog.
t:_
Pravila, propisi (mn. od
V!
r--- ).
o ; ; o ....
(ahkiimu-t-tedvid):
Pravila tedvida
(il)fii. '):
Izostavljanje (sakrivanje) ishodita glasa 0 sakina ispred
glasova, ostatak glasa kroz nos.
.st ... o
4.fP (ibfiiun efevijj):
Zadravanje na usnama glasa \kad je siikin ispred glasa
y, proputa prvi kroz nos.
113
Vl / o
(idgiim):
S li vanje jednog glasa u drugi.
:;,; / Vl / o
(idgiimun biliigunneh):
/
Slivanje jednog glasa u drugi, bez proputanja slivenog
glasa kroz nos.
(idgiimun tiimmun):
Potpuno slivanje
Vl / Vl /
(idgamiin kiimil):
Potpuno slivanje glasova.
/ /
(idgamu mutedanisejn):
S li vanje dvaju srodnih glasova u jedan, i to prvog u drugi,
a poton1 izgovaranje drugog
o,.... / ;. ".. o
r (idgiimu mutemiisilejn):
:;"":J J. / 0
= ili-.)l
/ / y. ji / o
(idgiimu muteka.ribejn):
Slivanje dvaju bliskih glasova (po ishoditu), i to prvog u
drugi, a potom izgovaranje drugog
o .... o y. .,. o
(idgiimu mislejn):
Slivanje dvaju istovjetnih glasova u jedan, pa zatim
varanje istog glasa
114
:;J. o , / v< o
l (idgamun me'a-1-gunneh):
S li vanje jednog glasa u drugi, uz proputanje slivenog gla
sa kroz nos.
".,. """ o .... o j1 .... o
(idgiimu mislejni me'a-1-gunneh):
Slivanje dvaju istovjetnih glasova u jedan, pa zatiru izgo
varanje toga glasa kroz nos.
v< , v / o
(idgiimun nilig):
Nepotpuno slivanje dvaju glasova.
')l<, , o
(istita]eh):
Due zadravanje jezika na mehredu (ishoditu).
v</ o
(isti'lii'):
Krupno izgovaranje glasova, na kojima se [etha a;
dugo a iza njih se krupno.
')l<, / o
1 (istifiileh):
Tanko izgovaranje glasa.
v< / o
(imiim):
Namjetanje usana za izgovor kratkog vokala u.
(itbak):
Prislanjanje jezika uz nepce.
115
(izhiir):
Odvajanje glasa 0 (neslivanje, neuklapanje) ispred nekih
harfova.
"'fil' ,.i ... o
'-}P (izhiirun efevijj):
Usneni izhar - Odvajanje glasa \ i njegovo izgovaranje
i ispred svih drugih glasova, osim \ i y.
'!ll "" o
y';Ai} (ikliib):
Uklapanje glasa 0 , kad je sakin, u glas y .
'!ll""'
al \.ol (itnaleh):
Izgovaranje glasa dugog a i dugog e.
'!ll .. o
(inhirat):
ivlje i jezika na glasovima J i .J .
(tedvid):
Nauka o pravilnom Kur'ana.
(tahmid):
Izgovaranje EJ-hamdulilliih.
f..JJJ (tedvlr):
Ubrzano Kur'ana.
(tertil):
Polagahno i razgovijetno K ur' ana.
116
Vl o "
J-} j
Vl

Vl

Vl



Vl o _,

Vl
.;;._fJ
(terkik):
Tanko izgovaranje nekog glasa
(teshil):
Olakavanje jednog glasa pri izgovoru (ublaavanje).
(tedid):
glasa u izgovoru, dvostruko
spoj enom polukrunicom, otvorenom prema gore i stavlje
nom iznad harfa (- ).
(tefbim):
Krupno izgovaranje jednog glasa, glasa _; (r).
(tekbir):
Izgovoriti Allahu ekber.
(teksir):
Umnoavanje jednog glasa, ponavljanje glasa sa istog is
hodita.
(tekrlr):
Treperenje glasova
J _; , ovog posljednjeg,
kad je
(ten vin):
kratkih vokala na kraju dodavanjem
u izgovoru glasa 0 (nunacija).
117
Lj (tevessut):
Trajanje glasa koliko dvije do tri ..............,.J. ...v.
J J.?- (l)adr):
Kur'ana.
'lli o
J .r (l)arf):
Slovo, glas.
) o ...
.r (harfu lin):
,:; /
Glasovi J i <.S , koji se mekahno, ako im prethodi
sa fetho1n.
v ... / /
J5.r (l)arekeh):
vokal.
) - y. ) ,. o ...
(el-l}.uriifu-1-iini.ijeh):
Glasovi koji se izgovaraju trenutno,
,..oo ) JlJ.
Jf (l:luriifu-1-isti'Ia'):
Sedam glasova koji se k111pno izgovaraju (Vidi isti'la').
Y. o .-o J. ; ,Sl o.
4.. k...) l J (el-l}.uriifu-1-bejni.ijeh):
Glasovi koji po svojoj otrini stoje na sredini meh
kih i glasova i zvuk zamre na njihovom isho
ditu.
118
/ ; J. J.
ay)\ J J..i"'* (l:umifu-r-ribveh):
Slabiji, njeniji glasovi, koji na kraju ishodita po
tpuno oslabljeni isteku.
J.;;; ,, ::; Jl Jl Jl '"/
J (el-hurfifu-z-zemanijjeh):
Glasovi koji se ne n1ogu brzo, a istodobno i pravilno izgo
voriti.
"' Jl J. J. o..
J J . .rJ\ (el-huriifu--edideh):
glasovi, 6ji se zvuk, kad su prekida.
'!! j
.W\ (l;umifu-1-medd):
Dugi smnoglasnici (harfovi: , j i f.$ ).
(Jlukm):
Pravilo, propis; mn.
:;, J. o ;.
(hukmur-rii'):
izgovora
(b.att):
Pismo, pravopis; rukopis.
"' "'
..k.;. (b.attun 'usmiinijj):
Pismo prvog Mushafa, (tzv. "osmansko pismo").
(battu-1-kijiis):
Kasniji pravopis, dananje arapsko pismo.
119
(bajiim):
Nosna upljina, ishodite nosnog glasa (nazala).
Vl/ /
(rivajet):
Predaja, predanje.
Vl /
JL,., (siildn):
Harf bez ikakvog hareketa, odnosno sa malom krunicom
o .
iznad sebe ( - ) .
..A.o (sebebu medd):
Glas kao duine dugog vokala .
.,)2: .... o ....
(sekteh):
Presijecanje glasa i istodobno zadravanje daha.
(sukiin):
"Mirovanje" harfa, tj. suglasnik bez ikakvog vokala, ali sa
malom krunicom iznad sebe ( __:_ ), kao znakom "mirova
nje", u tedvidu sukiin isto to i sakin.
(sukiinun 'arid):
N e stalni sukiin.
Vl/ Vl;;
4J (sukiinun liizim):
Stalni sukiin.
120
(semii'ijj):
Izgovor "po tj. izgovor jedne ili jednog
glasa onako kako ih Arapi izgovaraju.
Vl;;;J
(sunnet):
primjer i praksa Muhammeda, a. s.
Vl/
(sifeh, ili,- kako se pogreno izgovara, "sifat"):
Vl '
Svojstvo (glasa); mn. wli..o.
Vl/ / Vl /
(sifatun 'iiric)ah):
/ /
Svojstva glasova, koja se (po pravilu) pokau, kad jedan
ll vezu s drugim, ili kad dobije neko hareke.
/ / Vl /
a.oj 'l (sifatun lii.zimeh):
/ /
Osnovna svoj stva glasova.
Zujanje, piskutanje glasa.
.....
(l}ammeh):
J
Kratki vokal u (- ).
(c)amir):
Spojena (nenaglaena) zamjenica za 3. lice jednine
( o , -'L), koja se izgovara nekad kratko (hu, h1), a nekad
dugo (hii, hi).
121
Vl J.
JJP (tiil):
Duina glasa, koliko duine.
Potpuno istjecanje glasa iz njegova ishodita, ako
je u opasnosti da se izgubi pred nekim drugim glasom.
VI;;;J.
(gunneh):
Glas, proputen kroz nos (nazal).
j. o ..... o ....
(el-feti)):
Otvoreno i tanko izgovaranje glasa.
(fetl)ah):
/
Kratki vokal - (e/a).
o)l/ /
0>-1) (ldrii'et):
l. Kur' ana po pravilima tedvida;
2. Kur'ana;
3. Kira' et kao predrnet.
o)l
(kasr):
Duina glasa, koliko traje jedna duina.
Odskakanje (malo praskanje) nekih glasova pri svretku
njihova izgovora.
122
",oJ.
t.>_j4J aali (Kalkaletun sugra):
Blae praskanje glasa.
OJI o,
t.>..;$ aali (kalkaletun kubra):
J a praskanje glasa.
,sl, o ;
(kesreh):
Kratki vokal _ (1).
J."..,
r Oiimut-ta'rif):
JI (el).
Greka pri K ur' ana.
(lahnun delijj):
Tea greka pri Kur'ana.
,.,. o /
(lal;mun bafljj):
Laka greka pri Kur'ana.
'$J J.,.,.. o",
"-'J\ JJ2.QJ (Lafzatulliih):
Allah.
;J
(mutehanik):
Harf sa kratkim vokalom.
123
(musekkal):
Sukun (glas bez vokala) ispod znaka za
sa ( tedida, - ) .
(mabred):
Ishodite glasa, mjesto gdje glas ........ ,....,.
(el-mabredu-1-duz'ijj):
Grupno ishodite vie glasova.
o o ....
(el-mabredu-1-kullijj):
Zasebno (samostalno) ishodite za svaki
Vl :;; j1
(mubaffet):
Sukin (glas bez vokala) ispod 1nale 1-,.runice (znaka - ).
(medd):
a) duina glasa;
b) znak na duinu ( ).
:r.J. (meddun fabi'ijj):
duina glasa.
Vl " /
..\.o (meddun "ii.rid):
duina koja nastaje zastajanjem na
a zbog nestalnog sakina, iza dugog vokala.
124
.,f) J..o (meddun fer'ijj):
duina glasa.
v
r!':J J...o
/
(meddun lazim):
obavezna duina glasa, koja nastaje
nog sakina, iza dugog vokala.
J.A (meddu lin):
Neznatno produivanje glasova_; i i..:fo kad su u nekoj
sakin, a prije njih harf sa fethom; nastaje kad iza
glasova bude stalni ili nestalni saldn.
(meddu11
obavezna duina vokala, iza kojeg dolazi hem
ze u istoj
v /o; /
J..o (meddun munfesil):
'-AOV.,<..J.UJC<.' vokala, kojeg dolazi hemze, ali u slje

(muedded):
(Mushaf):
Knjiga l(ur' an.
v /
(vadib):
Dunost, obaveza.
125
Vl o
(VB$1):
Vezivanje dviju pri se u izgovoru izo
stavlja hemze.
Vl 0.
(vakE):
Zastajanje na i glas i dah.
(hemzeh):
Grleni glas, je znak >
; o
(hemzetu-1-kat'i):
Hemze koje se
o ,....o ;.__,o/
(hemzetu-1-vasli):
Hemze koje se ne preko kojeg se prelazi.
(jemnii):
Grupa od harfa ( t? , \ , 0 , J) kao pojave idgiimun
me 'a-1-gunneh.
126
DOVA

/ / ,/ ",..
/ / ,.". ,/ ;,

"..-::- "'
'Jj G 'Jj \1! G
<.yj <.yj ':::-.s- <.yj ':::-.-' ' '
<.yj <.yj <.yj
\J\) (:'.u\ <.yj '
( \lb
""" ,.... / -;::::: -/' ,.,. /
/. ? ,.9
. JO\ 8) t_))
.. /
"""." .....

/ /
130
SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . 9
Uvod ................................................................................................... ll
Pojam tedvida ................................................................................... 13
PRVI DIO- O GLASOVIMA
DRUGI DIO - O DUINAMA GLASOV A (SAMOGLASNIKA)
DIO- O IDGAMIMA
Ishodita i svojstva pojedinih glasova ................................................ 17
Meharid (Ishodita glasova) .............................................................20
Podjela glasova po duini trajanja ..................................................... .30
glas e/a ......................................................................................33
Izgovor glasa r (Hukmu-r-ra ') ........................................................... .35
Izgovor Allah (Lafzatullah) ...................................................... .37
Vrste duina glasa ..............................................................................41
Samoglasnici duine (Meddun tabi 'ijj) ..................................42
duine (Sebebu medd) ...................................................... .43
Vrste duina (Meddov1) .....................................................44
Meddun munfesil ................................................................................44
Meddun muttesil .................................................................................45
Meddun lazim .................................................................................. : .. 46
Meddtln arid .......................................................................................46
Meddu li11 ...........................................................................................47
Slivanje (uklapanje) glasova (Idgam) .................................................51
Idgamun me'a-1-gunneh .....................................................................52
Idgamun bila gunn eh ..........................................................................54
Idgamu mislejn ...................................................................................55
Idgan1u mutedanisejn ........................................................................56
Idgamu mutekaribejn ..........................................................................58
Ihfa' ....................................................................................................59
131
Thfa'un ................................................................................... 61
Ikh:ib ....................................................................................................61
DIO- ZAVRNA POGLAVLJA O TEDVIDU
Izharun efevijj ................................................................................... 66
DIO- O V AKFU (ZA.STAJANJU)
ESTI DIO- ARAPSKA
SEDrvH DIO O MUSHAFU
tek bir, tahinid ....................................................................... .
Seddei - tila vet ................................................................................ l 06
DODATr'\K
Kalkaleh .............................................................................................. 67
Damir .................................................................................................. 68
'"""''"'-.'-"".-, ....................... ,. .......... ................. ................................................ ............... .... 69
Razlozi i zastajanja na pojedinim ..............................73
Znakovi za zastajanje ... -......................................................................77
Alfabet ................................................................................................ 85
O vokalima ......................................................................................... 87
'"-"'-'-"............ vokali ....................................................................................... 87
Sakin- Sukun ..................................................................................... 88
................................................................................................. 88
Dugi vokali ......................................................................................... 89
Ostali znakovi .....................................................................................91
Medd ................................................................................................... 91
Hemze .................................................................................................91
Grupe konsonanata na nekih sura ......................................... 95
O pisanju Mushafa i dananjenJ pravopisu .........................................98
Abecedni iskaz kur'anskih po pisanja i izgovoru ......... 99
Napomena i Kur' ana ......................................... 111
Iskaz pojmova i termina ................................................................... 115
Zavrna dova .................................................................................... 131
132