STVARNO PRAVO STVARNO PRAVO I DIO1

STVARI

U graanskopravnom smislu stvar je dio materijalne prirode koji se nalazi u ljudskoj vlasti i na kojem postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo. Iz ovog proizilazi da se pod tjelesnim stvarima u graanskom pravu podrazumjevaju materijalni dijelovi prirode koji ispunjavaju dva uslova:
1) Prvi je fiziki i on se sastoji u tome da je taj dio materijalne prirode

faktiki ili virtuelno u ljudskoj vlasti: 2) Drugi uslov je pravni i on se sastoji u tome da na dijelu materijalne prirode koji je u ljudskoj vlasti, postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo. Ovaj drugi uslov sastoji se u tome da taj dio prirode nije iskljuen iz prometa,da se nalazi u graanskopravnom prometu. Sastavni djelovi stvari, prosta i sloena stvar, pripadak stvari Svaka se stvar sastoji od dijelova,koji su takvi da se ili ne mogu raspoznati i onda kaemo da je to prosta stvar, ili se mogu raspoznati i onda kaemo da je to sloena stvar. Svi dijelovi sloene stvari nalaze se u meusobnoj funkcionalnoj vezi i ine pravnu cjelinu, a prema fizikoj vezi koja postoji izmeu njih i koja je relevantna i sa gledita prava mogu biti spojeni sastavni dijelovi, koji su u materijalnoj vezi i odvojeni sastavni dijelovi, koji su fiziki samostalni. Spojeni sastavni dijelovi mogu biti odvojivi i neodvijivi. Neodvojivi dio je onaj koji se ne moe odvojiti bez unitenja,odnosno oteenja stvari ili drugog dijela ili njega samog (graevinski materijal od koga je napravljena kua ,konac kojim je saiveno odjelo). Odvojivi dio je onaj koji se moe odvojiti bez unitenja,odnosno oteenja (toak na automobilu, prozorsko krilo). Odvojeni dio je uvijek pokretna stvar, a sama sloena stvar kojoj pripada moe biti kako pokretna,tako i nepokretna. Za oznaavanje pokretne stvari,koja je fiziki samostalna ali funkcionalno i pravno trajno povezana sa drugom stvari, esto je u upotrebi izraz sporedna stvar. Ima takvih pokretnih sloenih stvari iji su svi sastavni dijelovi odvojeni,a funkcije su im ravnopravne (garnitura aha, par cipela, servis za vino). Neki od ovih dijelova mogu se odvojiti i imati samostalnu namjenu,postati samostalna stvar (aa iz servisa), dok drugi nemaju nikakvog smisla van cijeline (ahovska figura). Pripadak obuhvata dijelove koji se mogu odvojiti bez oteenja (prozorsko krilo, toak na automobilu) kao i ono to je fiziki samostalno ali funkcionalno povezano sa glavnom stvari (rezervni toak, klju od automobila). I jedan i drugi mogu biti takvi da je upotreba stvari bez njih nemogua, ili da je bitno oteana,ili da samo olakavaju upotrebu stvari. Pripadak stvari u pravnim odnosima dijeli sudbinu glavne stvari. Jedna pokretna stvar moe postati pripadak druge (pokretne ili nepokretne) samo
1

SKRIPTA JE RAENA PO KNJIZI- STANKOVI-ORLI

STVARNO PRAVO
ako pripada istom vlasniku i samo onda vai spomenuto pravilo da djeli pravnu sudbinu glavne stvari. Plodovi i proizvodi stvari Plodovi u naturalnom obliku su proizvodi koje neka stvar daje periodino bez iscrpljivanja svoje supstancije,a namjenjeni su za odvajanje (voe, mladunci ivotinja, vuna i mlijeko od ovaca). Iz ovog proizilaze dva osnovna pojma ploda: 1) Plod je samo ono to stvar periodino daje,pri emu periodinost ne mora biti u jednakim vremenskim razmacima: 2) Plod je samo ono to stvar daje bez iscrpljivanja svoje supstancije. Do odvajanja plod je sastavni dio plodonosne stvari, na kojoj postoji jedno pravo svojine. Odvajanjem postaje samostalna stvar,na kojoj postoji posebno pravo svojine. Postoje podjele plodova na: 1) Prirodne: 2) Civilne. Prirodni plodovi mogu biti: 1) Neodvojeni i odvojeni: 2) Sabrani i nesabrani: 3) Prirodni i vjetaki. U civilne plodove,koji se najee javljaju u novanom obliku, ubrajamo: kamate, kirije, zakupnine i sl. Civilne plodove mogu davati kako stvari koje su podobne da daju plodove u naturalnom obliku (ivotinje,voke), tako i stvari koje ne daju plodovi u naturalnom obliku (kua, kamion). Od ploda treba razlikovati proizvod u tehnikom smislu koji stvar daje bez periodinosti i to je dio njene supstance. Podjela stvari 1) Stvari van prometa i stvari u prometu: 2) Zbirna stvar: 3) Djeljive i nedjeljive stvari: 4) Procjenjive i neprocjenjive stvari: 5) Bestjelesne stvari: 6) Potrone i nepotrone stvari: 7) Individualno odreene stvari i stvari odreene po rodu: 8) Zamjenjive i nezamjenjive stvari: 9) Pokretne i nepokretne stvari: 10)Hartije od vrijednosti Stvari van prometa i stvari u prometu Kad za neku stvar kaemo da je u prometu, to u stvari znai da je u prometu pravo svojine na toj stvari.

STVARNO PRAVO
Postoje stvari u graanskopravnom smislu koje nisu u prometu (na kojima stoji neprenosivo pravo svojine), ali stvari van prometa su i javna dobra (ulice, parkovi, trgovi). Izvjesne stvari mogu biti i u ogranienom i naroito regulisanom prometu (oruje, ekploziv, opojne droge). Zbirna stvar Zbirna stvar se moe sastojati iz istovrsnih stvari (stado ovaca,biblioteka). Kod zbirne stvari se jednim nazivom oznaava cijelina koja se sastoji iz pojedinih samostalnih stvari, fiziki odvojenih,od kojih svaka ima samostalnu upotrebnu vrijednost i predstavlja objekat posebnog prava svojine,a u redovnom pravnom prometu i samostalan predmet obligacionih odnosa. Od zbirne stvari treba razlikovati komplementarnu stvar (par rukavica, par arapa). Kod komplementarnih stvari pojedini dijelovi su,takoe fiziki odvojeni, ali nemaju nikakvu samostalnu upotrebnu vrijednost,ve samo kao cijelina (za razliku od zbirne stvari), te se i u redovnom prometu pojavljuju kao cijelina. Djeljive i nedjeljive stvari U tehnikom smislu dijeljiva je ona stvar koja se fiziki moe tako podijeliti da svaki dio dobijen diobom ima vrijednost srazmjernu vrijednosti cijeline (zbir vrijednosti dijelova ravan je vrijednosti itave stvari). Primjeri: dak brana, dak eera. Nedjeljiva je ona stvar koja se diobom upropaava (figura od gipsa,komad namjetaja). Procjenjive i neprocjenjive stvari Procjenjive su one stvari ija se vrijednost moe odrediti uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu. To su dakle, stvari,koje imaju i prometnu i upotrebnu vrijednost i mogu se izraziti u novcu. One stvari ija se vrijednost ne moe odrediti nikakvim uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu zovu se neprocijenjive stvari. Bestjelesne stvari Pod bestjelesnim stvarima podrazumjevaju se prava i to sva imovinska prava osim prava svojine. Tu ulaze: stvarna prava na tuoj stvari (slubenost i zaloga), intelektualna prava, potraivanja, bilo da glase na predaju stvari, sumu novca, injenje ili neinjenje. Potrone i nepotrone stvari Potrone stvari su one koje svu svoju korisnost iscrpljuju prvom upotrebom,te se mogu upotrebiti samo jednom: hrana, benzin, pie, novac. Nepotrone stvari su one koje mogu biti upotrebljene vie puta (odjelo, knjiga, automobil) ili praktino neogranieno puta (zemljina parcela). Individualno odreene stvari i stvari odreene po rodu
3

STVARNO PRAVO
Po rodu odreene stvari (generine) su one koje se u pravnom prometu oznaavaju po vrsti i broju, odnosno po nekoj jedinici mjere (kilogram,litar,duni metar) Npr. sto litara benzina, sto metara ice. Individualno (pojedinano) odreena stvar je ona koja je odreena konkretno i koju su ba stranke imale u vidu, pa bilo da ima koje obiljeje svojstveno samo njoj (tano odreena slika)

Zamjenjive i nezamjenjive stvari Zamjenjiva je ona stvar na ije mjesto u pravnom odnosu moe doi druga stvar istih osobina i vrijednosti. Ostale stvari su nezamjenjive. Novi automobil odreene marke je zamjenjiva stvar,ali je individualno odreena (ima broj asije i motora, registarske tablice i po tome ga je mogue identifikovati. Pokretne i nepokretne stvari Pokretne stvari su one koje se mogu premjetati s jednog mjesta na drugo bez oteenja njihove sutine. Neki zakonici dodaju da tu dolaze i stvari koje se same kreu, tj.ivotinje. U pravima pojedinih prava posebno je precizirano da su pokretne stvari: prirodne snage, odnosno energije koje su stvar u pravu, materijal dobijen ruenjem zgrade, kao i materijal pripremljen za zidanje dok ne bude ugraen, amci, brodovi, mlinovi i kupalita na brodu, i uopte svaka plutajua fabrika koja nije privrena za stubove i ne ini dio zgrade. Nepokretne stvari su one koje se ne mogu premjetati s jednog mjesta na drugo bez oteenja njihove sutine. To su dakle zgrade, stanovi kao posebni dijelovi zgrade,poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrade i zemljita (graevinska,poljoprivredna i umska,odnosno ume). Zgrade su nepokretne ako zadovoljavaju sljedea dva zahtjeva: 1) Da su inkorporisane u zemlji,a ne da lee na zemlji: 2) Da su zidane kao trajni objekti,a ne za neku privremenu upotrebu. Za sastavni dio zgrade smatra se: 1) Sve to je pribijeno: 2) Uzidano: 3) Prikovano ili inae trajno spojeno sa zdanjem. Pravo poznaje i nepokretnosti po namjeni. Nepokretnosti po namjeni su pokretne stvari u funkciji pripatka nepokretnosti (alat kotlovnice). Iako su u fizikom smislu samostalne,odvojene,one predstavljaju ekonomsku i funkcionalnu cijelinu sa nepokretnou, kao i pravnu cijelinu. Da bi jedna pokretna stvar postala nepokretnost po namjeni potrebni su sljedei uslovi: 1) Da je pokretna stvar namjenjena da slui nepokretnosti i da je stvarno dovedena u takav fiziki odnos da joj slui: 2) Da joj je ovu namjenu odredio vlasnik nepokretnosti:
4

STVARNO PRAVO
3) Da je vlasnik nepokretnosti istovremeno i vlasnik pokretnosti kojoj je odredio ovakvu namjenu. Hartije od vrijednosti Hartije od vrijednosti su pismene isprave iji zakoniti imalac moe ostvariti neko subjektivno graansko pravo oznaeno na hartiji. Zakoniti imalac hartije, pak, lice je koje je kao imalac prava oznaeno na samoj hartiji,odnosno na koje je hartija uredno prenijeta, dok je obavezno lice izdavalac hartije. Kod hartija od vrijednosti postoje dva prava: 1) Pravo na hartiji - je pravo svojine ili pravo zaloge koje za svoj objekt ima hartiju kao tjelesnu pokretnu stvar. Pravo iz hartije je po svojoj pravnoj prirodi,ili stvarno pravo,ili neko obligaciono pravo,ili neko lansko pravo. 2) Pravo iz hartije. Prema prirodi prava koje sadre,hartije od vrijednosti mogu biti: 1) Stvarnopravne hartije od vrijednosti sadre neko stvarno pravo na pokretnim ili nepokretnim stvarima(pravo svojine ili zalono pravo): 2) Obligacionopravne hartije sadre u sebi neko obligaciono pravo,koje po pravilu glasi na sumu novca: 3) Hartije s pravom uea(akcije koje izdaju akcionarska drutva),s jedne strane,sadre odreena lanska prava imaoca i s druge strane,pravo uea u dobiti drutva(pravo na dividendu)koje je imovinske prirode.

STVARNO PRAVO POSJED

Imaoci nekih prava (svojine,slubenosti,zaloge,zakupa,posluge) ovlaeni su da na osnovu svog prava vre faktiku vlast na stvari tako da: Vlasnici: 1. Da dri stvar:
2. Da je upotrebljava: 3. Pribira plodove:

4. Da mijenja sutinu stvari. Plodouivalac: 1. Da dri stvar:

2. Da je upotrebljava:

3. Da pribira plodove,bez mogunosti mjenjanja sutine stvari. Zalogoprimac: 1. Samo dri stvar U svim ovim sluajevima imalac subjektivnog prava je ovlaen da vri faktiku vlast na stvari,on ima pravo na posjed. Meutim posjed je i ona faktika vlast koja se ne vri na osnovu nekog subjektivnog prava: 1. Posjed ima i lopov:
2. Onaj koji je kupio od lopova a nije postao vlasnik: 3. Nalaza koji je utajio stvar: 4. Uzurpator prava slunosti:

5. Onaj koji upotrebljava stvar na osnovu nevazeeg ugovora o zakupu. Posjedse moe definisati kao faktika vlast na stvari, nezavisno od toga da li se vri na osnovu subjektivnog prava ili bez pravnog osnova i nezavisno od toga da li dralac vjeruje da je ovlaen da vri tu faktiku vlast. Prema objektivnoj (modernoj) koncepciji posjed se, prije svega, dijeli na: 1) Posredni: 2) Neposredni. Neposredni posjedima onaj ko neposredno (lino ili preko svog detentora) vri faktiku vlast na stvari (lopov koji dri i upotrebljava ukradenu stvar,vlasnik koji se slui svojom stvari). Posredni posjed ima lice koje faktiku vlast na stvari vri preko drugog lica,kojem je po osnovu plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa, uvanja, posluge ili drugog pravnog posla, dalo stvar u neposredni posjed.
6

STVARNO PRAVO
Od posjeda treba razlikovati detenciju koju ima lice koje na osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu vri faktiku vlast na stvari za drugo lice i duno je da postupa po njegovim upustvima (kuna pomonica, kelner).

Prema obimu, odnosno irini faktike vlasti posjed se dijeli na: 1) Posjed stvari: 2) Posjed prava. Posjed ili svojinski posjed stvari je najira faktika vlast na stvari, koji po obimu odgovara sadrini prava svojine. Dralac stvari se ponaa kao vlasnik, bez obzira na to da li ima pravo svojine ili ne: svojinski dralac je i lopov i pronalaza koji je utajio naenu stvar i onaj ko je kupio od lopova, a nije postao vlasnik. Posjed prava je ua,djelimina faktika vlast na stvari, koja po obimu odgovara nekom drugom pravu ija je sadrina u neposrednoj vlasti na stvari (plodouivanju,stvarnoj slubenosti, zakupu, posluzi). Posjed prava ima, na primjer, plodouivalac, ali i uzurpator plodouivanja, i onaj koji za sebe misli da je plodouivalac i tako se ponaa: imalac stvarne slubenosti, ali i onaj koji nema stvarnu slubenost,a ponaa se kao da je ima. Rimska klasina (subjektivna) i moderna (objektivna) koncepcija posjeda Opti pojam posjeda u rimskom klasinom pravu shvaen je u vezi sa svojinom: dralac je onaj ko se prema stvari ponaa kao vlasnik. Za posjed potrebna su dva momenta: 1. Faktika vlast na stvari(corpus): 2. Volja ponaati se prema stvari kao vlasnik(animus). 3. Faktika vlast (corpus) to je bitan elemenat posjeda i oznaava da se neko lice nalazi u takvom fizikom odnosu prema odreenoj stvari da je ova potinjena njegovoj vlasti. Pod faktikom vlasti treba razumjeti mogunost faktikog raspolaganja stvari. Faktika vlast se moe svatiti kao isto fiziki odnos ili kao vlast koja je respektovana od drugih lica. Posjednika volja (animus) jeste intelektualni elemenat posjeda i ne smije da ostane skriven u unutranjosti posjednika, nego on treba da je manifestuje, kako bi se iz njegova ponaanja prema stvari vidjelo da je smatra svojom i time daje svima na znanje da je posjednik stvari. U sluaju spora animus se pretpostavlja i lice koje dri jednu stvar u faktikoj vlasti nije duno da dokazuje svoj animus2 Objekt posjeda

Graansko pravo Spai,1962.g.str.450 i 451.

STVARNO PRAVO
Prema najrasprostranjenijem stanovitu u naoj literaturi, posjed predstavlja samo faktika vlast na stvarima u prometu. Stvari van prometa (javni putevi i,uopte,dobra u optoj upotrebi) nisu objekti posjeda jer se nalaze u administrativnom reimu(javna dobra), ali koja po svojoj prirodi mogu biti u pravnom prometu, kao to je sluaj sa knjigama u javnim bibliotekama i sl. Posjed na jednoj stvari nuno se prostire i na njene sastavne dijelove, kako potpuno inkorporisane, tako i nepotpuno inkorporisane. Ako doe do odvajanja dijela od cjeline,posjed se na odvojenom dijelu ne prekida ve nastavlja, to moe biti od praktinog znaaja za sticanje prava svojine odraajem na njemu. to se tie pripadka, poto on nije u fizikoj vezi sa glavnom stvari, dralac glavne stvari je dralac pripatka ako na njemu ima efektivnu faktiku vlast. U pogledu zgrada treba posebno istai da objekt posjeda mogu biti oni dijelovi koji imaju funkcionalnu samostalnost, bez obzira na to to su potpuno inkorporisani: poslovne prostorije, garae, stanovi... Zajedniki dijelovi zgrade (stepenite) u naelu nisu samostalni objekti posjeda, ve posjed na njima imaju draoci pojedinih njegovih dijelova. Objektima posjeda mogu se smatrati samo stvari u pravnom smislu tj. tjelesni predmeti koji su u pravnom prometu. Stvari koje se ne nalaze u pravnom prometu ne mogu biti predmet posjeda,jer ne mogu biti ni objekti prava svojine. Tako ne mogu biti objekti posjeda stvari u optoj upotrebi(putevi,mostovi,parkovi). Posjedovanje cijele stvari povlai za sobom posjedovanje dijelova te stvari. Ako se stvar podijeli na njene samostalne dijelove prije svretka odraaja, ovaj e se nastaviti i u pogledu dijelova, i smatrae se da je od poetka odraaj bio nad samostalnim dijelovima.3 Subjekt posjeda Subjekt posjeda, tj.dralac moe biti svako pravno i fiziko lice. Pri tome se, u odnosu na neke stvari, kao subjekti posjeda mogu se pojaviti sva fizika i sva pravna lica, a u odnosu na druge stvari, samo odreene kategorije pravnih subjekata. Pravni subjekt (fiziko ili pravno lice) moe biti subjekt posjeda na onoj vrsti stvari na kojoj moe imati pravo svojine ili neko drugo stvarno ili obligaciono pravo koje ga ovlauje na dranje, odnosno upotrebu stvari. U naelu dralac moe biti i poslovno nesposobno lice, kada se njegove aprehenzione radnje mogu po optim pravilima kvalifikovati kao posjed. To je, kao i uvijek, jedno faktiko pitanje, s tim to ono ovdje naroito zavisi od psihofizikih mogunosti poslovno nesposobnog lica, s jedne, i vrste stvari u pitanju, s druge strane. Poslovno nesposobna osoba moe da bude dralac stvari preko svog zakonskog zastupnika koji faktiku vlast vri u ime poslovno nesposobnog lica. U ovakvim sluajevima poslovno nesposobna lica mogu postati vlasnici odraajem. Iskljuivi posjed i suposjed (zajedniki posjed)
3

Graansko pravo Spai,1962.g.str.465 i 466.

STVARNO PRAVO
Iskljuivi posjed postoji kad jedan subjekt vri svu faktiku vlast na stvari ili njenom realnom dijelu koji predstavlja samostalan dravinski objekt (dio parcele, stan u viespratnoj zgradi). Iskljuivi dralac, drugim rijeima, sam vri faktiku vlast na jednom dravinskom objektu, bilo da se objekat dravine pojavljuje cijela stvar, bilo pojedini njegovi realni dijelovi. Iz toga proizlazi da na jednoj stvari moe postojati jedan iskljuivi dralac. Suposjedpostoji kad vie lica vre faktiku vlast na cijeloj stvari, odnosno na dijelu stvari, koji je samostalan dravinski objekt. Ona moe biti organizovana na razliite naine: 1. Sudraoci mogu istovremeno vriti faktiku vlast: 2. Sudraoci mogu faktiku vlast vriti neizmjenino. Suposjed imamo onda kada vie lica vri faktiku vlast nad cijelom stvari. Osnovno je kod suposjeda da postoji zajednica pri vrenju faktike vlasti nad jednom stvari. Najee se deava da svaki od suposjednika ima samostalnu faktiku vlast nad stvari koja je ograniena faktikim vlastima drugih suposjednika. Tako, na primjer svi stanari u jednoj zgradi, suposjednici su stepenita, tavana, podruma i sl. U tim sluajevima svaki suposjednik samostalno vri faktiku vlast na jednom te istom stvari, ali kako i druga lica mogu da vre faktiku vlast nad tom stvari,njihove su faktike vlasti uzajamno ograniene. Postoji i zajedniki posjed koji zajedniki vri vie suposjednika. Tako,na primjer, brani drugovi mogu da pribave zajedniki posjed nad stvarima za vrijeme trajanja braka. U ovom sluaju brani drugovi nemaju samostalan posjed, nego zajedniki vre faktiku vlast nad ovim stvarima.4 Sticanje, prenos i gubitak posjeda Sicanje posjeda moe biti: 1. Neposredno: 2. Posredno. Neposredno (izvorno) sticanje je uspostavljanje faktike vlasti na stvari koja se uopte ne nalazi u neijem posjedu: zauzimanje naputenih pokretnih stvari, hvatanje odbjeglog roja pela, ulovljena divlja. Posredno sticanje posjeda je zasnivanje faktike vlasti na stvari koja se ve nalazi u neijem posjedu. Da bi se pribavio posjed na nekoj stvari potrebno je konstituisati faktiku vlast nad stvari a da bi se to ostvarilo mora se poduzeti takva faktika radnja koja je u mogunosti da stvori tu vlast nad stvari. Takva radnja naziva se posjedanje ili aprehenzija. Sa aprehenzijom se dobija korpus. Na pokretnim stvarima faktika vlast se stie ukoliko te stvari stavimo u svoj dep (sat, naliv-pero, novanik) ili ih nosimo na sebi (odjelo, koulju, cipele). Plodove domaih ivotinja dobijamo u posjed samim aktom odvajanja(separacijom).

Graansko pravo Spai,1962.g.str.469.

STVARNO PRAVO
Kod nepokretnih stvari korpus se pribavlja: useljenjem u kuu, graenjem kue.5 Prenos posjeda pokretne stvari vri se predajom stvari (tradicijom), a isto dejstvo kao realna predaja ima i predaja isprava koje omoguuju raspolaganje sa stvari. Nasljednik stie posjed u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kad je stekao faktiku vlast na stvari. Posjed se gubi prestankom faktike vlasti. Prestanak moe biti: 1. Apsolutan: 2. Relativan. Posjed se ne gubi ako je dralac privremeno sprijeen da vri faktiku vlast nezavisno od svoje volje. to se tie gubitka faktike vlasti nad stvari , ona treba da bude trajna, a ne privremena. Faktika vlast gubi se nad pokretnim stvarima usljed propasti stvari. Korpus se gubi i kad se stvar spoji s kojom drugom stvari kao glavnom,te tako izgubi svoju samostalnost i postane sastavni dio te stvari. Preradom prestaje da postoji ranija stvar. Pokretna stvar moe da se gubi kad dospije na kakvo nepoznato ili nepristupano mjesto. Posjed se gubi i kad stvar dospije u neiji posjed. Posjed nad nepokretnim stvarima se gubi ako je posjednik upotrebom fizike sile izbaen iz posjeda ili je morao usljed opasnih prijetnji da sam napusti posjed ..6 Ostale vrste posjeda Zakoniti i nezakoniti posjed. Posjed je zakonita ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu, tj. na pravnom poslu koji je po objektivnom pravu podoban za sticanje one vrste prava iju sadrinu dralac vri. Nezakonit je onaj posjed koji se ne zasniva na punovanom pravnom osnovu (uzurpator, lopov, utajiva). Zakoniti posjed postoji onda kada je posjednik zasnovao faktiku vlast nad jednom stvari na osnovu takve pravne injenice (pravnog posla, nasljea) koja je po zakonu sposobna da posjedniku pribavi svojinu. Ta se pravna injenica zove pravni osnov posjeda. Nezakoniti posjed postoji onda kada je posjednik pribavio stvar bez pravnog osnova, protivpravnim radnjama (kraa, utaja). Nezakoniti posjednik ne moe nikako, pa ni putem odraaja,da pribavi pravo svojine nad objektom posjeda"7 Savjesni i nesavjesni posjed

Graansko pravo Spai,1962.g.str.460 i 461. Graansko pravo Spai,1962.g.str.464 i 465. Graansko pravo Spai,1962.g.str.455.

6 7

10

STVARNO PRAVO
Nesavjesni posjed postoji onda kada posjednik zna da je njegova faktika vlast nad jednom stvari u suprotnosti sa pravom. Ukoliko posjednik nije svjestan da je faktiko stanje suprotno pravu,imamo savjesni posjed. Nesavjesni je onaj posjednik koji zna ili iz okolnosti mora pretpostaviti da stvar koja se nalazi u njegovom posjedu pripada drugom. Savjestan posjednik je onaj koji u vrijeme pribavljanja posjeda nije znao da pribavlja stvar od nevlasnika. Ako, meutim, posjednik zna da je stvar koju posjeduje tua ili bi to morao da zakljui iz konkretnih injenica,da je bio paljiviji, onda je takav posjednik nesavjestan. Savjesnost posjeda pravnih lica cijeni se prema savjesnosti organa pravnih lica. Savjesnost treba da postoji za cijelo vrijeme trajanja posjeda. Da li je u konkretnom sluaju posjed savjestan ili nesavjestan, to je faktiko pitanje koje se rijeava od sluaja do sluaja.8 Ispravni i neispravni posjed Neispravni posjed jest posjed koji je steen silom,lukavstvom ili zloupotrebom povjerenja. Ako neko silom doe do posjeda stvari, ili potajno vri posjedovne akte, ili zloupotrebom povjerenja zadri stvar koja mu je povjerena.9

ZATITA POSJEDA
Samopomo

Pravo na samopomo je pravo draoca da sam, primjenom izvjesne sile, odbije smetnje svog posjeda, odnosno vrati posjed koji mu je oduzet. Samopomo je doputena pod sljedeim uslovima: 1. Potrebno je da je smetnje, odnosno oduzimanje posjeda neovlateno tj. da se ne zasniva na zakonskom ovlaenju, odluci dravnog organa, niti na volji samog draoca. 2. Samopomo se ne moe vriti nanoenjem tjelesne povrede (osim u sluaju nune odbrane:
8 9

Graansko pravo,Spai,1962.g.str.457. Graansko pravo,Spai,1962.g.str.457.

11

STVARNO PRAVO
prema okolnostima nisu opravdani, to je jedno faktiko pitanje koje cijeni sud u svakom konkretnom sluaju. Dralac moe tititi svoj posjed u toku samog postupka smetanja, odnosno oduzimanja, a ako mu je stvar oduzeta moe je povratiti u roku u kojem se moe podii dravinska tuba, dakle u roku od trideset dana od dana saznanja za oduzimanje i uinioca, a najkasnije u roku od godinu dana od dana oduzimanja.
POSJEDOVNE TUBE I POSJEDOVNI POSESORNI SPOROVI
3. Dralac je duan da se uzdrava od postupka koji

Najznaajnija pravna posljedica posjeda jeste njegova zatita. Graansko pravo daje sudsku zatitu svakom posjedniku u sluaju uznemiravanja i oduzimanja posjeda. Prema tome, potreba za sudskom zatitom posjeda nastupa kada se podsjednik uznemirava u iskoriavanju stvari ili kada se samovoljno istisne iz posjeda kad mu je, dakle, objekat posjeda oduzet. Otuda postoji razlikovanje posjednikih tubi na tube zbog smetanja posjeda i tube radi povraaja posjeda. Posjednike posesorne tube treba razlikovati od tubi kojim se tite stvarna prava tzv. petitornih tubi. Predmet posesornih tubi jeste samo posjed,a ne kakvo stvarno pravo. Stoga se u svakom sporu zbog smetanja posjeda i raspravlja samo o pitanju posljednjeg posjeda,a ne i o pitanju ko ima jae pravo. Ovdje se raspravlja, dakle, ko je imao spornu stvar u posljednjem posjedu, a ne ko je vlasnik te stvari.
Tuba zbog uznemiravanja posjeda

Pretpostavka je za ovu tubu da je posjed uznemirivan ili mu to uznemiravanje predstoji. Tuilac moe zahtjevati da to uznemiravanje prestane ili da se osujeti. to se tie samog uznemiravanja, ono se moe sastojati u svakoj radnji kojom se moe koristiti tua stvar. Uznemiravanje postoji i ako ono lice koje uznemirava posjed nema namjeru da to uznemiravanje vri, niti je potrebno da je svjestan da svojom radnjom uznemirava iji posjed. Zbog uznemiravanja posjeda moe biti tuen ne samo onaj koji je lino izvrio uznemiravanje posjeda nego i onaj po ijem nareenju je to djelo izvreno.

Tuba zbog oduzimanja posjeda

Pretpostavka za ovu tubu je da je posjednik kakve pokretne ili nepokretne stvari protivpravno lien posjeda stvari pa je u nemogunosti da s njom vie
12

STVARNO PRAVO
slobodno raspolae. Ova tuba ima cilj da se uspostavi stanje posjeda stvari kakvo je bilo prije oduzimanja. Tuitelj mora da dokae samo da je imao posljednji posjed nad spornom stvari. Ova se tuba moe podii protiv svakog ko je oduzeo tuiocu posjed nad stvari, bez obzira to je on moda i vlasnik oduzete stvari. No, ako je posjed tuiteljev neispravan u odnosu na tuenog tj. ako ga je od tuenog oduzeo silom, potajno ili prevarom, onda bi se tueni mogao odbraniti prigovorom da je i tuiteljev posjed neispravan. Pravo na isticanje ovog prigovora pripada tuenom samo pod uslovom da od dana od kada je saznao da mu je tuilac oduzeo posjed pa do dana kad je povratio posjed nije proteklo vie od trideset dana , odnosno od jedne godine.Poslije ovih rokova tueni se vie ne moe odbraniti ovim prigovorom.10

10

Graansko pravo,Spai,1962.g.str.472-477.

13

STVARNO PRAVO

PRAVO VLASNITVA(SVOJINE)
Opti pojam i pravne karakteristike prava svojine

Pravo svojine je najire, u granicama zakona, pravo dranja, korienja i raspolaganja jednom stvari, koje se moe isticati prema svim treim licima. Iz navedene definicije se vidi da je pravo svojine , po svojoj strukturi, jedno sloeno pravo, koje sainjavaju tri komponente: ovlaenje dranja, ovlaenje koritenja i ovlaenje raspolaganja. 1. Ovlaenje dranja (ius possidendi) je pretpostavka za dranje stvari,a sastoji se u pravnoj mogunosti da se ima faktika vlast na stvari (da se stvar ima u posjedu): 2. Ovlaenje koritenja se sastoji u pravnoj mogunosti preduzimanja materijalnih akata prema stvari radi izvlaenja koristi iz nje, i moe imati dva oblika: a) upotreba stvari za zadovoljenje bilo koje potrebe vlasnika: b) pribiranje plodova i drugih prihoda: 3. Ovlaenje raspolaganja se sastoji od faktikog i pravnog raspolaganja: a) faktiko raspolaganje se sastoji u preduzimanju materijalnih akata kojima se utie na supstanciju stvari: b)pravno raspolaganje se sastoji u preduzimanju pravnih akata,kojima se pravo svojine u cjelini ili djelimino prenosi na druge subjekte. Tu razlikujemo potpuno raspolaganje (poklon, prodaja, trampa) ili odricanje prava svojine. Djelimino raspolaganje se sastoji u preduzimanju pravnih akata kojima vlasnik na svom pravu ustanovljava prava u korist drugih subjekata (posluga, zakup,plodouivanje). Pravo svojine je apsolutno pravo i to u dva razliita smisla: 1. Ono je apsolutno prije svega u tom smislu to djeluje prema svima 2. U apsolutnom pravu je koncentrisana sva pravna vlast koja se moe imati na jednoj stvari. Pravo svojine je trajno i u vremenskom smislu neogranieno pravo i to u dvostrukom smislu: 1. Ono postoji sve dok postoji sama stvar na koju se odnosi: 2. Ono se ne moe izgubiti zastarjelou. Ekonomski vlasnik ima mogunost da stvar ekonomski iskoriava, ali nema povodom nje pravna ovlaenja. Pravni pojam svojine oznaava pravno regulisanje prisvajanja stvari, na osnovu koga titular svojine dobija pravna
14

STVARNO PRAVO
ovlaenja povodom stvari. Ovdje je svojina pravni odnos, tj.takav koji je normiran i zatien prinudnom silom drave. Pravo svojine , kao najpotpunije graansko pravo uopte, regulie odnose izmeu lica povodom odreene stvari. Meutim, pojam prava svojine pretpostavlja i ovlaenje prema stvari koja je objekat prava svojine. Bez tih ovlaenja svojina ne bi bila nikakvo pravo. To su ovlaenja u pogledu posjedovanja, korienja i raspolaganja. Pogreno je svojinu identifikovati sa imovinom. Imovina je skup imovinskih prava odreenog subjekta graanskog prava. Imovinu sainjavaju sva prava vezana za jedno lice, koja se mogu izraziti u novcu, jer samo ova prava imaju imovinski karakter. Stvari su objekti prava svojine koje je kao pravo obuhvaeno pojmom imovine. Stoga je imovina iri pojam od prava svojine, jer svojina ulazi u pojam imovine.11
Ogranienja sadrine prava svojine

Ova ogranienja propisana su za pravo svojine na stvarima koje imaju naroiti znaaj za drutvo,ekonomski, kulturni ili neki drugi. Zakonska obaveza vlasnika (i svakog drugog korisnika) je da zemljite obrauje i to na zakonom propisan nain, u protivnom se isto moe na odreeni period dati na koritenje drugom licu. Vlasnik kulturnog dobra (kada je ovo u privatnoj svojini) ima pravo da ga upotrebljava na nain i u skladu sa zakonskim odredbama, da ga proda, pokloni i da njime raspolae testamentom. Vlasniku je zabranjeno da: 1. Oteti ili uniti kulturno dobro: 2. Iznosi ili izvozi dobro u inostranstvo(osim u sluajevima i uslovima predvienim zakonom): 3. Da koristi kulturno dobro u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom prirodom,namjenom i znaajem: 4. Da raskopava,rui,prepravlja,preziuje,prerauje ili vri bilo kakve radove koji mogu naruiti svojstvo kulturnog dobra: 5. Da rasparava zbirke kolekcije i fondove kulturnih dobara.
Ogranienje privatnog vlasnitva iz susjedskih odnosa

Iz odnosa susjedstva proizlaze ogranienja privatne svojine. Sva ogranienja privatne svojine u interesu susjedstva tradicionalno se zovu susjedsko pravo za koje je znalo i rimsko pravo. Ogranienje privatne svojine iz susjedskih odnosa je stvarnopravnog karaktera,jer ono optereuje nekretnine. Pogreno je ova ogranienja identifikovati sa pravom slubenosti. Kod slubenosti je osnovno izvlaenje ekonomske koristi iz tue stvari, i iz toga proizlazi i
11

Stvarno pravo,Spai 1962,str.482-486.

15

STVARNO PRAVO
ogranienje privatne svojine. Meutim, kod susjedskog prava je osnovno ogranienje privatne svojine, a druga ovlaenja su sporednog znaaja. Ogranienje privatne svojine u interesu susjeda moe biti raznovrsno: a) Obaveza trpljenja iz odnosasusjedstva Vlasnik nekretnine duan je da trpi izvjesne smetnje koje dolaze iz susjedne nekretnine to je posljedica zajednikog ivljenja na odreenom prostoru (voda, dim, gasovi, toplota, zadah, zvuk, praina i sl. Ove imisije ne smiju da preu uobiajenu mjeruprema mjesnim prilikama. b) Spreavanje neposredne opasnosti. Vlasnik ne smije tako potkopavati svoje zemljite da time susjedno zemljite ili zgrada izgubi svoju stabilnost. c) Pitanje ureenja zemljinih granica. Svaki susjed ima pravo da zahtjeva da se granica izmeu njegovog i susjedovog zemljita obnovi ili ispravi ako su granine oznake nerazgovjetne ili sporne: d) Nuni prolaz. Preko susjednog zemljita moe traiti susjed pravo puta ako njegovo zemljite nema izlaza na javni put,jer je okrueno zemljitima drugih vlasnika.Kod nunog prolaza korisnik je obavezan na davanje naknade vlasniku susjednog zemljita.im ta potreba otpadne ,nuni prolaz prestaje.Pravo nunog prolaza je zakonsko ogranienje svojine.12
STICANJE PRAVA VLASNITVA

Naini sticanja mogu biti: 1. Apsolutni i 2. Relativni. Apsolutno sticanje svojine je zasnivanje prava svojine nad stvarima koje nisu objekt prava svojine , ali to inae mogu biti. Relativno sticanje je zasnivanje prava svojine na stvari koja ima vlasnika, koja je, dakle, ve objekt neijeg prava svojine, tako da se svi ovi naini sticanja istovremeno pojavljuju i kao naini prestanka prava svojine. Sticanje na osnovu volje prethodnog vlasnikaje, dakle, sticanje na osnovu pravnog posla, iji je jedini tvorac ili jedan od tvoraca prethodni vlasnik: to je sticanje na osnovu jednostranih pravnih poslova (testament): ili sticanje na osnovu ugovora: ugovora o poklonu, o trampi, o kupoprodaji. Pribavljanje prava svojine vezano je za postojanje odreenih pravnih injenica. Kako su raznovrsne ove pravne injenice, imamo razne naine pribavljanja svojine. Svi naini pribavljanja prava svojine mogu se podijeliti na: 1. Originarne
12

Stvarno pravo,Spai 1962,str.585-587.

16

STVARNO PRAVO
2. Derivatne Originarni jesu oni gdje pribavilac ne zasniva pravo svojine na pravu svoga prethodnika,ve pravo svojine nastaje kod njega kao novo. U orginarne naine pribavljanja prava svojine spadaju: okupacija, uzurpacija, odraaj, aproprijacija, spajanje, smjea i prerada stvari, pribavljanje plodova i prirataj. Derivatni naini pribavljanja prava svojine su oni kojima pravo svojine dosadanjeg vlasnika kakve stvari prelazi na pribavioca te ovaj izvodi svoje pravo iz prava svog prethodnika. Derivatni naini pribavljanja svojine imaju dva oblika: a)prenos prava svojine bazira se na pravnom poslu koji je zakljuen izmeu prethodnika i pribavioca tj. svojina se prenosi voljom ranijeg vlasnika na neko drugo lice, b)prenos prava svojine bazira se na samom zakonu, a prenos svojine se obavlja i bez izriite volje ranijeg vlasnika, kao to je sluaj kod zakonskog nasljeivanja.13
Sticanje prava svojine na osnovu ugovora sa prethodnim vlasnikom

Potrebni uslovi Kod ovog sluaja sticanja postoje dva lica: 1. Prethodni vlasnik (prethodnik, prenosilac, tradens): 2. Novi vlasnik(sljedbenik, sticalac, akcipijens), koji izmeu sebe zakljuuju ugovor upravljen na prenos prava svojine. Da bi dolo do prenosa svojine potrebna su tri momenta: 1. Da je prenosilac bio zaista vlasnik stvari: 2. Da postoji punovaan ugovor upravljen na prenos svojine (kupoprodaja, razmjena, poklon) 3. Da je izvrena predaja stvari,ako su u pitanju pokretnosti, a upis u zemljine knjige, odnosno prenos tapije,ako su u pitanju nepokretnosti. Sticanje na osnovu ugovora sa vlasnikom je derivatni nain sticanja vlasnitva tj.sticanje na osnovu skupa pravnih injenica, meu kojima je najbitnija da je odreeno lice vlasnik stvari. Ako je ugovor zakljuen sa nevlasnikom, do sticanja nee doi. Za prenos prava svojine na novog vlasnika potrebno je postojanje punovanog ugovora koji ima obligaciono dejstvo,dok svojina na kupca prelazi tek izvrenjem ugovora. Ugovor je samo pravni osnov,a za prelaz prava svojine na pribavioca potreban je jo jedan momenat, nain sticanja. Ovaj novi momenat je kod pokretnih stvari predaja, a kod nepokretnosti upis u zemljine knjige ili prenos tapije.
13

Stvarno pravo,Spai 1962,str.604-605.

17

STVARNO PRAVO

Prodavac, odnosno prenosilac ostaje vlasnik do predaje stvari kupcu iz ega se javljaju sljedee pravne posljedice: 1. Rizik sluajne propasti individualno odreene stvari do njene predaje kupcu snosi prodavac: 2. Plodovi koje stvar da do predaje pripadaju prodavcu: 3. Prodavevi povjerioci mogu prodatu a nepredatu stvar zaplijeniti i prinudno prodati radi namirenja svog potraivanja prema njemu: 4. Ako prodavac istu stvar proda i preda drugome vlasnik e postati taj drugi kupac ako se radi o savjesnom kupcu. Predaja je, dakle, neophodna da bi dolo do prenosa svojine, ali da bi proizvela to pravno dejstvo mora da bude zadovoljeno nekoliko zahtjeva: 1. Prvo, predaja treba da bude posljedica punovanog ugovora upravljenog na prenos svojine: 2. Drugo, predaja mora biti djelo prodavca, akt njegove volje. Kupac nema pravo da sam uzme stvar ako mu je prodavac ne da. 3. Tree, sama predaja treba da je upravljena na prenos svojine, na izvrenje ugovorene obaveze da se stvar preda. Vrste predaje a) Fizika, odnosno tjelesna predaja je materijalni akt koji se,u zavisnosti od osobine stvari i namjere stranaka,moe izvriti na razliite naine. Kad su u pitanju manje stvari to ide iz ruke u roku tj. uruenjem. Kad su u pitanju vee kabastije stvari ona se vri ostavljanjem stvari na mjesto koje je odredio pribavilac: b) Simbolika predaja je predaja znacima i postoji u nekoliko sluajeva: prenos, odnosno predaja isprava na osnovu na osnovu kojih sticalac moe raspolagati na stvari (tovarni list,zalonica), uruenje nekog dijela stvari ili sprave kojom se prijemnik stavlja u mogunost da samo on doe do posjeda stvari (predaja kljueva od prostorije u kojoj se nalazi prodata stvar: c) Fiktivna predaja je ustvari prenos prava svojine na osnovu samog ugovora, pri emu se uzima (fingira) da je izvrena fizika predaja. Postoje tri takva sluaja: -Constitutum possessorium postoji kada vlasnik prenese na pribavioca svojinu samim ugovorom, a stvar i dalje zadri kod sebe kao imalac nekog prava ueg od prava svojine -Traditio brevi manu postoji kad neko ve dri stvar po nekom pravnom osnovu, ili bez ikakvog osnova, pa kupi stvar i stekne svojinu momentom zakljuenja ugovora -Cessio vindicationis i ovdje pravo svojine prelazi na kupca samim zakljuenjem ugovora.
18

STVARNO PRAVO
d) Zadravanje prava svojine i pored predaje stvari se deava sve dok

kupac ne izmiri kupovnu cijenu.

Ugovorno sticanje prava svojine na nepokretnostima

Za sticanje prava svojine na nepokretnostima na osnovu ugovora sa prethodnim vlasnikom nije dovoljan samo ugovor. Ugovor je samo pravni osnov, a za prenos svojine potreban je i modus koji je izraen upisom u zemljine knjige. Kod nepokretnosti postoje tri momenta: ugovor(titulus), modus(upis u zemljine knjige) i predaja stvari, tj.uvoenje kupca u posjed.

STICANJE OD NEVLASNIKA

Od principa da niko ne moe prenijeti vie prava nego to sam ima, veina savremenih pravnih sistema poznaje odstupanja: pod odreenim uslovima mogue je sticanje svojine na osnovu ugovora sa nevlasnikom, koji nije bio ovlaten na zakljuivanje ugovora o raspolaganju tuom stvari. Po predratnim propisima potrebno je da se za sticanje svojine od nevlasnika ispune kumulativno sljedei uslovi: 1. Stvar mora biti pokretna. Ovo se ne moe priznati i za pribavljanje nepokretnih stvari,jer za obezbjeenje sigurnosti pravnog prometa njima slue zemljine knjige: 2. Sticalac mora biti savjestan(bona fides), tj.da ne zna, ili da prema okolnostima nije mogao znati, da njegov predhodnik nije vlasnik. Ova savjesnost mora da postoji u momentu sklapanja ugovora i predaje stvari,kao i u meuvremenu od ugovora do predaje. Ako se pribavljanje vri preko zastupnika,onda se trai da bude savjestan ne samo zastupnik nego i zastupljeni. Ovakvo pribavljanje treba da je izvreno na osnovu teretnog pravnog posla,dakle uz naknadu. Prema tome,savjestan pribavilac pokretne stvari, ako je doao do nje putem poklona od strane nevlasnika, ne pribavlja nad njom pravo svojine. Na ovaj nain nastalo pravo svojine je u stvari originarno. Na osnovu pravnih pravila, kod nas savjestan pribavilac moe stei svojinu na pokretnim stvarima ako ih je uz naknadu pribavio od nevlasnika (opti uslovi) u jednom od slijedeih sluajeva: a)Ako je stvar pribavio na javnoj prodaji b)Ako je stvar pribavio od ovlaenog prodavaa ili zanatlije

19

STVARNO PRAVO
c)Ako je stravr pribavio od onog lica kome je vlasnik stvar povjerio.14 3. Ugovor mora biti upravljen na prenos svojine, mora biti teretan i mora biti punovaan. 4. Svojina se stie predajom stvari.

ORIGINARNI NAINI PRIBAVLJANJA SVOJINE Odraaj(usucapio)

Odraaj (usucapio) jest naroit nain pribavljanja svojine, na osnovu faktikog stanja, posjeda koji je trajao due vrijeme pod uslovom da je taj posjed kvalifikovan tj. da je zakonit i savjestan. Ovdje, se dakle, usljed uticaja vremena jedno faktiko stanje pretvara u pravno stanje. Na ovaj nain moe se pribaviti svojina nad pokretnim i nepokretnim stvarima.15 Kao i zastarjelost, i odraaj se,dakle,zasniva na ideji nevrenja prava, ali ipak sa jednom primjetnom razlikom. Povjerilac zna ko mu je dunik i s te strane je uvijek u mogunosti da vrenjem prava sprijei zastarjelost, dok vlasnik usljed odraaja moe izgubiti pravo svojine i kada ne zna kod koga je stvar pa je prema tome u objektivnoj nemogunosti da svoje pravo vri. S obzirom na kvalifikovanost posjeda koji se trai postoje dvije vrste odraaja: 1. Redovan: 2. Vanredan Redovan odraaj Za sticanje prava svojine redovnim odraajem potreban je kvalifikovan posjed i protek vremena. Kvalifikovan je onaj posjed koji je istovremeno: zakonit,s avjestan i prav. Za postojanje odraaja u naem pravu se trai da su ispunjena dva bitna uslova: a) kvalifikovani posjed : b) isticanje izvjesnog vremena. Posjed treba da bude kvalifikovan, tj.da je: 1. Zakonit: 2. Savjestan: 3. Da je neprekidan. Zakonit je posjed onda kada je posjednik pribavio stvar u posjed na jedan od naina na koji se inae pribavlja svojina (ugovor o kupoprodaji, nasljee). Savjestan je posjed onaj kad posjednik u vrijeme sticanja posjeda nije znao da pribavlja stvar od nevlasnika. Posjed mora da bude neprekidan. Neprekidnost posjeda znai da je posjednik bio u stalnom faktikom odnosu
14 15

Stvarno pravo,Spai 1962,str.632-633. Stvarno pravo,Spai 1962,str.608.

20

STVARNO PRAVO
prema stvari i na taj nain redovno manifestovao svoje pravo povodom nje. Posjednik treba da dokae samo poetak i zavretak svog posjeda, pa je time dokazao da je i u meuvremenu bio posjednik. Ko protivno tvrdi,treba to da dokae.16 Da bi doveo do sticanja svojine posjed ne smije biti pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, posjed dakle mora biti pravan. Vrijeme potrebno za odraaj: Za pokretne stvari rok iznosi tri godine. Za nepokretnosti rokovi su razliiti u zavisnosti od toga da li je u pitanju zemljino-knjini ili vanknjini odraaj. Zemljino-knjini odraaj postoji onda kada je neko upisan u zemljine knjige kao vlasnik, ali njegov zemljino-knjini prethodnik nije bio vlasnik (pogrena uknjiba ili falsikovanje isprava). Ovakav knjini sljedbenik postaje postaje vlasnik po proteku tri godine na osnovu samog upisa. Vanknjini odraaj se odnosi kako na podruju gdje se vode zemljine knjige tako i kod tapijskog sistema. Za podruje gdje postoje zemljine knjige to je situacija kada pribavilac dri stvar na osnovu punovanog ugovora o sticanju svojine (kupoprodaja, poklon, trampa), ali nije izvren zemljino knjini prenos. Na drugom podruju prenos se vri predajom tapije. Za sticanje prava odraajem na nepokretnim stvarima propisan je jedinstven rok od deset godina. Vanredan odraaj Kod vanrednog odraaja rokovi za pokretne stvari su deset godina a za nepokretne dvadeset, a za posjed je dovoljno da bude svjestan. Vrijeme potrebno za odraaj poinje tei kad je dralac stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za odraaj. Zakonski rokovi odraaja su tri, deset,dvadeset godina a u sluaju zastoja raunaju se i u danima i mjesecima. Neprekidan posjed i onda kad je bilo smjenjivanja subjekta posjeda s tim da je posjed novog posjednika istog kvaliteta kao i posjed njegovog prethodnika, tj.da je zakonit i savjestan. Ovo spajanje posjeda dvojice ili vie lica nad jednom istom stvari u jedinstveni posjed u cilju uraunavanja vremena prethodnog posjednika vremenu njegova sljedbenika,da bi ovaj mogao putem odraaja postati vlasnik, zove se akcesija posjeda.17 Prekid vremena odraaja Prekid nastupa u sljedeim sluajevima:
16 17

Stvarno pravo,Spai 1962,str.609. Stvarno pravo,Spai,1962,str.609.

21

STVARNO PRAVO
1. Kada

2.
3.

4. 5. 6.

dralac prizna da nije vlasnik, poto posjed gubi karakter svojinskog posjeda Kada dralac sazna da nije vlasnik,poto je postao nesavjestan dralac Kada tree lice postane vlasnik (pr.po pravilima sticanja svojine od nevlasnika) Kada dralac izgubi posjed Kada se propie da stvar koju uzukapijant dri ne moe vie biti predmet prava svojine Podizanjem tube za povraaj stvari od strane treeg protiv uzukapijanta ukoliko tuilac uspije sa zahtjevom.

Zastoj vremena odraaja Vrijeme potrebno za odraaj ne tee: 1. Izmeu branih drugova 2. Izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo 3. Izmeu tienika i organa starateljstva, za vrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu poloeni rauni 4. Izmeu dva lica koja ive u vanbranoj zajednici,dok ta zajednica postoji. U svim ovim sluajevima odraaj ne tee bez obzira koje se od dva lica pojavljuje kao uzukapijent a koje kao vlasnik. Odraaj takoe ne tee: 1. Protiv vlasnika koji se nalazi na vojnoj dunosti za vrijeme mobilizacije,u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata 2. Protiv lica zaposlenih u tuem domainstvu,kada se kao uzukapijent pojavljuje poslodavac ili lan njegove porodice koji zajedno sa njim ivi sve dok taj radni odnos traje. Vrijeme za odraaj za sve vrijeme za koje vlasniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtjeva zatitu svog prava. Uticaj uzroka zastoja moe biti dvojak: 1. Ako se uzrok pojavio prije nego to je rok uopte poeo tei,odgaa se poetak roka,koji poinje tei kada taj uzrok prestane 2. Ako se uzrok zastoja pojavio poto je rok za odraaj poeo tei,njegov tok se zaustavlja i vrijeme ne tee sve dok uzrok zastoja postoji,a kad taj uzrok nestane,rok nastavlja da tee i ranije proteklo vrijeme se rauna. Dejstvo odraaja i njegova uloga Dejstvo odraaja je u tome to nevlasnik koji stvar dri postaje vlasni, a dotadanji vlasnik gubi pravo svojine. To ne znai da pravo svojine zastarjeva. Vlasnik koji ne vri svoje pravo svojine nije izloen riziku gubitka prava sve dok se stvar nalazi kod njega. Pravo svojine steeno draajem po obimu odgovara posjedu.
22

STVARNO PRAVO
Odraaj ima retroaktivno dejstvo: istekom zakonskog roka uzukapijent postaje vlasnik i njegovo pravo svojine postoji poev od momenta sticanja posjeda. Posljedice toga su znaajne: plodovi i sve koristi koje je stvar dala u meuvremenu pripadaju vlasniku, hipoteka konstituisana prije isteka roka odraaja prea je od hipoteke konstituisane poslije isteka roka za odraaj, raspolaganja injenja od strane uzukapionog draoca konsoliduju se i vae, a raspolaganja injenja od strane biveg vlasnika gube vanost.

PRIRATAJ

Prirataj je nastanak nove stvari od djelova, odnosno vrijednosti (matrijal i rad) koji pripadaju raznim licima,izmeu kojih ne postoji ugovorni odnos. Do prirataja moe doi spontano ili usljed ovjekove aktivnosti, pa se u zavisnosti od toga govori o prirodnom i vjetakom prirataju, a u zavisnosti od toga da li je novonastala stvar pokretna ili nepokretna, postoji prirataj pokretnih i prirataj nepokretnih stvari. Pod priratajem podrazumjeva se svaka stvar koja dolazi u takvu fiziku vezu sa glavnom stvari da izgleda sastavni dio ove,iako tu stvar nije niko predao vlasniku glavne stvari. Pravni znaaj prirataja je u tome to se na prirataj proteu oni pravni odnosi koji su nastali povodom glavne stvari. To je posljedica principa da sporedno dijeli sudbinu glavnoga. Prema tome: a)ako je glavna stvar nepokretna,i prirataj je nepokretan b)ko posjeduje glavnu stvar ,taj posjeduje i prirataj kao sporednu stvar c)ko je vlasnik glavne stvari,vlasnik je i prirataja d)ako je zaloena glavna stvar onda je zaloen i prirataj e)ako je otuena glavna stvar,onda je otuen i prirataj.18 Graenje na tuem zemljitu Tu razlikujemo tri situacije: 1. Prva je ona kada je gradilac savjestan a vlasnik zemljita nesavjestan, to e rei da gradilac nije znao niti je mogao znati da zida na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita je znao za gradnju ali se nije odmah usprotivio. U tom sluaju zemljite (u povrini koju zahvata zgrada i koje je neophodno za redovnu upotrebu zgrade) zajedno sa zgradom pripada gradiocu, a ovaj je duan za zemljite da plati naknadu u visini njegove prometne cijene u vrijeme donoenja sudske odluke: 2. Druga situacija je obrnuta: gradilac je nesavjestan a vlasnik zemljita je savjestan (gradilac je znao, odnosno morao znati da zida na tuem zemljitu, ili ga je vlasnik zemljita opomenuo, a vlasnik zemljita
18

Stvarno pravo,Spai,1962,str.616-617.

23

STVARNO PRAVO
uopte nije znao za gradnju, ili je doznao pa se odmah usprotivio. Ovdje vlasnik zemljita ima pravo izbora jedne od tri mogunosti: a) da mu pripadne pravo svojine na zgradi(s tim da naknadi vrijednost zgrade u visini prosjene graevinske cijene b) da i zgrada i zemljite pripadnu u svojinu gradiocu, s tim da mu ovaj naknadi tetu i isplati prometnu vrijednost zemljita c) da gradilac porui zgradu (graevinski objekat) i dovede zemljite u prvobitno stanje , kao i da mu naknadi priinjenu tetu. Vlasnik zemljita nema pravo da od nesavjesnog gradioca zahtjeva uklanjanje graevine ako se kao gradilac pojavljuje drutvenopravno lice, a zgrada vrijedi nesrazmjerno vie od zemljita 3. Trea je ona situacija kada su savjesne obje strane (gradilac nije znao niti je mogao znati da zida na tuem zemljitu, odnosno da nema pravo da zida, a vlasnik zemljita za gradnju nije znao , pa prema tome nije bio u prilici da joj se usprotivi). 4. U ovoj prilici vodi se rauna o vrijednosti zgrade i zemljita: ako zgrada (graevinski objekat) vrijedi znatno vie od zemljita, zgrada zajedno sa zemljitem pripada gradiocu, koji za zemljite duguje njegovom vlasniku naknadu po prometnoj cjeni zemljita, a ako je vrijednost zemljita znatno vea, sud e na zahtjev vlasnika zemljita graevinski objekat dosuditi njemu i obavezati ga da graditelju isplati graevinsku vrijednost objekta u visini graevinske cijene objekta u mjestu u kojem se nalazi. 5. Ako su vrijednosti zgrade i zemljita priblino jednake, sud e dosuditi zgradu i zemljite vlasniku zemljita ili gradiocu, vodei rauna o njihovim potrebama, a naroito njihovim stambenim prilikama. Rijetke su situacije kad su obje strane nesavjesne i tu se javlja praznina koja bi se trebala rijeiti na nain da se vlasniku zemljita treba priznati pravo izbora: da zgradu zadri i gradiocu naknadi njenu graevinsku vrijednost, ili da i zemlju i zgradu prepusti gradiocu, koji mu u tom sluaju duguje naknadu za zemljite i naknadu priinjene tete vlasnik zemljita ne bi imao pravo ukidanja zgrade, i to bi bila razlika u odnosu na hipotezu u kojoj je gradilac nesavjestan, a vlasnik zemljita savjestan. Ako neko od tueg materijala zida na svom zemljitu, bez obzira da li je svjestan ili ne, taj materijal se ne moe vindicirati ak i kad bi zgrada bila poruena. Zgrada pripada vlasniku zemljita. U tom sluaju nadoknadie se vrijednost materijala vlasniku po prometnoj cijeni i izvrie se nadoknada tete. Ako neko zida sa tuim materijalom na tuem zemljitu, zgrada pripada vlasniku zemljita, no i ovdje pod uslovom da nije znao za graenje savjesnog graditelja. Graditelj mora ustupiti zgradu vlasniku zemljita i moe od njega

24

STVARNO PRAVO
zahtjevati pomenute naknade.Istovremeno mora da naknadi tetu vlasniku materijala....19 Sijanje i saenje na tuem zemljitu Saenje (plantatio) i sijanje (satio). Ovo je naroit nain pribavljanja svojine na posijanim ili zasaenim biljem ili drveem na zemljitu. Bilje ili drvee uvijek ostaje svojina vlasnika zemljita,bez obzira na savjesnost njihovih vlasnika, to je razumljivo s obzirom na njihovu malu vrijednost u odnosu na zemljite. Vlasnik zemljita postaje vlasnik sjemena odmah im je ono posijano,jer se jednom zasijano sjeme ne moe odvojiti od zemljita. Vlasnik zemljita savjesnom sijau mora nadoknaditi sjeme i trud, dok nesavjesni sija nema pravo na tu naknadu.20 Nanos Nanos(aluvio),gdje voda lagano i neprimjetno i bez iijeg udjela nanosi zemlju na obalu, te na taj nain ovu uveava. Tako priratanje obalske zemlje pripada vlasniku te obalske zemlje. Vlasnik obalske zemlje nije duan dati za taj nanos nikakvu naknadu, pa i da se zna sa ije zemlje nanos dolazi. Meutim, ako je rjena snaga odvalila veliki komad zemlje i pridruila ga obalskoj zemlji (avulsio), vlasnik obalskog zemljita na ovom komadu zemlje pribavie svojinu pod uslovom da prijanji vlasnik ne vri za godinu dana svoja vlasnika ovlatenja.21 Novo i naputeno rijeno ostrvo U naem dananjem pravu novo rijeno ostrvo postaje objekt drutvene svojine,bilo da je rijeka plovna ili ne,dok ostrva nastala ravanjem rijeke u vie krakova (rukavaca) ili plavljenjem zemljita usljed izlivanja rijeke, ostaju u svojini dotadanjeg vlasnika. Naputeno korito dijeli se izmeu priobalnih vlasnika, uz voenje rauna o teti koju pojedini od njih trpe usljed toga to su lieni upotrebe vode pod ranijim uslovima,a ako su u tom pogledu jednaki korito se dijeli po pravilima koja vae za diobu novog rijenog korita Prerada Prerada (specificatio) tue stvari znai preraivanje ili preobraanje tue pokretne stvari bez znanja ili protiv volje njenoga vlasnika, tako da ona usljed toga postane nova stvar druge vrste. Kod specifikacije izraena stvar treba da bude priznata kao svojina savjesnog preraivaa ili vlasnika materijala prema toma ta ima veu vrijednost: rad ili materijal. Pri tome je ona strana koja je postala vlasnik duna da naknadi protuvrijednost materijala, odnosno rada.22
19 20

Stvarno pravo,Spai,1962,str.618. Stvarno pravo,Spai,1962,str.618. 21 Stvarno pravo,Spai,1962,str.619.

22

Stvarno pravo,Spai,1962,str.614.

25

STVARNO PRAVO
Prema Zakonu o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima:Ako je neko od tueg materijala svojim radom izradio novu stvar ,ona pripada njemu ako je savjestan i ako je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala,a ako su vrijednosti jednake-nastaje susvojina. Odvajanje plodova Do odvajanja, plodovi su sastavni dijelovi plodonosne stvari i kao takvi pripadaju njenom vlasniku. Odvajanjem od matice stvari plod postaje samostalna stvar. Od tog pravila postoje dva izuzetka: 1. Ako na plodonosnoj stvari postoji plodouivanje ili zakup, plodovi pripadaju plodouivaocu, odnosno zakupcu: i jedan i drugi stiu svojinu na plodovima odvajanjem: 2. Savjestan dralac takoe stie pravo svojine na plodovima njihovim odvajanjem, te ih u sluaju tube za povraaj glavne stvari nije duan vratiti: savjestan dralac postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tuba dostavljena, ali vlasnik stvari moe dokazivati da je dralac postao nesavjestan i prije toga.
Okupacija

Okupacija je zasnivanje svojine na niijim stvarima koje se vri uzimanjem ovih stvari u posjed sa voljom da se njima zasnuje svojina. U predratnom pravu znaaj ovog naina sticanja svojine bio je vei,jer je i pojam niijih stvari bio iri. Tako, kao niije stvari smatrane su divlja u umi, ribe, koljke i rakovi u javnim vodama, jednom rjeju sav nepripitomljeni ivotinjski svijet u slobodnoj prirodi. U dananjem pravu ove stvari su u drutvenoj svojini i njima se pravo svojine stie lovom odnosno ribolovom na osnovu administrativne dozvole. Nalaz izgubljene stvari Izgubljena je ona pokretna stvar koja je iz vlasti sopstvenika ili draoca sluajno izila tako da on vie ne zna gdje se ona tano nalazi. Po predratnim pravnim pravilima nalaz izgubljene stvari mogao se pojaviti kao nainsticanja svojine: po proteku odreenog roka, ako su preduzete potrebne mjere da se vlasnik odnosno onaj koju je izgubio pronae savjesni nalaza je na naenoj stvari sticao pravo svojine. Nalaz skrivenog blaga Pod blagom u smislu pravila o sticanju svojine podrazumjevaju se novac, zlato, srebro, drago kamenje i stvari izraene od plemenitih metala ili dragog kamena koje su skrivene (uzidane, zakopane) leale tako dugo da se njihov preanji vlasnik ne moe vie doznati. Ostali sluajevi (ekspropiracija, arondacija, komasacija) Eksproprijacija je prinudni prelaz nepokretnosti iz privatne u drutvenu (dravnu) svojinu u optem interesu i uz naknadu. Nepokretnost se moe
26

STVARNO PRAVO
ekspropirisati kad je to potrebno radi izgradnje privrednih, stambenih, komunalnih, zdrastvenih, prosvjetnih, kulturnih i drugih objekata od opteg interesa. Za ekspropirisanu nepokretnost daje se naknada i to po pravilu u novcu, a po sporazumu stranaka i u vidu druge nepokretnosti. Arondacija je oduzimanje zemljita u privatnoj svojini i njihovo pripajanje drutvenoj svojini da bi se ovo zaokruilo, uz davanje naknade u drugom zemljitu ili novcu. Komasacija (grupisanje) zemljita sastoji se u tome to se na odreenom podruju iz postojeih,manje ili vie sitnih i nepravilnih parcela, formira jedna opta masa koja se zatim u vidu manjeg broja ili veih ili pravilnijih parcela dijeli istim vlasnicima.
O PODJELI NAINA STICANJA SVOJINE NA DERIVATNE I ORIGINARNE

Derivatno sticanje je ono kod kojeg sticalac izvodi svoje pravo iz prava svog prethodnika, gdje, drugim rjeima ,,pravo prethodnika prelazi na sljedbenika, tako da postoji sukcesija (koja moe biti singularna i univerzalna). Kod originarnog sticanja pravo svojine se ne izvodi iz prava prethodnika ve se zasniva novo pravo,bilo da se pravo svojine zasniva na stvari na kojoj uopte ne postoji pravo svojine,bilo pak na stvari koja ve pripada nekome,ali na osnovu posebnih (izvornih) pravnih injenica. Kod originarnog sticanja izmeu prava predhodnog i novog vlasnika prekinut je pravni kontinuitet, a kod derivatnog, pak, prethodni vlasnik prenosi svojinu kakvu ima,sa svim eventualnim teretima i ogranienjima. Kod derivatnog naina pribavljanja svojine vai princip da niko ne moe prenijeti na drugoga vie prava nego to sam ima. Kod derivatnog sticanja(za razliku od originarnog)postoje dva momenta: 1. Pravni osnov: 2. Nain sticanja. Kod derivatnog naina pribavljanja svojine pravni osnov je konkretan. To je pravni posao, zakonsko nasljeivanje, sudska odluka, administrativni akt,nareenje zakona. Kod svakoga derivatnog naina pribavljanja svojine treba ispitati da li je za prenos svojine postojao jedan od pravnih osnova, a zatim kako je taj prenos izvren. Kao pravni osnov za pribavljanje svojine na prvom mjestu se javlja pravni posao kome je cilj da prenese pravo svojine sa jednog subjekta na drugog. Pravni poslovi na osnovu kojih se pribavlja svojina mogu biti: jednostrani (testament, legat, obeanje, nagrada) i dvostrani pravni poslovi (kupoprodaje, razmjene, poklon). Pravni poslovi moraju da ispunjavaju zakonske uslove da bi mogli da budu pravni osnov za pribavljanje svojine. Pravilo je da se na osnovu nevaeih pravnih poslova ne moe pribaviti svojina.23 Sutina derivatnog sticanja je u tome to je pravo svojine odreenog lica na datoj stvari nuni uslov, nuna pretpostavka, da bi, u sklopu drugih pravnih
23

Stvarno pravo,Spai,1962,str.622-623.

27

STVARNO PRAVO
injenica, jedno drugo lice postalo vlasnik,te stvari, da bi svojina od jednog lica prela na drugo. Drugim rjeima, derivatno sticanje je sticanje na osnovu pravnih injenica meu kojima je bitno da je prethodnik vlasnik stvari to e rei da se derivatnim nainom sticanja stiu stvari koje imaju vlasnika. Kod orginarnog sticanja mogu se sticati i stvari koje nemaju svog vlasnika.

PRESTANAK PRAVA SVOJINE

U zavisnosti od toga da li pravo svojine prestaje samo za dotadanjeg vlasnika ili se gasi i nestaje iz pravnog ivota, svi naini prestanka prava svojine djele se na: 1. Relativne i 2. Apsolutne. Relativni naini prestanka su oni kod kojih dolazi do smjene vlasnika, tako da pravo prestaje samo za dotadanjeg imaoca, to, opet moe biti u skladu sa njegovom voljom (prodaja, poklon, trampa) ili nezavisno od njegove volje (odraaj, sticanje od nevlasnika). Apsolutni prestanak prava svojine postoji kad se pravo svojine ugasi i nestane iz pravnog ivota. Tako je kad stvar postane res nullius, ili propadne, ili izgubi svoju individualnost. Pravo svojine moe prestati odricanjem vlasnika od prava svojine i takva izjava zove se derelikcija. Vlasnik se moe odrei prava svojine na nepokretnosti ako na njoj nema tereta (hipoteka, plodouivanje), osim stvarnih slubenosti. Podsjetimo se jo jednom da se pravo svojine ne moe izgubiti zastarjelou, pravo svojine ne moe prestati zbog toga to ga vlasnik ne vri sve dok se stvar nalazi kod njega, a ne moe prestati ni na osnovu same injenice da neko trei dri stvar i ponaa se kao vlasnik, ma koliko dugo trajalo to stanje, tek ako su stvoreni uslovi za sticanje prava svojine od nevlasnika ili odraajem, trei e postati vlasnik, to e nuno znaiti i prestanak svojine dotadanjeg vlasnika.
ZATITA SVOJINE(SVOJINSKE TUBE)

Poznate su tri tube za zatitu prava svojine: 1. Svojinska tuba(rei vindicatio): 2. Tuba iz pretpostavljene svojine(actio Publiciana): 3. Tuba zbog uznemiravanja(actio negatoria).

28

STVARNO PRAVO
I REIVINDIKACIONA TUBA
1. Svojinska tuba (rei vindicatio) je tuba za povraaj oduzete stvari na

koju ima pravo vlasnik. Stoga tuilac mora prvenstveno dokazati da je vlasnik stvari povodom koje podie tubu. A to nije uvijek lako jer tuilac ne dokazuje samo svoju svojinu i injenicu da su ispunjeni svi zakonski uslovi za njeno postojanje,nego mora dokazati da je njegov prethodnik bio vlasnik, i prethodnikov prethodnik itd. dok se ne doe do lica koje je stvar orginarno pribavilo. U modernim pravima ovo se dokazivanje trai samo kod pokretnih stvari ,meutim,u pogledu nepokretnih stvari koje su upisane u zemljine knjige dovoljan je izvod iz tih knjiga iz koga se vidi da je tuilac vlasnik, jer da nije vlasnik,ne bi mogao biti upisan u zemljine knjige, a zakonska pretpostavka da je mogao pribaviti samo od vlasnika.24 Tuilac koji je dokazao svoje pravo svojine ne mora dokazivati da je imao posjed, ako se bez posjeda, odnosno predaje, moe stei pravo svojine. Samo se mogu potraivati individualno odreene stvari. Pasivno legitimisan u sporu koji se pokree ovom tubom je dralac stvari i to sadanji dralac. Protiv tube moe se isticati prigovor koji po svojoj prirodi mogu biti peremptorni (njima se zahtjev potpuno i trajno onemoguuje) i dilatorni (kad se samo odlae dejstvo zahtjeva). Peremptorni bi bili: 1. Da je tueni stekao svojinu poslije tuioca (odraajem, po pravilima od nasljednika): 2. Da je tuilac u svoje ime prodao i predao tuu stvar ali je kasnije postao vlasnik te stvari: 3. Prigovor da je prodao i predao iako tuenik-kupac nije postao vlasnik (nije izvren ZK prenos ili prenos tapije). Dilatorni bi bili: 1. Da tueni dri stvar po nekom obligacionom odnosu izmeu njega i tuioca (najmoprimac): 2. Da stvar dri kao imalac nekog stvarnog prava na tuoj stvari (plodouivalac): Tueni koji je izgubio spor duan je predati stvar tuiocu. Svjestan dralac nije duan da plati naknadu za koritenje stvari, niti odgovara za pogoranje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog dranja. Zadrava odvojene a ne potroene plodove i ne duguje naknadu za potroene. Nesavjestan dralac duan je da preda vlasniku stvari sve plodove koji su se kod njega zatekli i da naknadi vrijednost ubranih plodova koje je potroio,otuio ili unitio. Duan je da nadoknadi tetu nastalu pogoranjem
24

Stvarno pravo,Spai,1962,str.640-641.

29

STVARNO PRAVO
ili propau stvari,osim ako bi ta teta nastala i kad bi se stvar nalazila kod vlasnika. Savjesni dralac ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, nesavjesni ima pravo na naknadu nunih trokova a korisnih samo u sluaju ako idu u korist vlasnika.
II PUBLICIJANSKA TUBA(ACTIO PUBLICIANA)

Usljed tekoa oko dokazivanja svojine pri podizanju svojinske tube, rimsko pravo je za zatitu posjeda pribavljenog uzukapijom, dakle gdje je najvjerovatnije bila i svojina, uvelo naroitu tubu,analogno svojinskoj tubi za zatitu posjednika protiv sadanjeg draoca stvari i kod nje je trebalo dokazati samo svoj posjed. Razvoj usvajanja publicijanske tube je taj to je trebalo zatititi savjesnog posjednika koji je moda i vlasnik,ali nema za to potrebnih dokaza. Ovu tubu savjestan posjednik nije mogao podii protiv svakoga kao kod svojinske tube,nego samo protiv pravno slabijeg sadanjeg posjednika. Tuitelj kod ove tube treba da dokae samo da je imao zakonit posjed,da dokae nain pribavljanja sporne vlasti,ali ne dokazuje svojinu svoga prethodnika. Savjesnost se kod posjednika pretpostavlja. Tubeni zahtjev nije ovdje upravljen samo na priznanje posjeda nego i svojine,i u tom smislu izmeu nje i svojinske tube nema razlike. Prema tome publicijanska tuba je petitorna a ne posesorna i sudska odluka je konana,a ne privremena kao kod tube za ometanje posjeda. Pravo na ovu tubu ima posjednik kako pokretnih tako i nepokretnih stvari. Kako se ova tuba moe podii samo protiv slabijeg posjednika, tueni moe staviti prigovor svojine ili posjeda iste jaine. Kao slabiji posjed smatra se nesavjestan, nezakonit ili ako tueni ne moe da imenuje svoga prethodnika ili kada je do posjeda stvari doao besplatnim pravnim poslom.25 Tuba je primjenjiva u sluajevima kada tuioev i tuenikov posjed nisu podobni za redovan odraaj.
III TUBA ZBOG SMETANJA ODNOSNO UZNEMIRAVANJA (ACTIO NEGATORIA)

Ovom tubom vlasnik dralac trai zatitu protiv uznemiravanja (smetanja) koje se ne sastoji u oduzimanju stvari. Uznemiravanje se moe vriti na dva naina: 1. Preduzimanjem akata upotrebe tuioeve stvari i uopte uticaja na stvar, kojima se onemoguava niti suava upotreba stvari od strane vlasnika (prolazak kroz dvorite kad susjeda nema i kad je odsutan):

25

Stvarno pravo,Spai,1962,str.642-644.

30

STVARNO PRAVO
2. Preduzimanjem akata kojima se vlasnik onemoguava da svoju stvar upotrebljava u ranijem obimu ili mu se upotreba oteava. Uznemiravanje mora da ima trajan karakter, a to znai: 1. Ili da je tuenikovim zasnovao trajno stanje (smee na parceli): 2. Ili da se postupak koji znai uznemiravanje ponavlja (prolazak kroz dvorite): 3. Ili da se prema prilikama osnovno moe oekivati da e se uznemiravanje ponoviti. Negatorna tuba, dakle, titi vlasnika od neega to traje ili se moe ponoviti a ne titi ga od neega to je bilo pa prolo. Za razliku od prethodne dvije tube ovdje se stvar nalazi kod tuioca: aktivno legitimisan, drugim rjeima je dralac stvari. Pasivno legitimisan je onaj koji vri uznemiravanje, zatim onaj po ijem nalogu se vri uznemiravanje, kao i onaj u iju korist je bez njegova naloga vreno uznemiravanje, kao i zabrana daljeg uznemiravanja. Da bi uspio sa svojim tubenim zahtjevom tuilac mora dokazati da je dralac i da postoji uznemiravanje: on ne mora dokazivati pravo svojine, jer u tom pogledu postoji zakonska pretpostavka. Tueni mora dokazati da ima pravo na preduzimanje radnji koje tuilac kvalifikuje kao smetnje. Ova tuba titi svojinu od takvih povreda koje se ne sastoje u oduzimanju stvari od vlasnika, nego u onemoguavanju vlasnika da potpuno uiva svoju stvar. Najei sluaj jeste prisvajanje od drugog lica prava slubenosti nad objektom svojine. Tuitelj treba da dokae prije svega, da je vlasnik, a i sam akt povrede svoga prava svojine. Cilj ove tube je prestanak uznemiravanja.26

PRAVO SVOJINE SA VIE SUBJEKATA (susvojina,zajednika svojina i etana svojina)

SUSVOJINA Jedno te isto pravo svojine povodom jedne ili vie stvari moe da pripada nekolicini lica zajedniki.Prema tome,pravo svojine povodom kakve pokretne ili nepokretne stvari koja nije realno podjeljena pripada ne samo jednom licu, ve zajedno dvojici ili nekolicini, i to da svaki od njih ima odreeni dio, kvotu (tzv. idealni dio), koji oznaava s kojim udjelom suvlasnik uestvuje u koritenju i raspolaganju stvari. Pravo suvlasnika ne treba shvatiti kao pravo na neki realni dio stvari koja je objekat svojine. Suvlasniko pravo se protee na cijelu stvar, a prema alikvotnom dijelu (jedna etvrtina, jedna treina, jedna polovina) suvlasnik je ovlaen da uestvuje u realizaciji svojinskih ovlaenja.27
26 27

Stvarno pravo,Spai,1962,str.644. Stvarno pravo,Spai,1962,str.588.

31

STVARNO PRAVO
Suvlasniki dio moe biti izraen u razlomcima,procentualno i u decimalima. Kod susvojine moemo razlikovati: 1. Pravo suvlasnika na udio: 2. Pravo suvlasnika na samoj stvari. Svaki suvlasnik ima individualno pravo na svoj udio, a istovremeno ni jedan od suvlasnika ne moe preduzimati ni materijalne akte niti pravne poslove u odnosu na stvar bez saglasnosti ostalih suvlasnika. Suvlasnik moe raspolagati svojim udjelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. Raspolaganje obuhvata: 1. Mogunost otuenja i optereenja 2. Prodaja i poklon 3. Konstituisanje na svom udjelu svih stvarnih prava koja ne diraju u stvar ve su usmjerena na vrijednost ili plodove koje stvar daje(stvar moe opteretiti hipotekom,plodouivanje ili upotrebu 4. Moe konstituisati zalono pravo. Suvlasnici imaju pravo pree kupovine suvlasnikog udjela samo ako je to odreeno zakonom. Pravni poloaj suvlasnika u odnosu na cijelu stvar Suvlasnik ima pravo da samostalno raspolae svojim udjelom koji se odnosi na alokvotni dio prava svojine. Ako suvlasnik proda svoju treinu, kupac nee stei pravo ni na jednom realnom dijelu stvari, on e samo stupiti na mjesto suvlasnika, prodavca. Svaki suvlasnik moe vriti svoja ovlaenja u odnosu na stvar samo uz saglasnost ostalih suvlasnika. Suvlasnik ima pravo na posjed stvari. Isto tako pravo na posjed imaju i ostali suvlasnici, tako da svi suvlasnici imaju suposjed na stvari. Ako suvlasnika ometaju bilo trea lica ili ostali suvlasnici, suvlasnik ima pravo na posjedovnu (posesornu) zatitu. On ima pravo da podnese posjedovnu tubu za povraaj posjeda bez obzira na to da li mu je tree lice oduzelo posjed ili su ga suvlasnici iskljuili iz mogunosti da dri stvar. Suposjednik moe ometati drugog suposjednika u posjedu ako preduzme takve radnje koje drugog suposjednika iskljuuju iz posjeda,pa se za ovakve radnje i smetnje mora pruiti sudska zatita. Svaki suvlasnik ima pravo na upotrebu stvari i pri tome je duan da potuje isto tako pravo ostalih suvlasnika. Plodovi i ostali prihodi od stvari pripadaju suvlasnicima srazmjerno veliini njihovih udjela. Suvlasnik, zajedno sa ostalim suvlasnicima,ima pravo da upravlja stvarju. Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potrebna je saglasnost suvlasnika iji udjeli ine vie od polovine vrijednosti stvari. Da bi se mogao preduzeti neki posao u okvirima redovnog upravljanja potrebna je odluka veine. Ali u ovom sluaju veina se ne rauna po broju lica nego po veliini udjela. Ako nema veina o preduzimanju posla odluuje sud.

32

STVARNO PRAVO
Redovno upravljanje obuhvata poslove koji su potrebni za odravanje i ouvanje stvari (opravke, sijanje i etva, uvanje, povjeravanje, ubiranje plodova, davanje stvari u zakup). Sticanje susvojine Sticanje susvojine moe biti: 1. Sticanje na osnovu ugovora 2. Ugovora o ortakluku 3. Ugovor o diobi zajednike imovine 4. Sticanje na osnovu odraaja 5. Nastanak susvojine bez volje suvlasnika. Susvojina moe nastati na osnovu ugovora o kupoprodaji, razmjeni, poklonu itd. Mogue je da dva ili vie lica kupe stvar zajedno tako to e svako uloiti dio ukupne sume novca i na osnovu toga stei udio u pravu svojine na stvari. Suvlasnik se moe postati na osnovu kupovine suvlasnikog udjela. Za pribavljanje svojine nije dovoljan ugovor nego i nain sticanja koji je za pokretne stvari sticanje suposjeda, a za nepokretne upis u zemljine knjige. Susvojina moe nastati i na osnovu ugovora o ortakluku pr. kada dva ili vie lica ulaui sredstva u rad zajedniki podiu zgradu, tako da svaki od njih stie pravo na udio na cijeloj zgradi. Za punovanost ugovora o ortakluku zahtjeva se pismena forma. Susvojina moe nastati diobom zajednike imovine nasljednika ili branih drugova. Suvlasnitvo se moe stei i odraajem. To e se desiti ako jedno lice kupi suvlasniki udio ili na neki drugi nain stekne zakonit posjed, a prilikom kupovine nije znalo niti je moglo znati da lice od koga kupuje udio nije suvlasnik i ako uz to protekne rok koji je potreban za odraaj takve stvari. Raskidanje suvlasnike zajednice Suvlasnici mogu traiti da se izvri dioba i tako izazvati prestanak susvojine. Svaki suvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu. To pravo nastaje u trenutku sticanja suvlasnikog svojstva i traje za sve vrijeme susvojine. Suvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu u svako doba i to njegovo pravo ne moe zastariti. Dioba se ne moe zahtjevati u nevrijeme to bi u tom trenutku moglo prouzrokovati tetu ostalim suvlasnicima. Dioba moe biti: 1. Sporazum suvlasnika 2. Sudska dioba 3. Sudska javna prodaja 4. Nastanak i prestanak stvarnih slubenosti 5. Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke. Za donoenje odluke o nainu na koji e se izvriti dioba, potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Svaki pojedini suvlasnik moe zahtjevati da se
33

STVARNO PRAVO
dioba izvri, ali za odluku o nainu na koji e se izvriti nije dovoljna veina glasova, potrebna je jednoglasnost. Suvlasnici mogu stvar podijeliti: 1. Fizikom ili naturalnom diobom: 2. Civilnom diobom: 3. Dioba isplatom udjela. Stvar se moe fiziki podijeliti ili odluiti da se stvar proda, a dobijena vrijednost podijeli srazmjerno veliini udjela. Mogue je da stvar pripadne jednom suvlasniku,a da on isplati ostale. Ukoliko se pojedini suvlasniki dijelovi razlikuju mogua je doplata u novcu. Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o nainu diobe, odluku e donijeti sud. Sud e primjeniti fiziku ili civilnu diobu. Sudska javna prodaja moe biti dobrovoljna i izvrna. Ako su suvlasnici saglasni da se izvri civilna dioba , stvar se prodaje na dobrovoljnoj sudskoj javnoj prodaji prema pravilima vanparnikog postupka. Ako suvlasnici nisu postigli sporazum,a sud odlui da se izvri civilna dioba ,stvar se prodaje na izvrnoj sudskoj prodaji. Na javnoj prodaji, bilo dobrovoljnoj bilo izvrnoj, mogu uestovati svi suvlasnici. Stvar se prodaje najboljem ponudiocu. ZAJEDNIKA SVOJINA Zajednika imovina je pravo svojine koje imaju dva ili vie lica na istoj stvari, ali tako da njihovi udjeli nisu odreeni,pa se shodno tome njima ne moe njima ni raspolagati dok traje reim zajednike svojine. Udjeli nisu odreeni ni idealno ni realno, poemu se razlikuje od susvojine i etane svojine. Zajednika svojina branih drugova Odvojenu imovinu branih drugova sainjavaju: 1. Imovina koju je brani drug imao u asu zakljuenja braka,bez obzira po kom dozvoljenom osnovu je steena 2. Imovina koju je brani drug stekao u toku braka ali ne radom ve naslijeem,poklonom ili drugim oblicima besteretnog sticanja 3. Imovina koja pripada branom drugu na osnovu diobe zajednike imovine izvrene u toku trajanja brane zajednice 4. Imovina steena radom u toku braka ali poto je nastupio trajan faktiki prekid brane zajednice 5. Imovina koju je ena unijela u brak kao miraz 6. Plodovi sa stvari na kojima brani drug ima posebnu svojinu,ukoliko nisu ostvareni radom branih drugova. Svojom odvojenom imovinom brani drug raspolae i upravlja samostalno. Zajednika imovina je ona koju su brani drugovi stekli radom u toku brane zajednice. Karakteristike zajednike imovine:
34

STVARNO PRAVO
1. Zajednika imovina potie od rada,zajednikog ili odvojenog,branih

drugova. U sticanju imovine brani drugovi su ravnopravni. U imovinu ulaze: prihodi od zajednike imovine, prihodi od posebne imovine, stvari nabavljene iz zajednike imovine, naknade za stvari iz zajednike imovine 2. Subjekti zajednike svojine su kako brani drugovi iz punovanog tako i brani drugovi iz nevaeeg braka 3. U zajedniku imovinu ulaze samo one imovinske vrijednosti koje su steene dok je postojala brana zajednica. Nepokretnosti koje pripadaju branim drugovima, upisuju se u zemljine knjige ili druge javne knjige na ime oba brana druga, kao njihova zajednika imovina na neopredjeljenim dijelovima. Ako je upisan samo jedan brani drug smatrae se da su upisana oba brana druga. Zajednikom imovinom (svojinom), kao cjelinom, brani drugovi upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno. Dioba zajednike imovine branih drugova moe se traiti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka,a pravo da trae diobu imaju brani drugovi, nasljednici umrlog branog druga, kao i povjerilac jednog branog druga. Odvajanje imovine se moe uiniti i sporazumno, pri emu su dozvoljeni svi modaliteti podjele. Ukoliko ne doe do sporazuma, diobu sprovodi sud koji vodi rauna o sljdeem: 1. Dohodcima i drugim prihodima branih drugova 2. Pomo jednog branog druga drugome 3. Staranju o djeci 4. O njihovom voenju domaih poslova 5. Staranju i odravanju imovine ..... Na zahtjev branog druga u iskljuivu svojinu branih drugova ali na ime njegovog udjela u zajednikoj imovini: 1. Stvari koje slue iskljuivo za linu upotrebu 2. Stvari koje slue samo djetetu ili su namjenjene njegovoj upotrebi 3. Pokretne stvari koje je brani drug zadrao nakon raskida brane zajenice 4. Stvari koje slue za vrenje zanata ili zanimanja branog druga Vanbrani drug moe traiti vrijednost svoga rada uloenog u poslove domainstva i privrednog gazdinstva drugog vanbranog druga u srazmjeri u kojoj je svojim radom doprinio da nastane ova korist. Vanbrani drug ima pravo na naknadu za svoj rad i kada nije uveana ili unapreena imovina drugog vanbranog druga, ako se portvovano zalagao radi linih potreba lanova domainstva. Zajednikom imovinom lanovi porodine zajednice upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno. Saglasnom voljom svih lanovaupravljanje zajednikom imovinom moe se povjeriti jednom broju lanova porodine zajednice, koji u preduzimanju
35

STVARNO PRAVO
poslova upravljanja odluke donose veinom glasova. Prava lanova porodine zajednice na nepokretnostima koje su njihova zajednika svojina upisuju se u zemljine knjige i druge javne knjige na ime svih lanova koji su svojim radom uestvovali u sticanju. Do diobe zaostavtine nasljednici upravljaju i raspolau nasljedstvom zajedniki i sporazumno,ako se ne sloe sud e postaviti upravitelja. Diobu moe zahtjevati svaki nasljednik,i to u svako doba samo ne u nevrijeme. ETANA SVOJINA Etana svojina je pravo svojine na stanu,poslovnoj prostoriji, ili garai kao posebnim (fizikim) dijelovima zgrade, s kojim su neraskidivo povezana odreena prava na zajednikim dijelovima zgrade i na zemljitu na kome je zgrada podignuta. Poseban dio zgrade koji je predmet etane svojine, moe se nalaziti u porodinoj stambenoj zgradi tj.zgradi koja se sastoji iz najvie dva vea ili tri manja stana (i koja se kao cijela moe nalaziti ne samo u drutvenoj ve i u privatnoj svojini ili u viestambenoj zgradi). Po koncepciji usvojenoj u naem zakonodavstvu viestambena zgrada kao cijelina i zajedniki dijelovi te zgrade su jo uvijek u drutvenoj svojini, ak i kada su svi njeni posebni dijelovi u graanskoj svojini. Za poslovnu prostoriju smatra se jedna ili vie prostorija namjenjene vrenju poslovne djelatnosti jednog korisnika koje po pravilu ine zajedniku cijelinu i imaju zaseban glavni ulaz. Stan prestavlja skup prostorija namjenjenih da slue stambenim potrebama korisnika koje, po pravilu,ine jednu graevinsku cjelinu i imaju zaseban glavni ulaz. Stan i poslovne prostorije, kao posebni dijelovi zgrade, su u prometu, ali ne i pojedini dijelovi stana (poslovne prostorije), i to bez obzira na kvadraturu stana (poslovne prostorije) broj prostorija i njihovu veliinu: stan odnosno poslovna prostorija je, moglo bi se rei sa gledita prava svojine i sa gledita pravnog prometa, osnovna pravna jedinica. Etana svojina stie se po optim pravilima koja vae za sticanje prava svojine: 1. Izgradnjom stana 2. Kupovinom 3. Zamjenom 4. Poklonom 5. Nasljeivanjem 6. Pretvaranjem zajednike svojine i susvojine u etanu. Kako je u pitanju nepokretnost ugovor o otuenju (prodaji, trampi, poklonu) posebnog dijela zgrade mora biti zakljuen u pismenoj formi, a potpisi ovjerivaa ovjereni kod suda.u protivnom ugovor ne proizvodi pravno dejstvo.

36

STVARNO PRAVO
Zajedniki dijelovi zgrade su oni dijelovi koji slue zgradi kao cjelini, dakle, svim etanim vlasnicima (temelji, glavni zidovi, tavan, fasada, stepenice, hodnici, kanalizaciona i vodovodna mrea, krov, podrum i dr.) Vlasnici posebnih dijelova duni su da uestvuju u trokovima odravanja zajednikih dijelova zgrade. Na zemljitu na kojem je podignuta zgrada koje je u drutvenoj svojini vlasnici imaju trajno pravo koritenja, a ako je zgrada napravljena na privatnom zemljitu onda vlasnici imaju susvojinu na zemljitu.

Kraj materije za I dio ispita

37

STVARNO PRAVO I-SLUBENOSTI

SLUBENOSTI I SUSJEDSKA PRAVA Slubenost je stvarno pravo iskoriavanja tue stvari na odreen nain u korist odreenog lica ili svakidanjeg (svakodobnog) vlasnika nekretnine. Titular je ovlaen da u izvjesnoj mjeri iskoriava (upotrebljava, pribira plodove) tuu stvar ili da zahtjeva od njenog svakidanjeg vlasnika da je na neki nain ne upotrebljava. Slubenost je pravo na izvlaenje ekonomske koristi iz stvari, i po tome se razlikuje od zalonog prava. Izvlaenje koristi ne sastoji se samo u iskoriavanju, nego i u ograniavanju vlasnika u iskoriavanju stvari optereene slubenosti. Slubenosti su dakle stvarna prava na tuoj stvari, koja se naziva poslunom stvari, poslunim dobrom. Za slubenosti vrijede ova opta naela: 1. slubenost je stvarno pravo i u tome smislu ona dejstvuje prema svakome vlasniku stvari nad kojom slubenost postoji; 2. u pogledu vlasnika poslune stvari slubenost se sastoji samo u tome da vlasnik trpi ili da ne vri radnju na koju bi kao vlasnik inae bio ovlaten; 3. predmet slubenosti je uvijek stvar, prema tome ne moe predmet slubenosti biti druga slubenost; 4. slubenosti su neprenosive i nedjeljive. Neprenosivost znai da se slubenost ne moe prenijeti sa jedne stvari na drugu,a lina slubenost da se ne moe prenositi sa jednog lica na drugo. Nedjeljivost slubenosti vai samo za stvarne slubenosti gdje se slubenost protee na cijelu stvar,a ne na kakav dio. 5. ne moe da postoji slubenost na vlastitoj stvari. Slubenost moe biti konstituisana ili u korist jednog odreenog lica ili u korist vlasnika kakvog nepokretnog dobra. Prema tome slubenosti se dijele na line slubenosti i stvarne slubenosti. 1. STVARNE SLUBENOSTI Stvarna slubenost je pravo svakidanjeg (svakodobnog) vlasnika jedne nepokretnosti da na odreen nain i u odreenoj mjeri koristi tuu nepokretnost bez obzira ko je njen vlasnik ili da svakidanjem vlasniku poslunog dobra zabrani da se njime u odreenom pravcu koristi. Zemljite u iju korist postoji slubenost zove se povlasno dobro, a zemljite koje je optereeno slubenou zove se posluno dobro. Takva prava su npr: pravo prelaza preko tueg zemljita, dovod vode preko susjedovog zemljita i sl) U funkciji poslunog i povlasnog dobra mogu se pojaviti samo zemljita i zgrade,a iskljueni su:pokretne stvari, nepokretnosti po namjeni, brodovi i vazduhoplovi, a takoe i drvee. Sutina slubenosti, njen cilj, nije u tome da se pravo svojine ogranii, ve da se omogui upotreba druge stvari, druge nepokretnosti. Posluno dobro treba da omogui, olaka ili povea upotrebu povlasnog dobra, ali sve to uz to manje rtvovanja svojine na poslunom dobru to ini naelo restrikcije, potede poslunog dobra. 38

STVARNO PRAVO
U rimskom pravu zahtjevalo se da posluno dobro trajno slui povlasnom dobru. Danas to nije sluaj i postoje slubenosti za izuzetne potrebe, odnosno prilike (prevoz posjeenih umskih stabala) i slubenost se moe odrediti za odreeno vrijeme ili za odreeno doba godine. U rimskom pravu trailo se i to da su dva dobra u susjedskom odnosu, to se danas ne trai. Stvarna slubenost je pravni odnos izmeu svakodobnih vlasnika dviju nepokretnosti. Promjena vlasnika, bilo povlasnog bilo poslunog dobra, ne dovodi do gaenja slubenosti, ve do njenog aktivnog ili pasivnog prenosa na novog vlasnka. Prenos se vri automatski prenosom svojine to prestavlja akcesornost stvarnih slubenosti. Stvarna slubenost je sama za sebe neprenosiva te ne moe posebno biti ni hipotekovana ni zaplijenjena. Ko ima pravo slubenosti na tuoj stvari na njega pada da to i dokae kojim ga je zakonitim nainom stekao (kupovina,ugovor,sudska presuda,kuna dioba i sl). Na istom poslunom dobru moe postojati vie istih ili razliitih slubenosti. Prea je ona slubenost koja je ranije steena,a slubenosti steene u isto vrijeme imaju isti rang. Pravilo da se ne moe imati slubenost na svojoj stvari vai samo ako su dvije nepokretosti u iskljuivoj svojini istog lica, a ne i ako su u susvojini. Isto lice moe biti suvlasnik povlasnog dobra i iskljuivi vlasnik poslunog dobra i obrnuto. Stvarna slubenost moe postojati samo u korist odnosno na teret cijele nepokretnosti a nikako samo jednog njenog dijela to ini nedjeljivost stvarnih slubenosti. Ako doe do diobe povlasnog dobra, slubenost postoji u korist svih novoformiranih nepokretnosti, s tim to vlasnik poslunog dobra moe zahtjevati brisanje u odnosu na one kojima slubenost faktiki vie ne koristi. Ako doe do diobe poslunog dobra, slubenost e teretiti sve novoformirane nepokrenosti, ali ako se njeno vrenje faktiki prostire samo na neke, vlasnici ostalih mogu zahtjevati brisanje slubenosti sa svojih parcela. Nedjeljivost znai i to da slubenost moe postojati u korist i na teret svih suvlasnika a ne na teret idealnog suvlasnikog dijela. Na osnovu prava stvarne slubenosti moe se od vlasnika poslunog dobra zahtjevati neko trpljenje ili uzdravanje, ali nikako neko injenje. Po naelu restrikcije, slubenost se mora vriti tako da se to manje oteava koritenje poslunog dobra po naelu potede poslunog dobra na nain kojim se najmanje optereuje posluno dobro. U skladu sa naelom restrikcije vae i ova pravila: a) kad postoji sumnja o obimu stvarne slubenosti,uzee se ono to je lake za posluno dobro b) nove potrebe povlasnog dobra nemaju za posljedicu proirenje slubenosti. Premjetanje slubenosti na drugo posluno dobro istog vlasnika mogue je samo s pristankom titulara slubenosti, po optim pravilima koji vae za sticanje slubenosti. Postoje i neprave stvarne slunosti gdje neki zakonici predviaju mogunost da se sluenost konstruie u korist odreenog lica,ili s pravom vlasnika poslunog dobra da slubenost opozove. 1.1.PODJELA STVARNIH SLUBENOSTI 39

STVARNO PRAVO
Stvarne slubenosti moemo podijeliti na: 1. pozitivne i negativne, 2. poljske i kune, 3. trajne i povremene, 4. vidljive i nevidljive.

Pozitivne i negativne slubenosti Pozitivne su one slubenosti na osnovu kojih vlasnik povlasnog dobra moe na neki nain da upotrebljava posluno dobro, da se njime slui,to vlasnik poslunog dobra mora da trpi; a. pravo prolaza; b. pravo progona stoke; c. pravo nasloniti teret svog zdanja na tue; d. prozor na tuem zidu otvoriti; e. dim kroz susjedov dimnjak proputati; Pozitivne daju titularu pravo na injenje (na upotrebu poslunog dobra), a obavezuju vlasnika poslunog dobra na trpljenje. Negativne su one iji titular moe zahtjevati od vlasnika poslunog dobra da se ovaj uzdri od neke upotrebe svoje nepokretnosti, koju bi upotrebu u odsustvu slubenosti inae smio da ini: a. pravo zahtjevati da susjed svoju zgradu viom ne ini; b. da svoju zgradu niom ne ini; c. da ne sije visoku kulturu koja bi povlasnom dobru oduzimala vidik i dr. Negativne slubenosti ovlauju titulara na zabranu i obavezuju vlasnika poslunog dobra na neinjenje. Poljske i kune slubenosti Kod diobe na poljske i kune slubenosti u sluaju sumnje kao kriterijum slui injenica da li je povlasno dobro zemljite poljsko ili zgrada. Da li je neka stvarna slubenost poljska ili kuna odluuje u ovom sluaju povlasno dobro. Prema kriterijumu usvojenom u savremenim zakonima mjerodavna je priroda povlasnog dobra, tako da jedna slubenost moe biti as poljska as kuna, u zavisnosti od toga kakvo je povlasno dobro tako pravo prolaza moe postojati u korist zemljita, a takoe i u korist zgrade. Podjela je danas bez praktinog znaaja. Trajne i povremene slunosti Od znaaja je kod sticanja slubenosti odraajem i gubljenja nevrenjem. Povremene slubenosti su one ije se vrenje sastoji u odreenim postupcima titularevim, nezavisno od toga da li su za vrenje slubenosti potrebni neki stalni ureaji, odnosno naprave ili ne (slubenost prolaza,progona stoke,uzimanja vode). 40

STVARNO PRAVO
Trajne su one ije se vrenje ne sastoji u preduzimanju radnji od strane titulara.Tu dolaze sve negativne slubenosti,ali i neke pozitivne:slubenost vodovoda,slubenost naslanjanja zgrade na tuu zgradu i dr. One pretpostavljaju odreeno prirodno ili vjetako materijalno stanje i kada se ono jednom uspostavi slubenost se vri sama od sebe,bez preduzimanja radnji od strane titulara slubenosti.One svoju slubenost ne gube ako je potrebna povremena intervencija titulara na odravanju ureaja potrebnih za vrenje slubenosti.to se tie njihovog vrenja ono moe biti trajno i isprekidano u odreenim intervalima.

Vidljive i nevidljive slubenosti I ova podjela je od znaaja kod sticanja slubenosti odraajem i gubljenja nevrenjem. Vidljive su one koje su praene nekom spoljnom vidljivom napravom,odnosno znakom;balkon,vrata,vodovodne odnosno kanalizacione cijevi,pumpa za vodu i sl.Prema prirodi slubenosti i okolnostima sluaja naprava se moe nalaziti bilo na poslunom bilo na povlasnom dobru,ali je neophodno i dovoljno da bude vidljiva za vlasnika poslunog dobra. Nevidljive su one koje nisu praene spoljnom napravom,odnosno znakom. 1.2. STICANJE STVARNIH SLUBENOSTI

Sticanje stvarnih slubenosti moe biti: 1. zakonske stvarne slubenosti; 2. sticanje na osnovu pravnog posla; 3. odraaj; 4. sticanje na osnovu sudske odluke ili odluke drugog dravnog organa. Zakonske stvarne slubenosti Zakonske slubenosti postoje na osnovu samog zakona i odlikuju se potpunom odreenou i postoje neposredno na osnovu zakona,te za njihov nastanak nije potrebna sudska presuda.Sudska presuda koja se povodom njih donosi ima deklaratorni karakter,ako doe do spora njome se titi ve postojea slubenost.Njihov upis u zemljine knjige nema nikakvog smisla poto su svima poznate.Primjeri:pravo vlasnika nepokretnosti da pree na susjedno zemljite radi hvatanja odbjegle ili zalutale ivotinje,zabrana potkopavanja tueg zemljita,pravo zahtjevanja od susjeda da na svom zemljitu ne sadi na odreenom rastojanju od mee i sl.Veina zakonika odreuje da se slubenost stie na osnovu:pravnog posla,odraajem,odlukom dravnog organa dok se sticanje na osnovu zakona ne spominje. Sticanje na osnovu pravnog posla 41

STVARNO PRAVO
Pravni posao na osnovu koga se stie stvarna slubenost moe biti ugovor izmeu vlasnika povlasnog i poslunog dobra ili testament vlasnika poslunog dobra. Ugovor zakljuen izmeu vlasnika povlasnog i vlasnika poslunog dobra mora biti pismen i prestavlja samo titulus,a za nastanak slubenosti kao stvarnog prava potreban je i modus acquirendi koji se sastoji u upisu u zemljine knjige.Za upis je potreban pristanak vlasnika poslunog dobra,a ako on uskrati pristanak,vlasnik povlasnog dobra e odobrenje za upis izdejstvovati sudskim putem.Ugovor na osnovu koga nije izvren upis u javne knjige stvara samo obligacioni odnos i ne djeluje prema savjesnom sticaocu nepokrenosti. Sam ugovor moe biti teretni ili dobroin a moe biti osnov za sticanje bilo koje slubenosti. Ukoliko je posluno dobro u susvojini,za punovanost ugovora potrebna je saglasnost svih suvlasnika,jer je rije o aktu koji prelazi okvir redovnog upravljanja i jer je slubenost nedjeljiva. Testament moe biti osnov za sticanje slubenosti na dva naina; a. prvo vlasnik poslunog dobra moe naredbom posljednje volje ostaviti slubenost u korist nekog dobra,iji se vlasnik pojavljuje kao legatar,pri emu posluno dobro moe biti predmet bilo zakonskog bilo testamentalnog nasljeivanja.Testator mora biti iskljuivi vlasnik polunog dobra a ne samo suvlasnik.Testamentalna odredba predstavlja samo pravni osnov za obligacioni zahtjev legatara,a za nastanak slubenosti kao stvarnog prava potreban je i upis u javne knjige; b. drugi sluaj se sastoji,to vlasnik jedne nepokretnosti,naredbom posljednje volje,ovu podijeli nasljednicima,predviajui istovremeno da je jedna od parcela koje ovako nastaju optereena slubenou u korist onih drugih. Sticanje na osnovu odraaja Stvarna slubenost stie se odraajem kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvarivao slubenost za vrijeme od dvadeset godina,a vlasnik poslunog dobra se tome nije protivio.Stvarna slubenost se ne moe stei odraajem ako je vrena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili draoca poslunog dobra,silom,prevarom,ili ako je slubenost ustupljena do opoziva.Ovo su zakonske odredbe koje govore o sticanju slubenosti vanrednim odraajem i to na osnovu dravine koja nije manljiva koja je prava,nije neophodno da je dravina savjesna,to se zahtjeva kod sticanja svojine vanrednim odraajem,a pogotovu ne da je jo zakonita to se zahtjva kod sticanja prava svojine redovnim odraajem. Da bi dravina slubenosti dovela do sticanja prava slubenosti,potrebno je da se vlasnik poslunog dobra time nije protivio,da se barem preutno sa tim saglasio to podrazumjeva da je faktiko ostvarivanje slubenosti,bilo poznato vlasniku poslunog dobra,a teret dokazivanja te injenice lei na uzukapijentu.Pod tim optim uslovom odraajem se mogu stei kako javne tako i skrivene slubenosti. Ne postoji dravina podobna za odraaj ako je slubenost ustupljena do opoziva,odnosno ako je vlasnik dozvolio upotrebu nepokretnosti iz prijateljskih pobuda,ako upotrebu svoga dobra tolerie u cilju dobrosusjedskih odnosa. Dravina isprekidanih slubenosti je neprekidna ako uestalost akata upotrebe poslunog dobra odgovara potrebama povlasnog dobra,ako drugim rijeima odgovara redovnoj uestalosti koja postoji i na osnovu prava slubenosti. 42

STVARNO PRAVO
Slubenost steena odraajem ne moe biti od tete onome ko je posluno dobro pribavio prije nego to je odraajem steena slubenost upisana u zemljine knjige pod uslovom da je pribavilac savjestan tj.da nije znao niti je mogao znati da je slubenost steena vanknjinim odraajem. U pravu je nesporno da se slubenosti mogu stei odraajem,ali je sporno da li se tim nainom mogu stei sve ili samo neke slubenosti i koje. Sticanje na osnovu sudske odluke ili odluke drugog dravnog organa Odlukom suda ili drugog dravnog organa stvarna slubenost uspostavlja se kada vlasnik povlasnog dobra u cijelini ili djelimino ne moe koristiti to dobro bez odgovarajueg koritenja poslunog dobra,kao i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Potrebno je da postoji nemogunost upotrebe u jednoj bitnoj osobini i da za tu nemogunost nije kriv sam vlasnik poslunog dobra. Tu nisu relevantne potrebe povlasnog dobra i korist koju za njega znai slubenost,ve i teta koju bi ustanovljene slubenosti prouzrokovale vlasniku poslunog dobra. Presuda kojom se ustanovljava slubenost ima konstitutivni karakter.Ovakva presuda uvijek sadri ocjenu o postojanju zakonskih injenica za ustanovljenje slubenosti,bolje rei ocjenu o postojanju zakonskih injenica u relevantnom stepenu. Na zahtjev vlasnika poslunog dobra sud utvruje i odgovarajuu naknadu koju je vlasnik povlasnog dobra duan da plati vlasniku poslunog dobra.Slubenost koja se ustanovljava sudskom presudom stie se danom pravosnanosti presude,to znai da za njen nastanak upis u zemljine odnosno intabulacione knjige nije potreban.Kupac poslunog dobra koji nije znao za postojanje slubenosti,duan je ipak da trpi slubenost.U izvjesnom broju sluajeva slubenost se ustanovljava odlukom nadlenog upravnog organa.Ova odluka ima konstitutivni karakter,a slubenost nastaje danom njene pravosnanosti.

1.3. PRESTANAK STVARNIH SLUBENOSTI Prestanak stvarnih slubenosti moe biti: 1. na osnovu pravnog posla; 2. prestanak usljed nevrenja slubenosti; 3. ukidanje na zahtjev vlasnika poslunog dobra zbog promjenjenih okolnosti; 4. sjedinjenje(konsolidacija) 5. ostali sluajevi prestanka stvarnih slubenosti. 1. Prestanak na osnovu pravog posla Nesporno je da slubenosti mogu prestati na osnovu ugovora izmeu vlasnika povlasnog i poslunog dobra,kao i na osnovu odricanja od strane titulara slubenosti. Ugovor izmeu vlasnika povlasnog i poslunog dobra o prestanku slubenosti mora biti zakljuen u pismenoj formi i odmah proizvodi obligaciono dejstvo,a za prestanak 43

STVARNO PRAVO
slubenosti potreban je ispis iz zemljinih,odnosno intabulacionih knjiga.Ako prije ovog ispisa titular slubenosti otui povlasno dobro,novi vlasnik stie svojinu zajedno sa slubenou i protiv njega se ispis ne moe izdejstvovati. Ako na povlasnom dobru postoje tereti(hipoteka ili plodouivanje),za prestanak stvarne slubenosti potrebna je saglasnost treega,ukoliko to teti njegovim pravima. Ako je povlasno dobro u susvojini,za prestanak slubenosti potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Prestanak slubenosti odricanjem je prestanak na osnovu jednostrane izjave volje titulara slubenosti,za ije dejstvo nije potreban pristanak vlasnika poslunog dobra.Ako doe do otuenja,novi vlasnik povlasnog dobra stie i stvarnu slubenost.Ovaj nain prestanka ne vai za zakonske slubenosti,odnosno susjedska prava. 2. Prestanak usljed nevrenja slubenosti Nevrenje kao nain prestanka slubenosti pojavljuje se u dva vida: 1. kao liberatorna uzukapija i 2. kao zastarjelost. Liberatorna uzukapija je prestanak usljed nevrenja koje je praeno protivljenjem od strane vlasnika poslunog dobra.Ovdje je,dakle,sem obinog nevrenja od strane titulara slubenosti potreban i jedan pozitivan uslov;da je posluno dobro drano i uivano kao slobodno,da je vlasnik poslunog dobra preduzimao radnje koje iskljuuju postojanje slubenosti. Zastarjelost je prestanak usljed obinog nevrenja,koje nije kvalifikovano protivljenjem od strane vlasnika poslunog dobra.Prestanak slubenosti zastarjelou prestaje s jedne strane nevrenjem svoga prava tj.nezainteresovanou za svoje pravo i s druge strane zastarjelost ima liberatorno dejstvo ime se pravo svojine sada rastereuje,oslobaa jednog suvinog tereta. Zakono o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima predvia oba prestanka stvarnih slubenosti,i za liberatornu uzukapiju propisuje rok od tri godine a za zastarjelost rok od dvadeset godina. 3. Ukidanje na zahtjev vlasnika poslunog dobra zbog promjenjenih okolnosti Vlasnik poslunog dobra moe zahtjevati ukidanje slubenosti ako je ova izgubila svaku korisnost za povlasno dobro.Ukidanje moe zahtjevati kako vlasnik poslunog dobra tako i suvlasnik dok je pasivno legitimisan vlasnik povlasnog dobra ali ne i onaj ko je samo dralac prava slubenosti. 4. Konsolidacija(sjedinjenje) Stvarna slubenost prestaje ako isto lice postane vlasnik povlasnog i poslunog dobra.Nije vano kako je dolo do sjedinjenja:kupoprodaja,poklon,odraaj,nasljee.Ako sjedinjenje nije bilo praeno i brisanjem slubenosti iz zemljinih knjiga,pa kasnije jedna od sjedinjenih nepokretnosti bude otuena ,slubenost se automatski aktivira i dobija ponovo punu pravnu snagu.Ako je sjedinjenje prestalo usljed nekog uzroka koji ima retroaktivno dejstvo,slubenost i dalje postoji,odnosno uzima se da nije ni bila prestala. 44

STVARNO PRAVO
6. Ostali sluajevi prestanka stvarnih slubenosti. Stvarna slubenost prestaje propau povlasnog ili poslunog dobra.Propast pokretne poslune stvari proizvodi prestanak slubenosti.Nepokretne stvari mogu se veinom obnoviti.Propast povlasnog i poslunog dobra povlai za sobm prestanak slubenosti.U sluaju obnavljanja zemlje ili zgrade obnavlja se i sama slubenost.Nemogunost vrenja slubenosti izjednaena je u pogledu svoga dejstva sa propau. 1.4. ZATITA STVARNIH SLUBENOSTI

Kao i svako drugo subjektivno pravo tako i pravo slubenosti uiva pravnu zatitu.Instrumenti zatite su upereni ne samo protiv vlasnika poslunog dobra ve i svakog treeg,jer je pravo slunosti stvarno subjektivno pravo koje ima apsolutno djelovanje(erga omnes). Ovisno o vrsti povrede,ovlatenik prava slubenosti se moe posluiti nekom od sljedee tri tube: 1. posjedovna tuba; 2. tuba na utvrenje i 3. actio confessoria.

Tuba zbog smetanja posjeda Ova tuba stoji na raspolaganju svakom posjedniku stvari ili prava.Ovlatenik stvarne slubenosti je posjednik prava stvarne slubenosti,a ovlatenik line slubenosti je posjednik stvari koja prestavlja posluno dobro.Ovdje se primjenjuju pravila koja su izloena u poglavlju o zatiti posjeda. Tuba na utvrenje Tubom na utvrenje vlasnik povlasnog dobra zahtjeva da se prema vlasniku poslunog dobra utvrdi postojanje prava slubenosti.Podie se u sluaju osporavanja ili dovoenja u sumnju prava slubenosti od strane vlasnika poslunog dobra. Actio confessoria Tuba koju podie ovlatenik prava slubenosti protiv osobe koja ga neosnovano sprijeava ili ometa u vrenju slubenosti sa zahtjevom da spreavanje ili ometanje prestane.Pasivno legitimisani je vlasnik poslunog dobra,ali i svaka trea osoba koja ovlatenika spreava ili ometa u vrenju sadraja prava slubenosti.Tuitelj mora dokazati svoje pravo slunosti i in smetanja od strane tuenika.To e posti dokazom 45

STVARNO PRAVO
pravnog osnova pribavljanja(titulus) i nainom pribavljanja(modus)slubenosti.Kod stvarnih(zemljinih)slubenosti mora tuilac da dokae da je vlasnik povlasnoga dobra.Na ovaj nain on dokazuje svoj pravni interes,jer bez njega ne moe da podigne ovu tubu.Meutim,pravo na ovu tubu ima i kvalifikovani posjednik. Tuilac mora da dokae i stvarnu povredu svoga prava.Prema tome,prosta prijetnja ne bi bila dovoljna za podizanje tube.Ovom se tubom ide za tim da se sudskom odlukom prizna da sporna slubenost doista postoji,kao i da se tuenome zabrani da smeta tuioca u vrenju njegovoga prava,te da tuiocu eventualno naknadi pretrpjelu tetu.Tuba je petitorna. Po vrsti povrede zbog koje se podie,actio confessoria je vrlo slina vlasnikovoj tubi actio negatoria-obje tite nositelja subjektivnog prava od uznemiravanja pri ostvarivanju njegova sadraja od strane treih osoba.Vlasnik e negatornom tubom ustati protiv onih koji ga neosnovano uznemiravaju. 1.5.VANIJA SUSJEDSKA PRAVA I VANIJE STVARNE SLUBENOSTI Vanija susjedska prava i njihova sistematizacija Bitne 1. 2. 3. osobine susjedskih prava su sljedea: da nastaju neposredno na osnovu zakona; da se ne upisuju u zemljine knjige presuda koja se donosi u povodu njih ima deklaratorni karakter.

Zajedniko naelo za sva susjedska prava kao ogranienja svojine je da se vre u duhu dobrosusjedskih odnosa i uz to manje uznemiravanje vlasnika susjedne nepokretnosti. S obzirom na njihovu sadrinu,susjedska prava moemo podijeliti u etri grupe: 1. jednu grupu sainjavaju ona koja su posljedica razgranienja nepokretnostipravo zajednike svojine na objektima koji se nalaze na samoj mei i prava i obaveze u vezi prodiranja grana u tui vazduni prostor odnosno prodiranjem ila u susjedno zemljite; Prema predratnim pravnim pravilima brazde, ograde, ive ograde, direci, zidovi, kanali i sl. koji se izmeu susjednih zemljita nalaze,,smatraju se za zajedniku svojinu i trokove odravanja zajedniki snose. Drvo na mei zajednika je svojina susjeda. Poto se svojina drveta odreuje prema stablu, a ne prema ilama, pravilo je da drvo pripada onome na ijoj je zemlji stablo, ak i ako bi grane prele u susjedovo zemljite. Ako vlasnik u razumnom roku ne ukloni grane koje smetaju vlasnik drugog zemljita ih moe sam ukloniti i ima pravo i na odsjeene grane i plodove koje one daju bez prava na naknadu tete za priinjenih hlad koji iste prave. 2. vlasnik nepokretnosti ima pravo da pree na susjedovo zemljite radi hvatanja odbjegle ili zalutaje ivotinje,roja pela,kupljenje plodova sa svoje voke i sl.U sluaju izvoenja graevinskih radova na svom zemljitu-zidanje,popravka ili ruenje zgrade,on ima pravo da koristi susjedovo zemljite uz dogovor sa susjedom i plaanje uinjene tete; 3. vlasnik ne smije na svom zemljitu preduzimati radove koji ugroavaju stabilnost susjednog zemljita ili zgrade.U ovu grupu spada i vrlo znaajno 46

STVARNO PRAVO
pravo zahtjevati od susjeda da svoju nepokretnost ne upotrebljava na nain kojom se prouzrokuju prekomjerne imisije.Prekoraenjem granica tolerancije nastaje odreena odgovornost emitenta.Ako su imisije plod djelatnosti za koje je dobijena dozvola onda se njihov prestanak ne moe zahtjevati nego se moe traiti njihovo svoenje u granice normalnog i zahtjevati naknada tete.Odreivanje granice vri se s obzirom na prirodu i namjenu nepokretnosti i na mjesne prilike; 4. vlasnik jedne nepokretnosti moe od drugoga zahtjevati odreeno injenje .To je mogue u sljedeim situacijama:u sluaju opasnosti od ruenja zgrade,pitanje odvoenja kinice,obnova menih znakova i sl. Vanije stvarne slubenosti Kune slubenosti su obino: 1. pravo nasloniti teret svog zida na tue; 2. gredu ili rog u tui zid uvui; 3. prozor na tuem zidu otvoriti,bilo zbog svjetlosti bilo zbog izgleda; 4. krov podii nad susjedovim vazdunim prostorom; 5. dim proputati kroz susjedov dimnjak; 6. kinicu sa svoje strehe na tue zemljite provoditi; usljed drugih kunih slubenosti dralac poslunog zemljita,obavezan je neto ne initi,to bi mu inae bilo slobodno,takve slubenosti su: 7. svoju kuu ne podizati vie u visinu; 8. svoju kuu niom ne initi; 9. povlasnom zdanju ne oduzimati svjetlost; 10. ili ne oduzimati mu izgled i sl. Glavne poljske slubenosti su obino: 1. imati pravo na odravanje staze,putanje za stoku ili kolskog puta na tuem zemljitu; 2. vodu crpiti,stoku pojiti,vodu odvoditi i dovoditi; 3. stoku uvati pasti; 4. drva sjei,suho granje i ogranke skupljati...; 5. divlja loviti,ptice hvatati,ribe loviti; 6. kamen vaditi,pijesak kopati,kre pei....; Slubenosti koje se ustanovljavaju sudskom odlukom su nune slubenosti,jer se ustanovljavaju protiv volje vlasnika poslunog dobrakada vlasnik povlasnog dobra u cjelini ili djelimino ne moe koristiti to dobro bez odgovarajueg koritenja poslunog dobra.Sudska odluka kojom se ustanovljava slubenost ima konstitutivno dejstvo,za nastanak slubenosti nije potreban upis u zemljine knjige(kao kod slubenosti koje nastaju na osnovu ugovora),poto se slubenost stie danom pravosnanosti odluke. Sudskom odlukom se prije svega ustanovljava pravo nunog prolaza.Za slubenost nunog polaza vlasnik povlasnog dobra plaa naknadu.Ako je do ostvarenja enklave dolo diobom,nuni prolaz se,moe dozvoliti samo preko onog zemljita koje je do diobe inilo cjelinu sa enklavom.Preko kunih dvorita nuni prolaz se u principu ne moe ustanoviti protiv volje vlasnika. Prema optem pravilu koje vae za sve nune slubenosti,vlasnik poslunog dobra moe zahtjevati da se,uz pravinu naknadu,ukine pravo nunog prolaza. Druga znaajna nuna slubenost je slubenost postavljanja vodova,vlasnik nepokretnosti ima pravo zahtjevati da mu se dozvoli,i protiv volje susjeda,da preko njegovog zemljita provede vodovodne i kanalizacione cijevi,gasovod,telefonske i elektrine kablove-podzemne i vazdune -gdje je i za ove nune slubenosti predviena naknada. 47

STVARNO PRAVO
Treba spomenuti i slubenost postavljanje antene na susjednoj zgradi ako je potrebno za prijem radio-difuznog programa ako se time ne ometaju stanari te zgrade. 2.LINE SLUBENOSTI

Line slubenosti postoje u korist jednog odreenog lica,koje,u principu,moe biti kao fiziko,tako i pravno.Za razliku od stvarnih slubenosti,ovdje postoji samo posluno dobro,a sadrina slubenosti se uvijek sastoji u iskoritavanju tue stvari,tako da nema negativnih linih slubenosti.Tri su klasina prava line slubenosti: 1. plodouivanje; 2. upotreba i 3. pravo stanovanja. I-PLODOUIVANJE Plodouivanje je lina slubenost koja se sastoji iz ovlaena upotrebe i pribiranja plodova sa tue stvari,bez povrede njegove sutine.Titular prava zove se plodouivalac,a vlasnik stvari na kojoj postoji plodouivanje zove se jo i gospodar stvari. Predmet plodouivanja mogu biti stvari,prava,a takoe i imovina.Plodouivanje na stvari moe se odnositi i na idealni suvlasniki dio. Predmet plodouivanja na stvarima mogu biti kako pokretne,tako i nepokretne stvari,ali to uvijek moraju biti nepotrone stvari,jer samo one ispunjavaju uslov da mogu biti upotrebljene bez promjene njihove sutine.

Plodouivaoeva prava Plodouivalac ima pravo da poslunu stvar dri,da je upotrebljava i pribire plodove sa nje.Njegovo ovlaenje izvlaenja ekonomskih koristi iz stvari jednako je odgovarajuim ovlaenjima samog vlasnika.Obim plodouivanja moe se ograniiti iskljuenjem odreenih koristi,koje daje posluna stvar.Plodouivalac nema pravo na odreene dijelove supstancije na sve ono to ne predstavlja plod. Plodouivalac stie civilne plodove srazmjerno vremenskom trajanju plodouivanja(dan po dan),bez obzira da li su u vrijeme nastanka,odnosno prestanka plodouivanja dospjeli ili ne i da li su u to vrijeme naplaeni ili ne. to se tie plodova u naturalnom obliku u uporednom pravu prihvaeno je pravilo da ih plodouivalac stie odvajanjem,prisvajajui i njihovu materijalnu supstanciju i njihovu vrijednost. Pored ovlaenja upotrebe stvari i pribiranja plodova plodouivalac je ovlaten(u Francuskom pravu) da takvo pravo prenese na drugog,s tim to se prenijeto plodouivanje gasi smru prethodnog,a ne nekog plodouivaoca a ako ovaj umre plodouivanje prelazi na njegove nasljednike i traje do smrti prvog plodouivaoca.Po rjeenju drugih zakonika plodouivanje kao pravo je neprenosivo,ali se moe prenijeti njegovo vrenje,mogu se u vidu zakupa i posluge prenijeti na drugoga koristi koje 48

STVARNO PRAVO
plodouivalac ima od stvari.Plodouivalac ima pravo da se koristi stvarnim slubenostima koje postoje u korist nepokretnosti na koju se odnosi plodouivanje bilo da su u pitanju slubenosti koje su ustanovljene prije ili za vrijeme plodouivanja.On nema pravo na zasnivanje novih stvarnih slubenosti na teret predmeta plodouivanja,ali upotrebu predmeta plodouivanja moe regulisati na bazi obligacionih odnosa. Plodouivaoeva prava se prostiru i na prirodno uveanje do koga je dolo usljed nanosa. Plodouivaoeve obaveze Plodouivalac je duan da ouva sutinu stvari,s tim to ne odgovara za smanjenje vrijednosti koje je posljedica redovne namjenske upotrebe.Ima obavezu da ne mijenja namjenu stvari. Plodouivalac snosi trokove redovnog odravanja,a vlasnik trokove koji su izazvani starou zdanja ili viom silom odnosno sluajem.Plodouivalac je obavezan da bez odlaganja obavijesti vlasnika stvari o oteenjima stvari kao i o neophodnosti vanrednih popravki ili preventivnih mjera izazvanih opasnou koja se nije mogla predvidjeti.Takoe je obavezan da ga obavijesti ako neko trei uzurpira neko pravo na stvari. Po prestanku plodouivanja plodouivalac je duan da poslunu stvar vrati vlasniku,ak ako je i usljed pohabanosti izgubila svaku upotrebnu vrijednost.Odgovoran je za skrivljeno unitenje odnosno oteenje stvari i za njeno otuenje,a ako je to nastalo usljed vie sile oslobaa se odgovornosti. Zatita plodouivanja U sluaju povrede prava uivanja plodouivalac moe upotrebiti petitorne tube za povraaj stvari i prestanak smetanja,a takoe i posesorne tube,budui da je drlac prava.Tueni u ovim sporovima moe biti kako tree lice tako i vlasnik stvari. Nastanak plodouivanja Plodouivanje moe nastati na osnovu ugovora,testamenta i odraajem.Za nastanak na osnovu ugovora potreban je upis u zemljine knjige i pismena forma ugovora ako se odnosi na nepokretnosti.Kad je u pitanju sticanje odraajem,u nekim zakonicima je izriito propisano da se tu primjenjuju pravila sticanja svojine odraajem.Ovaj odraaj dolazi u obzir kad je dralac doao do stvari od treeg a ne od vlasnika,a ako je doao do stvari od vlasnika,onda je to ili derivativno sticanje plodouivanja ili e dralacuzurpator pretendovati na svojinu. Prestanak plodouivanja Plodouivanje prestaje protokom vremena ako je bilo ustanovljeno na odreeno vrijeme a to vrijeme istekne prije smrti plodouivaoca;ako u vrijeme plodouivaoeve smrti ugovoreno vrijeme nije isteklo ili plodouivanje nije bilo ogranieno u svom trajanju,ono se kao lina slubenost gasi smru plodouivaoca i uspostavlja se puna svojina vlasnika stvari,koji je dotle imao golu svojinu. 49

STVARNO PRAVO
Kad je u pitanju plodouivanje pravnog lica po jednom stanovitu plodouivanje iji je titular pravno lice traje neogranieno,postoji dok to pravno lice postoji,dok drugi smatraju da plodouivanje traje odreeno vrijeme.Plodouivanje moe prestati i na osnovu ugovora izmeu vlasnika stvari i plodouivaoca,takoe i odricanjem od strane plodouivaoca,za iju punovanost nije potrebna saglasnost vlasnika poslune stvari,ali plodouivaoevi povjerioci mogu zahtjevati ponitenje odricanja koje je izvreno na njihovu tetu. Plodouivanje prestaje ako se vlasnik poslunog dobra protivi vrenju plodouivanja,a plodouivalac svoje pravo ne vri,tri godine uzastopno.Mogu je prestanak plodouivanja usljed zastarjelosti,usljed nevrenja koje nije praeno punom faktikom vlau od strane vlasnika.Zastarjelost pretpostavlja potpuno odsustvo uivanja stvari,kako od strane samog plodouivaoca,tako i od strane lica na koje su prenijete koristi odnosno vrenje plodouivanja.U sluaju djelimine propasti poslune stvari plodouivanje se produava na preostalom dijelu,a u sluaju potpune propasti usljed vie sile prestaje. 2.1.PRAVO UPOTREBE (USUS) Pravo upotrebe je lina slubenost iji je imalac ovlaten da tuu stvar upotrebljava i pribira plodove sa nje,u granicama svojih linih potreba i potreba lanova svoje porodice,bez naruavanja sutine same stvari.sve koristi koje stvar preko toga daje pripadaju vlasniku stvari. Pravo upotrebe danas je shvaeno kao ogranieno plodouivanje i to ogranieno u kvantitativnom smislu;onaj koji upotrebljava ne izvlai sve koristi koje stvar prema svojim prirodnim osobinama moe dati,ve je upotrebljava i pribira plodove sa nje u granicama svojih potreba i potreba svoje porodice.Ovakva ogranienost prava upotrebe ima za posljedicu to da je njegov lini karakter vie naglaen nego kod plodouivanja. Predmet prava upotrebe jesu neutroene stvari.Na potronim stvarima bila bi mogua neprava upotreba,slino kao nepravo uivanje.Pravo upotrebe neprenosivo je i ne moe se ni njegovo vrenje prenijeti,to je mogue kod prava uivanja.Upotrebilac ne moe,dakle,predmet prava upotrebe dati pod zakup ili kiriju. Upotrebilac ne smije da vri izmjene na stvari,ak ni one koje su inae dozvoljene uivaocu.Obaveze na odravanju stvari kao i noenje tereta lee po pravilu na vlasniku. 2.2.PRAVO STANOVANJA (HABITATIO) Pravo stanovanja kao lina slubenost sastoji se u ovlaenju da se u svrhu stanovanja koristi tua stambena zgrada ili stan kao posebni dio zgrade. Po svojoj pravnoj prirodi to je jedna vrsta slubenosti upotrebe,ograniena po svom predmetu na stambenu zgradu odnosno stan,a uz iskljuenje svih plodova. Plodova u naturalnom obliku nema,a civilni plodovi su iskljueni jer se ni pravo stanovanja ni njegovo vrenje ne mogu prenijeti na drugoga. Po pravilu koje je usvojeno u veini zakonodavstava,imalac prava stanovanja moe primiti na stan lanove svoje porodice,kao i lica koja su mu potrebna za voenje domainstva. 50

STVARNO PRAVO

II-ZALONO PRAVO
1.POJAM I PRAVNA PRIRODA ZALONOG PRAVA Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu koga povjerilac moe naplatiti svoje potraivanje iz vrijednosti zaloene stvari(ako dunik ne izvri obavezu iz dospjelosti)prije ostalih povjerilaca.Deava se da dunik zanemaruje svoje obaveze i odbija da ih ispuni ili odgugovlai sa plaanjem.Imovinske prilike dunika mogu se do te mjere pogorati da ne moe platiti svoje dugove.U takvoj situaciji svaki povjerilac se jo uvijek moe uzdati u to da e svoje potraivanje moi namiriti iz dunikove imovinske mase prinudnim putem.Ako bi neki od povjerilaca imao zalono pravo na nekoj od dunikovih stvari ,on bi mogao iz zaloene stvari da namiri svoje potraivanje u cjelini,iskljuujui sve ostale povjerioce.Vrijednost zalonog prava je u tome to obezbjeuje zalonom povjeriocu mogunost namirenja i onda kad se ostali ,obini povjerioci ne mogu naplatiti u cjelini ili se ne mogu uopte naplatiti ,jer dunik nema dovoljno sredstava da ispuni sve obaveze. Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari.Ovo shvatanje je vladajue u pravnoj teoriji ,a u pojedinim graanskim zakonicima zalono pravo je izriito proglaeno za stvarno pravo ili uvreno meu stvarna prava.U novije vrijeme ponovo se javljaju miljenja koja osporavaju stvarnopravnu prirodu zalonog prava. 2.VRSTE ZALONOG PRAVA

Zalono pravo se dijeli na: 1. Zalono pravo na pokretnim stvarima-runa zaloga; 2. Zalono pravo na nepokretnim stvarima-hipoteka. Kriterijum po kojem se runa zaloga i hipoteka razlikuju jeste vrsta stvari na koju se zalono pravo odnosi.Zalaganje pokretne stvari postie se predajom zaloene stvari povjeriocu u dravinu,dok se nepokretnost zalae tako to se zalono pravo upisuje u zemljine (ili druge javne)knjige,a stvar ostaje i dalje u dravini dunika.Otuda zalono pravo na pokretnoj stvari redovno prati predaja stvari u dravinu povjerioca,dok kod hipoteke,zaloena nepokretnost ostaje u rukama dunika.U naoj pravnoj teoriji i praksi preovlauje miljenje da se podjela zalonog prava na runu zalogu i hipoteku zasniva na podjeli stvari na pokretne i nepokretne.Tako se za zalaganje pokretnih stvari trai predaja u ruke povjeriocu,a za zalaganje nepokretnosti upis u javne knjige. Druga podjela zalonog prava izvrena je prema nainu na koje nastaje zalono pravo. Prema ovom mjerilu zalono pravo se moe podijeliti na: 1. Ugovorno zalono pravo ili zalono pravo na osnovu pravnog posla; 2. Sudsko i zakonsko zalono pravo. Ugovorno zalono pravo je osnovni i najei oblik zalonog prava.Pravni osnov pribavljanja zalonog prava sastoji se u izreeno izjavljenoj volji dunika .Osim 51

STVARNO PRAVO
ugovornog zalonog prava javljaju se i izuzetni oblici zalaganja pristanak dunika to su sudsko i zakonsko zalono pravo. kod kojih nije

2.1.Ugovorno zalono pravo Na pokretnim stvarima zalono pravo se najee osniva ugovorom.Ugovorom o zalozi obavezuje se dunik ili tree lice da preda neku pokretnu stvar zalonom povjeriocu kako bi se ovaj mogao naplatiti iz njene vrijednosti prije ostalih povjerilaca ako mu potraivanje ne bude plaeno o dospjelosti,a zaloni povjerilac se obavezuje da primljenu stvar uva i po namirenju svog potraivanja vrati neoteenu zalogodavcu. Sam za sebe ugovor o zalozi ne stvara zalono pravo.Ugovor prestavlja osnov ili titulus za pribavljanje zalonog prava. Osim ugovora potrebna je i predaja stvari.Povjerilac stie zalono pravo na pokretnoj stvari u trenutku kada mu dunik preda stvar.Do tog asa povjerilac ima prema duniku samo pravo potraivanja.Najee se ima u vidu fizika predaja,ali dolaze u obzir i svi drugi oblici predaje. Na nepokretnim stvarima ugovorno zalono pravo stie se upisom u zemljine ili druge javne knjige na osnovu ugovora.Ugovor ili ire pravni posao predstavlja samo pravni osnov i uz njega je potreban jo i odgovarajui nain sticanja.Opte je pravilo da se stvarna prava stiu i gube upisom u zemljine knjige.U sluaju hipoteke ovo pravilo jo vie dolazi do izraaja.Hipoteka ne moe postojati bez javnih knjiga jer hipotekarni povjerilac nema nepokretnost u dravini kao to je sluaj sa imaocima ostalih stvarnih prava.Odstupanja su mogua samo kad je rije o zakonskoj hipoteci kod koje nije potreban upis u javne knjige. 2.2.Sudsko zalono pravo Sudsko zalono pravo na pokretnim stvarima stie se popisom stvari u izvrnom postupku .Za razliku od ugovornog zalonog prava sudska zaloga se ne pribavlja predajom.Razlika je u tome to sudska zaloga nastaje u postupku izvrenja protiv dunika koji nije ispunio svoje obaveze o dospjelosti,te je povjerilac na osnovu pravosnane sudske odluke predloio prinudno izvrenje.Ako postoji vie povjerilaca ,red prvenstva meu zalonim pravima odreuje se prema danu kada je popis izvren,a ako je popis izvren istovremeno za vie potraivanja,prvenstvo ima onaj povjerilac iji je prijedlog za izvrenje ranije primljen u sudu a ako ih je vie zaprimljeno isti dan imaju isti red prvenstva. Sud moe odrediti na prijedlog povjerioca da se popisane stvari predaju na uvanje samom povjeriocu ili treem licu.Ako je rije o uvanju gotovog novca,hartije od vrijednosti ili dragocijenosti , stvari se stavljaju u sudski depozit.Pokretne stvari na kojima je osnovana sudsko zalono pravo mogu i dalje ostati u rukama dunika to predstavlja nepovoljnu situaciju za povjerioca iz razloga to dunik stvar moe sakriti,unititi ili otuiti.Ukoliko stvar otui povjeriocu koji je savjestan,isti treba da dobije prednost u odnosu na imaoca suskog zalonog prava. Pravila o sudskom zalonom pravu primjenjuju se i na prinudno zalono pravo u izvrnom postupku koji sprovode upravni organi-prinudna naplata poreza,carina...

52

STVARNO PRAVO
Sudsko zalono pravo na nepokretnim stvarima stie se i kao ugovorna hipoteka upisom u zemljine ili druge javne knjige.Sudska odluka je samo pravni osnov,a za zasnivanje sudskog zalonog prava potreban je i odgovarajui nain sticanja .U izvrnom postupku prilikom uknjienja sudskog zalonog prava u teretnom listu zemljine knjige izrino se oznaava da je potraivanje izvrivo .Na osnovu toga povjerilac moe zahtjevati prinudno izvrenje radi namirivanja svog potraivanja protiv svakog treeg lica koje stekne pravo svojine na nepokretnosti bez podizanja hipotekarne tube.Ako je povjerilac od ranije imao uknjieno pravo hipoteke na osnovu ugovora i potom stekao izvrnu ispravu,sud e na prijedlog povjerioca,odrediti da se u zemljinoj knjizi zabiljei izvrivost potraivanja. 2.3.Zakonsko zalono pravo Zakonsko zalono pravo zasniva se u trenutku kada nastanu injenice predviene zakonom.Ono se u mnogo emu razlikuje od ugovornog zalonog prava i to: 1. Ugovorno zalono pravo moe nastati samo ako se dunik saglasi da stvar preda u zalogu povjeriocu ili da u njegovu korist optereti svoju nepokretnost,dok kod nastanka zakonskog zalonog prava nije potrebna saglasnost dunika i ono nastaje i u sluaju kad dunik na to ne pristaje; 2. Ugovorno zalono pravo nastaje ,kada je pokretna stvar predata povjeriocu ,ili kada je za nepokretnosti izvren upis u javne knjige.U oba sluaja javnost je upoznata o postojanju ugovornog zalonog prava dok je kod zakonskog zalonog prava publicitet iskljuen.Zakonsko zalono pravo na nepokretnosti se ne upisuje u javne knjige; 3. Zakonsko zalono pravo ima pravo prvenstva u odnosu na ugovorno zalono pravo,iako se ne upisuje u javne knjige. Drutveno-politike zajednice imaju zakonsko zalono pravo na nepokretnosti poreskog obaveznika radi obezbjeenja neisplaenih poreza i doprinosa,koji se odnose na tu nepokretnost,dospjelih za posljednjih godinu dana.Kad se nepokretnost prodaje u izvrnom postupku radi namirenja,drutveno-politika zajednica ima pravo namirenja prije svih ostalih povjerilaca bilo da imaju obina potraivanja ili da su njihova potraivanja obezbjeena zalonim pravom.Jedino se trokovi izvrnog postupka namiruju prije svih potraivanja. 3.NAELA ZALONOG PRAVA

Naela zalonog prava su: 1. Naelo akcesornosti; 2. Naelo oficijelnosti; 3. Naelo specijalnosti; 4. Naelo nedjeljivosti. 3.1.Naelo akcesornosti

53

STVARNO PRAVO
Naelo akcesornosti oznaava da je zalono pravo sporedno pravo i zbog toga zavisno od prava potraivanja kao glavnog prava.Njegovo postojanje zavisi od postojanja i punovanosti prava potraivanja.Ako je konstituisano za obezbjeenje potraivanja koje je nastalo iz nitavog pravnog posla,zalono pravo ne moe opstati,jer potraivanje nije punovano,pa zaloni dunik moe zahtjevati povraaj zaloene pokretne stvari,odnosno ispis hipoteke iz zemljinih knjiga. Zalono pravo moe biti konstituisano za obezbjeenje uslovnog ili budueg potraivanja.To vrijedi kad su u pitanju pokretne stvari ali se moe prmjeniti i na hipoteku.Tu postoji odstupanje od naela akcesornosti,jer zalono pravo obezbjeuje potraivanje koje jo ne postoji ili potraivanje koje nee nastati. Izvjesno odstupanje od naela akcesornosti postoji i u sluaju zastarjelosti potraivanja tako ako je potraivanje obezbjeeno runom zalogom ili hipotekom,povjerilac se i poret toga to je rok zastarjelosti istekao,moe namiriti iz zaloene stvari ako je dri u rukama ili ako je zalono pravo upisano u zemljine knjige. Postojanje zalonog prava ne sprijeava nastupanje zastarjelosti,nego samo omoguava zalonom povjeriocu da se i poslije proteka zastarjelosti namiri iz vrijednosti zaloene stvari. Izvjesno odstupanje od naela akcesornosti postoji kada sopstvenik stekne pravo hipoteke na sopstvenoj nepokretnosti.To se moe desiti ako hipotekarni povjerilac naslijedi sopstvenika hipotekovane nepokretnosti ,ako kupi hipotekovanu nepokretnost ili ako sopstvenik hipotekovane nepokretnosti isplati obavezu.U svim navedenim sluajevima potraivanje se moe ugasiti,ali pored toga hipoteka jo uvijek postoji jer je za njen prestanak potrebno da bude ispisana iz javnih knjiga. 3.2.Naelo oficijelnosti Prema naelu oficijelnosti,zaloni povjerilac moe namiriti svoje potraivanje iz zaloene stvari jedino sudskim putem.Ako dunik ne isplati dug o dospjelosti zaloni povjerilac moe realizovati potraivanje koje je obezbjeeno zalonim pravom iz vrijednosti zaloene stvari.Ali,on to ne moe uiniti sam,tako to bi na primjer prodao zaloenu stvar koju ima u dravini.Da bi mogao realizovati svoje potraivanje iz vrijednosti zaloene stvari ,zaloni povjerilac treba se obratiti sudu i da zatrai javnu prodaju.Zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom se u trenutku zakljuenja ugovora o zalozi,predvia da e zaloena stvar prei u svojinu zalonog povjerioca,ako njegovo potraivanje na bude namireno o dospjelosti ili da e u takvom sluaju povjerilac moi zaloenu stvar zadrati za sebe ili je prodati po unaprijed odreenoj cijeni. Ako nije u stanju da svoju obavezu isplati o dospjelosti,dunik moe prepustiti stvar povjeriocu u svojinu,ali po cijeni koja e biti utvrena u pregovorima izmeu njega i povjerioca.Isto tako on moe dozvoliti povjeriocu da stvar proda iz slobodne ruke.Ali,u oba sluaja on e prihvatiti povjerioevu ponudu samo ako mu omoguava povoljniji ishod nego to bi bio onaj koji bi nastao javnom prodajom zaloene stvari u izvrnom postupku.Ako je povjerioev prijedlog za njega manje povoljan,duniku jo uvijek ostaje mogunost da ga odbije i da se osloni na redovan zakonski postupak namirenja povjerioevog namirivanja putem javne prodaje u kome su zatieni i njegovi dunikovi interesi.

54

STVARNO PRAVO
3.3.Naelo specijalnosti Naelo specijalnosti oznaava: a. Da se zaloenim pravom moe obezbjediti samo odreeno potraivanje jednog povjerioca; b. Da zalono pravo moe postojati samo na odreenoj stvari a ne na svim stvarima zalogodavca. Zahvaljujui preciznom odreivanju i potraivanja zalonog povjerioca i stvari na koju se odnosi zaloga,trea lica kojima se zalogodavac obraa za nove zajmove,mogu saznati koliko je zalogodavac zaduen i koliko je obezbjeenje na koje mogu raunati za svoja eventualna potraivanja.Kad su u pitanju nepokretne stvari specijalnost se ogleda u tome da radi obezbjeenja odreenog potraivanja nepokretna stvar moe biti optereena pravom zaloge u korist povjerioca koji je ovlaen da trai namirenje svog potraivanja iz vrijednosti te nepokretnosti. Naelo specijalnosti vai i primjenjuje se i na zalono pravo na pokretnim stvarima koje nastaje u trenutku predaje povjeriocu,a da bi se stvar predala mora biti odreena tj.odvojena od ostalih dunikovih stvari. Potraivanje mora biti odreeno.To znai ako jedan povjerilac ima vie potraivanja prema istom duniku,treba da bude odreeno koje potraivanje je obezbjeeno zalonim pravom.Odreenost znai i to da treba da bude naveden pravni posao iz koga je potraivanje nastalo.Isto tako treba da bude naznaen taan iznos potraivanja (glavni iznos i kamate). Stvar na koju se odnosi zalono pravo takoe mora biti odreena .Potraivanje obinog povjerioca odnosi se na cijelu imovinsku masu dunika na koju esto puta pretenduje vie povjerilaca.Otuda je specijalnost zalonog prava u interesu zalonog povjerioca jer mu obezbjeuje namirenje iz odreene stvari koja je izdvojena iz imovinske mase dunika,ali i u interesu obinih povjerilaca koji su na taj nain sigurni da je samo odreena stvar zaloena,a da u odnosu na ostale dunikove stvari zaloni povjerilac nema prvenstvo prilikom namirenja. Prvo odstupanje od naela specijalnosti ogleda se u tome to se zalonim pravom moe obezbjediti i uslovno i budue potraivanje. Drugo odstupanje od odreenosti potraivanja predvieno je samo za zalono pravo na pokretnim stvarima. Ako je poslije zakljuenja ugovora o zalozi,a prije namirenja potraivanja obezbjeenog zalogom,zalogoprimac stekao jo potraivanja iz ugovora zakljuenih sa zalogodavcem,onda zalono pravo slui za obezbjeenje i ovih kasnije nastalih potraivanja. Kauciona hipoteka postoji u sluaju kada se upisuje zalono pravo za potraivanje koje moe ali ne mora nastati. Kreditna hipoteka se upisuje u zemljine knjige za obezbjeenje cijelog potraivanja koje je banka odobrila sopstveniku nepokretnosti u vidu kredita,iako svi iznosi odobrenog kredita jo nisu iskorieni. 3.4.Naelo nedjeljivosti Zalono pravo je po svojoj prirodi nedjeljivo.Nedjeljivost je izrino predviena u sluaju zalonog prava na nepokretnosti iako se isto moe primjeniti i kada su u 55

STVARNO PRAVO
pitanju pokretne stvari.Cijela zaloena stvar obezbjeuje sve dok ono ne bude u potpunosti namireno.Otuda zalono pravo je nedjeljivo: a. U pogledu potraivanja koje je obezbjeeno zalogom-zaloga obezbjeuje cijelo potraivanje; b. U pogledu zaloene stvari zaloena stvar obezbjeuje potraivanje. Smisao nedjeljivosti ogleda se u tome to povjerilac zadrava zalono pravo i poslije djeliminog namirenja potraivanja sve dok dunik ne isplati cio dug.Otuda dunik nema pravo da zahtjeva ni povraaj cijele zaloene stvari ni vraanje dijela stvari u sluaju kada je isplatio dio duga. Ako se usljed nasljeivanja potraivanje ili obaveze podijele na vie lica,zalono pravo ostaje nepodijeljeno i obezbjeuje cjelinu potraivanja.Ako umre dunik povjerilac moe svoje zalono pravo suprostaviti bilo kom nasljedniku dok ne bude namireno u potpunosti. Zalono pravo je nedjeljivo i kad je rije o zalonoj stvari koja u cijelini slui za namirenje potraivanja obezbjeenih zalonim pravom.Ako doe do fizike diobe zaloene stvari ,zalono pravo postoji i dalje i optereuje sve dijelove stvari.Zalono pravo postoji i ako iskljuiva svojina pree u susvojinu tako da se odnosi na sve suvlasnike dijelove.

4.ZALONO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA-RUNA ZALOGA 4.1.Pojam,zasnivanje,objekt zaloge Zalono pravo na pokretnim pravima naziva se runa zaloga ili jednostavno zaloga.Zalogodavac, predaje pokretnu stvar u ruke zalonom povjeriocu za obezbjeivanje potraivanja,a ovaj se moe naplatiti iz vrijednosti zaloene stvari ako dunik ne ispuni obavezu u trenutku dospjelosti. Za postojanje rune zaloge nije nije neophodno da je pokretna stvar predata zalogoprimcu, dovoljno je da se ona ne nalazi u rukama zalogodavca.Otuda je mogue da postoji zaloga i u sluaju kada je stvar ve nekome zaloena.Zalono pravo tada nastaje u trenutku kad zalogodavac obavijesti povjerioca kod koga se stvar nalazi da je zakljuen ugovor o zalozi sa drugim povjeriocem i naloi mu da po naplati svog potraivanja stvar preda drugom povjeriocu.U trenutku zasnivanja drugog po redu zalonog prava,zalona stvar se nalazi u rukama prvog zalonog povjerioca i drugi zaloeni povjerilac dri zaloenu stvar posredstvom prvog povjerioca. Zalono pravo na pokretnoj stvari najee se zasniva ugovorom,mada moe nastati i na osnovu sudske odluke i po samom zakonu.Iz ugovora o zalozi nastaje obaveza za dunika ili tree lice da preda stvar zalogoprimcu.Zalogoprimac do trenutka predaje nema nikakvu obavezu iz ugovora o zalozi. Objekat rune zaloge moe biti svaka pokretna stvar koja se nalazi u prometu.Isto tako se moe zaloiti i suvlasniki udio.Stvar na koju se odnosi zalono pravo mora biti odreena.To je razumljivo kod rune zaloge,jer se stvar predaje u ruke zalonom povjeriocu,a da bi se izvrila predaja potrebno je stvar odvojiti od ostalih dunikovih stvari.Najee se u zalogu daju individualno odreene stvari. 4.2.Prava zalogoprimca 56

STVARNO PRAVO
1. Zalogoprimac ima pravo da se naplati iz vrijednosti zaloene stvari ako njegovo potraivanje ne bude namireno o dospjelosti.To je osnovno zalogoprimevo pravo.Zalogoprimac treba da podnese tubu protiv dunika kojom e zahtjevati isplatu duga.Pravosnana odluka suda,kojom se duniku nalae da isplati dug,slui zalogoprimcu kao izvrna isprava.Na osnovu te odluke,zalogoprimac moe podnijeti prijedlog sudu da se zaloena stvar proda na javnoj prodaji u izvrnom postupku radi namirenja potraivanja obezbjeenog zalogom.U sluaju prodaje povjerilac stvar moe ako hoe zadrati kod sebe takoe po toj cijeni.Zalogoprimac ima pravo,da iz cijene koja se dobije prodajom zaloene stvari,naplati glavno potraivanje,kamate,trokove koje je uinio za uvanje zaloene stvari,kao i one oko realizovanja potraivanja obezbjeenog zalogom.Ako se zaloena stvar nalazi u njegovim rukama,zalogoprimac se moe namiriti iz cijene koja se dobije i u sluaju kada je njegovo potraivanje zastarilo.Ovo pravilo se odnosi na glavno potraivanje. 2. Po pravu prvenstva zalogoprimac ima pravo da se naplati iz vrijednosti postignute prodajom zaloene stvari prije ostalih povjerilaca.U tome se ogleda njegovo pravo prvenstva u namirenju iz zaloene stvari.Zalogoprimac iskljuuje iz namirenja sve zalone povjerioce koji su zalono pravo stekli poslije njega i sve obine povjerioce bez obzira da li je njihovo potraivanje nastalo prije ili poslije njegovog potraivanja.Red po kojem se isplauju zaloni povjerioci odreuje se prema vremenu kad su nastala njihova zalona prava.Povjerilac koji je kasnije zakljuio ugovor sa dunikom imae prednost ako mu je ranije predata stvar u zalogu u odnosu na povjerioca koji je zakljuio ugovor sa dunikom,ali nije uopte stekao zalono pravo,ili ga je stekao poslije povjerioca kome je stvar predata u zalogu. 3. Pravo na dravinu je sljedee pravo koje ima zalogoprimac na zaloenoj stvari.Dravina je neophodan uslov za postojanje rune zaloge za sve vrijeme trajanja zalonog prava.Povjerilac stie zalono pravo u onom trenutku kada mu zalogodavac preda stvar u dravinu.Isto tako zalono pravo se gubi kada zalogoprimeva dravina na zaloenoj stvari prestane.Ne moe postojati runa zaloga ako dunik zadrava iskljuivu faktiku vlast na stvari.Dovoljno je da zalogoprimac moe da utie na raspolaganje stvarju makar to bilo zajedno sa zalogodavcem.Dravina se moe vriti i posredno u sluaju viestrukog zalaganja stvari. Dok postoji zalono pravo ,zaloni povjerilac je duan da se pasivno ponaa prema zaloenoj stvari.Odstupanje je dozvoljeno kad zalogodavac i zalogoprimac ugovorom predvide upotrebu zaloene stvari ,kada se koristi dobivene zaloenom stvari odbijaju od vrijednosti potraivanja. Zalogoprimac ima pravo da pribira plodove koje daje zaloena stvar to se naziva antihreza. Zaloni povjerilac ima pravo da od zalogodavca zahtjeva drugu stvar u zalogu,ako zaloena stvar ima neki materijalni ili pravni nedostatak. Zalogoprimac ima pravo sledovanja,ako mu stvar bude oduzeta on moe zahtjevati njen povraaj. 4.3.Obaveze zalogoprimaoca Zalogoprimac ima obavezu da uva zaloenu stvar sa panjom dobrog domaina,odnosno kada je rije o ugovorima u privredi sa panjom dobrog privrednika.On je duan da stvar uva i kad je neupotrebljava ,kao to je duan da je uva i prilikom upotrebe. Ako zalogoprimac ne uva zaloenu stvar kako treba,zalogodavac moe zahtjevati od suda da stvar oduzme od zalogoprimca i da se preda nekom treem licu na uvanje. 57

STVARNO PRAVO
Zalogoprimac,u naelu,nema pravo da upotrebljava zaloenu stvar i ima obavezu da zaloenu stvar vrati zalogodavcu kada njegovo potraivanje bude namireno. U trenutku zakljuenja ugovora o zalozi,nastaje obaveza za zalogodavca da preda stvar u dravinu zalogoprimcu,ili ispravu koja mu daje iskljuivo pravo raspolaganja stvarju. 4.4.Prestanak zalonog prava na pokretnim stvarima Zalono pravo prestaje kada prestane potraivanje ije je ispunjenje obezbjeeno zalogom.U tom sluaju povjerilac je duan da vrati zaloenu stvar zalogodavcu.Meutim,ako je potraivanje zastarilo povjerilac se moe namiriti iz vrijednosti zaloene stvari ako je dri u rukama.Ostali sluajevi prestanka zalonog prava su: 1. Odricanje zalogoprimca od zalonog prava; 2. Protek roka ako je ono odreeno rokom; 3. Propast zaloene stvari; 4. Konsolidacija kada zaloni povjerilac postane sopstvenik zaloene stvari; 5. Konfuzija kada se sjedini dug i potraivanje u jednom licu i 6. Javna prodaja zaloene stvari. 5. ZALONO PRAVO NA PRAVIMA 5.1.Zalaganje potraivanja Povjerilac moe obezbjediti svoje potraivanje prema duniku i na taj nain to e mu dunik,umjesto stvari,zaloiti neko svoje potraivanje prema treem licu.U zalogu se mogu dati sva potraivanja izuzev onih koja su zabranjena zakonom. Za zalaganje potraivanja potreban je najprije ugovor o zalozi izmeu zalonog povjerioca i zalogodavca.Ovim ugovorom zalogodavac se obavezuje da na zalogoprimca prenese radi obezbjeenja neko svoje potraivanje.Ugovor o zalozi nije dovoljan za zalaganje potraivanja i u ovom sluaju potreban je odreeni nain za pribavljanje zalonog prava. Zalaganja potraivanja koja su sadrana u hartijama od vrijednosti vri se na razne naine ve prema vrsti hartije.

5.2.Ostvarivanje zalonog prava Zalogodavcu ostaju samo ovlaenja zalogoprimevih. Meutim,i pored suena,potraivanja i poslije zalaganja tome se ogleda jedna od najvanijih zalaganja. Ako zaloeno potraivanje daje pravo pribira. koja su znatno manja po vanosti od toga to su mu ovlaenja veoma pripada zalogodavcu,a ne zalogoprimcu.U razlika izmeu ustupanja potraivanja i na kamate,zalogoprimac ima pravo da ih

58

STVARNO PRAVO
Zalogoprimac ima pravo da preduzima mjere koje su potrebne za ouvanje zalonog potraivanja.Kada zalono potraivanje dospije za naplatu zalogoprimac je duan primiti ispunjenje koje ponudi dunik. 6.PRAVO RETENCIJE 6.1.Pojam i uslovi za zasnivanje retencije Pravo retencije je pravo povjerioca da za svoje dospjelo potraivanje zadri dunikovu stvar koja mu se nala u rukama i da se poto blagovremeno obavijesti dunika o svojoj namjeri naplati iz vrijednosti zadrane stvari. Pravo retencije sadri dva prava: 1. Ovlaenje zadravanja dunikove stvari; 2. Ovlaenje namirenja iz zadrane stvari. Povjerilac dospjelog potraivanja u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar ima pravo zadrati je dok mu ne bude isplaeno potraivanje.U sluaju da je dunik postao nesposoban za plaanje,povjerilac moe vriti pravo zadravanja iako njegovo potraivanje nije dospjelo. Povjerilac ima pravo da zadri dunikovu stvar ako je njegovo potraivanje prema duniku dospjelo.A potraivanje je dospjelo u onom trenutku kada dunik treba da isplati obavezu i kada povjerilac moe zahtjevati ispunjenje.Tek od tog trenutka povjerilac je ovlaten da zadri dunikovu stvar,i u tome se pravo retencije razlikuje od ugovornog zalonog prava. Izuzetno od opteg pravila povjerilac u ijim rukama se nalazi dunikova stvar moe je zadrati i prije nego to je njegovo pravo potraivanja dospjelo ako je njegov dunik postao nesposoban. Promet prava retencije mogu biti sve vrste pokretnih stvari,ukljuujui tu i novac.Potrebno je samo da stvar bude takva da se moe izloiti prodaji.Pravo retencije nad nepokretnostima se ogleda samo u tome to se ista moe zadrati do isplate. Povjerilac moe stei pravo retencije na dunikovoj stvari ako mu se ona ve nalazi u rukama.Zadrati se moe ono to se ve dri.Dravina se moe stei bilo prije ili poslije dospjelosti potraivanja.Povjerilac ne moe stei pravo retencije na dunikovoj stvari koju mu je ovaj predao na uvanje. 6.2.Slinosti i razlike prava retencije i zalonog prava Pravo retencije ima mnogo slinosti sa zalonim pravom i u zakonicima se esto ureuje uz zalono pravo na pokretnim pravima.Retinent moe stvar zadrati dok mu dunik ne ispuni obavezu,isto kao to to moe uiniti zaloni povjerilac kome je zalogodavac predao stvar.Retinent je ovlaten da naplati svoje potraivanje iz zadrane stvari na isti nain kao i zaloni povjerilac. Najvanija razlika izmeu prava retencije i zalonog prava sastoji se u tome ,to zaloni povjerilac ima pravo slijedovanja,a retinent nema.Povjerilac moe vriti pravo retinencije samo dok se stvar nalazi kod njega .Da bi povjerilac mogao imati pravo retencije stvar mora biti u njegovoj neposrednoj dravini.Pravo retencije moe nastati samo ako povjerilac ima dospjelo potraivanje prema duniku.Pravo retencije nastaje na osnovu zakona ,a zalono pravo najee na osnovu ugovora. 59

STVARNO PRAVO

7.ZALONO PRAVO NA NEPOKRETNIM STVARIMA-HIPOTEKA 7.1.Pojam,pribavljanje i predmet hipoteke Hipoteka je zalono pravo na nepokretnim stvarima koje se stie upisom povjerioevog prava u javne knjige,a optereena nepokretnost ostaje i dalje u dravini dunika. Zalaganje nepokretnosti razlikuje se od rune zaloge prije svega po tome to dunik ne predaje stvar u dravinu povjeriocu.Naime,hipotekovana nepokretnost ostaje i dalje u dravini dunika,te on stvar moe upotrebljavati i pribirati plodove sa nje,za vrijeme dok postoji zalono pravo. Publicitet zalonog prava koji se postie kod rune zaloge posredstvom dravine stvari ,kod zalaganja nepokretnosti obezbjeuje se upisom u javne knjige.Trea lica koja ele da saznaju da li je nepokretnost optereena hipotekom,mogu se o tome obavijestiti uvidom u sadrinu javnih knjiga. Hipoteka je redovan nain zalaganja nepokretnosti.Ali i pokretne stvari se mogu hipotekovati.Za to je potrebno da se za pokretne stvari uvedu javni registri ,a kod nas je to u sluaju zalaganja brodova i vazduhoplova. Hipoteka se stie upisom u zemljinu knjigu na osnovu ugovora koji zakljuuju hipotekarni povjerilac i dunik ili tree lice koje zalae nepokretnost za dunika.Ugovor prestavlja pravni osnov za nastanak hipoteke,a uz to je potreban i upis.Hipoteka se upisuje u teretni list zemljine knjige.Ali ni upis sam za sebe ne stvara hipoteku.Upis hipoteke,kao i upis ostalih zemljino knjinih prava je kauzalan,to znai da zavisi od postojanja i punovanosti pravnog osnova na kome poiva. Da bi se hipoteka konano mogla stei upisom u zemljine knjige potrebno je da su ispunjeni sljedei uslovi: 1. Knjini prethodnik; 2. Isprava za upis. Potrebno je da je lice na ijoj nepokretnosti se zasniva hipoteka,upisano u zemljine knjige kao sopstvenik-vlasnik,koji je duan da izriito izjavi u pismenom obliku da pristaje da se nepokretnost optereti hipotekom. Za upis hipoteke u zemljine knjige potrebna je naroita zemljino-knjina isprava koja treba da sadri pravni osnov za uknjienje (ugovor o zajmu,testament) koji treba da bude punovaan ,a potpisi ovjereni u sudu.Pored toga isprava treba da sadri i taan opis zemljino-knjinog tijela na kome se zasniva hipoteka,te izreenu izjavu knjinog prethodnika. U naelu, hipoteka se odnosi na nepokretne stvari u cijelini sa svim njenim sastavnim dijelovima.Ona se protee i na pripatke nepokretnosti i na plodove dok se ne odvoje. Na podruju gdje se vode zemljine knjige,hipoteka ima za predmet zemljino-knjino tijelo u cjelini,a to znai da se,po pravilu odnosi na vie katastarskih parcela.Ako se na zemljitu nalazi zgrada , hipoteka moe postojati na zemljitu,odvojeno od zgrade,a moe imati za predmet zgradu bez zemljita.Predmet hipoteke moe biti stan koji se nalazi u svojini pojedinca ili poslovna prostorija.Hipoteka je mogua i na suvlasnikom dijelu nepokretnosti. Mogue je hipoteku konstituisati za isto potraivanje na vie zemljino-knjinih tijela.Ovakva hipoteka naziva se simultana-zajednika hipoteka.Zajednika hipoteka 60

STVARNO PRAVO
se ustanovljava u sluaju kada je vrijednost jednog zemljino-knjinog tijela manja od iznosa potraivanja. 7.2.Zalonopravni odnos 7.2.1.Hipoteka i potraivanje Kao i svaki zaloni povjerilac hipotekarni povjerilac ima dvije vrste prava: 1. Pravo potraivanja prema duniku; 2. Zalono pravo na hipotekarnoj nepokretnosti. Hipotekarni povjerilac nalazi se u obligacionom odnosu sa dunikom.Kao i ostali povjerioci ima pravo zahtjevati od dunika da ispuni obavezu a ako to ovaj ne uini dobrovoljno,moe traiti da se namiri iz dunikove imovinske mase,a to znai iz vrijednosti bilo koje dunikove stvari.Za razliku od obinih povjerilaca,koji se mogu naplatiti samo iz dunikove imovinske mase,hipotekarni povjerilac moe naplatiti svoje potraivanje i iz hipotekovane nepokretnosti. Na pasivnoj strani kod hipoteke najee postoji samo jedno lice.Ono je dunik i u isto vrijeme vlasnik hipotekovane nepokretnosti.Dogaa se i to da je jedno lice dunik u obligacionom odnosu,a da neko drugo lice pristaje da se hipoteka konstituie na njegovoj nepokretnosti. 7.2.2.Prava hipotekarnog povjerioca Pravo namirenja iz vrijednosti hipotekovane stvari ako hipotekarni dunik ne ispuni svoju obavezu iz dospjelosti je osnovno pravo na koje ima hipotekarni povjerilac.Hipotekarni povjerilac nema ni pravo ni da upotrebljava nepokretnost,niti pravo da pribira plodove,niti ima dravinu na stvari.Da bi dolo do realizacije potraivanja hipotekarni povjerilac treba da dobije izvrnu ispravu.Pravosnana odluka suda prestavlja izvrnu ispravu za realizaciju potraivanja iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti. Na osnovu ovakve ili sline izvrne isprave(platni nalog,sudsko poravnanje)hipotekarni povjerilac Pravo prvenstva u naplati potraivanja je sljedee pravo hipotekarnog povjerioca koje ima prilikom naplate svog potraivanja iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti. On ima pravo da se naplati prije obinih povjerilaca bez obzira da li je njihovo potraivanje nastalo prije ili poslije prava potraivanja hipotekarnog povjerioca.Ukoliko vrijednost hipotekovane nepokretnosti bude manja od potraivanja hipotekarnog povjerioca isti e razliku potraivanja pokuati naplatiti iz imovinske mase dunika u kom sluaju gubi prvenstvo u naplati preostalog potraivanja.Kada postoji vie hipotekarnih potraitelja prednost ima onaj ija je hipoteka ranije steena u cjelokupnom namirenju potraivanja a kasniji hipotekarni povjerioci se namiruju iz ostatka ili imovinske mase dunika. Pravo sljedovanja se ogleda u tome da hipotekarni povjerilac ima pravo da se naplati iz vrijednosti koja se dobija prodajom hipotekovane nepokretnosti bez obzira da li se stvar nalazi u rukama hipotekarnog dunika ili je prela u svojinu treeg lica.Dok se hipotekovana nepokretnost nalazi kod dunika dovoljno je postojanje prava prvenstva naplate iz stvari.Ako dunik proda hipotekovanu nepokretnost i prenese pravo svojine na pribavioca,u tom sluaju potrebno je da pribavilac ima pravo sljedovanja. 61

STVARNO PRAVO
Kod hipoteke za razliku od rune zaloge ,stvar ostaje u dravini dunika,i on je moe upotrebljavati i pribirati plodove od nje,kao to je moe otuiti ili ponovo zaloiti.Da bi povjerilac bio siguran potrebno je da ima pravo slijedovanja,a to znai da se isti moe naplatiti bez obzira kod koga se stvar nalazi.Za hipoteku je potrebno da se dosljedno provede naelo upisa i pouzdanja u zemljine knjige. Pravo namirenja prije dospjelosti se odnosi na prinudnu naplatu potraivanja i prije dospjelosti iz razloga kontinuiranog oteenja i smanjenja vrijednosti hipotekovane imovine od strane hipotekovanog dunika.Isto tako hipotekarni povjerilac ima pravo da zahtjeva zatitu i protiv postupaka treih lica kojima se nanosi teta hipotekovanoj nepokretnosti. 7.3.Prava vlasnika hipotekovane nepokretnosti Upotreba ili pribiranje plodova pripada vlasniku ili treem licu hipotekovane nepokretnosti od momenta zasnivanja hipotekovanog odnosa pa i kasnije u toku trajanja hipoteke.Dakle,i poslije zasnivanja hipoteke dunik ima sva ovlaenja koja redovno sadri pravo svojine.Na ovaj nain dunik lake otplauje rate koje duguje i da se na kraju oslobodi hipoteke. Raspolaganje je sljedee pravo dunika tako da vlasnik nepokretnosti moe slobodno raspolagati svojom nepokretnou i poslije zasnivanja hipoteke.Otuda on moe prodati , razmjeniti, pokloniti,zasnovati pravo plodouivanja na hipotekovanoj nepokretnosti.Hipotekarni povjerilac ima pravo sljedovanja ,i on na osnovu toga moe zahtjevati od bilo kojeg lica koje dri nepokretnost pravo na namirenje potraivanja iz vrijednosti hipotekovane stvari.Ve zaloenu stvar dunik moe i dalje zalagati. 7.4.Redoslijed hipoteka Pravo hipoteke,kao zalono pravo na nepokretnosti,stie se upisom u zemljinu ili neku drugu javnu knjigu.Ako ima vie hipotekarnih povjerilaca,ranije upisano zalono pravo uiva prednost u odnosu na kasnije steene hipoteke.Raniji hipotekarni povjerilac ima pravo da se namiri iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti ,prije svih hipotekarnih povjerilaca koji su hipoteku stekli poslije njega.Pri tome odluuje trenutak kad je steena hipoteka a to je trenutak kada povjerilac podnese prijedlog za upis u javnu knjigu,a ne trenutak kada je nastalo samo potraivanje.Otuda se moe dogoditi da povjerilac ije je potraivanje nastalo kasnije , preduhitri povjerioca koji su ranije zakljuili ugovore,ako upisom u zemljinu knjigu stekne hipoteku prije njih.

7.5.Prestanak hipoteke usljed prestanka potraivanja Po optem pravilu kada potraivanje obezbjeeno hipotekom prestane,vlasnik hipotekovane nepokretnosti moe zahtjevati brisanje hipoteke iz zemljinih knjiga. Za prestanak hipoteke nije dovoljno da dunik ispuni svoju obavezu ili da se ona ugasi na drugi nain.Potrebno je da se hipoteka,koja je upisana u zemljine knjige ,ispie iz njih.to znai da gaenje potraivanja ne povlai prestanak hipoteke,nego samo omoguava vlasniku da zahtjeva ispis hipoteke iz zemljinih knjiga. 62

STVARNO PRAVO
Ispunjenje obaveze je redovan i najei sluaj prestanka potraivanja obezbjeenog hipotekom,ali postoje i ovi sluajevi: 1. Dogovor da se ustupi zamjenska stvar umjesto onog to se duguje; 2. Prebijanje ili kompenzacija; 3. Otputanje duga; 4. Prenov(novacija); 5. Protek vremena i 6. Smrt dunika ili povjerioca kod obaveza koje su nastale s obzirom na line osobine ugovornika ili s obzirom na line sposobnosti dunika. Sjedinjenje ili konfuzija nastaje kad jedno te isto lice postane i povjerilac i dunik.Ako povjerilac naslijedi svog dunika,potraivanje koje je imao ranije prestaje,jer je dolo do sjedinjenja u obligacionom odnosu.Ako je povjerioevo pravo obezbjeeno hipotekom upisanom u zemljine knjige u tom sluaju obaveza sjedinjenjem prestaje kada se hipoteka ispie iz zemljinih knjiga. Izuzetak u sluaju zastarjelosti se javlja u sluaju kad hipoteka ne prestaje ako potraivanje hipotekarnog povjerioca zastari.Otuda dunik ne moe traiti ispis hipteke iz zemljinih knjiga. 7.6.Prestanak hipoteke nezavisno od prestanka potraivanja Po optem pravilu u nekim sluajevima prestanak hipoteke povlai za sobom i gaenje potraivanja.Ali nije uvijek tako.Moe se dogoditi da hipoteka prestane a da potraivanje ostaje. Odricanje hipoteke moe se desiti kada to uini povjerilac jednostranom izjavom volje.U tom sluaju potraivanje ostaje jer se odricanjem od hipoteke ne gasi.Izjava treba da bude data u pismenom obliku kod suda koji vodi zemljine knjige,a da bi hipoteka prestala mora se izvriti ispis iz zemljinih knjiga. Nenastupanje uslova i protek roka je naredni prestanak hipoteke,te i u ovom sluaju se mora traiti ispis iz javnih knjiga. Konsolidacija je naredni prestanak hipoteke u kojem se moe traiti ispis iz zemljinih knjiga a javlja se kada isto lice postane i povjerilac i dunik.Vlasnik hipotekovane nepokretnosti koji je konsolidacijom postao hipotekarni povjerilac,moe zahtjevati da se hipoteka ispie iz zemljinih knjiga.U tom sluaju njemu kao povjeriocu ostaje obino potraivanje prema duniku,a nepokretnost se oslobaa hipoteke.On naravno moe zadrati hipoteku i zajedno sa nepokretnosti istu prenijeti na tree lice. Prestanak potraivanja i hipoteke se ne moraju vremenski podudarati . Prodaja hipotekovane nepokretnosti u izvrnom postupku je sljedei nain prestanka hipoteke.Tu postoje dvije situacije: 1. Kad javnu prodaju zahtjeva hipotekarni povjerilac koji moe zahtjevati da se namiri iz hipotekovane nepokretnosti ako dunik ne ispuni svoju obavezu u roku. 2. Kad javnu prodaju trae obini povjerioci ,hipoteka prestaje na dan kada rjeenje o predaji nepokretnosti kupcu postane pravosnano.Hipoteka se iz 63

STVARNO PRAVO
zemljinih knjiga ispisuje po slubenoj dunosti.I u ovom sluaju hipotekarni povjerilac se namiruje prije obinih povjerilaca,te se moe desiti da hipotekarni povjerilac se namiri u cijelosti,a obini povjerioci djelimino. Propast stvari se deava kada propadne hipotekovana nepokretnost ,ali ako se nepokretnost ponovo uspostavi bilo prirodnim putem,bilo radom hipoteka se obnavlja.Slino tome ako se za sruenu zgradu dobije osigurana suma novca ili naknada tete zbog ruenja ,hipoteka prestaje da postoji,ali se za to na dobijenom novcu uspostavlja zalono pravo u korist hipotekarnog povjerioca.

64

STVARNO PRAVO III-ZEMLJINI REGISTRI

1.POJAM Zemljini registri su javne knjige u koje se upisuju nepokretne stvari i prava koja se odnose na nepokretnosti. Voenje podataka o nepokretnostima ima za cilj da licima koja se za to interesuju,omogui: a. saznanje o tanom poloaju,prostiranju i granicama nepokretnosti; b. vrsti i kvalitetu zemljita; c. zgradama koje se na njemu nalaze; d. pravima koja postoje na zemljitu. Da bi se pravo svojine moglo stei na osnovu ugovora,potrebno je da prodavac moe da uvjeri kupca da je nekretnina koju prodaje njegova i da je kupcu niko nee oduzeti.Tu nije dovoljno da prodavac ima dravinu na stvari kao to je to sluaj sa pokretnostima.Kad je rije o nepokretnostima mogu postojati i neka prava koja se ne ispoljavaju kroz dravinu(hipoteka,ugovorno pravo pree kupovine,negativne stvarne slubenosti).Otuda potpuni uvid u okolnosti koje su od interesa za njega,kupac moe stei samo ako je ustanovljen registar za nepokretnosti u kojem e se upisati svi znaajni podaci i ako su podaci iz registra dostupni javnosti. 2.ZEMLJINO-KNJINI SISTEM Pojam i znaaj zemljinih knjiga Zemljine knjige su javni registri koje vode sudovi i u koje se upisuju nepokretne stvari i stvarna prava na nepokretnostima,kao i neka obligaciona prava na ovim stvarima. U zemljinu knjigu upisuju se dvije vrste nepokretnosti:zemljita i zgrade.Otuda naziv zemljina knjiga ne odgovara u potpunosti pojmu koji treba da obuhvati. Zemljine knjige su javne knjige.One su javne najprije to ih vode sudovi kao organi javne vlasti.Javnost zemljinih knjiga ogleda se i u tome to su podaci koji se u njih upisuju dostupni svima. U zemljine knjige upisuju se nepokretne stvari.Zemljine knjige omoguuju evidenciju nepokretnosti.U tome je razlika kada su u pitanju pokretne stvari mada se za neke pokretne stvari moe ustanoviti evidencija-brodovi,kulturna dobra,automobili,zrakoplovi.U zemljinim knjigama vodi se evidencija o svim nepokretnim stvarima a to je u mogunosti organizovati zato to su nepokretne stvari ograniene u broju i u prostiranju.Za pokretne stvari ovakve evidencije bi bile besmislene zbog njihovog broja,pokretljivosti i trokova. U zemljine knjige se upisuju ne samo nepokretnosti kao stvari nego i prava koja postoje na njima.Smisao zemljinih knjiga nije samo u tome da se nepokretnosti evidentiraju,nego i da se njihova pravna situacija uini dostupnom javnosti.U zemljine knjige se upisuju stvarna prava na nepokretnostima i neka od obligacionih prava koja se odnose na nepokretnosti(pravo pree kupovine-pravo otkupa).Pored toga u zemljine knjige se mogu upisati i neke injenice koje su od znaaja za mogunost pribavljanja prava na nepokretnostima(zabiljeba ekspropiracije). 65

STVARNO PRAVO

Katastar zemljita Moderno ureene zemljine knjige imaju za osnov katastar zemljita.Katastar je evidencija o zemljitu koja sadri podatke o: a. poloaju; b. obliku i povrini zemljinih parcela; c. nainu koritenja(kulturi); d. plodnosti; e. katastarskom prihodu f. korisniku. Prvobitno katastar je sluio u svrhu oporezivanja i pruao je podatke o katastarskom prihodu zemljita,a danas katastar ima mnogo iru primjenu i koristi se ne samo za svrhu oporezivanja nego i za privredne,upravne,statistike i druge potrebe kao i za izradu zemljinih knjiga. Katastar je javna knjiga.Svako moe dobiti podatke na uvid u slubenim prostorijama nadlenog geodetskog organa.Posebnim propisom moe se iskljuiti davanje u javnost odreenih podataka iz katastra. Zainteresovana stranka moe zahtjevati i pismenu ispravu o pojedinim katastarskim podacima (uvjerenja,kopije kat.plana,prepisi,izvodi ). I u ovom sluaju posebnim propisom moe se ograniiti izdavanje isprava o pojedinim podacima.Poslove premjera i katastra zemljita vode organi uprave(optinski geodetski organ),a obavljanje predmjera i unoenje podataka u katastar obavlja se po slubenoj dunosti. Osnovna jedinica u sistemu katastra je katastarska parcela.To je dio zemljita koje se koristi na isti nain(ima istu kulturu),i pripada istom sopstveniku(ili drugom korisniku).U katastru su sve katastarske parcele jedne optine oznaene brojevima poev od jedan na dalje.Katastarska parcela je jedinica koja ima trajan karakter,ali to ne znai da ne moe doi do njene podjele.Ako se dogodi da se postojea parcela mora podijeliti na vie parcela,nove parcele i dalje nose katastarski broj stare parcele,ali se izraavaju u obliku razlomka . Vie parcela ini katastarsku optinu ije podruje se ne poklapa sa podrujem optine kao drutveno-politike zajednice.To je u pravilu podruje jednog naseljenog mjesta,ali se moe obrazovati jedna optina za dva ili vie mjesta,kao to se podruje jednog mjesta moe podijeliti na dvije ili vie katastarskih optina.Dvije ili vie katastarskih optina sainjavaju katastarski srez. Katastar ima znaaj faktike evidencije nepokretnosti,zemljina knjiga ima karakter pravne evidencije.Upis u katastar ne dovodi do pribavljanja stvarnih prava na nepokretnosti jer takav znaaj ima samo zemljina knjiga. Odnos izmeu katastra i zemljinih knjiga sastoji se u ovome: a. katastar predstavlja osnovu evidencije o zemljitu i drugim nepokretnostima jer sadri podatke koji su izvorno dobijeni geodetskim pemjerom zemljita. b. zemljine knjige i sve slubene evidencije o nepokretnim stvarima sadre podatke koji nisu dobijeni neposredno,nego se oslanjaju na katastar.Nepokretnosti se u zemljinim knjigama oznaavaju prema podacima iz katastra; c. katastarska parcela je prirodna cjelina,zemljino knjino tijelo je pravna cjelina; 66

STVARNO PRAVO
d. katastarska parcela slui i kao osnova za formiranje zemljino-knjinog tijela.Jedno zemljino-knjino tijelo moe se sastojati od jedne jedine katastarske parcele,a moe biti sastavljeno i od vie katastarskih parcela,dok jedna katastarska parcela ne moe sadrati vie zemljino-knjinih tijela. Kad je zemljino-knjino tijelo sastavljeno od vie katastarskih parcela potrebni su ovi uslovi: a. parcele trebaju da pripadaju istom korisniku; b. parcele treba da budu optereene na isti nain(izuzev stvarnih slubenosti); c. parcele treba da se nalaze u istoj katastarskoj optini,a zemljita ne moraju da granie jedna sa drugim,mogu biti udaljena jedna od drugog,ali moraju biti u istoj katastarskoj optini. Sastav zemljinih knjiga Zemljina knjiga se sastoji od: 1. glavne knjige; 2. zbirke isprava; a u irem smislu ovdje spadaju jo: 3. zbirka katastarskih planova; 4. registri; 5. pomona evidencija(dnevnik).. 1. Glavna knjiga GLAVNA KNJIGA slui za upis zemljita i zgrada i prava na nepokretnostima.Zemljino knjina prava se stiu,prenose,ograniavaju i prestaju upisom u glavnu knjigu.Glavna knjiga se sastoji od zemljino-knjinih uloaka.Svaki od njih ima svoj redni broj.Zemljino knjini uloak se vodi za jedno zemljino-knjino tijelo.U tome je smisao sistema realnih folija.Evidencija se vodi po nepokretnostima kao trajnijem elementu, a ne kao negdje prema imenima korisnika. Glavna knjiga obuhvata zemljita u jednoj katastarskoj optini.Otuda u jednom zemljino-knjinom sudu postoji onoliko glavnih knjiga koliko ima katastarskih optina na podruju tog suda. Ako za to postoji potreba glavna knjiga se moe sastojati od vie svezaka(tada postoji prva sveska glavne knjige,druga sveska i tako dalje) ili se moe ustanoviti tzv.dopunska sveska. Zemljino-knjini uloak Zemljino-knjini uloak je sastavni dio glavne zemljine knjige.Glavna knjiga i nije nita drugo do skup zemljino-knjinih uloaka povezanih i proivenih jamstvenikom u jednu cjelinu.U zemljino knjini uloak upisuje se jedno zemljino-knjino tijelo.To moe biti zemljite ili zgrada.Zemljino knjini uloak ima tri lista:popisni,vlasniki i teretni list. Popisni list (list A posjedovnica) obuhvata dva odjeljka.U prvi upisuje se zemljino-knjino tijelo sa sastavnim dijelovima(katastarskim parcelama) ako ih ima.Ako se zemljino-knjino tijelo sastoji od vie katastarskih parcela one se upisuju jedna ispod druge. 67

STVARNO PRAVO
Za svaku parcelu upisuje se broj pod kojim se ona vodi u katastarskom planu,zatim se upisuje oznaka nepokretnosti(zemljite bez zgrade,kua sa kuitem i dvoritem,vrt itd.). i povrina u hektarima,arima i kvadratnim metrima,ako i eventualne primjedbe.Drugi odjeljak popisnog lista predvien je za upis stvarnih prava koja su povezana sa pravom svojine na zemljino-knjinom tijelu.Prema pravnim pravilima predratnog prava,stvarna slubenost kao pravo svakidanjeg korisnika povlasnog dobra trebalo bi da se upisuje u popisni list zemljino knjinog tijela.Ista stvarna slubenost kao obaveza svakidanjeg korisnika poslunog dobra upisuje se u teretni list drugog zemljino-knjinog tijela i s pozivom na upis u popisnom listu dobra. Ogranienja prava svojine na nepokretnosti,tereti i obaveze koje su ustanovljene imperativnim zakonskim normama prema predratnim pravilima trebaju se uiniti vidljivim u popisnim listovima i to na drugoj stranici. Vlasniki list(B list,vlastovnica)sadri podatke o imenu korisnika(sopstvenika) i pravni osnov pribavljanja prava svojine(ugovor o prodaji,ugovor o poklonu,testament,sudska odluka,rjeenje upravnog organa).Pored toga u vlasniki list se upisuju ogranienja u pogledu upravljanja ili raspolaganja zemljino-knjinim tijelom koja su vezana za linost korisnika(maloljetnost, oduzimanje poslovne sposobnosti). Pravni osnov pribavljanja pokazuje kako je lice koje je sada upisano kao koristik steklo pravo svojine.To je od velikog znaaja jer je upis u zemljine knjige kauzalan.Upis u zemljine knjige ne proizvodi pravna dejstva samim tim to je izvren,nego samo onda ako je uknjienje izvreno na osnovu punovanog osnova.Zato ako je ugovor o prodaji nitav ili ruljiv pa je poniten,upis koji je po takvom osnovu izvren bie brisan pa kupac nee stei pravo svojine. U vlasniki list se upisuju ogranienja u pogledu raspolaganja zemljino-knjinim tijelom koja se odnose na linost sopstvenika nepokretnosti(maloljetnost,oduzeta poslovna sposobnost i sl.). U vlasniki list se unosi napomena(ini se vidljivim)da je u teretni list upisano ovakvo ogranienje.Isto tako sve zabrane otuenja i optereenja upisuju se u teretni list,a samo se napominju u vlasnikom listu. Teretni list(B list po azbunom redu,C list po abecedi,teretovnica) sadri upis stvarnih i drugih zemljino-knjinih prava koja optereuju zemljino-knjino tijelo,ogranienja u raspolaganju koja pogaaju svakog sopstvenika nepokretnosti i sve zabrane otuenja i optereenja. U teretni list se unosi hipoteka i nathipoteka,line slubenosti,realni tereti,pravo pree kupovine,pravo otkupa i pravo zakupa.Kad jedno lice ima ugovorno pravo pree kupovine upisano u zemljine knjige,onda na sopstveniku zemljino-knjinog tijela postoji obaveza da prilikom namjeravane prodaje ponudi nepokretnost nosiocu prava pree kupovine. Kada se kae da se u teretni list upisuju stvarna i druga zemljino-knjina prava,treba imati u vidu da se ona upisuju u zemljine knjige kao obaveze sopstvenika zemljinoknjinog tijela(obaveza da trpi pravo plodouivanja,obaveza da trpi pravo stvarne slubenosti,obaveza da trpi pravo hipoteke zalonog povjerioca i sl.). Teretni list je namjenjen obavijetenju kupca o tome koje sve obaveze,ogranienja i terete ima sadanji sopstvenik nepokretnosti,jer e te obaveze,tereti i ogranienja pogaati i njega ako pribavi pravo svojine. Postoje tereti i obaveze koje se odnose na bilo kog sopstvenika zemljino-knjinog tijela po samom zakonu.Ova ogranienja se po pravilu ne upisuju u zemljine knjige,a ako zakon predvidi upis ovakvih ogranienja u javne knjige ista se upisuju u popisni list. 68

STVARNO PRAVO
Zabrana otuenja i optereenja nepokretnosti upisuju se u teretni list. 2. Zbirka isprava Zbirka isprava je skup isprava na osnovu kojih se vre upisi u glavnu knjigu.Za svaki upis potrebno je podnijeti zemljino-knjinom sudu odreene isprave.Na primjer kupac treba da podnese pismeno sastavljen ugovor o prodaji i pismenu izjavu zemljino-knjinog prethodnika o tome da pristaje da se kupac uknjii. Poklonoprimac treba da podnese pismeni ugovor o daru i pismenu izjavu poklonodavca da pristaje na uknjienje poklonoprimca.Nasljednik treba da podnese testament ili rjeenje ostavinskog suda o nasljeivanju itd. Prema predratnim pravilima samo upisom u glavnu knjigu se mogu stei,prenijeti,ograniiti ili prestati zemljino-knjina prava. Zbirka isprava moe samo objanjavati nedovoljno jasne upise.Ako je sadrina isprave u protivrijenostima sa upisima u glavnoj knjizi,odluuje upis u glavnu knjigu.Isprava se ne moe upotrebiti kao dokaz nasuprot sadrini upisa u zemljine knjige. Zbirka ispava moe dobiti konstitutivno dejstvo.To e biti u sluaju kad se bitna sadrina isprave ne moe ukratko izraziti,pa se u samoj knjizi upuuje na pojedina mjesta u ispravama.Tada,ovi dijelovi isprave koja slui kao pravni osnov imaju pravno dejstvo kao sastavni dio glavne knjige. 3.Katastarski planovi Zbirka katastarskih planova je dio zemljine knjige.Katastar zemljita i zemljine knjige treba stalno da budu u saglasnosti.Sve promjene u pogledu zemljino-knjinog tijela,podaci o objektima na zemljitu i predstavljanja u planovima sprovode se i u katastru i u zemljinoj knjizi. 4.Registri Registri su pomone knjige koje omoguavaju lake i bre snalaenje u glavnoj knjizi.Postoje sljedei registri: 1.Stvarni registar koji predstavlja popis katastarskih parcela u jednoj katastarskoj optini.Parcele su navedene onim redom kojim su oznaene u katastarskom planu,a pored toga u susrednom stupcu oznaen je broj zemljinoknjinog uloka.Kada se zna broj katastarske parcele, lako se moe nai broj zemljino-knjinog uloka u kome su upisani svi potrebni podaci.Uz stvarni registar moe postojati i spisak kunih brojeva,a prema broju kue moe se pronai i broj katastarske parcele i broj zemljino-knjinog uloka. 2.Imenik predstavlja azbuni(abecedni) spisak sopstvenika i drugih titulara zemljino-knjinog prava(hipotekarni povjerioci,plodouivaoci..).Uz ime lica navedeni su brojevi zemljino knjinih uloaka u kojima su upisana njegova prava i to posebno za vlasniki list i posebno za teretni list.Na taj nain lako se moe utvrditi da li neko lice ima zemljino-knjino pravo,a u sluaju da ima,da li je rije o pravu svojine ili o nekom drugom pravu. 5.Pomona evidencija- Zemljino-knjini sudovi vode i niz drugih pomonih knjiga.

69

STVARNO PRAVO
3.NAELA ZEMLJINO-KNJINOG PRAVA Pod naelima zemljino-knjinog prava podrazumjevaju se najoptija pravila koja vae u ovoj oblasti.Neka od tih pravila su bila izriito predviena u predratnom zakonodavstvu,dok su druga formulisana uoptavanjem iz cjeline zemljino-knjinog prava. Postoje sljedea naela zemljino-knjinog prava: 1. naelo upisa ili formalno naelo; 2. naelo javnosti; 3. naelo pouzdanja u zemljine knjige; 4. naelo prvenstvenog reda i 5. naelo legaliteta. 3.1.Naelo upisa Naelo upisa oznaava da se stvarna prava na nepokretnostima mogu stei samo upisom u zemljine knjige. Upis u zemljine knjige(uknjiba),prestavlja nain pribavljanja stvarnih prava na nepokretnostima.Ugovor sam po sebi ne prenosi pravo svojine.Ugovor o prodaji ili drugi ugovor(poklon,razmjena) prestavlja samo pravni osnov za pribavljanje prava svojine.Da bi se pravo svojine prenijelo sa prodavca na kupca potreban je i odreen nain pribavljanja.Kod pokretnih stvari to je predaja,kod nepokretnih stvari je uknjiba.Kad prodavac preda nepokretnost u dravinu(klju od stana)kupac jo uvijek nije stekao pravo svojine ako uz to svoje pravo nije upisao u zemljine knjige.Otuda i poslije zakljuenja ugovora prodavac jo uvijek ima pravo svojine sve dok se kupac ne uknjii.To znai da uknjiba predstavlja onaj prelomni trenutak u kome kupac stie pravo svojine na nepokretnosti,a prodavac prestaje da bude sopstvenik.Za to se i kae da upis prava svojine u zemljine knjige ima konstitutivno dejstvo.Sve to je do upisa preduzeto,zakljuenje ugovora o prodaji nepokretnosti,ovjera pismenog ugovora u sudu su pripreme u sklopu uknjibe prava svojine na nepokretnosti,hipoteku ili stvarnu slubenost. Prema naelu upisa stvarna prava na nepokretnostima stiu se i prestaju upisom u zemljine knjige.Ono je najdosljednije kod hipoteke i realnih tereta.Hipoteka ne moe postojati na drugi nain izuzev kao knjino pravo,samo upis u zemljine knjige joj daje egzistenciju.Hipoteka se moe stei samo upisom u zemljine knjige ili druge javne knjige. 3.2.Naelo javnosti Zemljine knjige su javne knjige i dostupne su na taj nain da svako moe traiti da pogleda bilo koji zemljino-knjini uloak i zahtjevati da mu se izda pismeni izvod iz zemljinih knjiga.Pravo razgledanja odnosi se na glavnu knjigu i na zbirku isprava kao i pomone knjige.Svako lice moe traiti da pregleda zemljine knjige i zahtjevati prepise ili izvadke,bez obzira da li ima i moe da dokae postojanje nekog pravnog interesa. Otuda se niko nemoe pozvati na to da mu sadrina zemljinih knjiga nije bila poznata.Poznavanje zemljino-knjinog stanja se pretpostavlja i ta je pretpostavka neoboriva. 70

STVARNO PRAVO
Onaj ko nije ispitao stanje nepokretnosti u zemljinim knjigama ne moe se pozvati na svoju savjesnost.Savjesnost prestavlja nepoznavanje odreene injenice koja se moe opravdati. Meutim ba zbog toga to su zemljine knjige javne i to je svima pruena mogunost da se sa njihovom sadrinom upoznaju,ne moe se opravdati to to se jedno lice nije sa njima upoznalo.Savjesnost u pogledu zemljino-knjinog stanja ne moe postojati.Mogua je savjesnost samo kod vanknjinog stanja. Druga bitna osobina naela javnosti je ta to iste vode organi javne vlasti-zemljinoknjini sudovi.injenica to zemljine knjige vode sudovi omoguava potpunu nepristrasnost kad je rije o sadrini upisa.To je vaoma bitno za pravni promet nepokretnosti,stvara sigurnost i potpunu provedbu naela zakonitosti.Zbog vjerodostojnosti nema straha da li je ono to je upisano u zemljine knjige ispravno i da li je upis izvren u skladu sa zakonom. 3.3.Naelo pouzdanja u zemljine knjige Naelo pouzdanja u zemljine knjige upuuje na to da je sadrina zemljinih knjiga vjerodostojna,a to znai istinita i potpuna.Otuda ako se neko lice prilikom kupovine nepokretnosti ili preduzimanja nekog drugog pravnog posla u pogledu nepokretnosti,pouzda u sadrinu zemljinih knjiga,i pri tome je savjesno,pribavie pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti i u sluaju kad zemljina knjiga nepotpuno ili netano izraava pravo stanje koje uistinu postoji. Smisao naela povjerenja u zemljine knjige jeste u tome da se savjesni pribavilac prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnosti moe pouzdati u zemljine knjige i onda kada stanje u njima nije istinito ili nije potpuno.Pouzdanje moe biti pozitivno ili negativno. Poziitivni smisao pouzdanja u zemljine knjige ogleda se u tome to se savjesni pribavilac stvarnog prava na nepokretnosti(savjesno tree lice)moe pouzdati da sve to je u zemljine knjige upisano kao pravo,zaista postoji. Negativni smisao pouzdanja u zemljine knjige odnosi se na potpunost zemljinih knjiga.Prava koja nisu upisana,a mogu se inae upisati u zemljine knjige,kao i prava koja su bila upisana pa su ekstabulacijom izbrisana ne mogu se suprostaviti savjesnom treem licu koje pribavlja pravo svojine ili drugo stvarno pravo na nepokretnosti.Svjesni pribavilac stvarnog prava na nepokretnosti moe se pouzdati da ono to nije upisano u zemljine knjige pravno ne postoji. Pr.1.Ako vlasnik koji je upisan u zemljine knjige proda jedom licu nepokretnosti i istom ne dozvoli upis u knjige i ne preda mu nepokretnost ,a pritom istu nepokretnost proda drugom licu koji izvri upis u zemljine knjige.Nekretnina pripada licu koje je kasnije kupio nekretninu i koji se prvi upisao u zemljine-knjige i koji je bio savjestan i koji se oslonio na sadrinu zemljinih knjiga. Pr.2.Ako vlasnik proda i preda nepokretnost jednom licu koji se ne upie u zemljine knjige,a potom zakljui isti ugovor sa drugim kupcem i ovom drugom dozvoli upis u zemljine knjige.Prvi ima faktiku vlast na stvari,a drugi kupac upisan je u zemljine knjige.Spor e se rijeiti u korist kasnijeg kupca koji je svoje pravo upisao u zemljine knjige. Lice koje kupuje nepokretnosti treba najprije da provjeri u zemljinim knjigama da li je nepokretnost upisana na ime prodavca i da li moda nije stigla neka molba koja bi imala prvenstvo pred njegovim zahtjevom.On treba da provjeri i to da li je sopstvenik upisan tri godine(fikcija apsolutne tanosti zemljinih knjiga).Ali sve to nije dovoljno.Da bi mogao da stekne pravo svojine na nepokretnosti,kupac mora da 71

STVARNO PRAVO
provjeri i vanknjino stanje nepokretnosti.To znai da je duan da ispita ko dri nepokretnost,da li je to sam sopstvenik,ili neko drugo lice,a u ovom drugom sluaju treba da ispita po kom pravnom osnovu to lice dri nepokretnost. 3.4.Naelo legaliteta Naelo legaliteta oznaava da zemljino knjini sud ispituje po slubenoj dunosti da li su ispunjeni zakonom predvieni uslovi za upis.U prvom redu se ocjenjuju formalni uslovi za upis u zemljine knjige.On se ne uputa u ocjenu punovanosti pravnog posla koji slui kao pravni osnov za upis.Ako je pravni odnos nitav zbog protivnosti ustavnim naelima,prinudnim propisima ili moralu,zemljino-knjini sud je duan ispitati da li ovakav nedostatak postoji i da odbije molbu za upis ako utvrdi njegovo postojanje.Prema tome postoje dvije vrste uslova koje ispituje zemljino-knjini sud: 1. Formalni uslovi predvieni pravnim pravilima zemljino-knjinog prava; 2. Materijalno pravni uslovi predvieni u pojedinim pravnim propisima Prema pravnim pravilima zemljino-knjinog prava zemljino-knjini sud e dozvoliti upis ako su ispunjeni ovi uslovi: 1. ako prema zemljino-knjinom stanju nema prepreka za upis; 2. ako su stranke sposobne da raspolau predmetom na koji se odnosi upis a podnosilac ovlaten da podnese molbu; 3. ako se prijedlog za upis zasniva na sadrini podnijetih isprava; 4. ako isprava ima oblik koji je potreban za dozvolu upisa. Zemljino-knjini sud najprije ispituje da li prema dotadanjem stanju zemljinih knjiga ima ili nema prepreka za upis koji se molbom trai.Pri primitku molbe slubenik koji vodi knjige sastavlja izvjetaj o sadrini postojeih upisa u zemljino knjinom uloku.Molba se ispituje na osnovu izvjetaja o zemljino-knjinom stanju i ako se utvrdi da nema smetnji dozvoljava se upis. Ako ima smetnji knjini predhodnik nije vie sopstvenik ili nepokretnost nije upisana u zemljine knjige sud e odbiti molbu za upis. Sud takoe po slubenoj dunosti ispituje da li je prethodnik sposoban da raspolae zemljino-knjinim pravom(poslovna sposobnost a za pravna lica i pravna sposobnost)kao i da li molilac moe stei zemljino-knjino pravo. Sud ispituje da li se prijedlog za upis zasniva na sadrini podnijetih isprava.Sud ne moe dozvoliti vie od onoga to sadri isprava. Sud ispituje da li isprava na osnovu koje se trai upis ima onaj oblik koji se zahtjeva za upis.Isprava ne smije imati takve vidljive nedostatke koji slabe njenu vjerodostojnost. 3.5.Naelo prvenstva(prioriteta) Naelo prvenstva ureuje pravno dejstvo jednog upisa u odnosu na drugi upis prema vremenskom redoslijedu.Raniji upis uiva prvenstvo u odnosu na kasnije,a ovaj u odnosu na jo kasnije upise(prvenstveni red ili rang upisa).Onaj koji je ranije upisan u zemljinu knjigu ima jae pravo od onoga koji je svoje pravo upisao kasnije. U sluaju kada jedan isti zemljino-knjini prethodnik zakljui jedan za drugim dva ugovora o prodaji nepokretnosti sa dvojicom kupaca,prednost e prema pravnim pravilima o zemljinim knjigama imati kupac koji je,pod uslovom da je bio savjestan(a

72

STVARNO PRAVO
to znai ako nije znao i nije mogao znati za raniji ugovor) ranije zatraio upis u zemljine knjige,a ne onaj koji je prvi zakljuio ugovor. Pravo dejstva upisa u zemljine knjige poinje jo od trenutka kada je zahtjev za upis podnijet zemljino-knjinom odjeljenju suda a ne od trenutka kada je sud donio rjeenje ili od trenutka kad je,molbi za upis sadrano sve ono to je od vanosti za upis,te ako je molba ispravno sastavljena i ako sadri potrebne elemente,rjeenjem o dozvoli upisa samo se potvruje ispravnost zahtjeva.S toga za redoslijed upisa nije mjerodavan trenutak izvrenog upisa nego trenutak kada je zahtjev za upis stigao zemljino-knjinom odjeljenju suda.Da bi se to preciznije odredio red prvenstva,u zemljino-knjinom pravu se primjenjuje astronomsko raunanje vremena to znai da se prioritet rauna ne samo po danima nego i u okviru jednog istog dana po satima i minutama.S toga se prilikom prijema navodi dan,mjesec,godina sat a ako je potrebno i minut kad je molba stigla.Podnesak se upisuje u dnevnik zemljino-knjinih pismena i dobija redni broj.Brojevi pod kojima su molbe zavedene u dnevniku oznaavaju njihov vremenski redoslijed. 4.PRAVA KOJA SE MOGU UPISATI U ZEMLJINE KNJIGE U zemljine knjige upisuju se stvarna prava na nepokretnostima(na zgradama i na zemljitu),i pojedina obligaciona prava kad se odnose na nepokretne stvari; a. pravo svojine na nepokretnosti i susvojina; b. zajednika i etana svojina; c. stvarne i line slubenosti na nepokretnostima,hipotekama i nathipotekama; d. realni tereti i pravo graenja; e. pravo zakupa,pravo pree kupovine i pravo otkupa koja sve skupa nose naziv knjina prava. Pravo svojine se upisuje u vlasniki list zemljino-knjinog uloka. Susvojina se upisuje po udjelima odreenim s obzirom na cjelinu zemljino-knjinog tijela.Nepokretnost koju su brani drugovi stekli u toku braka upisuje se u zemljine knjige na oba brana druga kao njihova zajednika imovina. Susvojina,zajednika svojina i etana svojina upisuju se u vlasniki list zemljine knjige. Stvarne i line slubenosti,realni tereti i pravo graenja,hipoteka i nathipoteka kao i pravo zakupa,pravo pree kupovine i pravo otkupa upisuju se u teretni list. Prema pozitivnom pravu ne postoji potreba da se zakup nepokretnosti upisuje u zemljine knjige. Prava koja se ne upisuju u zemljine knjige Postoji niz subjektivnih prava koja se ne upisuju u zemljine knjige.Meu njima se nalaze: a. stanarsko pravo; b. zakonsko pravo pree kupovine; c. pravo zakupa prema Zakonu o obligacionim odnosima; d. pravo retencije; e. lina prava,autorska,pronalazaka za koje postoje posebni registri; f. prava koja za objekt imaju pokretne stvari; g. nasljedno pravo,legat,ni dravina

73

STVARNO PRAVO
5.UPISI U ZEMLJINE KNJIGE Upisi u zemljine knjige mogu biti: 1. uknjiba; 2. predbiljeba i 3. zabiljeba. 5.1.UKNJIBA Uknjiba ili uknjienje je upis u zemljine knjige kojim se konano pribavljaju ili gube zemljino knjina prava.Pravno dejstvo uknjibe moe biti dvojako: 1. uknjibom se postie ili konano pribavljanje zemljino-knjinih prava i tada se upis naziva intabulacija ili 2. dolazi do prestanka (brisanja)zemljino-knjinog prava i tada se upis naziva uknjiba brisanja(ispisa)ili ekstabulacija. Uknjiba predstavlja nain sticanja (modus acquirendi) stvarnih prava na nepokretnosti.Pravo svojine na nepokretnosti,stvarne slubenosti,pravo hipoteke i druga stvarna prava na nepokretnostima(plodouivanje,upotreba) u naelu se mogu stei samo upisom u zemljine knjige,a kada se govori o upisu misli se na uknjibu.Prema tome,pravo svojine prodavca nepokretnosti ne prestaje i kupac ne postaje sopstvenik u trenutku kada prodavac zakljui ugovor o prodaji sa kupcem,nego tek kad kupac postigne upis u zemljine knjige.Pravo svojine jednoga prestaje a drugoga postaje i iz toga proizilazi da zemljine knjige imaju konstitutivno dejstvo. Kauzalnost uknjibe-Upis u zemljine knjige kauzalno je povezan sa obligacionim ugovorom kojim se jedna strana obavezuje da prenese pravo svojine na nepokretnosti na svog saugovornika ili da konstituie hipoteku ili stvarnu slubenost u njegovu korist.Uknjiba prava svojine moe se izvriti samo ako poiva na punovanom ugovoru o prodaji nepokretnosti ili kom drugom ugovoru,podobnom za prenos ili konstituisanje stvarnih prava(ugovor o razmjeni,ugovor o daru,doivotnom uzdravanju i sl).Zato se kae da ovakav ugovor koji moe da bude i jednostrani pravni posao predstavlja pravni osnov pribavljanja stvarnih prava na nepokretnosti dok je upis u zemljine knjige samo nain sticanja.Iz toga proizilazi da upis u knjige ne moe postojati samostalno,nezavisno od ugovora o prodaji nepokretnosti.Upis proizvodi pravno dejstvo samo ako se zasniva na punovanom ugovoru o prodaji nepokretnosi i ako su ispunjeni i ostali uslovi potrebni za upis. Moe se desiti da je uknjiba izvrena na osnovu nitavog ugovora o prodaji ili o razmjeni nepokretnosti u kom sluaju se niti i ugovor i sam upis. Uslovi za uknjibu Za uknjibu stvarnih prava na nepokretnim stvarima potrebno je da budu ispunjeni sljedei uslovi: 1. upis je dozvoljen samo protiv lica koje je upisano kao knjini prethodnik; 2. za upis je potrebna pismena izjava(privatna ili javna) o pravnom osnovu; 3. za uknjienje je potrebna izrena izjava knjinog prethodnika da pristaje da se pribavilac uknjii. Uknjiba a i ostali zemljino-knjini upisi(predbiljeba i zabiljeba)mogu se izvriti jedino ako se pravo izvodi od onog lica koje je upisano u zemljine knjige.Kupac 74

STVARNO PRAVO
zemljita moe molbom traiti uknjibu ako je prodavac upisan u zemljinim knjigama kao sopstvenik.Knjini prethodnik treba da bude upisan(uknjien ili predbiljeen)prije nego to pribavilac zatrai upis,ili bar u isto vrijeme.To znai da molba knjinog prethodnika treba da bude podnijeta najkasnije u isto vrijeme sa molbom zemljinoknjinog sljedbenika.Ako lice koje je kao prodavac zakljuilo ugovor o prodaji nije upisano u zemljine knjige,kupac nee moi da uknjii svoje pravo,jer e zemljinoknjini sud odbiti takvu molbu.Isto tako povjerilac moe traiti upis hipoteke samo ako je dunik(lini ili stvarni)upisan u zemljine knjige kao sopstvenik nepokretnosti.Ako je povjerilac zakljuio ugovor o zalaganju sa licem koje nije upisno u zemljine knjige,nee moi uknjiiti pravo hipoteke. Postoje ipak dva sluaja kada se stvarna prava na nepokretnosti koja su inae upisana u zemljine knjige mogu uknjiiti i onda ako pribavilac ne izvodi svoje pravo od lica koje je upisano u zemljine knjige: 1. pribavljanje od nasljednika kad nasljednik stie knjino pravo u trenutku ostavioeve smrti i kada je prodao nepokretnost prije nego to je stigao da se upie u zemljine knjige,tako da je nepokretnost jo uvijek upisana na ime ostavioca.Pribavilac moe zahtjevati da se njegovo pravo uknjii,iako on nije zakljuio ugovor sa ostaviocem koji je jo uvijek upisan u zemljinoj knjizi,nego to pravo izvodi od nasljednika koji nije upisan u zemljine knjige; 2. sticanje u sluaju kada je knjino pravo prenijeto vanknjinim putem na vie lica zaredom.Posljednji pribavilac u nizu moe traiti uknjibu,ako moe dokazati neprekidni niz vanknjinih prenosa prava poev od upisanog zemljino-knjinog prethodnika do sebe. Pismena isprava Za uknjibu zemljino-knjinih prava potrebno je da bude sastavljena pismena isprava o pravnom osnovu.Pismena isprava zahtjeva se za uknjibu i onda kada pismena forma nije uslov za punovanost pravnog posla koji slui kao pravni osnov za upis.U naem pozitivnom pravu ugovori na osnovu kojih se prenosi pravo raspolaganja ili pravo svojine na nepokretnosti moraju biti zakljueni u pismenoj formi,a potpisi ugovornika ovjereni u sudu. Privatna isprava Pored optih uslova koje privatna isprava treba da ispunjava za sve zemljino-knjine upise postoje i posebni uslovi koji se zahtjevaju samo za uknjienje i to: 1. potpisi na ispravi treba da budu ovjereni na sudu; 2. isprava treba da sadri tanu oznaku zemljita za koje se trai uknjiba; 3. isprava treba da sadri izreenu izjavu knjinog prethodnika da pristaje na uknjibu. Ako pomenuti uslovi nisu ispunjeni,a ispunjeni su opti uslovi,onda se moe izdejstvovati samo predbiljeba.

Clausula intabulandi Za uknjibu stvarnih prava na nepokretnosti potrebna je izreena izjava volje zemljino-knjinog prethodnika da pristaje na uknjibu koju molilac zahtjeva na osnovu isprave.Izjava mora biti izreena i to znai da ne smije biti neodreena i nejasna. 75

STVARNO PRAVO
Javne isprave Javne isprave su one koje u propisanom obliku izdaje dravni organ u granicama svoje nadlenosti kao i isprave koje u ovakvom obliku izdaje samoupravna organizacija ili zajednica u vrenju javnog ovlaenja koje joj je povjereno zakonom ili odlukom opine zasnovane na zakonu.Inostrane javne isprave priznaju se pod uslovom uzajamnosti ili reciprociteta. Za uknjibu mogu posluiti ove javne isprave: 1. isprava o pravnom poslu koju je sastavio sud u granicama svojih ovlatenja; 2. pravosnana sudska presuda ili rjeenje,pravosnana sudska odluka kojom se ustanovljava pravo svojine na osnovu odraaja; 3. pravosnano sudsko rjeenje o dosuenju nepokretnosti kupcu na javnoj prodaji; 4. pravosnana rjeenja o ekspropiraciji i o naknadi i druga pravosnana rjeenja upravnog organa; 5. izvrna poravnanja sastavljena pred sudom; 6. izvrni platni nalozi o zaostalim porezima i doprinosima. 5.2.PREDBILJEBA Predbiljeba je upis kojim se uslovno pribavljaju ili gube zemljino-knjina prava.Ona se razlikuje od uknjibe po tome to se uknjibom zemljino-knjina prava konano stiu ili gube dok se predbiljebom knjina prava stiu ili gube uslovno.Uslov se sastoji u tome to je potrebno da se predbiljeba opravda.Otuda je sudbina predbiljenog prava neizvjesna i zavisi od toga hoe li predbiljeba biti opravdana. Ako se predbiljeno pravo opravda,opravdanje e imati retroaktivno dejstvo,te e se smatrati da je zemljino-knjino pravo steeno od trenutka kada je bilo predbiljeeno,a ne od trenutka kada je dolo do opravdanja.Ako do opravdanja ne doe,brie se i sama predbiljeba na molbu uesnika tako da se smatra kao da upisa nije ni bilo. Smisao predbiljebe je u zadobijanju prvenstvenog reda kada lice koje nastoji da stekne zemljito-knjino pravo nije u stanju da postigne uknjibu koju nije mogue izdejstvovati zato to isprava,na osnovu koje se upis trai,ima neki nedostatak.Tako e biti kada potpisi na ispravi nisu ovjereni,sudska presuda nije jo pravosnana itd.Prebiljeno pravo uiva prvenstvo u odnosu na drugo,kasnije uknjieno pravo.Kupac koji je predbiljeio pravo svojine ima izglede da naknadno postigne opravdanje predbiljebe i da tako stekne pravo sa prvenstvenim redom.Predbiljeba hipoteke ima prvenstvo u odnosu na kasnije uknjienu hipoteku. Uslovi koji se trae za predbiljebu su blai nego za uknjibu.Isprava treba da sadri sve opte uslove koji su predvieni i za uknjibu tako da kod predbiljebe: a. potpisi ne moraju biti ovjereni i izjava ne mora biti data; b. isprava ne mora da sadri tanu oznaku zemljita ili zgrade,nepokretnost treba da bude dovoljno odreena; c. presuda ne mora biti pravosnana; d. dunik me zahtjevati predbiljebu brisanja hipoteke kada poloi dugovani iznos sudu i podnese ispravu o tome pod uslovom da postoji opravdan razlog to isplata nije izvrena povjeriocu. Prebiljeba se opravdava u ovim sluajevima: a. ako lice protiv koga je predbiljeba upisana,da izjavu podobnu za uknjibu; b. ako se podnese potvrda da je sudska odluka postala pravosnana; 76

STVARNO PRAVO
c. pravosnanom sudskom presudom u sporu za opravdanje predbiljebe. Od trenutka opravdanja predbiljebe zemljino-knjino pravo je definitivno steeno ili je konano prestalo da postoji.Sticanje ili gubljenje knjinog prava rauna se od trenutka kad je molba bila podnijeta a ne od trenutka opravdanja predbiljebe.Upisivanje uslovnog u konano sticanje vri se na molbu uesnika zabiljeavanjem da je predbiljeba opravdana.To znai da u ovom sluaju nije potrebno da poslije predbiljebe doe uknjiba istog prava,nego se postojea predbiljeba zabiljebom opravdanja pretvara u uknjibu. 5.3.ZABILJEBA Zabiljeba je upis odreenih pravnih injenica koje mogu biti od uticaja za postojanje zemljino- knjinih prava.Zabiljeba se po tome razlikuje od ranije pomenutih upisa.Uknjiba i predbiljeba su upisi kojima se stiu ili gube-zemljino-knjina prava.Zabiljeba nije uopte upis sticanja zemljino-knjinog prava ni konanog niti uslovnog,nego upis injenica znaajnih za knjina prava. Zabiljeba spora Zabiljeba spora predstavlja upis injenice da je imalac zemljino-knjinog prava podnio tubu kojom zahtjeva brisanje neke uknjibe i povraaj u preanje zemljinoknjino stanje.Zabiljebu spora moe zahtjevati samo ono lice ije je zemljino-knjino pravo povreeno uknjienjem prava nekog drugog lica.Pravo mora biti zemljinoknjino i tubom se mora zahtjevati brisanje uknjibe.Ako je sopstvenik prodao nepokretnost i prenio pravo svojine na tree lice,ne obavijetavajui nosioca ugovornog prava pree kupovine,nosilac ovog prava moe pokrenuti spor u roku od est mjeseci od dana kada je saznao za prenos prava svojine, i zahtjevati da se nepokretnost njemu ustupi pod istim uslovima.Nosilac ovog prava moe podii tubu i zahtjevati da mu se nepokretnost ustupi bez obzira da li je njegovo pravo upisano u zemljine knjige ili nije. Ali,ako je pravo pree kupovine upisano,nosilac ugovornog prava pree kupvine moe zahtjevati da se u zemljine knjige zabiljei da je pokrenuo spor,jer je uknjibom kupeva prava svojine povreeno njegovo zemljino knjino pravo.Razumije se,kada ugovorno pravo pree kupvine nije upisano u zemljine knjige nosilac ne moe zahtjevati zabiljebu spora,jer se u tom sluaju uknjibom prava treeg lica ne povreuje njegovo zemljino-knjino pravo,ve vanknjino pravo. Zabiljeba spora je mogua samo kad je povreeno zemljino-knjino pravo i mogua je samo u sluaju uknjibe,ali ne i u sluaju predbiljebe i zabiljebe. Svrha zabiljebe spora jeste da se trea lica obavijeste o tome da je uknjiba osporena.Zabiljeba spora u zemljinim knjigama je nain da bi se osujetio mogue otuenje spornog prava.Upisivanjem injenice da je pokrenuo spor,imalac povreenog zemljino-knjinog prava upozorava sva trea lica da je pravo njegovog protivnika sporno,i da pribavljanje prava zavisi od ishoda parnice. Zabiljeba spora se moe pokrenuti i u sluajevima zabiljebe spora u sluaju odraaja i zabiljebe spora u sluaju zajednike svojine branih drugova. Zabiljeba zabrane otuenja i optereenja Zabrana otuenja i optereenja nepokretnosti moe se upisati u zemljine knjige zabiljebom. 77

STVARNO PRAVO
Prema zakonu o izvrnom postupku sud moe u interesu povjerilaca odrediti zabiljebu zabrane otuenja i optereenja dunikove nepokretnosti kao i stvarnih prava koja su uknjiena na nepokretnosti u korist dunika. Zabiljeba zabrane otuenja i optereenja ima svrhu da upozori pribavioca da sopstvenik ne moe slobodno raspolagati nepokretnou iako postojanje prava svojine nije sporno. Zabiljeba zabrane otuenja i optereenja koju odreuje sud kao privremenu mjeru u izvrnom postupku,ne sprijeava sopstvenika da raspolae nepokretnou.Sopstvenik,moe nepokretnost prodati,pokloniti itd. I kupac e pribaviti pravo svojine ali e povjerilac koji je imao novano potraivanje protiv sopstvenika koji je prodao nepokretnost izdejstvovati zabranu otuenja i optereenja prije nego to se kupac uknjiio moi da trai namirenje iz nepokretnosti. Zabiljeba hipotekarne tube Hipotekarni povjerilac moe traiti da se u zemljinoj knjizi zabiljei da je podnio tubu protiv sopstvenika hipotekovane nepokretnosti.Hipotekarnom tubom povjerilac zahtjeva od sopstvenika da trpi da se nepokretnost proda kako bi se on(povjerilac)mogao naplatiti iz dobijene vrijednosti,a zabiljebom ove tube hipotekarni povjerilac postie dejstvo i prema kasnijim pribaviocima hipotekovane nepokretnosti.Bez ovakve zabiljebe sopstvenik bi mogao otuiti hipotekovanu nepokretnost i povjerilac bi morao da podnosi novu tubu. Zabiljeba prvenstvenog reda Sopstvenik nepokretnosti moe zatraiti da se u zemljinu knjigu upie prvenstveni red za neki budui upis.To e biti sluaj kad sopstvenik hoe da proda nepokretnost pa zabiljei prvenstveni red za budueg kupca,ili kada namjerava da konstituie hipoteku u korist budueg povjerioca. Zabiljeba prvenstvenog reda ima vremenski ogranieno dejstvo.Ako je rije o zabiljebi prvenstvenog reda u korist budueg hipotekarnog povjerioca dejstvo traje godinu dana.U ostalim sluajevima rok je jo krai i iznosi ezdeset dana. Primjer: Kad jedno lice podie zgradu na zemljitu u drutvenoj svojini i trai zajam od banke,moe se pojaviti tekoa kako banka da obezbjedi potraivanja prema duniku,gradiocu.U trenutku zakljuenja ugovora o zajmu banka ne moe konstituisati hipoteku na zgradi zato to zgrada jo ne postoji,a ne moe je konstituisati i na zemljitu zato to zemljite nije u svojini dunika,nego je u drutvenoj svojini.U tom sluaju povjerilac i dunik obino ugovaraju da e se u zemljine knjige ubiljeiti prvenstveni red povjerioevog potraivanja koja se upisuje u teretni list i slui za obezbjeenje redoslijeda povjerioeve hipoteke. im zgrada bude podignuta gradilac stie pravo svojine,a povjerilac moe zahtjevati uknjibu hipoteke sa prvenstvenim redom u odnosu na kasnije hipoteke. Zabiljeba maloljetnosti U zemljinu knjigu moe se zabiljeiti injenica da je sopstvenik nepokretnosti ili nekog drugog zemljino-knjinog prava maloljetan.Upis ove injenice je od znaaja za sva lica koja imaju namjeru da pribave zemljino-knjino pravo jer ih upozorava na to da maloljetni sopstvenik nema poslovnu sposobnost i da prema tome ne moe punovano prenijeti pravo svojine ili konstituisati slubenost itd. Ugovor o prodaji nepokretnosti koji zakljui maloljetnik bez saglasnosti roditelja zakonskog zastupnika i dozvole organa starateljstva je ruljiv pooptim pravilima graanskog i porodinog prava.Ako se u zemljinoj knjizi ne zabiljei da je imalac 78

STVARNO PRAVO
zemljino-knjinog prava maloljetan,posljedice za lice koje od njega stie pravo mogu biti veoma nepovoljne.Po sticanju punoljetstva maloljetnik moe zatraiti ponitenje ugovora.U tom sluaju maloljetnik je duan vratiti primljeni novac a kupac je duan da mu prenese nazad steeno pravo svojine na nepokretnosti.Novac nema onu kupovnu mo ko kad je kupoprodaja izvrena. Moe se desiti da maloljetnikov saugovornik otui dalje nepokretnost i da pravo svojin epribavi tree savjesno lice.Maloljetnik moe zahtjevati ponitaj ugovora i traiti naknadu eventualne tete od svog sugovornika,ali ne moe postii i povraaj prava svojine od treeg savjesnog lica koje je zatieno u svom pouzdanju u zemljine knjige. 6.FIKCIJA APSOLUTNE TANOSTI Fikcija apsolutne tanosti oznaava da se stanje u zemljinim knjigama ima uzeti za tano po proteku propisanih rokova.Naime, o svakom upisu u zemljine knjige,sud obavijetava zainteresovana lica.Ako zainteresovana lica smatraju da su njihova zemljino-knjina prava povreena,mogu tubom osporavati upis.Rok za podnoenje tube iznosi trideset dana od dostavljanja a ako se pomenuta lica nalaze u inostranstvu ezdeset dana.Ako tuilac nije bio obavijeten o upisu rok iznosi tri godine. Fikcija apsolutne tanosti vai u korist treeg savjesnog lica koje se pouzdalo da je stanje u zemljinim knjigama tano. Ali fikcija apsolutne tanosti otklanja samo formalne nedostatke upisa. Ako se vanknjno stanje ne slae sa zemljino-knjinim stanjem,pribavilac se ne moe pozivati na fikciju apsolutne tanosti i tako stei zemljino-knjino pravo,jer je duan da ispituje ne samo zemljino-knjino nego i vanknjino stanje.28

28

PPRIPREMA ZA II DIO ISPITA JE URAENA NA OSNOVU KNJIGE- STVARNO PRAVO STANKOVI-ORLI-Za pripremu ispita obavezno kristiti i navedenu knjigu.

79