Lektura:

dr. Ismail

Korektura:
Ibn Kajjim Devzijje
prof Adisa
Ukrasi
DTP:
prof. Fahrudin

Bookline d.o.o.
Design:
El- Kelimeh
BOOKLINE d.o.o.
Za
tampa:
Edin
Bemust, Sarajevo
Malik
Prevodilac:
Za tampariju:
prof. Ahmed
Mustafa
Recenzija i redaktura: Tira:
Hfz. Munir 2000
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska bibPoteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-455/457
IBN Qayyem, al-Jawziyya
Ukrasi / Ibn Kajjim El - Devzijje ;
[prevodilac Ahmed -Sarajevo : Bookline,
2006. - 238 str. ; 24 cm
Lzv. stv. nasi. na arap. jeziku. - Bibi iografija i
biljeke uz tekst
ISBN 9958-694-00-X
I. Ibn Kajjim, el - Devzijje vidi Ibn Qayyem,
al - Jawziyya
COBISS.BH-ID 15236870
za Srbiju El- Kelimeh
Ibn Kajjim EI-Devzijje
Ukrasi
n o v o r o e n e t a
Sarajevo, 2006.
BIOGRAFIJA
On je imam, hafiz, veliki metodolog erijatskog
prava, fakih
2
, veliki misWac i autor brojnih djela. em
suddin EbuAbdullah,Muhammed bin Ehi Bekr bin Ejjub bin Sa'd
bin Hariz, Ez-Zur'i, Ed-Dimiki, poznat po nadimku I bn Kajjim
El-Devzij , koji je dobio po koli koju je osnovao Muhjiddin Ebul
Mehasin Jusuf bin Abdir-Rahman bin Ali bin el-DevzP, koji je
1
Izvori i literatura koja je koritena u pisanju biografije jesu djela: Ze) lu tabeknti el
hannbile (21447, 452) od I bn Rcdieba el- Hanbclija, El-bidnjn ve nihajn (14/234, 235) od I bn
Kesita ed-Dimikija, Ed-dumul-kamina (4121, 23) od I bn Hadera el-Askalanija, El- Vnji
bii-'Viftjnt (21270, 272) od Safedija, euraht zeheb (6/168, 170,) od l bnul-lmada, Er-Reddul
'l!'!fir (str. 68, 69) od Ibn Nasiruddina ed-Dimikija, Bugjetul-vuat (1/62, 63) od Sujurija, En
Nudi.umu whira (10, 249) od Ibn Tegarrija Berdija, El-Bedru et-tn/i (2/143, 146) od evka
nija, Dzelaul-ajnejniji muhalwnetil-ahmedin (str. 3, 32). Pogledaj predgovor djela Zadu/-mead
(1115) od uaj ba Arnauta.
2
crijatski pravnik. (op. prcv.)
3
Gradnja ove kole dovrena je 652. god. po Hidri. Od poznatijih koji su predavali
u ovoj koli su: Ibnul-Menda, Demal cl-l\Iirdavi, Ibn Kadi el-Debel, Bu rh an bin Muflih
i mnogi drugi. Jedno vrijeme I bn Kajjim bio je upravitelj ove kole. Hafiz ibn Kesir opisuje je
kao jednu od najljepih kola u Damasku. Izgorjela je u poaru 820. god. po Hidiri, kao to
to navodi Kadi uhba. Ponovo j u je izgradio emsuddin en-Nablusi. Nalazil a sc na
pijace Bezurij e u D amasku, koja se prije zval a Kumh. Stanovni tvo je pokralo njen
dio, n ostatak je pretvoren u sudnicu sve do 1327. god. po Hidri. Poslije rog perioda jedno
je vrijeme bila zatvorenn, sve dok je ponovo u funkciju nije stavilo humanitarno sanitetsko
udruenje koje ju je pretvorilo u kolu za djecu. Ponovo je spaljena sirijske revolu
cije. U tom je stanju bila sve dok nije nanovo a iznad nje je mali mesdiid
u kojem se i dan danas obavljaju neki namazi. Pogledaj predgovor djela Zadul-mead (1/15}
od uajba Arnauta.
s
- ------Ibn Kajjim e/-Devzijje- -----
umro 656. god. po H idri. Ibn Kajjimov otac bio je upravitelj ove
kole.
4
Rodio se u ulemanskoj i pobonoj porodici sedmog safera
691. god. po Hidri u jednom od sela B urana koje je udaljeno od
Damaska pedeset pet milja
Preselio se u Damask i znanje stjecao pred ulemom tog
grada. Pred svojim ocem je nesljedno pravo koji se isticao kao
vrstan poznavalac ove nauke. Hafiz I bn Hader u djelu Ed-durerul
kamine opisuje ga kao pobonog i skromnog te navodi da
je umro 723. god. po Hidri. Hadisku nauku stjecao je pred iha
bom en-Nablusijem, Kadi jem Tekijjuddinom bin Sulejmanom,
E bu Bekrom bin Abdud-Dairnom, Isaom el-Mut'imom, Ismailom
bin Mektumom, Fatirnom bint Devher i dr. Arapski jezik
je pred Ibn Ebul-Fethom el-Ba'lijem. Pred njim je djelo
EI-Mulehhas od Ebul-Bekaa, zatim Durdaniju, E!fiju od Ibn
Malika, a mnogo se vremena zadrao na knjizi El-Kajijetu-afija i
dijelu knjige Et-Teshil. Pred ejhom Medduddinom et-Tunisijem
je dio knjige EI-Mukarreb od Ibn Asfura.
Metodologiju fikha i fikh je pred ejhom Safijjuddinom
El-Hindijem, ejhul- islamom Ibn Tejmijjem i ejhom Ismailom
bin Muhammedom el-Huranijem. Pred njima je djelo
Er-Revda od Ibn Kudame el-Makdisija i djelo El-Ahkam od El
Amidija, djela El-Muhassal, El-Mahsul i El-Erbeun od Razija, i
El-Muharrer od Ibn Tejmijja el-Dedda. Maksimalno se druio
sa ejhul-islamom Ibn Tejmijjem otkako se vratio iz Egipta god.
712. po Hidri sve do njegove smrti 728. god. po Hidri, kada je
bio u cvijetu svoje mladosti i na vrhuncu i duhovne spo
znaje. Stjecao je znanje pred ovim velikim sluao nje
gove duboke i dalekovidne misli. Ljubav prema njemu obuzela ga
je toliko da se s njim slagao u njegovih stavova, pomagao ih,
dokazivao njihovu ispravnost i slabost suprotnih stavova. On je taj
koji je uredio Ibn Tejmijjeva djela i proirio njegovo Najbi
4
Ibn Kajjim sin upravitelja. (op. prcv.)
6
- ------ Ukrasi
tnije to je preuzeo od I bn Tejrnijja jeste poziv u beskompromisno
pridravanje Kur'ana i sunneta Allahovog poslanika Muhammeda,
s.a.v.s., i njihovo razumijevanje onako kako su ih razumjeli ispravni
prethodnici, kao i ostavljanje svega onoga to im se suprotstavlja.
Pozivao je u reformu svih ispravnih vjerskih koja su musli
mani vremenom zanemarili i ostavljanje novotarija koje su musli
mani u dekadencije, pasivnosti i slijepog uveli
u svoju vjeru. Upozoravao je na tetnost ideja i pravaca
koji su se vremenom ubrajati u islamsko kao to su
neka iskvarena sufijska i indijska filozofija.
moe vidjeti I bn Tejmijjevog utjecaja na njega
kroz sama njegova djela koja konstantno i snano pozivaju na to da
se Kur'anu da njegovo mjesto koje zasluuje, da se i
razmilja o njegovim ajetima i Ukazivao je na zna
vjerodostojno prenesenih hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
nastojao ih i dati im mjesto koje zasluuju. Pozivao je na
hadisa koji pojanjavaju kur'anske ajete, preciziraju
njegove poruke, pojanjavaju njegova i potvr
njegove Zagovarao je ispravnog puta koji
odvesti do istinske spoznaje i znanja u kojem nema primjesa
nemarnosti niti slijepog Ibn Kajjim ubraja se u red onih
mislilaca i reformatora koji su svojom milju razasutoj po mnogim
djelima osvijetlili umove svojih suvtemenika i generacija koje su
poslije dole, sve do danas. Prosvijetlio je njihova srca i oslobodio
ih primjesa sumnje i pasivnosti i odstranio iz njihovih srca zabludu
i
Njegovi
Pred autorom ove knjige su brojni koji su jo za
vrijeme njegovog ivota, a i poslije njegove smrti, postali poznati
po svojoj dobroti i Oni su od njega preuzeli sve znanje
koje su mogli preuzeti. njima najpoznatiji su:
7
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje------
1. imam hafiz, Zejnuddin Ebul-Fered Abdur-Rahman bin
Ahmed bin Redeb el-Bagdadi ed-Dimiki el-Hanbeli, i
asketa, uzor drugima i oslonac u nauci, autor mnogih korisnih djela
u hadisu, fikhu i povijesti. Druio se s I bn Kajjimom sve dok nije
umro. Umro je, Allah mu se smilovao, 785. god. po Hidri;
2. hafiz I maduddin, Isma'il bin Omer bin Kesir el-Basri ed
Dirniki. Odrastao je u Damasku i stjecao znanje pred najboljom
ulemom tog grada. Bio je poznat kao izvrstan poznavalac hadisa
i njegovih prenosilaca. Autor je brojnih djela, kojima je
njegov poznati tefsir i djelo El-bidaja ven-nihaja.
Zehebi ga u djelu Mu'diemul- muhtess opisuje kao imama, muftiju
i muhaddisa
5
, fakiha i velikog u tefsiru. Umro je, Allah
mu se smilovao, 774. god. po Hidri;
3. ejh imam hafiz i uzor muhaddisima emsuddin Ebu
Abdullah Muhammed bin Ahmed bin Abdul-Hadi bin Abdul
Hamid bin Abdul-Hadi bin Jusuf bin Muhammed bin Kudama
el-Makdisi el-Dema'ili es-Salihi. Bio je poznat kao izvrstan
poznavalac hadiske nauke sa svim njenim disciplinama, kao i pre
nosilaca hadisa i njihove vjerodostojnosti. je fikh, davao
fetve
6
i druge pisao djela, tako da je postao autor mno
gobrojnih djela. Sve svoje vrijeme posvetio je stjecanju korisnog
znanja iz disciplina. Zehebi o njemu veli: "Tako
mi Allaha, nikada se nisam s njim sastao, a da se nisam okoristio".
Umro je, Allah mu se smilovao, 744. god. po Hidri;
4. emsuddin Ehu Abdullah Muharnmed bin Abdul-Kadir
bin Muhjiddin Osman bin Abdur-Rahman en-Nablusi el-Hanbeli.
Rodio se u Nablusu i u tom je gradu stjecao znanje pred Abdulla
hom bin Muhammedom bin Jusufom kao i pred hafizom El-Alaom,
ejhom Ibrahimom i mnogim drugim koje je nabrojati.
Preselio je u Damask i tu se skrasio u drutvu Ibn Kajjima. Pred
5
u hadisu. (op. prev.)
6
erijatskopravna rjeenja koja izdaje muftija. (op. prev.)
8
-------Ukrasi ------
njim je fikh i gotovo sva njegova djela. Dali su mu
nadimak zbog velikog broja disciplina kojima je
ovladao. Umro je, Allah mu se smilovao, 797. god. po Hidri;
5. njegov sin Ibrahim. Zehebi ga spominje u djelu Mu'de
mui-muhtess. Pred ocem je fikh i arapski jezik. M nogo je slu
ao i i u potpunosti se posvetio stjecanju znanja. I bn Kesir
veli: "Bio je poput oca dobar poznavalac gramatike arapskog jezika
i fikha ... Umro je, Allah mu se smilovao, 767. god. po Hidri;
6. njegov sin erefuddin Abdullah. D rao je predavanja u
koli Sadriji' kao zamjenik svoga oca, Allah mu se smilovao. Bio je
veoma koristan i vrstan i zauzeo mjesto u nauci i

ta kau oIbn Kajjimu
Opisi onih koji su pisali Ibn Kajjimovu biografiju ukazuju na
njegovu veliku vrijednost i poloaj koji mu je pripadao. Hafiz Ibn
Redeb o njemu veli: "Bio je dobar poznavalac tefsira i u tome mu
niko nije bio ravan. Poznavao je usulid-din
8
, hadis, njegova
nja i fikhske propise koji su se u njima nalazili i mogao je veoma
dobro propise koje su u sebi nosili. Dobro je poznavao
fikh i metodologiju fikha, arapski jezik, u se posebno isticao.
Poznavao je skolastiku, govore sufija, njihove aluzije i suptilnosti.
Mnogo je, Allah mu se smilovao, ibadet i u tome se veoma
trudio. Veoma dugo je obavljao namaz, oboavao Allaha, d.., i
Ga se
Mnogo je volio Allaha d.., i Mu se kajao. Pred Njim
je bio ponizan i skruen i nastojao je da svaki njegov postupak i
7
To je jedna od hanbelijskili kola koju je osnovao Esad bin Osman bin Esad bin ci-Mcnda
et-Tenuhi ed-Dimiki. Nalazila se pored kapije Er-Rejhan. Prostor u kojem se nalazila bio
je 1-al'Ufsko imanje pa je pretvoreno u kolu. U njoj su predavanja driali Ibn Abdul
Hadi, Ibn Kajjim, njegov sin Ibrahim i dr. Poruena je do temelja tako da joj sc danas ne zna
ni za trag.
'Temeljna 1jere. (op. prev.)
9
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje------
djelo budu oboavanje Allaha, d.. Nisam u tome vidio nikoga
poput njega niti koga i da bolje poznaje Kur'ana,
hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i sutine vjere. Ni on nije bio
bezgrjean, ali, uistinu, nisam vidio nikoga boljeg od njega". Hafiz
Zehebi o njemu veli: "Bio je poznat kao vrstan poznavalac hadisa,
njegovih predanja i prenosilaca. Bavio se fikhom, koji je dobro
poznavao, gramatikom arapskog jezika, kojom je izvrsno ovladao.
Potpuno se posvetio nauci i irenju znanja."
Hafiz Ibn Kesir kae: "Istakao se u brojnim disci
plinarna, posebno u tefsiru, hadisu i metodologiji. Kada se Ibn Tej
mijja vratio iz Egipta, 712. god. po Hidri, neprestano se druio s
njim sve do Ibn Tejmijjine smrti. Od njega je preuzeo mnogo zna
nja uz prethodno znanje koje je imao. Postao je jedinstven pozna
valac mnogih znanosti. I i danju stjecao je znanje. Mnogo je
dove Allahu, d.. Lijepo je Kur'an i bio je uzoritog
ponaanja. Volio je ljude i nikom nije zavidio niti je koga uzne
miravao. Nikome se nije svetio. Ne poznajem ni jednog
u ovo vrijeme da je vie ibadetio od njega." Ibn Nasir ed-Dimi
ki veli: "Dobro je poznavao mnoge znanosti, a posebno tefsir."
On dalje veli: sam rukopis Ebu Bekra Muharnmeda
bin el-Muhibba u kojem on kae: ,Upitao sam ejha El-Mizzija:
Je li Ibn Kajjirn u na stepenu Ibn Huzejme'?, pa mi on
odgovori: ,On je u ovom vremenu ono to je Ibn Huzejma bio u
svoje vrijeme."' Kadi Burhanuddin ez-Zur'i kae: "Ne postoji pod
nebesima od njega. Predavao je u Sadriji i bio upra
vnik El-Devzije. Napisao je veliki broj djela koja je
pobrojati. Pisao je iz oblasti disciplina. Veoma je
volio nauku, pisanje i Sakupljao je knjige i u svojoj bibli
oteci posjedovao je ono to drugi nisu imali. Hafiz Ibn Hader
veli: "Imao je hrabro srce. Posjedovao je obilno znanje i dobro je
poznavao razilaenja ulemom i stavove prijanjih
evkani o njemu kae: "Vladao je ispravnim dokazima i na nevje
10
-------Ukrasi ------
rovatan se njima sluio. Bio je nepristrasan u miljenju, borio
se za istinu i u tome se nikoga nije bojao."
Ibn Kajjimova djela
Napisao je vie od ezdeset djela iz disci
plina. Neka su djela opirna i napisana su u vie tomova, a neka su
napisana u jednom tomu, ali su sva dobra i korisna. U oblasti :fikha
i metodologije fikha napisao je djela: 1'/amul-mevkli'ine
an Rabbil-alemin, Et-turukul-hukmijjjeti fis-sijaseti-er'ijja, Igase
tul-1/ehfan fi mekaidi-ejtan, Tuhfetul-mevdud fi ahkami-1-mevlud,
Ahkamu ehliz-zimma, El-.furusijja. O hadisu i historiji islama napi
sao je djela: Tehzibu suneni Ebu Davud ve idahu ilelihi ve
mufkilatihi, Zadul-mead fi hedji hajril-ibad. U oblasti akaida napi
sao je: Iditimaul-diujuil-islamijjeti ala gazvi muattaleti vel-die
hmijjeti, Es-savaikul-mursele ala diehmijjeti vel-muattile, ifaul-alil
ji mesailil-kadai vel-kaderi vel-hikmeti vet-ta'lil, Hidajetul-hijara
minei-jehudi ven-nesara, Hadil-ervah ila biladil-efrah, Kitabur-ruh.
Iz oblasti morala i mudrosti napisao je: Medaridus-salikin, Udde
tus-sabirin ve zehiretu- fakirin, Ed-dau ved- devau, El-vabilus-sajjib
min kelimit-tajjib. Iz oblasti napisao je: Et-tibjanfi aksa
mil-Kur'an, Bedaiul-Jevaid, El-Jevaid, Dielaul-ejham fis-salati ves
selami ala hajril-enam, Revdatul-muhibbin, Tarikul-hidretejni ve
babus-seadetejni, Miftahu daris-seade, i mnoga druga korisna djela.
Smrt Ibn Kajjima
Umro je, Allah mu se smilovao, u vrijeme jacijskog ezana 23.
redeba, 751. god. po Hidri. Denaza mu je klanjana sutradan u
Velikoj damiji u D amasku, a zatim u damiji El-Derrah u bli
zini greblja "Mala vrata". Kabur u koji je ukopan poznat je i dan
danas. Nalazi se s lijeve strane novog ulaza u greblje koji je dodat
prije dvadeset godina. Kabur je premjeten oko dva metra u pravcu
istoka. Molim Allaha da mu se smiluje i da ga nastani u svojim
vrtovima, amin.
11
PODSTICANJENA ENIDBU l SVOJSTVA ENE
Kae Allah, d..:
.}., J ... , ,...;: J J "' ,
41 IAI)
"Zato se sada sasta} te s njima u elji da dobijete ono to vamje
Allah odredio." (El- Bekara, 187)
Prenosi u'ba od Hakima da je Mudahid rekao da se gore
spomenuti ajet odnosi na dijete. Ovoje i miljenje Hakema, Ikrime,
Hasana el-Basrija, Suddija i Dahhaka. dokaz ovoj tvrdnji
jeste predanje Muhameda ibn S' ada u kojem stoji da je Ibn Abbas
rekao da se ajet odnosi na dijete. Ibn Zejd smatra da se ajet odnosi
na spolni akt suprunicima, dok Katada smatra da je
nje ajeta: "Traite olakice koje vam je Allah propisao." U drugom
predanju od Ibn Abbasa stoji da je o Lejletul-kadru.
Najispravnije je kada je Allah, d.., olakao
ummetu tako to j e dozvolio spolni odnos u ramazana,
sve do zore, suprunicima nije bilo nita drugo osim strasti
i zadovoljenja seksualnih prohtjeva. Tada, Uzvieni navodi supru
nike da u tim trenucima trae Njegovo zadovoljstvo i da ne pri
stupaju odnosu samo radi zadovoljenja strasti, da trae nagradu
koju im je Allah, d.., propisao.
13
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje-------
Ipak, u ajeta ulaze i mnoga druga
npr. tu je i dijete koje biti izvedeno iz njihovih i koje
robovati AJlahu, d.., ne Mu druga. Osim toga tu se
radi i o traenju olakica koje je AJlah, d.., propisao, jer AJlah,
d.., voli da se postupa po olakicama isto koliko i ne voli da se
grijeh. Postoji i koje je vezano za Lejletul-kadr,
naime, \jernicima je da tragaju za tom S tim u vezi,
potrebno je naglasiti, a vezano je za dozvolu spolnog odnosa
suprunicima, da to to im je dozvoljeno ne smije ih odvratiti od
traganja za ovom blagoslovljenom koja je bolja od hiljadu
mjeseci, pa kao da Uzvieni kae: zadovoljavajte svoje prohtjeve u
ramazana, ali neka vas to ne odvrati od traganja za onim
to vam je propisano od vrijednosti ove kojom vas je Uzvieni
odlikovao. AJlah najbolje zna.
Od Enesa se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,
brak, a zabranio je celibat, pa je dodao :
,o , ". " o
; ' II;J' 'II
, iY- .:. J Y "'Y Y":'JJ'
"enite se enom koja vas voljeti i koja djecu
doista se ponositi vaom pred drugim poslanicima na
Sudnjem danu."
1
Ma'kil ibnJesar kae:
-:.f J! :Jw rL .&1
"',. o , o .r ...., - .. ",. ....; ' /.... ,:' , .... '" :;-:, ... -:
; _,JyJI :Jw !\jt?,':J yi.J
. ,
. F':JI
".. ,. ... ....
"Doao je neki Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu:
tNaao sam uglednu i lijepu enu, ali je nerotkinja, da li da se
oenim njome?'
1
Ahmed u Musnedu, 3/185. Ebu Hatem u Sahihu, 302. Albani smatra da je haclis sahih.
(EI- Irva, 61195).
14
------- Ukrasi
'Ne',odgovori mu Poslanik, s.a.v.s. Zatim je doao po
drugi put pa mu Poslanik, s.a.v.s., ponovo zabrani, a kada je doao
put, Poslanik, s.a.v.s., mu:
,_ J , " .... J
.;i.;t;AJI '_Y.
, , i r r: -, -, , , , ,
'enite se enama koje vas voljeti i koje djecu
doista se ponositi vaom

Abdullah ibn Amr prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "enite se onima koje mogu jer se doista ponositi
vama na Sudnjem danu."
3
Aia, r.a., kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
. .-.t5:; :t.;l }-::: _-;J ,15:J,
.r r:.;: v; .J>;J f J v-::""' e..?:;_ r .:_r.J '-!;"'"' e
"Brak je sunnet, pa ko ne postupa prema sunnetu taj ne pri
pada meni, enite se jer doista se ponositi vaom nad
drugim narodima."
4
Hammad ibn Selema prenosi od Ehu Hurejre, r.a., da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Doista robu biti dereda, pa
'Gospodaru moj, odakle meni ovo.' 'To je zbog traenja
oprosta tvoga djeteta poslije tvoje smrti."'
5
Nagrada za strpljivo podnoenje smrti djeteta
Prenosi Muslim u svome Sahihu od Ebu Bassana da su mu
umrla dva sina, pa je pitao Ebu Hurejru: "Da li si od Poslanika,
s.a.v.s., neki hadis koji nam olakati gubitak blinjih?"
Ebu Hurejra odgovori: "Da, njihova su djeca male denne
tlije, pa jedno od njih sresti svoga jednog ili oba roditelja pa ih
uzeti za ruku ili isto kao to ja drim komad tvoje i
2
Ebu Davud, 2/542, Nesai 6/65.
3
Ahmed u MUJntdu, 2/171. Albani smatra da je hadis daif. (Daiful-dwmia, 2120).
Mada, 1/592. Hadis je hasm (Sahih su nmi Ibn Mada, 11310).
; Ibn Mada, 211207, Ahmed, 21509. H adis je hasen (Es-Sahiha, 4/129).
15
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje-- ----
ih naputati sve dok ga Allah ne uvede u Dennet zajedno sa
njegovim roditeljem. "
6
Doao je neki sa svojim sinom kod Poslanika, s.a.v.s ..
Poslanik, s.a.v.s., upita ga:
"' ," "' J(. a .". .",.", J , ..., Ji:, ".. ... ::: ".. , ".., ,., "
J
JW US. .&1 l :. e: .&1 .dl l J.!..' G" JW
.J c.r- c..r.-' . lc"' . .) - J
- , - "",. , ,
, , , "' ... " "JG e " " """ -::: ""' J , ,,_ " "..
':J tJi e;t .wt.y ::: l::., us. .&l l :. ; 'l J w..;"\,; .wl J , , G" l l lj tJ')\.; .l l::. \,;
. . - c.r- c..r.-' _,_...) - y c.r-
Jli 41 ,, Jlli a1 : -t
, r , _,_...) -u-:- , - . .J , . . -' .. e";
.... " J., , ......

((Voli li ga"? Na to odgovori: uo Allahov
Allah te volio onoliko koliko ja njega volim." Poslanik, s.a.v.s., nije
ga poslije toga pa je pitao: ((ta je s tim djetetom", na ta
mu odgovorie: uumrlo je, o Allahov Poslani Poslanik je zatim
rekao njegovom ocu: uzar ne eli na dennetska vrata a da te
tvoj sin na njima?"((Je li to, vai samo za njega ili za
sve nas?" uTo vai za sve vas", odgovori Poslanik, s.a.v.s.
7
I bn Abbas kae da je Poslanika, s.a.v.s., kako je rekao:
((Ako nekome iz moga ummeta umre dvoje maloljetne djece,
u Dennet", zatim Aia, r.a, upita: ako nekome umre
jedno maloljetno dijete?" On ((I onaj kome umre jedno malo
ljetno dijete, o ti koja toliko brine o mom ummetu." A Aia
onaj kome ne umre maloljetno dijete?" On "Ja
biti nagrada mojim sljedbenicima, oni imati takvih
iskuenja kakva imati mojom

6
Muslim, 4/2029.
7
Ncsai, 4/22, Ilak.im u Mustedreku, 11384. Hakim kae da je hadis ispravnog lanca prenosi
laca, a isto smatraju imam Zehebi i ejh Albani.
8
Tirmizi u Sunmu, 3/376. Ahmed u Musnedu, 5139. Hadis je clai.f, po miljenu Albanija
(Dnifitl-damin, 5/241).
16
-------Ukrasi
u zbirkama Buharija i Muslima prenosi se od Ebu Seida el
Hudrija da je Poslanik, s.a.v.s., rekao enama:
"Nijednoj od vas umrijeti troje djece, a da joj ona ne
budu zatita od vatre," a tada jedna ena upita: ccA ako umre dvoje
d
. >" P l nik d ((I d "
9
JeCe. os a , s.a.v.s., o govore VOJe.
Buhari i Muslim prenose od Ebu Hurejre da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
r ,;i1 .J' il e;
.) . - y l.r" .)-'>-!. l.r"
.". ... ... ... ,. "' ...
,
nijednog muslimana kome je umrlo troje djece koja
nisu dostigla punoljetstvo vatra dotaknuti vie osim onoliko koliko
je potrebno da se izvri (Allahovo)

U Buharijevom Sahihu prenosi se od Enesa, r.a., da je Posla
nik, s.a.v.s., rekao:
81 -: t;
- r Y l.r" r-!. if l.r"
,... ... .... .... .... ... , .",.
o "-e_, .l G'
r ..
,"

((Nema nijednog muslimana kome umre troje malolje
tne djece, a da ga Allah iz Svoje milosti prema njima uvesti
u Dennet. "
11
U Muslimovom Sahihu prenosi se od Ebu Hurejre da je neka
ena dola sa svojim djetetom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla:
9
Buhari, 1/195, Muslim, 4/2028.
10
Buhari, 3/118, Muslim, 4/2028. Dezeri smatra da se ovaj hadis odnosi na sadr
ano u 71. ajetu sure Merjem, "I svaki od vas do nj e (vatre) Gospodar tvoj se sigurno tako
obavezno.
11
Buhari, 3/ 118.
17
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje----- -
, "' .,.., "' , .... ",.",... , ... ""' , "". "". ...... ..., ,f;_t
JW ..w.; -..J-&1 ,..;1.&1 ..:Jw
L tf.' - .._,.. --. J"
"' , .. , .. , ... "'
. 81 :-.... ui..,...,..::.. '' ..:Jl;
";._, .r-- , r---'
"O Allahov moli Allaha za ovo dijete jer sam
troje ukopala." "Doista si troje ukop ala?", upita Poslanik, s.a.v.s.
"Jesam", odgovori ena. "Ti si sebe zatitila velikom zatitom od
vatre Dehennama", joj Poslanik, s.a.v.s ..
12
Ako dijete nadivi svoje roditelje, oni mogu imati koristiti, a
ako umre prije njih, koristi svojim roditeljima.
Muslim u svome Sahihu prenosi od Ebu Hurejre da je Posla
nik, s.a.v.s., rekao: ''Kada umre, sva se njegova djela prekidaju
osim kad se radi o tri stvari: trajnoj sadaci, znanju kojim se ljudi
koriste i lijepo odgojenom dijetetu koje dovu za njega."
13
ajeta:
"Tako se najlake nepravde
;f .!Jj; t; ;1 ;1 r ...
, r , .... , ,
':A ako strahujete da pravedni biti, onda samo s jednom,
ili eto vam onih koje posjedujete, tako se najlake nepravde
"(En-Nisa, 3)
I mam afi kae da je ajeta: "Ne broj
nova porodice, i u ovome je dokaz da je da porodica ima
manje

Kur'ana, iz generacije ispravnih
prethodnika kao i onih koji su doli poslije njih, ne slae se s ovim
miljenjem imama afija i smatra da je ajet: "Tako se najla
ke nepravde i zastranjivanja", tako nepravdu
Sama "a'vl" (nepravednost) koristi se u "mejl''
(zastranjivanje) i "devr" (nasilje). Tako se u nasljednom pravu
12
Muslim, 4/2030.
13
Musli m, 3/1255.
14
Tifsir I bn-Kcsi r, 1/461.
18
-------Ukrasi
koristi "a'vl" da nazivnika.
15
se kori
sti u siromatva i oskudice, pa tako Uzvieni kae:
41 _:;_j..:i '51. ako se bojite oskudice, pa Allah
vas, ako iz obilja Svoga (Et-Tevba, 28)
Vahidi navodi da je "teu'lu" u nepravde i zastranji
vanja kod svih mufessira i Aia, r.a., prenosi da je
Poslanik, s.a.v.s., "En la teu'lu" "Nemojte
nepravedni biti", a u drugom predanju "Nemojte zastranjivati."
16
Ovo miljenje zastupaju Ibn Abbas, Hasan, Katada, Rebia,
Suddi, Ibn Malik, !krima, Ferra, Zeddad, Ibn Kutejba i
Ibn el-Enbari.
17
Smatram da je ovo pravo ajeta, iako je ono to spo
minje afi jedno od koje se prenosi od Kesaija,
a pod se podrazumijeva: "mnogobrojna familija". Po mom
miljenju, ranije spomenuto koje obuhvata nepravdu i
zastranjivanje blie je ispravnom iz razloga:
l. ovo preovladava u jeziku, i tako misli
2. ono se prenosi od Poslanika, s.a.v.s., i zasluuje da mu se
da prednost pa makar bilo i rijetko u jeziku;
3. prenosi se od Aie i Ibn Abbasa, i ne postoji neko od
Kur'ana da se suprotstavlja ovom miljenju, a El-Hakim
Ehu Abdullah kae: Kur'ana koje dolazi od ashaba
jeste merfu, vezuje se za Vjerovjesnika, s.a.v.s.";
4. dokazi koje smo naveli, a govore o pohvalnosti enidbe
enom rotkinjom, kao i hadisi da se Poslanik, s.a.v.s., na Sudnjem
danu ponositi svoga ummeta nad drugim ummetima
odbacuju spomenuto
15
Mm/e pitanje u nasljednom pravu ako je zbir nasljednih dijelova od jedan; u
tom potrebnoje proporcionalno smanjiti sve nasljedne dijelove, tako da nijedan naslje
dnik ne bude jer je svaki od njih u svome pravu jednak.
to Ed-Dz'" el-Memur, 2/430.
11
Tefsir Ibn Kesir, 1/462.
19
-------IbnKajjim e/-Devzijje------
5. kontekst ajeta govori o strahu od nepravde, jer Allah,
d.., na ajeta kae: :L1 ako se bojite da biti pravedni.. . "
Allah vjernike da se ene punoljetnim enama kako bi
se nepravde prema enama koje su jetimi. On im je to
dozvolio ih kako da se nepravde u da ne
mogu biti pravedni rekavi:
;1;;1
':Ako se bojite da biti pravedni, onda samo jedna ili ono to
je u vaem posjedu." Uzvieni ih obavjetava da je enidba jednom
enom i posjedovanje robinja blie od nepravde. Ovo je

6. ne slae se sa ajeta kojim se misli na enidbu sa
po ene: ':Ako se bojite da biti pravedni",
onda se enite jednom i koliko elite robinja jer je to
blie brojnosti porodice. tavie, ovo je potpuno strano;
7. je da smisao ajeta:
11
Ako se bojite da biti
pravedni prema onda je na vama da posjedujete stotinu ili
vie robinja, da vam porodica ne bi bila mnogobrojna;
8. ajet: "Tako se najlake nepravde pojanjava
razloge dva prethodna propisa, a to su podsticanje na enidbu
punoljetnim enama umjesto siroticarna i enidba s ene
umjesto jednom ili zadovoljavanje ropkinjama, i ne da svrha
prethodnih propisa bude malobrojnost porodice;
9. Uzvieni kae: ':Ako se bojite da biti pravedni ... " i nije
rekao: "Ako se bojite da ne osiromaite ili da vas zadesi oskudica", a da
Mu je namjera bila malobrojnost porodice, bi bilo da to kae;
10. kada Uzvieni spomene neku. zabranu i kada spomene
razlog te zabrane ili kada dozvoli neto i obrazloi njegovu
suprotnost onda taj suprotni razlog mora kontrirati
obrazloenom propisu. Tako nalazimo da je Uzvieni obrazloio
20
-------Ukrasi
doputenost enidbe enama koje nisu jetimi kao to je dozvolio
da se oeni samo jednom enom ili da ima robinje
18
, jer je to
blie pravdi, a poznato je da postojanje mnogobrojne porodice nije
u suprotnosti nepostojanju obrazloenog propisa, pa stoga ne stoji
njegovo obrazlaganje.
11
Ropstvo u tekstu koji je pred nama, treba razumijevati u datom historijskom kontekstu.
21
-------Ukrasi
JE BITI NEZADOVOLJAN
Kae Allah, d..:
"Allahovaje vlast na nebesima i na Z emlji. On stvara ta
On poklanja ensku djecu kome a kome - muku, ili im
daje i muku i ensku, a koga bezporoda. On, uistinu,
sve zna i sve moe. " (E-ura, 49-50)
Allah, d.., podijelio je suprunike na kategorije i
podario im onu djecu koju je odredio da imaju, pa je doista
previe da se izlae Allahovoj mrnji tako to biti nezadovoljan
onim to mu je Allah darovao.
Allah, d.., spomenuo je na prvom mjestu ensku djecu kao
vid nadomjetanja onome kako ih roditelji (u dahilijetu
enska djeca bila su nepoeljna, op. prev.), a neki kau da je razlog
kontekst, jer Allah, d.., daje ono ta On a ne ono to bi
roditelji eljeli, jer roditelji, uglavnom, ele muku djecu. Allah,
d.., navodi da On stvara ta pa je na prvom mjestu spome
nuo onu kategoriju koju roditelji ne ele.
23
-------IbnKajjim e/-Devzijje-------
Smatram da je Allah, d.., na prvom mjestu spomenuo ono
to je zapostavljano u dahilijetu, a se zakopavanja ive enske
djece, tj. ono to je drano za u dahilijetu Allah, d..,
spomenuo je na prvom mjestu. Nezadovoljstvo enskom djecom
jeste jedna od osobina ljudi iz predislamskog perioda, to je Allah,
d.., estoko osudio
'1 kada se nekom od njih javi da mu se rodila lice mu
potamni i postaje potiten, krije se od ljudi zbog koja mu
je dojavljena: da li ovako prezren da je zadri ili da je u zemlju
zarovi? Kako runo oni (En-Nahl, 58-59);
:,:.:; )8
'51 kad nekog od njih obraduju da mu se rodila ona koju
pripisuju Milostivom, lice mu se i postaje potiten. " (Ez
Zuhruf, 17)
Tako su neki kada bi vidjeli mrkog lica da
mu je ena trudna i da roditi ensko.
U Muslim ovom Sahihu prenosi se od Enesa ibn Malika da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
... ... ,.,' . .".,... ... ""
' : , . ::, ='
. r-J.Y'J . iY- . . ,J"
... ... ... , ...
"Ko se bude brinuo o dvjema sve dok ne postanu
punoljetne, bit na Sudnjem danu zajedno sa mnom", i pokaza to
spojivi dva prsta.
19
Abdurrezzak prenosi od Aie, r.a.:
19
Muslim, 4/ 2027.
24
-------Ukrasi
... J "" X. :; " , """"' ", ""' , "!: ... :; :: J
tl.:.J ;11 J_,:,.J JW r-t.:.J 41 '->t_;, J_;.J
, , , ... ""' .
. . )JI .:..t::;ll :r
""' "' ""' , ",. tl .. , , ""'
"Dola je neka ena s dvije male i traila da joj dam
neto hrane, a kod mene nije bilo nita drugo osim jedne datule
koju je uzela te prepolovila i dala svojim a da sama nije
ni probala. Zatim je izala zajedno sa svojim Nedugo
zatim, Poslanik, s.a.v.s., pa sam ga obavijestila o tome, a on
'Ko bude imao ensku djecu pa se bude lijepo ophodio prema
njima, ona mu biti zastor od vatre Dehennama."'
20
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
, ,,., ' ",. .... ; ,._..., -: , """t } ",.,. ,. ... ., } ,."" ".; J J"" ;
:.rJ;J 0\.::.>1 _,1 .!.>)lJ Ji ul:i ...1>- 'l
"" ; ". .. " , ., " " tl "" ...
.... ,. "" ., ,. ....
.8:-1 J>-; 'll
"Ko bude imao tri ili dvije ili dvije sestre, pa se
bude bojao Allaha i lijepo postupao prema njima u Dennet."
21
Ehu Seid prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Ko bude imao tri ili tri sestre, ili dvije ili dvije
sestre, pa se bude lijepo odnosio prema njima i bude strpljiv i bogo
bojazan u Dennet. "
22
Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude
imao tri pa bude strpljiv pri u njihovom
odgoju u Dennet."
23
U drugom predanju stoji da je Posla
nik, s.a.v.s., ko bude imao dvije pa je Poslanik,
s.a.v.s., odgovorio: "I onaj koji bude imao dvije a zatim je
20
Buhari, 3/283, Muslim, 4/2027, Abdurrezzak u Mmannrfu, 101457.

Ahmed u Mu.rnedu 3/42.
u Musnedu, 2/323. Lanac prenosilaca je slab. (Daiful-damia, 5/243).
!l Ahmed u Mmrudu, 2/335, Hakim, 4/176.
25
- ------IbnKajjim ei-Devzijje------
upitan: "A ko bude imao jednu?" Poslanik, s.a.v.s., odgovori:" I onaj
koji bude imao jednu
Bejheki prenosi od Avfa ibn Malika da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
"Ko bude ima tri pa se bude brino o njima, ako ostanu u
ivotu, ili dok ne umru, bit mu zatita od dehennemske vatre."
24
Avf ibn Malik prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ja i
ena koja se brine o svojoj djeci nakon smrti mua, bit ovako
u Dennetu", zatim je spojio kaiprst sa srednjim prstom.
25
Ibn
Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Nema ni jednog muslimana koji bude imao dvije i bude lij
epo postupao s njima, a da ga njih dvije uvesti u D ennet."
26
Ibn Munkedir prenosi da je Poslanik, s.a.v. s., rekao:
,_,Jt; 8:-1 ;j.J :;I_,T.J u1;;.f) 5L5 :_;
, .;t J jt ,_,;ijJ ;1 j t;
"Ko bude imao tri ili tri sestre pa se bude brinuo o
njima, i kada vrijeme za udaju, lijepo ih bude udao, u
Dennet, a zatim rekoe: A ko bude imao dvije Poslanik,
s.a.v.s., odgovori: 'I dvije', tako da smo pomislili, da bi ako ga upi
taju za jednu on odgovorio: 'I jednu."'
27
Ukba ibn Amir kae da je Poslanika, s.a.v.s., kako kae:
"Ko bude imao tri pa bude strpljiv s njima, bude ih hranio,
napajao i to mu biti zatita od vatre."
28
24
Bejheki, 2/236, Ahmed u Mumedu, 6/19.
25
Ahmed, 6/29; Ebu Davud, 5/355; hadis je slab (Ed-Daifo, 3/251).
26
Ahmed, 1/235, H akim, 4/178, Ibn Hibban, 4/261; hadis je hasen.
27
Abdurrczzak u Musannifu, 10/458; Tirmizi, 4/318.
28
Ahmed u Musnedu, 4/154; Ibn Mada, 2/1210. Hadis je sahih. (Es-Sahiha, br.hadisa:
294).
26
---- - --Ukrasi ------
Allah, d.., o enama kae: ':ll ako prema njima odvratnost
osjetite, je da je ba u onome prema odvratnost
Allah veLiko dobro dao." (En-Nisa,l9)
Ovo je isto i s jer one mogu biti od velike
koristi, na dunjaluku i na ahire tu, i doista je runo da prezire
ono je Allah, d.., zadovoljan i ono to mu je On podario.
Salih ibn Ahmed kae: "Kada bi se Ahmedu rodila govo
rio bi: 'Poslanici su imali i doista je u njima veliko dobro."'
Kae Jakub ibn Behtan: "I mao sam sedam pa kada bi se
koja rodila uao bih kod Ahmeda ibn Hanbela, a on bi mi rekao:
'Ebu Jusufe, poslanici su imali i te bi uklonile brigu
od mene."
27
POHVALNO JE OBRADOVATI ONOGA KOME SE RODI
DIJETE l PRILIKOM
UPUTITI DOVU AlLAHU, D..
Allah, d.., u kur'anskom kazivanju o Ibrahimu, s.a.v.s., veli:
'1 Ibrahimu smo izaslanike Nae poslali da mu donesu radosnu
vijest. 'Mir', rekoe. 'Mir: odgovori on, i ubrzo im donese
tele. A kad vidje da ga se njihove ruke ne on osjeti da nisu
gosti i obuze ga neka zebnja od njih. 'Ti se ne boJI: rekoe oni, 'mi
smo Lutovu narodu poslani.' A ena njegova stajae tu, i Mi je
obradovasmo Ishakom, a p oslije I shaka] akubom i ona se osmjehnu.
29
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje------
Jadna Ja: zar da rodim ovako stara, a i ovaj moj mu je
star. Ovoje zaista neto 'Zar se Allahovoj
rekoe oni, :Allahova milost i blagoslov Njegovi su na vama,
obitelji On je dostojan hvale i On je plemenit.'
I poto Ibrahima strah i mu radosna vijest, on se
raspravljati s naim izaslanicima o narodu Lutovu." (Hud, 69
75) Kae Uzvieni u suri '1Mi smo
ga obradovali blage 101) U suri
Ez-Zarijat kae: r;s "I obradovae ga
koji biti. " (E-Zarijat, 28) U suri El-Hidr veli:
"I obavijesti ih o gostima Ibrahimovim, kada su mu uli i rekli:
'Mir: on je rekao: 'Mi smo se vas uplaili.' We plai se: rekoe.
'Donosimo ti radosnu vi:fest, sina imati.' 'Zar mi donosite
radosnu vijest sada kad me je starost ophrvala?: on, me
radujete?' 'Donosimo ti radosnu vijest koja se doista obistiniti'
rekoe oni -, zato nadu ne gubi.' Nadu u milost Gospodara svoga
mogu gubiti samo oni koji su zabludjeli: on." (El-Hidr, 51-56)
Kae Uzvieni:
"O Zekerijja,javljamo ti radosnu vijest da ti se roditi,
ime mujahja biti, nikome prije njega to ime nismo htjeli dati."
(Merjem, 7)
'1 dok se on u hramu molio, meleki ga zovnue: YJ.llah ti
30
-------Ukrasi
Javlja radosnu vijest, rodit ti se jahja."' (Alu-Imran, 39)
Radosna vijest sretnim i radosnim, stoga je
poeljno da musliman obraduje svoga brata i obavijesti ga o onome
to ga Kada se rodio Poslanik, s.a.v.s., Suvejba, Ebu
Lehebova robinja, obradovala je Ebu Leheba se
Abdullahu rodio sin'', na to je Ebu Leheb, od velike radosti, oslo
bodi. A Allah mu to zaboraviti, napojit ga nakon njegove
smrti s nekoliko kapljica vode.
Ako nam ne za rukom da prvi radosnu vijest,
onda je poeljno da Razlika je u tome to njem
radosne vijesti obradujemo onoga kome se rodilo dijete, dok prili
kom uputimo dovu za njega. Stoga, kada je Allah, d..,
objavio oprost Ka'bu ibn Maliku i njegovoj dvojici prijatelja, doao
mu je koji ga je obradovao, a kada je uao u damiju, ljudi su
mu prilazili i mu.
U predislamsko doba, kada bi brak, govorili bi: "Slo
no ivjeli i puno muke djece imali", zato ne treba, prili
kom izostaviti treba i za i za
sinove, a moe izostaviti oboje kako bi izbjegao predislamski
su neki koji su ivjeli u doba prije pojave islama
tako to bi spomenuli dug ivot sinovima, a smrt.
Prenosi se da je neki doao Hasanu Basriju, kod koga
je sjedio kome se rodio sin, pa mu ti junaka",
na to Hasan: "Je li junak ili magarac?" Pa kako
upita "Reci: (Imao bereketa u onome to ti je poklonjeno,
zahvalan bio Onome koji ti je poklonio, doivio zrelost i bio ti
l
.." ",
pos usan.
31
EZANA NA DESNO, AIKAMETA NA LIJEVO UHO
O ovom poglavlju preneseni su hadisi:
-prvi, Ebu Rafi kae: "Vidio sam Poslanika, s.a.v.s., da
ezan Hasanu ibn Aliju na uho nedugo nakon njegovog

- drugi, Bejheki u djelu u'ab prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Kome se rodi dijete, pa mu ezan na desno uho a
ikamet na lijevo, ejtan mu ne moe nakoditi;"
30
- Bejheki prenosi od Ibn Abbasa, r.a., da je Poslanik,
s.a.v.s., Hasanu ibn Aliju, istog dan kada se rodio, ezan na
desno uho a ikamet na lijevo uho. Ova su dva hadisa slaba.
Svrha ezana, a Allah najbolje zna, lei u tome da prvo
to budu koje izraavaju i
Gospodara, kao i ehadeta kojima se ulazi u islam. To je vrsta
na obiljeje islama prilikom dolaska na ovaj svijet, kao
to je na ehadet prilikom naputanja ovoga svijeta.
je negirati trag koji ezan ostavlja na srce djeteta iako
ono ne osjeti sve te koristi, jedna od njih jeste i bjeanje ejtana od
ezana, jer ejtan vreba od trenutka dolaska na ovaj svijet
i prilazi mu kako bi ga zavodio, pa tako ejtan ono to ga
oslabiti i naljutiti ba u prvim satima njegove misije.
l'i Ebu Davud, 5/333; Tirmizi, 4/97. Hadis je hasen. (lrva, 4/400).
30
1bn Sunni, 523, smatraju da je ova:j hadis apokrifan. (Ed-Daifa, br. hadisa 321).
33
----- --Ibn Kajjim e/-Devzijje-------
Drugi smisao ezana u ovoj prilici jeste da prvo
poziv ka Allahu, d.., vjeri islamu i robovanju Allahu, d..,
prije nego to ejtanski poziv, jer je i vjera koja je
u ljude prethodila ejtanskom i mijenjanju, a tu
su i druga ezana...
34
TRLJANJE NEPCETA HURMOM
U zbirkama Buharija i Muslima prenosi se od Ebu Musaa
da mu se rodio sin pa ga je odnio Poslaniku, s.a.v.s., koji mu je dao
ime Ibrahim i nepce mu protrljao hurmom, a Buhari dodaje da je
Poslanik i dovu. To je bio najstariji sin Ebu Musaa.
31
U Buhari i Muslim biljee od Enesa ibn Malika da je rekao:
" ; , ... ,., ... o " -: ... .... , o ". .... ,., ...
;,;.u, , . - 1 ,, .. ' C::i. '
Y. l:- Y. (__r! l}. tf.
, J ... ... ... , ...
.;,t.;.i ;1 ,515 :r:l ".
l ... ... . ,
' .,, ::; , ... ," .... ,, ... ...... '* ... ". ... "<;;;...."
:#.&1 ;i2 i :.1\ :GJI.;
..... ... .... ...
;' " .... ".".ili , ,,. " .... ",.. .. o,.....
'J1711(.'" 1t l\ , '' \"JI o "' t:
.r-"" . . r---'.r . Ul-'
0
,. ,. o ",... o... "" ... ,, , .... } ". ,.. ,"., o -e , _,
Jw ."\.cb r-'-11'" :JI.;
..-: ...... :"..." ... ot:' .... ,. e :;:; ... ... _, ;:;
,: ;!J .&1 uLP- .&1 tP
... J . a "" .... .... ....... ." ..." .... .,. ". ... ...... -:; , ,
.WI ,..;.,\/ r :t_,Ju :Jw .&1
"' ':;:; ...... , ... .... ", ........... , ... .... .... :;
IAJ.>.i;;
, , ,
"Ebu Talha imao je bolesnog sina, pa kada je izaao iz
sin mu je umro. U povratku pitao je: 'ta radi sin?', a ena mu
odgovori: 'Mirnji je nego to je bio!', na to da je sin umro.
Poslije legli su zajedno u postelju, a ujutro mu ena da
31
Buhad, 9/ 895; Muslim, 3/ 1690.
35
- ------Ibn Kajjim el-Devzijje- -----
ode i ukopa dijete. O svemu je obavijestio Poslanika, s.a.v.s., koji ga
je upitao da li je imao spolni odnos sa enom, a kada je dobio
potvrdan odgovor Poslanik, s.a.v.s., je dovu ''Allahu, podari
im bereket", pa je Ebu Talha obradovan mukim djetetom i donio
ga je Poslaniku koji je razmekao hurmu u ustima i njome natrljao
djetetove desni, zatim mu je dao ime Abdullah."
32
"'" " ... ' ", ".:." ", Jt: "' .,.. " "
, , : ,, e--: i . ' t
.:./"
;:: " }tf; .... .... .... " "' " .,. , .... , ,. , .. ... ,. ; ..... ",.. .... ..o " "
::L:_J 41 J;, 41 0i.J
"' .... ;,, ; "' .... ,. ",
, ,.... .... , ." " ... , , , , ,. , "' " " , ,,
J.?:) .U_;.,;. ..t.i' Jji j JAi o.P
... ... " .J ...... ; " ,. .... .,." ,"-....... _, .... .... , ...... " "-, .:; .:;
)y .JlS'.J 41 .w1
, .... ,," ,". ,, ,," ,. ' ,.,:', ""., ,"', "',,
. iJ;_')U ..Li;_,i;:! l L::.) ly
Ebu U sama prenosi da je Esma bila trudna kada je napustila
Meku, pa je kazala: "Kada sam otila iz Meke, vrijeme poroda mi
se bliilo, po dolasku u Medinu boravila sam na Kubau, gdje sam
se porodila, zatim sam otila Poslaniku, s.a.v.s., i stavila dijete pod
njegovo skrbnitvo, zatim je Poslanik, s.a.v.s., traio da mu donesu
hurmu, zatim je navlaio u ustima, i prvo ta je ulo u usta mog
sina bila je Poslanika, s.a.v.s. Nakon toga natrljao mu
je nepce hurmom i mu dovu. Abdullah ibn Zubejr bio je
prvo muhadirsko dijete u Medini poslije Hidre, kome su
se svi veselili jer im je govoreno da su ih jevreji opsihrili tako da ne
mogu imati djece."33
Hallal navodi da je Muhamed ibn Ali enu Ahmeda ibn
Hanbela kako kae:
;, &Jw 5l5 J;fu
) :r- 0Xs- 5l5 J;- 41
, .... " , , , , ,",. ... .... " $ : . , ... , :; ,


,
32
Buhari, 9/587; Muslim, 3/1689.
ll B ubari, 9/ 589; Muslim, 3/ 1691.
36
---- --- Ukrasi ------
"Kada sam dobila trudove, Ahmed je spavao, kada sam se
porodila, zatraioje hurme, a u to doba imali smo mekanske hurme,
pa je rekao Umu Ali da raskvasi hurmu pa da njome
natrlja djetetu desni, to je i
37
DOKAZI OUTEMELJENOSTI AKIKE
Imam Malik kae: ''O ovom pitanju kod nas nema nesuglasica."
Jahja ibn Seid el- Ensari kae: ((Zapamtio sam ljude koji nisu
proputali akiku ni za ni za
Ibn el-Munzir kae: ''Tako su postupali u Hidazu i prije i
sada, a i praktikuju tu praksu."
Imam Malik spominje da o ovom pitanju kod njih nema
nesuglasica, pa kae: "Prenosioci hadisa o akiki su: Abdullah
ibn Mesud, Abdullah ibn Omer i Aia. prenosi Fatima,
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Burejda el-Eslemi, Kasim ibn
Muhammed, Urva ibn el-Zubejr, Ata ibn Ehu Rebah, Ez-Zuhri,
Ebu Zennad, a ovo je miljenje Malika, kao i Medine,
imama afija i njegovih imama Ahmeda i Ishaka, Ehu
Sevra
34
i drugih koji slijede Poslanikov, s.a.v.s., sunnet,jer
je obaveza slijediti vjerodostojno predanje. Racionalisti ne smatraju
da je akika sunnet, se suprotstavljaju vjerodostojnim hadisima
koji su preneseni od Poslanika, s.a.v.s., ashaba i tabiina."
34
Spominje Nevevi u M edmuu, 8/447.
39
-------Ibn Kajjim el-Devzijje-------
Dokazi onih koji smatraju
da akiko spada u stvari
Amr ibn uajb prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., upitan o akiki,
pa je odgovorio: "Ne volim to."
35
Neki kau da je to sljedbe
nika Knjige, pa tako Bejheki prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Jevreji akiku prilikom mukog djeteta, a kada im
se rodi ensko, ne akiku,"
36
Smatraju da je akika prino
enje rtve svojstveno predislamskom periodu je praksu islam
dokinuo, kao to je i s drugim vrstama prinoenja rtve koja
su oni prakticirali.
37
Imam Ahmed prenosi od Ebu Rafija da je Fatima, radijal
lahu anha, kada se rodio Hasan ibn Ali, htjela zaklati dva ovna,
pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nemoj, obrij mu glavu i podijeli
sadaku u vrijednosti teine kose. "Zatim se rodio Husejn, pa je
postupila onako kako je Poslanik, s.a.v.s.,

Dokazi koji govore otome da je poeljno akiku
Veliki broj ehli-sunneta smatra da je akika potvr
praksa Poslanika, s.a.v.s.. Takav stav podupiru hadisom koji
prenosi Buhari u svome Sahihu od Selmana ibn Ammara, a tu stoji
da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
....f.: } #l , ........ .... ,.
<.S; ;;;_;;<;i')\.;JI
.... .... .... ;
pripada akika, zakoljite je za njega i obrijte
mu glavu. "
39
35
Mumed, 2/182, Sunen od Ebu Davuda, 3/262; Hadis je vjerodostojan.
36
Sunmul-kubra, 9/301; Hadis prenosi Ebu Hurejra.
37
je o a i rtvi koju su prinosili svojim boanstvima i feri, prvom mlad un ovaca i
deva koje su, prinosili svojim boanstvima; En-Nihaje, 3/178,3/435.
38
Musned, 6/392, Medmcuz-zevaid, 4/57.
39
Buhari, 9/590, Ebu Davud, 3/261, Tirmizi, 4/97, Nesai, 7/164.
40
-------Ukrasi - - ----
Prenosi Semura da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
,, ...,,. ,." ,.., ,.
k Ju.J Y. .. i 'j..&. J5
... "" ,.,. , .. ,.,..,.. \ \.-" ,.,. ,. ,. "
, :;L{j
"Svako jeste u zalogu svoje akike koja se za njega
kolje sedmi dan od tada mu se daje ime i obrije glava."
40
Tirmizi kae da je hadis hasen-sah.ih.
Prenosi Aia, radijallahu anha, da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Za muko kolju se dvije, priblino iste, ovce, a
za ensko kolje se jedna ovca."
41
U Ahmedovom
predanju stoji:
..... ,. ,. J. " ... "". ,. J ,. -: , "' '" ' ,} ,. ";
:J. j..u 0l .&1 41
,. ,. ... ". , ." "'
"Naredio nam je Poslanik, s.a.v.s., da zakoljemo jednu ovcu
za ensko a dvije ovce za muko

Ummu Kurz el-Kabija prenosi da je pitala Poslanika, s.a.v.s.,
oakiki, pa je on odgovorio:
:;.J 0GG iJili1:.;
,. ,. "" ,.
"Za muko kolju se dvije, a za ensko
jedna, bez obzira da li se radi o ovci ili ovnu."
43
Ed-Dahak ibn Mahled prenosi hadis od Ebu Hurejre u
kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
, , ..... / ,. ,. ! , .... , ,. ,. ,. ,. /. " , ::
l c.J..; r c.J. ,5.;lJ:.' c.J. .J c.J.
,. , ,. ,. ,. ,. ,. ,. " ,
"Kada se jevrejima rodi sin, onda akiku, a kada im
se rodi onda to ne rade, zato kada vam se rodi sin, zakoljite
dvije ovce, a kada vam se rodi zakoljite jednu ovcu."
44
01
Ebu Davud, 3/260, Tirmizi, 4/101, Nesai, 7/166, Ibn Maddia, 2/1056.
'
1
Mumed, 6/31, Tirmizi 4/96. Tirmizi kae da je h adis hascn-sahih, Alba ni ga navodi u Irvau
(1166) i smat:ra da je hadis sahih.
'
1
,\fusnd, 6/158.
41
Tirmizi, 4/98, Musned, 6/381, Ebu Davud, 3/257, Nesai, 7/165.
44
Bejheki u Sunmul-kubra, 9/301.
41
------- Ibn Kajjim ei-Devzijje-------
Ibn Abbas prenosi da jePoslanik, s.a.v.s., za Hasana i Husejna
zaklao po jedan kurban. Ovaj hadis prenosi Ehu Davud
45
, a u Nesa
ijevom predanju stoji:" ... po dva k:urbana."
46
Amr ibn uajb prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se
sedmi dan po djeteta da ime tom djetetu, obrije glava i
zakolj e k:urbanY
Burejda el-Eslemi kae: "Kada bi se, u predislamskom peri
odu, nekome od nas rodilo muko dijete, onda bismo zaklali ovcu i
njenom krvlju mazali bismo djetetovu glavu, a kada je doao islam,
klali smo ovcu, brijali djetetu glavu i mazali je afranom." Prenosi
Ebu Davud.48
Ibnul-Munkedir prenosi da je Ebu Bekre dobio sina Abdur
rahmana, koji je bio prvo dijete u Basri, pa je zaklao devu
i ugostio ljude. Neki su zbog toga negodovali "Poslanik,
s.a.v.s., naredio je da se za muko zakolju dvije ovce,
a za ensko jedna ovca."
49
Prenosi Hasan od Semure da je Poslanik, s.a.v.s., u vezi s aki
kom rekao: "Svako je u zalogu za svoju akiku koja se
sedmi dan, kada mu se brije glava i namae krvlju."
50
Kae Ebu Davud da je Katada upitan o krvi i o tome kako s
njom postupiti, pa je odgovorio: "Kada se zakolje akika, od nje se
uzme pramen vune koji se prinese vratnim ilama kako bi se nato
pio krvlju, zatim se taj pramen stavi na tjeme djeteta sve dok ne ga
ne zalije krv, nakon se dijete opere i obrije mu se glava."
51
45
Sunen, 3/261.
46
Sunen, 71165.
47
Tirmizi, 5/132, Tirmizi smatra da je hadis hasen-garib. Albani smatra da je hadis hase n.
(Sahih Et-Tirmizi, 2/ 371).
48
Ebu Davud, 3/ 263. Lanac prenosilaca ovog hadisa jeste hasen.
49
Nije poznato ko biljei ovaj hadis.
50
Ahmed u Musnedu, 5117; Ehu Davud, 3/259.
51
Ehu Davud, 3/259.
42
-------Ukrasi -------
Ebu Davud kae: "Ovo je greka Hemama ibn Jahje (tj. da
se glava namae krvlju)", a zatim je naveo hadis s drugim lancima
prenosilaca: "Svako je u zalogu svoje akik, sedmi dan
zakolje mu se kurban i nadije ime."
Ebu Davud kae: "Predanje u kojem se spomeinje nadije
vanjre imena ispravnije je."s2
Prenosi ga Tirmizi, Nesai i Ibn Mada.
53
Tirmizi je rekao da
je ovaj hadis hasen-sahih.
Ovaj hadis Hasan je od Semure, a naveo ga je i Buhari u
svome Sahihu od Habiba ibn e-ehida, koji prenosi da mu je Ibn
Sirin rekao: "Upitan je Hasan od koga je hadis o akiki, 'Od
Semure ibn Dunduba', odgovori Hasan."
54
Prenosi Bejheki od Selmana ibn urahbila, a on od Jahje ibn
Harnze da je rekao: "Pitao sam Ataa el-Horosanija ta u
zalogu za svoju akiku, biti da dijete efaat za
svog roditelja', odgovori on."
55
Ishak ibn Hani navodi da je pitao Ebu Abdullaha o
nju hadisa: je u zalogu za svoju akiku", a on na to
odgovori: "U Poslanikov, s.a.v.s., sunnet spada klanje dviju ovaca za
muko a za ensko jedne ovce, a ako se
ne zakolje, ostaje zalogom svoje akike, sve dok se ne
zakolje za njega."
56
El-Esrem navodi Ebu Abdullaha: 'Dijete je
zalog svoje akike',jeste hadis koji jasno ukazije na propis akike."
52
Ehu Davud, 3/260.
53
Tirmizi, 4/101; Nesai, 7/166; Ibn Mada, 271056.
54
Buhari, 9/ 590.
55
Smzen el-Kubra, 91299.
56
Mesail el-imam Ahmed ibn H anbe/, 21130.
43
------- Ibn Kajjim el-Devzijje------
Jakub ibn Bahtan prenosi da je Ebu Abdullah upitan o akiki,
pa je rekao: ''Ne znam za dokaz od hadisa: "Svako dijete jeste
u zalogu za svoju akiku."
Ahmed ibn Kasim prenosi da je Ebu Abdullah rekao:
"Mekruh je da neko propusti akiku, a u je izvriti je, jer
Poslanik, s.a.v.s., kae da je dijete u zalogu za svoju akiku."
Ahmed ibn el-Kasim upitao je Ebu Abdullaha da li je akika
vadiib, na ta je ovaj dogovorio: "Ne znam da li je vadib, ali znam
da je u zalogu za svoju akiku..." Na drugom mjestu Ahmed
veli: efaat svojim roditeljima."
Ibn Mada u svome Sunenu prenosi hadis od Jezida ibn
Abdul-Muzenija da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Akika se kolje za
ali se glava ne mae krvlju. "
57
smo
ranije naveli predanje koje prenosi Burejda el-Eslemi, a u kojem
kae: "Kada bi se, u predislamskom periodu, nekome od nas rodilo
muko dijete, onda bismo zaklali ovcu i njenom krvlju mazali bismo
djetetovu glavu, a kada je doao islam, klali smo ovcu, brijali djetetu
glavu i mazali je afranom."
58
Bejheki prenosi od Aie da je rekla: "Predislamski Arapi
natapali su komad pan1Uka krvlju akike, pa bi to stavljali djeci na
glavu, ali je Poslanik, s.a.v.s., to zabranio i naredio da se umjesto
krvi stavlja miris."
Ibn Munzir kae: "Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Zakoljite za
akiku i odklonite od njega
59
a sama krv jeste
pa nije dozvoljeno da se na glavu stavlja
57
Ebu Davud, 2/ 1057; Taberani u Evsatu, 1/223; Albani navodi da je hadis sahih. (Sahih
Suneni Ibn M adio, 31207).
58
Ovaj hadis spomenut je na 12. str.
59
Vidi str. ll.
44
--- ----Ukrasi
Odgovor na argumente onih kojismatraju daje akiko mekruh
Imam Ahmed kae da ima onili koji smatraju da je akika
mekruh, a takvo njihovo miljenje jeste posljedica "neznanja i
nepoznavanja hadisa i predanja".
Kako mogu smatrati da je akika dahilijetski kada
znamao da je Poslanik, s.a.v.s., priredio akiku za H asana i Husejna,
apo tome su postupali i ashabi. Akika je sunnet Poslanika, s.a.v.s.,
koja je hadisom:
je u zalogu za svoju akiku'"6, koji prenosi
Ebu Hurejra i koji je vjerodostojan. El-Esrem prenosi da je imam
Ahmed rekao: "U vezi akike prenesen je veliki broj hadisa i pre
danja od Poslanika, s.a.v.s., njegovih ashaba i sljedbenika, i ipak
pojedini kau da je to stvar dahilijeta."
El-Mejmuni navodi da je pitao Ehu Abdullaha da li postoji
vjerodostojno predanje o akiki, na ta mu on je odgovorio: "Hadis
Poslanika, s.a.v.s.: 'Za se kolju dvije ovce, a za
jedna ovca.' Zatim ga El-Mej muni upita: "A ta je s predanjima
u kojima si nalazio zamjerke?" "Nisu validna, a to se hadisa
koji prenosi Amr ibn uajb, a u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Ne volim ukuk'"6
1
, vidi se da je u ovome hadisu dokaz za
akiku, jer hadis glasi:
;jftSj t}- ;11
" J' ..... .... .... o , ,. .... .... .... , ., .... , .... ' ,"" , .... "' y / .....-:;
.t ,. ::; 0i JW JJj ;J
, , ,
10
Vicli str. ll.
61
Vicli str. 10.
45
- ------IbnKajjim el-Devzijje---- --
J..J 0GG
.... ... ""' ""' .... ....
"Upitan je Poslanik, s.a.v.s., o akiki, pa je rakao: 'Ne volim
ukuk', pri tome na samo ime, pa mu rekoe: a ako
se nekome od nas rodi dijete?' 'Ako neko od vas eli prinijeti rtvu,
neka za muko zakolje dvije, priblino iste, ovce, a za
ensko jednu ovcu', odgovori Poslanik."
62
Hadisi koje prenosi Rafi nisu vjerodostojni, stoga imam
Ahmed kae da se ti hadisi kose s poznatim hadisima koji govore o
akiki, jer je Poslanik, s.a.v.s., priredio akiku za Hasana i Husejna.
Prenosi Ejub od Ikrime, a on od Ibn Abasa, da je Poslanik,
s.a.v.s., za Hasana i Husejna zaklao po jednog ovna.
63
Spominje ga
Ebu Davud.
Derir ibn Hazm prenosi od Katade, a on od Enesa, da je
Poslanik, s.a.v.s., za Hasana i Husejna zaklao dva ovna.
64
Jahja ibn Seid prenosi od Aie, radijallahu anha, da je Posla
nik, s.a.v.s., sedmog dana priredio akiku za H asana i Husejna.
65
Kada bi "Ne akiku", koje se pripisuju Posla
niku, bile vjerodostojne, ne bi da je akika mekruh, da
Poslanik, s.a.v.s., eli preuzeti na sebe tu obavezu kako bi olakao
Aii, radijallahu anha. to se miljenja da je akika slje
dbenika Knjige, je da su oni akiku, ali samo za
muku djecu, a to vidimo iz hadisa Poslanika, s.a.v.s.: "Jevreji pri
akiku kada im se rodi muko dijete, a ne kada im
se rodi ensko, zato kada vam se rodi muko dijete, zakoljite dvije
ovce, a kada vam se rodi ensko dijete, zakoljite jednu ovcu."
66
62
Vidi str. ll.
63
Vidi str. ll.
64
H ejsemi u Mdmeu, 4/ 57.
65
H cjsemi u Mdmeu, 4/ 57.
66
Vidi str. ll.
46
- --- --- Ukrasi ------
akike
Ebu Omer navodi miljenje Ebu Ubejda i El-Asmeija da
akika u arapskom jeziku kosu Tako kae:
"Pa je i ovca koja se kolje za dobila isto ime, jer se dje
tetu brije glava prije samog klanja. Zato je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
'Uklonite s djeteta a to je kosa." Ebu Ubejda smatra da
su Arapi davali imena shodno okolnostima vezanim za sam doga
pa je tako ovca koja se kolje za dobila ime akika
zbog kose koja se brije na dan kada se kolje ovca.
Kae: ''Akikom se naziva kosa kod kao i kod
nekih ivotinja, i taj izraz se ne koristi samo u ova dva
Imam Ahmed ne podrava miljenje Ebu Ubejda, kao ni ono
to Ebu Ubejde prenosi od El-Asmeija, i smatra da je akika rtva,
te kae: "Nema osnove za ono to tvrdi Ebu Ubejda."
Kae Ebu Omer: "Pojedini koji su ivjeli poslije
imama Ahmeda navode dokaze koji idu u prilog njegovoj tvrdnji, i
smatraju da u arapskom jeziku akika kidanje ili rezanje, a ista
se koristi i za neposlunost roditeljima. Stav imama Ahmeda,
u je i spravniji od stava Ebu Ubejda, a
Allah najbolje zna."
Devheri navodi da akika klanje kurbana sedmog dana
i kada se djetetu glava obrije, pa je akika zbog ova dva
obreda, i ovo je miljenje
Hadis: "Ne volim ukuk'' ukazuje na imena koja izazivaju
odbojnost u srcima. Tako je i Poslanik, s.a.v.s., odbojnost,
pa je i mijenjao runa imana u lijepa. je izbjegavao boraviti
u mjestu ime nije lijepo, a i dva brda koja nose
runa imena. Poslanik, s.a.v.s., volio je lijepa imena i optimizam.
, , ,.". ." ....... .... o , , ",. ... :; -: o
t; 41 Jw fw 01 J:J
$; fW j Jw J=;-:;1 j
47
-------IbnKajjim el-Devzijje------
fW _;11 J,?J jw jw _;11 jU;
.; ""' "'""' .J .; ,.,, , """ ."., .,
...:..b-l :q J Jw JW ..:..L-1 t; J JW
. '-?;:'
U Muvetau prenosi se hadis u kojem stoji da je Poslanik,
s.a.v.s., upitao ko namusti mlijeka, pa je ustao. Poslanik
ga upita kao se zove a on odgovori: "Murra", a zatim mu Poslanik
naredi da sjede. Poslanik ponovi pitanje, pa ustade drugi
te ga Poslanik, s.a.v.s., upita kako se zove a on odgovori: ccH arb."
Poslanik mu naredi da sjede. Zatim upita ponovo ko namusti
mlijeka, pa ustade a Poslanik ga upita kakao se zove. Kada
je da se zove
1
'}ei", naredi mu da on namuze mlijekoY
Ebu Omer navodi da je ovo zbog toga to je Poslanik, s.a.v.s.,
volio optimizam, a ne zbog praznovjerja. Smatram da
imena i onoga koji nosi to ime ima velike bliskosti i veze i rijetki su
kada nije bilo tako. Izrazi su paradigme a imena
su paradigme onoga to se naziva tim imenima.
Da lije naziv uakika"
Islamski o ovom pitanju nemaju jedinstven stav. Poje
dini smatraju da je mekruh nazivati akikom kurban koji se kolje za
i nastoje dokazati da Poslanik, s.a.v.s., nije volio ovaj
naziv, pa nije dozvoljeno da se kurbanu dadne ime koje je prezirao
Poslanik, s.a.v.s. smatraju da je obaveza, po doslovnom
hadisa, kurban nazvati rtvom, a ne akikom.
Drugi smatraju da sam naziv akika nije mekruh i da je doz
voljen, a za dokaz uzimaju hadis koji prenosi Semura:
11
Dijete je u
zalogu za svoju akiku"
68
, kao i hadis koji prenosi Selman ibn Amir,
a u kojem stoji: ccza se kolje akika." u ova dva hadisa
navedenje izraz akika, to ukazuje na to da je dozvoljeno da se kur
ban naziva akikom. Ipak, Ebu Amr smatra da ovi hadisi ukazuju da
67
Muveta, 21973.
68
Vidi Str. ll.
48
-------Ukrasi
je mekruh nazivati kurban akikom.
Islamski pravnici navodili su da je akika poznat termin i da se
termin 'rtva' ne koristi.
Alija smatra da se u hadisu, koji prenosi Malik, ne precizira
da je mekruh nazvati kurban koji se kolje za akiko m,
ahadis koji prenosi Amr ibn uajb sadri koje ukazuje da
Poslanik nije volio naziv akika, pa kae: "Ko eli prinijeti rtvu za
svoje dijete neka to uradi." ovome jeste i razilaenje
u nazivanju jacije "atame", u vezi s time imaju dva predanja
od imama Ahmeda. Ispravan stav u vezi s ova dva pitanja jeste:
je udaljavanje od imena koja je ustanovio erijat, kao
to su "ia" Gacija), i "nesike" (rtva), tako da je umjesto
ovih erijatskih termina koristiti termine akika i atame, s tim da
ako preovladava upotreba erijatskih termina i ne postoji tenden
cija njihovog zapostavljanja, nema smetnje da se katkada koriste
zamjenski termini. Ovakvim razumijevanjem
suprotstavljanje hadisa, kako se to doima na prvi pogled.
Da lije akiko vadib ilije mustehab
Ibn Munzir navodi da islamski imaju milje
nja kada je u pitanju obaveznost klanja akike. Jedni smatraju da je
akika vadib, jer je Poslank, s.a.v.s., to naredio, a njegova naredba
obavezu.
Od Hasana Basrija prenosi se da je rekao da je oba
vezan zaklati sebi kurban ako to njegovi roditelji nisu uradili za
njega. On je, smatrao da se za ne kolje kurban.
Prenosi se od Burejde de ljudima, na Sudnjem danu, biti pre
njihove akike, kao to im biti njihovi namazi
Ebu Zennad navodi da je akika svojstvena muslimanima i
smatrali su njeno neizvravanje. prenosi od
49
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje------
Hasana el-Basri ja da je rekao: ''Akika je obavezna sedmog dana za
muko
Kae Ebu Omer: "to se miljenja o obavezno
sti akike, zahirije, kojima je Davud i drugi, smatraju da je
ona farz. To potkrepljuju da je Poslanik, s.a.v.s., naredio
akiku je u zalogu svoje akike' i: 'Za novoro
se kolje akika', kako i: 'Za se kolje jedan kurban, a
za dva kurbana', a ujedno je to Poslanik i sam izvravao."
69
Burejda el-Eslemi smatra da je akika obavezna i
je s namazom. Hasan smatra da je akiku obavezno zaklati sedmog
dana po a ako se ne zakolje za onda je dijete
duno to uraditi za sebe kada poraste.
Lejs ibn Sa'd smatra da se akika kolje poslije sedmog dana,
u bilo kojem danu, a ako nisu u da je zakolju sedmog
dana u tom moe i poslije, s tim prestaje biti vadib.
Imam Malik smatra da je akika sunnet-vadib i da se mora
izvriti, a miljenje imaju: afi, Ahmed ibn Hanbel, Ishak,
Ebu Sevr i Taberi.
Kod malikija odrednica, sunnet-vadib poeljnost
izvravanja i izostavljanja pa tako
kau da je kupanje prije dume sunnet-vadib, i kurban je sunnet
vadib, i akika je sunnet-vadib. Malikije od svoga imama prenose
dva predanja o obaveznosti akike, s tim da ne postoji predanje s
jasnim tekstom o obaveznosti akike. Mi spomenuti ta pre
danja. Hallal u svome Damiu, u poglavlju o poeljnosti akike i o
tome da ona nije obavezna, kae: sam da je imam Malik upi
tan ta je akika, paje odgovorio: 'rtva', te je tako negirao miljenje
onih koji smatraju da je akika "brijanje glave."
Fadl je upitao imama Malika da li je akika vadib, a ovaj je
odgovorio: "Nije, ali ako neke eli zaklati kurban neka to uradi."
69
Et Temhid,4/311.
so
-------Ukrasi
Ahmed ibn Kasim upitao je imama Malika da li je akika
obavezna, a on je odgovorio: "D a li je obavezna to ne znam i
kazati da je obavezna, ali znam da je preneseno od Poslanika da je
u zalogu za svoju akiku."
Esrem prenosi da je upitao imama Malika o obaveznosti
akike, a ovaj je odgovorio: "Nije obavezna, ali je preneseno od
Poslanika da je rekao: je u zalogu svoje akike."'
Ahmed ibn Hanbel prenosi da je imam Malik rekao:
je da onaj ko je u ne zakolje akiku, jer
Poslanik, s.a.v.s., kae: je u zalogu za svoju akiku' i to
je najutemeljenije to je preneseno o ovom pitanju."
Ebu el-Haris pitao je imama Malika da li je akika obavezna i
i siromanom kada mu se rodi dijete, a on mu odgovori:
"Hasan kae: 'Prenosi Semure da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Svako
je u zalogu svoje akike koja se kolje sedmog dana po
i kada mu se brije glava.' Ovo je sunnet Allahovog Poslan
ika, s.a.v.s., pa je poeljno da se oivljava ovaj sunnet, pa se nadam
da mu Allah nadomjestiti troak."
Ishak ibn Ibrahim kae da je pitao imama Malika o
hadisa: "Svako je dijete u zalogu za svoju akiku", pa je ovaj odgovo
rio: "Sunnet Poslanika, s.a.v.s., jeste da se za muko
kolju dva kurbana, a za ensko jedan kurban, a ako se ne zakolje
za ono je zalogom tog kurbana sve dok se ne zakolje
kurban-akika za njega."
Dafer ibn Muhammed prenosi da je imam Malik upitan o
ako neko nije u da ga zakolje, a on odgovori:
"Ne potpada pod bilo koju sankciju."
Ebu el-Haris prenosi da je imam Malik upitan o koji
nije u prirediti akiku, pa je on odgovorio: posudi
novac, nadam se da mu to Allah nadomjestiti jer oivljava
Poslanikov, s.a.v.s., sunnet."
Sl
------ - Ibn Kajjim ei-Devzijje-------
Salih prenosi da je upitao imama Malika o tome ako
nije u prirediti akiku, da li treba posuditi novac, ili da
sve dok ne bude u da je sam priredi, a on odgov
ori: "Najutemeljenije to smo o akiki jeste hadis koji prenosi
Hasan, od Semure, a u kojem stoji da je Poslanik rekao: 'Svako je
dijete u zalogu za svoju akiku', nadam se, da mu, ako posudi
novac, Allah to nadomjestiti, jer oivljava jedan od sunneta i slijedi
ono s je doao Poslanik, s.a.v.s."
Ovo su predanja od imama Malika, ovo pitanje su
njegovi razvrstali u tri grane:
- da li se novac za akiku izdvaja iz imovine djeteta ili je ta
obaveza na roditelju?;
-da li se za muko kolje jedna ili dvije ovce?;
- ako roditelji ne prirede akiku za da li spada
dunost s ili kada poraste, sam prirediti akiku?
to se prvog pitanja, o njemu postoje dva miljenja: prvo,
obaveza je oca da izdvoji dio svoga imetka za akiku, i to se prenosi
od Ahmeda. Ismail ibn Seid e-alendi prenosi da je pitao imama
Ahmeda o kome je otac rekao da nije zaklao za njega kur
ban, da li to sam za sebe, na to imam Ahmed odgovori:
"Na ocu je to da
drugo, i izdvaja se dio iz imetka djeteta, a dokaz za to jeste
sam hadis: " ... dijete je u zalogu svoje akike." Ovim hadisom obje
skupine potkrepljuju svoje miljenje. U prvom dijelu hadis nas oba
vjetava da je dijete u zalogu svoje akike, a u drugom dijelu nalazi
se naredba da se za kolje kurban. Oni koji smatraju
da je akika obavezna kau da na to ukazuje drugi dio hadisa: "Za
muko kolju se dvije ovce, a za ensko jedna ovca",jer
ukazuje na to.
uzimaju za dokaz hadis koji biljei Buhari da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Za se akika, pa
52
----- - - Ukrasi ------
zakoljite za njega ovcu i obrijte mu glavu." Kau da ovaj hadis uka
zuje na obaveznost ak.ike, i to na dva
- Poslanikove "Za se akika"
nisu obavjetenje, nego ukazuju na obaveznost, i naredio je da se
za njega zakolje kurban;
- na ovo ukazuje i hadis Amra ibn uajba u kojem stoji da je
Poslanik, s.a.v.s., naredio da se djetetu nadije ime sedmi dan, kada
mu se brije glava i za njega kolje kurban.
- ima veliku korist od kurbana koji se rtvuje
prilikom njegovog dolaska na svijet, kao to ima koristi od dove koja
se za dijete i donoenja djeteta na mjesta hadskih obreda;
dijete iz zaloga, jer je dijete u zalogu svoje akike.
ImamAhmed kae: "Dijete ne moe efaat svojim roditeljima",
a Ata ibn Ehu Reb bah kae: "D ijete je u zavjetu za svoju akiku,
tako da roditelji nemaju koristi od efaata svoga djeteta";
- ak.ikom se iskupljuje dijete, kao to je Allah, d..,
nio s Ismailom, s.a.v.s., i odredio da se rtvuje ovan umjesto
Ismaila, s.a.v.s.
Prenosi se od Haf-;e bint Abdurrahman da je Aia, r.a., rekla
kako je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se za kolju dvije ovce,
aza jedna ovca.
Jezid ibn Abdul-Muzeni prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Za se kolje kurban, ali mu se glava ne natapa
krvlju ivotinje."
70
Kau da ovo ukazuje na naredbu.
Prenosi se da je Muhammed ibn Ibrahim rekao:
je akiku, pa makar ona bila koliko jedan vrabac."
71
lO Vidi str. 12.
71
Muwtn, 2/501; Ovo predanje nema potvrde od Poslanika.
53
--- ----Ibn Kajjim ei-Devzijje--- - ---
Oni koji smatraju da je akika kau: "Da je
ta bi naredba bila poznata u vjeri, jer za objanjenjem
postoji potreba kod ljudi. Da je Poslanik, s.a.v.s.,
dao bi objanjenje poslije kojeg ljudi ne bi imali izgovora.
U ovom Poslanik, s.a.v.s., povezao je to sa eljom onoga
koji akiku ((Kome se rodi dijete, pa eli prirediti
akiku, neka to
Kau: ccPoslanik je rekao: cNeka to to ukazuje na
poeljnost, a ne na obaveznost."
Kada se kolje akika
Ebu Davud prenosi od Ahmeda da je rekao: ((Akika se kolje
sedmi dan."
72
Salih ibn Ahmed prenosi od svoga oca da se akika kolje
sedmi dan po djeteta, a ako se ne zakolje tada, onda
naestog dana, a ako ni tada onda dvadeset prvog dana. Mejmuni
kae: "Pitao sam E bu Abdullaha kada se kolje akika, a on je odgo
vorio: veli da se akika kolje sedmi dan ili ili dvade
set prvi."'
Ebu Talih prenosi da je Ahmed rekao da se akika kolje dva
deset prvi dan.
Dokaz za ovo jeste hadis ccDijete je u zalogu za svoju akiku
koja se kolje sedmog dana i kada mu se daje ime." Od Aie se prenosi
da je Poslanik, s.a.v.s., zaklao kurban za Hasana i Husejna sedmog
dana i naredio da im se obrije glava. Ebu Bekr ibn Munzir prenosi
da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se sedmog dana da djetetu ime,
zakolje za njega kurban i da mu se obrije glava. Ovo je miljenje veli
kog broje a dokaz za to jeste hadis Aie. Ebu Omer kae:
ccHasan Basri smatra da je vadib sedmog dana zaklati kurban."
72
Kitabul-muail, 256.
54
-------Ukrasi -------
Lejs ibn Sa'd smatra da se kurban kolje sedmog dana, a ko
nije u da zakolje sedmog dana, onda moe i poslije, s
tim to prestaje biti vadib poslije sedmog dana. Ata smatra da ako
ne zakolju kurban sedmog dana, onda je lijepo da to urade nakon
druge sedmice; ovo je miljenje Ahmeda, Ishaka, afija, a imam
Malik u svome miljenju ne navodi drugu sedmicu. Ibn Vehb kae:
"Nema zapreke da se kolje kurban sedmice po Ovo
je miljenje Aie, Ataa, Ahmeda i Ishaka.
Imam Malik smatra da se u ne uzima dan u kome je
dijete osim ako se rodi prije zore toga dana. je da
pridravanje ovog principa smatraju pohvalnim; ali ako se zakolje
osmog ili desetog dana, ili i poslije, kurban je valjan, jer je
smisao u rtvovanju, a ne u danu kada se priprema i konzimira.
Da lijeklanje kurbanabolje od udjeljivanja sadake
uvrijednosti samog kurbana
Hallal je poglavlje koje govori o ovoj temi naslovio: "Pogla
vlje o tome ta je pohvalno prilikom klanja akike i njena prednost
nad sadakom."
Sulejman ibn Ea's prenosi daje kakoje neko upitao imama
Ahmeda da li je bolje zaklati kurban ili podijeliti sadaku siroma
nima u vrijednosti kurbana, a on je odgovorio da je bolje zaklati
kurban. U predanju od Ehu Harisa navodi se da je imam Ahmed
upitan o akiki, ako se posudi novac za nju, paje odgovorio: "Nadam
se da onome ko tako postupi Allah to nadoknaditi, jer oivljava
sunnet." Salih je pitao imama Ahmeda da li je za kome se
rodi dijete, bolje da se zadui kako bi priredio akiku ili da s
akikom dok ne bude u prirediti je, pa je imam Ahmed
odgovorio: dokaz koji smo o akiki jeste hadis koji pre
nosi Hasan od Semure, a u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
'Svako je dijete u zalogu za svoju akiku', pa neka posudi, a nadam se
ss
- - --- --Ibn Kajjim ei-Devzijje - --- --
da mu to Allah nadoknaditi jer oivio je jedan od Poslanikovih
sunneta i slijedi ono to je preneseno od Poslanika."
Akika je sun net i propisana rtva u znak zahvale za Allahovu
milost prema roditeljima. To je koji na divan predstavlja
tradiciju koja se ne vezuje za iskupljenje Ismaila, s.a.v.s., putem
ovna koji je zaklan umjesto njega. Tako je akika postala sunnet
u generacijama poslije Ismaila, s.a.v.s., tako to se prilikom
nja zakolje kurban, i neupitno je da to postaje zatita od ejtana
nakon djeteta, kao to je bismille prije zatita
od ejtana. Zato se kae: "Za koga roditelji ne zakolju kurban, on
je podloan napadima ejtana, a same mudrosti erijata u ovome
propisu daleko su dublje, zato je ispravno da se kurban kolje i
za i za iako se tu radi o broju kurbana
koji se kolju."
Kod sljedbenika Knjige, klanje kurbana je
samo prilikom muke djece, stoga su neki od ispravnih
prethodnika zastupali ovo miljenje. Ebu Bekr ibn Munzir kae:
''O ovom pitanju postoji i miljenje koje kae da se kurban ne
kolje za a zastupaju ga Hasan i Katada." Ovo je milje
nje slabo i nije vrijedno panje jer ga pobija sunnet i to s vie aspe
kata o kojima biti vie u poglavlju koje slijedi.
Klanje kurbana u ovom boljeje od udjeljivanja sadake,
pa iako ona premauje cijenu kurbana, jer je sutina u klanju
i putanju krvi rtvene ivotinje, dok je klanje ibadet koji
je povezan s namazom, kako kae Uzvieni:
namaz obavljaj i kurban kolji" (El-Kevser, 2) i: 01 j9
.1 Jl1; J "Reci: 'Klanje moje, i obredi { ivoimoj,
i su Allahu, Gospodaru svjetova."' (El
En'am, 162) Namaz i obredno klanje jesu nezamjenjivi, tako ako
neko podijeli sadaku umjesto klanja kurbana koji se kolju prilikom
obavljanja hada, ne moe mu to nadomjestiti kurban, pa i ako
cijena sadake daleko premauje cijenu kurbana.
56
-------Ukrasi -------
Razlika ubrojukurbana i
istav oovom pitanju
U ovom poglavlju sadrana su dva pitanja.
Prvo, ak.ika je sunnet pri kao to je sun
net i prilikom Ovo je stav ashaba i tahi
ina i generacija poslije njih. Ranije je spomenuto da Ibn
Munzir prenosi od Hasana i Katade da se ne kolje akika pri
nju a najvjerovatnije da su to uzeli iz hadisa:
"Mukom kolje se kurban", i u hadisu je spomenuto
koje samo muko a ne ensko.
hadis koji prenosi Ummu Kerz pobija ovakvo milje
nje. Naime, u spomenutom hadisu stoji da je ona pitala Poslanika,
s.a.v.s., o akiki, pa je on odgovorio: ccza muko kolju
se dva kurbana, a za ensko jedan kurban, bez obzira da li je to ovan
ili ovca." Za ovaj hadis Tirrnizi i drugi kau da je sahih.
U prilog navedenom govori i hadis koji prenosi Aia, radijallahu
anha, a koji kae: ((Naredio nam je Poslanik, s.a.v.s., da za
zakoljemo dva kurbana, a za jedan kurban."
Ebu Asim prenosi od Ehu Hurejre da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
,,. ,, , "' J ... :! "... , ... , :! , ,, , , , . ""' '",. } ;::
;yJ i ')UJI IfI"...W ;_;-s- '1 _, i ')l;..)l ;_;-s- 01
, , , ,. , , , , ,", " .
.oU
, ,
"Jevreji za muko kolju jednu ovcu, a to ne
za ensko zato koljite za dvije ovce, a za dje
jednu ovcu."
Imam Malik smatra da se kolje po jedan kurban i za dje
i za a dokaz za ovo miljenje jeste predanje u Ehu
Davudovom Sunenu od Ibn Abbasa da je Poslanik, s.a.v.s., zaklao
po jedan kurban za Hasana i Husejna. Prenose Ibn Omer i Dafer
57
-------Ibn Kajjim el-Devzijje------
ibn Muhamed od svoga oca da je Fatima zaklala po jedan kurban
za Hasana i Husejna.
Abdullah ibn Omer klao je po jedan kurban i za i
za Ovo miljenje, pored imama Malika, zastupa i Ehu
Dafer Muhammed ibn Ali ibn Hasan.
Ebu Omer navodi: "Ibn Abbas, Aia i neki hadiski
smatraju 'Za kolju se dva kurbana, a za
jedan kurban.' Zatim navodi hadise koje prenose Ummu Kerz i
Amr ibn uajb: "Ko eli prirediti akiku za svoje dijete neka zakolje
dva kurbana za muko dijete, a jedan kurban za ensko."
Ne postoji kontradiktornost hadisa u kojem se
spominje da se za kolju dva kurbana, a za jedan
kurban i hadisa koji prenosi Ibn Abbas o akiki Hasana i
Husejna, jer je hadis Ibn Abbasa prenesen u dva predanja s dva
sadraja, u jednom stoji da je Poslanik, s.a.v.s. zaklao po
jedan kurban za Hasana i Husejna, a drugi da je Poslanik, s.a.v.s.,
zaklao po dva kurbana Hasanu i Husejnu. se da je prenosilac
elio da su za svakog zaklana po dva kurbana, pa je rekao:"...
dva kurbana", a u drugom predanju stoji: cc po kurban", daje
Aia, r.a., zaklala dva kurbana. Tako su preneseni hadisi. Dva kur
bana bila su od Poslanika, s.a.v.s., a druga dva od Aie, r.a., tako se
dolo do i spajanja hadisa.
Ovo je ujedno i erijatsko pravilo, tj. da je Allah, d.., dao
prednost mukarcu za jedan stepen i to u: krvarini,
iskupljivanj iz ropstva i akiki.
Tirmizi prenosi od U mame da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
l' ., ., -:'}_ OI : :-lS t't.
.:.r tS.r.; .) d u . .) If' .) lc"-"
-"'"" , ... , "" ..... " , " .; " ". "" "
. ,, ., "t<:'. -: ".l_ OI . ::i''l )__! :
tS.r.; .) d - c..r.:' J"' lP' r..:- If' .) .J .:..r
"." """.""' ............... ... ". " ....: " ....... ...r ... ,. "' ""'"' " ... ,
4Sts::.; ..:._;1.5 ;;1;,1 ': ;;i;,llci.J !fl_;..a.:. !J"
"" ... " ... "' .... ,. ",", .... ...... ...
..
., " ..... ","' ...
58
-------Ukrasi ------
"Ko oslobodi roba muslimana, to mu biti iskupljenje od vatre,
za svaki dio tijela roba iskupit se jedan dio njegovog tijela, a ko
oslobodi dvije robinje muslimanke, one mu biti iskupljenje odvatre:
za svaki dio tijela njih dvije iskupit se dio njegovog tijela."
73
Shodno ovome to smo naveli, postoji razlika u akiki
mukog i enskog djeteta, i to nam je dovoljno da pojmimo ovu
razliku, i da ne postoji dokaz u sunnetu, a dobro je poznato da
postoje jasni i vjerodostojni dokazi u sun netu koji ovo
Pozajm/jivanje novca radi akike
Halla! je u svome Damiu naslovio poglavlje koje govori o
ovoj temi "Pozajmljivanje novca radi akike" i navodi predanje od
Ebu el-Harisa da je pitao Ebu Abdullaha kako postupati onaj
ko nema ta da zakolje, a on mu odgovori: ''Ako posudi novac,
nadam se da mu Allah to nadoknaditi jer oivljava sunnet", a u
predanju koje prenosi Salih stoji: "Neka posudi, a nadam se da
mu to Allah nadoknaditi, jer je oivio jedan od Poslanikovih sun
neta i slijedi ono to je preneseno od Poslanika."
Neke od koristi kurbana jesu
Akiku su prakticirali i u dahilijetu. Tako su krvlju od akike
mazali djetetu glavu, pa je Poslanik, s.a.v.s., potvrdio akiku, ali je
osporio ime "ukuk" kao i to da se glava djeteta umae krvlju. U tom
smislu Poslanik, s.a.v.s.,je rekao: "Ne volim ukuk, niti da se
glava namae krvlju."Preneseno je od Poslanika, s.a.v.s., da to treba
biti obredno klanje kao to je to s kurbanima, pa je rekao:
"Ko eli izvriti obredno klanje za svoje dijete, pa neka to
Ovim Poslanik, s.a.v.s., je akiku rtvom, kao to ju
je Allah, d.., obredom, a i iskupljenjem Ismaila, s.a.v.s., i
na koji se pribliava Allahu, d..
73
Tirmizi, 4/117; Hadis je sabili. (Sahihul-di:ami, 1/525).
59
-------IbnKajjim ei-Devzijje-------
Akika, moe biti razlog normalnog rasta i zdravlja
i dugog ivota djeteta i od ejtanskog zla. Svaki dio akike
iskupljuje taj dio tijela i se da se pri
likom klanja akike isto ono to se prilikom klanja kurbana.
Ebu Talih pitao je Ebu Abdulaha ta treba prilikom
klanja onaj koji eli zaklati akiku, paje ovaj odgovorio: "Treba
'Bismillah', i zaklati shodno svojoj namjeri, kao to to radi kada
kolje hadski kurban, i neka kae: "Ovo je akika toga i toga, Allahu,
od Tebe je i Tebi pripada."'
Poeljno je da se kod akike radi isto ono to se radi prilikom
klanja kurbana, a to je da se podijeli meso. U tome se krije
smisao pribliavanja, zahvale, rtvovanja, udjeljivanja i hranjenja. To
su u sretni trenuci, a kada se iskaziuje zahvala Allahu, d., na bla
godati, a ona je krajnji cilj braka. Ako je propisano klanje kurbana
prilikom sklapanja braka, koji je samo sredstvo na putu stjecanja bla
godati, onda je klanje kurbana pri samom dobijanju blagodati.
Klanje kurbana propisano je zbog spomenutih koristi i mudro
sti koje klanje kurbana u sebi sadrava. Nema nista drae i privre
nije srcu od ovih propisa vezanih za Stoga
je sunnet ustanovio pripremanje svadbenih i drugih gozbi kao iskaz
i radosti, jer se izvravaju propisi islama. Tako je
i kada se iskazuje radost zbog dolaska na svijet jedinke koja
da se Poslanik, s.a.v.s., ponosi na Sudnjem danu,
Allaha i neprijetelju.
Kada je Poslanik, s.a.v.s., potvrdio postojanje akike u islamu i
naredio da se ona izvrava, kazao je da je u zalogu za
svoju akiku i zabranio da se djetetu glava mae krvlju akike, a sun
net je da se djetetu glava namae afranom. U dahilijetu su, radi
bereketa, mazali glave krvlju od akike i smatrali su
da je posebno vrijedna krv rtvene ivotinje, pa su svoja boan
stva, iz potovanja, mazali krvlju. Poslanik, slejhis-selam, zabranio
je to kako ne bi oponaali murike, i to je zamijenjeno to
60
------- Ukrasi ---- --
biti od koristi roditeljima, i siromasima,
a to je brijenje glave i udjeljivanje sadake u zlatu
ili srebru u vrijednosti teine kose. Sunnet je da se glava namae
afranom, lijepog mirisa i izgleda, umjesto da se zamazuje krvlju,
runog mirisa, koja je Brijanjem glave uklanja se slaba kosa
kako bi narasla kosa jakog korijena. To ujedno otvara pore na glavi
djeteta kako bi isparavanje bilo olakana to je usko vezano sa
njem vida, mirisa i sluha.
Za muko kolju se dvije ovce i to u znak
jer ga je Allah, d.., odlikovao nad suprotnim spolom, kao to je
u nasljedstvu, krvarini i je propisano da
ovce budu jedna drugoj. U Mejmunijevom predanju stoji da
je rekao da trebaju biti a stoji i u predanju koje prenosi
Dafer ibn Haris. Poto su kurbani zamjena i iskupljenje trebaju
biti pribline starosti i istog spola, pa su kao da je o
jednom kurbanu, to kada bi rtvovanje bilo samo s jednim
kurbanom, bilo bi potrebno da kurban bude potpunih svojstava.
Ovo ako bijida (iskupljivanje za neki prijestup klanjem
rtve) bio obavljen klanjem jedne ovce, onda bi ta ovca trebala imati
potpune osobine. Poto akika podrazumijeva klanje dvije ovce, nije
da jedna od tih ovaca bude manje vrijedna ili slabija od
one druge, jer bi to da se obred upotpunio klanjem one
jedne, potpunije, ovce, a druga je ovca kao vid upotpunjavanja koji
nije ciljan, pa je stoga propisano klanje dvije podjednake ovce kako
bi se odagnala ova pomisao.
Ovo na to da i ivotinja akike mora biti bez mahana
koje da kurban ne bude primljen.
Jedna od koristi akike jeste i djeteta od nje
gova zaloga, jer je dijete vezano za njegovu akiku, kao to Posla
nik, s.a.v.s., kae. se razilaze u ovoga vezivanja i
bivanja djeteta zalogom dok mu se ne zakolje akika. Neki, kao to
je to Ata i imam Ahmed, kau da se time misli na to da dijete nije
61
-------IbnKajjim el-Devzijje---- --
u stanju efaat za svoje roditelje dok mu se ne zakolje akika.
Ali ovo je upitno, jer efaat djeteta za roditelja nije p od efaata
roditelja za dijete, a je da ne da dijete biti efaa
dija svojim roditeljima, i ovo se odnosi na svu rodbinu.
"O ljudi bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad
roditelj djetetu svome nimalo niti dijete imalo
svome roditelju (Lukman, 33)
"I bojte se dana kada niko ni za koga nita
kada se zagovor prihvatiti!" (El-Bakara, 48)
"O vjernici udijelite dio onoga vas Mi opskrbljujemo prije
nego to Dan kada biti ni otkupa, ni posrednitva, ni
otkupa." (El-Bekara, 254)
Na Sudnjem danu niko ni za koga efaat sve dok to
Allah ne dozvoli onima kojima On eli i kojima je zadovoljan, a ta
dovola vezana je za to da se spominje u Allah i da se bude iskreno
u tome. A onaj kome biti podaren efaat to zasluiti djelima,
a ne rodbinskim vezama, ili zbog toga to je sin ili otac.
A onaj koji je najzasluniji za efaat na Sudnjem danu rekao
je: "Ja vam, pored Allaha, nita ne mogu koristiti!"
A o velikom efaatu, kada padne na seddu pred Gospodara,
Poslanik je rekao: "On mi broj onih koje uvesti
u Dennet!"
62
------- Ukrasi ------
Tako broj onih za koje efaat biti
Kako je nakon ovoga tvrditi da dijete efaat
za roditelja, a ukoliko roditelj ne zakolje akiku, u tom mu
dijete efaat. A dokazi da efat biti vezan za
djela kao to Allah kae:
"Svaki odgovoranje za ono toje radio." (El-Mudessir, 38)
I kae:
"Oni zbog onoga to budu radili u muci biti zadrani. "
(Al-En'am, 70)
Izraz murtehin (u zalogu) podrazumijeva vezanosti,
bez obzira da li to bilo njegovim vlastitim djelovanjem ili djelo
vanjem nekoga drugog. A onaj koji ne moe efaat nekome
drugome, za njega se ne kae da je murtehin, nego se taj izraz koristi
za onoga ko je u nakon to je bio na putu
da to Pri tome to ne mora biti vlastitom nego je
da to bude i drugim djelovanjem.
Allahje da akika bude sebeb da se dijete od ej
tana, koji na dijete jo od njegova Tako akika pred
stavlja spaavanje djeteta od ejtanskih oklopa i od toga da ga
u dobra, koje mu koristiti na onome svijetu. to se moe
pomatrati kao da je dijete zarobljeno i pipremljen i da eli
zakiti ga, jer ejtan je svome Gospodaru da iskorijeniti
ljude, kada je rekao da zavesti Ademovih sinova. On vreba
jo od njegova i nastoji ga njegovim robom.
predstavljaju ejtanovo oruje i vojsku
njegovu. Tako Uzvueni kae:
.)Gt
, ,
63
-------IbnKajjim e/-Devzijje------
'1 budi im ortak u imecima i u djeci." (El-Isra, 64)
Uzvieni je rekao i:

"A lb/is se uvjerio da je o njima ispravno mislio." (Sebe, 20)
Allah, d.., propisao je roditeljima da oslobode dijete od
zaloga klanjem kurbana koji biti rtva, a ako se ne zakolje za
njega, ostaje u zalogu. Stoga Poslanik, s.a.v.s., kae: "Dijete je u
zalogu za svoju akiku, zakoljite je za njega i obrijte mu glavu."
Naredio je da se zakolje kurban kako bi se dijete oslobodilo zaloga,
a da je zalog vezan za roditelje, Poslanik bi rekao da zakolju akiku
za sebe kako bi bio efaat. Kada nam je naredio Posla
nik, s.a.v.s., da zakoljemo akiku za se uklanja
zalog, znalo se da je to radi djeteta od unutranje i
vanjske a Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.
Oprednostima mesa akike nad dijeljenjem sirovog
Halal u svom Damiu kae u poglavlju koje je naslovio: "ta je
pohvalno prilikom klanja akike" kae: "Obavijestio me Abdulmelik
Mejmuni da je rekao Ebu Abdullahu (Ahmed ibn Hanbel): 'Da li
meso akike treba Odgovorio je: 'Da.' Zatim je neko rekao kako
spremanje tog mesa predstavlja a on je odgovorio kako se
treba potruditi zbog toga. Isto tako, prenosi se kako je Ebu Abdullah
upitan o tome da li se meso akike kuha s vodom i solju? On je odgo
vorio kako je to pohvalno. A kada je nakon toga upitan da li se smije
dodati jo koji on je odgovorio kako to smetati."
Vrijednost kuhanja ogleda se u tome to to ne optere
komije i siromahe da sami kuhaju. Isto tako, to predstavlja
i dodatni izraz zahvalnosti na blagodati, pogotovu
to komije, djeca i siromasi jesti meso bez prethodnog
64
---- - - -Ukrasi
razmiljanja kako da ga kuhaju, jer onaj kome se da kuhano meso
spremno za jelo, njegova radost bit potpunija nego da mu je dato
meso koje tek treba spremati. Stoga, imam Ahmed kae: "Neka
se potrude da skuhaju meso." Jer sva jela koja se serviraju kao vid
zahvalnosti prethodno se pipremaju.
Za ova jela potoje mnogi nazivi:
kira: hrana koja se servira gostima;
me'dube: hrana koja se servira prilikom poziva;
tuhfa: hrana za posjetioca;
velima: hrana na svadbi;
hers: hrana koja se kuha prilikom
akika: rtva koja se prinese kada se sedmi dan
obrije glava;
gadire: hrana prilikom
vedime: hrana prilikom alosti;
nekia: hrana za onog koji dolazi s puta;
vekire: hrana prilikom zavretka gradnje.
Pripremiti hranu mnogo je bolje, u spomenutim
nego samo dijeliti meso, a Allah najbolje zna.
O lomljenja kostiju akike
Hallal govori o ovom pitanju pod naslovom: "O
lomljenja kostiju akike i njenog na komade."
Prenosi se dajeAhmed rekao da ne treba lomiti kosti akike, nego se
svaka kost na njenom zglobu. Abdullah, sin imama Ahmeda,
kae: "Pitao sam oca kako se pripravlja akika? O n je odgovorio:
"Njeni se dijelovi ali joj se ne lome kosti. "'
74
J j:.--1)1 '-:'8 J li.J
, " ... .. .". ""'""' , ". "" ... ""' ... .....
, Muailul-imam Ahmed, 268.
65
- - - ----Ibn Kajjim ei-Devzijje---- - -
*' ... ,, " .... ., J ... , "' :::
'J ' l , -Li ' l .l<' 1.: 1-:: - .<.LWI JI l '"10l ' !
1
1' ' ::_ 'l ' 41u -ll
J J .r-' J c.r- .r. 'r" . J .._,..-......- .:.r If'
, " ", , , , , ,
; '
Ebu Davud prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao u vezi akike
koju je Fatima zaklala H asanu i Husejnu: "Poaljite babici nogu ovce
i jedite meso akike i dajite drugima da jedu, i ne !omite kosti!"
75
Bejheki prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
... , J :;; ", , J ". ... ... ., ,. .,. ... / ... J.
0\S) .ol!. tj
-
"Za treba zaklati dvije ovce koje biti jednake, a za
jednu ovcu."
76
Prenosi se od Ataa da je rekao o zaklanoj ivotinji: "Ona se
ne lome joj se kosti, kuha se sa solju i s vodom i dijeli
se komijama."
Od Aie prenosi se da jejedna od ena rekla, kada se rodio sin
Abdurrahmana ibn Ebu Bekra, da su zaklali mnoge kamile, a Aia
je na to odgovorila: "Ne, sunnet je da se zakolju dvije podjednake
ovce kojima se dati sadaka za dijete, i jedna ovca za
Meso se skuha, a da mu se ne lome kosti, a zatim se pojede i da se
sadaka. To se uradi sedmi dan po a ako ne, onda
a ako ne, onda dvadeset i prvi."
I bn Munzir i afi zastupaju miljenje da je akika obavezan
sunnet, i kod izbora rtvene ivotinje potrebno je izbjegavati ivo
tinje koje imaju mahane, isto kao i pri izboru kurbana. I sto tako, ne
prodaje se njeno meso niti kor, a niti se lome kosti. Njeno se meso
jede i daje se kao sadaka, a njenom krvlju ne treba mazati dijete.
Ebu Omer kae da je stav imama Malika o ovom pitanju
istovjetan stavu imama afija, s tim da je rekao kako se smiju lomiti
njene kosti i da se daje meso komijama, ali da se ljudi ne pozivaju
75
M esai/u/-imam Ahmed, 278.
76
Stmenul- kubra, 9/302.
66
-------Ukrasi
kao to je to sa svadbom.
77
I bn ihab, isto tako, smatra da
je dozvoljeno lomiti kosti akike, i neki zastupaju milje
nje kako nema vjerodostojnog dokaza koji zabranjuje lomljenje
kostiju, niti da je to A nalau lomljenje kostiju
jer se tako postie potpunije koritenje mesa, dok su oni koji su
smatrali zabranjenim lomljenje kostiju uzeli u obzir predanja od
ashaba i tabiina, ili hadis koji nema direktnu vezu do Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, a koji prenosi Ebu D avud,
pri tome neke od prednosti nelomljenja kostiju.
Prva: izraavanje vanosti ove hrane i njenog visokog stepena,
pa ako se daje ljudima, bile to komije ili siromasi, treba biti u koma
dima. Svaki komad treba biti cjelina za sebe i potpun, i da se nita
od kostiju ne lomi, kako bi se dao cjelokupni dio mesa u komadu, jer
je to potpunije i blie od dijeljenja manjih komada.
Druga: hedija, koja nije neto malo i ima
efekat na onoga kome je data, i na darivaoca i na
njegovu jaku elju, to, opet, predstavlja nadanje da
i biti na spomenutim stepenima.
poto je zaklana kao rtva i iskupljenje za dijete,
je da se ne lome kosti, jer se tako gradi nadanje da
idijete biti zdravo i u snazi, daleko od mahane.
Opropisanoj starosti ivotinje
Hallal u svom Damiu navodi poglavlje koje je naslovio:
MKoja se starost ivotinje pri klanju akike?"
Na tom mjestu spomenuo je pitanja Ebu Taliba koja je on
uputio Ahmedu ibn Hanbelu u vezi s akikom. Jedno od njih odnosi
se na pitanje da li je zaklati ovcu ili velikog ovna?
Odgovorio mu je da je ovan bolji. Prenosi se - pitano je dalje - da
su ljudi klali i mujake i enke. Ahmed ibn Hambel odgovorio mu
77
Et-Ttmhid, 4/321.
67
----- --Ibn Kajjim el-Devzijje-- --- -
je: ako se zakolje i enka, smetati. Isto tako, pitan je o mladoj
ovci, pa je odgovorio da nema smetnje, ali pod uvjetom da ima vie
mesa. U predaji od Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, prenosi se:
"Kome se rodi dijete i bude elio da priredi akiku neka to
Ovoje dokaz za tvrdnju kako jeza ovu vrstu rtvovanja potre
bno ispuniti iste uvjete kao i za rtvena klanja u islamu.
I sto tako, u ovome je dokaz kako je klanje sunnet, s razlikom to
neka ulema to smatra sunnetom koji dosee stepen obaveze, dok
druga ulema to smatra samo pohvalnim koji nalikuje drugim
prinoenjima rtvi, kao to je to na hadu ili za Bajram. Poto
je cilj o ovoga klanja da se meso jede i udjeljuje, onda se uzima u
obzir isti starosni uvjet koji se postavlja i za spomenuta rtvena kla
nja. Ovo da je obaveza da rtvena ivotinja napuni
starosnu dob kako bi se mogla prinijeti kao rtva, a pogotovu ako
se uzme u obzir da je ovaj propis da bi se upotpunio
obred i da bi se teilo njegovu to temeljitijem obavljanju. Tako se
za kolju dvije ovce, koje trebaju biti po kvali
tetu, dok se za kolje samo jedna; pri tome njihova sta
rost mora biti istovjetna onoj koja se uvjetuje kod klanja kurbana.
Akika je i u ostalim propisima kurbanu.
Ehu Omer ibn Abdul-Berr kae: postoji
konsenzus o tome da je za akiku dozvoljeno zaklati sve ono to se
moe zaklati za kurban, od osam vrsta stoke, a stavovi suprotni
ovome ne uzimaju se u obzir."
78
A ono to imam Malik prenosi u Muvetau od Muhameda
ibn Ibrahima Tejmije da je rekao: sam moga oca kako kae:
'Akika je pohvalna makar se zaklao vrabac"'
79
, treba razumjeti kao
vid pretjerivanja u izraavanju, poznat u stilistici. Isto to nalazimo i
u Poslanika, s.a.v.s., Omeru, r.a, kada su govorili
78
Et-Temhid, 4/320.
79
Muvetta, 2/501.
68
------Ukrasi
okonju: "Nemoj ga uzeti makar ga nudio za dirhem!"
80
Malik
81
kae kako je akika na stepenu obreda i rtve, tako da
nije dozvoljeno da bude slijepa, mrava, da joj bude neto sloljeno
lom niti da bude bolesna. Nita od njena mesa ne smije se proda
vati, niti bilo ta od koe, njene kosti se ne lome, a oni koji su je
zaklali neka jedu njeno meso i neka ga daju kao sadaku.
Nije dozvoljeno klanjejedne ivotinjeza vie djece
Jedna ivotinja moe biti zaklana samo za jedno dijete, i u
ovome se ak.ika razlkuje od kurbana.
Halla! ovo spominje u: "Poglavlje o klanju kamile za sedam osoba".
U tom poglavlju navodi predanje kako je imam Ahmed pitan
oklanju kamile za akiku, pa je odgovorio kako je Lej s klao kamilu
za akiku. Prenosilac je upitao da li se kamila moe zaklati za sedam
akika?, a on je odgovorio da tako neto nije Na kraju, prenosi
lac konstatuje kako Ahmed nije bio na stanovitu da se moe klati
kamila za sedam akika.
Poto se akika posmatra kao iskup (jida) za
potrebno je za dijete zaklati cijelu ivotinju kako bi se jedna dua
iskupila drugom ivom duom. A ako bi se za vie djece klala jedna
ivotinja, tom se priliko ne bi ostvario cilj, a to je klanje
ivotinje za jedno dijete. Naime, putanje krvi moe biti samo za
jedno dijete, dok ostala djeca u dijeljenju mesa. A cilj
erijata jeste da za dijete bude putena rtvena krv. Upravo ovo
moglo bi se uzeti u obzir kod eventualnog razmiljanja da
je zabranjeno u klanju kurbana ili rtvovanja pri
likom obreda hada, ali sunnet i praksa Poslanika jesu da se
slijede, a oni propisuju da je zabranjeno da vie osoba u
spomenutim vidovima prinoenja rtve. to se akike potrebno
11
Buharija, 3/353.
nEl-Aiunl<ka, 3/1033.
69
,-------Ibn Kajjim el-Devzijje-----
je zaklati dvije ovce, a umjesto njih ne mogu se zaklati
kamile ili krave. A Allah najboje zna!
Da li se za akiku moguzaklati kamile i krave?
se razilaze: o pitanju da li neto pored sitne stoke
moe biti zaklano za akiku?
Ibn Munzir prenosi kako se ulema razilazi o klanju
pored sitne stoke za akiku. Prenosi se od Enesa ibn Malika da je
za dijete klao kamilu, i od Eba Bekre da je za sina Abdurrahmana
klao kamilu, hranivi njenim mesom stanovnike Basre.
Prenosi se da je Ebu Bekra, kada mu je sin Abdurra
hman, a bio je prvo dijete u Basri, za njega zaklao kamilu
i njome hranio stanovnike Basre. Neki su mu zamjerili
hadis u kojem je Poslanik, s.a.v.s., rekao da se za dijete kolju
dvije ovce tako, da nije dozvoljeno zaklati neto drugo.
Imam Malik rekao je da mu je za akiku drae zaklati ovcu
nego kravu ili devu, dok mu je za kurban drae zaklati devu nego
ovcu ili kravu.
Ibn Munzir nalazi kako je dokaz onima koji smatraju da se
za akiku moe zaklati krava ili deva vjerovatno hadis: ((Akika je uz
dijete, pa je zakoljite za dijete!"
Tako Poslanik nije pravio razliku ivotinja, nego je
samo spomenuo klanje ivotinjo to podrazumijeva da
bilo koja rtva dolazi u obzir. Ali, isto tako, neko moe da je
ovo hadis, dok na drugoj strani imamo
kada kae: "Za dvije ovce, a za jednu ovcu!"Tako
je ovaj hadis preteniji argument od onoga koji je
70
------Ukrasi - --- ---
Kako se upotrebljava meso akike?
Halla! u svome djelu sominje pogavlje u kojem se kae da se
meso akike daje kao sadaka i poklanja. Sin imama Ahmeda prenosi
da je imam Ahmed rekao kako se meso akike jede i poklanja. Isto
tako, prenosi se u drugom predanju kako je rekao da se s mesom
akike moe uraditi to se poeli, se potom na Ibn
Sirina, koji je rekao: s mesom akike to poeli te!", a kada je
upitan da li da je jedu oni koji su je zaklali, rekao je: "Neka jedu, ali
ne svu, neka jedu i neka udijele od njena mesa!"
U predanju od Ibn Harisa i njegova sina Saliha prenosi se
da je Ahmed ibn Hanbel rekao, na pitanje koliko se
akike treba pojesti a koliko podijeliti: "Neka jede koliko eli!"
Halla! kae da je imam Ahmed, kada je upitan o akiki, tj. da li
se njeno meso smije ostavljati za kasnije, rekao da mu to nije poznato.
Isto tako, prenosi se da je potvrdno odgovorio, kada je upitan da li
dio mesa akike treba poslati babici. Prenosi se da je Poslanik, kada je
zaklao kurban za Husejna, komad mesa poslao babici.
82
prenosi Tirmizi da je Poslanik naredio da nogu akike
poalju babici, kao to se prenosi da je Poslanik naredio Fatimi da
izvaga kosu Husejna, koju su mu obrijali s glave, i da daju sadaku u
srebru koliko je bila teka ta kosa, te da babici daju nogu akike.
83
Isto ovo prenosi Humejdi, kada je rekao da je Alija babici dao
nogu akike.
su se razili oko toga da li se narod poziva
na slavlje, kao toje sa svadbom, ili se samo podijeli meso bez
pravljenja gozbe?
12
Ebu Davud u EI-Merasilu, br. 379.
13
Suntnul-lwhra, 9/304.
71
- ------Ibn Kajjim ei-Devzijje------
Imam Malik kae da se mogu presijecati kosti akike i da se meso
podijeli komijama, ali da se ljudi ne pozivaju kao to je sa sva
dbom. Nije poznato da je neko, osim Malika, ovo smatrao
A Allah najbolje zna!
Opropisu spajanja akike i kurbana
Ovo spominje Hallal u svom Damiu, u djelu koje je naslo
vljeno sa: "Poglavlje o tome da kurban moe zamijeniti akiku". Pre
nosi se da je Ahmed ibn Hanbel pitan da li se moe djetetu zaklati
kurban umjesto akike? Odgovorio je da ne zna, ali da je kako neki
to smatraju doputenim, a neki su njima tabiini. Isto
tako se u drugom predanju od imama Ahmeda prenosi kako je rekao:
"Nadam se da je kurban dovoljan onome ko nije zaklao akiku."
84
Ismet prenosi da je Ahmed ibn Hanbel rekao: se za
dijete zakolje kurban (za Bajram, op. prev.), to mu biti dovoljno
i za akiku."
Dalje se prenosi kako je imam Ahmed da kupuje kur
ban koji je zaklao za Bajram za sebe i za familiju, a njegov sin
Abdullah bio je jo mali. Prenosilac smatra da je ovo klanje bilo
spajanje kurbana i akike, a meso je podijelio i sam ga je jeo.
njegov sin Abdullah prenosi da je pitao svoga oca
moe li rtva za Kurban-bajram ujedno obuhvatiti i akiku? Odgo
vorio mu je da ta rtva moe biti za kurban ili samo za akiku.
85
Ovo podrazumijeva tri stava koja se prenose od
imama Ahmeda: prvo, da kurban moe obuhvatiti i akiku; drugo,
samo jedno; od izricanja stava o ovom pitanju.
Dokaz za stav da akika ne moe potpasti pod kurban jeste
to to postoje dva sebeba klanja, kao to je s kurba
84
Insaj. 4/111.
85
Mesailul-imam Ahmed, 268. str.
72
-------Ukrasi
nom za had temettu, koji ne moe zamijeniti kurban-fidju (koji se
kolje u nekog prijestupa na hadu).
Dokaz za stav da akika moe potpasti pod kurban bio bi da
se cilj postie jednim klanjem. Kurban za propisan
je kao to je propisana akika, isto kao to je propisano da
klanja dva rekata kojima nanijeti tehijjetul-mesdid i dva rekata
sunneta. ovome jeste i situacija ako bi hadija
koji obavlja temettu zaklao kurban i u njemu spojio obred klanja
kurbana i obred klanja za hadtemettu. A Allah najbolje zna.
Da li onajza koga roditelji ne zakolju akiku dokje mali treba
zaklati akiku za sebe kada bude punoljetan?
Hallal je jedano od svojih poglavlja naslovio: "Poglavlje o
tome kao je poeljno da onaj za koga nije zaklana akika, dok je bio
mali, zakolje akiku za sebe kada odraste".
Prenosi se da je imam Ahmed pitan o kome otac kae
da za njega nije zklao akiku, treba li je on klati za sebe? Ahmed je
odgovorio: "To je obaveza!" U drugom predanju stoji kako je
imam Ahmed smatrao pohvalnirn da onaj kome nije zaklana akika,
dokje bio mali uradi to sam za sebe kada odraste.
Isto tako, prenosi se da je imam Ahmed rekao da nita nije
od prijanje uleme u vezi s onim kome nije zaklana akika, dok
je bio mali, da li sam da je sebi kolje? rekao je da to sma
tra pohvalnim za onoga ko akiku smatra obavezom.
Sa slabim senedom prenosi se od Poslanika da je on za sebe
zaklao akiku, kao to to nalazimo u hadisu od Enesa.
86
i Hallal spominje da je Poslanik zaklao akiku za sebe
nakon to je postao Vjerovjesnikom.
16
Bm:ar, 2174, Muikil asaar li et- Taha'lli, 11461.
73
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje------
Ovaj haclis prenosi se i u Musanne.fo Abdurrezaka, ali
ukazuju na jednog od ravija ovoga hadisa kao izuzetno slabog.
Propisi uvezi skoom, glavom i drobom akike
Hallal prenosi da je neki pitao Ahmeda ibn Hanbela
da li prodati kou, glavu i drob akike, pa da taj novac daruje u
sadaku? On je odgovorio da se to daje u sadaku. Ali se isto tako
prenosi da je da se koa i drob akike daje kao nagrada
onome ko je klao ili kuhao meso.
U predanju od Ebu Abdullaha ibn Hamdana prenosi se da je
dozvoljeno prodati kou, drob i glavu akike, i novac dobijen za to
dati u sadaku. se prenosi stav da je to zabranjeno prodavati
jer se propis kurbana odnosi i na akiku. Shodno tome, imamo dva
predanja: jedno je bazirano na citatu imama Ahmeda, a drugo na
s kurbanom.
Predanje koje smo spomenuli moemo gledati kao potporu
stavu o dozvoljenosti prodaje, pa da se taj novac da u sadaku; ali,
isto tako, to predanje moemo gledati kao dokaz suprotnom stavu,
a to je da se ti dijelovi daju u sadaku bez prodaje. O ovome treba
razmisliti jer je predaja dvosmislena, a prevagu moe donijeti jedino
postojanje jasnog dokaza koji ukazuje na dozvoljenost prodaje.
Postoji predanje od Dafera ibn Muhammeda u kojem stoji
da je pitan o koi krave koja je zaklana za kurban, pa je rekao:
"Prenosi se od Ibn Omera da je dozvolio prodaju te koe, pa da
se zatim taj profit da u sadaku." A poznato je da postoji razlika
ove koe i koe ovce od koje je napraviti serdadu
za obavljanje namaza. S druge strane, koa krave nije imala veliku
primjenu u Zatim je rekao, kao to stoji u predanju, da koa
krave dosee toliku i toliku vrijednost.
Ahmed ibn Hanbel prenosi da je Ibn Omer prodao kou krave
i vrijednost koju je dobio zauzvrat dao je u sadaku. Onda je imam
74
- ------ Ukrasi ------
Ahmed rekao da se koa ovce ne prodaje, jer koe krave i deve ne
moe na upotrebu, kao to je to s koom ovce.
Tako se koe krave i deve prodaju, a novac dobijen od prodaje daje se
usadaku. koa ovce moe upotrebu.
Esrem prenosi da ju Ahmeda kako spominje
predanje od Ibn Omera u kojem stoji da se koa krave prodaje i
novac se daje u sadaku; vjerovatno iz razloga to su smatrali da je
njena vrijednost golema.
Ishak ibn Mensur prenosi da je pitao imama Ahmeda ta se
radi s koama kurbana, a on mu je odgovorio da se iskoriste, a da
se zauzvrat da sadaka u njihovoj vrijednosti.
Imam Mervezi prenosi da je stav imama Ahmeda o ovome
pitanju, kako koe kurbana ne treba prodavati, ali se zato daje sadaka
uiznosu njihove vrijednosti. U predanju od Ahmeda prenosi se da je
rekao kako ne smeta da se koe kurbana utave da bi se na njima sje
dilo, i da se ne prodaju, nego da se da sadaka u vrijednosti tih koa.
Ali, on je ovdje napravio razliku rtvenih kurbana
koji su obaveza, i da njihove koe treba prodati i to dati u sadaku, a
ako je kurban na dobrovoljnoj osnovi, u tom uradit onaj
ko kolje kurban s koom to poeli.
U predanju od Dafera ibn Muhammeda stoji da se koa
kurbana koristi u i ne prodaje se. U predanju Ehu Harisa stoji:
treba dati sadaku u vrijednosti koe, a same koe iskoristiti za
sjedenje ili za obavljanje namaza."
Ebu Mensur prenosi da koe mogu biti date u sadaku, ili se
mogu koristiti, ali se ne mogu prodati. U predanju od Mejmunija
stoji da se ne prodaju, nego da se daju u sadaku. A kada je upitan
mogu li biti predate, pa da se taj novac da u sadaku, odgovorio je da
se to ne moe nego da se same koe trebaju dati u sadaku.
Prenosi se da je imam Ahmed rekao kakao je pohvalno da se
za vrijednost koe akike kupi neto to koristiti
75
-------IbnKajjim ei-Devzijje------ -
Ebu Talih pitao je Ahmeda ta treba uraditi s koama kur
bana, a onje odgovorio kako je eabija i Ibrahima da kau da za
njihovu vrijednost ne treba kupovati potreptine. Oni kau
da se koe mogu zamijeniti za potreptine, ali se ne trebaju proda
vati, pa za taj novac kupovati potreptine. A kada je upitan
o ovome stavu, imam Ahmed je odgovorio: "Koe treba uvakufiti,
a ne prodavati. Poslanik je naredio Aliji da koe i utrobe kurbana
da u sadaku."
87
"Pitao sam da li je treba dati onome ko je zaklao, a on je
odgovorio Zatim sam pitao da li da kou predam, pa da
taj novac darujem u sadaku? Odgovorio je obra
zloivi da je Ibn Omer koe davao siromasima, da ih oni sami
prodaju. Zatim sam pitao da li da kou prodam za tri dirhema,
pa da ih dam trojici siromaha, svakome po jedan? A on (imam
Ahmed) je rekao: 'Okupi ih pa im daj kou!"'
Halla! ovo dalje spominje u: "Poglavlju o tome kako je
pohvalno prodati kou krave, i da se taj novac daruje u sadaku".
Prenosi se da je imam Ahmed pitan o koi krave, pa je odgo
vorio da se prenosi od Omera da je rekao: "Koa se moe prodati,
i taj se novac daje u sadaku. A ovo je suprotno predanju kako se
od koe ovce moe praviti serdada,jer se podrazumijeva da se ova
koa ne moe koristiti u
Muhenna prenosi da je imam Ahmed pitan o koji
kupi kravu i prinese je kao kurban, pa proda njenu kou za 20
dirhema i za taj novac kupi ovcu koju prinese kao kurban, kakav je
propis u vezi s time? Ovo isto prenosi se od I bn Omera. Ishak ibn
Mensur kae: "Pitao sam Ebu Abdullaha: 'ta uraditi s koama
kurbana?' Odgovorio je: 'One se koriste, a njihova se vrijednost da
kao sadaka.' Pitao sam ga: 'A da se proda, pa da se to da u sadaku?'
Odgovorio je potvrdno."
87
Buhari, 3/555; Muslim, 2/954.
76
-------Ukrasi
to se koe prilikom klanjo okike
Ibn Munzir kae da se treba spominjati ime onoga za koga se
kolje akika i prenosi od r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
, J J; .... ; ... ; ; , ,... .,... ( ....
. ..!.1.l ;11 _,A; (Prilikom klanja spo
menite ime onoga za koga se kolje i recite: cu ime Allaha, Allahu,
ovo je za Tebe i pripada Tebi, ovo je akika toga i toga ... "' Kae Ibn
Munzir: "Ovo je lijepo ali biti ispravno ako i ne kae, jer je
nanijetio srcem."
Hallal, u poglavlju pod naslovom: ((ta se kae prilikom kla
nja akike" navodi predanje u kojem stoji da je Ebu Talih upitao
Ahmeda ta koji eli zaklati akiku, a on mu odgovori:
"Treba cBismillah' i nijet na onaj kako to
prilikom klanja kurbana, treba covo je akika za toga i
toga, tako da spoji izgovor s nijetom koji je u srcu, kao to to
radi prilikom obavljanja hada za drugog, pa tako kae: e Odazivam
Ti se, Gospodaru, za toga i toga, tj . nijet umjesto toga i toga.
Analogno ovome onaj ko eli pokloniti nekome dobro djelo,
nijet za njega. Neki smatraju da je neophodno uvjetovati sam nijet,
pa da se kae: (Gospodaru, ako primi ovo moje dobro djelo, upii'
ga tome i tome u dobra djela', jer ne zna da li je primljeno
kod Allaha to djelo. Smatram da nema potrebe to uvjetovati, a i
hadis to negira, jer Poslanik, s.a.v.s., kada je koji nijeti
hadski obred za ubrumu nije rekao: cReci: (Gospodaru, ako pri
hvata od mene ovaj obred, upii ga ubrumi", niti je kome dru
gom, koji je nijetio obred za svoga blinjeg, rekao da kae,
niti je to spomenuo u hadisu. Ne prenosi se od prvih generacija da
su poklanjanje ili klanje ili akika uvjetovani, a prenosi se:
ovo je za toga i toga', jer do Allaha stie primljeno djelo bilo ono
uvjetovano ili ne." .
77
-------IbnKajjim ei-Devzijje--- ----
Poglavlje osedmicama
U ovom poglavlju spomenute su stvari koje se veu za
sedmice: akika, brijanje glave, nedijevanje imena, i obrezivanje.
Prve je dvije poeljno uraditi sedmog dana u su sloni islam
ski dok u vezi s druge dvije stvari miljenja su podijeljena,
a o tome kasnije, neto vie Ranije su navedena predanja
koja govore o klanju akike sedmog dana, a mudrost lei u tome, a
Allah najbolje zna, da kada se dijete rodi njegovo je stanje
ivota i smrti i ne znamo da li preivjeti ili ne, sve dok ne
period koji nam ukazuje na zdravlje djeteta i njegovu
ansu da ostane u ivotu. Taj period je sedam dana.
Ovaj period odgovara periodu stvaranja nebesa i Zemlje, jer
je Allah, d.., odredio stvaranje svijeta u est dana, zatim je odre
dio svakom danu posebno ime, i ta biti stvoreno u svakom od
njih, a petakje danom zavretka stvaranja i danom okuplja
nja, koji je praznik vjernicima, u kojem se vjernici sastaju radi spo
minjanja, hvaljenja, i slavljenja Allaha, d.. U tom danu
vjernici ostavljaju obaveze i zahvaljuju Allahu, i
Mu, se nastanka u tome danu i povratka koji se desiti
na taj dan. To je dan u kojem se Allah, d.., uzvisio iznad Ara, dan
u kojim je stvoren na otac Adem i dan u kojem jeAdem, a. s., uve
den u Dennet i izveden iz njega. Petak je dan u kojem nastupiti
smak svijeta i nastati Sudnji dan. Dan u kojem Allah, d..,
dovesti sva stvorenja i suditi im, i u kojem stanovnici Denneta
i Dehennema biti uvedeni u svoja boravita.
Ovi su dani prva etepa u ivotu a kada ih
napuni, prelazi u drugu etapu, koja se mjesecima, a kada i to
napuni, prelazi u etapu, koja se godinama.
Sedmog dana djetetu se daje ime, brije mu se glava, kolje kur
ban, kojim se zaloga. Kao to je Allah, d.., sedmi
78
------- Ukrasi ------
dan u sedmici praznikom za vijernike, u kojem se oni okupljaju
Ga i Ga "radosni zbog blagodati koju imje dao" zato
to ih je odlikovao nad Svojih stvorenja. Mudrost Allaha,
d.., jeste u tome da mijenja stanje Svoga roba tokom sedmice,
tako se stanje bolesnog promijeni sedmog dana nabolje ili nagore.
Iz Svoje mudrosti propisao je jedan dan u kojem se Njegovi
robovi Njemu da Ga mole, to je jedan od razloga
njihovog uspjeha na oba svijeta, jer ljudi time potiskuju mnoge
od sebe, neka je hvaljen Onaj je mudrost zakonodavstva
i stvaranja nadmaila razum. A Allah najbolje zna...
79
BRIJANJE GLAVE IUDJELJIVANJE SADAKE
Ebu Omer ibn Abdulberr kae: su smatrali poelj
nim brijanje glave djeteta prilikom akike a to je i hadi
som: 'Obrije mu se glava i da mu se ime.' Hallal u poglavlju: 'Brija
nje glave i udjeljivanje sadake u iznosu teine kose'
kae: "Obavijestio me je Muhammed ibn Ali da je Saliha, koji
veli da je njegov otac rekao: 'Poeljno je da se sedmog dana obrije
glava Sulejman ibn Amir prenosi da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Uklonite od prljavtinu", tj. obrijte
mu glavu.Hanbel kae daje Ebu Abdullaha kako kae: "Novo
se brije glava."
Fadl ibn Zijad pitao je Ebu Abdullaha da li se brije glava
a on mu je potvrdno odgovorio, a kada ga je upitao
da li mu se glava mae krvlju, on je odgovorio: "Ne, to je dahilij
jetski
Salih ibn Ahmed prenosi od svoga oca da je Fatima, radi
jallahu anha, obrijala glavu Hasanu i Husejnu i udijelila sadaku u
novcu. Kae Hanbel: sam Ebu Abdullaha kako kae: 'Nema
zapreke da se udijeli sadaka u iznosu teine kose."
Malik u Muvettau
88
prenosi da je Fatima izvagala kosu:
88
MII'!Jdta, 21501.
81
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje------
Hasana, Husejna, Zejnebe i Urni Kulsum i da je udijelila sadaku u
srebru u iznosu teine kose.
u Muvettau
89
prenosi se da je Fatima izvagala kosu
Hasana i Husejna i udijelila sadaku u srebru u iznosu teine kose.
Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se
Hasanu i Husejnu, sedmog dana, obrije glava, a zatim je udijelio
sadaku u srebru u iznosu teine kose.
Abdurrezzak
90
prenosi da je Fatima, kada bi rodila dijete,
naredila da mu se obrije glava, zatim bi udijelila sadaku u novcu u
iznosu teine kose. Ebu Amr prenosi da je Ata rekao: ((Glava novo
brije se prije klanja kurbana." Smatram, a Allah najbolje
zna, da je to iz razloga kako bi se to razlikovalo od hadsk.ih obreda
i kako mu ne b.i a sunnet je da se prvo zakolje akika pa tek
onda obrije glava, i ne se da je neko drugi, osim Ataa, neto
rekao o ovom pitanju.
I shak prenosi od Alije da je Poslanik, s.a.v.s., zaklao kurban
za Hasana, zatim rekao: ((Fatima, obrij mu glavu pa podijeli sadaku
u srebru u iznosu teine njegove kose", a kada je izvagala, iznos je
bio dirhem ili nepun dirhem.
91
Bejheki prenosi kada je Fatima htjela, kada je rodila Hasana,
zakla? .. je doao

i
..:_; ;:-;-:.: l) :J;,.:.
. "Ne kolji za njega kUrban, nego obrij mu glavu, a zatim
udijeli;sadaku u novcu, u iznosu teine kose, onome ko se bori na
Allahovome putu ili putniku namjerniku." godine, kada je
rodila Husejna, isto je postupila. Kae Bejheki:
92
"Ako je ovo vjero
dostojno predanje, Poslanik, s.a.v.s., htio je preuzeti na sebe klanje
kurbana", kako smo to naveli.
89
Muvttta, 2/501.
90
EI-Musannif, 4/333.
91
Tirmizi, 4/99; Bejhek.i, 9/304.
92
Sunenul-lmbra, 91304.
82
------Ukrasi - ------
Za brijenje glave vezano je pitanja brijanje samo jednog dijela,
dok se na drugom dijelu glave kosa ne brije. U zbirkama Buharija i
Muslima, od Abdullaha ibn Omera prenosi se da je rekao: "Posla
nik, s.a.v.s., zabranio je da se obrije jedan dio glave, a da se na dru
gom dijelu kosa ne brije."
93
Ibn Tejrnija smatra da je u ovome vrhunac Allahove ljubavi i
ljubavi Njegovog Poslanika prema pravednosti, jer naredio je pra
vednost prema samom sebi, tako je zabranio da se obrije
jedan dio glave, a da se drugi ne brije, jer je to nasilje prema glavi
poto jedan dio glave bude obrijan, a drugi neobrijan. je i
sa sjedenjem, tako da jedan dio tijela bude u hladu, a drugi izlo
en suncu, jer je to nasilje nad jednim dijelom tijela. Tako je i sa
zabranom da hodi samo s jednom pa neka ih obje
obuje ili neka je skine.
su vrste nepotpunog brijanja glave.
Prva: da se obrije samo na pojedinim mjestima.
Druga: da se obrije sredina glave, a da se ostavi kosa sa strana,
kao to to rade
da se ostavi kosa na sredini glave, a da se obrije sa
strana, kao to to rade nitkovi i olo.
da se obrije prednji dio glave, a zadnji dio ostavi.
91
Buhari, 10/363; Muslim, 3/1675.
83
-------Ukrasi
VRIJEME DAVANJA IMENA
Hallal u svome Damijju, u poglavlju: "Davanje imena" navodi
dajeAbdul-Melik ibn Abdul-Hamid rekao: "Pitali smo se kada se daje
ime djetetu, pa nam je Ebu Abdullah rekao: 'Sabit prenosi od Enesa da
se ime daje dan, a Semura prenosi da se daje sedmi dan."'
Muhammed ibn Ali prenosi od Saliha da je njegov otac
rekao: "Poeljno je da se djetetu da ime sedmog dana."
Ibn Munzir u Evsatu pod naslovom "Davanje imena djetetu
sedmog dana" navodi hadis u kojem stoji, da je Poslanik, s.a.v.s.,
naredio da se sedmog dana djetetu dadne ime.
Bejheki u Sunenu, u poglavlju "Davanje imena
navodi da je najispravnije da se djetetu dadne ime sedmog dana,
zatim navodi hadis od Enesa: "Kada se rodio Abdullah ibn Ehu
Talha odnio sam ga Poslaniku, s.a.v.s., koji je premazivao smolom
svoju devu (radi op.prev.), pa me je pitao da li sa sobom
imam hurmi, a kada sam potvrdno odgovorio, uzeo je nekoliko
komada i nakvasio ih svojom zatim je dao djetetu,
a ono se oblizivalo. Na to Poslanik, s.a.v.s., 'Ensarije vole
hurme."'Hadis prenose Buhari i Muslim od Enesa ibn Sirina, a on
od Enesa ibn Malika.
94
"Bllhari, 9/587; Muslim, 3/1689.
85
----- --Ibn Kajjim ei-Devzijje----- -
Prenosi se od Ebu Musaa da je rekao: "Rodio mi se sin, pa
sam ga odnio Poslaniku, s.a.v.s., dao mu je ime Ibrahim i natrljao
mu je desni hurmom."
U dva Sahiha
95
prenosi se od Sehla ibn Sa'da es-Saidija da su
Munzira ibn Ebu Usejda, kada se rodio, odnijeli Poslaniku, s.a.v.s.,
pa kada je kako se zove, promijenio mu je ime i rekao je: ccon
se zove Munzir."
96
U Muslimovom Sahihu biljei se od Enesa da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Rodio mi se sin pa sam mu dao ime po svom
ocu Ibrahimu, a.s."
Ebu Omer ibn Abdulbberr u EI-Istiabu kae: "Marija Kop
tkinja rodila mu je sina Ibrahima u mjesecu zul-hidde osme
godine." Ez-Zubejr navodi od svojih da je majka rodila
Ibrahima uAiijji, da je Poslanik za njega zaklao kurban, obrijao mu
glavu, udijelio sadake u vrijednosti teine kose, naredio da se kosa
zakopa u zemlju i tada mu je nadio ime. Ovo predanje vee se za
Poslanika, s.a.v.s.
U hadisu koji prenosi Enes stoji da je Selma, slukinja Posla
nika, bila babica Mariji prilikom poroda, pa je otila svome mu
Ebu Rafiji i obavijestila ga da je Marija rodila sina. Ebu Rafij
doao je kod Poslanika, s.a.v.s., i prenio mu radosnu vijest, pa mu j
Poslanik, s.a.v.s., poklonio roba.
U kazivanju o Mariji i Ibrahimu nalaze se mnogobrojni sunneti:
- poeljno je primiti poklon;
- primanje poklona dozvoljeno je od sljedbenika Knjige;
- poeljno je obradovati onoga kome se rodi dijete;
- poeljno je dati mutuluk onome ko je donio dobru vijest;
- prirediti akiku za
95
Buhari, 101575; Muslim, 3/16.
96
Buhari, 10/575; Muslim, 3/ 1692.
86
-------Ukrasi
-prirediti je sedmi dan;
- obrijati glavu
-udijeliti sadaku u vrijednosti teine kose;
-zakopavanje obrij ene kose u zemlju da se ne bi gazila;
- da se djetetu dadne ime:
- dozvoljeno je dati dijete nekoj drugoj dojilji;
-otac treba odmah posjetiti jer se Poslanik,
s.a.v.s., je da je bolesno uputio ka Ebu Sejfa i rekao:
"' ; ' ; ' , "" ... ...... , .", ,. . ....
'lill ' l..:..-: ' 8 ' 'G 'YI J 'Y ' .e. ' ; '
1
1' ' ..lj
; -- J u--: J )J' .r!. ; _rJl-J J . y-;;J t::"
, .... , ,
.0_,;_,y:J
, ,
"Oko je zasuzile i srce se rastuilo, i ne kaemo nita osim
onoga to zadovoljiti naeg Gospodara, ja za tobom, Ibrahime,
alost


- dozvoljeno je plakati za umrlim, iako se, kada se govori
ovrlinama, Fudajla ibn ljjada spominje da se smijao onoga dana
kada mu je sin umro, pa je upitan o tome. Odgovorio je: "Allah je
odredio tako, i ja sam zadovoljan Njegovom odredbom, Poslanikova
je uputa potpuna i najbolja, a Poslanik je objedinio zadovoljstvo
Allahovom odredbom i milost prema djetetu; kada ga je upitao
Sa'd ibn Ubada:
...... ... ,, ... ,. .... , ...
!r '-;>_,li J .&l oJA Jt; .&l t;
.., ,.,.... ""' .... , ...... ",. ... JI:
,, - . .,
..r 4.1)
'ta je to, on je odgovorio, 'Ovo je milost, jer se
Uzvieni smilovao onim robovima koji su milostivi."'
98
Fudajl nije bio u stanju objediniti ove dvije stvari, nije mogao
da same zadovoljstvo Allahovom odredbom i koji je znak
milosti prema djetetu. Ovo je odgovor koji sam od naeg ejha;
fl Buhari, 3/172; Muslim, 4/1807.
"Buhari, 3/151; Muslim, 2/635.
87
-------IbnKajjim ei-Devzijje-- ----
- dozvoljeno je aliti za umrlim, i to ne umanjuje nagradu,
sve dok to ne izlazi iz okvira Allahovog zadovoljstva;
- kupanje djeteta, jer Ehu Omer i drugi spominju da je
Ibrahima okupala njegova dojilja, ena Ehu Sejfa, iz je pa
do kabura odnesen na maloj
-klanjanje denaze djetetu. Ebu Omer prenosi da je Poslanik,
s.a.v.s., klanjao denazu s tekbira. Ovo je miljenje velikog
broja islamskih koje je ujedno i najispravnije.
a'bi kae: "Kada je umro Ibrahim, sin Boijeg Poslanika,
s.a.v.s., imao je esnaest mjeseci, i Poslanik mu je klanjao denazu.
Ishak ibn Abdullah prenosi od Aie, r.a., da Poslanik nije
klanjao denazu svome sinu Ibrahimu. Ovo nije jer postoji
konsenzus da se djetetu klanja denaza, i nije mi poznato
da je neko iznio miljenje osim Semure ibn Dunduba,
koji smatra da se hadis moe odnositi na to da Poslanik, s.a.v.s.,
nije klanjao denazu u dematu i da je naredio ashabima da oni
klanjaju poto on nije bio prisutan, tako da se ovaj stav ne suprot
stavlja miljenju koje su naveli
Pojedini navode da je Poslanik, s.a.v.s., bio zauzet oko sala
tul-kusufa (namaz prilikom Sunca), jer se dogodilo
na taj dan. Tom priliko ljudi su rekli: "Do
je dolo zbog smrti Ibrahima." Poslanik, s.a.v.s., odrao je tom pri
likom hutbu u kojoj je rekao:
"Sunce i Mjesec Allahovi su znakovi, i njihovo
ne se zbog smrti ili ivota, njima Allah eli
upozoriti i zaplaiti svoje robove."
99
je da je Poslanik, s.a.v.s., klanjao denazu svome
99
Bu hari, 2/526; Muslim, 2/628.
88
---- --- Ukrasi --- - --
sinu Ibrahimu, i ovo je predanje utemeljenije od predanja, da to
nije
Pojedini smatraju da je Poslanik, s.a.v.s., izostavio denazu
zbog toga to nije bilo potrebno klanjati denaz Ibrahimu
da mu je Vjerovjesnik bio otac, kao to se ne klanja denaza ehidu
zato to je ehid. Ovakvo je miljenje jedno od najloijih miljenja
koje je veoma udaljeno od osnove. Allah, d.., propisao
je denazu za vjerovjesnike i iskrene robove, pa su ashabi klanjali
denazu Poslaniku, s.a:v.s., a denaza ehidu ne klanja se jer ona
dolazi nakon gasuljenja, a ehidi se ne gasule;
- dolo je do Sunca na dan smrti Ibrahima, pa
su ljudi rekli da je to zbog njegove smrti, ali je Poslanik, s.a.v.s., na
hutbi to objasnio Sunce i Mjesec Allahovi su znakovi,
i njihovo ne se zbog smrti ili
ivota." U ovim je odgovor onima koji kau da je umro
desetog muharrema, jer je Allahova mudrost da se
Sunca deava polovinom mjeseca, kao to se deava da se mladi
Mjesec ukae na a da u utapu bude sredinom mjeseca i
da se krajem zadnje vie ne pojavljuje;
-Poslanik, s.a.v.s., obavijestio je ashabe da Ibrahim u Den
netu imati dojilju kako bi upotpunio dojenje.
100
Ovo ukazuje da
Allah, d.., upotpuniti Svojim iskrenim robovima, nakon njihove
smrti, sve nedostatke koje su imali na dunjaluku i o ovome ima dosta
predanja koja navoditi. se kae, da za onoga koji je
umro znanaj biti da ga upotpuni poslije smrti, a
tako je i s onim koji je Kur'an. Allah najbolje zna;
- Poslanik je lijepo postupanje prema koptima
"Imaju nau zatitu i srodstvo"
101
, jer robinje dvojice
poslanika: Ibrahima, a.s., i Muhammeda, s.a.v.s., bile su koptkinje,
ato su Hadera i Marija. Haderaje majka Ismaila, a. s., oca Arapa,
100
Buhari, 3/244.
101
Muslim, 4/1970.
89
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje------
i to je "srodstvo", a "zatita" odnosi se na
Ibrahima, Poslanikovog, s.a.v.s., sina kojega je dobio s Marijom.
Zato je muslimanima obaveza da tite kopte i da se o njima brinu
sve dok ih oni ne iznevjere.
Buhari u svome Sahihu prenosi od es-Suddija da je pitao
Enesa ibn Malika koliko je imao mjeseci Ibrahim, sin Poslanika,
s.a.v.s., kada je umro. On mu odgovori: je nadrastao svoju
beiku, prije nego je umro.
Isa ibn Junus prenosi od Ibn Ebu Halida da je pitao Ibn
Ebu Evfa da li je vidio Ibrahima, sina Poslanika, s.a.v.s., na to on
odgovori: "Umro je kao mali, da je bilo da bude vjer
ovjesnik poslije Muhammeda, s.a.v.s., sigurno bi ostao u ivotu, ali
nema vjerovjesnika poslije Muhammeda, s.a.v.s."
Ibn Abdullerr kae: "odakle ovakvo pa Nuh, a.s.,
imao je dijete koje nije poslanik, isto tako, onaj ko nije poslanik
moe imati dijete koje je poslanik, je bilo i da Muhammed,
s.a.v.s., ima dijete koje nije poslanik. Ako bi poslanici samo
poslanike, svi bi ljudi bili poslanici, jer su svi potomci Nuha, a.s., i
Adema, a.s. Od njegovih potomaka samo je it vjerovjesnik.
O vo se poglavlje se bavi vremenom pitanjem kada se nadjeva
ime, a ovo smo spomenuli se od teme. Zato se sada
onome to smo htjeli u ovom poglavlju.
S obzirom da nadijevanje imena ima za cilj onoga
to se naziva tim imenom, kada dijete ne bi imalo imena, ne bismo
ga mogli imenovati, tako da je dozvoljeno nadijevanje imena na
dan a dozvoljeno je i prolongiranje na tri dana i na dan
kada se kolje akika. Dozvoljeno je dati ime i prije i poslije, i u ovom
pogledu ima slobodu izbora.
90
----- - - Ukrasi
Pohvalna i imena
Ebu Derda kae da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
rs;C.:f ,p rY.
"Doista na Sudnjem danu biti prozivani po vaim ime
nima i imenima vaih pa nadjevajte lijepa imena."
102
Ibn Omer prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
, :;, -:,_.. ,,,"':;
.;;-)14)_;114 J! ..;..;.t 0!
"Od svih vaih imena Allahu su najdraa Abdullah
Abdurrahman."
103
Dabir prenosi: "Nekom rodilo se dijete, pa mu je dao
ime Kasim, a mi mu rekosmo da ga zvati Ebu Kasim, niti
mu priutiti tu radost, pa je taj obavijestio Poslanika,
s.a.v.s., a on mu je rekao: 'Daj svom sinu ime Abdurrahman."'
104
Ebu Vehb el-Derni prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Nadijevajte imena vjerovjesnika, a najdraa imena Allahu jesu
Abdullah i Abdurrahman, najiskrenija su Haris i Hemmam, a naj
runija Harb i Murra. "
105
Ebu Muhamed ibn Hazm navodi da su se islamski
sloili da je poeljno nadijevati imena koja iskazuju vezu sa Alla
hom, kao Abdullah (Allahov rob), Abdurrahman (rob Milostivog).
Islamski nisu jednistveni u ocjeni koja su imena naj
draa Allahu. Veliki broj smatra da su to imena Abdul
lah i Abdurrahman. Seid ibn Musejjeb smatra da su to imena
102
Ebu Davud, 5/236; Ibn Hlbban, u Sahihu, 7/528; Musntd, 5/194.
100
Tirmizi, 5/132; Ebu Davud, 5/236; Ibn Madia, 2/1229.
104
Buhari, 5832; Muslim, 3/1682.
105
Ebu Davud, 5/237; Nesai, 6/218; Musned, 4/345, ovaj je hadis slabe vrijednosti. (Irva,
4/408).
91
----- --Ibn Kajjim e/-Devzijje- - ----
vjerovjesnika, ali vjerodostojni hadis da su Allahu naj
draa imena Abdullah i Abdurrahman.
Imena mogu biti a i zabranjena.
Ebu Muhammed ibn Hazm navodi: su jedinstveni
u zabrani svakog imena kojim se robovanje i oboavanje
nekoga drugog osim Allaha, kao npr. Abduluzza ili Abduhubel,
Abduamr, Abdulka'ba, Abdulmuttalib, Abdualijj .
Ibn Ebu ejba navodi hadis od Hanija ibn urejha, da je
dolo izaslanstvo nekog plemena Poslaniku, s.a.v.s., pa je da
nekoga zovu Abdulhader, Poslanik ga upita: "Kako se zove?", a
odgovori: ''Abdulhader." Tada mu Poslanik, s.a.v.s.,
"Ti si Abdullah."
106
Neko moe "Kako zabranjujete davanje imena koje
robovanje nekome drugom mimo Allaha, a znamo da
se u vjerodostojnom predanju od Poslanika prenosi da je rekao:
'Propao je onaj koji robuje dinaru (abdudinar) i onaj koji robuje
dirhemu (abdudirhem), propao je onaj koji robuje lijepoj
(abduhamisa) i onaj koji robuje kadifi (abdukatifa).'
107
se prenosi od Poslanika da je rekao: 'Ja sam vjerovje
snik i nije la, ja sam potomakAbdul-Muttaliba.'
108
Poslaniku, dokje sjedio s ashabima, uao je neki i pitao:
'Gdje je sin Abdul-Muttaliba?' Ashabi rekoe: 'Ovo je', pokazavi
na Poslanika, s.a.v.s."
Odgovor na ovo pitanje jesu Poslanikove "Propaoje onaj
ko robuje dinaru" (abdudinar), koje se ne odnose na ime, je htio
ovim opisati i da je proklet onaj je srce
zaokupljeno oboavanjem dinara i dirhema i koji je zadovoljan da
106
Abdurrezzak u Musanmifu 8/4 77.
107
Buhari 6071; Ibn Mada 2/1386.
108
Buhari 4062: Muslim 3/1400.
92
------- Ukrasi
oboava dinar i dirhem mimo svoga Gospodara. Poslanik je spome
nuo novac i jer su sinonim za unutranju i vanjsku ljepotu.
to se Poslanikovih, s.a.v.s., "Ja sam sin Abdul
Muttaliba" (dosl. sin roba Mutallibova, op. pr.), one ne podrazu
mjevaju robovanje Mutallibu, nas obavjetavaju o imenu koje se
striktno odnosi na Abdul-Muttaliba i nikoga vie. Samo koritenje
imena, kako bismo znali o kome je bez njihovog vezi
vanja za stvarnost, nije zabranjeno. Miljenje Ebu Muhammeda
ibn Hazma da je jedino dozvoljeno ime u kome se koristi abd
(rob) ime Abdul-Muttalib nema osnove jer je bilo ashaba koji su
se zvali Benu Abdi-ems (sinovi roba Sunca) ili Benu Abdi-Dar
(sinovi robova pa ih Poslanik, s.a.v.s., nije prekorio.
* * *
U imena koja su zabranjena spadaju i imena: "Vladar
vladara", "Sultan sultana", "ah ahova." U dva Sahiha prenosi se
od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najodvratnije ime
kod Allaha jeste da se nazove cVladar vladara"', a u drugom
predanju stoji: " ... najnepristojnije ime ... "
109
Muslim biljei:
,
"Onaj na koga Allah na Sudnjem danu biti i koji
biti najodvratniji jeste koji se zvao "Vladar vladara", jer
jedini vladar jeste Allah."
Pojedini smatraju da je poku da se naziva
"Sudija sudija", jer je to, u osnovi Allah, pa su se suzdravali od
nadijevanja takvih imenajer su smatrali da to izaziva ljutnju Allaha
i Njegovog Poslanika, kao to je s imenom "Vladar vladara"
to je ispravna analogija.
ICIJ Bubati, 5853; Muslim, 3/ 1688.
93
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje-------
Smatram da je nadijevanje imena "Sejjidu-nas" (prvak,
gospodar ljudi), "Sejjidul-kull" (prvak, gospodar svega)
zabranjeno, kao to je zabranjeno nadijevanje imena "Sejjidu veledi
Adem" (prvak, najodabraniji Ademov potomak), jer se ono odnosi
samo na Poslanika, s.a.v.s., i nikome nije dozvoljeno da se naziva
tim imenom.
U imena spadaju i ona koja prenosi Muslim u
svome Sahihull
0
od Semure ibn Dunduba, a tu stoji da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
,, , ....-; } ,, , .. .... ......... ,. , ... .... , /, , ,
.:: J -- .!.l;u .::.1i -rt:....:....; 'r t;.t;" 'r n.. .' .. -- -'l
r r e- J- J ..J J.)- ....r.--'
, , , , ,, ,,
.'l
"Nemoj nazivati svoga slugu imenom Jesar (koji olakava),
niti Rebah (dobitnik), niti Nedah (pobjednik), niti Efleh (uspje
ni),jer je da upita: 'Je li on tamo?', pa da ne bude i da se
tada kae: 'Nije.' To su imena, i nemoj dodavati nita na moj
govor." Ova posljednja nije ona koju je izgovorio Poslanik,
s.a.v.s., su to prenosioca ovog predanja.
U Ebu Davudvom Sunenuw prenosi se od Dabira ibn
Abdullaha da je Poslanik, s.a.v.s., htio zabraniti nadijevanje imena
kao to su: Ja'la, Bereka, Efleh, J esar i Nafi i imena njima.
nakon toga nije ih vie spominjao i nita o njima nije
govorio. Potom je Poslanik, s.a.v.s., umro, a da ta imena nije zabra
nio. Poslije ih je, Omer, radij allahu anhu, htio zabraniti, ali je napo
sljetku odustao od te namjere.
Ebu Bekr ibn Ebi ejba kae da je od Muhammeda ibn
Ubejda, a on od E'mea, a ovaj od Ebu Sufjana, da je Dabira,
koji veli da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako me Allah poivi, zabra
nit svome ummetu da nadijevaju imena: Nafi, Efleh i Bereka."
E'me kae: "Nisam siguran da li je spomenuo ime Nafi."
110
Muslim 3/1685; Tirmizi 5/133; Ebu DavudS/243; Musned 517; Bejheki 9/306.
111
Ebu Davud, 5/244.
94
-------Ukrasi
u I bn Madinom Sunenu
112
prenosi se od Omera da je Posla
nik, s.a.v.s., rekao: "Ako me Allah poivi, zabranit svome ummetu
da nadijeva imena: Rebah, Nedih, Efteh i J esar."
Smatram da imena: Mubarek, Muftih, Hajr, Surur, Ni'ame i
njima imaju bliska imena koja je
Poslanik, s.a.v.s. pokudio. Jer ako upitamo: "Da li je Hajr (dobro)
kod tebe", ili: "Da li je Surur (radost) kod tebe" ili: "Da li je Ni'ame
(blagodat) kod tebe", pa se kae: "Nije", onda se prezir u
srcima zbog praznovjerja koje ulazi u domen zabranjene logike.
U hadisu stoji da je poku "B irre je
izaao od mene" jer u sebi obuhvata i drugo koje navodi
na zabranu, a to je hvalisanje; tako se neko zove Mubarek (bla
goslovljeni, sretni) ili Muftih (uspjeni), a on to ustvari nije. Ebu
Davudu svome Sunenu
113
navodi daje Poslanik, s.a.v.s., zabranio da
se neko naziva Berra (dobar, i kae: ''Nemojte se hvalisati, jer
Allah najbolje zna ko je od vas dobar i
U Ibn Madinom Sunenu
1
u prenosi se od Ebu Hurejre da se
Zejneba zvala Berra, pa je da se tako sama hvali, nakon
joj je Poslanik, s.a.v.s., promijenio ime u Zejneb.
U zabranjena imena spadaju i imena ejtana kao to su: Han
zeb, El-Velhan, El-Eaver, El-Eddea.
a'abi prenosi od Mesruka da je rekao: uSreo sam Omera, pa
me upitao kako se zovem, a ja sam mu odgovorio: 'Mesruk ibn el
Eddea'. Na to Omer sam Poslanika, s.a.v.s., kako kae:
' El-Eddea' je ejtan. "'
115
U Ibn Madinom Sunenu
116
i u Zijadatu od Abdullaha ibn
Hanbela prenosi se hadis od Ubejja ibn Kaba u kojem stoji da
112
Ibn Madia, 2/U29.
113
Ebu Davud, 5/ 239.
114
Ibn Madia, 2/1230.
liS Ebu Davud, 5/243.
116
Ibn Madia, 5/136.
95
-------IbnKajjim e/-Devzijje------
je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Prilikom abdesta ometa vas ejtan po
imenu El-Velhan, pa se doaptavanja."
Osman ibn E bu el-As alio sePoslaniku, s.a.v.s., nadoaptavanje
u namazu, pa mu poslanik "To je ejtan po imenu Hanzeb."
117
Ebu Bekr ibn Ebu ejba biljei hadis u kojem stoji da je neki
po imenu H ebbab doao Poslaniku, s.a.v.s., pa mu je Posla
nik promijenio ime i nazvao ga Abdullah, i tom prilikom rekao:
"Hebbab je ime ejtana."
118
U zabranjena imana spadaju imena faraona i tiranina, kao o
je ime Fir'aun, Karun, Haman, Velid. Abdurrezzak, u Diamiju,
119
navodi predanje od Zuhrija u kojem stoji da je neki htio
dati svome djetetu ime Velid, pa mu Poslanik, s.a.v.s., to zabrani
rekavi: "Doista se u mome ummetu pojaviti po imenu
Velid koji raditi ono to je radio Faraon svome narodu."
je nadijevanje imena meleka: Dibril, Mikail, Isra
fil . Eheb kae da je Malik upitan o nadijevanju imena Dibril, pa
je to zabranio. Kae kadija ljad da su razjasnili nadijevanje
imene meleka, i to je miljenje Harisa ibn Miskina, i navodi da je
imam Malik smatrao zabranjenim davanje imena, Dibril, Jasin,
Ebah i druga imena ovima.
Abdurrezzak u Damiu
120
prenosi da je Mu'amer pitao Ham
mada ibn Ebu Sulejmana ta kae za koji nosi ime meleka
Dibrila i Mikaila, a on je odgovorio: "To je uredu."
Imam Buhari u svome Tarihum veli da je Abdullah ibn Der
rad rekao: "Bio sam u drutvu iz plemena Muzejna, pa je
doao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu: rodio mi
117
Muslim, 4/ 1728.
118
M usannif, 8/476.
119
Musannif, 11143.
uo Musannif, 11140.
121
Tarih, 5135.
96
-------Ukrasi
se sin, pa koje je ime najbolje.'Poslanik, s.a.v.s., odgovori: 'Najbolja
imena su Haris i Hemmam, najljepa su Abdullah i Abdurrahman,
i nadijevajte imena vjerovjesnika, a ne nadijevajte imena meleka.'
'A da nadijemo tvoje ime, 'Nadijevajte moje ime, a ne
dajite djeci moj nadimak."'
tu spadaju i imena koja imaju loa prema
kojima se odvratnost, kao to su Harb, Murra, Kelb, Hajj e i
imena. smo ranije naveli predanje od Esrema koje pre
nosi imam Malik u Muvettau, u kojem Poslanik, s.a.v.s., nije elio
da namuze mlijeko onaj koji ima loe ime.
Poslanik, s.a.v.s., je neprijatnost prema runim
imenima ljudi, mjesta, plemena i brda, pa kada bi trebao
dva brda, prvo je pitao kako se zovu, pa su mu rekli: "Fadih
i Muhzin", pa je Poslanik, s.a.v.s., skretao s puta i pronalazio drugi
put kako ne bi proao njih.
Onaj ko razmilja o sunnetu da postoji jaka veza
imena i onoga to se zove tim imenom, kao da su nazivi
preuzeti iz ili su preuzeta iz naziva, pa razmis
limo o izraza: "Eslem", ''Allah ih spasio"; "Gifar", Allah im
oprostio, "Usajje", "neposluni Allahu i Njegovom Poslaniku."
122
Kada je Suhejl ibn Amr doao na dan Hudejbijje, Poslanik,
s.a.v.s.,je rekao: "Bit vam olakano",jer Suhejl
Ako elimo saznati o utjecaju imena na ono to je nazvano
tim imenom, moramo razmisliti o hadisu koji prenosi Seid ibn
Musejjeb, od svoga oca, a on od svog djeda, da je doao Poslaniku,
s.a.v.s., pa ga je Poslanik upitao za ime, a on je odgovorio "Hazen",
na ta Poslanik "Ti si Sehl." promijeniti ime kojim
me je nazvao moj otac." Seid ibn Musejjeb kae: "Jo
grubost koja je zbog toga nama." Prenosi ga Buhari u svome
122
Bubari, 6/542; Muslim, 4/1953.
97
- ------Ibn Kajjim ei-Devzijje- --- - --
Sahihu.
123
"Hazune"je u grubosti i neravnine. Zato se kae
za zemlju da je ravna ili neravna.
Malik u Muvettau prenosi da je Omer, r.a., pitao kako
se zove, pa mu ovaj odgovori: "Demre" (eravica). si sin'', upita
Omer. "Sin ihaba (plamen)", odgovori "Kojem plemenu
pripada", upita Omer. "Hurki (vrelina u utrobi, plamen)", odgov
ori "Gdje je vae boravite", upita Omer. "U Harretun-naru
(Vatreni kamenjar)", odgovori "U kojem predjelu", upita
Omer. "U Zatu leza (pakleni oganj)", odgovori -'Pouri
svojoj izgorjet ti porodica", mu Omer, r.a., i doista se
desilo kako je Omer rekao. Ovo predanje biljei Malik.
124
Neki dovode u pitanje vezu imena i onoga na ta se
ime odnosi, a, hvala Allahu, jasno je da je to Allah, d . ., odredio.
U Ibn Vehbovom Damiu
125
navodi se da su Poslaniku, s.a.v.s.,
donijeli paje upitao: "Kako ste mu dali ime?"- (Saib' (odba
odgovorie. (Ne zovite ga Saib ga zovite Abdullah.' Ipak
su zadrali njegovo prvo ime, i S ai b nije umro sve dok nije skrenuo
s uma."
jezika i izbor imena jeste blagodat Allaha, d..,
prema Njegovom robu. Poslanik, s.a.v.s., naredio je onome ko neto
eli da uljepa svoju elju i kae: "Doista niko od vas ne zna ta
mu je zapisano od njegovih elja", pa je elja razlog za postizanje
onoga to se eli, ili jednog njegovog dijela. Tako ste mogli vidjeti
veliki broj onih koji neto ele pa ih to u potpunosti ili
Tako je Ehu Bekr navodio primjer u stihu:
jezik da ne kae neto, pa da time iskuan bude.
Doista je iskuenje povjereno
Kada je Hasan, zajedno sa svojim sljedbenicima, doao u
123
Bu hari, 10/574.
124
Muvtlta, 21973.
125
I bn Vehb u Damiu, 1/93.
98
------ -Ukrasi
Kerbelu, pitao je kako se zove to mjesto, pa su mu rekli "Kerbela", a
on je na to kazao: "Kerbun (tuga, alost)" i: "Belaun
Kada je Halima Sa'dijja dola kod Abdulmuttaliba, on ju
je pitao kako se zove, a ona odgovori: "Halima (blaga)'', zatim ju
je upitao iz kojeg je plemena, a ona je odgovorila "Sa'd
"Maallah, maallah, i blagost, dva svojstva u kojima je sadr
ano bogatstvo svih vremena."
Abdullah ibn Abbas prenosi da je vizantijski car poslao iza
slanika Poslaniku, s.a.v.s., i naredio mu da vidi na Poslanik
sjedi, ko je pored njega i da mu pogleda Kada je
stigao vidio je Poslanika, s.a.v.s., kako sjedi na neto uzdignutom
mjestu, a noge je stavio u vodu; sa njegove desne strane bio je Ebu
Bekr, pa kada ga je Poslanik opazio, mu: "Pogledaj ono to ti je
pa je pogledao u biljeg na se vrati caru
i mu ta je vidio, a ovaj "Ono u ta on poziva rairit
se i zavladat onim ja vladam, a uzdignto mjesto na kojem
je sjedio uzvienost, a voda pretstavlja ivot.
Zabranjeno je nadijevanje imena Uzvienog Gospodara, tako
nije dozvoljeno dati ime El-Ehad, Es-Samed, El-Halik, Er-Razik,
kao i druga imena koja su svojstvena Gospodaru. Zabranjeno je
vkadare i kraljeve zvati El-Kahir i Ez-Zahir, El-Debbar, El
Mutekebbir, El-Evvel, El-Ahir, El-Batin, Allarnul-Gujjub.
Ebu Davud u svome Sunenu
126
prenosi od Hanija da kada
su on i njagov narod doli u Medinu, Poslanik, s.a.v.s., ih je
da jednog njima zovu El-Hakem (sudija), pa ga je pozvao i
rekao mu: ''Allah je Sudija, i Njemu pripada sudstvo, zato te onda
zovu El-H akem?" -'Moj narod kada je u sporu, dolazi kod mene
da ja presudim njima, i mojom presudom budu zadovoljne
obje strane', odgovori Poslanik, s.a.v.s., mu: 'Divno li je
takvo neto!', zatim ga upita da li ima djece, pa kada mu je
126
Ehu Davud, 5/240.
99
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje------
rekao da ima i da se najstariji zove urejh, Poslanik, s.a.v.s., mu
'Ti si Ebu urejh."' (otac urejhov). ranije spomenuli smo
hadis u kojem Poslanik, s.a.v. s., kae: "Najomraeniji kod
Allaha jeste onaj koji se zove Kralj kraljeva."
Ebu Davud
127
biljei da je izaslanstvo iz plemena Benu Amir
dolo kod Poslanika, s.a.v.s., i rekli su: '"Ti si na gospodar."Gospo
dar je Allah', odgovori Poslani!<. 'Ti si najbolji nama i posje
duje uzvratie oni."
Ovo se ne suprotstavlja Poslanika, s.a.v.s.: "Ja sam
prvak sinova Ademovih",
128
jer ovo spada u obavjetenje o onome
ga je odlikovao Allah, d.., a koje se ogleda u Poslanikovoj
vrijednosti i ugledu nad potomcima Adema, a.s.
Opis Allaha, d.., kao Gospodara jeste opis koji pripada
Allahu, jer Gospodar ljudi jeste njihov Vladar kome se ljudi
i po naredbama ljudi postupaju. On je Stvoritelj i Njemu pri
padaju meleki, ljudi i dini, i ni u jednom trenutku oni ne mogu bez
svoga Gospodara, tako da sve potrebe i sve elje Njemu, jer
je On uistinu Gospodar. Ali ibn EbuTalha prenosi od Ibn Abbasa
da komentar "Es-Samed" da Allah ima potpunu vlast.
Tako da nikome nije dozvoljeno da nadijeva imena koja pripadaju
samo Allahu, d..
Kada je o imenima koja se daju ljudima, kao to su: Es
Semiu (onaj koji sve El-Basiru, (onaj koji sve vidi) Er-Reufu
(milostiv), Er-Rahimu (samilostan), dozvoljeno ihje koristiti da bi se
karakteristike i svojstva a nikako kao imena.
Zabranjeno je nadijevati imena Kur'ana i sura, kao to su: Ta
Ha, Ja-Sin, Ha-Mim. Malik navodi da je nadijevanje
imena Ja-Sin, a miljenje koje preovladava ljudima
da su Ja-Sin, Ta-Ha imena Poslanika, s.a.v.s., nije ispravno, jer o
127
E bu Davud, 5/154.
128
Muslim, 4/1782.
100
------- Ukrasi ------
ovom pitanju nije prenesen niti jedan sahih, hasen ili mursel-hadis,
niti se biljei predanje od ashaba. To su samo slova kao to su Elif
Lam-Mim, Ha-Mim, Elif-Lam-Ra...
nemaju jedinstven stav kada je u pitanju nadijevanje
imena vjerovjesnika, tako da nailazimo na dva miljenja.
Prvo - nije nadijevanje, i ovo je miljenje
broja koje je ujedno i ispravnije.
Drugo - je nadijevanje imena vjerovjesnika.
Ehu Bekr ibn Ehi ejba
129
u poglavlju: "Imena koja su poku
navodi predanje od Ibn Alije u kojem stoji da je rekao: "Radite
loe djelo, nadijevate svojoj djeci imena vjerovjesnika, zatim svoju
djecu proklinjete." Ehu Kasim es-Suhejli u Revdu navodi da je
Omer ibn el-Hattab smatrao nadijevanje imena vjer
ovjesnika. Smatram da oni koji zastupaju ovakvo miljenje ele
imena vjerovjesnika od vulgarnosti i ponienja kojima su
izloeni ljudi koji nose ta imena prilikom ljutnje i srdbe.
Seid ibn Musejjeb navodi da su Allahu najdraa imena
vjerovjesnika.
Ibn Ebu Hajseme biljei u svome Tarihu da je Talha imao
desetero djece i svako je nosilo ime vjerovjesnika. I Zubejr je imao
desetero djece kojima je dao imena ehida, pa mu je Talha jednom
prilikom rekao: "'Ja sam svojoj djeci dao imena vjerovjesnika, a ti svo
joj imena ehida', a Zubejr mu odgovori: 'Ja imam elju da moja djeca
budu ehidi, a ti nema elju da tvoja djeca budu vjerovjesnici."'
Muslim u Sahihu biljei od Ehu Musaa da je rekao: "Rodio
mi se pa sam ga odnio Poslaniku, s.a.v.s., a on mu je dao
ime Ibrahim i desni mu je natrljao hurmom."
Buhari u svome Sahihu
130
u "Poglavlju o nadijevanju imana
vjerovjesnika" biljei od Ismaila da je rekao Ibn Ehu Eufau:
ll
9
Musannif, 8/ 479.
130
Buhari, 10/577.
101
- - - - --- Ibn Kajjim el-Devzijje--- - - -
"Poslanikov, s.a.v.s., sin Ibrahim umro je veoma mlad. Da je bilo
da poslije Muhammeda bude vjerovjesnika, on bi ostao
u ivotu, ali nema vjerovjesnika poslije Muhammeda, s.a.v.s. Zatim
navodi hadis od Beraa u kojem stoji da je, kada je umro Ibrahim,
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Doista imati doilju u D ennetu."
U Muslimovom Sahihu
131
u poglavlju "O nadijevanju imena
vjerovjesnika i dobrih ljudi" stoji hadis koji prenosi Mugira ibn
u'be u kojem stoji da je rekao: "Kada sam doao u Nedran, upi
tali su me: 'Vi u Kur'anu: 'O Barunova sestro', a Musa je bio
prije Isaa toliko i toliko vremena!?' Kada sam se vratio Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., upitao sam ga o tome, pa mi je rekao: 'Oni su
nadijevali imena poslanika i dobrih ljudi koji su bili prije njih."'
Promjena imena
Prenosi se od Ibn Omera da je Poslanik, s.a.v.s., promijenio
ime Asija (grenica) i rekao joj: "Ti si Demila. (ljepotica)."
Buhari biljei od Ebu Hurejre da se Zejneba prije zvala Berre
pa joj je da je to samohvalisanje, i Poslanik,
s.a.v.s., promijeni joj ime u Zejneba.
Ehu Davud u Sunenu
132
navodi od Seida ibn Musejjeba da je
Poslanik, s.a.v.s., upitao kako se zove, pa kada je da se
zove H azn (neravan, tvrd), Poslanik, s.a.v.s., mu "Ti si Sehl"
(ravnica). "Ne, jer se po ravnici gazi!" Kae Seid:
"Mislili smo da nas poslije toga zadesiti
U dva Sahiha prenosi se hadis koji govori o tome da kada je
El-Munzir ibn E bu Usejd, donesen je kod Allahovog Posla
nika, s.a.v.s., pa ga je Poslanik stavio na krilo. Ehu Usejd je sjedio,
pa je Poslaniku, s.a.v.s., na trenutak neto drugo privuklo panju.
Ehu Usejd naredio je da se dijete skloni od njega. Odnijeli su ga iz
131
Muslim, 3/1685.
132
Ebu Davud, 5/241.
102
- - ----- Ukrasi
krila Allahovog Poslanika, s.a.v.s. kada se Poslanik osvrnuo, upitao
je: "Gdje je dijete?"
Ehu Usejd "Odnijeli smo ga, Allahov
Upitao je: "Kako se zove?"
Ehu Usejd "Tako i tako, Allahov
Rekao je: "Ne, dajte mu ime El-Munzir."
Ehu Davud u Sunenu
133
biljei od Usame ibn Ahdarija da se
neki zvao Esrem i bio je u izaslanstvu koje je dolo Posla
niku, s.a.v.s., pa ga je Poslanik pitao za ime, i kada je da se zove
y "T. Z ' "
Esrem, Poslanik, s.a.v.s., rece mu: 1 su ur a.
Ehu Davud
134
navodi da je Poslanik, s.a.v.s., promijenio imena
El-As, Aziz, ejtan, El- Hakem, Gurab, ihab, Hubab u Haim, a
ime Harb je promijenio u Silm, a El-Mudtadia u El-Munbeis.
Poslanik je mijenjao imena predjela Afire u Hadire i i'bu ed
Dalale u i'bu el-Huda, Benu ez-Zinje u Benu er-Ride.
U Bejhekijevom Sunenu
135
biljei se od Abdullaha ibn Harisa
ez-Zejdijja de mu je umro prijatelj, u vezi s time on kae: "Bili smo
na denazi ja, Abdullah ibn Omer i Abdullah ibn Amr ibn el-As,
a tada sam se zvao El-As, a i Ibn Omer zvao se El-As, pa nam je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Spustite ga i u kopajte, a vae ime, od danas,
bit Abdullah.' Spustili smo naeg brata i zagrnuli ga, a naa imena
bila su promijenjena." Nije mi poznato ovo, jer nije poznato da su se
Abdullah ibn Omer i Abdullah ibn Amr zvali El-As.
Ibn Ehu ejba u Musannefu
136
prenosi od a'bija da je rekao:
''Islam nije zatekao nijedan veliki grenik od Kurejija osim Mutie,
kome je ime bilo El-Asi, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., promijenio ime
u Mutia."
m Ebu Davud, 5/239.
IJ.4 Ebu Davud, 5/241.
135
Sunenul-kubra, 91307.
136
Musannif, 81476.
103
- - - - --- Ibn Kajjim el-Devzijje- --- - -
Ebu Bekr ibn Munzir prenosi od Alije da je rekao:
", ", ".". e ". " -::: .::; , " , , "'
JW F-L.J 41 ?1
... .... ' , . } .,. ... , J " ... Ill
1'-.&IJ
j"'.) . .? - r....f;:-7" , J J"' cf. .?
, a .,. ., .". , , , ". ". ....... ",. ".. -"'
..:J\!ll .JJ' , . , ,-:- J t.; t; , ...:..ll J\,;: t; . , . "i Jw r' .&1
J J"' cf. .? UJJ J
.... ... _ , ... ...
""' ". J " .,.. "". .::; ,... X -::;: ,... "
,, l-:' Jt.; li: 1
1
iJW:: .&1
J"' cf. .? (.)J.) r-J - <..$:-' .?
..... , ... " ... , " ... .. , ... , , ...
,. ", ,, a.'"" .. .... 0 't;JJ....


..r-:-"J r. J.) J lc""" r-' .:.rs
, .... ", ,
"Kada se rodio Hasan dao sam mu ime Harb, pa je doao
Poslanik, s.a.v.s., i pitao: 'Kako ste mu dali ime?' Rekli smo: 'Harb.
'Poslanik, s.a.v.s., 'On se zove Hasan', pa kada se rodio Husejn,
dali smo mu ime Harb, pa je Poslanik upitao za ime, a mi smo
odgovorili da se zove Harb, a on 'On se zove Husejn.' Kada
se rodio sin, dali smo mu ime Harb, pa je Poslanik upitao za
ime, a mi smo rekli da se zove Harb, pa Poslanik 'On se zove
Muhsin', a zatim je Poslanik, s.a.v.s., dodao: 'Dao sam im imena
imenima Harunove djece: Bir, Beir i Mubeir."'
137
Ibn Ebu ejba u Musannefo
138
prenosi od Hejseme: "Moj se
otac u predislarnsko doba zvao Aziz, pa je Poslanik, s.a.v.s., promi
jenio njegovo ime u Abdurrahman."
Buhari u "Edebul-mufredu"
139
prenosi od Ebu Abdur
rahmana ibn Seida el-Mahzumija da se zvao Es-Sarm, pa ga je
Poslanik, s.a.v.s., nazvao Seid.
Raita bint Muslim prenosi od svoga oca da je rekao: "Bio
sam s Poslanikom, s.a.v.s., na Hunejnu, pa me je upitao: 'Kako se
zove?'- 'Gurab', odgovorio sam. Tada mi 'Ti si Muslim."'
140
Kao to je dozvoljeno promijeniti ime zbog loeg
koje ono ima, dozvoljeno ga je promijeniti iz nekog drugog razloga
137
Musned, 1/98.
138
Musan nef, 8/475.
139
Edebul-mufred, br.288.
140
EdcbuJ-mufrcd, 8/25.
104
---- - --Ukrasi
iako ima lijepo Tako je Poslanik, s.a.v.s., promijenio ime
Berra u Zejneba, da bi se izbjeglo samohvaljenje.
Poslanik, s.a. v. s., promijenioje ime Medina, koja se prije zvala
Jesrib, pajuje nazvao Tajjiba
U dva Sahiha
141
stoji od Ebu Humejda: "Kada smo se
sa Tebuka i bili na prilazima Medine, Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'ovo jeTajjiba."'
U Muslimovom Sahihu
142
od Dabira ibn Semure prenosi se
da je Poslanika kako kae: je nazvao Medinu Tajjibom,
pa je vom a poku da se naziva J esrib", a Allah je spomenuo ime
Jesrib kada govori o munaficima:
, ' ,, , .,. ., .., , ,, , /! J ,
J
.,. ,.,. .,. , ., . "' , . .... .,. .
fli! f.
"Kad su licemjeri i oni bolesnog srca govorili: Ylllah i Poslanik
Njegov su nas samo obmanjivali kad su nam kadsu neki
njima rekli:'O stanovnici ]esriba, ovdje vam nema stanka,
zato se vratite... "'(El-Ahzab, 12-13)
U Nesaijevom Sunnenu
143
od Ebu Hurejre prenosi se da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: mi je da hidru u mje
sto koje nadvladati druga mjesta, zovu ga Jesrib, a to mjesto
jeste Medina, koja izbacuje iz sebe kao to mijeh izbacuje
iz eljeza."
Hl Buharija, 1411; Muslim, 2/1011.

2
Muslim, 2/7001.
143
Sunmul-kubra, 10175.
1
105
------- Ibn Kajjim el-Devzijje-------
Davanje nadimka djetetu
U dva Sahiha
144
od Enesa prenosi se da je Allahov Poslanik
bio najboljeg morala. "Ja sam imao brata koga su zvali Ebu Umejr,
pa kada bi Allahov Poslanik dolazio i vidio ga, pitao bi: L. 4
'Ebu U mejre, ta uradi nugajr slavuj)' ak'o bi se
. .. "
1grao s nJim.
Prenosilac kae: "Mislim da je bio mali, tek odbijen od doje
nja." Enesa su prije nego to mu se rodilo dijete zvali Ebu Hamza,
isti nadimak imao je i Ebu Hurejra, a nije imao djece tada.
Poslanik, s. a.v.s., dozvolio jeAii da uzme nadimak ''Um mu Abdul
lah", a misli se na Abdullaha ibn Zubejra, koji je njen sin
Esme bint Ebu Bekr, i ovo je vjerodostojan hadis, a ne neke tvrdnje
da je Aia po bacila dijete kome su dali ime Abdullah i onda se ona
nazvala Ummu Abdullah.
145
Ovo predanje nije vjerodstojno.
je dozvoljeno uzeti nadimak u kojem biti imena
njegove djece.
Ehu Bekr nije imao sina Bekra, niti je Omer Ebu Hafs imao
sina Hafsa, niti je Ebu Zerr imao sina Zerra, niti je Halid imao
sina Sulejmana, a zvali su ga Ebu Sulejman, Ebu Selema...
Ovo ne moemo ni sve pobrojati.
Stoga nije nuno da ima dijete da bi dobio nadimak
po imenu djeteta, a Allah najbolje zna .. . Nadimakje vrsta potova
nja i prema onome ko ga nosi.
144
Buhari,l0/526; Muslim, 3/1692.
145
Musannef, 11/42.
106
-------Ukrasi
Davanje imena djetetujeste pravo oca
O ovom pitanju nema neslaganja Kada se
roditelji ne mogu dogovoriti oko imena djeteta, onda ime
otac. Na ovo ukazuju svi hadisi, a dijete se naziva po ocu,
ne po majci, pa se kae: "Sine toga i toga." Uzvieni kae:
, ...
;;,,
"Zovite ih po njihovim, to je kod Allaha ispravnije."
(El-Azhab, 5)
Dijete ima status slobodne osobe ili roba shodno statusu
majke, a njegovo porijeklo vezuje se za oca. Davanjem imena defi
nira se i porijeklo, i dijete u vjeri slijedi onog roditelja
je vjera bolja. A imena, kao i i akika,
obaveza su oca, a ne majke.
Poslanik, s.a.v.s., kae: mi se rodio sin, pa sam mu dao
ime po naem ocu Ibrahimu.''
Razlika imena i nadimka
Ime i nadimak imaju ulogu i definiranja onoga
ko ih nosi. Ipak, njima postoji razlika. Ime nosi pozitivno ili
negativno dok nam nadimak jasnije govori svoje
i uglavnom je ono negativno, stoga Allah kae: \I.Jt
: .. i ne zovite jedni druge runim nadimcima ... "(El-Hudillat, ll)
Nema razilaenja u tome da je nadijevanje loeg nadimka
koji osoba prezire zabranjeno, bez obzira da li se to svojstvo nalazi
kod ili ne. to se nadimaka koji su poznati i raireni
ljudima poput: El-E'ame, El-Eter, El-Esamm, El-Eared,
njihova je upotreba kako prije, tako i
sada, i imam Ahmed to smatra doputenim. Ebu Davud u djelu
Mesail kae: sam imama Ahmeda, kada je upitan o
107
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje------
koji je poznat po nadimku, a ne ljuti se to ga ljudi tako zovu, da je
rekao: 'Zar se ne kae Sulejman el-E'ame i Humejd
se da on nema zamjerke na to."
Kae Ebu Davud: "Pitao sam Ahmeda drugi put o ovome i
onje to smatrao dozvoljenim." Smatram da Ahmed zastupa milje
nje da je El-E'me." E bu Fudajl kae: "Oni smatraju
da ga je on zvao samo Sulejman." Ako ispred imena stoji "umm"
ili "ebu" onda je to nadimak, a ako ne stoji ispred imena, onda je
to ime kao Zejd i Amr. To je ono to su poznavali Arapi i to su
koristili u govoru. to se imena koja zavravaju na "ed-din",
poput lzzuddin ili koja glase: Behaud-devla, l zzud-devla, ona nisu
bila poznata Arapima, nego su ih uveli nearapi.
Propis vezan za nadijevanje imena Poslanika
inazivanje po njegovom nadimku
U dva Sahiha prenosi se od Ebu Hurejre da je Ebu Kasim,
s.a.v.s., rekao:
"Nadijevajte moje ime ali ne i moj nadimak."
146
Buhari je jedno poglavlje u svome Sahihu naslovio "Poslani
kove, s.a.v.s., 'Nadijevajte moje ime ali ali ne i moj nadimak",
i u njemu prenosi od Dabira da je rekao: "Rodio se nekom
sin, pa mu je dao ime Kasim, pa su mu rekli da ga tako ne zove dok
ne upita Poslanika, s.a.v.s., a Poslanik mu je rekao: "Nadijevajte
moje ime, ali ne i moj nadimak."'
147
U drugom predanju od Dabira stoji da se nekom rodio
sin kome je dao ime Kasim, pa smo mu rekli te tako zvati.
Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je: 'Daj svome sinu ime Abdurrahman."
14
6 Buhari, 6/560; Muslim, 3/1684.
147
Buhari, 10/571.
108
-------Ukrasi ------
Muslim biljei od Dabira da se nekom rodio sin, pa
mu je dao ime Muhammed, ali njegov narod odbi da ga tako zove
jer je to ime Poslanika, s.a.v. s., taj je doao Poslaniku
svoga sina na i obavijestio ga o onome ta se desilo
njega i njegovog naroda, pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nadijevajte
moje ime, ali nemojte nadijevati moj nadimak, ja sam Kasim, onaj
koji dijeli vama. "
148
Muslim u Sahihu prenosi od Enesa da je neki dozivao
po Bekiji:
, ... ":' , ... ....... .. ... til .., .. , ... , ... .... ".
l , JlA! ...:t;. .JJI l -:...JJI J .t.!.!l. Wl d L
, YJ r--' YJ / r-;' ..
, / , ,; " .... J". til , ,_ , J , , ,.,..
?:. 41 J..P JW'
"O Ebu Kasime", pa se Poslanik, s.a.v.s., okrenuo, a
mu je rekao: 'Ne dozivam tebe, Boiji nego toga i toga',
tada mu Poslanik, s.a.v.s., "Nadijevajte moje ime, ali nemojte
nadijevati moj nadimak."
149
Islamski imaju podijeljeno miljenje o dozvoljenosti
nadijevanja nekome drugom Poslanikovog imena i nadimka. Tako
se od imama Ahmeda biljee dva predanja. U prvom stoji da je
dati nekome Poslanikovo ime i nadimak u isto vrijeme,
a u drugom stoji da je davanje Poslanikovog nadimka,
svejedno da li se dalo uz ime ili stajalo samo.
Bejheki biljei od imama afija da je rekao: "Nikome nije
dozvoljeno dati Poslanikov nadimak, zvao se on Muhammed ili
ne."
150
miljenje biljei se i od Tavusa i Ibn Sirina.
Pojedini smatraju da je ovo i da ne spada
ustrogu zabranu. Vekia prenosi da je Muhammed upitan da li je
da se nekome da nadimak Ebu Kasim iako se ne zove
Muhammed, pa je odgovorio potvrdno.
14
Muslim, 3/ 1682.

Muslim, 3/ 1682.
!lO Sunmul-lmhra, 91309.
109
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje-------
Ibn Avn prenosi od I bn Sirina da je da se
nazove Ebu Kasim, mada mu ime nije Muhammed, s tim to se
zabrana svodi na jer je to najblie spoju hadisa koji
govore o zabrani i dozvoljenosti.
Drugi smatraju da je to dozvoljeno i da su hadisi koji
govore o zabrani derogirani. To dokazuju predanjem koje biljei Ehu
Davud u svome Sunenu od Aie, r.a., a u kojem stoji da je rekla:
lo' ,. lo" ... 111 ., , , .... - ,. ,.... ., ,.
.&1 uG. :&1 .&1 J.P
j;.f Jw r---::'tijl 4J1'ij .jJ.
ji.tJ# f/- t;. jT# f/-j
"Dola je neka ena kod Poslanika, s.a.v.s., i rekla mu: 'O
Allahov rodila sam sina i dala sam mu ime Muhammed,
a nadimak mu je Ebu Kasim, pa su mi rekli da ti to ne voli.' A
Poslanik, s.a.v.s., upita je. 'Ko je to dozvolio moje ime, a zabranio
moj nadimak."'
151
Ibn Ebu ejba
152
prenosi od I brahima da je rekao: "Muham
med ibn E'as, Aiin zvao se Muhammed, a nadimak mu
je bio Ebu Kasim." Od Raida ibn Hafsa ez-Zuhrija prenosi se da
je rekao: "Zatekao sam sinove ashaba su imena bila
Muhammed, a nadimci Ebu Kasim, a to su: Muhammed ibnTalba
ibn Ubejdullah, Muhammed ibn Ebu Bekr, Muhammed ibn Ali
ibn Ebu Talih i Muhammed ibn ibn Ebu Vekkas."
Ibrahim prenosi da je Muhammed ibn Ali imao nadimak
Ebu Kasim, i Muhammed ibn E'as, i da su ulazili kod
Aie, r.a., a ona ih nije zbog toga prekorila.
Suhejli prenosi da je Malik upitan o je
ime Muhammed, a nadimak Ebu Kasim, pa nije imao nika
kve zamjerke, te je upitan: "Da li si ti svome sinu koji se zove
151
Ebu Davud, 5/251; Ovaj je hadis daif
L
52
Musannef, 8/480.
11 o
-------Ukrasi - -----
MuhamrneddaonadimakEbuKasim?"-"Nisam, nego mujefamilija
dala taj nadimak, a janisam dapostoji zabrana i ne vidim nikakve
. k "
zamJer e u ovome.
Pojedini smatraju da nije dozvoljeno da se ime i nadi
mak Poslanika, s.a.v.s., kod jedne osobe, ali je dozvoljeno da
se zove Muhammed ili da ima nadimak Ehu Kasim. To
predanjem koje biljei Ehu Davud u svome Sunenu od
Dabira, a u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko se bude
zvao mojim imenom neka se ne naziva mojim nadimkon, a ko se
bude nazivao mojim nadimkom neka se ne zove mojim imenom."
153
Ehu Bekr ibn Ehu ejba prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Ne sastavljajte moje ime i moj nadimak."
154
Ibn Ehu Hajsema navodi da kada se rodio Muhammed ibn
Talha, doao njegov otac Polaniku, s.a.v.s., i rekao mu da se njegov
sin zove Muhammed, a nadimak mu je Ehu Kasim. Tada mu
Poslanik "Ne nazivajte ga mojim imenom i mojim nadim
kom, on je Ehu Sulejman."
Pojedini smatraju da se zabrana odnosi na period u
kojem je Poslanik boi iv, da ne bi Poslanik pomislio da ga neko
doziva, a poziv je nekome drugom. Kao dokaz navode
predanje koje biljei Ehu Davud u svome Sunenu, a u kojem stoji
da je Alija, r.a., upitao Poslanika, s.a.v.s.,: ako se posl
ije tvoje smrti meni rodi muko dijete mogu li ga nazvati tvojim
imenom i nadimkom.' - "Moe", odgovori Poslanik, s.a.v.s.
Hurnejd ibn Zendievejh u knjizi ''Kitabul-edeb" biljei da je
pitao Ibn Ehu Uvejsa kakvo je miljenje imama Malika o
ima i sastavi Poslanikove ime i nadimak. Ibn Ehu Uvejs pokaza
prema koji je sjedio s njima u drutvu, pa "Ono je
Muhammed ibn Malik, otac mu je dao ime Muhammed, a zvao ga
Ill Ebu Davud, 5/ 249. ovaj hadis smatraju slabim. (Daiful-dami, 5/ 185).
ll Musannef, 8/484; ejh Albani smatra da je hadis sabih, (Sahihul-diami, 211211).
111
-------Ibn Kajjim el-Devzijje------
je nadimkom Ebu Kasim, a Malikje govorio: Zabrana se odnor.i na
period Poslanikovog, s.a.v.s., ivota, jer je bilo da se neko
naziva Poslanikovim nadimkom, pa da se Poslanik a danas
nema ru 'kakve zapre ke."
Humejd ibn Zendevejh biljei da je za vrijeme Poslanikovog
ivota bilo da se neko naziva Poslanikovim nadimkom,
dok se nadijevalo njegovo ime, jer su Poslanika veoma rijetko zvali
imenom, ali poslije njegove smrti ta je nestala, pa je tako
dopustio Aliji, r.a., da dadne svome djetetu Poslanikovo ime i da ga
zove njegovim nadimkom. Sinovi uglednih ashaba nosili su Poslanik
ovo ime i njegov nadimak, a njima bili su: Muhammed ibn Ebu
Bekr, Muhammed ibn Dafer ibn Ebu Tali b, Muhammed ibn Sa'd
ibn Ebu Vekkas, Muhammed ibn Hatib, Muhammed ibn Munzir.
Ibn Ebu Hajseme u Tarihu navodi predanje, a u njemu stoji
od Ibn Hane.fije da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ((Poslije moje smrti
rodit ti se sin, pa mu daj moje ime i nazivaj ga mojim nadim
kom." Poslanik, s.a.v.s., dozvolio je to Aliji, r.a.
nadjevanja Poslanikova, s.a.v.s., imena i nadimka
ima tri razloga.
To su:
- ime nositi koji ne odgovara imena.
Poslanik, s.a.v.s., spomenuo je razlog u hadisu: "Ja sam Kasim i
dijelim vama."
Poslanik, s.a.v.s., dijeli ljudima po Allahovom zakonu,
stoga, Poslanikovo dijeljenje nije kao dijeljenje vladara koji daju
kome i kome
- bojazan da ne do zamjene u trenutku dozivanja ili pozi
vanja. Poslanik, s.a.v.s., ukazao je na ovo u hadisu koji prenosi Enes i
koji smo ranije spomenuli, gdje se spominje je rekao: "Ne dozi
vam tebe, Allahov nego toga i toga" , paje Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Nadijevajte moje ime, a ne nadijevajte moj nadimak";
112
-------Ukrasi ------
koje sa sobom nosi ime i nadimak dovode do negi
ranja osobenosti i karakteristika onoga ko se naziva tim imenom i
nadimkom, kao to je Poslanik, s.a.v.s., zabranio da neko ima pr
sten s istim tekstom koji posjeduje Poslanik, s.a.v.s.
Prvo zabranjenim nadijevanje nadimka Posla
nika, s.a.v.s. i za ivota i poslije njegove smrti.
Drugo zabranjenim nadijevanje Poslanikovog
nadimka za vrijeme njegovog ivota.
zabranjeno je naditi ime i nadimak Posla
nika, s.a.v.s. Hadisi koji se navode u ovom poglavlju govore o tri
spomenuta razloga.
Dozvoljenoje nadijevanje vie odjednog imena
Cilj davanje imena jeste prepoznavanje i stoga,
je davanje jednog imena dovoljno, a i Dozvoljeno je davanje
i vie imena, pa se tako daje ime, nadimak. .. to se da
postoji vie imena Uzvienog, vie imena Njegovih knjiga i imena
poslanika, to su atributi i ukazivanja na njihovu vrijednost
tako da_ to ne spada u ovo poglavlje. Uzvieni kae.
J.:.,ll ':Allah ima najljepfa imena i vi Ga zovite njima."
(El-E'raf, 180)
U dva Sahiha biljei se hadis od Dubejra ibn Mut'ima u
kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ja imam pet imena:
Muhammed, Abmed, El-Mahi (onaj kojim Allah unitava nevjer
stvo), el-Hair (onaj koji biti prvi proivljen), i El-Akib (onaj
poslije koga nema vjerovjesnika). "tss
Imam Abmed biljei od Ebu Huzejfe da je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Ja sam Muhammed, ja sam Abmed, ja sam vjerovjesnik
milosti,ja sam vjerovjesnik pokajanja,ja sam El-Hair (onaj koji
111
Buhari, 6/554; Muslim, 4/1828.
113
-------Ibn Kajjim el-Devztije-----
biti prvi proivljen),ja sam El-Mukaffi (onaj koji slijedi poslanike),
ja sam vjerovjesnik velikih bitaka."
156
I mam Ahmed biljei da je Ebu Musa rekao: "Poslanik, s.a.v.s.,
navodio nam je svoja imena, pa smo neka upamtili, a neka nismo,
rekao je: 'Ja sam Muhammed, ja sam Ahmed, ja sam El-Mukaffi
(onaj koji slijedi poslanike), ja sam El-Hair (onaj koji e biti prvi
proivljen), ja sam vjerovjesnik pokajanja, ja sam vjerovjesnik veli
kih bitaka."' Prenosi ga Muslim.
157
Ebu el-Hasan ibn Faris navodi da je Poslanik, s.a.v.s., imao
dvades e tri imena.
15
8
To su:
l. Muhammed,
2.Ahmed,
3. El-Mahi,
4. El-Akib,
5. El-Mukaffi,
6. Nebijjur-rahme,
7. Nebijjut-tevbe,
8. Nebijjul-melahim
9. E-ahid,
10. El-Mubeir,
ll. En-Nezir,
12. Ed-Dahuk,
13. El-Kital,
14. El-Mutevekkil,
15. El-Fatih,
156
Musned, 51405.
157
M usned, 4/395; Muslim, 4/1828.
158
Vie pogledati u knjizi "Rijadul-enika fi erhi esmai hajril- halika", autora Es-Sujutija.
11 4
------Ukrasi
16. El-Emin,
17. El-Hatem,
18. El-Mustafa,
19. Er-Resul,
20. En-Nebijj,
21. El-Umijj,
22. El-Kasim,
23. El-Hair.
Veza imena i onoga to se tim imenom
Ranije smo spomenuli neto to na vezu.
Seid ibn Musejjeb kae: "Jo koja je nastala
iz imena naeg djeda Bazena."
Spomenuli smo Omera Demriu ibn ihabu:
Touri svojoj porodici da ne izgore u vatri." Poslanik,
s.a.v.s., zabranio je onima koji nose imena H ar b i Murra da namuzu
mlijeko, i postoji jo veliki broj primjera. Rijetko je
runo ime a da nije runo ono to se tim imenom.
Allah, d.., iz Svoje mudrosti i nadahnuo je due
da daju imena shodno onome to se tim imenima i u
skladu s jeste izraza i kao to
postoji uzroka i posljedica.
Ibn Dinni kae: "Dugo sam sluao za imena
nisam znao, zatim sam uzimao iz samog izraza i otkrio da
je upravo to ili tome."
Ovo sam spomenu ejhu Ibn Tejmijji, a on mi je odgovorio
da se i njemu to deavalo i naveo je Poslanika, s.a.v.s.:
Eslem, ih Allah, Gifar, Allah im oprostio, Usajj e, neposlu
ni su prema Allahu i Poslaniku."
115
-------IbnKajjim el-Devzijje------
Kada je Vahi, Hamzin ubojica, prihvatio islam, doao je
Poslaniku, s.a.v.s., a Poslanik je odvratnost prema njego
vom imenu i prema onome to je i rekao mu: "Skloni svoje
lice od mene."
runa ponaanja, postupci i djela trae za
sebe rune izraze, kao to lijepa djela i postupci za sebe trae lijepe
izraze. Ovo je kod atributa, a isti je i sa vlastitim
imenima. Sam Poslanik, s.a.v.s., nazvan je Muhammed i Ahmed
zbog brojnih pohvalnih osobina i superiornosti nad drugima. Stoga
je Poslanik, s.a.v.s., prethodnik zahvalnih i on je od svih stvorenja
najzahvalniji svome Gospodaru. Zato je Poslanik, s.a.v.s., naredio
da se nadjevaju lijepa imena "Nadjevajte lijepa imena."
Razlog ovome jeste taj to se osoba koja ima lijepo ime stidi
raditi djela koja su u suprotnosti sa njegovog imena, i ime
ga na dijela koja su u skladu s njegovim imenom.
Stoga se mora primijetiti da su imena broja prostaka i bije
dnika odgovarala njihovim nosiocima, a isto tako imena
broja plemenitih i odgovaraju njihovim nosiocima.
Ljudi biti prozivani na Sudnjem danu po imenima
ne po imenima majki
Ovo je istina koju ukazuje jasan sunnet, a poput
Buharija i drugih biljee argumente o ovome. U svom Sahihu:"
navodi poglavlje Ljudi na Sudnjem danu biti prozivani po
vima, a ne po majkama" i biljei hadis koji prenosi Ibn Omer u
kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Kada Allah okupi sve ljude na Sudnjem danu, svaki
nevjernik imati svoju zastavu, pa se 'Ovo je nevjerstvo toga
159
Buhari, 10/563.
11 6
------Ukrasi
koji je sin toga i toga."'
Ebu Davud u svome Sunenu, s dobrim lancem prenosilaca,
biljei od Ehu Derdaa da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Na Sudnjem
danu bit prozivani po vaim imenima i imenima vaih
stoga uljepavajte svoja imena."
Neki smatraju da na Sudnjem danu biti prozivanje po
imenima majki i to dokazuju hadisom koji nije vjerodostojan, a
prenosi ga Taberani u Mu'demu
160
od Ehu Umame, gdje stoji da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kad jedan vama umre, vi ga zako
pajte, i neka jedan od vas stane kraj njegove glave i neka kae: 'O ti,
sine te i te',jervas on ali ne moe odgovoriti. Zatim neka kae:
'O ti, sine te i te, uputu smo dobili, pa neka ti se Allah smiluje"', i
uovom predanju je spomenuto: da to
iako ne znamo ime njegove majke?' Poslanik, s.a.v.s., odgovori:
'Spomenite ime njegove pramajke Have: 'O ti sine Have."'
navode da se nekada ne zna otac, kao to je
s djetetom ili s djetetom iz braka koji se zavri
li'anom, pa kako ga zvati po imenu oca?
Na sve ove nedoumice odgovorit da je navedeni hadis
je slabe vjerodostojnosti, po miljenju hadisa, a onaj
se porijeklo ne zna, on se na Sudnjem danu prozivati onim ime
nom kako se zvao na dunjaluku.
lill Muiiumul-luhir, 8/298.
11 7
l TVORBA TE
Obrezivanje (hitan) jeste u arapskom glagolska imenica. Ovim
se nazivom u arapskom naziva i samo mjesto obrezivanja.
U ovome imamo i hadis: "Kada se dodirnu dva
hitana, obavezno je kupanje, gusul."
161
Naravno, pod ovim se misli
na spolne organe mukarca i ene. Za obrezivanje koristi se
izraz hitan. Za obrezivanje koristi se izraz i'azar, dok se za
dijete koje nije obrezano koristi izraz ag/efili klif/. Dio koice koji
se ree naziva se kuife ili gur/e. Arapi, u svom sujevjerju, smatraju da
ako se djetetu koje se rodi za puna mjeseca koica, koja se odstra
njuje obrezivanjem (kulfe), izvrati, to dijete postati kao obrezano.
Mjesto koje se obrezuje djetetu jeste okrugli vrh pri donjem dijelu
koice koja se nalazi na mukom spolnom organu. To je upravo
onaj dio ulazak u spolni organ ene za sobom
propise. Prema nekima, u vezi s ovim, postoji tri stotine propisa,
dok drugi navode da postoji tri stotine devedeset i dva.
161
Buhari, 1/390, Muslim, 1/271.
119
-------IbnKajjim el-Devzijje -------
Obrezivanje Ibrahima, a.s. i poslanika poslije njega
U dva Sahiha
162
prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik,
s.a.v.s. rekao: '1 brahim, a.s., obrezan je u Kadumu a imao je osam
deset godina."
B ubari kae da je Kadum naziv mjesta.
El-M ervezi prenosi daje Ahmed ibn H anbel upitan da lije
Ibrahim, a.s., sam izvrio obrezivanje u Kadumu. Odgovorio je:
"To je izvrio kod Kaduma."
Ebu Davud i Abdullah ibn Ahmed prenose da su upi
tali imama Ahmeda o r i j e i m a Poslanika, s.a.v.s.: "Obrezan je u
Kadumu", pa je rekao da je to mjesto. Drugi smatraju da je to pre
dmet kojim se vrilo obrezivanje.
Pojedini smatraju da ako u predanju stoji r i j e "kadum", bez
tedida, onda je r i j e o mjestu, a ako u predanju stoji "kaddum",
onda je r i j e o predmetu kojim se vrilo obrezivanje.
Iako se iz p r i e o obrezivanju Ibrahima, a.s., moe naslutiti
kontradiktornost, hvala Allahu, kontradiktornosti nema.
Buhari prenosi od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"I brahim je obrezan u Kadumu, a imao je osamdeset godina."
U lancu prenosilaca ovog hadisa nalazi se i Jahja ibn Seid,
koji kae da je 'lkadum" no.
Nadr ibn umejl kae: "Obrezan je u "kadumu", pa je upitan
da li je to mjesto u amu, a on nije odgovorio.
Devheri smatra da je "kad um" predmet kojim se klee.
I bn Sekit veli: "Ne recite "kaddum" sa tedidom, a r i j e
"kadum" bez tedida jeste ime mjesta."
162
Buhari, 6/388, Muslim, 4/1839.
120
-------Ukrasi
Ispravno je miljenje koje kae da se "kadum", koji je spome
nut u hadisu, odnosi na predmet.
Prenosi Bejheki
163
od Musaa ibn Alija da je rekao: sam
svoga oca kako kae: 'Ibrahimu, a.s., je obrezivanje kada je
imao osamdeset godina, i izvrio je obrezivanje pa je veliku
bol, zamolio je Gospodara, pa mu On odgovori: 'Pourio si da to
ni prije nego to sam ti naredio upotrebu predmeta.' - 'Gospodaru,
nisam elio Tvoju naredbu."' je rekao da je Ismail
obrezan u trinaestoj godini a Ishak kada je imao sedam dana.
Hanbel prenosi od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Prvi ko je obrezan bio je Ibrahim, a.s., u sto dvadesetoj godini.
Obrezan je u Kadumu i poslije toga ivio je osamdeset godina."
Uovom hadisu ima skrivenih mahana koje ga slabim. I pored
ovoga, jedan od prenosilaca jeste Ehu Uvejs Abdullah ibn Abdul
lah el-Medeni, predanja prihvata Muslim i biljei ih u Sahihu,
aod njega prenose i zbirke Sunena. Ehu Davud
kae da je ovaj hadis dobar u pogledu vrijednosti.
Od Ibn Meina su dva predanja, jedno se smatra slabim, a u
drugo vjerodostojnim, Mugira ibn Abdurrahman, uajb
ibn Hamza i drugi prenose od Ehu Zennada hadis koji je u supro
tnosti s hadisom koji prenosi Ehu Uvejs, a tu stoji da je Ibrahim,
a.s., imao osamdeset godina kada je bio obrezan, i ovaj je hadis
i ukazuje na slabost drugog predanja.
Pojedini smatraju da su oba predanja ispravna i da se mogu
spojiti na taj tako to znamo koliko je Ibrahim, a.s., ivio.
ivio je dvije stotine godina, a od toga osamdeset godina neobre
zan, i sto dvadeset obrezan.
Spomenuli smo predanje Jahje ibn Seida, od Seida ibn Musej
jeba, aon od Ehu Hurejre, koje se suprotstavlja predhodnom hadisu i
ukojem stoji da je Velid ibn Muslim rekao: "Obavjestio me El-Evzai
t(>) Sunenu/-kubra, 8/ 326.
121
-------IbnKajjim el-Devzijje-----
odJahje ibn Seid a, od Seida ibn Musejjeba, a on od Ehu Hurejre, da
je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ibrahim, a.s., obrezan je, kada je imao
sto dvadeset godina, a nakon toga ivio je osamdeset godina." Ovaj
hadis sadri skrivenu rnahanu i prenosi ga Dafer ibn Avn i Ikrima
ibn Ibrahim od Jahje ibn Seida, a on od Ehu Hurejre. Hadis koji
je ispravan je prije nego hadis koji je rnerfu, a Velid ibn
Muslim poznat je po tedlisu (skrivanju imena prenosilaca).
Hejsern ibn Harida kae: "Rekao sam Velidu ibn Muslimu
da je upropastio hadis koji prenosi El-Evzai. Pitao me je kako, pa
sam mu rekao: 'Prenosi od El-Evzaija da je on od Nafija, i od
El-Evzaija da je Ez-Zuhrija i od El-Evzaija da je odJahje
ibn Seida, a drugi prenosioci u lancu prenosilaca El-Evza
ija i Nafija imaju Abdullaha ibn Amira el-Eslemija, a El
Evzaija i Ez-Zuhrija navode Ibrahima ibn Mejseru, Kurru i druge,
pa ta te je potaklo da to uradi?' sam da El-Evzai prenosi
od njih.' Rekao sam mu: 'Pa ako prenosi El-Evzai od takvih, a oni
su slabi prenosioci i prenose slabe hadise, i ti si ih izostavio iz lanca
prenosilaca i da El-Evzai prenosi od vjerodostojnih preno
silaca, ti si El-Evzaija slabim prenosiocem', ali se nije obazi
. .. ..,. "
rao na rnOJe rtjeCl.
Ehu Mushir kae: "Velid ibn Muslim prenosio je hadise El
Evzaija od laljivaca, zatim je skrivao njihova imena."
Darekutni kae: "Velid ibn Muslim prenosi od El-Evzaija
hadise koje je El-Evzai od slabih ejhova i od ejhova koje je
zatekao kao to su: Nafija, Ata, Ez-Zuhri, zatim izostavlja imena
slabih prenosilaca i hadis prenosi od El-Evzaija, a on od Ataa."
Imam Ahmed u predanju od Abdullaha kae: "Velid je pre
nosio rnerfu, hadise", a u predanju od Mervezija stoji da je puno
grijeio, i ovaj hadis prenosi s drugim lancem u kojem je Nubejt
ibn urejt, a u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Prvi ko je
ugostio gosta bio je Ibrahim, a.s., prvi ko je obukao pantalone bio
je Ibrahim, a.s., prvi ko je obrezan bio je I brahim, a.s., u Kadumu,
122
----- -- Ukrasi
i imao je sto dvadeset godina." Ovo predanje hadisa sma
traju slabim.
ovaj hadis, koji je slab, ne suprostavlja se
vjerodostojnom hadisu koji je zabiljen u Sahihu.
Ovaj hadis nije dozvoljeno na spomenuti zbog
a) izraz koji je upotrijebljen ne odgovara mu: "Obrezan je u
sto dvadesetoj godini";
b) "Poslije toga ivio je osamdeset godina";
e) prisilu i i "Obrezan je u
sto dvadesetoj godini" (onako kako su upotrebljivane)
koliko je ostalo iota, a ne koliko je prolo.
Poznata je ovakva upotreba u jeziku ako je period koji je pre
ostao od perioda koji je proao. Poznato je da Arapi koriste
izraze "hallet" (prolo) i "bekijet" (ostalo), pa se tako od pa
do pola mjeseca kae "hallet", a od pola mjeseca pa do kraja kae se
"bekijet". Kada se u hadisu kae da je preostalo sto dvadeset godina
ivota, to je kao da se kae: "Preostala su dvadeset tri dana ovog
mjeseca", a ovo se ne koristi.
Obrezivanje je jedna od stvari kojom je Allah, d.., iskuao
Ibrahima, a.s., pa je on to izdrao i podnio, zato je ima
mom ljudima. On je prvi bio obrezan, i ta se praksa nastavila
poslanicima i njihovim sljedbenicima koji su doli poslije njega, pa
je i Isa, a.s., obrezan. ovo i ne negiraju, kao
to da je zabranjeno svinjsko meso i ono to se zaradi
subotom, i da je Isa, a.s., klanjao okrenut prema stijeni, te da nije
postio pedeset dana koje oni nazivaju velikim postom.
Tirmizi u Dzamiu
164
i Ahmed u Musnedu
165
prenose hadis
od Ebu Ejjuba u kojem stoji da je Poslanik rekao: su stvari
sunneti poslanika: stid, miris, misvak, brak."
161
Tinniz.i, 3/391.
165
Mumed, 5/421.
123
-------Ibn Kajjim el-Devzijje---- -
Ez- Zuhri smatra da je hadis hasen-garib.
Neki smatraju da je greka u prepisivanju i da je napisano
''haja" (stid), a drugi kau da je napisano ''hina" ( kna za kosu).
sam naeg ejha Ehu Haddada H afiza el-Mizzija da
je rekao:
11
U oba predanja je greka, treba da je napisano 'hitan'
(obrezivanje), tako da je slovo nun dolo na kraju reda i izgubilo se,
pa je dolo do razlike u pisanju. Ovako prenosi El-Muhamili od
ejha od koga prenosi Tirmizi da je rekao:
11
Hitan" (obrezivanje).
Kae da je ovo vjerovatnije od izraza 'haja' i 'hina', jer je 'haja' od
ahlaka (morala), a 'hina' nije od sunneta, niti je to Poslanik, s.a.v.s.,
spomenuo stvarima koje su u prirodu,
niti je pohvalna za razliku od obrezivanja."
to se samoobrezivanja,
166
Mervezi prenosi da je imam
Ahmed upitan o koji je to pa je odgovorio: "Ako
ima snage to
Hallal prenosi da je imama Ahmeda kada je upitan o
samoobrezivanju, kako je odgovorio:
11
ako ima snage to uraditi."
Obrezivanjeje propisano ispada uobaveze od
U dva Sahiha
167
od Ehu Hurejre prenosi se da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
, / ., ." .... "' ... ... , . . ... , . .
. ...A:.;.J ' J \Aj;
1
: _l 9i.J , '-:-'JL!..ll d . .l;.:.. u)
,. ... ... ... ... , "" ... ... .,.
"Pet je obaveza od obrezivanje, uklanjanje dlaka sa
stidnog mjesta, potkresivanje brkova, rezanje noktiju, uklanjanje
dlaka ispod pazuha."
Obrezivanje je stavio na prvo mjesto ovim obavezama, jer
one spadaju u prirodnu vjeru Ibrahima, a.s., i njemu su one bile nare
i spadaju u ono je Allah, d.., iskuao Ibrahima, a.s.
166
treba shvatiti u povijesnom kontekstu, jer takva praksa kod muslimana u dam
njem vremenu ne postoji.
167
Buhari, 10/334; Muslim, 11221.
124
------Ukrasi
Abdurrezzak biljei od Ibn Abbasa da je rekao: je
iskuao Ibrahima pet stvari na glavi, i pet na tijelu. One
.koje su na glavi jesu: potkresivanje brkova, ispiranje grla, ispiranje
nosa,
Ne tijelu su: rezenje noktiju, uklanjenje dlaka sa stidnog
mjesta, obrezivanje, uklanjenje dlaka ispod pazuha, pranje vodom
poslije velike i male nude."
Dvije su vrste stvari koje spadaju u ljudsku prirodu:
prva, koja se srca, a to je spoznaja Allaha i ljubav prema Njemu;
druga je obredna i se ovih pet obaveza od
Prvom se dua i srce, a drugom se tijelo, a one se
nadopunjuju. Prva stvar koja se tijela jeste obrezi
mje, a o tome govoriti u nastavku.
Ahmed u Musnedu
168
od Arnmara ibn Jasira prenosi da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
,, ' .J.. " , ... , ""' .... '
c:J!
, , . , . , .... . , ..., . , " ..... t:
P -' :t t
"U stvari prirodne vjere spada: ispiranje grla, ispiranje nosa,
potkresivanje brkova, zuba, rezanje noktiju, pro
stora prstiju, uklanjanje dlaka ispod pazuha, uklanjanje
dlaka sa stidnog mjesta, obrezivanje."
stvari podrazumijevaju i uklanjanje
koje kasnije spomenuti.
Veliki broj ispravnih prethodnika veli: ((Ko obavlja namaz i
obavi hadi bude obrezan, on je u prirodnoj vjeri." Obrezivanje
spada u znakove prirodne vjere: .. vjere, djelaAI/ahovog,prema kojoj
On ljude (Er-Rum, 30.)
111
Mwmd, 4/264.
125
-------Ibn Kajjim el-Devzijje------
Da lije obrezivanje obavezno ili pohvalno
I slamski nemaju jedinstven stav o ovom pitanju. E
a'bi, El-Evzai,Jahja ibn Seid el-Ensari, imam Malik, afi i Ahmed
smatraju da je obrezivenje obaveza, a imam je Malik jo stroiji i
dodaje: "Onome ko nije obrezan nije dozvoljeno biti imam niti se
od njega prima
Veliki broj prenosi od Malika da je obrezivanje sun
net, kadija Ijad kae: "Obrezivenje, po miljenju imama Malika
i broja jeka, jeste sunnet, ali sun net koji ako ga
ostavi, postaje grenik, jer oni sunnetom nazivaju ono to je
stroge naredbe (fard) i dozvoljenog (ned b)." Ipak imam Malik veli
da se ne prima neobrezanog, i takvom nije dozvoljeno
biti imam. Hasan el-Basri i Ebu Hanifa smatraju da obreziva
nje spada u sunnet i nije vadib. Ebu Musa, jedan od sljedbenika
imama Ahmeda, smatra da je obrezivanje sunnet (sunne
muekkede). A od Ahmeda, u jednom predanju, prenosi se da obre
zivanje nije obavezno enama, a oni koji smatraju to obaveznim to
dokazuju
", ... .... , , ... "" }:
l. Kae Uzvieni: .!i;Jlt:;;.j "Poslije smo
tebi objavili:'Siijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu ... " (En-Nahl,
123.), a obrezivenje je dio vjere Ibrahimove;
2. Ahmed biljei od Usejma ibn Kulejba, od svoga oca, aon
od djeda, da je doao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu:
prihvatio sam islam.' - 'Ukloni sa sebe kosu nevjerstva (koju si no
sio kao nevjernik)', odgovori mu Poslanik", a drugome je Poslanik
rekao: "Ukloni sa sebe kosu nevjerstva i izvri obrezivanje." Prenosi
ga Ebu Davud
169
od Muhammeda ibn Mahleda, a on Abdurrez
zaka. Ovo ukazuje na uklanjanje kose, ali ne obavezuje da se ovaj
propis prenosi na neto drugo;
169
Ebu Davud, 1253.
126
------Ukrasi
3. Harb u Mesailu prenosi od Ez-Zuhrija da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Ko prihvati islam neka izvri obrezivanje pa makar
i star bio." Ovo predanje, pa makar i bilo mursel, ne za po
propisa;
4. Bejheki
170
biljei od Alije, r.a., da je rekao: "Nali smo pre
danje u kojem stoji da se neobrezan kada prihvati islam,
treba obrezati makar imao osamdeset godina." Bejheki navodi da
ovaj hadis sa svojim senedom prenosi samo Ehlul-Bejt;
5. Ibn Munzir biljei hadis u kojem stoji Ehu Berze i koji
kae da je Poslanik, s.a.v.s., rekao o neobrezanom: "Neka ne oba
vlja had dok ne izvri obrezivanje." U drugom predanju stoji. "Pi
tali smo Poslanika da li neobrezan treba obaviti had, pa
je rekao: 'Ne dok se ne obree."' Ibn Munzir navodi da hadis nije
*rodostojan jer mu je lanac prenosilaca nepoznat;
6. Vekia od Ibn Abbasa prenosi da je rekao: "Namaz neo
brezanog ne prima se niti se jede meso ivotinje koju neobrezan
zakolje." Imam Ahmed biljei predanje od Ibn Abbasa u kojem
stoji da je rekao: "Ne jedite meso ivotinje koju onaj koji je neo
brezan zakolje." Hanbel u Mesailu od Ikrime biljei da je rekao:
"Meso ivotinje koju zakolje neobrezan ne jede se." Hasan
nije prenosio hadise od lkrime. !krima je upitan: "Da li treba onaj
koji je neobrezan obaviti had?" "Ne", odgovorio je. Hanbel preno
si od Ebu Abdullaha da je rekao: "Ne jede se meso ivotinje koju
neobrezan zakolje, niti mu se namaz prima." U drugom predanju
kae: "Neobrezan ne treba klati ivotinju, a meso ivotinje koju je
zaklao se jesti." Abdullah ibn Ahmed biljei od Ibn Abbasa
da je rekao: "Neobrezanom nije dozvoljeno klanjati, niti se jede
meso ivotinje koju je zaklao, a nije mu dozvoljeno ni
Katada kae: "Hasan nije smatrao tako";
7. obrezivanje je jedno od najjasnijih obiljeija islama
se muslimani razlikuju od Obaveznost obrezivanja jeste
t:1i Bejheki, 8/324.
127
-------IbnKajjim el-Devzijje-----
kao i obaveznost klanjanja vitr-namaza, davanja zekata na konje,
obaveznost uzimanja abdesta za onoga ko se nasmije u namazu ili
obaveznost uzimanja abdesta onome kome se putala krv, ili ono
me ko je povratio ili onome kome krv iz nosa. Ta je oba
veza poput obaveze potiranja ruku do lakata prilikom tejernmuma
i potiranja zemlje dva puta, s tim da je obaveza obrezivanja i
jasnija, koja je ila dotle da muslimani, tako nisu smatrali neo
brezanogjednim od njih. Stoga pojedini islamski pravnici smatraju
da je obaveza da se izvri obrezivanje, pa makar osoba bila odrasla
ili to tetilo osobi. O tome vie neto kasnije;
8. obrezivanje spada u Allahove propise iako se ne garantuje
sigurnost od infekcije, tako da je to obaveza;
9. obrezivanje dozvoljava otkrivanje stidnog mjesta zbog pri
jeke potrebe ili radi i da obrezivanje nije obavezno, ne bi bilo
dozvoljeno otkrivanje stidnog mjesta, jer je to u osnovi zabranjeno, a
zabranjene stvari ne postaju dozvoljene radi izvrenja sunneta;
10. samo obrezivanje ne moe bez ostavljanja dvije obaveze
ili dvije zabrane. Prva je otkrivanja stidnog mjesta onoga
ko se obrezuje, a druga je gledanje u stidno mjesto od strane onoga
ko vri obrezivanje. Da obrezivanje nije obavezno ne bi se
la dva vadiba i dvije zabrane;
ll. dokaz El-Hattabija: ccObrezivenje, iako je spomenuto za
jedno sa sunnetima, jeste vadib prema miljenju velikog broja
njaka jer je to jedna od odlika vjere po kojoj se razlikuje musliman
od nevjernika. Kada bi poslije bitke muslimani nali obrezanog
poginulima klanjali bi mu denazu i zakopali ga u musli
mansko groblje"
171
;
12. staratelj izlae dijete bolu i opasnosti od infekcije i iz svog
imetka izdvaja novac za berbera i lijekove, i ne nadoknadu u
infekcije. Da obrezivanje nije obaveza, navedeno ne bi bilo
dozvoljeno. Nije dozvoljeno rasipanje novca i nanoenje ogromne
171
Nevevi u Medmuu, 1/285.
128
-------Ukrasi - - ----
boli i izlaganje opasnosti i propasti osim kada je neto obavezno da
se izvri;
13. da obrezivanje nije obavezno, ni berber ne bi smio to raditi
iako ima dozvolu onoga ko se obrezuje ili dozvolu njegovog starate
ija. Nije dozvoljeno da se pristupi odsijecanju nekog dijela tijela osim
ako to nije naredio Allah, d.., ili Njegov Poslanik, s.a.v.s., niti je
takvo odsijecanje obaveza, kao npr. kada bi se radilo o odsijecanju
uha ili prsta. Takvo odsijecanje nije dozvoljeno niti se oslo
grijeha ako mu to neko dozvoli. Da li takva osoba mora isplatiti
nadoknadu, o tome postoje stavovi.
14. neobrezana osoba izloena je da pokvari
abdest i namaz jer koica prekriva spolni organ i se tu
zadrava, a koica pa je ispravnost abdesta i
namaza uvjetovana obrezivanjem.
Iz tog razloga veliki broj zabranjuje takvoj osobi da
predvodi namaz i ga sa sahibi-uzurom, koji ne moe
zaustaviti Cilj obrezivanja jeste zatita od zadravanja
ispod koice, koje kvari abdest i namaz. Stoga Ahmed
prenosi od Ibn Abbasa da je rekao: ''Namaz mu se ne prima." Zato
obaveza obrezivanja prestaje sa jer prestaju obaveze
i namaza;
15. obrezivanjeje ono u se razlikuju i oboavatelji
vatre od sljedbenika prirodne vjere. Obrezivanje je znak prirodne
a ono je s generacije na generaciju prenoeno od Arapa i
potomaka Israila od Ibrahima,a.s., i nije dozvoljeno da se
s
Oni koji smaraju da obrezivanje nije obaveza, sunnet,
dokazuju to hadisima koji jasno govore o propisu.
eddad ibn E vs prenosi daje Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Obrezivanje
je sunnet mukarcima a pohvalno enama." Prenosi ga imam Ahmed.
129
-------IbnKajjim ei-Devzijje------
Navode daje Poslanik, s.a.v.s., spomenuo obrezivanje zajedno
sa sunnetima kao to su: uklanjanje dlaka sa stidnog mjesta, pot
kresivanje brkova, rezanje noktiju i uklanjanje dlaka ispod pazuha,
te ga nije spomenuo s vadibima.
Kae Hasan el-Basri: "Veliki broj ljudi je prihvatio islam, i
crnci i bijelci, i Vizantijci i Perzijanci, i Abesinci, i ni jednog od njih
Poslanik, s.a.v.s., nije provjeravao da li je obrezan.
Imam Ahmed biljei od Ibn Ebu Dunjaa da je Hasana
el-Basrija kako kae: "ta je s ovim namjesnikom Basre,
sreo je ljude iz Kajkera pa ih je pitao za vjeru, pa kada su rekli da
su muslimani, naredio je da se provjeri jesu li obrezani, i kada je
naao da nisu obrezani, naredio je da se obreu usred zime, i saznao
sam da su neki od toga umrli. Veliki broj ljudi je prihvatio islam,
i Vizantijci, i Perzijanci, i Abesinci, i ni jednog od njih Poslanik,
s.a.v.s., nije provjeravao da li je obrezan."
Dalje kau: "Dokazujete obavetnost obrezivanja
Uzvienog:"Poslife smo tebi objavili: 'Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru
pravu... " (En-Nahl, 123), a millet prirodnu vjeru, g.
monoteizam (tevhid), a dokaz je nastavak ajeta u kojem stoji: ,;j,
,. ,.
_rll [.r. i.>l5"... on nife Allahu druge smatrao ravnim'', kao i u rije
a.s.:
-r. ... J ....' ... ... , .... , - , ... ... J , ' .,. ...::: J ". '$ )._
i j I)!Y
... ,. , "" .... ,. # ,
!Jf (.Ji 8
" .. .ja se klonim vjere narod .. koji u Allaha ne vjeruje i koji i onaj
svifet ne priznaje, i ispovifedam vjeru predaka svojih: Ibrahima
i Ishaka i jakuba, nama ne da ikoga Allahu smatramo
ravnim... " (jusuf, 37-38.), i u Uzvienog:
... ... ... , , ... ' "".J ,. ,. ,
A.-< ll :- 1 ,
.r- ,J' l) ." .r.. .JA-:' 1,)".,
... " " ... "" ". ,. ....
"Reci: :Allah govori istinu! Zato slifedite vjeru Ibrahimovu,
130
------ Ukrasi
pravog vjernika, koji nije bio od onih koji Allahu druge smatraju
ravnim."(Alu Imran, 95)
Narod (millet) u navedenim ajetima osnove imana,
monoteizam (tevhid), Allahu, iskreno ispovijedanje vjere
Allahu. Stoga je Poslanik, s.a.v.s., ashabe, kada osvanu da
kau: "Jutro smo u krilu islama, na principima ehadeta,
u*ri vjerovjesnika naeg, Muhammeda, s.a.v.s., i u vjeri praoca
naeg, Ibrahima, a.s., iskrenog vjernika u Allaha jednog i jedinog,
muslimana, koji nije bio idolopoklonik."
Neki kau: "Da djela ulaze u okvir onog to se naziva millet,
bilo bi ih neophodno na onaj kako ih je Ibrahim, a.s.,
pa ako ova djela kao da su vadib djela bilo bi ih oba
vezno raditi kako je on radio, a ako ihje radio kao da su dozvoljena
(mendube), onda samo radite kako je Ibrahim, a.s., radio."
Da li je postupak vadib ili mendub?
O ovome postoji poznato neslaganje
miljenjejeste ono koje ukazuje da je djelo mendub, ako one objanjava
ono to je vadib i sve dok ga radimo kao mendub, slijedimo ga.
to se hadisa Usejma ibn Kulejba u kojem stoji da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ukloni kosu nevjerstva ...", Ibn Durejh
kae: "Obavijeten sam o Usejmu, da mu je Ibrahim ibn Jahja pri
a Ibrahim hadisa, osim kod imama afija,
ubraja se u slabe prenosioce.
to se Zuhrijevog mursel-predanja u kojem stoji da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko prihvati islam neka izvri obrezivanje,
pa makar bio i star", poznato je da se Zuhrijevo mursel-predanje
ubr* najslabija predanja te vrste, i nije je ispravno to uzi
mati za dokaz.
Prenosi se da Jahja ibn Seid el-Kattani nije vidio nikakvu
vrijednost u mursel-predanjima od Zuhrija i Katade. kae i
Jahja ibn Mein.
131
- - --- --Ibn Kajjim ei-Devzijje-----
Hadis koji biljei Bejheki ne prenose hadiski i sam
ga prenosi Musa ibn Ismail ibn Dafer, i hadis je predanjima
koja ne prenose poznati muhaddisi.
to se hadisa koji prenosi Ebu Berze, Ibn Munzir kae
da mu je lanac prenosilaca nepoznat.
A to se okazivanja obaveznosti obrezivanja Ibn
Abbasa: ((Meso ivotinje koju je zaklao neobrezan ... ", to je milje
nje jednog ashaba. Ahmed navodi da je Ibn Abbas bio otar o tom
pitanju, a da su Hasan el-Basri i drugi imali suprotan stav.
Vae da obrezivanje spada u vjerski obred su i oko
toga nema nesuglasica, ali moramo znati da nije sve to je vjerski
obred i vadib. Vjerski obredi dijele se na:
- vadiib, kao to su obavljanje pet dnevnih namaza, had,
post, abdest;
- mustehab, kao to su izgovaranje telbije, klanje rtvene stoke.
Postoji jo jedna kategorija djela o pitanju
nemaju jedinstven stav, a u koju spadaju: ezan, klanjanje bajram
namaza, klanje kurbana, obrezivanje, pa odakle vam da ovo spada u
obavezne vjerske obrede.
Vae su da obrezivanje spada u rezanja koja je Allah
propisao i koja su vadib, kao to je obavezno odsijecanje ruke kra
dljivcu. Ovo je slaba analogija. Velika je razlika obrezivanja
i odsijecanja ruke kradljivcu, jer obrezivanje je prema onome
ko se obrezuje, dok je odsijecanje ruke kradljivcu kazna za njega.
Vae su da obrezivanje dozvoljava otkrivanje stidnog
dijela tijela, a ne radi se o potrebi ili i da to ukazuje na
obaveznost obrezivanja.
Da bi se otkrilo stidno mjesto, ne mora se raditi o vadibu,jer
je dozvoljeno otkrivanje stidnog mjesta, shodno konsenzusu
njaka, i kada se radi o to nije vadib. To je otkrivanja
132
------ - Ukrasi - - - ---
stidnog mjesta pred radi a se moe i
izostaviti. enino je lice stidni dio tijela, ali ga je dozvoljeno otkriti
radi posla koji nije vadib. smatra se dozvoljenim onome
ko gusuli da ukloni dlake sa stidnog mjesta umrlog, to za sobom
otkrivanje stidnog mjesta, a to ne spada u vadib.
Kaete da se musliman obrezivanjem razlikuje od nemusli
mana, pa kada biste nali obrezanog mrtvima, poslije bitke,
klanjali biste mu denazu. To nije tako, jer postoje i nemuslimani
koji se obrezuju, a to su jevreji, a to da se obrezivanjem ne
pravi razlika muslimana i nevjernika.
Vae da staratelj nanosi bol djetetu i izlae ga opasnosti
od infekcije i odvaja dio svoje imovine za napojnicu, berberu, i za
lijekove, ne ukazuju na obaveznost obrezivanja, jer ibanje djeteta
prilikom odgoja nanosi bol. Staratelj izdvaja dio imovine
za napojnicu odgajatelju i i za dijete kolje kurban. Hallal
kae u "Poglavlju o kurbanu za jetima": "Obavijestio me Harb ibn
Ismail da je pitao imama Ahmeda da li se kolje kurban za jetima,
paje odgovorio 'Da', ako ima novca."
Sufjan es- Sevri kae i prenosi da je imamaAhmeda
da se kupuje kurban za jetima.
to se "Da nije obaveza, ne bi bilo dozvoljeno da
se pristupi obrezivanju..." ovo prestaje vaiti pristupanjem zahvatu
u kojem se otvara rana ili ree dio tijela, poput izrasline na
vratu ili na nekom dijelu tijela, ili zuba ili presjecanja vene ili
rezanja koe prilikom putanja krvi. Stoga je dozvoljeno pristupanje
zahvatu u rezanjima koja su mubah, a kamoli u kada je
to poeljno ili u kada od toga postoji jasna korist.
Vae su da je neobrezan izloen kvarenju abdesta i
namaza, te zbog toga zasluuje prijekor ako je to njegov izbor i
unjegovoj ako to izlazi iz okvira njegove i
nije njegoov izbor, ne kvari se abdest, kao to je to sa sahibi
133
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje - --- -
uzrom, koji ne moe zaustaviti ili sluz. Ako sve da
se poslije fizioloke potrebe, ne moe se kanjavati za ono to
je van njegove
Kaete da je neobrezivanje znak onih koji oboavaju krst
i onih koji oboavaju vatru, i da je neobrezivanje podudadranje
sa znakovima njihove vjere. Odgovaramo: oni se ne razlikuju od
muslimana samim neobrezivanjem, nego se razlikuju u velikom
broju stvari kojih se dre u svom iskrivljenom vjerovanju. Stoga,
ako musliman izostavi obrezivanje, ne da se slae s njima u
drugim stvarima u kojima se oni razlikuju od muslimana.
Oni koji smatraju obrezivanje obaveznim kau da je obrezi
vanje znak prirodne vjere i vjerski obred islama i glavna stvar
stvarima, a znamo da je Poslanik, s.a.v. s., rekao: "Ko ne
brkove ne pripada nama", pa kako biti od muslimana
onaj koji negira obrezivanje i bude zadovoljan neobrezivanjem, kao
znakom onih koji oboavaju krst.
razlika i muslimana jeste obrezi
vanje, kojeg muslimani izvravaju od Ibrahima, a.s., pa sve dovre
mena Muhammeda, s.a.v.s., posljednjeg Boijeg poslanika, koji je
poslan da upotpuni i potvrdi prirodnu vjeru, a ne da je mijenja.
Kada je Allah, d.., naredio Ibrahimu, a.s., obrezivanje, Ibra
him, a. s., znao je da se Njegova naredba mora izvriti, i nije je dozvo
ljeno odgoditi i propustiti, paje pourio izvriti ono to mu je Uzvi
eni naredio. Tako je izvrio obrezivanje u Kadumu da izvri
naredbu i bude pokoran Uzvienom. Tako je obrezivanje postalo dio
prirode koja trajati sve do Sudnjeg dana. Obrezivanje su
propagirali svi poslanici, pa i Allahov rob i poslanik Isa, a.s., sin
Merjemin, koji obrezivanjem slijedi Ibrahima, a.s.
obrezivanje i znaju da je to jedan od pro
pisa Indila, ali su slijediti strasti naroda koji je bio u zabludi
i odveo u zabludu mnoge, pa su skrenuli s Pravog puta.
134
----- -Ukrasi
Poslanikove porodice Abdullah ibn Abbas proglasio je da se onome
ko nije obrezan ne prima namaz, niti se jede meso ivotinje koju je
zaklao. Na taj izveo ga je iz okrilja islama.
Ovako neto ne kae se za nekoga ko ostavi i ne izvri propis
ukojem je slobodan izbor da se neto izvri ili ne izvri. Kada se zna
da je obrezivanje obavezno i da je jedna od glavnih stvari prirodne
*re u kojoj je Allah stvorio ljude i kojoj su pozivali svi poslanici,
onda se za onoga koji ne izvri tu obavezu smatra da je izaao iz
okvira prirodne vjere radi upotpunjenja je Allah slao posla
nike. Stoga, onaj ko zanemaruje i zapostavlja ono to se mora ranije
izvriti, takav naputa vjeru Ibrahimovu, kako kae Uzvieni:
0: ,. ,. ,.,. o., -; .;;""' ,.
!;i.UI t)
,
"Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo onaj koji ne dri do sebe.
A Mi smo njega na ovom svijetu odabrali, i na onom biti
dobrima. Kada mu j e Gospodar njegov rekao: 'Budi po
slufan!: on je odgovorio: Ja sam posluan Gospodaru svjetova!"
(El-Bekara, 130-131)
to se hadisa u kojem stoji: "Obrezivanje je sunnet mukar
cima, a pohvalno enama", on se prenosi od Ibn Abbasa s dobrim
lancem prenosilaca. Kau da je ovo predanje mevkuf Od Hadda
da ibn Artaa, a on je jedan od onih se predanja ne prihvataju,
prenosi se isto predanje. Sve ovo spominje Bejheki, zatim navodi od
Ibn Abbasa da se ne jede meso ivotinje koju je neobrezan zaklao,
niti se prima njegov namaz, niti zatim kae: "Ovo doka
zuje da je Ibn Abbas smatrao obaveznim obrezivanje."
to se Poslanika, s.a.v.s.: "Obrezivanje je sunnet",
da je to praksa Poslanika, s.a.v.s., koju je Poslanik, s.a.v.s.,
izvravao i naredio da se to pa ona tako postaje obaveza.
135
-------IbnKajjim e/-Devzijje------
Sunnet je put, pravac, praksa, pa kada se nekome kae: "Uveo
sam mu u praksu," propisao sam mu. Tako Poslanika,
s.a.v.s.: 'Obrezivanje je sunnet za mukarce' da je to propisano
mukarcima, a ne da je pohvalno i da nije obaveza, jer sam sun
net put je je nekada obavezno, a nekada pohvalno.
Poslanik, s.a.v.s., kae: "Ko ne postupa po mome sunnetu ne
pripada meni", a u drugom hadisu stoji: "Drite se moga puta i
puta ispravnih halifa koji poslije mene."
Ibn Abbas kae: "Ko postupa suprotno sunnetu taj postaje
nevjernik." sunneta kao to je dozvoljeno izo
staviti jeste nova terminologija, jer sunnet, u pravom smislu
ono to je Poslanik, s.a.v.s., uveo u praksu svome ummetu,
a to moe biti vadib i mustehab. Sunnet je: pravac, vjerozakon,
metodologija, put.
Kaete da je Poslanik, s.a.v.s., spomenuo obrezivanje zajedno
sa sunnetima, ali se to suprotstavlja dokazima koji govore o obave
znosti obrezivanja. spomenutim stvarima koje su u prirodi
irna onih koje su vadib, poput ispiranja grla i nosa i pranja
poslije obavljanja fizioloke potrebe, a ima i onih koje su mustehab,
poput pranja zuba. Rezanje noktiju propisano je zbog toga to se pod
njima, ako su veoma dugi, nakuplja prljavtina, pa se moraju odre
zati kako bi bilo ispravno. Dokaz ukazuje na obaveznost
potkresivanja brkova ako su previe dugi, a tu naredbu nalazimo u
Poslanika, s.a.v.s.: "Ko ne potkresuje brkove nije od nas."
Vi navoedite Hasana el-Basrija da su mnogi prihvatili
islam, a da Poslanik nije provjeravao da li su obrezani. Odgovorit
da nije bilo potrebe za provjerom jer se svi Arapi obrezuju,
kao to je i s jevrejima. Ne preostaju drugi osim koji
se dijele na dvije grupe:
- prva, koja se obrezuje i
- druga, koja se ne obrezuje.
136
-------Ukrasi
Svako ko prihvati islam zna da je vjerski obred islama obre
zivanje kojem su pristupali kao to su pristupali kupanju, a ako je
neko star i boji se posljedica, onda to spada s njega.
Imami Ahmed upitan je o mesu ivotinje koju zakolje neo
brezana osoba, pa mu je spomenuto miljenje Ibn Abbasa, a on je
rekao: "Ja smatram isto, ako se dijete rodi od roditelja muslimana i
poraste i neobree se. ako odrastao prihvati islam
pa se bude bojao obrezivanja, smatram da mu je to olakica."
to se vaih ((Millet" podrazumjeva vjeru u Jednog
Boga, millet je vjera koja obuhvata djela i uvjerenja",
da djela ulaze u vjeru kao to ulazi i iman. Millet je pri
rodna vjera, pa je da Allah naredi Ibrahima
u a da ga ne slijedimo u postupcima, i u stvarima koje
su u prirodu Naredba je da se Ibrahim slijedi u
monoteizmu, i djelima, a Ibrahim, a. s., izvrio je obreziva
nje naredbu kojom ga je iskuao Allah, d.. Ibrahim, a. s.,
izvrio je u potpunosti naredbu, pa ako mi ne postupamo onako
kako je Ibrahim postupao, onda ga ni ne slijedimo.
to se hadisa Usejma ibn Kulejba, imam afi o njemu
ima lijepo miljenje, a drugi smatraju ga slabim. Taj hadis
se moe koristiti samo da osnai druge hadise, a kao sam ne moe
se uzeti za dokaz. Isto je i s mursel-predanjima od Zuhrija i hadi
sima koje prenose Musaa ibn Ismail i njemu
Kaete da jedini Ibn Abbas tvrdi da se meso ivotinje koju je
zaklao neobrezan ne jede i da se njegov namaz ne prima i
da je to miljenje ashaba. imama, a i drugi uzi
mali su miljenje ashaba prilikom dokazivanja i jasno rekli da je to
dokaz, a imam afi kae da je novotarija ili postupati supro
tno miljenju ashaba. je da nema ni jednog predanja ashaba
koje kae suprotno Ibn Abbasovom miljenju, a ovakvu
i iskazati poput Ibn Abbasa. U mendubima
je slobodan izvravanja i neizvravanja.
137
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje-------
Vae miljenje da se vjerski obredi dijele na obavezne i
pohvalne jeste vjerski obred poput ovoga kojim se
pravi razlika onih koji oboavaju krst i onih koji oboavaju
Uzvienog Allaha i bez kojeg se ne postie potpuna i
je izostavljanje svojstveno onima koji oboavaju krst - ne moe se
podvesti pod neto drugo osim pod obaveze.
Pitate se gdje je poglavlje o kaznama kada govorimo o obre
zivanju, ali ne uzimamo to za osnovu kod obaveze obrezivanja,
nego uzimamo u obzir da ako je jedno obaveza, onda je i drugo
obaveza, jer odsijecanje organa, dijelova tijela i prolijevanja krvi
strogo je zabranjeno ukoliko se ne radi o izvrenju kazne ili pora
vnanju koje je obavezno izvriti.
Ukoliko se radi o otkrivanju stidnog mjesta, korist ne moe
prevagnuti nad tetom koja nastaje prilikom otkrivanja, gledanja
i dodirivanja, te stoga nije dozvoljeno da se izvre tri velika prije
stupa radi izvrenje menduba koji se moe i izvriti a i izostaviti.
to se ono spada u upotpunjenje ivota i vano
je za ivot. Ako obrezivanje spada u mendube, onda nije dozvo
ljeno otkrivanje stidnog mjesta jer to nije neophodno.
Kaete da staratelj izdvaja dio imovine za napojnicu
lju i odgajatelju, a nema sumnje da je obrazovanje i odgoj djeteta
obaveza staratelja. Staratelj ne izdvaja iz svoga imetka osim za ono
to koristiti djetetu na dunjaluku i ahiretu, pa ako je obrezivanje
mendub, onda je izdvajanje u istoj ravni sa sadako m i dobrovoljnim
udjeljivanjem.
to se kurbana za dijete, nemaju jedinstven staT
o tome da li je obaveza. Oni koji smatraju da je obaveza ne izdva
jaju novac osim za obavezu, a oni koji smatraju da je sunnet kam
da je i radost koja se postie time nego da novac
ostane kod njegovog vlasnika.
138
- - - ----Ukrasi
obrezivanja sedmog dana
O ovom pitanju postoje dva miljenja i oba su prenesena od
imama Ahmeda. Hallal u "Poglavlju o obrezivanju
kae: "Obavijestio me Abdulmelik da je pitao imama Ahmeda kada
se obrezuje pa je odgovorio: 'Ne znam, nisam nita
o tom pitanju.' Rekao sam Ahmedu da obrezivanje predstavlja
djetetu od deset godina, pa sam mu rekao za svoga sina
Muhammeda da ima pet godina i da elim obrezati ga, pa kao da je
imam Ahmed smatrao to poeljnim. Smatrao je obre
zivanje djece u desetoj godini jer to djetetu predstavlja
Rekao mi je: 'Mislim da djeca teko podnose obrezivanje.'
mi se da nije smatrao obrezivanje djece sa mjesec ili
godinu iako se o tome nije izjasnio."
Abdulmelik prenosi da je Hasan smatrao obre
zivanje djeteta sedmog dana po Muhenna prenosi da je
imam Ahmed upitan o obrezivanju djeteta sedmog dana, pa je
rekao da je to i da tako postupaju jevreji.
Prenosi se od Ahmeda da je rekao: "Ako se izvri obrezivanje
sedmog dana, to je uredu, ali je Hasan to smatrao kako
se ne bi oponaali jevreji, ali u tome nema nita sporno."
Prenosi Salih da je upitao svoga oca o obrezivanju sedmog dana,
pa je odgovorio: "Prenosi se od Hasana da je to postupak jevreja."
Vehb ibn Munebbih upitan je o ovome, pa je odgovorio:
"Pohvalno je da se obrezivanje izvri sedmog dana jer je to lake za
dijete. Dijete, kada se rodi, ne bol, pa tako ne obreziva
nje sedmog dana, pa ako se tada ne obree, ostavi ga neka
Ibn Munzir navodi da postoje miljenja o vremenu
obrezivanja. Jedna grupa smatra obrezivanje
139
- - --- --Ibn Kajjimel-Devzijje-- - - -
sedmog dana, a to su Hasan el-Basri i Malik ibn Enes, kako bi se
muslimani razlikovali od jevreja.
Nevevi kae: "To predstavlja opasnost, a imam Malik smatra
da je potrbno razlikovati se odjevreja. U naem mjestu obrezovanje
se, uglavnom, vri kada djetetu niknu zubi."
Ahmed kae da nije nita o ovom pitanju. Lejs ibn Sa'd
kae: "Obrezivanje se vri od sedme do desete godine."
Prenosi se od Mekhula i drugih da je I brahim, a.s., izvrio
obrezivanje Ishaka sedmog dana po a obrezivanje Ismaila
u trinaestoj godini.
Prenosi se od Dafera da je Fatima obrezivala svoju djecu
sedmog dana po
Ibn Munzir kae: "to se ovog poglavlja ne postoji pot\T
zabrana, niti za obrezivanje postoji predanje na koje bismo se
oslonuli niti praksa koju bismo slijedili. U ovome je osnova dozvo
ljenost, a nije dozvoljeno zabranjivati i upozoravati na dozvoljene
stvari osim s dokazom. Oni koji zabranjuju obrezivanje sedmog
dana nemaju nikakvog dokaza za to."
Bejheki u Sunenu
172
prenosi od Dabira da je Poslanik, s.a.v.s.,
sedmog dana zaklao kurb ane za Hasana i H use jna i da je tada izvr
io njihovo obrezivanje.
U predanju Musaa ibn Alija ibn Rebbaha, koje on prenosi
od svoga oca, stoji da je I brahim, a.s., izvrio obrezivanje Ishaka
sedmog dana po a obrezivanje I smaila kada je postao
punoljetan.
Obrezivanje I shaka postalo je njegovih sinova Qevreja),
a obrezivanje Ismaila postala je tradicija njegovih sinova (Arapa).
A Allah najbolje zna.
172
Sunenul-lmhra, 8/324.
140
----- -- Ukrasi -------
Sutina ikoristi obrezivanja
Obrezivanje spada u lijepe obrede koje je propisao Allah,
d.., i njima upotpunio vanjsku i unutranju ljepotu. Obrezivanje
je upotpunjenje prirodne vjere u kojoj su ljudi stvoreni, stoga se
ubraja u upotpunjenje vjere I brahimove, a.s.
Osnova dozvoljenosti obrezivanje jeste, kako smo rekli, upo
tpunjenje priropdne vjere. Allah, d.., kada je I brahimu,
a.s., da ga imamo m ljudima i ocem velikog broja naroda
i da u njegovom potomstvu biti vjerovjesnika i vladara, i da
mnogobrojan porod imati obavijestio ga je da njega i
njegovog poroda zavjet uzeti, a taj zavjet jeste obrezivanje novoro
Tako je da taj zavjet bude znak na njihovim tije
lima. Obrezivanjeje znak ulaska u vjeru I brahimovu, to se poklapa
s Uzvienog:
"Allah nas je uputio; a zar ima ijepe upute od Allahove ... jj
(El-Bekara, 138)
Obrezivanje je za muslimane ono to je krtenje za
jeroni, kako smatraju, krtenjem svoju djecu, i kau: "Sada je
postao Allah, d.., propisao je muslimanima uputu, a
obrezivanje je znakom te upute, i kae Uzvieni: ':Allah nasje
uputio; a zar ima ljepe upute odAllahove ... " (El-Bekara, 138)
Allah, d.., je svojstva znakovima za one koji se po
njima poznaju. Stoga su ljudi nazivali stoku po znakovima, a nek
obileja davani su ljudima po kojima su postali poznati, su to
obiljeje prenosili sa generacije na generaciju.
Allah, d.., je obrezivanje obiljejem onoga ko je pri
hvatio ispravnu vjeru, pa i ako se ne zna za vjeru, ona
141
- - --- - - Ibn Kajjim el-Devzijje-----
se prepoznaje se po obrezivanju. Arapi su se nazivali "narodom obre
zivanja.'' Stoga postoji predanje u kojem stoji da je Heraklo rekao:
"Doista se pojavio kralj obrezanih'', pa mu njegovi rekoe: 'Ne brini,
i jevreji se obrezuju', i dok su o tome raspravljali, doao im je Poslani
kov, s.a.v.s., izaslanik s pismom, paje Heraklo naredio da se prekon
trolie i vidi da li je obrezan, kada je vidio da je obrezan i kada su mu
rekli da se i Arapi obrezuju, rekao je: "On je kralj svoga naroda."
U Bici kod Ednadina, muslimana i vizanijaca,
Hiam ibn el-As rekao je: "O muslimani, ovo neobrezani nemaju
hrabrosti", zatim je spomenuo svojstva onih koji oboavaju krst i
zato prirodna vjera mora
Allahova uputa jeste prirodna vjera koja je zaokupila ljudska
srca spoznajom i ljubavlju prema Allahu i iskrenim ispovijedan
jem vjere samo Njemu, a i ljudsko tijelo, i to stvarima:
obrezivanjem, uklanjanjem dlaka sa stidnog mjesta, potkresivan
jem brkova, rezanjem noktiju, uklanjanjem dlaka ispod pazuha,
ispiranjem grla i nosa, pranjem zuba i pranjem poslije obavljene
fizioloke potrebe. Na taj se prirodna vjera iskazuje na srcima
i na tijelima vjernika.
Muhammed ibn Derir o Uzvienog: ".. .Allahova
uputa ... " kae: "to je uputa islama, jer kada ele da svoju
djecu onda ih krste, to je, kako oni
a to je isto to je i obrezivenje za muslimane. Jevreji i
kau:
"Budite jevreji ili pa spaeni biti", onda
Allah, d.., kae: "Ti reci: 'Mi smo vjere Ibrahimove, koji je
ispravno vjerovao, on nije nikoga Allahu ravnim smatrao."
(El-Bekara, 135)
142
-------Ukrasi
Katada kae: "Jevreji svoju djecu uvode u judaizam,
svoju djecu uvode u a Allahova je uputa islam i nema
bolje i upute od islama."
Mudahid kae: uputa jeste prirodna vjera Alla
hova, a drugi kau da je to Allahova vjera.
U obrezivanju je uljepanja i ublaenja strasti koja,
kada granicu, sputa na nivo ivotinje, a ako je u
potpunosti nestane, onda ga poput neivih Ako se nekoga
uvrijediti, onda bi mu se reklo da je "sin neobrezanog", to
ukazuje na poudu i neobuzdanost.
Koji je ukras ljepi od svega to prelazi granice, pa
tako i koice na spolnom organu i dlake na stidnom mjestu i ispod
pazuha, zatim potkresivanje brkova i rezanje noktiju, jer se ejtan
skriva ispod svega navedenog i uzima to za svoje boravite. Spominje
se da ejtan pue u cijev neobrezanog, a da to ne s obre
zanim. Neobrezanost je gora od dlaka ispod pazuha i dugih brkova i
noktiju, i svakom zdravom razumu nije strana odvratnost neobrezi
vanja i i ljepota koju obrezivanje donosi. Stoga je Allah, d..,
iskuao Ibrahima, a.s., i on je u potpunosti izvrio sve obaveze, pa ga
je Allah postavio za imama. Obrezivanje donosi ljepotu i svjetlo licu,
aneobrezivanje tamu koja se vidi na licima neobrezanih.
Koliko se koice uklanja
Ebu el-Berekat u "Kitabul-gaje" kae da se uklanja koica
koja pokriva a dozvoljeno je i ako se ukloni njen dio."
Hallal navodi u Damiu u poglavlju "ta se uklanja prilikom
obrezivanja", gdje stoji da je El-Fadl ibn Zijad rekao: "Upitan je
imam Ahmed koliko se koice uklanja prilikom obrezivanja, pa je
rekao: 'Ukloni se onoliko koliko je potrebno da se vidi
143
- - - - - - -Ibn Kajjim el-Devzijje------
Propisi vezani za osobu koja nije obrezana (namaz,
mesoivotinje koju zakolje, isl.)
Hallal navodi od Ibn Abbasa da je rekao: "Namaz neobreza
nog ne prima se niti se jede meso ivotinje koju je zaklao." Vekia
navodi da se ne prima punoljetne osobe koja nije obre
zana. U predanju od I bn Abbasa stoji: "Meso ivotinje koju je
zaklao neobrezan ne jede se."
Hanbel navodi predanje od Ikrirne da je rekao: "Meso ivo
tinje koju je zaklao neobrezan ne jede se." H asan nije zastupao
miljenje Ikrime, pa kae: je I krirni: 'Da li mu se hadi
prima?' - 'Ne, dok se ne obree, jer je to spada u upotpunjenje
vjere."' Hanbel na drugom mjestu kae: "Ebu Abdullah kae da
neobrezan ne treba da kolje niti se, ono to je zaklao jede, a niti mu
. "
se namaz pnma.
Abdullah ibn Ahmed navodi predan je od Ibn Abbasa u kojem
se kae da nije dozvoljeno neobrezanom klanjati niti je dozvoljeno
jesti meso ivotinje koju je on zaklao, a ni se od njega
ne prima." Ka tada navodi da Hasan nije zastupao takvo miljenje.
Ishak ibn Mensur navodi da je pitao Ebu Abdullaha o mesu koje
zakolje neobrezan, a on je dogovorio da je to uredu.
Ehu Talih kae da je pitao Ebu Abdullaha o mesu ivotinje
koju je zaklao neobrezan, a on odgovori: ((Ibn Abbas je bio veoma
strog o ovom pitanju."
Fadl ibn Zijad postavio mu je isto pitanje, pa je odgovorio:
"Od Ibrahima, H asana i drugih prenosi se da nisu imali zamjerke
na meso ivotinje koju je zaklao neobrezan, a Ibn Abbas je smatrao
da to nije uredu."
144
-------Ukrasi
Ebu Abdullah kae: "Ovo predstavlja ljudima veliku pote
pa, tako, ako odrastao prihvati islam, zar se meso
ivotinje koju on zakolje jesti samo zato to nije obrezan."
Halla! biljei predanje od Ehu Semha Ahmeda ibn Abdullaha
da je da je Ahmed ibn Hanbel upitan o mesu ivotinje koju je
zaklao neobrezan, i tom prilikom mu je citirano predanje od Ibn
Abbasa, a on je odgovorio: "Ja isto smatram, jer ako je
od roditelja muslimana, kako je da ne bude obrezan. A to
se odraslog koji prihvati islam, a boji se da bude obre
zan, u tom je to olakica", zatimje naveo kazivanje o Hasanu
i zapovjedniku Basre koji je naredio da se zirni ljudi obrezuju, to je
dovelo do smrti nekih od njih. Hallal navodi da je miljenje imama
Ahmeda ''Ako odrasli mukarac prihvati islam, a bude se
bojao obrezivanja, on, po mome miljenju, ima opravdanje."
Okolnosti ukojima seizostavlja obrezivanje
Obrezivanje se izostavlja u
prvi: ako se dijete rodi, a na spolnom organu ne bude imalo
vika koice, ono se ne treba obrezivati, zato to ne posjeduje ono
to je obevezno odstraniti. Ovo je miljenje broja
iako pojedini kasniji smatraju da je poeljno britvom po
mjestu koje se obrezuje, jer je da se obaveza izvrava shodno
pa tako Poslanik kae: "Kada vam neto naredim,
izvravajte to u onolikoj mjeri koliko ste u to izvriti."
173
Obaveza su dvije stvari: da se britvom preko tog mjesta
ida se izvri rezanje. Poto u ovakvom nije izvriti
rezanje, poeljno je britvom po mjestu.
Najispravnije miljenje jeste da je ovaj mekruh, kojim
se ne pribliava Allahu, d.., niti Ga na taj obo
ava, i sam je sa erijatske strane jer je beskoristan i
mBuhari, 13/251; Muslim, 2/975.
145
------- Ibn Kajjim e/-Devzijje-----
jer britve nije cilj nego sredstvo, a kada ne
postoji cilj, onda uloga sredstva nije bitna.
ovome jeste kada neki kau da onaj ko nema kose na
glavi, kada obavi hadske obrede, treba obrijati glavu, ili ako
ne lijepo Kur'an ili ne izgovara zikr ili ako je nijem, onda treba
pomjerati jezik kao da
Ibn Tejrnija smatra da je ispravnije da namaz biti
pokvaren, jer dovodi u pitanje skruenost, a i vodi ka
postupcima koji nisu propisani. Arapi su za koje se
rodi i se koica skupi, pa ne bude potrebe za obreziva
njem, govorili da ga je obrezao Mjesec. Ovo svakako nema uteme
ljenja, jer se ljudi i dan, danas s tim da je veoma rijetko
one koje ne treba obrezati. Iako se takav rodi, i dalje postoji
potreba za obrezivanjem,jer koica nije potpuno uklonjena i vidi se
samo vrh i izlaz, potrebno je da se koica ukloni s cijelog
vrha spolnog organa. Ako pri koica ne bude pokrivala vrh
spolnog organa, onda nema potrebe za obrezivanjem;
drugi: dijete koje zbog slabosti ne moe podnijeti obreziva
nje i zbog postojanja da se obrezivanje kobno odra
ziti na dijete. Ovo je jedan od razloga zbog kojih se izostavlja ov:IJ
vadib, jer se zbog izostavlja ovaj vadib, kao to je s
ostalim vadibima;
ako odrastao prihvati islam pa se boji da obre
zivanje ostaviti negativne posljedice na njega, po miljenju velikog
broja islamskih s njega spada ova dunost. Imam Ahmed
navodi predanje da su u doba Poslanika islam prihvatili i Bizantijci
i Habeije i Perzijanci, i da nijednog od njih Poslanik nije
ravao da li je obrezan. Suhnun ibn Seid ne slae se s miljenjem
broja i ostaje pri tvrdnji da ne spada obaveza s
odrasle osobe iako se ona boji posljedica. Ovo je jedno od miljenja
hanbelijske pravne kole koje navodi IbnTernim i drugi;
146
------Ukrasi
miljenje hanbelijske pravne kole glasi da
se ova obaveza ne izvrava ako postoji opasnost od posljedica, pa
se zabranjuje obrezivanje takvoj osobi. O ovome se jasno govori
u komentaru El-Hidaja. Ako postoji opasnost od posljedica,
zabranjuje se i kupanje hladnom vodom pri velikoj i za
vrijeme bolesti, zatim zabranjuje se post osobi kojoj to tetiti,
kao i izvravanje kazne nad bolesnom osobom i nad trudnicom.
Sve navedeno jesu dovoljni razlozi da se postupak zabrani i da se
vadib stavi van snage;
peti: smrt je jedan od razloga koji, po stavu
stavlja van snage obaveznost obrezivanja. Postavlja se
pitanje da li je u ovom mustehab izvriti obrezivanje.
kojima su i pravne kole, smatraju
da nije pohvalno to Suprotno miljenje zastupaju pojedini
koji su kasnije doli, a takvo miljenje potkrepljuju analog
ijom. Po njihovom miljenju, obrezivanje je dozvoljeno kao to
potkresivanje brkova, uklanjanje dlaka sa stidnog
mjesta i ispod pazuha. Ovakvo se miljenje suprotstavlja postupku
ummeta, a dokaz se ubraja u analogiju, jer je potkresivanje
brkova i rezanje noktiju propisano radi upotpunjenja i
uklanjanja prljavtine i
Obrezivanje se smatra odsijecanjem jednog dijela organa, a
to zbog je propisano prestaje vaiti sa osobe, i u tom
nema koristi od obrezivanja. Poslanik, s.a.v.s., kae da
na Sudnjem danu, biti proivljen neobrezan, pa nema koristi
od obrezivanja poslije smrti, jer biti proivljen neobrezan;
esti: ihrama i nijeta za hadske obrede
nisu zapreka za obrezivanje. Prenosi se od imama Ahmeda da je
upitan da li se osoba koja je u ihramima obrezuje, pa je potvrdno
odgovorio i nije svrstao obrezivanje postupke kao to su
uklanjanje dlaka i rezanje noktiju, kako za vrijeme ivota, tako i
poslije smrti.
147
-------IbnKajjim el-Devzijje-------
Obrezivanje Poslanika, s. a. v.s.
O ovom pitanju postoje tri miljenja:
prvo, Poslanik, s.a.v.s., je obrezan;
drugo, Poslanik, s.a.v.s., obrezanje kada mu je melek Dibril
srce (ekkus-sadr);
njegov djed Abdulmuttalib izvrio je obrezivanje, kako
je i bio Arapa.
Spomenut pobornike svakog od miljenja i njihove dokaze.
Oni koji smatraju da je Poslanik, s.a.v.s., obrezan to
dokazuju hadisima.
a) Amr ibn Abdulberr prenosi da je Poslanik obrezan,
u predanju od Abdullaha ibn Abbasa, a on od svoga oca, a ovaj od
Abdulmuttaliba, da je Poslanik obrezan i prerezane
vrpce, pa se njegov djed i rekao: "Moj unuk biti veliki
Ibn Abdulberr kae: "Predanje Ibn Abbasa nije
Smatram da je predanje preneseno preko Ibn Naima i da se u lancu
prenosilaca nalazi Muhammed ibn Sulejman, za koga su
rekli da je slab prenosilac, a Darekutni kae: "Prenosi hadise koje
nije pa i krade hadise."
b) Prenosi Hatib od Enesa ibn Malika da je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Od kerameta koja su mi dati jeste i to da sam obre
zan, i niko nije vidio moje stidno mjesto." U lancu prenosilaca
nalazi se Sufjan ibn Muhammed, i hadis je munker. Hatib prenosi
da je Darekutni rekao da je ejh u Masisu po imenu Sufjen ibn
Muhammed el-Fezzari slab i lo prenosilac." Salih ibn Muham
med el-Hafiz kae da Sufjan ibn Muhammed nije vjerodostojno
prenosio hadise.
e) Ibn Asakir prenosi od Enesa da je Poslanik, s.a.v. s., rekao:
"Jedna od blagodati moga Gospodara prema meni jeste i ta da
148
------Ukrasi
sam obrezan, te da niko nije vidio moje stidno mjesto." U
lancu prenosilaca nalazi se i Hasan ibn Arefa koji je poznat po
medihul-hadisima.
d) Muhammed ibn Ali et-Tirmizi prenosi o mudizama Posla
nika, s.a.v.s., da je Safijja bin t Abdulmuttalib rekla: "Htjela sam saznati
(kada se rodio) da li je muko ili ensko, pa sam vidjela da je obrezan."
Ovo predanje nema utemeljenja i nema poznat lanac prenosilaca.
Ehu el-Kasim Omer ibn Ehu el-Hasan ibn Hibetullah ibn
Ehu Derrad napisao je u svojoj knjizi o obrezivanju Poslanika,
s.a.v.s., odgovor Muhammedu ibn Ehu Talhi, i u njemu
da je Poslanik, s.a.v.s., obrezan. Muhammed ibn
Ali et-Tirmizi nije u hadisu niti ima znanja o hadisu, nego
jezastupao sufijsku simboliku tvrdio je da mu se otkrivaju skrivene
stvari, je o ovom pitanju prekrio pravila pravnika i sufija, to
mu je osiguralo lou biografiju. Kau da je u erijatski nauku ubacio
neke stvari koje dovode do cijepanja jedinstva, je zasluio pri
jekor i prezir. Svoje je knjige napunio izmiljenim hadisima i preda
njima koja nikada nisu bila prenesena niti se za njih i u njima je
objanjavao skrivena erijatska na veoma slab
U svojoj knjizi spomenuo je da poslije svakog namaza
mora dvije sehvi-sedde, pa i ako nije pogrijeio u
namazu, to je zabranjeno konsenzusom a onaj ko to
pripisuje se novotarstvo i pretjerivanje. to se predanja
Safijje, ono se suprotstavlja drugim predanjima i Posla
nika, s.a.v.s.: "Niko nije vidio moje stidno mjesto." Sva predanja u
ovom poglavlju su suprotstavljena i nijedno nije vjero
dostojno. i da je Poslanik, s.a.v.s., obrezan, to nije kara
kteristika koja samo njemu pripada jer ima i drugih koji se rode i
nemaju potrebe za obrezivanjem.
e) Predanje od Ehu el-Ganima u kojem stoji da je njegov
otac Ehu Muhammed Hasan ibn Hasan ez-Zejdi obrezan i
ukojem kae da je zbog toga dobio nadimak "Mutahher".
149
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje-----
navode da se nad onim ko se rodi i nema potrebe za obrezivanjem
ne vri obrezivanje. Pojedini smatraju da je pohvalno takvoj osobi
po mjestu obrezivanja, ali bez rezanja. narod
to naziva obrezivanjem", i smatra da se razvoj tijela
deava pri punom mjesecu, a nedostatak se javlja pri nepunom
mjesecu, pa su tako i nedostatak koice pripisali mjesecu.
f) U predanju koje prenosi Sejf ibn Muharnmed,
Sufjana es-Sevrija, od Hiarna ibn U rve, on od oca, a ovaj od Aie,
Poslanik, s.a.v.s., veli: "Ibn Sajjad je prerezane vrpce
i obrezan." Predanja Sejfa sporna su kod
Allah, d . ., poslao je Poslanika iz najbolje arapske loze i odli
kovao ga potpunim svojstvima: kako tjelesnim, tako i moralnim i
rodoslovnim, pa kako je da Poslanik bude odlikovan time
to je obrezan!? Kau da je obrezivanje jedno od iskuenja
Ibrahimu, a.s., koje je on podnio i u potpunosti izvrio. Poslanici su
oni koji su najvie iskuavani, zatim bolji, pa bolji. Poslanik, s.a.v.s.,
spomenuo je obrezivanje stvarima, a poznato je da
se nagrada onome ko se strpi u iskuenju koje ga zadesi, pa
vie Poslaniku, s.a.v.s., da mu ne bude oduzeta ova i da
ga Allah na na koji je Ibrahima, a.s. Posebno
sti Poslanika, s.a.v.s., su od posebnosti drugih vjerovjesnika.
Miljenje da je melek izvrio obrezivanje jeste i prikla
dnije. Ovo je miljenje Ibn al-Adima. El-Hatib prenosi od Ebu
Bekre da je obrezivanje izvrio melek Dibril prilikom otvaranja
grudi (ekkus-sadr). Ovo je predanje mevkufi nema vjerodostojan
lanac prenosilaca.
Predanje o otvaranju grudi preneseno je od Poslanika, s.a.v.s.,
s vie lanaca prenosilaca, i ni u jednom se ne spominje
nita o obrezivanju, osim u navedenom predanju koje je, prema
Hadisa, veoma slabo.
150
------ -Ukrasi
Ibn al-Adim kae: "Predanja u kojima stoji da je obreziva
nje Poslanika, s.a.v.s., izvrio njegov djed Abdulmuttalib, sedmog
dana po najblia su istini." Zatim navodi predanje od Ibn
Ahdulberra, od Ibn Abbasa, da je Abdulmuttalib izvrio obrezi
vanje Poslanika, s.a.v.s., sedmog dana po priredio gozbu i
dao mu ime Muhammed.
Jahja ibn Ejjub kae: "Ovo predanje nismo nali nigdje drugo
osim kod Ibn Ebu es-Sirrija." A Allah najbolje zna...
Mudrosti iz propisa da svi ljudi biti proivljeni neobrezani
Kada je Allah, d.., a On ispunjava Svoja
da stvorenja biti preivljena onakva kakva su bila prilikom prvog
stvaranja, s potpunim tijelom i organima, Uzvieni je rekao:
"Onoga dana kada smotamo nebesa kao to se smota list papira
za pisanje. Onako kako smo prvi put iz nita stvorili, tako
ponovo iz nita stvoriti, to je Nae, Mi smo doista kadri
to (El- Enbija, 104)
Obrezivanje na dunjaluku je propisano radi upotpunje
nja i od Stanovnici Denneta nemaju
nikakvih fiziolokih potreba niti postoji ikakva koje bi
se trebalo Obrezivanje ne niti smanjuje zadovolj
stvo prilikom spolnog odnosa. Allah je odredio da nastave ivot
uonom obliku u kojem su proivljeni, proivljeni su bosi, goli i
zdravi, zatim biti odjeveni i njihova tijela porasti: i stanovnika
Denneta i stanovnika Dehennema. U trenutku proivljenja iz
kabura stvorenja biti u onom obliku u kojem su bili na dunja
luku, s istim svojstvima i stanjima. Svako biti proivljen u sta
nju u kojem je umro, zatim Allah s njima ono to bude
151
- ------Ibn Kajjim ei-Devzijje - - - - -
htio. Da li e ljudi ostati neobrezani poslije upotpunjenja stvaranje
nakon proivljenja?
M o g u e je i jedno i drugo. Ne znamo mnogo o onome to
dolazi. Uzvieni Allah najbolje zna.
152
BUENJE UIJU
Dozvoljno je buenje uiju enskog radi ukrasa.
Ovakav stav prenosi se od Ahmeda. Zabranjeno je buenje
uiju mukog Razlika njima jeste to to su
enskom potrebne naunice, i buenje uiju ide
u korist enskog za razliku od mukog novoro
Prenosi se od Aie da je rekla: "Poslanik je okitio moje
ui naunicama."
174
U dva Sahiha
175
prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., podsticao na
davanje dara i spomenuo naunice, to ukazuje na njihovu
dozvoljenost noenja enskim osobama i to je dovoljan dokaz za to.
Da je tozabranjeno, zabrana bi se nalazila u Kur'anu i sun
netu. Ako se kae da je Allah rekao u Kur'anu da Iblis kae: "I
sigurno im zapovijediti da stoci ui rezati ... " (En-Nisa, 119),
je rezanje i buenje uiju ejtanski posao jer termin, "betk''
rezanje, odsijecanje, a buenje uiju je vrsta rezanja koja se
vee za rezanje uiju ivotinja. Ovo je neispravna analogija, jer je
ejtan ljudima da to Kada bi deva na svijet donijela
petero a esto bilo muko, razrezali bi joj uho i ne bi je
174
Buhari, 9/253; Muslim, 411896.
175
Buhari,l/192; Muslim, 4/1896.
153
- ---- - -Ibn Kajjim ei-Devzijje-----
jahali niti bi je koristili u druge svrhe, niti bi je tjerali od pojilitai
panjaka. Govorili bi: "Ono je 'behira"', i to je bio njihov koji
im je ejtan usadio. Pa gdje je ovdje buenje uiju enskog novoro
koje je Allah dozvolio.
Buenje uiju mukog jeste rezanje dijela
tijela, a to ne donosi nikakvu, niti vjersku niti korist,
stoga nije ni dozvoljeno.
u ovom poglavlju jeste ono to prenosi El-Hatib u
svome Tarihu od Ehu Hasana ibn Alije ibn Ishaka ibn Rahivejha,
a tu stoji da je rekao: "Moj otac rodio se probuenih uiju, pa je
moj djed otiao do Fadla ibn Musaa es-Sinanija i pitao ga o tome,
a on mu je rekao: 'tvoj sin biti prvak ili dobra ili zla', kao da je to
naslutio, jer kada se odlikovao od ostale odlikovao
se od njih po tome to biti svjetovni ili vjerski prvak. Bio je, da
mu se Allah smiluje, prvak svoga vremena u nauci, hadisu, tefsiru,
sunnetu, dobra i od zla, slamaju dehmijai
novotara u Horasanu, sunnet i ga. Imao je zapaenih
nastupa pred vladarom, tako da je Allah dao da pred njim pobijedi
svoje neprijatelje, to je izazvalo divljenje vladara i prisutnih.
Muhammed ibn Eslem et-Tusi kae: "Da je Es-Sevri iv,
Ishak ibn Rahivejh bio bi mu potreban:"Ahmed ibn Seid er-Ribati
kae: "Da su Es-Sevri, Ibn Ujejna i Hamdan ivi, Ishak ibn Raha
vejh bio bi im potreban."
Muhammed ibn Jahja es-Safan kae: "Da je Hasan el-Basri
iv, I shak bi mu bio potreban." Ahmed ibn Hanbel nazvao gaje
"Emirul-mu'minin". Ove i izjave spomenut u
knjizi koja govori o vrijednosti Ishaka, ako Bog da...
Navest jednu koja kazuje da jeIshakbio prvak svoga
vremena u nauci. El-Hakim Ehu Abdullah u svome djelu Tarihu
Nejsabur prenosi od Alije ibn Seleme da je Ishak doao kod Abdul
laha ibn T ahira, kod koga je bio Ibrahim ibn Salih, pa je Abdullah
154
- ------ Ukrasi
neto pitao Ishaka neto a ovaj mu odgovori: "Sunnet Allahovog
Poslanikajeste to i to, a Ebu Hanifa i njegovi kau suprotno.'
'Ebu Hanifa nije rekao suprotno sunnetu', odgovori mu Ibrahim.
Ishak mu 'Tako sam iz knjige koju je tvoj djed napisao.'
Tada se Ibrahim okrenu emiru i 'Ishak lae na moga djeda', ali
se Ishak ne dade zbuniti rekavi: 'Neka emir pogleda knjigu o tome i
otome i na toj i toj stranici.' Kada su donijeli knjigu i emir je
prelistavati, Ishak mu 'To na dvadeset prvoj stranici
u devetom redu.' Doista je tu naao odgovor koji je Ishak citirao.
Abdullah ibn Tahir 'Ne se tvome nego se
da si zapamtio stranicu pa i red.' 'To mi je potrebno za
dar poput ovoga, jer tako Allah poniava neprijatelje sunneta', odgo
vori Ishak. Abdullah ibn Tahir nastavi: mi je da zna napa
met stotinu hiljada hadisa?' - 'Da li znam stotinu hiljada, to mi nije
poznato, ali nita nisam a da to nisam a i ono to sam
ikada nikada nisam zaboravio', odgovori Ishak.
Ovim elimo pokazati ispravnost intuicije Fadla ibn Musaa
da Ishak biti prvak u dobru, a Allah najbolje zna.
155
l
U dva Sahiha
176
, Sunnenima
177
, i Musnedu
178
prenosi se od
Ummu Kajs bint Muhsin da je donijela svoga malog sina Posla
niku, s.a.v.s., pa kada ga je uzeo u krilo, je izvrio malu nudu.
Poslanik, s.a.v.s., zatraio je da mu se donese voda pa je poprskao
po tom mjestu i nije prao svoju
Od Alije se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
, .... , , <"" , . ,
. l.J,..\J 'u ' .:-' '"1\
. r Y.
mukog treba poprskati vodom, a
enskog treba oprati."
Katada kae: ((Ovo je u da su a ako jedu
drugu hranu, onda je propis isti, tj . treba oprati." Prenosi
gaAhmed
179
, Tirrnizil
80
, koji kau da je hadis hasen.
Hakim smatra da je hadis sahih i da odgovara uvjetima
Buharija i Muslima. Od Aie se prenosi da je Poslaniku, s.a.v.s.,
doneseno kako bi mu natrljao desni hurmom i u tom
1"6 Buhari, 11326; Muslim,l/287.
t-: Ebu Davud,1/261; Tirmizi, 1/ 105; Nesai, 11157.
111
Musned, 61355.
"' Mumed, 1/76.
IJ)Tinnizi, 2/509.
157
------- Ibn Kajjim e/-Devzijje-----
trenutku izvrilo je malu nudu po Poslaniku, s.a.v.s., pa je Posla
nik, s.a.v.s., to mjesto na svojoj poprskao vodom. Prenose
ga Buhari i Muslim.
181
U Muslimovom predanju stoji da nije prao
samo poprskao po njoj .
Od Ummu Kurz el-Huzaije prenosi se da je Poslaniku,
s.a.v.s., doneseno muko koje je u tom trenutku izvr
ilo malu nudu, pa je Poslanik, s.a.v.s., zatraio vodu i poprskao po
tom mjestu na svojoj a kada mu je doneseno ensko novoro
pa isto zatraio je vodu i oprao svoju Prenosi
ga Ahmed.
182
U Ibn Madinom Sunenu
183
od Ummu Kurz prenosi
se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: mukog
treba poprskati vodom, a enskog treba
oprati." Od Ummu Fadl Lubabe bint el-Haris prenosi se hadis u
kojem stoji da je Husejn ibn Ali izvrio malu nudu na krilu Posla
nika, s.a.v.s., pa je rekla: daj mi svoju da je ope
rem, a ti obuci drugu." Poslanik, s.a.v.s., mukog
dovoljno je poprskati vodom, a enskog
treba oprati." Prenose ga: Ahmed, Ehu Davud, a
Hakim kae da je sahih.
U Hakimovom Sahihu
184
prenosi se od Ehu Semhada da je
rekao: ((Bio sam sluga kod Poslanika, s.a.v.s, pa su donijeli Hasana
i Husejna, i izvrili su malu nudu u njegovom Kada su
htjeli oprati Poslanik, s.a.v.s, rekao je: Poprskajte vodom,
mukog se vodom, a en
skog pere se vodom." Hakim kae da je sahih i pre
nose ga u Sunenima.
ove hadise, zastupaju isti stav, su neki,
poput Davuda, rekli da je mukog jer
181
Buhari,1/325; M uslim, 1/237.
1S2 M usned, 61422.
183
Ibn Madi a, 1/ 175.
184
M ustedrek, 1/ 166.
158
----- - -Ukrasi
hadisi govore o prskanju mukog a prska
nje ne uklanja
Iraka smatraju da nema razlike i da je neophodno
oprati obje Ovakav stav zastupaju: Nehai, Es-Sevri, Ehu
Hanifa i njegovi zbog hadisa koji govore o pranju
je s ostalim tako da nema
razlike mukog i enskog
U hadisima je napravljena jasna razlika muke i en
ske tako da ih nije dozvoljeno Pojedini
poput El-Evzaija i Malika, u predanju od Velida ibn
Muslima, smatraju da se i mukog i enskog
treba poprskati vodom kako bi se otklonila u podi
zanju djece. Ovaj stav stoji nasuprot stava onih koji kau da se
i mukog i enskog pere.
Ispravnije je miljenje po kojem se pravi razlika
mukog i enskog jer u prilog ovom
miljenju govore vjerodostojna predanja. Ebu el-B erekat ibn Tej
mijja kae: mukog i enskog se
posmatra shodno konsenzusu ashaba." A to prenose E bu Davud,
od Alije ibn Ebu Taliba, zatim Seid ibn Mensur, od Ummu Seleme.
Ishak ibn Rahivejh kae: ''Sunnet je da se mukog novo
koje ne jede drugu hranu osim mlijeka, prska
vodom, a enskog pere se bez obzira da li
jede ili ne neku drugu hranu. Ovo je stav od ashaba i onih
koji su doli poslije njih. Nije preneseno od Poslanika, s.a.v.s., a niti
od onih do vremena tabiina da su mukog
i enskog a analogija kojom se koriste pobornici
jednog od miljenja odbacuje se jer se suprotstavlja sunnetu. Neki
navode razlike mukog i enskog
- mukog iri se na razne strane, dok
se enskog zadrava na jednom mjestu,
tako da ne oteava pranje;
159
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje-----
- enskog prljavija je od
mukog jer je temperatura mukog
i ublaava miris
- noenje mukog traje due od
enskog, kao to je to poznato. Postoji da spomenute
razlike nisu ipak je sunnet napravio razliku njima.
160
ISLINE
Ovo pitanje predstavlja problem mnogima. Allah je odredio
da a nije ispiranje usta novo
se na onoga ko se
brine o djetetu. Zbog toga Allah, d.., nije naredio pranje i
uklanjanje tako da se moe obavljati namaz u toj
niti je naredio da se mora te
Pojedini kau da spada u ali se
ne uklanja zato to bi to uklanjanje predstavljalo kao
toje s zemljom s ulice i s koja se zadrala
nakon brisanja o zemlju.
Ibn Tejmija i drugi smatraju da djeteta usta,
kao to je i sa U predanju od Poslanika,
s.a.v.s., stoji da nije iako se zna da
jede mieve i druge manje ivotinje. Iz ovoga Ebu Katada razumi
jeva da su usta i stoga ju je putao da pije iz
posude.
Aia, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., putao da
pije, a ostatkom vode uzimao bi abdest.
161
DRANJE DJECE U ZA VRIJEME NAMAZA
' ...
IAKO SE NE ZNA DA LI JE NJIHOVA ODJECA CISTA
U dva Sahiha prenosi se od Ehu Katade da je Poslanik, s.a.v.s.,
u namazu drao U mamu bint Zejneb, a kada bi ustao, uzeo bi je u
a kada bi padao na seddu sputao bi je kraj sebe. U Musli
movom predanju stoji da ju je drao na vratu za vrijeme namaza.
Ehu Davud biljei:
Ji_, .&1 J..:> .&1 (fl(:;,
J. ""." , , ... , o , , J ... "' ""
J... .&l J_,...,_) fW U"'t;]l
,..". ,.,. " , - , ...
" ... " , , "" ... ,.".... , ,. J
.?- :Jt; :Jt; J e_;.-; J
, , , , ,. ' .... "' "'",. . ....... , .,
tt F t_;..i..>l e:;. 01 .&1 J..:> .&1 J_,...,_)
, ... " ",.. " " " , " '
rLJ .&l J..:> .&l J_,...,_) J lj Jt_;;} t_;..i..>i ft; F 0-;
r-LJ J..:> 0-; js
"Dok smo Poslanika, s.a.v.s., za podne ili ikindiju, Bilal
je ezan, a Poslanik, s.a.v.s., izaao je s U mamom,
Zejneb i Ibn el-Asa, je na vratu. Poslanik je stupio na namaz,
ami smo stupili za njim, a Umama je i dalje bila na Poslanikovom
vratu. Zatim je donio tekbir, to smo i mi za njim. Kada je
krenuo na seddu, sputao ju je pored sebe i obavio je seddu, a
163
- - - - - --Ibn Kajjim e/-Devzijje- - - --
kada se dizao na drugi rekat, ponovo bi je uzeo i stavio za vrat, i
tako je radio dok nije predao selam." Iz ovoga se jasno vidi da je to
bilo na farz-namazu, i u ovome je odgovor sumnjivcima da pokreti
u namazu koji nisu vezani za namaz ne kvare namaz ako postoji
potreba za njima. U ovom predanju izraena je milost prema djeci,
a tu je i pouka o lijepom kao i to da dodirivanje en
skog djeteta ne kvari abdest.
164
LJUBLJENJE DJECE
U dva Sahiha prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik polju
bio unuka Hasana u prisustvu El-Akree ibn Habisa et-Temirnija,
pa mu je El-Akrea rekao:
",. .". ", :; , " "; ,
f:)'JI z;. F-G"' _;11 J,?:J Ji
L41J ':
,. u _)-".) .r-" . .Y ?" - :t/ .
" ... , .,.. " " , ::
JL!
.r-.r. r-.r. ef r-' r--J
"Ja imam desetero djece i nikada nijedno nisam poljubio.
Poslanik, s.a.v.s., pogleda ga i 'Ko nije milostiv ni prema
njemu biti milosti."'U dva Sahiha se od Aie, r.a., biljei da je rekla:
"Dola je Poslaniku grupa beduina pa su pitali da li ashabi ljube
svoju djecu, a kada su dobili potvrdan odgovor, rekoe: 'Tako nam
Allaha, nikada ne ljubimo svoju djecu.' Poslanik, s.a.v.s., im:
'Ja ne mogu u vaa srca usaditi milost ako je Allah iz vaih srca
milost
UMusnedu odUmmu Selem e prenosi se da jePoslanik jednom
prilikom boravio u njenoj pa su uli Alija i Fatima, a s njima
Hasan i Husejn, koji su bili jo mali, pa ih je Poslanik, s.a.v.s., uzeo
na krilo i poljubio, zatim je ustao i Aliju zagrlio jednom rukom oko
vrata, a Fatimu drugom, Zatim je poljubio Fatimu pa Aliju, ogrnuo
ih crnim i rekao: "Allahu, Tebi a ne vatri, pripadamo ja i
165
- ----- -Ibn Kajjim el-Devzijje - - - --
moj Ehlu-Bejt."I ja, Ummu Seleme, -'I ti', odgovori
Poslanik." A u drugom predanju stoji: "I ti pripada dobru."
166
OBAVEZNOST ODGAJANJA I DJECE I
PRAVEDNOST PREMA NJIMA
Uzvieni Allah kae:
"O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje od vatre
gorivo ljudi i kamenje biti .. ". (Et-Tahrim, 6)
Alija, r.a., vezano za ovog ajeta kae:
ih i odgajajte."
Hasan kae: im pokornost i ih dobru."
U Musnedu i Sunenima biljei se hadis od Amra ibn uajba
da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
,.. } , ... ... } ..." J ;
L.all. ' :-...- l" < <11 -:t;:' ' ' '
e:; <J Y .rJ v-::::: ..r----, t"'"Y..r' J 'k:: e:: ;l . Jr
; , ... ... ,
djeci da obavljaju namaz sa sedam godina, tjerajte ih na
namaz s deset i razdvajajte ih u postelji." Ovaj hadis sadri tri adaba:
- namaza;
- tjeranje na namaz;
- razdvajanje u postelji;
167
-------IbnKajjim el-Devzijje------
Hakim prenosi od Ibn Abbasa da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Neka prve vae djece budu: 'La ilahe il/allah i ponavljajte
vaima na samrti: 'La ilahe il/allah."' Buhari u Tarihu biljei od
Ejjuba ibn Musaa da je svoga oca koji prenosi od svoga oca
da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Roditelj ne moe dati djetetu bolji
poklon od lijepog odgoja."Buhari smatra da nije ispravno miljenje
po kojem je Ejjubov djed to od Poslanika.
Taberani u Mu'demu od Dabira ibn Semure prenosi da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Bolje je da jedan od vas lijepo odgoji svoje
dijete od udjeljivanja sadake siromasima svaki dan u iznosu od
pola sa'a."
Bejheki biljei da je Ibn Abbas rekao: "Znamo ta je pravo
roditelja, reci nam ta je pravo djeteta. Poslanik je odgovorio: 'Pravo
djeteta je da mu roditelj da lijepo ime i da ga lijepo odgoji."' Sufjan
es-Sevri smatra: "Obaveza roditelja jeste da ga primorana
vanje hadisa, jer je odgovoran za njega. Hadis je ponos pa ko bude
elio neke stvari ih, a ko bude elio ahiretske
ih."
Abdullah ibn Omer kae: "Odgoji svoje dijete jer si odgovo
ran za njega, za ono kako si ga odgojio i ta si ga a dijete je
odgovorno za pokornost Gospodaru i pokornost tebi."
Bejheki biljei od Ebu Seida i Ibn Abbasa da je Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Kome se rodi dijete neka mu nadije lijepo ime i neka
ga lijepo odgoji, a kada bude vrijeme da se eni, neka ga oeni, jer
ako dostigne punoljetstvo, a ne oeni se i grijeh (blud) grijeh
. . "
Je 1 na ocu.
Seid ibn Mensur kae da mu je prenio Hazm da je
Hasana kada ga je Kesir ibn Zijad upitao kako komentarie
Uzvienog: "I oni koji govore: 'Gospodaru na, podari nam u enama
naim i djeci naoj radost i da se na nas ugledaju!'" ta
"kurretul-eajun'' (radost), da li je to na dunjaluku ili na
168
------ - Ukrasi
ahiretu', pa je odgovorio: 'Tako mi Allaha, to je na dunjaluku.' Pa
ga je upitao: 'ta je to?'- 'Da ena, brat ili prijatelj Allahovog roba
budu pokorni Allahu, d.. Tako ml Allaha, muslimanu nema nita
drae od toga da vidi svoje dijete, ili svoga oca ili prijatelja ili brata
koji su pokorni Allahu, d.."'
Buhari u Sahihu biljei od Ibn Omera da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
, ., 4" ., , J !t,
fi') 45:.J:; J}.:; e.J \j *J:; 4e.J
.,..,. , , ." ".- .., , "
J :,tl.J 4*.J:; J
:J. j_}:; Jri.Jf:lXI.J
., " .., ";z, ,
.. <:I<.J 4>-I.J
_, r- r-- _,
,
"Svi ste vi odgovorni za svoje stado, emir je odgovoran za
svoje je pastir koji je odgovoran za svoje uku
ena je pastir i odgovorna je za svoga mua i za dijete,
arob je odgovoran za imovinu svoga gospodara. Svi ste vi pastiri i
odgovorni ste za svoja stada."
Uprava djece ubrajaju se pravednost prema njima
udavanju i
U Sunenima,Ahmedovom Musnedu i IbnHibbanovom Sahihu
biljei se hadis od Nu'mana ibn B eira da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Budite pravedni djecom", i to je ponovio tri puta.
U Muslimovom Sahihu biljei se od Beirove ene da je rekla:
"Pokloni mome sinu roba, pa neka Poslanik pa kada
je doao Poslanik, s.a.v.s., mu on: pitala me ena
da njenom sinu poklonim roba.' 'Da li njen sin ima upita
Poslanik, pa kada je da ima, upita: 'Da li si svakome od njih dao
isto?' 'Nisam, Boiji a Poslanik, s.a.v.s., tada mu
'To nije uredu, doista ja ne osim za ono to je pravo!"'
AuAhmedovom predanju stoji: "Ne nepravdu,jer prava
tvoje djece jesu da bude pravedan njima."
169
- - -----IbnKajjim ei-Devzijje-- ---
u dva Sahiha prenosi se od Nu'mana ibn Beira da je njegov
otac doao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: "Poklonio sam svome sinu
roba koga sam posjedovao", pa mu Poslanik, s.a.v.s., "Da li si
svakome od njih dao isto to si dao ovome?", a kada dobi negativan
odgovor, mu: "Vrati ga"
U Muslimovom predanju stoji: "'Da li si isto uradio s osta
lom svojom djecom?' 'Ne', odgovori. Poslanik, s.a.v.s., 'Bojte
se Allaha i budite pravedni djecom', pa je otac vratio ono to
mije dao."
U Muslimovom Sahihu stoji da je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Trai nekoga drugog da ti Ovo ukazuje na
upozorenja, a ne na dozvolu, jer ono to je dao jeste nepravda, kako
razumijevamo iz hadisa. Poslanik nikome nije dozvolio da pos
ispravnost nepravde i odbio je da sam jer je to
suprotno pravdi.
Veoma je da neki smatraju da Poslanikove
"Budite pravedni djecom", nisu obaveza. To je imperativ
tri puta, jer Poslanik, s.a.v.s., kae da je suprotno tome
nepravda, a nepravda nije dobra i suprotna je istini sve mimo istine
jeste neistina. Pravednost je obavezu u svakom Da je
naredba bila bilo bi je obavezno izvravati, a kamoli kada
se uz nju spomene jo deset stvari koje ukazuju na obaveznost.
Bejheki biljei hadis od Ez-Zuhrija u kojem kae da je neki
sjedio s Poslanikom, pa mu je priao sin, a ovaj ga poljubi i
uze u krilo. Potom mu i posjede je kraj sebe. Poslanik
mu "Nisi pravedan prema njima." prethodnici voljeli su
pravednost prema djeci u poklonima.
Pojedini smatraju da pred Allahom prije odgova
rati roditelji za svoje dijete nego dijete za svoje roditelje, jer kako
dijete ima obaveze prema svojim roditeljima ocu, tako i roditelji
imaju obaveze prema svome djetetu, kako kae Uzvieni:
170
------Ukrasi
"'t::.;. :- l
"t: Y. (",) .J.J'J'
"' " "' ,.
"Mi smo svakog zaduili da bude dobar prema
roditeljima svojim." (El-Ankebut, 8)
kae:"O vi koji vjerujete, sebe i svoje porodice od
vatre gorivo ljudi i kamenje biti... 6)
Alija ibn Ebu Talih kae: "Odgojite i svoju djecu,
jer Uzvieni kae:
,Jo " ", o tl ",. o } o.J." "' o }
,i. ' :;ll .i/ 'JJI":I\.,' \.:::..!. -<
(.,5 .J .Y ..J :r.r J J . Jr
... ...... "' ", .... ", "," "
T Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A
roditeljima i ... "' (En-Nisa, 36)
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Budite pravedni svojom
djecom."Allahova poruka roditeljima o njihovoj djeci dola je prije
poruke djeci o njihovim roditeljima. Allah, d.., kae:

. ,
"Ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimatine ... " (El-Isra, 31)
Onaj ko zapostavi obrazovanje svoga djeteta u vezi s onim
to mu koristiti i prepusti ga samome sebi doista je sebi
veliku nepravdu i nasilje. U broju djeca postaju
loa zbog nemarnosti i vjerskim obavezama,
sunnetima, pa tako roditelji prepuste djecu dok su mala, kada ne
mogu sebi a kasnije, kada odrastu, nisu od koristi ni svo
jim Tako neki kude svoju djecu za neposlunost, a djeca
odgovaraju nisi bio odgovoran prema meni kada
sam bio mali, pa ti zato nisam posluan, napustio si me kada sam
bio mali, zato te naputam u tvojoj starosti."
171
KORISNA POGLAVLJA UODGOJU DJECE
Najbolje bi bilo da dojenje djeteta, dva do tri dana nakon
poroda, bude od strane neke druge ene a ne njegove majke, jer u
tom periodu mlijeko porodilje je jako i izmijeano, za razliku od
mlijeka ena koje nisu porodilje. Arapi su vodili o ovome,
pa su traili dojilje enama iz pustinje, kao to je Poslani
kova,s.a.v.s., dojilja bila iz plamena Benu Sa'd. Treba izbjegavati da
se dijete, u prva tri mjeseca, iznosi vani, jerje jo slabano. U ishrani
se treba zadravati samo na mlijeku, dok djetetu ne niknu zubi
zbog nerazvijenog probavnog sistema. Kada djetetu niknu zubi,
mu probavni sistem tek tada mu se daje hrana. Allah,
d.., iz Svoje milosti i mudrosti dao je da djetetu kasnije zubi,
kako dijete ne bi grizlo bradavicu prilikom dojenja.
Neophodna je postepenost u ishrani. Prvo hranimo
dijete jeste mlijeko, zatim poparom s mlijekom, kuhanjem
i umakom bez mesa, zatim mesom koje je veoma mehko i to nakon
to je djetetu sposobnost vakanja i sitnjenja hrane.
Kada vrijeme da djeca progovore, i eli im se olakati
govor, treba natrljati jezik medom i soli, to pomae uklanjanju
koja govor. Kada vrijeme da govo
riti, treba djeci to vie ponavljati ((La ilahe illallah Muham
medu resulullah", kako bi prve koje ostati u uima, bile
173
-------Ibn Kajjim el-Devzijje-----
spoznaje Allaha, d.., i tevhida, jer Allah, d.., koji je
iznad Ara, gleda u njih i njihove i On je s njima gdje
god bili. Benu l srail su nadijevali svojoj djeci ime
11
Emanuel"
to
11
Na Gospodar je s nama". Stoga, najdraa imena Allahu,
d..,jesu Abdullah i Abdurrahman, jer kada dijete postane svjesno
i razumno onda shvati da je on Allahov rob a da je Allah, d..,
njegov Gospodar.
Kada vrijeme nicanja zuba potrebno je svakodnevno
trljati desni maslom i puterom, i vrat treba puno masirati.
Veomajevano da prilikom nicanja zuba, pa sve dokzubi ne
dijete ne uzima u usta tvrde predmete koji mogu iskriviti i otetiti
zub. ne treba zabrinjavati roditelje, kada ima
redovnu ishranu. Dijete ima velike koristi od vjeba organe,
iri crijeva i zagrijava mozak, energiju,
samu prirodu kako bi odbacila sve ono to je viak, izba
cuje viak koji je u glavi u vidu slina. Ne treba zapostaviti pelene i
podveze iako to predstavlja djetetu problem i tijelo ipak
organe, i dok sjedi na zemlji treba vjebati pokrete i stajanje
sve dok ne postane dovoljno jako da sve to samostalno radi.
Neophodno je zatiti dijete od svega to ga plai, jakih zvu
kova, runih prizora, pokreta, to moe dovesti do
slabljenja mentalnog zdravlja i posljedica kada dijete odraste. Ako
se neto od navedenog desi, neophodno je to odstraniti onim to
je suprotno tome, igrom, zabavom i dojenjem, jer to djetetu
da zaboravi sve ono to ga plai, jer mu jo nije
dobro razvijeno to olakava da to zaboravi. se pristupa
uspavljivanju kako bi zaboravilo na ono to ga je uplailo. Ne smije
se ova stvar olahko uzimati jer se strah djetetu u srce i na
tome odraste pa ga je kasnije veoma teko otkloniti.
Stanje se djeteta mijenja prilikom nicanja zuba to dovodi do
temperature i nervoze, ako zubi zirni ili
ljeti. Najbolji period nicanja zuba jeste ili jesen. Zubi
174
-------Ukrasi ------
usedmom mjesecu, a nekada se desi da niknu u petom mjesecu, a
nekada kasne s nicanjem, te niknu u desetom mjesecu. Potrebna je
blagost u postupanju s djecom u periodu nicanja zuba, potrebno je
da se kupa i da se djetetu daje lahka hrana jer postoji mogu
pojavljivanja proliva, u tom uzima se kim u prahu i
celer, te se njima trljaju desni djeteta. Proliv u periodu nicanja zuba
bolji je za dijete od zatvora, jer ako se kod djeteta pojavi zatvor
mora se pristupiti omekan ju stolice. Zazdravlje djeteta nema nita
opasnije od zatvora, a nita bolje od mehke stolice. Najbolji naein
omekanja stolice jeste davanje djetetu ukuhanog meda i mljevene
metvice pomijeane s medom. D ojilja u tom periodu mora ublaiti
hranu koju unosi, te izbjegavati tetnu hranu. Uzvieni u Kur'anu o
odbijanju od dojenja kae:
"Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji
ele da dojenje potpuno bude. Otac djeteta je duan da ih prema
svojoj hrani i odijeva. Niko neka se ne zaduuje iznad
svojih: majka ne smije da trpi tetu zbog djeteta svoga,
a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednikje duan sve to. Ako njih
dvoje na lijep i sporazumno da dijete odbiju, to nije
grijeh." (El-Bekara, 233)
Ajet ukazuje na nekoliko propisa:
-potpuno dojenje traje dvije godine i to je pravo djeteta ako
ima potrebe za time, a izraz ''pune dvije godine" doao je da se ajet
ne bi
175
-------IbnKajjim ei-Devzijje-- ---
- ako roditelji ele prekinuti dojenje djeteta prije isteka dvije
godine, moraju se o tome sporazumjeti i paziti da u tome ne bude
tete za dijete;
- pravo oca jeste da dojilju svome djetetu mimo djete
tove majke, iako to majke ne eli, osim u kada to nanijeti
tetu. Dozvoljeno je nastaviti s dojenjem i nakon dvije godine, a
najbolji period za odbijenja od dojenja jeste i jesen, kada
je umjerena klima i kada djetetu izniknu zubi i kutnjaci i. kada je u
stanju da moe samo odgrizati hranu.
Dojilja koja da odbije dijete od dojenja najbolje je da
to postepeno i ne traba odjednom prekidati dojenje nego da
dijete vjeba i navikava, jer tetno je odjednom prekinti dojenje.
Hipokrat kae da svaki nagli prelaz predstavlja opasnost i suprotan
je prirodi, a to je vie postupniji to je sigurniji prijelaz.
U lou brigu o djeci ubraja se i djeci da se pre
jedaju i da piju u Najbolja briga
o djeci jeste da se ne prejedaju, jer umjereno davanje hrane dobroje
za probavu, umanjuje se u tijelu materija koje treba izbaciti
iz tijela, umanjuje se od bolesti. Jedan od ljekara veli:
"Uvijek hvalim one koji ne daju djeci da se prejedaju. Zato imaju
lijep stas i finu tijela, zato nemaju problema kao drugi s tro
i bolestima srca. Ako elite da vae dijete ima lijep stas i finu
tijela i da ne bude pogrbljen, ne daj te mu da se prejeda,jer
dijete kada se prejede puno spava, ornlitavi i dolazi do nadimanja
stomaka, te je izloeno tekim vjetrovima."
ljekar Galenus kae: "Ne zabranjujem djeci da piju
hladnu vodu, ali je treba piti nakon jela i kada je visoka temperatura
vazduha, ljeti i onda kada se oedni."
U tijelu je prirodna temperatura i ne teti pijenje hladne vode
poslije jela i obaveza je da se djeci pijenje vode
jer slabo podnose i veliku temperaturu.
176
- --- ---Ukrasi ------
Ne treba dijete prisiljavati na hodanje prije nego bude vri
jeme za to, jer postoji da do krivljenja nogu dje
teta, zato to su jo slabane da bi podnijele hodanje. Nipoto ne
treba dijete u onome to mu je poptrebno poput: hlada,
sna, hrane, vode, kihanje, mokrenja ili putanja krvi, jer zabranji
vanje za sobom nosi negativne posljedice, kako kod djeteta tako i
kod starijih.
Ospolnom odnosu sdojiljom
Dudame bin t V eh b el-Esedijje kae: ''Bila sam prisutna s
nekim ljudima kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
.} """" .". ; "' .... .". .;' ) _, "" . : ""' , "' ";
fJ)IJ L>t ,y- uiiL>f

'Bio sam da zabranimgilu
185
pa sam se raspitao o Vizan
tijcima i Perzijancima i saznao sam da oni to rade i da njihovoj djeci
to nimalo ne teti.' Zatim su ga pitali o azlu, pa je rekao: 'To je tajno
zakopavanje djece.' l ... '7 kada iva sahranjena
bude upitana ... " 8) Prenosi ga Muslim u Sahihu.
186
u Muslimovom Sahihu
187
stoji hadis od Usame ibn
Zejda u kojem stoji da je neki doao Poslaniku i rekao mu:
primjenjujem az/
188
, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ' Da j e to
tetno, onda bi Vizantijcima i Perzijancima nanijelo tetu."'
Esma bint Jezid kae: sam Poslanika, s.a.v.s., kada je
rekao: 'Ne ubijajte svoju djecu tajno, tako mi Onoga u ruci je
moj ivot gila nanosi tetu.' ta ovo? Ovo je 'gaji' da
ima odnos s dojiljom." Prenose ga Ahmed
189
i Ebu Davud.
190
Iii To je da spolno sa svojom ienom koja doji dijete. Razlog njegove odluke bio je
mah da rakvo mlijeko ne bude tetno po dijete, jer je medu arapima bilo raireno miljenje da
nl"'O mlijeko teti i da je otrov, pa ako ga dijete popije da oboljeti. {op.prev.)
!'4 2/1067; Ehu Davud, 4/211; Tirmizi, 4/406.
lili Muslim, 2/1067.
11
gAzije prekidanj e spolnog odnosa i izbacivanje sjemena van materice. {op.prev.)
1
" 1'vlustltd, 6/453.
190
Ehu Davud, 4/211.
177
- - - - --- Ibn Kajjim el-Devzijje - ----
Spajanje ovih hadisa predstavljaloje problem velikom broju
Jedna grupa smatra da se hadis sam
zabraniti gilu" odnosi na zabranu i da nije u suprotnosti s hadi
som u kojem se kae: "Ne ubijajte svoju djecu tajno" koji je tako
zabrana i ne ostavljanje onoga to teti djetetu. Ovo
dokazuju time da kada ima odnos sa enom u njenom tijelu
dolazi do prornijena koje na mlijeko, tako da mijenja kva
litet i miris mlijeka, a nekada moe dovesti do to se moe
veoma negativno odraziti na koje se hrani mlijekom. U
tom sve korisne materije odlaze na ishranu ploda u utobL
U periodu prestaje to na kvalitet mli
jeka, pa kada dojilja zatrudni tada ne treba dojiti dijete, jer takvo
mlijeko na njegov razvoj i moe ostaviti negativne poslje
dice na dijete kada odraste. Ovo se a ne ukazuje na
zabranu, jer posljedice se ne deavaju kod svakog djeteta. Veliki
broj ljudi praktikuje odnos sa enama koje su dojilje, pa kada bi to
bilo tetno onda bi se odrazilo na veliki broj Dva
velika naroda, Perzijanci i Vizantijci, postupaju isto, i to ne nanosi
tetu njihovoj djeci. U svakom najbolje je da kada dojilja
zatrudni brigu oko dojenja djeteta prepusti nekoj drugoj eni, a
Allah najbolje zna.
Ono to je posebno bitno za dijete jeste briga o njegovom
odgoju, jer odrasta na osnovu onoga kako ga je njegov odga
jatelj: od neovisnosti, ljutnje, upornosti, brzopletosti, lakoumnosti
s hirovima, nepromiljenosti, estine, pohlepe, to je veoma teko
otkloniti kada dijete poraste. Ovakav odgoj zadrava karakteristike
i svojstva koje je dijete poprimilo i koje jednog dana moraju
na vidjelo. Stoga je loe ponaanje, kod broja ljudi, iza
zvano loim odgojem.
Dijete, kada poraste, treba od mjesta zabave i muzike
i mjesta na kojima nema koristi, mjesta razvrata, novotarija i loeg
govora, jer ono to dijete u tpm periodu veoma je teko od
178
------ - Ukrasi - ---- -
rastati se toga u zrelosti. Stoga je obaveza staratelja da dijete,
jer je mijenjenje onoga na to se dijete naviknula veoma teko i
zahtijeva izgradnju nove
Staratelj treba dijete uzimanja i traenja od drugog,
jer kada se dijete navikene na uzimanje od drugog, onda mu to
postaje normalno i navikne da uzima, ali ne i da daje. Stoga sta
ratelj treba navikavati dijete na davanje i dijeljenje. treba
dijete od lai i prevare, jer kada se dijete navikne na la i na
prevaru to mu unitava i na ovome i na onome svijetu.
Dijete treba od lijenosti, i lekarenja
i navikavati ga na ono to je suprotno ovome. Lijenost i besposli
rezulturaju aljenjem, a trud i napor daju lijep i pohvalan
rezultat, ili na dunjaluku ili na ahiretu ili na oba svijeta jer najugo
dnije se ljudi koji su najvie napora uloili. i
ahiretska ne postiu se osim prelaskom preko sazdane
od napora.
Jahja ibn Kesir kae:
11
Nauka se ne odmorom.
Budnost se krajem i to je vrijeme kada se dijele
nagrade i plijen, pa neki dobiju malo, neki puno, a neki ne dobiju
nita, pa ako se navikne u mladosti to mu biti lahko i u
starosti."
Dijete treba od vika hrane, pretjeranog govora, pre
spavanja i prevelikog izlaganja ljudima. Navedene stavri
od i ahiretskog dobra.
Dijete treba od zla prohtjeva koji se vezuju za sto
mak i spolni organ jer i olakavanje djetetu ovih
stvari dovode do propasti i Koliko je roditelja
koji su upropastili svoju djecu zbog nemarnosti prema njihovom
odgoju i koji su pomogli svojoj djeci da slijede strasti. Smatrali su
da pomau, a ustvari omalovaavati su, smatrali su da su milostivi,
anepravdu su nanosili. Nisu se okoristili od svoje djece i propustili
179
------- Ibn Kajjim ei-Devzijje - ----
su svoju priliku na dunjaluku i na ahiretu. Ako uzmemo u obzir
pokvarenost djece, uvidjet da su u velikom broju
roditelji krivi za to.
Dijete treba od stvari koje razum, kao to je
alkohol, i treba ga od druenja s osobama koje su nemoralne,
da slua takve osobe i da uzima neto od njih jer sve to predstavlja
opasnost i olakava gubljenje ljubomore, a poznato je da onaj ko nije
ljubomoran u Dennet. Nita ne moe upropastiti djecu kao
to moe nebriga roditelja, koja je poput neozbiljnog odnosa prema
ici kada se na Pojedini se roditelji ophode prema svo
joj djeci kao prema neprijatelju, a to i ne osjete, pa koliko
je roditelja koji su svojoj djeci zabranili i ahiretske blago
dati i izloili svoju djecu unitenju i propasti. Sve su ovo posljedice
nemarnog odnosa roditelja i nepotivanje obaveza prema Allahu,
a koje se ogledaju u korisnih stvari i dobrih dijela.
Stoga im je Allah uskratio blagodat da se o koriste od svoje djece, a i
djeci je uskratio roditelja. Ovo je jedna od kazni roditeljima.
Dijetetu ne treba svilu jer mu teti i ga razmae
nijim. Poslanik, s.a.v.s., kae: "Svila i zlato zabranjeni su mukar
cima iz moga ummeta, a dozvoljeni su enama."
191
Na staratelju je da djetetu da zabranjene
stvari, jer kada se dijete navikne veoma je teko da ih ostavi, i ovo je
najispravnije miljenje Pojedini smatraju da djetetu nije
zabranjeno svilu jer nije punoljetno. Ovakva je analogija
pogrena jer dijete iako nije punoljetno ono moe izvravati oba
veze, pa tako se ne doputa da klanja bez abdesta, niti da klanja
i s otkrivenim stidnim mjestima, niti da pije alkohol, niti da
igra hazardne igre.
Potrebno je voditi brigu o djetetovim sklonostima i treba znati
da je dijete stvoreno za to. Ne treba ga tjerati na neto drugo iako je
191
Tirrnizi, 4/217, i kae da had is hasen-sahih; Nesai, 8/161.
180
------- Ukrasi
erijatski dozvoljeno, jer ne uspijeva u takvom poslu. Otro
umnost, ispravno promiljanje i dobra memorija jesu znakovi da je
dijete sklono nauci, a ako primjetimo da je dijete sklono zanatstvu,
asam taj zanat je erijatski dozvoljen i koristi ljudima, onda mu to
treba olakati. Ovo, svakako, dolazi nakon temeljima
*re koji su neophodni djetetu, a to je svakom olakano
kako bi Allahov dokaz bio iznesen svim ljudima. Doista ljudi od
Allaha imaju jasan dokaz kao to imaju i neizmjernu blagodat.
181
ETAPE NOTA:
OD SJEMENA DO NASTANJNANJA U
DENNETU ILI VATRI
Uzvieni Allah kae:
"Mi smo, zaista, od biti zemlje stvorili, zatim ga
kao kap sjemena na sigurno mjesto stavili, pa onda kap sjemena
ugrukom zatim od ugruka grudu mesa stvorili, pa od
grude mesa kosti napravili, a onda kosti mesom zaodjenu/i, i
poslije ga, kao drugo stvorenje, oiivljujemo, pa neka je uzvien
Allah, Najljepi Stvoritelj! Vi poslije toga, pomrijeti, zatim
na onom svijetu, oivljeni biti." (El-Mu'minun, 12-16)
Uzvieni je obuhvatio spomen stanja prije nego
to bude sjeme, tj. zemlja i voda, sve do njegovog proivljenja na
Sudnjem danu. Prvi stepen njegovog stvaranja jeste a zatim
183
--- - - --Ibn Kajjim el-Devzijje---- -
voda koja predstavlja sjeme koje je iz tijela.
Ono tako ostaje dana. Zatim, Allah Uzvieni to
sjeme u (ugruak) u obliku crnog krvi. Potom
ostane tako dana. Zatim Uzvieni taj
u embrij u obliku mesa dana.
U ovoj etapi formiraju se organi, lik i stas.
Postoji razilaenje oko pitanja ta se prvo formira, stvara
od organa.
192
Neki su rekli da je to srce, drugi da je to mozak, neki
da je jetra, a neki Pobornici prvog miljenja svoj stav argu
mentuju da je srce glavni organ iz kojeg dolazi instin
ktivna toplina koja obrazuje ivot. Zato srce prilikom stvaranja
neminovno ima prednost. Hirurzi su rekli da su u sjemenu, nakon
njegovog potpunog formiranja, nali crnu
Oni koji zastupaju miljenje da je to mozak kau da mozak
predstavlja ivotnost,jer je to glavni organ kod U njemu je
sjecite a ivotnost osjetljivost pokret i htijenje.
Sve ovo iz mozga. Ako se ivotnost ogleda u i
pokretima htijenja, i ako to iz ovog organa, onda ovaj organ
(mozak) ima prioritet prilikom stvaranja.
Oni koji su argumentirali svoj stav navodom da se radi o jetri
da je jetra organ iz kojeg rast i hrana, o kojima
ovisi ivotnost. Rekli su: ((Prirodni sistem nalae da je jetra prvo
to biva stvoreno, a onda srce, a onda mozak, jer se prva vrijednost
ivota ogleda u rastu. U tom vremenu nema potrebe za
ili namjernim pokretima, jer je tada (zametak) poput rastinja, a
rastinje nema nikakve potrebe osim za rastom. Zato, njegova snaga
i htijenja nastaju tek prilikom vezivanja due (udahnjiva
nja), tj. u etapi stvaranja. Stoga, prvi organ koji se stvara
jeste aparat rasta, a to je jetra. u hirurgiji zapazili su to
i u potpunosti su saglasni da prvo to se jasno vidi od stvorenoga
tijela jesu tri priblino iste Smatra se da su to jetre,
19
2 Et-Tibjanji aluamii-Kur'an, str. 300-301
184
----- --Ukrasi
srca i mozga. Potom se ove prema pretpostavci ljekara, to
vie prolaze dani jedna od druge udaljavaju.
za pitanje koja od ovih irna prednost nema dokaza osim
upotrebe analogije, a Allah najbolje zna.
Potom se zasebno formiraju organi, kosti, krvne ile i ivci,
te aparati sluha, vida i usta. Stvaranje (organa) postaje izraenije
nakon to je sve bilo u jednoj masi. Formira se jezik i zacrtavaju se
oblici i izgled. Kosti se mesom i veu se jedne za druge
vezom, a to je uvezanost koju Uzvieni spominje:
r-181 r:..-;.1
"Mi ih stvaramo i zglobove im vezujemo, a ako htjednemo,
zamjeni! ih njima (El-Insan, 28)
Od ove jeste i "el-isar" (konopac) kojim se neto vee, a
i "el-esir" (zarobljenik).
Imam Ahmed biljei od Safvana ibn Muharrera da je rekao:
"Allahovom Vjerovjesniku, s.a.v.s., prilikom spomena Allahove
kazne razdvojili bi se zglobovi, a zadrala bi ih samo njihova uve
zanost, a kada bi se spomenula Allahova milost, povratili bi se u
prvobitni oblik."
Hipokrat, u dijelu svoje knjige o djeci u utrobama
majki, kae: ti. Vidio sam zrelo sjeme ene, vrijedne dje
vojke (ropkinje), iz moje porodice. Nije eljela zanijeti kako bi
njena cijena (vrijednost) opala. Slukinja je ene kako govore:
'ena kada eli zanijeti iz nje ne sjeme mukarca, ostane
O na je to shvatila i ga sama kontrolisati. U poje
dinim vremenskim periodima osjetila bi da sjeme iz nje nije izalo.
Do mene je dola ta informacija, pa sam joj naredio da se napregne,
to je uradila sedam puta. Iz nje je izalo sjeme nesvarenom
jajetu se vanjtina omotala ljuskom. Vlanost ovog jajeta
ostala je u dubini te ovojnice."
185
- - -----IbnKajjim el-Devzijje------
Rekao je: kaem da se krajevi maternice
pomjeraju kako bi se zametak hranio. Vide se njeni bijeli ivci na
sredini vrpce, a nema ih ni na jednom drugom mjestu, jer
dua tamo otvara put za disanje." Zatim je rekao: neto
drugo to je sasvim a poznaje ga svaki onaj koji traga za zna
njem. Dat ti pojanjenje s nekoliko usporedbi. Kaem: 'Sjeme je
u ovojnici (zastorulposteljici), hrani se krvlju koja dolazi od ene
i sputa se u maternicu. Sjeme uzima zrak i die u ovim zastorima
onako kako smo spomenuli. Ono raste od krvi koja se slijeva
od ene. menstrualna krv se ne slijeva sve dok je ena
trudna i ako je dijete zdravo, i to od prvog do devetog mjeseca
Sva krv koja se sputa iz tijela okruuje zametak i to oko
prvog zastora ovojnice uz potrebu za disanjem. vrpca jeste
put kojim zametak die. U njega ulazi hrana koja ga hrani i koja se
stalno
((Kada sjeme postane zametak, oko njega se formiraju drugi
zastori koji se raire u unutranjosti, i to od prvog zastora, a ima ih
vrsta. Oni su poput prvog zastora. Neki od njih budu odmah
stvoreni, a neki u drugom mjesecu, neki u Iz njih ne
pokazuje se korist prilikom samog stvaranja. Neki obuhvate sjeme, i
njihove se koristi odmah pokau, a kod nekih tek na kraju. Zato se
neki stvaraju u prvom, neki u drugom, a neki u mjesecu. Kao
da su jedan za drugog zajedno vezani vrpcom. Kroz sve te
zastore prolazi vrpca putem koje zametak die i raste."
Kada krv i zametak se nahrani, zastori naprave pregradu
krvi i zametka. Zato Uzvieni kae:
"On vas stvara u utrobama matera vaih, vam likove,
jedan za drugim, u tri tmine." (Ez-Zumer, 6)
Svaki ovaj zastor ima posebnu, svoju, tminu. Uzvieni je
spomenuo etape stvaranja i prelazak iz stanja u stanje. Spomenuo
186
- - ----- Ukrasi - -----
je tmine zastora koje se nalaze nad zametkom.
Kur'ana
193
kae: "To su tmine stomaka, maternice i posteljice."
Svaka ova tama jeste zastor nad zametkom. Drugi su rekli: "To su
tama tama utrobe i tama posteljice." Najsla
biji govor jeste govor onih koji kau: "Tama tama stomaka i
tama maternice." i dan podjednaki su za zametak.
Hipokrat kae: "Kada ena zanese, ne bol od saku
pljene krvi koja silazi i okruuje njenu maternicu. Ne sla
bost kao to je kada do menstrualnog odljeva, jer njena
krv ne vrije svakoga mjeseca, nego se svaki dan, pomalo i smireno,
bez boli sputa u maternicu. Kada do maternice, zametak se
nahrani i poraste." Potom je, rekao: "Kada zametku budu stvoreni
meso i tijelo, formiraju se i zastori. Kada se zametak
se i zastori koji imaju prazan prostor koji nije vezan za zametak.
Kada se krv spusti, zametakje (apsorbuje), nahrani
se i se njegovo meso. Loa krv, koja nije ispravna za prehranu,
sputa se u kanale (krvotok) zastora. Zato se nazivaju zastori, jer
kad u njima nastane upljina, posteljica primi tu krv.
Kada se zametak upotpuni, formira senjegov oblik. On uzima
onoliko krvi za prehranu koliko se zastori proiruju, a posteljica,
koja spada u aparate koje smo spomenili, se. Kada se
unutranjost, se i spoljanost, jer je to da bi zametak
imao prostora u kojem se ispruiti. Stoga, trudnica ne dobiva
krv koju ugleda jeste neispravna krv, a ne krv uobi


Ovo jejedno od dva predanja od Aie, r.a. To
je miljenje zastupljeno u mezhebu Ehu Hanife.
Imam afi., prema predanju od Aie, i imam Ahmed, prema
jednom predanju, a to je odabir naega ejha, smatraju da se krv
koju ena ugleda u toku vremena kada je dobivala men
193
Teftirui-Begavi, 4/72; Tifsir Ibn Kesir, 4/46; Zadul- mesir, 7/ 163-164;
194
EI-Insaf, 1/357; EI-Umda, 1/514-515; Musned Abdurrezzak, 11317; Stmenu Darekutni,
11219; Sunenu Darimi, 1/243-246; El-Evsat, 2/238-241.
187
- ------IbnKajjim el-Devzijje-----
strualni ciklus smatra menstruacijom. Argumentiranosto
vog miljenja sasvim je a predstavljena je doka
zima koji ukazuju na ostavljanje posta i namaza od ene kada vidi
krv tokom menstrualnog ciklusa. Allah i Njegov Posla
nik, s.a.v.s, u pogledu ovoga nisu izuzeli nijednu okolnost. Odlazak
krvi radi prehrane djeteta, kako je poznato, ne
da zaostane ostatak koji bi mogao u vremenu menstruacije,
a to je viak hrane za dijete. Zato nema hrane
djeteta i menstruacije majke.
Pobornici drugog miljenja svoj stav argumentiraju
Poslanika, s.a.v.s: se spolno s trudnicom sve dok se ne
porodi, niti s enom koja nije trudna dok se njene mater
nice ne dokae potpunom menstruacijom."
195
Pojavu menstruacije
je dokazom za nepostojanje a kada bi trudnica
dobila menstruaciju, to ne bi bio znak da ona nije trudna. Drugi
na ovo odgovaraju "Menstruacija jevanjski znak, a poja
snili smo da ona nije dokaz ako se pojavi u Zato se pre
stanak iddeta poslije rastave braka), u vanjtini,
po menstruaciji ili se naposlijetku pokazati da je ena trudna."
Vjerovjesnik, s.a.v.s., podijelio je ene u dvije grupe: ena koja je
poznata po i ena za koju se misli da je trudna.
prve odredio je putem poroda, a druge putem menstruacije. Hadis
na ovo ukazuje, a ne ukazuje da ena, iako vidi krv u toku svog
perioda mentruacije, treba postiti i klanjati.
Hipokrat kae: "Kosti se formiraju i usljed toplote.
Toplota kosti i vee jedne za druge kao to se vee
jedno za drugo. ivci su i van i unutar, glava je dva ramena,
miice i nadlaktice su sa strana, nogu postoji raspon. Na sva
kom od zglobova postoje tetive koje ga uvezuju i Kaem:
To je "el-esr", uvezivanje kojim je insan skladno utegnut. Usta su stvo
195
Ebu Davud, 2157; Ahmed, 3/62-87; EI-Hakim, 2/ 195; Iz hadisa Ebu Seida ei-Hudrija.
Hafiz u Et-Te/hiSII, 1/304, kae: "Lanac prenosilaca jeste dobar."
188
- - -----Ukrasi - -----
rena tako da se sama po sebi otvaraju, nos i ui stvoreni su od mesa.
Ui su udubljene, a i koje su ispunjene vlanom materijom.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., govorio bi na seddi: .:i.:;..::.
"Moje lice pada Onome Ko' giJe stvo
rio i oblikovao i rascijepio udubljenje) sluh i vid." Iako
veznik 've'- 'i' ne nalae poredak, davanje prednosti sluhu u ovom
izraaju odgovara njegovoj prednosti u stvaranju. Zati m, crijeva se
proiruju i postaju uplja, a zglobovi se uvezuju. Disanje se otvara
prema ustima i nosu. U ustima i nosu dolazi do inhalacije, otvaraju
se stomak i crijeva. Disanje se obavlja putem usta umjesto pupka.
Kada se ovo to smo spomenuli upotpuni, nastupa vrijeme formi
ranja djeteta. Preostali dijelovi eluca i crijeva sputaju se do trbu
ne ovojnice, a zatim do kanala. Sve se ovo otvara, a
upljine se ire putem inhalacije. Putem inhalacije odvajaju se jedni
organi od drugih, prema svojim oblicima. On kae: "Kada se sto
mak proiri i jasno ukae upljina crijeva, nastane put ka analnom
i otvoru."
Kada se sjeme formira, ono preuzima sve osobine svog vla
snika: kosti od kostiju, ivce od ivaca, a isto je i s preostalim
dijelovima tijela. Zatim se formira dijete. On kae: "Vidjeli smo
mnogo ena kod kojih se zametak pokvario i izaao nakon trideset
dana. Zar ne vidi kada embrij nakon trideset dana kako su
formirani njegovi dijelovi? To se postie promatranjem poha
zametka, jer ne izlazi naim zalaganjem, nego izlazi sam."
Zatim je rekao: "Kada se embrij formira, a njegovi dijelovi porastu,
kosti i se pomjerati. Iz tijela masnu krv koja
se zadri i u vrhovima kostiju, kao to se vrhovi
Isto se tako embrij
U drugom navodu svoje knjige kae: "Potom se dijete u utrobi
oblikuje i muko bude potpuno za trideset dva dana, a ensko za
dva dana. Moda se ovim danima doda jo malo, a nekada
malo oduzme. Dijete se upotpuni i oblikuje, ako je muko, za tri
189
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje--- - -
deset dva dana, ako je ensko za dva dana." Kae: "Mi to
vidimo iz ene, jer ako rodi ensko, bude za
dva dana, a to je najvie to ena moe sve dok ne bude
Moda izuzetno bude za trideset pet dana. Kada rodi
muko, bude za trideset dva dana, ako je bila vie zatvorena, a
moda se, izuzetno, za dvadeset pet dana."
Menstrualna krv izlazi odakle izlazi i zametak. Kao to se
muko dijete formira za trideset dva dana, tako njegove
majke poslije poroda traje trideset dva dana. ena koja rodi ensko
bude za dva dana, s obzirom na dane u kojima se
dijete formira." Potom je rekao: "Krv u periodu
mnogo dana, jer kada ena zanese, zametak na formi
ranja nema potrebe za mnogo hrane sve dok se ne upotpuni. Kada
se upotpuni, u toku dva dana, uzima hranu kako treba.
Krv koja se sakupi u dana sputa se zametku i ostane do
vremena ene. Kada se porodi, silazi dana."
Kaem: U ovom poglavlju postoje dva ispravna hadisa od
Poslanika, s.a.v.s, koja spomenuti. Spomenut da jedan
drugog a potom navesti govor Hipokrata i poja
sniti Allahovu snagu, uputu i pouke u tom govoru.
U oba Sahiha, prenosi se hadis koji prenosi Ibn Mesud:
nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s, a on govori istinu i
je kao onaj koji govori istinu: "Stvaranje jednoga od vas u
utrobi njegove majke traje dana. Zatim u tome bude zakva
190
-------Ukrasi
isto toliko. Zatim u tome bude komad mesa (mudgah) isto toliko.
Potom Allah poalje meleka koji mu udahne duu i naredi mu se da
zapie da zapie njegovu nafaku, smrtni ili
Tako mi Onoga osim koga drugog boga nema, jedan od vas
radi djela stanovnika Denneta sve dok njega i Denneta
ne bude koliko je podlaktica, pa ga prestigne zapisano, raditi
djela stanovnika Dehennema i u Dehennem. Jedan od vas
radi djela stanovnika Vatre sve dok njega i Dehennema
ne bude koliko je jedna podlaktica, pa ga prestigne zapisano,
raditi djela stanovnika Denneta, i u Dennet."
196
U drugom predanju stoji: "Stvaranje objedinjuje se
u utrobi njegove majke dana", a u drugom stoji: " .. .
deset El-Buhari kae: " ... dana i U
nekim verzijama hadisa stoji: "Potom Allah poalje meleka s
pa zapie njegova djela, smrtni nafaku i da li je sretan ili
nesretan, a potom mu udahne duu."
U Muslimovom Sahihu iz hadisa Huzejfe ibn Esida koji see
do Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi se da je rekao:
, . , ""' , , o .... ... "" ... , ,. , .... ... ... 'l: ... .J ,...Al , J o
' u:J n t, ,:- 1\
J" " .J , (.)'"' <T"
, , ,... ,... ... .J , .... -! ...;:... ,,-; "... .... .... " .... , , .... ,",. ... , .... Jt(.
41 J 1 1 ..w...: ; t- G" J u:J
. (.>.J J. P-t...S"'i.r " .J. P-
, , .. , ,} ,
, .. J . .. . / . J ". ""' .... ., , ... ...". ,".-; ... , J ""'
4ijJJ 41 <J
.... .... ... ....
... ... ... . "., ,, .,
. , -=' r 1-:- 1;::_ ;r:-' )1..;
J (.)'"' ..r.. r..S."....
"Meleci do sjemena nakon to ono bude u maternici
ili pet pa kau: "Gospodaru, je li sretan
ili nesretan?' A zatim meleci to upiu. Pa kau: 'Gospodaru, je li
muko ili ensko?" Allah, d.., kae, a oni zapiu. Zapiu se njegovi
postupci, djela, i opskrba. Potom se list savije i njemu se
nita ne dodaje niti oduzima. "
197

El-Buhari, 3208-3332-6595- 7453; Muslim, 2643.

197
Muslim, 2644-2645.
191
--- ----IbnKajjim el-Devzijje-----
Imam Ahmed biljei od Huzejfe ibn Esida el-Gifarija da je
rekao: sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kako govori: "Melek
sjemenu u maternicu dan, pa kae: "Gospodaru, je
li sretan ili nesretan?" Allah, d.., kae, pa i to upiu. Onda kau:
((ta je, muko ili ensko?" Allah, d.., kae, pa oni upiu. Upiu se
njegovi postupci, djela, i opskrba. Zatim se list presavije i
njemu se nita ne dodaje niti oduzima."
U Muslimovom Sahihu od Amira ibn Vasile prenosi se da je
Abdullaha ibn Mesuda kako govori: "Nesretan je onaj ko je
bio nesretan jo u utrobi svoje majke, a sretan je onaj koji od dru
gih uzme pouku." Neki je priao ashabu Allahovog Posla
nika, s.a.v.s, koji se zvao Huzejfe ibn Esid, i mu govor Ibn
Mesuda, pa je rekao: "Kako moe biti nesretan bez djelat
mu "Zar se tome. Ja sam Allahovog Posla
nika kako govori: "Kada sjemenu bude dana, Allah
poalje meleka, pa ga oblikuje, stvori mu sluh, vid, kou, meso
i kosti. Potom kae: 'Gospodaru, je li muko ili ensko?', a tvoj
Gospodara odredi kako eli, a melek zapie. Zatim kae: 'Gospo
daru, kada mu je smrtni Tvoj Gospodar odredi kako eli, a
melek upie. Zatim kae: "Gospodaru, kakva mu biti opskrba?',
pa tvoj Gospodar odredi ta a melek zapie. Potom melek u
svojoj ruci iznese list kojem nita ne dodaje niti oduzima od onoga
to je
U drugom predanju stoji: sam jasno Allahovog Posla
nika, s.a.v.s, kako govori: "Sjeme bude u maternici dana,
a zatim mu melek." Zuhejr kae: "Mislim da je rekao: 'Koji
ga stvori', pa kae: 'Gospodaru, je li muko ili ensko', pa ga Allah
mukom ili enskom. Zatim kae: 'Gospodaru, je li ispravan
ili neispravan?', pa ga Gospodar ispravnim ili neispravnim.
Zatim kae: 'Gospodaru, kakva mu je nafaka, smrtni i stvara
nje?', a potom ga Allah sretnim ili nesretnim."
192
----- --Ukrasi ------
u drugom predanju stoji: "Melek koji je zaduen za mater
nice, kada Allah, d.., stvoriti neto, Allahovom voljom,
nakon i nekoliko ...", a potom je spomenuo hadis.
hadisa kojeg prenose Ibn Mesud i Huzejf saglasna su
oko udahnjivanja due poslije dana. Huzejfin hadis je
sasvim jasan, tj. da zapisivanje (nafake, smrti idr. op. pr.) dolazi
nakon dana, a prije udahnjivanja due, kako je pretho
dno navedeno iz Buharij evog predanja. Sadraj hadisa Ibn Mesuda
unekoliko je podudaren sa sadrajem Huzejfinog hadisa, iako u
njemu stoji da se sudbina propisuje poslije dana, a prije
udahnjivanja due, kao to je prethodno navedeno u Buharijevom
predanju. Ono glasi: "Zatim mu Allah poalje meleka s
a onda zapie njegova djela, opskrbu, smrtni da li je sretan ili
nesretan, a onda u njega udahne duu." Ovaj hadis jasno govori da
propisivanje sudbine i melekov upit bivaju prije udahnjivanja due,
to je u saglasnosti s H uzej:finim hadisom.
Druga verzija u kojoj se kae: "Zatim mu udahne duu i
naredi pisanje nije sasvim jasna, jer su
poslije udahnjivanja due. Ova vezana je veznikom "i", i
da bude vezana za koja dolazi poslije nje, a moe
biti vezana i za ispred, tj. njegovo stvaranje objedinjuje se
uovim fazama, pa se naredi meleku da zapie opskrbu, smrtni
i djela. Usred ovih dolazi navod "Zatim udahne u njega
duu", to pojanjava da udahnjivanje due zaostaje u odnosu na
etape sjemena, ugruka i komada mesa. Razmisli kako je naveo
summelzatim da bi udahnjivanje due i kako je
naveo veznik we/i u ".. .i narede mu se
su svih preostalih hadisa u suglasnosti.
198
Ostalo je jo da se kae da H uzejfin hadis ukazuje da
stvaranja nastaje poslije prvih dana, a Ibn Mesudov hadis
ukazuje da to biva nakon drugih dana. Kako ih onda obje
199
Et-Tibjanft akssamii-Kur'an, 295-298.
193
--- ----Ibn Kajjim el-Devzijje-- ---
diniti? je: (( Huzejfin je hadis sasvim jasan u navodu da to
biva nakon dana, dok Ibn Mesudov hadis ne pojanjava
vrijeme stvaranja i oblikovanja, nego se samo u njemu pojanjavaju
stadiji razvoja sjemena i njihove smjene poslije svakih
dana. Poslije drugih dana udahne se dua. Huzejfin hadis
ne spominje ovo, o tome posebno govori Ibn Mesudov hadis.
oba hadisa jeste da se to nakon dana.
Huzejfin hadis naglaava da oblikovanje i stvaranje
biva nakon prvih dana, a Ibn Mesduov hadis da uda
hnjivanje due biva nakon drugih dana. Oba hadisa zaje
dno govore o tome da melek trai dozvolu Uzvienog, dozvole za
zapisivanje djeteta u tome. Allahovog Poslanik, s.a.v.s,jedne
druge
U Ibn Mesudovom hadisu jesu dvije sjeme i nje
gov prolazak kroz etape, te melekovo pisanje o onome to Allah
odredi. Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavijestio nas je o ovim dvjema
u hadisu.
Imam Ahmed biljei od Abdullaha ibn Mesuda da Allahov
Poslanik, s.a.v.s, kae: ((Sjeme u maternici bude dana
onakvo kakvo, jeste bez promjena. Kada dana,
postane (ugruak), a zatim embrij (komad mesa) za isto
toliko, a zatim kosti isto toliko. Kada Allah eli upotpuniti stva
ranje poalje mu meleka, a melek, koji je za njega zaduen, kae:
((Gospodaru, jeli muko ili ensko, je li sretan ili nesretan, je li nizak
ili visok, je li manjkav ili kakva je njegova snaga i smrtni
je li zdrav ili bolestan?' On sve to upie."
199
Ovaj je hadis pouzdan.
199
Lanacje prenosi1aca slab, a ovo je hasen-hadis. Prenosi Ahmed, 1/374-375.
l. Dabirov hadis, prenosi ga Ahmed, 3/397, i Et-Tahavi u El-Muki/u. U hadisu je Hasif,
koga su Ibn Mein i grupa proglasili po\jerljivim, ali ipak oko njega postoji razilae
nje. Ostali su prenosioci povjerljivi.
2. EI-Bezzar, 3123; El-Hejscmi u EI-Medmtu, 7/193.
3. EI-Bezzor, 3/23; Et-Taberani u Es-Sagim, 215; El-Hejsemi u Medemuz-zevaidu kae:
"El-Bezzarovi su prenosioci povjerljivi."
4. EI-Bezzor, 3/23-24, prcnosioci su povjerljivi.
194
------- Ukrasi
Upotpunjavanje stvaranja deava se nakon dana
prilikom udahnjivanja due.
Nema sumnje da se prilikom udahnjivanja due i njenog
vezivanja za zametak u stvaranju odvijaju dodatne stvari u odnosu
na stvaranje koje je bilo nakon prvih dana. Najprije je bio
stvaranja, a ovo je njegovo upotpunjenje i usavravanje,
koji su mu Tako je Uzvieni stvorio Zemlju prije neba,
a potom Zemlju zaravnao, prilagodio i usavrio njeno stvaranje.
Takvo je Allahovo stvaranje Zemlje i stvaranje onih koje je nasta
nio na Zemlji. Stvaranje i oblikovanje nastaje u sjemenu nakon
dana i odvija se postepeno, kao to rastinje raste. Ovo se
moe vidjeti u biljnom i ivotinjskom svijetu, npr. kada razmisli o
u jajetu. Problem u poimanju ovoga nastaje zbog neshvata
nja Allahovog i Poslanikovog, s.a.v.s., govora. Problem je u naem
shvatanju, a ne u pojanjenju Poslanikovih, s.a.v.s., Neka je
Allah na Ovo ti je dovoljno, Allahu, da se ne
navodima komentatora. Zato porazmisli i usporedi
njihova miljenja s ovom skupinom navoda, a Allah daje uputu.
Hipokrat u knjizi Ishrana kae: "Zametak se oblikuje tokom
trideset pet dana, a prvi pokreti nastaju nakon sedamdeset jutara.
Potpuno biva stvoren za sto deset dana. Drugi zameci bivaju obli
kovani za pedeset jutara, a prvi put se pokrenu u toku stotinu jutara,
a budu upotpunjeni za tri stotine. Drugi zameci bivaju oblikovani
u jutara, se pomjerati za osamdeset jutara, a rode
se za dvjesto jutara. Neki zameci oblikuju se za
pet jutara, se pomjerati nakon devedeset jutara, a rode se za
dvjesto sedamdeset jutara." Kae: "Porod bude u sedmom, osmom
i devetom mjesecu."
Kaem: Dvije su vrste pokreta: nenamjerni, prirodni, pokreti,
koji bivaju prije vezivanja due za zametak, a namjerni pokreti
bivaju nakon udahnjivanja due. Zato je Hipokrat napra
vio razliku prvog i drugog pokreta.
195
- ------IbnKajjim e/-Devzijje-------
Kaem: Istinska objava od Stvoritelja ljudi ukazuje da stvara
nje prelazi svakih dana u drugu fazu. Najprije biva sjeme
dana, zatim isto toliko (ugruak), a zatim
komad mesa za isto toliko. Potom se u njega udahne dua nakon sto
dvadeset dana, kao da to gleda svojim Za suprotne navode
oni koji iznose takve navode nemaju argumenata. Najvie
to imaju jeste neispravna analogija i zakonodavstva koja ne obu
hvataju znanje o principima ili se to deava
zbog slijepog onih koji grijee. Takva osoba povodi se za
onim to mu ponudi onaj koga slijedi i bude uvjerena da je to
nica oko koje nema razilaenja U sutini je jedan
pogrijeio, a zatim ga ostali nakon toga slijede. Takvi ljudi nisu bili
onoga o su obavijeteni.
Najvie to imaju jesu rezultati njihovog seciranja: ivih i
mrtvih. Zametak u maternici nali su prema opisu o kojem su oba
vijeteni. nemaju znanja o onom to je bilo prije, kao to
su i promjene stanja sjemena. Njihovi slijepi slje
dbenici stijenjeni su pretpostavkama, pa kau: "Pretpostavljamo
da su u obzir uzeli djevicu od trenutka kada je stupila u spolni
odnos, a zatim su pobroj ali dane dok nije dostigla ono o
govore." Zatim su je secirali i nali ono o su dobili informa
cije, a to je vrhunac lai i potvore. Njihovi prethodnici to nisu tvr
dili, a kako bi tvrdili kada su obavijeteni da poslije toliko i toliko
dana bude takva i takva. Oni imaju cjelokupne postavke
i analogiju: "To treba biti tako i tako.""Prirodni sistem nalae tako
i tako."Neki ovo uzimaju iz faza Mjeseca, tj. njegovog
i smanjivanja, a i iz kretanja Sunca. Tako promatraju Mjesec kada
je u estini i polovini. Drugi su im i
iz nekoliko aspekata opovrgli njihove navode to onome
to je podesnije i dok su to neki vezali za pokrete zvijezda,
a, opet, neki za doivljaje moreplovaca i promjenu prirode. Jedni
drugima davali su replike, a ja zavravam s ovim iz bojazni da ne
bih oduio.
196
- - ----- Ukrasi
Najvjerodostojnije to imaju u svojim rukama jeste seciranje
i potpuno koje nije Mi to ne negiramo.
u tim navodima nema neto to se suprotstavlja Objavi
u pogledu zametaka. To to ukazuje da ljudi o tome nemaju infor
macija na osnovu dokaza jeste navod da zametak koji se
rodi u sedmom mjesecu bude sjeme u devetom danu, krv za slje
osam dana, meso za devet dana, a poprimi (kona
oblik za dvanaest dana. Kada se ovi dani saberu, bude
ih ukupno trideset pet. Embrij, odnosno komad mesa, postane za
punih dana, a ovo je zasigurno la, jer postane
meso nakon osamdeset dana. Ovo se moe shvatiti samo putem
Objave ili promatranja, a oni nemaju ni jedno ni drugo, nego kori
ste analogiju koje su uzeli u obzir stanja zametaka od mje
seci njihovog Za svaki plod koji se rodio u bilo kojem
mjesecu rekli su da je trebalo biti sjeme nakon toliko i toliko, krv
nakon toliko i toliko, nakon toliko i toliko i meso nakon
toliko i toliko. Potom su taj broj i postavili vrijeme
pomjeranja zametka i tako iznijeli la na velikog Stvoritelja, kao
to su na Njega iznijeli la u pogledu Njegovih svojstava i imena.
Ljudi nisu imali udjela u znanju s kojim su doli poslanici, nego su
bili kao to Uzvieni kae:

''Kada su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili, oni su se
znanjem koje su imali i snalo ih je ono su se stalno
rugali." (Gafir, 83)
ta ju onome ko se udaljava od onoga s su doli posla
nici, kakav je cilj postignutog znanja o prirodnim u
kojima se nalazi istina, a i neistina? To su matematske
koje dosta zamaraju, a malo koristi imaju, to su formalne
je neistina viestruko od istine! ta su pretpostavke uzete
iz prolaznog miljenja u odnosu na znanje crpljene iz sputene
Objave? taje miljenje uzeto od srce nije prosvjetljeno
197
-------Ibn Kajjim el-Devzijje-----
Objavom ni koliko iznosi treptaj oka u dnosu na znanje uzeto od
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji je on primio od Dibrila, a on od
Allaha? Takav sa sobom samo nosi slutnje i hipoteze. Ono
to svi pametni shvate svojim razumom jeste poput slabe svjetiljke
u odnosu na sj aj.
Teko makar jedno pitanje, a da su se oko njega
mislioci usaglasili, za razliku od onoga s su doli poslanici.
Vjerovjesnici nikada nisu donosili ono to je jasnom
razumu, su donosili ono to razumi ne mogu shvatiti. Ono s
su doli poslanici, a shvatljivo je razumom, sastoji se iz tri
dijela, i nema a to je:
1. ono razum i fitra (prirodna ljudska
2. ono to u formi, a nema puta da se sazna
njegova podrobnost;
3. ono to razum nije kadar shvatiti;
4. dio: ono to jasni razum odbacuje i da je
neispravno. Poslanici su od toga, pa makar mnoge neznalice,
koje se pozivaju na znanje i spoznaju, mislile da dio onoga s
su poslanici doli spada u ovu to je posljedica neznanja o
onome s su doli poslanici, ili neznanja o presudi razuma, ili
je posljedica i jednog i drugog.
198
-------Ukrasi
Vremensko razdoblje irazlike utrajanju tog razdoblja
Uzvieni kae:
smo zaduili da roditeljima svojim dobro;
majka njegova s mukom ga nosi i u mukama ga nosi ga i
doji trideset mjeseci." (El-Ahkaf, 15)
Uzvieni obavjetava da je period i odbijanje djeteta
od dojenja trideset mjeseci. U ajetu iz sure El-Bekara obavjetava
da je period potpunog dojenja dvije pune godine, a iz toga se zna
da je preostali dio mjeseci za tj. est mjeseci.
200
Svi islamski pravnici slau se da ena ne moe roditi dijete
za manje od est mjeseci, a da biti Ovu su
pravnici preuzeli od ashaba, r.a. 2o
1
El-Bejheki i drugi prenose od Harba ibn Ebu el-Esveda ed
Dejlemija da je pred Omera dovedena ena koja je rodila dijete
nakon est mjeseci Omer ju je htio kamenovati, pa je to
dolo do Alijj e, r.a., koji je rekao da je ne treba kamenovati. To je
dolo do Omera, a on je tom:, pa je rekao rfti
Uzvienog: i ;,Ji Z,i _;;. j t _:;.
''Majke neka doje djecu godine ko}i ele
da dojenje potpuno bude." (El-Bekara, 233 ); 5 .J "...
nosi ga i doji trideset mjeseci. " Zatim "est mjeseci je'"
a sa dvije godine upotpunjava se dojenje. Ona biti kanjena."
Omer ju je pustio.2o
2
lOO Mealimut-tenzili, 1/261.
E!-lirafo ala mezahibi eh/il-i/mi, 31254-255; Et-Tenmhid, 23127; E-erhul-kebir, 5/41;
Et-Tibjanu fi ahamii-Kur'ani, str. 291.
lQJ El-Bejheki u Sunenu, 71442.
201
199
------- Ibn Kajjim el-Devzijje-----
u Muvettau prenosi se da je pred Osmana ibn Aflina, r.a.,
dovedena ena koja jerodila dijete nakon estom mjesecu
Naredio je da se kamenuje. Alija je rekao: "Ona to ne zasluuje.
Uzvieni kae: .. nosi ga i doji trideset mjeseci." Rekao je: ((Njegovo
odbijanje j e u dvije godine. " Osman je naredio da se ena vrati, ali se
ispostavilo da je bila kamenovana.
203
Spominje Davud ibn Ehu Hind, od llaime, a on od Ibn
Abbasa, da je govorio: "Ako ena rodi dijete poslije devet mjeseci
dovoljno je da doji dvadeset i jedan mjesec. Ako rodi
poslije sedam mjeseci dovoljno je dojiti dijete dvadeset
tri mjeseca. A ako rodi poslije est mjeseci dovoljno je
dojiti dvadeset i mjeseca. "
204
to je kao to Uzvieni kae: ..
nosi ga i doji trideset mjeseci. "
Uzvieni kae:
,... .} , t J , o.... ...
ft,; J;i JS'
':Allah zna ta svaka ena nosi i koliko se materice steu
(umanjuju)} a koliko se ire u Njega sve ima mjeru."
(Er-R'ad, 8)
Ibn Abbas ovaj ajet kae:
205
" ...tj. ta je manje od devet
mjeseci u maternicama, a ta vie." Njegovi su se istomi
ljenici s tim usaglasili, kao to su Mudahid i Seid ibn Dubejr.
206
Mudahid dodaje "Kada ena dobije men
struaciju, a trudna je, to je pomanjkanje za dijete. Ako
na devet mjeseci, to biti upotpunjenje za ono to manjka njenom
djetetu. Pomanjkanje je ono to ena vidi od krvi tokom i
to predstavlja oduzimanje od djeteta, a je vremenski dodatk
iznad devet mjeseci, a to je upotpunjenje pomanjkanja.
207
203
Muveta, ll, 2/825; El-Bejheki u Sunenu, 7/442-443.
204
El- Bejheki u Sunenu, 7/442.
205
Et -Taberi u Tefsiru, 7/344-345.
206
Tefiiru Mudiahid, 11325; Et-Taberi, 7/ 345.
207
Zadul-mesir, 4/308; Mealimu tenzil, 3/8.
200
- ------Ukrasi
El-Hasen kae: "Koliko se maternice steu; (tj. kada
do a koliko se ire", (tj. kada ena rodi sa deset
mjeseci
lkrime kae: "Stezanje maternice menstmaciju
poslije Za svaki dan u kojem tmdnica vidi krv se
broj dana. nijedan dan imati menzes, a da se dan pove
njena
Katada kae: "Umanjenje je a sve ono to
je iznad devet mjeseci
Seid ibn Dubejr kae: "Kada ena vidi krv u to je manjak
za dijete, tj. nedostatak hrane djetetu i trajanja
Ova dva glagola 'tegidu ve tezdad' "(umanjuje i
jesu dva prelazna glagola su objekti izbrisani, a se na
spojenu 'ma'. 'El-gajd' pomanjkanje. Od ove
dolazi i "ve gidal- mau", "voda se povukla", a suprotan termin jeste
"zijade",
208
Preciznim ovog ajeta zna se trajanje tru
i potencijalno ili smanjivanje. Uzvieni to zna mimo
vas, kao to zna sve to nosi svaka ena, tj. da li je muko ili ensko.
Ovo je jedna vrsta nevidljivog svijeta koji ne zna niko osim Allaha.
Tako se u vjerodostojnom predanju prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, rekao:
",.. ; ,_, ., ",.. M -; ., ,- '::i .,.. .,..
0
,; "o ,
.&1 ...li. . t.; .&1 ...
, - .J..;J r---: .J " tJ l"" - ..;-P" . - ct.
, " ".. . ... ..,"' ,k;' ' ... ... .... ",. .1(. .... .,.. ""' ... :;
t_?..>l; t.;_J 41 l tJ;:! it;.j \ll<.} t.;
1
:J :; 41
,. ... ... ""Jv ",.,. "" "'
.41 vPji t.?->:i t.;j
, , ,
"Pet je nevidljivog svijeta, a poznaje ih samo Allah.
Niko osim Allaha ne zna kada Sudnji niko ne zna
ta biti sutra osim Allaha, niko ne zna kada kia osim
208
Tefuiru Et-Taberi, 7/344-345; Zadul-mesir, 4/308.
201
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje------
Allaha, niko ne zna ta je u maternicama osim Allaha, niko ne zna
gdje umrijeti osim Allaha."
209
Jedino Uzvieni ima znanje o tome ta se nalazi u maternici i
znanje ta u njoj stasati, ta se od tijela a ta smanjiti.
Sve drugo mimo ovoga predstavlja kao to su:
normalan porod, krvi i njen prekid. eli se spome
nuti trajanje u utrobi i sve to je vezano za nju u pogledu
ili pomanjkanja.
Najdua

Oko najdue kako kae lbnul-Munzir,
211
postoji
razilaenje
Jedna grupa rekla je: "O ovome nije dozvoljeno
posebno precizirati rokove i miljenje, jer smo u Knjizi
u osnovi nali da najmanja traje est mjeseci. Mi zastu
pamo ovo miljenje i slijedimo ga, a za druga nismo nali
vrijeme." Ovo je miljenje Ebu Ubejda, a time je odbacio Aiin
hadis. Rekao je: "ena koja je prenijela taj hadis od Aie nepo
znata je, a svi oni koj nisu poznati po znanju usaglasili su se da ako
ena donese dijete s manje od est mjeseci od dana udaje, to dijete
biti pripisano ocu." Ovaj i primjeri ukazuju da se na
prirodi zavrava kruenje prirodnjaka. Ona ima Gospodara Koji je
i to vrste kako bi to onome
koji ima pameti dalo dokaza o Njegovom postojanju, jed svoj
stvima savrenstva i epitetima uzvienosti. U suprotnom, odakle u
samoj prirodi ovo veliko razilaenje i raznolikost? Gdje je u prirodi
stvorena ova ljudska vrsta na tj.:
l. ni od muka ni od enska, kao to je Adem, a.s.;
2. od enska, kao to je Hava;
20'1 EI-Buhari, 81291, 13/361; Ahmed, 2/24-122; EI-Begavi, 4/442.
210
El-!Irafu ala mex.ahibi eh/il-i/mi, 3/279-280; Sunemt EI-Bejheki, 7/443.
211
EI-Iiraf, 3/279-280.
202
-------Ukrasi ------
3. od enska bez muka, kao to je Isa, a.s.;
4. od muka i enska, kao to su ostali ljudi;
Odakle u prirodi ova konstrukcije, i oblikova
nja, kao i ovi organi, sveze, snage, izlazi i sva ostala koja su
u to naizgled sjeme? Da nije primjera izvr
snog Allahovog stvaranja, ne bi naao sva ta u toj naizgled
mutnoj vodi:
"O zato da te obmanjuje to to je Gospodar tvoj
plemenit, Koji te jestvorio -pa da si skladan i da si uspravan
-i kakavje htio lik ti dao?" (El-In:fi.tar, 6-8)
'Yi/lahu nita nije tajna ni na Zemlji ni na nebu! On vas
oblikuje u matericama kako On nema boga osim Njega,
Silnog i Mudrog!" (Alu Imran, 5-6)
Uzvieni je na Sebe ukazao na najjasniji tako to je
svakom robu dao da sam sagleda svoje stanje,
savrenstvo stvaranja, stvaranja, te dokaze Njegove i
koje Njegovu mudrost.
Uzvieni je pozvao da sagleda svoga stvaranja
i njegovo upotpunjenje. On kae:
.... J .", ".. ..". , .... , ;. ., " J ....
21)L.::,jfl t<"r iif
"Neka pogleda od je stvoren! Stvoren je od
koja se izbaci, koja i grudi izlazi." (Et-Tarik, 5-7)
203
"O ljudi, kako moete sumnjati u oivljenje, pa, Mi vas
stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugruka,
zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, pa vam
pokaemo Nau! A u materice smjetamo ta do roka
zatim da se kao i da poslije do
muevnog doba uzrastate. "(El-Hadd, 5)
Uzvieni kae:
"Na Zemlji su dokazi za one koji vjeruju, a i u vama
samima- zar ne vidite?" (Ez-Zarijat, 20-21)
Primjeri za ovo u Kur'anu jesu su mnogobrojni za onoga koji
razmilja, shvata, a to je dokaz od tebe protiv tebe. Odakle prirodi
i snazi ovo stvaranje, savrenstvo i podrobno razgra
kostiju i njihovo vezivanje uz njihovih funkcija?
Ko je u sjeme ugradio ile, meso i ivce? Ko je napravio te otvore na
njima? Ko je "rascijepio" sluh i vid? Ko je usadio jezik kojim
govori, kojima vidi, ui kojima slua i usne? Ko je postavio prsa
i sve koristi i dijelove koje prsa sadre, a kada bi ih vidio, zapazio
bi velika
Ko je posudu u kojoj se skupljaju hrana i i za njih
napravio kanale i puteve kroz koje prolaze? Tako svi dijelovi tijela
crpe ono to im treba iz svojih kanala koji su samo za
njih, i to ne prelaze. "Svaki narod zna mjesto napajanja." Ko im je u
slubu dao te putem kojih se usavravaju koristi? Ko je u njih
postavio precizne nauke i zanimanja i ih onome to
204
-------Ukrasi ------
nisu znali? Ko ih je nadahnuo grijeenju i bogobojaznosti, iz etape
u etapu, ih prilikom stvaranja prenosio, iz stepena u stepen, sve
dok to sjeme nije postalo iva osoba koja govori, slua i vidi, koja
saznaje i govori i koja vlada nebeskim pti
cama, ribama u vodi, u pustinjama, koja zna ono to druga
stvorenja ne znaju?
-, ,,,-::! :;:,. ... ..
r..r-:- ,,.. o.)........ cf 1$" (.$ ,J" o.r' 1.0 u'-'l J-..,
"' \ tl " - ... .. """ , ,
"" ". , , ." .:, "' ",,
*!;.m *
"Proklet neka je Od ga On stvara? Od kapi sje
mena ga stvori i za ono to je dobro za njega pripremi, i Pra
vi put mu dostupnim zatim mu ivot oduzme i
da bude sahranjen, i poslije ga, kada On bude htio, oiviti."
(Abese, 17-22)
Oni koji su govorili o stvaranju i tvrdili da
dobiva sluh i vid poslije i izlaska iz utrobe majke argumen
tirali su to
"' ,, , " , , ... " , , . , ""J
...
) . J r..r-: J . u.:;---- "e"' u."-.:
,
.:r .? J..,
,
, , ,, ., ,., t,

':!il/ah vas iz trbuha majki vaih izvodi, vi nita ne znate, i daje
vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni. "(En-Nahl, 78)
Oni tvrde da dijete u utrobi svoje majke ne vidi nita niti ita
jer davanje sluha i vida tamo nema koristi.
Ovaj navod nije ispravan niti za njega ima dokaza u ajetu,
jer veznik 've' ("i") nije ovdje radi redoslijeda, nego je ajet dokaz za
njega. je srce stvoreno dok je jo u utrobi svoje majke.
Prethodnoja naveden hadis od Huzejfe ibn Esida, a ispravno je kada
dva dana od oplodnje, da Allah poalje meleka, pa
oblikuje sjeme i stvori mu sluh, vid, kou i meso. l ako se pod ovim
misli na organe sluha i vida, zna da su snaga sluha i vida pohranjeni
205
-------IbnKajjim el-Devzijje--- ---
u ovim organima. Pravo shvatanje vezano je za nestanak zastora,
pa kada nestane zapreke izlaskom djeteta iz utrobe, ovi organi rade
onako kako njihovo djelovanje nalae. Allah najbolje zna.
Stanja zametka poslije pomjeranja nakon pola godine
Nakon pola godine postoji da se ovojnica i zastori
(posteljica) koji se nalaze nad djetetom pro biju i da se zametak sa
svog mjesta prebaci ka izlazu iz maternice. Ako je plod snaan i
ako probije ovojnicu u najslabijem dijeluonda do poroda.
Ako je zametak slab, a ovojnice su moe ih dijelom naruiti,
ali do poroda. Tako ostati bolestan dana,
sve do kraja osmoga mjeseca. Ako se rodi u toku ovih
dana, ostati iv. Ako probije ovoj nicu (posteljicu) tako da se ne
moe povratiti, a ne rodi se, umrijet A ako ne do
onda trudnica umrijeti. Ako se ovojnice narue, ali ih je
povratiti, ostat i umrijeti. Plod ostati na svome mjestu
prema kojem se kretao i preokrenuti se ka ulazu u maternicu. U
ovih dana djeca se izlau bolesti ako budu poslije
svoga preokretanja, jer se premjetaju s mjesta na kojem su rasli, i
njihove se pozicije mijenjaju. Moe do prekida vrpce
prilikom premjetanja. majke u tom periodu mogu obo
ljeti zbog proirivanja ovoj nica i izd uivanja vrpce koja je
putem maternice vezana za njih. Ako oslabi veza
bit teko za majku.
206
- - -----Ukrasi ------
Orazlozima roditeljima ilijednom odnjih
212
Razlozi nastanka mukog ienskog djeteta, i da li za to postoje
naznake tokom ili ne l
Prethodno je navaden ajet: "On vas oblikuje u maternicama
onako kako eli"
U dva Sahiha prenosi se od Enesa ibn Malika, r.a, daje Ummu
Selma upitala Vjerovjesnika, s.a.v.s., o eni koja usnije ono to
usnije i mukarac (polucija). Poslanik, s.a.v.s, odgovorio je: "Kada
to ena usnije, neka se okupa." Ummu Selema je rekla: "Postidila
sam se toga rekavi: 'D a li to moe biti?' Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
"Da. Odakle bi, bila je sjeme bijelo i
gusto, a enino rijetko i uto. od njih i preovlada, na
njega dijete

U Muslimovom Sahihu od Aie, r.a., prenosi se da je neka
ena rekla Allahovom Poslaniku, s.a.v.s,:
' .,., "" " , " - " ""._., " " ..." .. ... " ... i ' ... , .....
Jw ..:..Jw Jw;u,..;.. ; _:,J.lJ:.::
} .,.. _,, _,
1!. LA l,; ':}.S. bi l'; : )ll eJ <': ::L'" , & .&l L,;.
,_r: j' J (.)"':'"' 0"' . u-J '11':" r-J . u 1..5':"'
- , , , , . .;.;. j,;.fn_,31
"Da li se ena treba okupati kada doivi poluciju i vidi tragove
toga Odgovorio je: "Da." Aia je rekla: "Jadna ne bila!"
Allahov Poslanik, s.a.v.s, "Pusti je, a da li biva osim
na taj Ako njena voda nadvlada vodu, dijete
na svoje dajde, a ako voda nadvlada njenu vodu,
t amidama. "
214
212
Et-Tibjanuji oksamil-Kur'an, str. 288-289.
m EI-Buhari, 130,282,3228, 609,6121; Muslim, 313; Er-Tirmizi, 122; En-Nesai, 1/114.
214
El-Buhari, 314,315, 3357; Muslim, 314; Ebu Davud, 237.
207
-------Ibn Kajjim el-Devzijje---- -
u Muslimovom Sahihu od Sevbana prenosi se:
.... ........ o ... ... " ... , .;;; Oi ,. .... ,
:JW !_r 41 41
... ""' " .... r-
o
,
J
." ""' ... """
, },"'' J.,... .... .................... ... ,. o J.) ......... , ,...",, ... ",. _".
_,ii t :Jw ;1.5 w; (')1.!)1
, - J ... ..," , ... ,. " ' o... ,--:; , o ,. ,., .. ...
41 41 JW .a;,i L5JJI \;l :t.)_,tll JW J;.J
... ... ....... : y ... _, '..:- ",... .. ... ... .... ... -::" .:; " ... , .. ... ;; .... "' ,
JW ..!llt:.i JW .''JAi
.... " J. , .... ,.... , .... ... , :; ........ .... , J .... .; ... J
e-:i :JI.! 01 :-r.; .&1 J;.J
.... , ' .... .... }. . ,. ....... . .... .... ....". .::; ... , ., _,
<::'''
1
. 11\ "':.nJ'"' ''' , r '' .1' "I J '
\J"w eJY'! ,J. .L5.).n:- ...... . u- . ...... ......... .) - J .ul u---- <Ul .r'
1
J
.. ,. ; , .... ....
.... , 'Ci .; , ............ , ... : .... , ... ,".,
iJ." :-r ,; 41 JW '? J:i;;f_f.
,;;.. l e ,. .... ,.....J .... ".. _,,. " , ..,.-; ".,.. ". ". .... ,; ' !
\;:LS.)_,+;!1 JI.! .":r..r.-QI :JI.! V""lJI J.JI Wkll
.. ... ... .... ... ",. J , ".... ,. ... , , :; , , ". .... ... .... ,., o ... ,J
;
1
\j ... :J\j 0.:::-
, .... ... , ... ... ... ... ..." .". , o ,., "' , o ". ,. .;;; <"'!"'o , ,,
:; . , " :J\j . ,.., , t<t 0\.5 JJI a ,,., :!
c.s--' , - r-r. J'"" lc"' r - t?/ , JJ' r
"" ,. ... " ,. ... ... . ... ....r... , ... ,.". "
'vP :.r ..!lit:.i :JI.! ,..;,.;J..;, :JI.!
"' ....y "' "' "' , , "'" ... "' "' "..,
. "' "' ,; <::--: . f ,". . , ",!.,......,t : J .... 6.
L'! .c.w..l.>-cJ. - .
... ... "' "' ... "' "' ..... ,
,;;ijl:;:,. oijl ;e;,; Ai $)1 ;e;" :Jjj
itu,ji;, Jjj ."4' 0$,,:;:,. ofj1 ,;u ,41 ,ji!
... / .. :... ::: ,.,. ,. , ....,. "' / .,l ; "" ........ .. ,. ".","',.,. : ""$ ,


: -r 41 Jl,i; .
0
.1.; w
"' ' ,. ..:; :;,. ,J o "' ".o ,.".. J .,
.&1 t.5>-
"Stajao sam pokraj Allahovog Poslanika, s.a.v.s, pa je doao
jedan idovski robin. Rekao je: 'Es-selamu alejke, Muhmmede!'
Odgurno sam ga tako jako da zamalo nije pao. mi: 'Zato
me odgurnu?' Rekoh: 'Zato ne kae: 'Allahov idov
'Mi ga zovemo po imenu koje mu je dala njegova porodica.'
Allahov Poslanik, s.a.v.s, 'Moje je ime Muhammed, a moja
porodica mi ga je nadjenula.' idov 'D oao sam da te upitam.'
Poslanik, s.a.v.s, li ti koristiti ako budem s tobom govo
rio?' idov odgovori: 'Sluat svojim uima.' Allahov Poslanik,
s.a.v.s, probode u zemlju. mu: ' Pitaj !' idov 'Gdje ljudi
biti kada se Zemlja zamijeni drugom zemljom, a i nebesa?' Posla
208
-------Ukrasi
nik, s.a.v.s, odgovori: 'Bit u tarni ispred Upitao je:
'Kome prvom biti dozvoljen prelazak na Sudnjem danu?'
'Siromanim muhadirima.' idov upita: 'ta ih kada
u Dennet?' 'Dio kitove jetre.' 'ta poslije toga
jesti?' Odgovori: 'Priklat im se dennetski bik koji se hranio na
dennetskim obroncima.' Upita: 'ta piti uz to?' 'Pit sa
izvora koji se zvati Selsebil.' 'Rekao si istinu, a ja sam elio
da te pitam o to niko ne zna od stanovnika Zemlje, osim
vjerovjesnika, ili jedanog ili dva Poslanik, s.a.v.s, upita:
li ti koristiti ako budem govorio?' Odgovori: 'Sluat svo
jim uima. Doao sam da te upitam o djetetu.'
voda je bijela, a enina uta. Kada se sastave, pa nad
vlada eninu, dijete biti muko, Allahovom dozvolom. Ako nad
vlada enina voda dijete biti ensko, Allahovom
dozvolom.' idov 'Rekao si istinu. Ti si uistinu vjerovjesnik.'
Zatim se okrenuo i otiao. Allahov Poslanik, s.a.v.s, 'Upitao
me je ono to je pitao, a ja nisam o tome nita znao sve dok mi
Allah nije donio to znanje."'
215
U Musnedu imama Ahmeda koju prenosi El-Kasim ibn
Abdurrahman, koju prenosi od svoga oca, a on od Abdullaha, tj.
Ibn Mesuda, da je rekao:
, ., , " ".,.. , -: , "'", ' , " 0:: ...,
.) ..:Jw . .w;. .&1 ' :. .&l .)
IS x. . t,J"'1..J' . .rJ J . c.s- .; .r. lS .n: r
.. , ., " " " . .,..
, , , ., "" ... " "' " , , "" ., ,.......: , , " ", , , .:::; , ... -:
t;Jli ' ,.::_ .. \l JW 01
. r-' u--:- u-> . r..r. . .:r- r..F r .r..
, ,., .,;',:.-. ". , ',.j' , .,.,;, _, ,,, --;. , ,,, ., , ,..,,
Uh; JS 2
", , " .,., y .,.. ... , , , ,.._"' .., "" , .," y
w ..:.111 i.J.I
r r J,- -,.J J . Jr- , If'
"' , , , , ,... ". " , , ,, , o
. ;;. !)lS l.ls:A JW ..).*-JI
.
"Neki je idov proao pored Allahovog Poslanika, s.a.v.s, dok
je on razgovarao s ashabima. Kurejije su rekle: 'idove, ovaj tvrdi
da je vjerovjesnik' idov 'Pitat ga za neto to zna samo
215
Muslim, 315; En-Nesai u El-Kubra, 9073; Ibn Hibban, 422; Et-Taberani u
1414; El-Hakim u El-Mustedreku, 3/481-482.
209
-------Ibn Kajjim el-Devzijje-----
vjerovjesnik.' Doao je i sjeo, a zatim rekao: 'Muhammede, od
biva stvoren 'idove, i od mukog i od enskog sje
mena. Muko sjeme je gusto, a od njega se stvaraju kosti i ivci,
a ensko sjeme je rijetko i od njega se stvaraju meso i krv.' idov
ustade i 'Tako se govorilo i prije tebe."'
216
Ovi hadisP
17
podrazumijevaju nekoliko Prva je da se
dijete stvara od i enina sjemena, nasuprot onome to tvrde
prirodnjaci koji kau da se stvara od sjemena mukarca.
"Stvoren je od koja se izbaci, koja ki
i grudi izlazi, i On je, zaista, kadar da ga ponovo stvori."
(Et-Tarik, 6- 8)
Ez-Zeddad kae: kau: 'Et-teraib je mjesto na
kojem stoji na prsima."'
218
Ebu Ubjeda kae
219
: "Et-teraib je
mjesto nakita na prsima, to je miljenje svih Ata i Ibn
Abbas kau: "Misli se na i na enina prsa,
njeno mjesto gdje stavlja nakit. Ovo je miljenje El-Kel
bija,Mukatila, Sufjana i velike komentatora Kur'ana."
220
0vo
je miljenje u suglasnosti s ovim hadisima. Tako je Allah Uzvieni
dao da stvaranje bude od dva temelja (kategorije), kao to je to
kod ivotnja, bilja i drugih stvorenja. ivotinje nastaju iz mukog
i enskog sjemena, kao to bilje nastaje iz vode, zemlje i zraka.
Zato Uzvieni kae:
;-: 1 ..:xt'.:'l' .L).
.:.r"rJ J \,),J-"!t.fv;'.J J ..
216
Ahmed, 1/465; En-Nesai u EI-Kubra, 9075, U lancu prenosilac.'\ nalazi se Ata ibn
a on je saduk. U posljednjem periodu ivota njegova se memorije promijenila i postala slaba.
Pogledaj: EI-Igtibat, str. 82-83.
217
Et-Tibjanuji aksamii-Kur'an, str.194-295.
218
Zadul-mesir, 9/83.
219
Medazu Kur'an, 2/293.
220
Zadui-Mesir, 9/83, EI-Mufredat, str. 74; Umdetul-hufaz, 1/298.
210
--- - - --Ukrasi - - - - --
"Onjestvoritelj nebesa i Zemlje! OtkudNjemu dijete kadnema
ene, On sve stvara, i samo On sve zna." (El-En'am, 101)
Zato, dijete biva stvoreno od muka i enska. Ovo
pravilo nije narueno stvaranjem Adema i Have kao naih praro
ditelja, pa ni putem stvaranja Mesiha. Uzvieni je pomijeao Ade
movu zemlju s vodom dok nije postala blato. Potom je poslao zrak
i sunce sve dok to nije postalo poput Zatim je u njega
udahnuo duu. Havva je izvedena iz njega i jedan je njegov dio.
Mesih je stvoren od Merjemine vode i melekovog puhanja. Nje
govo puhanje bilo je poput uloge oca kod drugih.
Druga
Ako jedno od ovih sjemena to biti razlog
djeteta, a kada jedna drugu nadvlada, to biva razlog da dijete zado
bije spol prema onom sjemenu koje je nadvladalo. Ovdje postoje
dvije i nadvladavanje. Nekada se slau,
a nekada se razilaze. Ako sjeme i nadvlada
enino sjeme, dijete biti muko i ocu. Ako enino sjeme
nadvlada i pretekne sjeme, dijete biti ensko i
na majku. Ovdje je teko shvatiti to to davanje mukog i en
skog spola:
221
biva na osnovu nadvladavanja sjemena, a ne postoji
prirodni razlog. To u potpunosti zavisi od volje Uzvienog Tvorca.
Zato je u vjerodostojnom hadisu ((Melek kae:
'Gospodaru, je li muko ili ensko, kakva mu je opskrba, kada mu je
smrtni da li je nesretan ili sretan?'Tako Allah presudi kako eli,
a melek upie." Dijete biva muko ili ensko po Tvorca,
Koji sve zna, kao to poznaje da li dijete biti sretno ili nesretno,
kakva mu biti nafaka i kada mu smrtni Sevbanov
hadis jedino navodi imam Muslim. U Sahihul-Buhariju stoji da se
to odnosi na a razlog je nadvladavanje ili preticanje nekog
lli Et-Tibjanfi aksamii-Kur'an, str. 292-295.
211
---- --- Ibn Kajjim ei-Devzijje------
sjemena. Zato je "Onaj sjeme nadvlada i pretekne, na
njega dijete i
Postoje oni koji na osnovu (fiziognomisti?
) 222 srodstvo, oni uzimaju u obzir oca, a ne majku. Zato
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., o djetetu, poslije proklinjanja
roditelja, rekao: "Pogledajte je, pa ako s djetetom tog i tog
opisa, ono pripada eriku ibn es-Semhi, tj. optuena je da je s njim
blud. A ako s djetetom tog i tog opisa, onda pripada
Hilalu ibn U mejji."
223
U obzir je uzeo mukarcu, a ne eni. Na ove dvije
odgovorit se na
Uzvieni Allah je odredio sve to je vezano za sjeme od
vremena kada ga je stavio u maternicu, do posljednje faze. Sve je
to vezano za stvari, kao to su opskrba, smrtni
Sve se to odvija putem stvari koje je odredio. Ne moe
se negirati da spolnost djeteta ima uzroke kao to i ima
uzroke. uzrok ne nalae da se desiti ono to on sam
iziskuje, nego, ako Allah eli, da se to desi prema uzroku,
a ako ne eli, uskrati da se to desi po njemu. Ako eli,
da posljedica bude suprotna uzroku. Uzvieni nekada jedno,
nekada drugo, a je samo Allahova volja. Uzrok podlijee
promjenama, a ne on promjene i nije krajnje On
ne i ne niti je Zato nema
sti pojave uzroka spolnosti i melekovog upita Gospodara,
d.., tj. ta se od te dvije stvari odviti u zametku. Zato je Uzvi
eni obavijestio da spolnost djeteta biva dar od Njega, i
se Njegovoj volji, znanju i
Ako se kae: meleka: 'Gospodaru, da li je muko ili
ensko?', te Kakva mu je opskrba i smrtni ne oslanja
se na vezu sa suprunicima koji spolni odnos, se odvija
222
Oni koji srodstvo na osnovu
2
23 El-Buhari, 423,4745.
212
- ------Ukrasi ------
drugim povodom," se: Da. Spolnost djeteta ne oslanja se na
uzrok koji to nalae putem spolnog Najvie to moe biti
da se ustanovi jest jedan dio uzroka, a potpuni uzrok podrazumi
jeva koje izlaze van okvira suprunika. Dovoljno je
o tome: Allah ne dozvoli da razlog ne iziskuje cilj, ga
ni biti. Oslanjanje spolnosti na Njegovu volju ne negira odvijanje
uzroka. Sam uzrok ne negira oslanjanje spolnosti na Njegovu volju,
niti nalae da uzrok sam bude dovoljan. Muslimov hadis, koji on
sam navodi, ispravan je i nema zamjerki na njega. u srcu
se osjeti neto prilikom spomena spolnosti, tj. da li je ovaj termin
dobro ili ne. Ono to je spomenuto jeste kao to
se to spominje u drugim hadisima oko kojih postoji saglasnost u
pogledu njihove vjerodostojnosti. Ovoje mjesto za posebno razma
tranje, kao to vidi, a Allah najbolje zna.
224

Ova podrazumijeva da koji procjenjuje
razmatra ocu, a ne majci zato to dijete
od majke i to je relevantna Zato se ne razmatra
majci, svejedno na nju dijete ili ne. Postoji potreba za onima
koji prilikom ustanovljavanja oca. Ako svaki
od dva oca tvrde za jedno dijete da pripada njemu, onda oni koji
sagledavaju stvar. Dijete biva pripisano onome
na koga ako roditelje ne vee ista postelja. Ako ih
vee ista postelja, nema osvrtanja na je relevan
tan dokaz ukoliko ne postoji neto snanije to joj se suprotstavlja
poput postelje ili dokaza. Kada bi se dvije ene pozivale
na isto dijete i to se predstavilo onima koji srodstvo na
osnovu dijete se onoj koja mu je
Tako se u oba postupa po .
.IlA erhun N evevi li Sahihi Muslim, 222-223.
213
------- Ibn Kajjim ei-Devzijje-----
Imam Ahmed uzeo je u obzir ulogu onih koji srod
stvo na osnovu u situaciji kada se dvije ene spore
oko istog djeteta. Upitan je za idovke i muslimanke koje
su rodile. idovka je tvrdila da je to njeno dijete, a i muslimanka.
mu je: "Da li se tu uzeti stav onoh koji na
osnovu pa je rekao: "Ima li ita ljepe?" Ovo je
ispravnije miljenje kod afiija.
U drugom miljenju kae se da se ovakav postupak ne uzima
u obzir kako bi se pouzdano znala majka, za razliku od
nja oca. Ispravno miljenje jeste to da se ovaj postupak uzima u
obzir kada se dvije ene spore zato to dijete nekad biva ocu,
nekad majci, s dokazom koji smo spomenuli iz hadisa Aie, Ummu
Seleme, Enesa ibn Malika i Sevbana. pouzdanog odre
majke ne uzimanje u obzir miljenja u
prepoznavanju prilikom nepostojanja uvjerenja, kao to
se uzima u obzir dvojici mukaraca prilikom nepostojanja
postelje.
Prenosi Selman ibn Harb od Hammada, a on Hiama ibn
Hassana, a on od Muhammeda ibn Sirina, da je rekao: "El-Velid
nas je predvodio na hadu. Bila nas je sedmerica. Rodio se Sirin,
pa nam je El-Velid doao u Medinu. Kada smo uli kod Zejda ibn
Sabita, mu je: 'Ovo su Sirinovi sinovi.' Zejd je rekao: 'Ova
su dvojica od jedne majke, ova dvojica od druge, ova dvojica od
Nije pogrijeio."
Hipokrat u knjizi o djeci u utrobama majki kae: "Ako sje
mena mukarca bude vie od SJemena ene, dijete na ocu.
Ako eninog sjemena bude vie od sjemena mukarca, dijete
na majku." On kae: "Sjeme silazi iz svih tjelesnih organa.
Od zdravoga ide zdravo sjeme, a od bolesnoga bolesno." Rekao
je: Mudri mudre, a snani snane."
On kae: "Meso raste i se. U njemu se stvaraju
Svi organi djeteta bivaju onome to izlazi iz njega. se
214
-------Ukrasi --- ---
slijepa djeca ili ona koja imaju pjege ili tragove, ili druge
znakove, a njihovi roditelji imaju iste. se djeca koja
na svoje djedove ili On kae: muka djeca
na svoje a enska na majke."
225
ili ljepota djeteta imaju nekoliko razloga
Jedan od njih jesu misli roditelja, majke ako prilikom
spolnog odnosa i poslije do vremena stvaranja zametka razmilja
o osobama koje vidi, kojih se i koje su joj drage, koje voli,
kada neprestano razmilja o njima i udi za njima, dijete na
njih i preuzeti njihov lik. Priroda se prenosi, a to je koju
svako zna.
mi je glavni ljekarima u Kairu: "Zaduio sam
moga da surmu ljudima. malo vremena a on
mi s u oku. Kada se vratio se. Ali mu je opet
bolest dola, pa sam znao da je svoje otvarao pred bolesnim
a priroda je prelazna."
Ljekari spominju da ako ena konstantno jede dunje i jabuke,
onda one uljepavaju lice djeteta i osvjetljavaju boju njegove koe.
Pokudili su da trudnica gleda u rune slike (prizore), tamne boje i
osamljene uske jer sve to na dijete.
Hipokrat u svojoj knjizi kae: "Kada muko sjeme bude unu
tar maternice prilikom spolnog i ne vani, bude
dio vremena na maternice, a se skupi, ena je
zanijela. Kada se skupi, dva sjemena se u unutranjosti pomi
jeaju i do oplodnje. Ako se u isto vrijeme dogodi ejakulacija
mukarca i ene, oba se sjemena i u maternici.
Ona ih obuhvatiti i skupiti, ena zanijeti. Kaem: Spomenuti
uzrok ne nalae nego ga jedino nalae Allahova volja,
kao to smo pojasnili, a Allah najbolje zna.
225
J:.s-erhul-kebir me'arifetu es-surzeni vel-asar, 7 /468-480; Telhisul-habir, 4/387-388; Sunenu
EI-Bejhlk.i, 10/263-267.
215
-------Ibn Kajjim el-Devzijje------
Zametak biva formiran, a oblikovao ga je Stvoritelj, Koji daje
lik. Stvoreno je takvim da mu glava bude gore, a noge dolje.
Kada Allah dozvoli da dijete ono se preokrene, pa nje
gova glava bude dolje, a noge gore, tako da glava bude ispred svih
ostalih dijelova tijela, prema konsenzusu svih i hirurga.
Ovo je vrsta potpune Allahove panje prema djetetu i majci, jer
kada glava djeteta prvo izlazak ostalih dijelova tijela bit
laki tako da nijedan od njih nema potrebe da se presavija. Kada bi
prvo izale noge, ne bismo bili sigurni da se rukama zaplesti
u maternici. Ako samo jedna noga, biti sigurni da se
i zaplesti u maternici. Ako ruke, nema sigur
nosti da njegova glava zapeti, jer je dijete povijeno unazad i
vrpca obavija ga oko vrata ili oko Kada se dijete
pokrene i do mjesta gdje je vrpca izduena, onda se
ona omota oko njegove glave i prsa. Moe se desiti da tada
vrpcu, i da majka osjeti veliku bol, a i dijete moe umrijeti,
ili njegov izlazak biti teak, ili dijete bolesno i
Mudrost Najpravednijeg Suca nalae da se dijete prevrne u sto
maku, te da njegova glava prvo a zatim ostali dijelovi tijela.
216
- ------Ukrasi
O razloguzbog kojeg dijete ne ivikada se rodi odosam mjeseci,
a ivi kada se rodi odsedam, devet i deset
Kada dijete u stomaku napuni sedam mjeseci, zadobije sna
an pokret koji ga prirodno tjera da se preokrene i da Ako
je dijete jako po prirodi, a djeca su po prirodi i konstrukciji
jaka, tako da su u probiti ovojnice (posteljicu), koje ih
okruuju i koje su vezane za maternicu, kako bi prolo i izalo, tada
u sedmom mjesecu. Tada je dijete jako, zdravo, pokreti ga
ne bole, a preokret nije donio bolest. Ako bude slabo to ili
posustati zbog tete i bolesti prouzrokovane preokretanjem, i
tada mrtvo; ili ostati u stomaku i oboljeti i tokom svoje
bolesti otprlike dana dok ne ozdravi, osvjei se i
Ako se rodi u osmom mjesecu, bit bolesno, se rijeiti
boli, bit malaksalo, nezdravo i napredovati. Ako ostane u
maternici dok ne ovih dana, do devetog mjeseca,
ozdraviti i osvjeiti se. Poslije perioda bolesti biva zdravo
i je da dijete koje ostane najdue u maternici bude zdravo
poslije preokretanja. To su djeca koja se rode u desetom mjesecu.
Stanje one djece koja se rode devetog i desetog mjeseca
zavisit o udaljenosti od perioda preokretanja.
Neki su rekli: "Razlog zbog kojeg ne moe
ivjeti kada se rodi s osam mjeseci jeste taj to ima dvije vrste tete
koje se nad njim smjenjuju. Prva je prevrtanje u sedmom mjesecu u
maternici radi (izlaska), a druga jepromjena stanja boravka
iz maternice i dolazak na zrak, i pored toga to sva djeca u utrobama
majki bivaju izlagana ovoj promjeni. dijete od sedam
mjeseci uspije se spasiti iz maternice prije nego to ga sustigne
teta poslije samog prevrtanja i bolesti kojoj biva izloeno u mater
nici. Dijete od sedam mjeseci i deset mjeseci ostaje u maternici sve
dok ne ozdravi i ne spasi se od tih bolesti. Nad njima ne smjenjuju
217
- - - - - - - Ibn Kajjim el-Devzijje - - - --
se uzastopno dvije tete. Nad djecom od osam mjeseci se smjenjuju
dvije tete, pa tako ne mogu preivjeti. Sva djeca u osmom mjesecu
bivaju izlagana bolesti." Na to te uputiti da da
sve trudnice u osmom mjesecu imaju najgora stanja, a u mjesecima
koji su prije i poslije, one su zdravije. Stanja majki vezana su za
stanja djece u utrobi.
djeteta u trenutku ukazuje na njegovo zdravlje,
snagu i estinu. Ako dijete stavi svoju ruku, palac ili bilo koji prst na
jedan od organa, to da u tom organu bol. Sva iva
prirodno pokazuju na mjesto boli na tijelu ili rukom, ili ustima, ili
repom. Kada dijete ne moe govoriti, onda, poput ivotinje, poka
zuje svojim prstom ili rukom na mjesto boli.
Dok su djeca u maternicma, su nego poslije kada
postoji da ih zadesi ono su izloeni. Panja
prema njima poslije jeste a i njihovo je Dok
su grane drveta vezane za drvo, vjetrovi i oluje ih prodrmavaju, ali ih
gotovo ne mogu Kada se od njih odvoje i zasade na drugo
mjesto, obuzme ih slabost, pa ih i najmanji vjetar moe
Isto tako, dijete, dokje u maternici, jako je i strpljivo u onome
to ga zadesi, kao to je npr. lo poloaj i uznemiravanje, ali velikim
dijelom to ne trpi poslije i odvajanja od maternice. Isto
tako, plod na drvetu je i nego kada se
Naputanje i premjetanje od svega to je veoma
je teko onome ko to eli, kada se premjetanje odvija
iznenada. Tako se dijete, nakon to napusti maternicu, odjednom
premjeta iz okolnosti na koje je naviklo. Takvo je premjetanje za
njega tee od postepenog premjetanja.
Isto je rekao i Hipokrat: "Sa malo truda zna se da lo raspo
red uzimanja hrane i uz kontinuirano uzimanje iste hrane,
ipakje bolji, preventivniji i sigurniji u pogledu opasnosti oboli jeva
218
-------Ukrasi
nja tijela, za razliku od situacije kada svoj raspored ishrane
promijeni odjednom, pa makar i s boljom hranom."
Dijete iz utrobe s navikom na hranu, disa
nje, ulaz, izlaz u jednom trenutku prelazi u novo okruenje. To je
prva na koju na dunjaluku. Zatim mu se
smjenjuju sve dok ne ona od koje nema ili naj
smiraj poslije kojeg nema umora. Zato dijete prilikom
ove u obzir ejtanov udarac i ubod u slabine.
Dijete u utrobi, tj. u maternici, hranilo se onim to mu odgo
vara i prirodno je iz krvi svoje majke apsorbiralo onoliku
hrane kolika mu je odgovaralo. Poslije izlaska uzima mlijeko prema
potrebi. deava se da dijete dok uzima hranu usred
apetita, iznad potrebne. Uz to, mlijeko
moe biti slabo, kao to moe biti i sasvim ispravno. biva
izlagano Apsorbira smjese iz svoga tijela i biva izla
gana bolovima i bolestima kojima nije bio izloeno u stomaku.
Nad sobom je imalo ovojnice i zastore koji su dolazak
onog to ga uznemirava. Kada je pripremljeni su mu drugi
povoji i zastori, a ono nije na n)h naviklo. Tako bude izloeno
toploti, i zraku. Svoju je hranu crpjelo iz vrpce,
a je vrpca blaga, umjerena i posve zdrava. Srce i krvne ile
majke koje kucaju punile su tu vrpcu.
Dijete u tom stanju je onome koji udie zrak unutar
toplotne banje koja je blaga i umjerena, a zatim iznenada nag
na otri i zrak. u trenutku
iz stanja na koje se naviklo u stanje koje mu je mnogo tee podno
siti. To predstavlja potpunu mudrost Tvorca kako bi
Svoga roba uvjebao da ostavlja navike i i ide ka onome to
je bolje, korisnije i uputnije. Uzvieni je na ovo kazao "Vi
sigurno iz stanja u stanje prelaziti!" (El-Inikak, 19)
Prvi stadij jeste sjeme, a zatim zatim komad mesa,
zatim zametak, zatim pa onda dijete koje
219
-------Ukrasi
nja tijela, za razliku od situacije kada svoj raspored ishrane
promijeni odjednom, pa makar i s boljom hranom."
Dijete iz utrobe s navikom na hranu, disa
nje, ulaz, izlaz u jednom trenutku prelazi u novo okruenje. To je
prva na koju na dunjaluku. Zatim mu se
smjenjuju sve dok ne ona od koje nema ili naj
smiraj poslije kojeg nema umora. Zato dijete prilikom
ove u obzir ejtanov udarac i ubod u slabine.
Dijete u utrobi, tj. u maternici, hranilo se onim to mu odgo
vara i prirodno je iz krvi svoje majke apsorbiralo onoliku
hrane kolika mu je odgovaralo. Poslije izlaska uzima mlijeko prema
potrebi. deava se da dijete dok uzima hranu usred
apetita, iznad potrebne. Uz to, mlijeko
moe biti slabo, kao to moe biti i sasvim ispravno. biva
izlagano Apsorbira smjese iz svoga tijela i biva izla
gana bolovima i bolestima kojima nije bio izloeno u stomaku.
Nad sobom je imalo ovojnice i zastore koji su dolazak
onog to ga uznemirava. Kada je pripremljeni su mu drugi
povoji i zastori, a ono nije na n)h naviklo. Tako bude izloeno
toploti, i zraku. Svoju je hranu crpjelo iz vrpce,
a je vrpca blaga, umjerena i posve zdrava. Srce i krvne ile
majke koje kucaju punile su tu vrpcu.
Dijete u tom stanju je onome koji udie zrak unutar
toplotne banje koja je blaga i umjerena, a zatim iznenada nag
na otri i zrak. u trenutku
iz stanja na koje se naviklo u stanje koje mu je mnogo tee podno
siti. To predstavlja potpunu mudrost Tvorca kako bi
Svoga roba uvjebao da ostavlja navike i i ide ka onome to
je bolje, korisnije i uputnije. Uzvieni je na ovo kazao "Vi
sigurno iz stanja u stanje prelaziti!" (El-Inikak, 19)
Prvi stadij jeste sjeme, a zatim zatim komad mesa,
zatim zametak, zatim pa onda dijete koje
219
-------Ibn Kajjim el-Devzijje------
uzima hranu, zdravo ili bolesno, bogato ili siromano, izloeno
iskuenjima ili ne, kao i ostala stanja sve dok ne
umre, a zatim ne bude proivljen i doveden pred Allaha Uzvienog.
Zatim biti odveden u Dennet ili Dehen
nem. Naprijed navedeni ajet prelazit iz stanja u stanje,
iz stanita u stanite, iz stvari u stvar.
Seid ibn Dubejr i Ibn Zejd rekli su: "Ovaj ajet bit
sigurno na ahiretu poslije prvoga svijeta. Postat bogati nakon
to ste bili siromani i siromani nakon bogatstva."
226
Ata kae:
"estina poslije estine, a 'tabek' stanje." Zato se kae:
"Taj i taj bio je u tabekatima." Amr ibn El-As kae:
"Bio sam u tri ta beka ta", tj. u tri stanja. Ibnul-E'rabi kae: "Et
tabek stanja, a mi smo spomenuli stanja djeteta
u utrobi od sjemena do vremena Potom spominje njegova
stanja poslije do kraja ivota, i kae: "Dijete u utrobi jeste
na stepenu ploda na drvetu koje jejako vezano za izvor. Kada dosti
gne vrhunac (sazrijevanje), ne preostaje nita drugo do odvajanje
zbog teine, upotpunjenosti i prekidanja ila koje ih Isto
tako, djetetu se otvaraju ovojnice, krvne ile koje ga dre
posteljice i maternice prekidaju se. Sve te koje
vaju klizavost se i pomau mu uz njegovu teinu, da probije
zastore i prekine ile Tada se maternica uveliko otvori.
Neophodno je da se i neki veliki zglobovi odvoje, a zatim se spoje
u najbrem vremenu. To su priznali vjeti ljekari i hirurzi. Kau:
"Ovo biva upotpunjeno samo s Allahovom panjom i
a ljudski razum ne moe shvatiti toga." Neka je uzvien
Allah, najbolji Stvoritelj.
Kada se dijete odvoji, na jedan trenutak, iz prirodnog razloga,
zato to naputa okolinu na koju je naviklo i mjesto na
kojem je bilo. Tada ga ejtan udari u stomak. Kada se odvoji u
226
Tefsiru EI-Begavi, 4/465; Tifsir Ib12 Kesir, 4/489-490; Teforui-Kurtubi, 19/278-280;
M edazui-Kur'ani od Ebu Ubejde, 2/292; E t-Tibjanufi aksamii- Kur'an, str.119-121.
220
---- ---Ukrasi ------
potpunosti, stavi u usta. Kada dana, do obna
vljanja, kao to je doivljavao obnavljanje u maternici. U
tom se danu smijati. Tada prvi put shvata sebe. Kada doivi
dva mjeseca, vidi snove, a poslije kod njega raspoznavanja i
razum postepeno stasavaju sve do godina razlikovanja pojmova
(temjiz) koje nisu precizno ima djece koja
razlikovati pojmove s pet godina.
Mahmud ibn er-Rebi'a kae: ((Shvatio sam Vjerovjesnikov,
s.a.v.s., postupak kada me je vodom pljusnuo u lice iz kofe njihovog
bunara."
227
Zato je peta godina uzeta kao granica ispravnosti djete
tovog sluanja (erijatskih tekstova). Neka djeca razlikovati
pojmove s manje godina. Spominju ispod pete godine.
Kada dijete u sedmu godinu, ulazi u godine razlikovanja poj
mova i mu se namaz.
U Musnedu i Sunenima biljei se hadis koji prenosi Amra ibn
uajb u kojem stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: ((Naredite
svojoj djeci da obavljaju namaz kada imaju sedam godina, a udarite
ih zbog namaza s deset godina i rastavite ih u posteljama."
Vjerovjesnik, s.a.v.s., dao je na izbor koja je
uzimati hranu da s kojim svojim roditelj om ivjeti, kao to
prenosi Ehu Davud u Sunenu iz hadisa Abdulhamida ibn Dafera
ibn Abdullaha ibn Rafie ibn Sinana el-Ensarija u kojem stoji da je
rekao: I(Moj mi je otac prenio, od moga djeda Rafie ibn Sinana, da
je on preao na islam, a njegova ena je to odbila. Dola je Vjerovje
sniku, s.a.v.s., i rekla: ((Imam koja je uzimati hranu"
ili neto Rafi'a je rekao: I(Moja Allahov Poslanik,
s.a.v.s, ((Sjedi na jednu stranu", a i njoj ((Sjedi na drugu
stranu." je stavio da sjedne njih, a zatim rekao:
((Zovite je." Ona je krenula majci. Poslanik, s.a.v.s,
uputi je!'' Zatim je krenula ocu, i on ju je uzeo.
228
227
El- Buhari, 77, 189, 1185,6354, 6422; Muslim, 263; Ibn Madia, 754.
228
Ebu Davud, 2244; Ahmed, 51446; El-Hakim, 2/206.
221
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje------
En-Nesai, iz predanja od Abdulhamida ibn Dafera el-Ensa
rija, prenosi da je njegov djed preao na islam, a njegova jeena odbila
prihvatiti islam. Doveo je svog maloljetnog sina, pa je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., oca stavio na jednu, a majku na drugu stranu. Potom mu je
dao izbor i rekao: "Allahu, uputi ga!", pa je dijete otilo ocu.
229
U El-Musnedu, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, stoji da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, dao izbor njegove majke
i oca.
230
Precizno vremena za davanje izbora djetetu koje je
navrilo sedam godina u vjerodostojnim hadisima nije uzeto u obzir.
O torne se spominJe predanje od Alijje i Ebu Hurejre. Ammara el
Durrni kae: "Alijj mi je dao izbor majke i moga arnide.
Imao sam sedam ili osam godina." Ovo ukazuje da se ne daje izbor
onima koji imaju manje od sedam godina, nego postoji saglasnost da
je kome je dat izbor, imao sedam godina.
231
U Sunenima se biljei hadis koji prenosi Ebu Hurejre u kojem
stoji da je neka ena dola Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekla: "Allahov
moj mu eli odvesti moga sina. Napojio me je (sin) iz
bunara Ebu Ineba, a mi je od koristi." VJerovjesnik, s.a.v.s., mu
"Ovo ti je otac, a ovo majka. Uzmi za ruku Uzeo
je za rnajkinu ruku. Odvela ga je, a nije upitao za njegove godine."
U hadisima koji govore o davanju izbora djetetu, bili oni s lancem
koji see do Poslanika, s.a.v.s, ili ne, ne postoji navod o preciziranju
godina izbora sa sedam. Hadisi ukazuju da kada dijete razliko
vati majku od oca, daje mu se izbor njih. Allah najbolje zna.
Zato ispravnost islama nije usko vezana za sedam godina,
232

kada dijete shvatati islam i opisivati, njegov je islam ispravan.
229
En-Nesai, 6/185, Ibn Mada, 2352; Ahmed, 5/446; 4/180.
230
Ahmed, 7346; Ebu Davud, 2277; Er-Tirmizi, 1357; En-Nesai, 6/185; Ibn Madia,2351.
231
EI-Irafod Ibn el-Munzira, 3/140-143; Sunen Seid ibn M ensur, 2/109-115; EI-Mulmiq,
2/329-330.
232
erhus-sunneh, 9/ 337.
222
-------Ukrasi
El-Barki je uvjetovao da ima deset godina, a Ahmed je to posebno
naslovio u oporuci. U predanju njegova dva sina, Saliha i Abdullaha,
amide Ebu Taliba Ishaka ibn Ibrahima, Ebu Davuda i Ibn Mensura
uvjetuje se da dijete napuni deset godina za ispravnost oporuke. Ebu
Talib je upitao: "A ta ako ima manje od deset godina?" Odgovorio je.
uNe." U predanju od Ishaka ibn Ibrahima je to argumentirao
nicom da dijete biva udareno zbog namaza s deset godina. to se
njegovog islama, u El-Mugniju se kae: onih koji islam djeteta
smatraju ispravnim nisu uvjetovali da dijete napuni deset godina, niti
su postavili ikakvu granicu. To je i Ibn El-Munzir od Ahmeda,
jer je eljeni cilj postignut i nema potrebe za dodacima."
Od Ahmeda se prenosi: ''Ako dijete ima sedam godina njegov
se islam uzima u obzir, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ''Naredite
im da obavljaju namaz kada napune sedam godina." To ukazuje
na granicu i ispravnost njihovog ibadeta. To je granica ispravnosti
njihovog islama. I bn Ebu ejba kae: " ... kada na islam s pet
godina." Ebu Ejjub kae: "Dozvoljen je prelazak u islam djetetu
koje ima tri godine; onome ko istinu, bio maloljetan ili
punoljetan, mi to dozvoljavamo. Ovakvo dijete gotovo da ne moe
pojmiti islam. Ono ne zna ta govori. Iz njegovog govora ne moe
se potvrditi presuda. Ako se tako neto desi, a njegove izreke i
postupci ukazuju na poznavanje i shvatanje islama, njegov islam bit
ispravan kao to je ispravan islam i drugih." ejh je jasno rekao
da je islam trogodinjeg djeteta ispravan, ako ga moe pojmiti."
El-Mejmuni kae: "Rekao sam Ebu Abdullahu: 'Dijete pri
hvati islam s deset godina, a nije dostiglo punoljetstvo.' On odgo
vori: 'Ja prihvatam njegov islam.' Rekao sam: 'A argumenti
ra?' 'Ja udaram dijete sa deset godina zbog namaza i razdva
jam ih u postelji."' El-Fadl ibn Zijad kae: "Upitao sam Ahmeda o
dj etetu kada na islam, ta raditi s njim? Rekao je:
"Kada dostigne deset godina, pri voljet ga na islam, jer je Vjero
vjesnik, s.a.v.s., rekao: "Svoju djecu namazu kada napune
223
- ------IbnKajjim el-Devzfije------
sedam, a udarite ih zbog namaz kada imaju deset godina." Ovo je
jedno predanje, a od njega postoji drugo predanje u kojem se kae:
"Ispravan je islam sedmogodinjeg djeteta."
Ehu el-Haris kae: je Ehu Abdullahu: "Malodobno
dijete prihvatilo je islam i da nema drugog boga osim
Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, s.a.v.s. Ono i klanja,
kao maloljetno, a jo nije doivjelo punoljetstvo. Potom je ostavilo
islam. Da li se njegov islam uzima u obzir, a ono je maloljetno?"
"Da. Kada navri sedam godina, pa na islam, privoljet
se, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ga namazu kada
napuni sedam godina."' Propis namaza je, prema tome, obaveza, jer
naredio je da se djeca namazu kada napune sedam godina.
Salih kae: "Moj mi je otac rekao: 'Kada idov ili doive
sedam godina, a onda na islam, bit privoljeni na njega, jer
kada dijete doivi sedam godina, mu se namaz.' Upitao
''A ak v d. ' Od 'O d "'
sam: o una sest go ma. govon: n a, ne.
Kada dijete doivi deset godina, mu se snaga i razum
Kada doivi deset godina, snaga i razum se, i moe
podnositi ibadete. Biva kanjavan zbog ostavljanja namaza, kao
to je to naredio Vjerovjesnik, s.a.v.s. Ovo kanjavanje jeste radi
preodgoja i navikavanja. Prilikom navravanja deset godina ulazi u
novu ivotnu fazu u kojoj njegovo razlikovanje pojmova i spoznaja
postaju daleko
Zato mnogi islamski pravnici smatraju da je vjerovanje u
ovakvim okolnostima obavezno, i da biti kanjen zbog ostavlja
nja ibadeta. To je stav Ehu el-Hattaba i drugih. Ovo je miljenje
veoma jako, iako dijete jo nije zadueno drugorazrednim pita
njima islama. D at mu je aparat spoznaje Tvorca i potvrde Nje
gove i istinitosti Poslanika, s.a.v.s. data mu je
da poima argumentiranja, kao to moe shvatati
nauke i zanimanja, kao i koristi. Zato, nema opravdanja
224
-------Ukrasi - -----
zbog nevjerstva u Allaha i Poslanika, s.a.v.s, . jer su dokazi vjerova
nja u Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., daleko vaniji od svakog
znanja i zanimanja kojim se dijete
" J J , ,. .,. <;:... ,
Uzvieni kae: '51 meni se ovaj
Kur'an objavljuje i da njime vas i one do kojih on dopre opominjem."
(El-En'am, 19), tj. do koga god Kur'an i moe ga shvatiti,
on je njime opomenut.
233
H adisi koji se navode o iskuenju djece
i onih koji su umrli u periodu dva poslanika
ukazuju na iskuenje onih koji nisu shvatili islam. Oni iznijeti
argument da poziv do njih nije doao i da nisu to shvatili. Ko moe,
shvatiti precizne pojedinosti zanata i nauka ne moe ovaj
dokaz iznijeti protiv Allaha. Njihovo neobavezivanje propisima na
dunjaluku prije punoljetnosti ne neobavezivanje na ahiretu.
Ovo se miljenje prenosi od Ubejja i njegovih istomiljenika, a ono
je krajnje snano.
Dijete poslije navrenih deset godina nazivase pubertet/ijom
Poslije navrene desete godine do punoljetstva dijete se naziva
pubertetlijom (murahik).
Kada napuni petnaest godina, u sasvim drugu situaciju.
Doivi poluciju, a krute dlake rasti oko spolnog organa, glas
postane krupniji i do nabubrivanja nosa. Zakonodavac je kao
znak punoljetstva uzeo dvije stvari: poluciju i rast krutih dlaka. to
se polucije, Uzvieni kae:
, ,,. ," - ' """' , . ' ,
l 1 1 lli l 1'4
r-.: r r ":,r. J lc"! r - J-A -r. -"
j;i
... , ...... .,. r-: .,. ... .,. .,. ... ",,
, "' , .,. "' .,. .J ,. ,. ,-:, , ., "' ,
.,.L!..JI
.Y. . e . - J - v-:- J.Y
,; .
,,."' ,.",.. , ,.,., ",". .. ,, .
J\..41\11 1.)1':. ,J,1 '"' ..!.UJS' ''
e: J-J r-,- r:::.- J - ,-
" , ,. , "' tl
"' -:: ... ....,. J .... J..Je J
5.)t=..:.l \2 :1;
'
:U.l
.,. ... ...
233
EI-Muham:re el-Vediiz, 21276; Tifsirui-Begavi, 2189; Zadul-mesir, 3/13-14.
225
-------Ibn Kajjim e/-Devzijje------
"0 vjernici, neka od vas u tri zatrae doputenje da
vam udu oni koji su u posjedu vaem i koji jo nisu spolno zreli: ....
a kada djeca vaa dostignu spolnu zrelost, neka onda uvijek trae
doputenje za ulazak, kao to su traili doputenje oni stariji od
njih ... " (En-Nur, 58-59)
Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae:
J;- 0#1 i*:.; tw'
'
,
"" , - ,. ,
,
\...-
,
b;;::.;
. , -
"Pero je uzdignuo od trojice: od djeteta, dok ne u puno
ljetstvo (doivi poluciju), od dok ne postane svjestan, i od
dok se ne probudi."
2
3
4
Muazu je rekao: "Od svakog punoljetnog (do sl. koji ima
poluciju) uzmi dinar."
235
Ova dva predanja prenose Ahmed i Ehu
Davud. Vrijeme punoljetstva nema godine. Neka djeca
poluciraju kada napune dvanaest, a neka s petnaest i estnaest
godina, a neka i vie. Neka djeca nikako ne poluciraju.
su se razili oko godina kada se ovakao dijete proglaava puno
ljetnim.236 El-Evzai, Ahmed, a:fi, Ehu Jusuf i Muhammed kau:
"Kada napuni petnaest godina uzima se kao punoljetno." Mali
kovi imaju tri miljenja: sedamanest, osamnaest i petnaest
godina, a posljednje se prenosi od Malika. Od Ehu Hanife postoje
dva predanja. U jednom se kae da je to sedamnaest, a drugom da
je to osamnaest, dok djevojka u ovakvoj situaciji biva punoljetna
kada ima sedamnaest godina.
Davud i njegovi istomiljenici kau da nema preciziranja
godina, se gleda na poluciju, to je veoma utemeljeno miljenje.
Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, ne prenosi se nikakvo precizira
234
Ehu Davud, 4398; En-Nesai, 6/156; Ibn Mada, 2041; Ahmed, 6/100, 101, 144; El
Haki m, 2/59.
235
Ehu Davud, 1576,1577,1578,3038; En-Nesai, 2/23-26; Et-Tirmizi, 623, Ahmed, 51230
233-247; El- Hakim, 1/398; Ehu Davud kae: "O vaj je hadis neispravan."
236
erhus-sunnth, 9/338-339.
226
----- --Ukrasi
nje godina. Najvie su mogli argumentirati, oni koji su to
na petnaest godina, jeste hadis koji ne vezuje za
Ibn Omera. Naime, on je doveden Vjerovjesniku, s.a.v.s., prili
kom borbe, a imao je godina, pa mu nije dozvolio
Zatim mu je doveden s petnaest godina, a onda mu je dozvolio.
237
Iako postoji saglasnost oko ispravnosti ovog hadisa, u njemu nema
dokaza da mu je dao dozvolu zbog punoljetstva, mu je prvi put
moda izgledao malehan, da podnijeti borbu,
a kada je napunio petnaest godina, smatrao ga je sposobnim za
borbu, pa mu je dozvolio.
Zato ga nije pitao: ''Jesi li polucirao ili ne?"Allah, d.., vezao
je za propise Isto tako, i Allahov Poslanik, s.a.v.s,
od koga se ne prenosi o godinama punoljetstva nijedan hadis osim
ovoga u kojem je Ibn Omer o svomer i dozvoli
za ulazak u borbu. Zato su miljenja pravnika o godinama puno
ljetstva djeteta neusaglaena. Imam je Ahmed naslovio poglavlje:
"Dijete ne moe biti mahrem eni sve dok ne doivi poluciju".
uvjetovao je postajanj polucije, punoljetstvo.
Rast krutih dlaka
Ovo podrazumijeva rast krutih dlaka oko spolnih organa
i
Ne uzimaju se u obzir sitne a to je pravac Ahmeda,
Malika i jedno od miljenja afia, a u drugom miljenju on kae:
"Rast krutih dlaka znak je punoljetstva za nevjernike, ali ne i za
muslimane, jer se punoljetstvo djece muslimana moe saznati
putem dokaza, a prima se i izjanjenje onoga koji je doivio puno
ljetstvo, za razliku od nevjernika."
Ehu Hanifa kae: "Ni u kom se to ne uzima u obzir,
kao to se ne moe uzeti u obzir glasa i nabubrenje nosa.
237
El-Buhari, 5/204-205, 7/ 302; Muslim, 1868.
238
erhus-swmeh, 9/ 238.
227
-------IbnKajjim el-Devzijje------
Oni koji su uzeli ovaj znakza punoljetstva to argumentiraju
hadisima iz oba Sahiha u kojima se kae da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
postavio Sa'da ibn Muaza za suca plemenu Benu Kurejza. Presudio
je da se pobiju njihovi ratnici, a njihove porodice porobe. Naredio
je da im se otkriju donji dijelovi Kod koga je bilo dlaka
svrstan je u borce, a kod koga ih nije bilo, svrstan je u porobljene
porodice. Atijje kae: "Oko mene su sumnjali, pa je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., naredio da pogledaju je li jo gdje bilo dlaka. Pogledali su i
nisu nigdje nali. Onda su me porobljenim porodicama."
Ashabi su ovako postupali poslije Vjerovjesnika, s.a.v.s. Omer je
napisao svome namjesniku: "Uzimaj glavarinu samo od onoga
preko koga je prela britva."
El-Bejheki, iz hadisa Ibn Alijje, a on od Ismaila ibn Umejje,
a on od Muhammeda ibnJahje ibn Hibbana, prenosi da je Omeru
doveden koji je u svojim stihovima potvorio jednu dje
vojku, pa je rekao: "Pogledajte", ali dlake kod njega nisu jo bile
izrasle. Oslobodio ga je kazne.
239
Ebu Ubejd kae: "Ova potvora
da lano kae da je s njom spolno Spominje se od
Osmana ibn Affana, r.a., da muje doveden kradljivac. Rekao
je: "Pogledajte ispod njegovog donjeg Pogledali su i nisu
nali da su dlake izrasle, pa mu nije odsjekao ruku. Od Ibn Omera
prenosi se: "Kada zaslui erijatsku kaznu, a postoji sumnja
da li je punoljetan ili ne, pogledat se u njegovo stidno mjesto.
Ovim se pojanjava da je rast dlaka znak punoljetstva, tj. znak i za
djecu muslimana i nevjernika, i da je dozvoljeno gledati u stidno
mjesto drugoga radi potrebe spoznaje punoljetstva i dr. Neki iz
posljednjih generacija spomenuli su da se otkriti
i da se ujedno pogledati otpozadi i sprijeda tako to se ispred
stavi ogledalo. Ovo je miljenje, a Poslanik, s.a.v.s, to
nije radio, kao ni jedan od ashaba, niti je to ijedan od prije
uzimao u obzir.
239
El-Bejheki u Sunmu, Ebu Ubejda u Garibul-hadisi, 3/289.
228
- ------Ukrasi -------
Dijete postaje obavezno prilikom uvjerenja
unjegovo punoljetstvo
Kada se utvrdi punoljetstvo, Pero pisati.
Tada mu je obavezno izvravati sve propise koje je
duan izvravati. Na punoljetstva ulazi u doba.
240
Ez- Zeddad kae: doba biva od sedmanest do
godina." Ibn Abbas u predanju od Ataa kae: doba jeste
doba punoljetstva", a ovo je miljenje odabrao Jahja ibn Ja'mer es
Suddi, a Mudahid od njega prenosi da su to dvadeset i tri godine,
a se prenosi da je rekao: "Trideset godina." Ed-Dahak
kae: "Dvadeset godina."
Mukatil kae: "Osamnaest godina", a Ez-Zuhri dao je presu
dnu ulogu samoj terminologiji rekavi da doivljava
doba od nastupanja punoljetstva do navrenih godina.
Dostizanje doba je i istekom.
ova dva perioda nema tj. dostizanje
doba jeste, ustvari najvii stepen koji se protee od punoljetstva do
godina.
Poslije godine slabi
Poslije godine postepeno slabi, kao to je
postepeno i Uzvieni kae:
"" .". , ",,.., ... .,. , ... J , ". .... ". ' ,
I..S.UI
tl ". , ' fl/l ... , ' " .. ;
.... o , ... , , ., " ,. " ".
"(J ...l.AJI '"'L.;.; t; --t:.- :C ,' u;..,.;,
r-... -- y.J . .. J
YJ.llah je taj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije
nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi; On
240
Mealimut-tmzil, 2/417; Zadul-mesir, 4/199-201; uforut-Taheri, 7/174-175; Umdetul
hufoz, 21293-295.
229
------- Ibn Kajjim ei-Devzijje------
stvara to On sve zna i sve moe." (Er-Rum, 54)
Njegova snaga nalazi se dvije slabosti, a ivot
dvije smrti. Prvo bude sjeme, onda zatim komad mesa,
zatim dijete u utrobi majke, pa kada naziva se "sadig","slabi."
Dok doji naziva se "redi", a kada prekine uzimati mlijeko,
naziva se "fatim", onaj koji uzima hranu; kada hodati, naziva
se "darid".
Kada dostigne visinu od pet pedalj a zove se "humasi", kada mu
ispadnu zubi naziva se "mesgur", kada ponovno narastu,
onda je "museggar", kada dostigne sedam ili blizu sedam godina,
onda se naziva "mumejjiz" (koji razlikuje pojmove). Kada dostigne
deset godina, naziva se "muter' ari" i "na'i." Kada se priblii puno
ljetstvu, naziva se "balig". Kada stasa, naziva se "hazevver",
poodrastao ime za sve ovo jeste "gulam", sve
dok mu ne rasti brkovi. Kada mu rasti brkovi i solufi
naziva se "baki!", jer je njegovo lice ispunjeno Dok mu
se brada ne upotpuni, naziva se ''feta", a naziva se ''arih",
u cvijetu mladosti.
El- Devheri kae: "El-feta - e-abb - mla
El-fetatu - djevojka. El-feta je naziv za roba, pa makar bio
oronuli starac."
U hadisu se kae: "Neka niko ne kae moj rob (abdi), nego
neka kae moja djevojka (slukinja) ili moj momak."
241
"El-feta", kae se za plemenitog i dareljivog. Kada se
upotpuni brada, onda je "abb", pa sve do godine.
Zatim postaje "kehl" (zrelo doba) do ezdesete godine. Potom ulazi
u "ejhuha", starost, a kada mu kosa osijedi, kae se "abe." Kada se
osjedjelost kae se "vehatahu-ib", obuzele su ga sijede.
Kada se sijede kae se "emt." A kada osijedjelost nad
vlada, naziva se "agtem." Kada glava i brada uveliko osijede, naziva
241
EI-Buhari, 5/177; Muslim, 2249; Abdurrezzak, 20992; Ahmed, 2/316.
230
-------Ukrasi
se "mutek'avis." Kada se snaga umanji, onda je "herim", oronuo.
Kada mu se stanja promijene i pojavi slabost, biva u najpre
zreniji ivot (erzelul-umuri), smrt mu je blia nego ruka ustima.
Kada se priblii smrtni
mu izaslanici njegovog Gospodara
Kada se priblii smrtni koji mu je mu izasla
nici njegovog Gospodara i prenose ga iz prolaznog u svijet.
242
Sjednu kod njega na udaljenosti koliko pogled see. Potom
mu se priblii melek koji je zaduen za uzimanje dua i pozove duu.
Ako je dua dobra, kae joj: o ti dobra duo, koja si bila
u dobrom tijelu, zahvalna, radosna vijest te i miris rej
hana, a Gospodar nije srdit na tebe." Ona iz njegovog tijela
kao to kap iz posude Kada je izaslanik uzme, ne isputa je
iz svojih ruku ni koliko je treptaj oka. Balzamuju je i stave u bijele
sa "hanutom", a bijeli (kefini) su iz Denneta.
Zatim joj klanjaju denazu. Dua ima najljepi miris mousa koji
se moe na Zemlji. Zatim se penje da bi se izloila pred Onim
Koji najbre na kraj neba, pa se
zatrai dozvola za nju. Otvore joj se nebeska vrata, a na nju blagoslov
donosu meleki Privreni je prate do neba, a isto tako
na i sve dok ne do neba iznad kojeg je Allah,
d.. Ona uputi pozdrav svome Gospodaru: "Tebareke ve Te'ala",
pozdrav Njegovog gospodarstva: "Ti si spas i od Tebe je spas, neka
si uzvien, o Ti Uzvieni i Plemeniti." Ako Allah dozvoli joj
da seddu. Zatim joj se dadne potpis za ulazak u Dennet, a
Gospodar, d.., kae: "Upiite knjigu Moga roba u Ilijjunima, a
zatim ga vratite na zemlju. Ja sam ih iz nje stvorio, u nju ih vratiti,
iz nje ih izvesti drugi put." Potom se njegova dua vrati na zemlju
i prisustvuje kupanju, umotavanju, opremanju i noenju.
242
Ehu Davud, 2/281; Ahmed, 4/ 287, 288, 295, 296; Et-Tajalls, 753; EI-Hakim, 1137- 40; El
Hakim kae: "Hadis je ispravan prema uvjetima El-Buharia i Muslima, ali ga oni nisu naveli."
Ez-Zehebi se slae s ovim miljenjem.
231
-------IbnKajjim el-Devzijje-------
Ona kae: "Ponesite me to prije, ponesite me to prije."
Kada mejt bude stavljen u svoj mezar, a prijatelji odu, dua s tije
lom tako da topot njihove na zemlji. Tada mu
dva u kaburu. Posade ga da sjedne i pitaju ga: "Ko ti je
Gospodar?"; "Koja ti je vjera?"; ''Ko ti je vjerovjesnik?" On kae:
''Moj Gospodar je Allah, moja vjera je islam, a moj vjerovjesnik je
Muhammed, s.a.v.s." Oni mu to potvrde i obraduju ga da biti
proivljen na onome na je ivio i na je umro.
Potom mu se njegov kabur proiri koliko njegov pogled see.
Prostre mu se zelenilo i zadui se lijepog lica i lijepog mirisa
koji kae: "Raduj se onome to ti zadovoljstvo On upita:
''A ko si ti? Tvoje lice je lice onoga koji dolazi s dobrom." On odgo
vori: Ja sam tvoje dobro djelo." Zatim mu se otvori pogled ka vatri,
pa mu se kae: "Pogledaj ta je od tebe Allah odvratio." Zatim mu
se otvori drugi pogled ka Dennetu i kae: "Pogledaj ta ti je Allah
pripremio." On zajedno vidi i Dennet i Dehennem.
Grena dua doivljava potpuno suprotno. Kada joj se dozvoli
odlazak (s dunjaluka), joj meleki crnih lica. Sa sobom imaju
balzam i od vatre. Sjednu na udaljenosti koliko pogled see.
Potom se priblii melek zaduen za uzimanje dua, pa je pozove i
kae: prljava duo, ti koja si bila u prljavom tijelu. Obraduj
se vreloj vodi i sukrvici, a i drugim mukama." Ona se
po tijelu, pa je on iz dubine tijela. je kida ile i
ivce, kao to trnje vunu. Kada je uzme, ne isputa je ni koliko
je treptaj oka.
Imat najsrnrdljiviji zadah leine na zemlji. Bit balza
movana tim balzamom i umotana tim Proklinjat je
svaki melek nebesa i Zemlje. Biva povedena ka nebu koje
joj se otvori. Ne otvaraju joj se nebeska vrata. Potom poziv
od Gospodara svjetova: "Upiite njenu knjigu u Siddilu i vratite
je na zemlju." Njegova dua biva i prisustvuje opremanju,
umotavanju i noenju.
232
-------Ukrasi
Dok je na tabutu, kae: ceTeko njoj, gdje s njome!" Kada
bude mejt stavljen u mezar, dua se vrati se u tijelo. dva
meleka, pa ga upitaju o njegovom Gospodaru, vjeri i vjerovjesniku,
a on zamuca i kae: ((Ne znam." Dva meleka joj kau: ((Nisi znala,
nisi znala." Zatim ga jedanput udare, a on tako jako da ga
sve osim dina i ljudi. Njegov kabur mu se stijesni, tako da
rebra jedna u druga Potom mu se prostre vatra i otvori pogled
ka vatri i kae: ((Pogledaj svoje mjesto u vatri", pa ih vidi oboje.
Potom mu se dovede gluhonijemi slijepac, a on upita: ((Ko si ti?
Tvoje je lice, lice onoga koji dolazi s zlom." On kae: ((Ja sam tvoje
loe djelo."
Zatim vjernik u berzehu uiva shodno svojim djelima, a biva
kanjen shodno svojim djelima. Svaki organ ima posebnu kaznu
koja mu dolikuje onoliko koliko je taj organ prijestupa. Usne
onih koji su ogovarali i koji su cijepali ljudska mesa i nji
hove reu se klijetima od vatre. Stomaci onih koji su jeli ime
tke potpale se vatrom. Oni koji su jeli kamatu gutat
kamenje i plivati u rijekama krvi, kao to su plivali u prljavoj zaradi.
Glave onih koji su spavali ne propisane namaze bit
udarane velikim kamenom. Lice onoga koji je mnogo lagao bit
razdirano eljeznim bodljama, od nozdrva ka tjemenu, i od
ka tjemenu, kao to su njegove razdirale druge. ene bludnice
bit za svoje dojke. Bludnici i bludnice bit
u potpaljenoj Bit kanjavni dijelovi tijela kojima su
nepokornost, a to su donji dijelovi njihovih tijela.
Brige, potitenost, tuga i duevne boli obuzet one koji su
bili zaokupljeni igrom, zabavom i neradom. bolove u
duama, a gmizavci i crvi razjedat njihovo meso. Sve ovo tra
jati dok Allah, d.., ne dozvoli nestanak svijeta i zatvaranje dunja
luka. Tada zemlja dati gustu kiu, poput sjemena mukaraca, i to
jutara. Izrast iz svojih kaburova kao to izraste
i trava. Kada se zameci upotpune, a porod se priblii, Uzvieni
233
-------IbnKajjim el-Devzijje------
narediti Israfilu da puhne u Sur za proivljenje. To je puhanje,
a prije je bilo puhanje u Rog radi smrt, a prije njega puhanje uasa.
Zemlja se nad njima rascijepit, a ljudi stajati i gledati.
Vjernik "Hvala Allahu, Koji nas je proivio, nakon to
nas je usmrtio, a Njemu je povratak."
Nevjernik J;_; t; lj; (.r" ti;_J
, J. ... /
_,1...:.;1 "Teko nama! Ko nas iz naih grobova oivi?"- "Eto ostva
ruje se prijetnja Milostivog, poslanici su istinu govorili!" (Ja-Sin, 25)
Bit bosi i goli povedeni na mjesto okupljanja. Sa svakom duom
bit koji je voditi i svjedok protiv nje. Neki biti sretni,
neki nesretni, neki se smijati, neki plakati:
''Neka lica bit toga Dana blistava, nasmijana, radosna, a
na nekim licima toga Dana bit praina, tama ih prekrivati. "
(Abese, 38-41)
Kada se njihov broj upotpuni i svi budu na Zemlji, nebesa
se rascijepiti, a zvijezde se rasuti. meleki neba i okru
iti ih. Potom meleki drugog neba i okruiti meleke blieg
neba. Zatim se tako, dalje, redari sa svakog neba. Dok tako budu
Allah, Gospodar svjetova, da bi dao pre
sudu. Zemlja zasjati Njegovim nurom, a se odvojiti
od vjernika.
Vaga biti postavljena, spisi doneseni, svjedoci pozvani. Toga
Dana ruke, jezici, noge i koe. Sporenje pred Allahom
trajat neprestano sve dok se dua i tijelo ne sporiti.
Tijelo dui: "Ja sam bio samo mrtav, nisam shvatao,
sluao i gledao, a ti si bila ta koja vidi, shvata. Upravljala si
mnome kako si htjela."
234
-------Ukrasi ------
Dua "Ti si postupke, nepokornost i dohvatao
si svojim rukama."
Uzvieni tada poslati meleka da presudi njima, a on
"Va je primjer kao primjer nepokretnog koji vidi i zdra
voga slijepca, a zajedno su uli u vrt." Nepokretni kae: "Ja vidim
plodove, ali ne mogu ustati do njih." Slijepac kae: 'Ja mogu ustati,
ali nita ne vidim."Tada nepokretni rekne: "Ponesi me da i sebi i
tebi uberem plod."Tako i Kome onda pripada kazna? I dua
i tijelo kau: "Obojici." Melek kae: "Isto se odnosi i na vas."
Uzvieni Allah presudit Svojim robovima presudom
na kojoj mu zahvaljivati svi stanovnici nebesa i Zemlje, svaki
grjenik, vjernik i nevjernik:
"'. "' J " ; ., -! , -; , ., , ,, ..... J "'
JS' JS' <)t; f.;!'
" "
.. na Dan u kojem svaki samo o sebi brinuti, i u
kojem se svakom za djela njegova puna nagrada ili
kazna dati, napravda im se (En-Nahi, 111)
:;.1:,.;;.
"' , ""
"Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet ga, a onaj
ko bude uradio koliko trun zla- vidjet ga." (Ez-Zelzele, 7-8)
Potom se povikati: "Neka svaki narod krene za onim to
je oboavao!"
I dolopoklonici za svojim idolima, krstai za krstom,
svaki mnogoboac krenuti za svojim bogom koga je oboavao.
Niko izostati. Padat u vatru. Ostat samo oni koji su
vjerovali u Allaha jednog i jedinog. im se: "Zar kre
nuti tamo gdj e su krenuli i ostali ljudi?" "Mi smo te ljude
ostavili kada su nam bili najpotrebniji! Mi imamo Gospodara, koga
se: "Da li postoji neki znak po kojem Ga pre
poznajete?" "Da. Njemu nema nita im
se ukazati u obliku koji je njima nepoznat i "Ja sam va Gospo
235
-------Ibn Kajjim ei-Devzijje------
dar." Oni se Allahu od tebe! Mi na ovom
mjestu dok nam ne na Gospodar, a kada nam
na Gospdoar mi Ga prepoznati." Potom im se prikazat
u liku u kojem je bio prvi put, ali sada nasmijan, pa
"Ja sam va Gospodar." "Da, Ti si na Gospodar." Onda
Mu svi pasti na seddu, osim onoga koji nije klanjao na dunjaluku
ili je klanjao iz pretvaranja. Takav biti da obavi seddu.
Uzvieni tada krenuti, a oni Ga slijediti. Postavit se Sirat
a ljudi se na nju povesti. je klizava i tamna i
preko nje se moe samo uz svjetlo. Kada na nju, podlije
lit im se svjetla prema svjetlosti njihovog vjerovanja, iskrenosti i
dijelima na dunjaluku. Neke svjetlosti biti poput svjetlosti sunca,
a zatim poput zvijezda, jakih i slabih svjetiljki.
Emanet (povjerenje) i rodbinski odnosi bit poslani na
obje strane je varalica i onaj koji je
prekidao rodbinske odnose. Njihov prelazak razlikovat se sho
dno njihove istrajnosti na Ispravnom putu na dunja
luku. Neki prelaziti poput munje, neki poput vjetra, ptica, rasnih
konja, a neki hodati, neki umorno a neki puzati.
S obje strane bit postavljene bodlje
zna samo Allah, d.. Usporavat prelazak onih koji se
za njih onoliko koliko ih je dunjaluk zadravao od pokor
nosti, zadovoljstva Allahovim odredbama i robovanja Allahu. Neki
biti spaeni i ispravni. Neki biti izgrebani i spaeni. Neki
biti izrezani od tih bodlji i strovaljeni u vatru. Svjetlost munafika
bit ugaena na kada im bude najpotrebnija, kao to
su njihova srca bila ugaena na dunjaluku. Oni mimo nevjernika
dobiti prividnu svjetlost, kao to je njihov islam bio prividan.
vjernicima: "Stanite da uzmemo od vaega svjetla kako bismo
preli. Vjernici i meleki im: "Vratite se natragpa drugo svjetlo
potraite/" (El-Hadid, 13)
236
- ------Ukrasi ------
je: Vratite se na dunjaluk i iz vjerovanja uzmite svje
tlo kojim kao to su vjernici. je
Vratite se nazad gdje su svjetla dijeljena, pa traite svjetlo
kojeg

Zatim se njih i vjernika postaviti zid koji imati
vrata. Njegova unutranjost na strani na kojoj biti vjernici jeste
milost, a vanjtina na strani nevjernika je:
, ... J/ J. .,..,.. , ,, _,. .J , J"
F r0:; !JN
... ... , , , ..-: /1 , .J. ,. , ... , ,
fj;Ju >!<

f4 fl
... ",,. , o ,/'., ' ,. " , , ,
rs-lj\;
': .. a izvan nje patnja. 'Zar nismo s vama bili?'- doziva!
ih. -Jeste'- odgovarat -, "ali ste se upropastili, i
ste, i sumnjali ste, i puste su vas elje zavaravale, dok
nije dola Allahova odredba, a ejtan vas je o Allahu obmanuo.
Nikakva otkupnina se danas od vas primiti, a ni od onih
koji nisu vjerovali; vatra biti prebivalite vae, ona ba vama
odgovara, a uasno je ona boravite!"' (El-Hadid, 13-15)
Kada vjernici a je samo oni, bit
sigurni od ulaska u Vatru. Bit zadrani na prijelazu
Denneta i Dehennema. Jedni od drugih uzet odtetu za nepra
vdu s dunjaluka, pa kada budu dozvolit im se ulazak
u Dennet.
Kada se stanovnici Denneta nastane u Dennetu, a stano
vnici Vatre u Vatri, bit dovedena smrt u liku debelog ovna koji
se staviti Dennet a i Dehennema. Potom se "Sta
novnici D enneta!" Oni bojaljivo pogledati. Potom se
"Stanovnici Dehennema!" Oni pogledati se radosti.
se: "D a li znate ovoga?" c'Da." Svi ga prepoznati.
se: "Ovo je smrt koja biti zaklana Denneta
243
Tifsirul-Begavi, 4/295-296; Tifsir Ibn Kesir, 4/308-309; Tefsirut-Taberi, 11/677-679.
237
-------Ibn Kajjim el-Devzijje------
i Dehennema, a onda se "O stanovnici Denneta, vama
pripada bez smrti! O stanovnici Dehennema, i vama pri
pada bez smrti!"
Ovo je posljednje stanje sjemena od kojeg
i ovog cilja postoje mnoga stanja koja je Ponosni i
odredio. postepeno prelazi iz jednog u drugo sta
nje sve dok ne do svoga cilja, a on je ili
". " .; "., ,"....... ""' ,,., "" o ,. oo!: "" "'o... J , J
4A.I> 6...UaJ ,J';!< 4A.I> :.,.0 t; t
"' \ , ; ll .. .. "",. ,. ....
,. ,. "' ,. , o" "' J
"',,,.,,, . !'U" '"' ''-;.1 '-;.l. , ,.:,
J\.;) r-'$or.
''Proklet neka je Od ga On stvara? Od kapi
sjemena ga stvori i za ono to je dobro za njega pripremi, i Pravi
put mu dostupnim zatim mu ivot oduzme i da bude
sahranjen, i poslije ga, kada On bude htio, oiviti. Uistinu! On
jo nije ispunio ono to muje On naredio!" (Abese, 17-23)
Molimo Allaha Velikog da budemo od onih kojima je pret
hodilo dobro od Njega, a da ne budemo od onih koje je nadvladala
pa su propali i na dunjaluku i na ahiretu.
On sigurno On nam je dovoljan i lijep li je On zatitnik!
Zahvala pripada samo Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su blago
slov i mir na najbolje Njegovo stvorenje Muhammeda, svih
vjerovjesnika, na njegovu porodicu i sve ashabe. Nema pokreta,
nema snage osim uz Allaha Uzvienog i Velikog.
238
SADRAJ
Biografija autora5
Njegovi ................................................................................................................7
)ta kau oIbn Kajjimu .......................................................................................9
Ibn Kajjimova djela........................................................................................................11
Smrt Ibn Kajjima ...........................................................................................................11
Podsticanje naenidbu i svojstvaene......................................................................13
Nagrada za strpljivo podnoenje smrti djeteta...............................................................15
ajeta: ''Tako se najlake nepravde .......................................... 18
je biti nezadovoljan .................................................................. 23
Pohvalnoje obradovati onoga kome se rodi dijete i prilikom uputiti dovu
Allahu, d.. ............................................................................................................ 29
ezana na desno, aikameta na lijevo uho........................................................ 33
Trljanje nepceta hurmom.................................................................. 35
Dokazi outemeljenosti akike.................................................................................... 39
Dokazi onih koji smatraju da akikaspada u stvari .........................................40
Dokazi koji govore otome da je poeljno akiku....................................................40
Odgovor na argumente onih koji smatraju daje akika mekruh ......................................45
akike ...................................................................................................47
Da lije naziv "akika"........................................................................................48
Da lije akika vadib ilije mustehab ...............................................................................49
Kada se kolje akika ........................................................................................................54
Da lije klanje kurbanabolje od udjeljivanjasadake uvrijednosti samog kurbana.......... 55
Razlika ubroju kurbana i i stav oovom pitanju ...... 57
Pozajmljivanje novca radi akike .................................................................59
Da li onajza koga roditelji nezakolju akiku dokje mali treba zaklati akiku za sebe kada
Poslanik, s. a. v.s., promijenioje imeMedina, koja se prijezvalaJesrib,
pajuje nazvao Tajjiba .................................................................................................105
Davanje nadimka djetetu ............................................................................................106
Davanje imena dj etetujeste pravo oca.........................................................................1 07
Propisi vezani za osobu koja nije obrezana (namaz, meso ivotinje koju zakolje,
Oprednostima mesa akike nad dijeljenjem sirovog...........................................64
O lomljenja kostiju akike............................................................................65
Opropisanoj starosti ivotinje........................................................................................ 67
Nije dozvoljeno klanjejedne ivotinje za vie djece.........................................................69
Da li se za akiku mogu zaklati kamile i krave? ................................................................70
Kako se upotrebljava meso akike? .................................................................................71
Opropisu spajanja akike i kurbana................................................................................72
budepunoljetan?..........................................................................................................73
Propisi uvezi skoom, glavom i d robom akike...............................................................74
Stase kae prilikom klanja akike ................................................................................... 77
Poglavlje osedmicama..................................................................................................78
Brijanjeglave i udjeljivanje sadake .......................................................................... 81
Vrijeme davanja imena............................................................................................ 85
Pohvalna i imena ..........................................................................................91
Imena mogu biti a i zabranjena. ................................................................... 92
Promjena imena..........................................................................................................102
Razlika imena i nadimka .................................................................................107
Propis vezan za nadijevanje imena Poslanika i nazivanjepo njegovom nadimku ......... 108
Dozvoljenoje nadijevanje vie odjednog imena ..........................................................113
Veza imena i onoga to se tim imenom..............................115
Ljudi bitiprozivani na Sudnjem danu po imenima nepo imenima majki ....... 116
i tvorba te ............................................................ 119
Obrezivanje Ibrahima, a.s. i poslanikaposlije njega.....................................................120
Obrezivanjeje propisano i spada uobaveze od ................................................ 124
Da lije obrezivanje obavezno ili pohvalno.................................................................... 126
obrezivanja sedmog dana ........................................................................ 139
Sutina i koristi obrezivanja.........................................................................................141
Koliko se koice uklanja ...............................................................................................143
i sl.) ..........................................................................................................144
Okolnosti ukojima se izostavlja obrezivanje ................................................................ 145
Dranje djece u za vrijeme namaza iako se nezna da lije
Orazlozima roditeljima ilijednom od njih Razlozinastanka mukog ienskog
Orazlogu zbog kojeg dijete neivi kada se rodi od osam mjeseci, aivi kada se rodi od
Obrezivanje Poslanika, s.a. v.s...................................................................................... 148
Mudrosti izpropisa da sviljudi biti proivljenineobrezani........................................151
Buenje uiju ................................................................................. 153
i .................................................................................. 157
isline ............................................................................. 161
njihova ............................................................................................... 163
Ljubljenje djece ..................................................................................................... 165
Obaveznost odgajanja i djece ipravednostprema njima ..................... 167
Uprava djece ubrajaju se pravednostprema njima udavanju i ............... 169
Korisna poglavlja uodgoju djece............................................................................ 173
Ospolnom odnosu sdojiljom.......................................................................................177
Etape ivota:od sjemena do nastanjivanja uDennetu ili Vatri 183
Vremensko razdoblje irazlike utrajanju tog razdoblja...................................199
Najdua ........................................................................................................202
Stanja zametka poslije pomjeranja nakon pola godine................................................206
djeteta, ida li za to postoje naznake tokom ili ne?........................................207
Druga ...........................................................................................................211
.............................................................................................................213
ili ljepota djeteta imaju nekoliko razloga .......................................................215
sedam, devet ideset...................................................................... ..............................217
Kada dijete doivi desetgodina, mu sesnaga irazum ........ ..............................224
Dijete poslije navrenih deset godina naziva se pubertet/ijom........ ..............................225
Rast krutih dlaka.........................................................................................................227
Dijete postaje obavezno prilikom uvjerenja unjegovo punoljetstvo..................229
Poslije godine slabi...........................................................................229
Kada se priblii smrtni mu izaslanici njegovog Gospodara............................231