SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PODUZETNITVO

Dijana Ferkovi

SAMOZAPOLJAVANJE KAO IZLAZ IZ SOCIJALNE ISKLJUENOSTI

Magistarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Slavica Singer

Osijek, 2012.

Like slavery and apartheid, poverty is not natural. It is man-made and it can be overcome and eradicated by the actions of human beings Nelson Mandela

SADRAJ 1. SAETAK ...............................................................................................6 2. UVOD......................................................................................................7 3. CILJEVI I METODOLOGIJA ISTRAIVANJA......................................11

3.1. CILJ ISTRAIVANJA.............................................................................11 3.2. HIPOTEZE ISTRAIVANJA....................................................................12 3.3. IZVORI PODATAKA...............................................................................13 3.4. RAZGRANIENJA I POTEKOE U ISTRAIVANJU..........................14 3.5. METODE ISTRAIVANJA .....................................................................14

4. SAMOZAPOLJAVANJE U FUNKCIJI SMANJENJA SOCIJALNE ISKLJUENOSTI UGROENIH SKUPINA.............................................18

4.1. SOCIJALNA ISKLJUENOST................................................................18
4.1.1. Pojam socijalne iskljuenosti.....................................................................18 4.1.2. Socio-demografska obiljeja socijalno iskljuenih.....................................21 4.1.3. Uzroci i posljedice stanja socijalne iskljuenosti........................................24 4.1.4. Elementi Programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti Republike Hrvatske..............................................................................................27 4.1.5. Tretman socijalne iskljuenosti u Europskoj uniji i budunost hrvatskih socijalno iskljuenih skupina nakon pristupanja Hrvatske EU.............................31

4.2. SAMOZAPOLJAVANJE KAO GENERATOR RAZVOJA PODUZETNITVA I SREDSTVO GOSPODARSKOG RAZVITKA ...............36
4.2.1. Pojam i oblici samozapoljavanja..............................................................36

Cremers, J: Self-employment and the free provision of services (PowerPoint presentation), CLR, u sklopu seminara: Self-employment and bogus self-employment in the construction industry, Vilnius, June 2007..........................................................................................................37
4.2.2. Motivi i osnovni preduvjeti za samozapoljavanje ....................................38 4.2.3. Prednosti i opasnosti samozapoljavanja u smislu poduzetnikog rizika. 41 4.2.4. Stupanj samozaposlenosti u svijetu i Hrvatskoj ........................................44 4.2.5. Mjere EU za poticanje samozapoljavanja zbog potrebe jaanja poduzetnike aktivnosti........................................................................................46 4.2.6. Postojei sustavi poticaja za samozapoljavanje u Republici Hrvatskoj...48

5. SLUAJ: OD RTVE DO PODUZETNIKA I NATRAG........................51

5.1. UVOD.....................................................................................................51 5.2. FAZA IDENTIFIKACIJE AKTIVNIH MJERA ZAPOLJAVANJA ZA SKUPINE UGROENE SOCIJALNOM ISKLJUENOU...........................53
3

5.2.1. Znaajke pleternikog podruja i socijalna slika........................................53 5.2.2. Razlozi pokretanja inicijative za izradu projekta Dajmo enama priliku!.56 5.2.3. Analiza problema, ciljeva i dionika projekta...............................................59 5.2.4. Prijavitelji projekta i projektni partneri........................................................61

5.3. PROJEKT "DAJMO ENAMA PRILIKU!" PROVEDBA.......................64

5.3.1. Informiranje i modeli privlaenja pozornosti socijalno iskljuenih ena u Pleternici .............................................................................................................64 5.3.2. Kriteriji odabira sudionica i poetni otpor ukljuivanju u projekt ...............66 5.3.3. Faza istraivanja konteksta projekta postojee stanje ena starijih od 40 godina u Pleternici................................................................................................68 5.3.4. Faza osnaivanja i edukacije ciljane skupine............................................72 5.3.5. Faza samozapoljavanja socijalno poduzetnitvo kroz udrugu Dajmo enama priliku!....................................................................................................75
Tapaciranje namjetaja.................................................................................................77 Peenje kolaa..............................................................................................................78 ienje i odravanje....................................................................................................79 Organizacija vjenanja..................................................................................................80

5.4. REAKCIJE OKRUENJA U PROVEDBENOJ FAZI PROJEKTA DAJMO ENAMA PRILIKU! .....................................................................................81
5.4.1. Nerazumijevanje lokalne vlasti i sudbina Revolving fonda........................81 5.4.2. Reakcije institucija, lokalne sredine i trita..............................................84

5.5. UNUTARNJI PROBLEMI ORGANIZACIJE ............................................87

5.5.1. Hijerarhija udruge, organizacijska struktura i timski rad ...........................87 5.5.2. Motivacija, poduzetniki duh, otvorenost ka novim idejama......................90 5.5.3. Nauene lekcije ugroena samoodrivost projekta................................93

5.5. ZAKLJUAK SLUAJA .........................................................................94

6. ANALIZA SLUAJA..............................................................................95
6.1. UVOD ....................................................................................................95 6.2. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA ..............................................................97 6.3. ANALIZA SOCIJALNO ISKLJUENIH SKUPINA ZA SAMOZAPOLJAVANJE .............................................................................99
6.3.1. Analiza sluaja modelom ispitivanja razvojnog potencijala rasta tvrtke prema Gibbu........................................................................................................99
Baza ideja......................................................................................................................99 Baza resursa ..............................................................................................................100 Baza iskustva..............................................................................................................101 Baza liderstva..............................................................................................................102

Baza kontrole resursa ................................................................................................103

6.3.2. SWOT analiza socijalno iskljuenih osoba na primjeru ena starijih od 40 godina iz ruralnih podruja.................................................................................104 6.3.3. PEST analiza poslovanja udruge "Dajmo enama priliku!" u kontekstu okruenja u Hrvatskoj za samozapoljavanje socijalno iskljuenih i sustava poticanja i potpore njihovog ukljuivanja...........................................................108
Politiko-pravno okruenje..........................................................................................108 Ekonomsko okruenje.................................................................................................109 Socio-kulturno okruenje.............................................................................................110 Tehnoloko okruenje.................................................................................................111

6.4. ANALIZA POTENCIJALA SOCIJALNO ISKLJUENIH OSOBA U SMISLU RAZVOJA PODUZETNITVA ......................................................113 6.5. ANALIZA KAPACITETA SAMOZAPOLJAVANJA U RJEAVANJU PITANJA SOCIJALNE ISKLJUENOSTI ...................................................117 6.6. MOGUE STRATEGIJE ZA PRISTUP UKLJUIVANJA U CILJU PODUZETNIKOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA .................................121 6.8. ZAKLJUAK ANALIZE SLUAJA.......................................................130

7. ZAKLJUAK .....................................................................................132 8. LITERATURA .....................................................................................136

POPIS SLIKA I TABLICA.............................................................................142 PRILOZI......................................................................................................143

1. SAETAK

U sreditu interesa ovog magistarskog rada su socijalno iskljuene skupine drutva, konkretno ene starije ivotne dobi iz ruralnih podruja Hrvatske, te istraivanje njihove spremnosti i realnih mogunosti za ukljuivanje kroz samozapoljavanje, odnosno poduzetnitvo. Rad nastoji sugerirati mogue modele (samo)zapoljavanja te poticanja poduzetnikog mentaliteta socijalno iskljuenih skupina. Magistarski rad je proizaao iz konkretnog projekta Dajmo enama priliku! financiranog od strane Europske unije, i provedenog tijekom 2008. i 2009. godine na podruju grada Pleternice. Osnovni ciljevi ovog magistarskog rada bili su: analizirati samozapoljavanje kao nositelja gospodarskog razvoja odrediti ulogu ljudskih resursa regije u smislu njihovog razvojnog potencijala (posebno kroz grupaciju socijalno iskljuenih osobe) istraiti trite rada, procijeniti prikrivenu zaposlenost te istraiti u kojoj mjeri postojea prava socijalno iskljuenih utjeu na njihovo samozapoljavanje, te dati smjernice za ubrzano samozapoljavanje osoba ugroenih socijalnom iskljuenou, u cilju prekidanja zaaranog kruga iskljuenosti. U pisanju rada primijenjena je metoda sluaja kojom se opisuje poloaj socijalno iskljuenih osoba na podruju grada Pleternice. Analizom sluaja vrednovali su se mogui modusi ukljuivanja socijalno iskljuenih osoba te su definirani kljuni dionici kao nositelji aktivnosti usmjerenih smanjenju nezaposlenosti te grupe ljudi. Na kraju rada sugerira se mogue rjeenje s posebnim naglaskom na samozapoljavanje osoba, odnosno njihovo poduzetniko djelovanje.

2. UVOD

Suvremenici smo burnih vremena u kojima svjedoimo restrukturiranju nacionalne ekonomije, koja prolazi kroz trnoviti put tranzicije i reformi. Promjene se dogaaju na vie razina i podruja, te dotiu sva ekonomska, socijalna, demokratizacijska, okolina, razvojna i svaka druga pitanja. Istovremeno sa razvojem drutva, ili zbog njega, dogaa se i strana tehnoloka revolucija koja relativizira sve do sada poznato i utemeljeno. Svijet se danas dogaa virtualno. Procesi se korjenito mijenjaju. Sustavi vrijednosti nestaju i ponovno se raaju. U globalnom selu, ini se, pravila igre jo nisu jasno postavljena. Usprkos tome, moderna drutva, pa tako i Hrvatsko, vjeno tee svom razvoju i evoluciji, kroz koje e se uspostaviti pravinije, humanije i gospodarski snano drutvo. U tom procesu, svatko nastoji to kvalitetnije identificirati razvojna ogranienja i probleme, kreirati viziju svog razvoja, i na to uinkovitiji nain pristupiti ostvarenju te vizije, kroz rjeavanje prepoznatih problema. Metode i razvojni modeli nikad nisu isti u dvije razliite drutvene zajednice i upravo je u tome ar razvojnih procesa. Ono to jednako je to to svi nastoje staviti u pogon sve svoje raspoloive resurse i aktivirati svoje razvojne potencijale. U ukupnoj populaciji, suoenoj sa navedenim razvojnim izazovima, uoavaju se posebne skupine ljudi koje su na marginama drutvenog ivota, iji se poloaj moe opisati kao socijalna iskljuenost, ili koje su ugroene mogunou da postanu socijalno iskljuene. Definirane su nezaposlenou, siromatvom i socijalnim neangamanom, a u okvirima stratekog promatranja njihovog stanja mogue ih je uvrstiti u "slabosti", ali i "prilike" odreenog drutva1. Rezultati istraivanja2 su pokazali da u Hrvatskoj ima 9,7% socijalno iskljuenih osoba, odnosno onih kod kojih je primjetna meupovezanost tri vrste prikraenosti: ekonomske, radne i sociokulturne. Ovaj rad se bavi promatranjem tih skupina ljudi, u smislu identifikacije njihovog potencijala kao razvojnog faktora cijele zajednice. Socijalno iskljuene
1

Socijalno iskljueni predstavljaju element i slabosti i prilika (weaknesses, opportunities) u okvirima SWOT analize odreenog drutva. 2 Matkovi, T. i tulhofer, A.: Istraivanje socijalne iskljuenosti empirijska analiza socijalne iskljuenosti, u sklopu Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, UNDP, Zagreb, 2006. 7

osobe svakom drutvu, pa i hrvatskom, mogu predstavljati veliki razvojni potencijal, ukoliko se uspije prodrijeti u razloge njihove stagnacije i pasivnosti. Pokretanje promjena u njihovom nainu razmiljanja donijelo bi uinke spill-overa prvenstveno u okvirima njihove ue zajednice (obitelji, lokalne sredine), a posredno i na gospodarsko-socijalni razvoj openito. Polazite nam je u tezi da je samozapoljavanje aktivnost koja znaajno doprinosi razvoju cijelog drutva, te da je to pokreta koji kroz razvoj poduzetnitva i poduzetnike kulture multiplikativno utjee na efikasnije trite, ali i snano utjee na izgradnju samopouzdanih i hrabrih pojedinaca kakve svako drutvo treba i eli. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj ima izmeu 13-14% samozaposlenih osoba u nefinancijskom sektoru3. To iznosi neto vie od 125.000 osoba koje vlastitim angamanom skrbe o sebi i svojim obiteljima. Stavljajui u ovakav kontekst socijalno iskljuene pojedince, kroz ovaj rad se nastoje dati odgovori na pitanja poput: Da li su socijalno iskljuene osobe kroz mogunost svog samozapoljavanja razvojni potencijal drutva?, te Da li u njima lei kapacitet za promjene samih sebe, a time i cjelokupne zajednice? Masovno zapoljavanje slabo obrazovane radne snage u uvjetima visokosofisticirane tehnologije u procesima proizvodnje vie ne moe biti rjeenje problema. Negativna populacijska kretanja (posebice u ruralnim podrujima, gdje uz depopulaciju dolazi i do iseljavanja mladih obitelji i pojedinaca, osobito visokoobrazovanih osoba i mladih djevojaka), visoka nezaposlenost radno sposobnog stanovnitva, niske stope zaposlenosti i participacije radne snage, kao i sve prisutna siva ekonomija, samo su neka obiljeja hrvatskog trita rada4. Kako se u svemu tome mogu snai osobe pogoene socijalnom iskljuenou? Pretpostavka je da je prekidanje zaaranog kruga nezaposlenosti siromatva neaktivnosti iskljuenosti, mogue prekinuti samo kroz aktivni angaman aktera lokalnog razvoja. Lokalne incijative, koje primjenjuju pristup bottom-up5, i pristupaju rjeavanju specifinih problema nekog podruja, moda mogu biti jedno od rjeenja za pomo iskljuenim skupinama.
3

Prema podacima Eurostata za drugi kvartal 2005. godine bilo je tono 13,7% samozaposlenih (127.000 osoba) u nefinancijskom sektoru, to iskljuuje poljoprivrednike, javnu upravu i zaposlene u financijama i ostalim netrinim uslugama. U EU 27 je bilo 15,5 % samozaposlenih. Toli, S.: Samozapoljavanje u funkciji regionalnog razvoja, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006. Bottom-up pristup pristup od dolje prema gore pristup koji u prvi plan stavlja stvarne potrebe graana (dolje), koje su onda upuene u obliku projekata ili stratekih dokumenata osobama na vlasti ili centralnoj dravi (gore).

Jedna takva inicijativa je oblikovana u projekt naziva "Dajmo enama priliku!" koji se provodio 2008. god. na podruju Grada Pleternice (Poeko-slavonska upanija). Projektom se nastojalo nizom aktivnih mjera potaknuti ostvarivanje jednakih mogunosti i utjecati na stvaranje pozitivnog ozraja i preduvjeta za izlazak iz opasnog stanja iskljuenosti. Ciljana skupina projekta su ene starije od 40 godina, stanovnice ruralnog podruja i najveim dijelom dugotrajno nezaposlene, koje su imale priliku pokrenuti svoje vlastite poduzetnike pothvate. Ovaj konkretan primjer je iskoriten kao poslovni sluaj koji se obrauje u poglavlju 5., te detaljno analizira u poglavlju 6. Odabrana skupina predstavlja samo jednu od tipino socijalno iskljuenih skupina u drutvu. Meutim, na primjeru ove skupine bit e mogue izvui zakljuke primjenljive i na ostalim ranjivim skupinama (nacionalne manjine, prognanici, rtve nasilja, ovisnici, dugotrajno nezaposleni mladi, osobe sa invaliditetom, itd.). Spremnost za aktivno ukljuivanje na tritu rada kroz projekte samozapoljavanja je openito izrazito niska. U ruralnim podrujima je taj problem jo izraeniji zbog neravnopravnog poloaja poduzetnika u pogledu infrastrukturne opremljenosti ruralnih naselja. Stoga veliki broj visokoobrazovanih osoba naputa ruralna podruja koristei bolje mogunosti za razvijanje samostalnog posla ili zapoljavanje u gradovima. Manje obrazovani kadar, kakav su u najveem broju sluajeva i socijalno iskljuene osobe, u uvjetima niske ponude radnih mjesta na tritu rada, ostaje na selu bez dovoljno znanja i resursa za pokretanje bilo kakvog posla. Takva dugotrajna stanja izlau gospodarstvo daljnjem erodiranju proizvodnih resursa u pogledu materijalnog i intelektualnog kapitala i predstavljaju gubitak potencijalnog gospodarskog resursa za cijelu naciju ili regiju. Upravo zato prioritet vlasti mora biti promijeniti takvo stanje u gospodarski i socijalno odrivo. Ostaje pitanje: Kako pokrenuti gospodarski razvoj? Bit e potrebno probuditi svijest svakog pojedinca kako bi inovativni potencijal sadran u ljudskom kapitalu i kapitaliziran u materijalnim bogatstvima dobio nesmetan prostor za aktivnu i uspjenu realizaciju. Ova misija je u sluajevima socijalno iskljuenih jo zahtjevnija i bolnija. Preplitanje psiho-socijalnih problema sa realno tekim stanjem (gospodarske krize i recesije) multiplicira negativne uinke i zahtijeva jo veu inovativnost u rjeavanju ovih problema.

U konanici, potrebno je vidjeti ne samo postoji li razvojni kapacitet u socijalno iskljuenim osobama, ve i da li je on dovoljno velik da bi bio od interesa nacionalnim politikama. Istovremeno, vano je znati i koliki su trokovi zanemarivanja socijalne iskljuenosti kao fenomena za drutvo u cjelini. Uoavanje ovih odgovora je od iznimne vanosti za smjerove u kojima se suvremena Hrvatska eli razvijati.

10

3. CILJEVI I METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

3.1. CILJ ISTRAIVANJA Istraivanje mogunosti samozapoljavanja socijalno iskljuenih osoba potaknuto je problemom nejasnih razvojnih smjerova Poeko-slavonske upanije. U kaosu stratekih dokumenata i nejasnih razvojnih planova, naziru se problematina podruja i ugroene skupine ljudi, iji su potencijali do sada bili u potpunosti zanemareni. Radi se o ljudima prikraenim za zaposlenje, bez dovoljnih financijskih sredstava za prosjenu egzistenciju te bez socijalno-kulturnog ophoenja uobiajenog veini u modernim drutvima. Zadaci istraivanja bili su sljedei: analizirati mjesto i ulogu samozapoljavanja kao oblika razvoja poduzetnitva, i potencijalnog nositelja gospodarskog razvoja podruja odrediti mjesto i ulogu postojeih ljudskih resursa Poeko-slavonske upanije u smislu njihovog razvojnog potencijala ili ograniavajuih obiljeja (posebno kroz grupaciju socijalno iskljuenih osobe) istraiti trite rada, detaljnije analizirati kolika je usklaenost ponude radne snage i potranje u brojanom i kvalifikacijskom smislu, procijeniti prikrivenu zaposlenost te istraiti u kojoj mjeri materijalna i druga prava socijalno iskljuenih utjeu na njihovo aktivno sudjelovanje u procesu samozapoljavanja na temelju sintetikog prikaza dobivenih rezultata, dati smjernice za ubrzano zapoljavanje ili samozapoljavanje osoba ugroenih socijalnom iskljuenou, u cilju prekidanja zaaranog kruga iskljuenosti.

11

3.2. HIPOTEZE ISTRAIVANJA Postavljeni zadaci kreirani su u smislu propitivanja sljedeih hipoteza: Neusklaenost ponude i potranje na tritu rada, te nedovoljna gospodarska aktivnost u Poeko-slavonskoj upaniji usporavaju gospodarski razvoj. Samozapoljavanje kao oblik poduzetnikog pothvata predstavlja nain za snaniji gospodarski i drutveni razvojni zamah. Ljudski kapital i poduzetniki duh temelj su za pokretanje pozitivnih promjena na razini pojedinca, a posredno i cijele zajednice. Poeko-slavonska upanija posjeduje ouvan ruralni i subruralni prostor za razvoj ruralnog gospodarstva, koji uz potencijale nosi i brojno socijalno iskljueno stanovnitvo. Socijalna iskljuenost je promjenljivo stanje kojeg je mogue aktivnim mjerama na lokalnoj razini preokrenuti u razvojni potencijal podruja. Motivacijska logika socijalno iskljuenih osoba funkcionira na drugaijoj razini od uobiajene, i u tome lee sutinski problemi njihove neaktivnosti. Socijalno iskljuene osobe su po svojoj definiciji osobe ve zapale u apatinost, te same ne ele promjene koje bi im drutvo rado nametnulo. Iz tog proizlazi teina zadatka njihovog mijenjanja. Napori u rjeavanju problema socijalne iskljuenosti (kroz samozapoljavanje iskljuenih) moraju biti puno vei, dugotrajniji, imati bottom-up pristup, te biti multisektorski, kako bi rezultati na duge staze bili opipljivi. Rjeenja moraju biti inovativnija od dosadanjih, kako bi se prodrijelo u uzroke stanja iskljuenosti. Budunost mora donijeti vee promjene u percepciji socijalno ukljuenih, te otvoriti raspravu o mogunostima promijenjenog doivljaja problema, prihvaanja socijalno iskljuenih osoba u drutvo kao takve, te potpuno drugaijim pristupima socijalno iskljuenima kao razvojnom resursu.

12

3.3. IZVORI PODATAKA Poslovni sluaj Od rtve do poduzetnika napisan je na temelju osobnih iskustava protagonistice koja je ujedno i autorica ovog magistarskog rada, te na temelju intervjua sa ostalim sudionicima sluaja (projekta). U okvirima ovog projekta, provedeno je opseno terensko istraivanje stanja ciljane skupine (socijalno iskljuenih ena starijih od 40 godina na podruju Grada Pleternice), kojeg je provela tvrtka Hendal d.o.o. u suradnji sa predstavnicama ciljane skupine, koje su bile ukljuene u provedbu u ulozi anketarki. Rezultati ovog istraivanja su iscrpno koriteni tijekom pisanja rada. Najee koriteni izvori brojnih statistikih podataka dobiveni su iz razliitih Operativnih programa za provedbu fondova EU, te koritenjem dostupnih stratekih dokumenata Republike Hrvatske ili Poeko-slavonske upanije6. Podaci i materijali za izradu rada takoer ukljuuju: zapise na temelju intervjua fizikih i pravnih osoba fotodokumentacija prikupljena na terenu pripremljeni materijali od strane pojedinih fizikih i pravnih osoba slubene internet stranice dravnih tijela, gradova, razvojnih agencija i slino. Osim navedenih izvora u radu se koriste periodini i godinji izvjetaji HZZ-a o kretanju nezaposlenosti, izvjetaji FINA-e o rezultatima poduzetnikih aktivnosti, rezultati Popisa poljoprivrede i Popisa stanovnitva, rezultati istraivanja GEM 2002. i GEM 2006. za Hrvatsku, odgovarajua literatura relevantna za predmet istraivanja, rezultati podatci. istraivanja, znanstveni i struni radovi drugih autora, poslovna dokumentacija banaka i ministarstava, te domai i inozemni slubeni statistiki

Regionalni operativni program Poeko-slavonske upanije, Strateki okvir za razvoj 2006-2013, Operativni program za regionalnu konkurentnost, Operativni program za razvoj ljudskih resursa, itd. 13

3.4. RAZGRANIENJA I POTEKOE U ISTRAIVANJU Konkretno, magistarski rad se bavi analizom potencijala socijalno iskljuenih osoba kroz mogunosti njihovog samozapoljavanja, na primjeru nerazvijenog slavonskog grada Pleternice, u Poeko-slavonskoj upaniji, u vremenu 2007. i 2008. godine. Objektivne nedostupnim Nepostojanje potekoe pri istraivanju prouzroene statistikih su nedovoljnim u i efektivnim pokazateljima poslovanja gospodarstva upaniji. oteava

sofisticiranih

gospodarskih

pokazatelja

usporeivanje gospodarskih uinaka. Dobivanje podataka od strane Dravnog zavoda za statistiku oteano je zbog sporosti u rjeavanju pojedinanih upita i visoke cijene za takve usluge. Takoer, pravo na dostupnost informacija u Hrvatskoj je tek u povojima.

3.5. METODE ISTRAIVANJA Kao opi metodoloki obrazac koriten je deduktivni pristup analiziranju drutvenih i gospodarskih procesa koji podrazumijeva kreiranje zakljuaka od najireg analitikog okvira prema pojedinanim sluajevima. Metodoloki koncept sastoji se iz etiri stupnjevane analitike razine. Prva razina ukljuuje teorijski pristup u razmatranju globalnog drutvenogospodarskog okruenja, a potom se analiza nastavlja (druga razina) na razini pojedinanih drava (Hrvatske ili drugih drava, za usporedbu) s naglaskom na oblikovanje poopenih zakljuaka. Analiza se odnosi na propitivanje uloge drave u razvojnim procesima sa svrhom definiranja jasnih i odrivih ciljeva gospodarskog i drutvenog razvoja. Na treoj razini dedukcije, istraivanja i rezultati sputaju se na niu razinu prema prostornom analitikom obuhvatu, ali i sa stajalita iznesenih zakljuaka koji se s razine poopavanja sve uestalije sputaju na razinu operativnosti i konkretne primjene. Prostorna analiza tree razine dedukcije odnosi se na podruje jedne upanije, u ovom sluaju Poeko-slavonske, te u okviru nje na prostor jo manje analitike jedinice, u ovom sluaju Grada Pleternice. Posljednja, etvrta razina odnosi se na pojedinani sluaj i praktinu primjenu. Obraen je poslovni sluaj koji

14

se odvija unutar odnosa jedne lokalne zajednice, a zatim je prikazan model proaktivne politike samozapoljavanje socijalno iskljuenih osoba (ena starijih od 40 godina). Ovaj model predstavlja jedno od operativnih rjeenja kojim se moe utjecati na poveanje samozapoljavanja u ruralnim i manje urbanim podrujima Hrvatske. Visok stupanj primjenjivosti ovog modela osiguran je apliciranjem znanja i iskustva kroz navedeni deduktivni analitiki okvir. Za pisanje poslovnog sluaja koritene su preporuke i iskustva Harvardske poslovne kole7, koja je prva u svijetu zapoela s korienjem metode poslovnih sluajeva u poduavanju studenata koji se obrazuju za budue menadere. Metoda sluaja je empirijsko ispitivanje koje istrauje suvremene fenomene unutar svojeg stvarnog konteksta; kada granice izmeu fenomena i konteksta nisu jasne; te u kojima su koriteni mnogobrojni izvori dokaza8. Osnovni izvori dokaza metode sluaja predstavljaju intervjui zbog injenice da su ljudi osnovni protagonisti. Uz pomo intervjua moe se predoiti miljenje sudionika ili protagonista sluaja i tako izbjei subjektivnost autora. Prema tome, moe se naglasiti i da je metoda intervjua koritena kao najei oblik prikupljanja informacija. Obje koritene metoda doprinose realistinosti, kreativnosti, analitinosti i dinaminosti magistarskog rada. Analiza poslovnog sluaja uinjena je primjenom modela ispitivanja razvojnog potencijala rasta tvrtke prema A. Gibbu9. U kontekstu analize poslovnog sluaja posebno je uinjen osvrt na Global Entrepreneurship Monitor (GEM) istraivanja za Hrvatsku, kojima se vrednuje poduzetnika aktivnost i poduzetniki potencijal, kao i na pokazatelje poduzetnike aktivnosti malih gospodarskih subjekata (samozaposlenih u start-up-u), prikazan u poslovnom sluaju. Analiza sluaja je zapoela SWOT10 analizom koja daje najbolji osvrt na mogunost strategijskog planiranja. Svrha koritenja SWOT analize je osiguravanje visokog stupnja usklaenosti interne i eksterne okoline poduzea u definiranju strategije poduzea. Da bi poslovni ciljevi poduzea bili realno ostvarivi, moraju

10

Roberts, M.J.: Developing a Teaching Case. 9-900-001 Rev. June 28, 2001. Harvard Business School Yin, R.K.: The case Study as a Research Method, Uses anad Users of Information- LIS 391D1 Spring 1997. Allan Gibb je profesor emeritus na University of Durham Business School, Associate university of Durham u Velikoj Britaniji i na poslijediplomskom studiju Poduzetnitvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Republika Hrvatska. engl. skraenica od Strenghts (snage), Weaknesses (slabosti), Opportunities (prilike), Treats (prijetnje)

15

poivati na realnoj ocjeni mogunosti njihove provedbe. Stoga je potrebno ocijeniti uvjete provedbe strategije putem SWOT analize11. Analiza se temelji na procjeni snaga, slabosti, prilika i prijetnji. Njihovom meusobnom kombinacijom generira se matrica s etiri poslovne strategije: maximaxi, maxi-mini, mini-maxi i mini-mini, kako je to prikazano na slici 1.
Slika 1: Strategijske implikacije SWOT analize, Unutarnje snage (S) Snage u menadmentu, operacijama, financijama, marketingu, istraivanju, razvoju idr. Vanjske prilike (O) Sadanji i budui ekonomski uvjeti, politike i drutvene promjene, novi proizvodi, usluge i tehnologija Vanjske prijetnje (T) Nedostatak energije, konkurencija i podruja slina u polju prilika Maxi-maxi strategija: Potencijalno najuspjenija strategija uporaba snaga da bi se iskoristile prilike Unutarnje slabosti (W) Slabosti u podrujima snaga

Mini-maxi strategija: Razvojna strategija prevladavanja slabosti u cilju iskoritavanja prilika

Maxi-mini strategija: Uporaba snaga da bi se nosilo s prijetnjama ili ih se izbjeglo

Mini-mini strategija: Smanjivanje opsega poslovanja, likvidacija ili zajedniki pothvat

izvor: Weihrich, H.: Koontz, H.: Menedment, X izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 1993., str. 175.

Takoer je pri analizi sluaja koritena i PEST analiza, kako za analizu okruenja Udruge "Dajmo enama priliku!", tako i za openitu analizu okruenja u Hrvatskoj, u kontekstu samozapoljavanja. PEST analiza predstavlja detaljniji prikaz drugog dijela SWOT analize, posveen mogunostima i vanjskim opasnostima koje prijete organizaciji. Njenim koritenjem se mogu stvoriti strategije koje e se temeljiti na objektivnoj procjeni okruenja u kojem organizacija/poduzee djeluje. Da ne bi izostavili niti jedno vano pitanje, analiza se obavlja po skupinama.

11

Pfeifer, S.: nastavni materijali iz kolegija Poduzetniki management, Poslijediplomski studij Poduzetnitvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2004.g.

16

Naziv PEST je izveden iz poetnih slova glavnih skupina: PESTPOLITIKA EKONOMSKA SOCIJALNA TEHNOLOKA

Pri PEST analizi uzimaju se u obzir sljedei imbenici: a) Politiki - Tko je na vlasti i kakva je politika vezana za podruje djelatnosti organizacije? Koji zakonski propisi pospjeuju ili spreavaju uinkovito djelovanje? Jesu li vlasti otvorene za dijalog? b) Ekonomski - Postoje li lokalni potencijali za razvoj? Kakvo je stanje gospodarstva, je li stabilno? Koje su najjae gospodarske grane? Obogauje li se drutvo? c) Socijalni - Kako drutvo doivljava pitanje s kojm se organizacija bavi? Je li to to radite u skladu sa zahtjevima za socijalnom jednakosti? Postoji li socijalni otpor prema vaoj organizaciji? Je li zajednica otvorena prema novim idejama? d) Tehnoloki - Na koji nain zemljopisni uvjeti, mediji, stopa tehnolokog razvoja, inovacije i drugo utjeu na uinkovitost organizacije?12 Teorijski sudovi o stanju u gospodarstvu i kretanju nezaposlenosti uinjeni su pomou pokazatelja opeprihvaenih u domaoj i stranoj literaturi. To su npr. stope nezaposlenosti, stope zaposlenosti, stope participacije radne snage i odnos broja nezaposlenih u broju zaposlenih, broj samozaposlenih i dr.

12

NVO prirunik kuharica za udruge, Odraz odrivi razvoj zajednice, Zagreb, 2002.

17

4. SAMOZAPOLJAVANJE U FUNKCIJI SMANJENJA SOCIJALNE ISKLJUENOSTI UGROENIH SKUPINA

4.1. SOCIJALNA ISKLJUENOST

4.1.1. Pojam socijalne iskljuenosti

Krajem 80-tih godina 20-tog stoljea pojam siromatva, u veini razvijenih zemalja Europske unije, poglavito Velike Britanije i Njemake, postaje nepoeljan. Pod njihovim utjecajem, siromatvo zamjenjuje pojam socijalne iskljuenosti13, koji se prvi put spominje u dokumentu iz 1988. godine, pod nazivom Drugi program za borbu protiv siromatva. Ve sljedee godine, 1989. socijalna iskljuenost postaje dijelom Europske socijalne povelje, da bi 7 godina kasnije dovela do definiranja do tada potpuno nepoznatog prava, prava na zatitu od socijalne iskljuenosti. Definiranje socijalne iskljuenosti jo uvijek nije doseglo zadovoljavajuu razinu, pa je pojam jo uvijek prilino maglovit i vieznaan. Neki autori se slau da pojam samo pokriva ve postojee termine poput siromatva, marginalizacije, diskriminacije i potklase14, dok drugi15 inzistiraju na tom da je socijalna iskljuenost puno kompleksniji pojam. Uestalo koritenje ovog pojma nije znatno doprinijelo raiavanju ovih nedoumica. Prema definiciji britanske vlade, socijalna iskljuenost je "izraz za ono to se moe dogoditi kada ljudi, ili itava podruja pate od kombinacije povezanih problema kao to su nezaposlenost, neprikladne kvalifikacije, mali prihodi, loe stanovanje, visoko kriminalna okolina, loe zdravlje i raspad obitelji"16. Jasno se moe primjetiti da je socijalna iskljuenost pojava koja moe nastati kombinacijom navedenih elemenata. Meutim, patiti od navedenih problema, ne mora nuno znaiti da e osoba biti i socijalno iskljuena. Prema definiciji EU, koja je pojam i lansirala, socijalna iskljuenost je "dinamiki proces, najbolje opisan kao kretanje prema niim
13

uur, Z.: Socijalna iskljuenost: pojam, pristupi i operacionalizacija, Izvorni znanstveni lanak, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Sveuilite u Zagrebu, 2004. Ovdje je izvrsno obraena terminoloka odrednica socijalne iskljuenosti kao fenomena. 14 Ibidem 15 Ibidem 16 Sukladno meuresorskom odjelu za socijalnu iskljuenost Social Exclusion Unit 18

razinama: odreene nepovoljne okolnosti vode prema iskljuenosti, koja zatim stvara jo vei broj nepovoljnih okolnosti i sve veu iskljuenost, zavravajui s perzistentnim, viestruko deprivirajuim okolnostima. Pojedinci, kuanstva i geografska podruja mogu biti iskljueni iz pristupa vrijednim resursima kao to su zaposlenje, zdravlje, obrazovanje, socijalni i politiki ivot" 17. Sukladno ovom poimanju, socijalna iskljuenost nuno znai gomilanje loih ivotnih okolnosti. Suvremenije odreenje socijalne iskljuenosti ide u smjeru same rijei iskljuivanje, pa nalae da se radi o neuspjehu u jednom od 4 sustava: a) civilnom ili graanskom koji oznaava stupanj jednakosti ili ravnopravnosti drugima u demokratskom sustavu; b) ekonomskom implicirajui pristup zaposlenju i ekonomskim dobrima; c) socijalnom oznaavajui mogunost pristupa socijalnim uslugama koje prua drava, te d) interpersonalnom koji ukljuuje mogunost uspostave obiteljskih, prijateljskih, susjedskih i slinih odnosa. Ovi sustavi se nadopunjuju i ovise jedan o drugom. Nedovoljan osjeaj pripadnosti jednom od ovih sustava potrebno je kompenzirati vrlo dobrim odnosima u drugim sustavima. Ukoliko to nije mogue, te doe do loih odnosa u vie spomenutih sustava, mogue je govoriti o socijalnoj iskljuenosti osobe ili skupine osoba. Takoer, situacija postaje ozbiljnija kad je socijalna iskljuenost relativno trajnijeg karaktera. Jo jedan od naina za iznalaenje definicije socijalne iskljuenosti moe poi i od izraza njegovog antonima. Naime, "socijalna ukljuenost je proces kojim se nastoji osigurati da svatko, neovisno o svom iskustvu i okolnostima, moe ostvariti puni potencijal u ivotu. Ukljuujue drutvo karakterizira napor za smanjenom nejednakou te ravnotea izmeu individualnih prava i dunosti poveane socijalne kohezije"18. Vrlo esto citirana definicija socijalne iskljuenosti19 pojanjava da su socijalno iskljuene one osobe koje ne mogu participirati u normalnim graanskim aktivnostima drutva (premda bi to eljeli), ali im to onemoguuju imbenici izvan njihovog utjecaja. Dobrovoljno iskljueni se ne bi ubrajali u ovu skupinu, te je to i najvea kritika ove definicije. Vrlo esto nije potpuno jasno kada je osoba dobrovoljno postala iskljuena, a kada je to prouzroeno vanjskim faktorima nad kojima osoba
17

Eurostat: Recommendations on Social Exclusion and Poverty statistics, Domain: Income and Living Conditions, Statistics Programming Committee recommendations on social exclusion and poverty statistics, Luxembourg, 1998. 18 Centre for Economic and Social Inclusion, 2002. na web siteu www.cesi.org.uk 19 Burchardt, T., Le Grand, J. and Piachaut, D.: Social Exclusion in Britain 1991-1995, Social Policy and Administration, volume 33 issue 3: str. 227-244., 1999. 19

nema kontrolu. Mogue je postaviti pitanje: Da li je samoiskljuenje koje je posljedica diskriminacije dobrovoljno ili ne? Odnos socijalne iskljuenosti i siromatva je vrlo bitan element u fazi definiranja prvog pojma. Sociolozi se spore oko njihove povezanosti. Neki autori tvrde kako je socijalna iskljuenost samo preimenovano siromatvo, izmiljeno kako bi vlade razvijenih zemalja uklonile pokazatelje koji bi mogli ukazati na vlastite neuspjehe20. Prema tome, pojam socijalne iskljuenosti je manje optuujui i predstavlja svojevrsni eufemizam za siromatvo. Postoje definiranja koja podreuju socijalnu iskljuenost siromatvu, ali i obrnuta situacija nije rijetka. Ipak, veina sociologa e siromatvo poistovjetiti sa nedostatkom materijalnih sredstava (resursa, novca), dok socijalna iskljuenost podrazumijeva puno vie elemenata i dimenzija, posebice nedostatak participacije i kumulativnost nepovoljnih okolnosti. Osnovna razlika izmeu siromatva i socijalne iskljuenosti lei u injenici da se socijalna iskljuenost mora promatrati na relativan nain. Nema socijalne iskljuenosti ukoliko se ne ukljui i element drutva i drutvenog konteksta. Prednosti koritenja pojma socijalne iskljuenosti lee u tome to se rasprava o ivotnom standardu pomjerila od puke deskripcije posljedica prema procesima koji uzrokuju promjene u ivotnom standardu. Dodan je dinamiki element. Takoer, otvoren je prostor za rasprave o problemima socijalnih zajednica i podruja, nasuprot raspravama o problemima i stanjima pojedinca. "Prava" socijalna iskljuenost je kombinacija objektivnih i subjektivnih faktora, pri emu objektivna iskljuenost mora sadravati barem dvije ili vie distribucijskih dimenzija i barem jednu relacijsku dimenziju. Subjektivna se iskljuenost odnosi na subjektivnu ocjenu mogunosti participacije u drutvenom ivotu. "Stvarno" iskljueni materijalno su deprivirani, imaju ograniene anse za socijalnom participacijom te oni sami smatraju da nisu potpuno socijalno integrirani21. Dakle, "socijalna iskljuenost viedimenzionalni je proces koji slabi povezanost pojedinca i zajednice. Te veze mogu biti ekonomske, politike, sociokulturne te prostorne. to je vie obiljeja po kojima je osoba iskljuena, to ona postaje ranjivija. Obiljeja iskljuenosti vezana su uz pristup tritu rada, najosnovnijim uslugama i socijalnoj mrei. Ovisno o cjelokupnom ekonomskom

20

Abrahamson P.: Social Exclusion in Europe: Old Wine in New Bottles, Druboslovne rasprave, Vol XI, No 19-20, 119-136, 1995. 21 uur, Z. (2004) 20

razvoju, osobe mogu biti iskljuene iz dobara i usluga, iz trita rada i iz ljudskih prava"22.

4.1.2. Socio-demografska obiljeja socijalno iskljuenih

Zbog sloenosti i nejasnoe pojma socijalne iskljuenosti nije jednostavno nedvosmisleno opisati obiljeja koja nose socijalno iskljuene osobe. Empirijska istraivanja koja su se bavila socijalnom iskljuenosti23 mjerila su ovaj fenomen kroz stanje zaposlenosti, to ni u kojem sluaju ne odgovara u potpunosti definiciji socijalne iskljuenosti. Ukljuenost u trite rada ne mora nuno znaiti da je osoba i socijalno ukljuena, to vrijedi i za obratnu situaciju. Npr. nezaposleni mladi nisu nuno socijalno iskljueni. Istraivanja koja su se oslanjala ponajvie na materijalnu dimenziju ne zadovoljavaju potrebe koje pojam nalae. Nuno je ukljuiti osim ovih distribucijskih dimenzija i relacijske dimenzije. Jedno je s drugim i povezano, pa e pojedinci sa slabijim distribucijskim obiljejima (manja primanja, loiji stambeni uvjeti) vrlo esto imati i relacijske elemente loije (pokidane socijalne veze, slabija politika participacija itd.). Suvremenija istraivanja uvode i dodatne elemente. Prepoznato je da u nekim kulturama, poput junoeuropskih kultura, siromatvo ne mora znaiti i iskljuenost iz drutvenih skupina. Takoer, obitelj s jedne strane moe i tititi i ograniavati socijalnu iskljuenost, pa e ene ponekad biti iskljuene s trita rada upravo iz razloga presnane obiteljske povezanosti i ukljuenosti. U isto vrijeme, takav odnos ne vrijedi za mukarca. On se smatra iskljuenim samo u odnosima zaposlenja i drutvenih veza. Sociolozi spore oko toga treba li socijalnu iskljuenost mjeriti kroz pojedine indikatore, ili ih je nuno kombinirati i prouavati kroz neki oblik kumulativnih indeksa. Treba poi od tog da je bit socijalne iskljuenosti u slabljenju ili kidanju socijalnih veza i s druge strane u multidimenzionalnoj depriviranosti, od kojih barem jedna mora biti relacijska.

22

Bejakovi, P.: Siromatvo, nejednakost i socijalna iskljuenost u Europskoj uniji i Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, 4. poglavlje u knjizi grupe autora: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Institut za javne financije, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2003. 23 uur, Z. (2004) 21

Socio-demografska

obiljeja

socijalno

iskljuenih

korespondiraju

sa

obiljejima siromanih. Siromane osobe veinom ive u prenaseljenim i slabo odravanim stambenim prostorima, prehrana im je, posebice u gradovima, ograniena i nekvalitetna i najee su vrlo niskog ili nikakvog obrazovanja. Drutvena mrea im je vrlo suena (ovo je faktor koji povezuje pojmove siromatva i socijalne iskljuenosti), a esto su i fiziki slabije pokretni (u smislu tjelesnih ogranienja, ali i prepreka u smislu prijevoza i putovanja).

Tablica 1. Dimenzije i indikatori socijalne iskljuenosti

DIMENZIJE Trite rada ivotne potreptine Dohodak Obrazovanje Stambeni uvjeti Rezidencijalno podruje Zdravlje Socijalne veze Politika participacija Anomija (odsutnost normi) Obiteljske mree Razvoj ivotnih uvjeta Subjektivna percepcija INDIKATORI Dugotrajna nezaposlenost Neadekvatan ivotni standard Ispod linije siromatva Bez ikakvih kvalifikacija Manje od sobe po osobi / bez kupatila Loi ivotni uvjeti u kvartu, nesigurnost Loe zdravstveno stanje Bez bliskih prijatelja i anse za kontakt Pesimizam glede politikog utjecaja Prekompliciran ivot, osjeaj usamljenosti Samaki ivot, raspad obitelji Stalno loi uvjeti zadnjih nekoliko godina Osjeaj iskljuenosti iz drutva

Distribucijske / materijalne

Relacijske / participativne Dugorona perspektiva Subjektivna perspektiva

Izvor: uur, Z. (2004)

Mogue je generalizirati da su meu socijalno iskljuenim osobama natprosjeno zastupljene ene i osobe koje ive u seoskim sredinama. Takoer, prosjena starost iskljuene osobe je oko 5 godina vea od ukljuene osobe.

22

Tablica 2. Sociodemografska obiljeja ukljuenih, siromanih i socijalno iskljuenih Prosjena dob SPOL ene Mukarci TIP KUANSTVA Samci Vielana kuanstva VELIINA NASELJA Do 2000 stanovnika Vie od 2000 stanovnika
Izvor: Matkovi, T. i tulhofer, A. (2006)

Ukljueni 39,6 38,0 62,0 11,4 88,6 39,4 60,6

Siromani 43,2 % 57,4 42,7 7,4 92,6 62,0 38,0

Iskljueni 44,1 68,1 31,9 6,4 93,6 70,2 29,8

Istraivanje Matkovia i tulhofera (2006) je dokazalo da je obrazovanje od kljune vanosti za ukljuivanje odreene osobe. Gotovo 80% iskljuenih ima samo osnovnu kolu (ili nezavrenu osnovnu kolu). Zanimljivo je primjetiti da meu socijalno iskljuenim osobama nema gotovo niti jedne osobe sa zavrenom viom ili visokom kolom. Ukoliko bi se radio fotorobot tipine socijalno iskljuene osobe, to bi bila enska osoba koja stanuje u manjoj seoskoj zajednici. Roena je prije 1970. godine i ima zavrenu osnovnu kolu, pa je jasno da za njom ne postoji potranja na tritu rada i svedena je na ranjivu ulogu kuanice. Takoer, istraivanje je dokazalo da je regionalna zastupljenost socijalno iskljuenih osoba najizraenija upravo u Slavoniji. Slavonija se pokazala kao jedina regija u kojoj boravak doprinosi riziku siromatva. Razlozi lee u specifinim uvjetima ivota u gospodarski jo uvijek marginalno ukljuenim dijelovima zemlje24.

24

Matkovic, T. i tulhofer, A. (2006)

23

4.1.3. Uzroci i posljedice stanja socijalne iskljuenosti

Uzroci socijalne iskljuenosti se prema teoretiarima mogu svrstati u tri paradigmatske skupine: solidarnost, specijalizacija i monopol25. Prema paradigmi solidarnosti, iskljuenost se javlja onda kad dolazi do raspadanja socijalnih veza i nestajanja solidarnosti izmeu pojedinaca i drutva. Solidarnost ovdje podrazumijeva iste drutvene odnose, a manje politike ili ekonomske. Ovaj, preteito francuski diskurs, u prvi plan istie socijalne i kolektivne veze. Primjer su starije neenje koji su esto zbog osobnih i socijalnih hendikepa iskljueni iz drutva. Prema ovom konceptu, dunost je drutva aktivno traiti ovakve pojedince i pruiti im mogunost (re)integracije, uz naglaen element recipronosti, odnosno odgovornosti drutva ali i socijalno iskljuene osobe. Klasian asimetrini model pruanja socijalne pomoi u kojoj samo jedna strana aktivno djeluje na socijalni problem, dok druga pasivno "prima", ovdje je zamijenjen pokuajima stvaranja aktivnog i pregovaraki jakog korisnika pomoi. Paradigma specijalizacije poiva u angloamerikom liberalizmu, gdje se drutvo definira kroz individualizam i osobne interese i motive koji pokreu sve ostalo. Prema ovoj teoriji, iskljuenost je individualna po svojoj prirodi, a javlja se onda kada postoje neodgovarajua pravila u odreenoj sferi specijalizacije ili kad postoje barijere u meusobnom kretanju meu sferama. Iskljuenost je oblik diskriminacije kada je pojedincu onemogueno slobodno sudjelovati u socijalnim razmjenama. Drutvo, prema ovim principima mora ukloniti barijere, a pojedinac mora sam odluiti napraviti izbor prema boljem ivotu. Paradigma monopola potjee u europskoj ljeviarskoj teoriji, koja drutvo promatra kao niz hijerarhijski posloenih skupina. Uzroci socijalne iskljuenosti lee u veim pravima i privilegijama koje imaju vie hijerarhijske skupine (insideri). Pristup vrijednim resursima (zaposlenju, obrazovanju i slino) omoguuje odravanje nametnutnih drutvenih nejednakosti. Glavni problem upravo ine izdana i prezatiena prava insidera, kojima skupine outsidera obino nemaju nikakav pristup. Ve ranije je reeno da se socijalna iskljuenost moe shvatiti kao viedimenzionalna prikraenost pojedinca. Ova prikraenost se odnosi na cijeli niz
25

www.chronicpoverty.org/toolbox/Socialexclusion.php, svibanj 2009

24

resursa, i njihovu kombinaciju. Uglavnom se radi o socioekonomskim (zapoljavanje, dohodak), institucionalnim (kolovanje, zdravstvene i socijalne usluge), kulturnim (kulturni identitet, kulturni sadraji), i interpersonalnim resursima (vezani uz emotivni segment osobnosti). Bitno je naglasiti da je socijalna iskljuenost prisutna tek ukoliko je dugoronija, odnosno ako pojedincu nije jednostavno izai iz takvog poloaja. Takoer, socijalno iskljuene osobe nisu one osobe koje su deprivirane zbog svoje volje, odnosno socijalna iskljuenost postoji tek ukoliko je nunost (a ne na primjer posljedica lijenosti pojedinca ili nekih drugih osobnih obiljeja). Kljuno obiljeje ovog stanja je viedimenzionalnost, i to je upravo distinkcija od jednostavnijih pojava poput siromatva ili nejednakosti. tulhofer (i Matkovi) je u svom istraivanju mjerio socijalnu iskljuenost na temelju tri prostora uskraenosti: radnog (zaposlenje), ekonomskog (siromatvo) i sociokulturnog (izoliranost)26. Razlog za upravo ova tri prostora se jednostavno razumiju. Upravo to su pitanja od najvee vanosti za svakog pojedinca, i problemi u tim poljima ivota se dramatino proivljavaju. Prema ovim autorima, osoba je socijalno iskljuena tek ako je uskraena u sva tri ova prostora istodobno. Radni, ekonomski i sociokulturni prostor meusobno generiraju i reproduciraju jedan drugi, odnosno deprivacijom u jednom od njih stvara se deprivacija i u druga dva, to onda predstavlja socijalnu iskljuenost. Istraivanje je provedeno u prosincu 2003. godine na uzorku od 2500 stanovnika starijih od 20 godina i prilino dobro je istrailo stanje stanovnitva po pitanju socijalne iskljuenosti. Nedostaci istraivanja su neobuhvaanje mladih na kolovanju, starijih od 65 godina, te to istraivanje nije prikazalo regionalnu rasprostranjenost socijalne iskljuenosti. Takoer, nije se uspjela pratiti dinamika socijalne iskljuenosti, odnosno njeno trajanje, ve je istraivanje bilo fokusirano na stanje socijalne iskljuenosti u odreenom trenutku. Ekonomska prikraenost je definirana linijom siromatva koja se izraunava na temelju zdruenih prihoda svih lanova kuanstva (npr. obitelj sa dvoje roditelja i dvoje malodobne djece mlae od 14 godina za dosei liniju siromatva treba 35.300 kuna godinje). Radna prikraenost je definirana nezaposlenou, no iz te skupine su iskljueni neaktivni (domaice i nezaposleni koji su odustali od traenja posla). Sociokulturna prikraenost je odreena kao izostanak drutvene participacije, odnosno izoliranost od drutvenih skupina, klubova, udruga, politikih organizacija,
26

Matkovi, T. i tulhofer, A. (2006)

25

religijskih skupina i slino. Zbog nepreciznosti i teine u odreivanju ovakve definicije, sociokulturna prikraenost je mjerena samo kao popratni element prethodna dva (siromatva i nezaposlenosti), a ne kao rizini faktor sam po sebi. Rezultati ovog istraivanja pokazala su meupovezanost ove tri vrste prikraenosti, a konkretan dobiveni rezultat je da u Hrvatskoj ima 9,7% socijalno iskljuenih, kao kombinacija sva tri ova elementa. Detalji se mogu vidjeti na slici 2.
Slika 2. Rairenost ekonomske i radne prikraenosti, ranjivosti i socijalne iskljuenosti (SI)

Izvor: Matkovi, T. i tulhofer A. (2006)

U sklopu istog istraivanja, ispitanicima su postavljena pitanja o njihovom zadovoljstvu vlastitim ivotom. Dokazano je da socijalno iskljuene obiljeava najmanja kvaliteta ivljenja, odnosno imaju najnepovoljniji drutveni poloaj.

26

4.1.4. Elementi Programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti Republike Hrvatske
U skladu sa ciljevima istraivanja, prihvaena je teza kako je socijalna iskljuenost neto loe, odnosno njeno prevladavanje neto dobro. Socijalna iskljuenost stoji nasuprot pozitivnim obiljejima uloga i znaajki "ukljuenog" pojedinca, koji zarauje za ivot svoje obitelji, plaa dravi poreze, te je produktivan i odgovoran graanin. Svakako da ovaj pristup zanemaruje kompleksne identitete pojedinaca koji ele ostati (polu)iskljueni zbog samo sebi poznatih razloga, te je to potrebno potivati. Takoer, mogue je primjetiti da se drutvo treba razvijati u smjeru promjene svoje ope matrice, pa prema tome budunost nosi i promjene u kojima se nee nuno teiti ukljuivanju marginalnih skupina u mainstream drutva, ve e se marginalne skupine prihvatiti kao takve u core drutva kao cjeline. Koncept socijalne iskljuenosti kojim se bavi ovo istraivanje obuhvaa ipak ue shvaenu socijalnu iskljuenost. To su skupine koje su nenamjerno iskljueni te osjeaju svoje stanje kao nepovoljno. Ovako opisana socijalna iskljuenost zahtijeva "sveukupnu mobilizaciju napora i kombinaciju ekonomskih i socijalnih mjera"27. U isto vrijeme, interdisciplinarna priroda iskljuenosti omoguuje da se razliiti socijalno-politiki problemi poveu suvremenim konceptom rjeenja koji se oslanja na popularne pojmove poput "partnerstva", "zajednikih rjeenja" i slino. Idealno za politike elite kojima maglovitost pojma daje alibi i prostor za pravdanje strategijskim konceptom, bez potrebe da se precizno navodi bit samog termina. Zadatak je socijalne politike i socijalnog rada, u prvom redu, sprijeiti dugotrajnu i kumulativnu deprivaciju, koja skoro bez iznimke dovodi do teih sluajeva socijalne iskljuenosti. U Hrvatskoj, kao i veini tranzicijskih drava tijekom prvih desetak godina svoje tranzicije, evidentno je poraslo siromatvo. Poveanje nezaposlenosti se dogaalo u uvjetima velikih gospodarskih, socijalnih i politikih promjena. Nezaposleni, slabije obrazovani i ruralno stanovnitvo su najranjivije skupine za ove posljedice. Egzistencijalni problemi esto dovode do poveane stope nasilnikog

27

Spicker, P.: Exclusion, u Journal of Common Market Studies, volume 35 issue 1, str. 133-143., March 1997. 27

kriminala, a u pravilu dolazi i do naruavanja socijalnog kapitala i nieg sudjelovanja graana u politikom ivotu i drutvu openito. Stanje siromatva u Hrvatskoj je mjereno u nekoliko navrata i pokazalo je da je stanje znatno povoljnije nego u drugim tranzicijskim zemljama (izuzev Slovenije). Svjetska banka, u suradnji sa Vladom RH, te koristei analizu ankete o potronji kuanstava koju je proveo Dravni zavod za statistiku, pokazuje da samo 4% stanovnitva ivi sa 4,30 USD dnevno, to je meunarodno usporedivi standard u tranzicijskim zemljama28. Problem sa siromatvom u Hrvatskoj ne lei toliko u broju siromanih nego u obiljejima tog siromatva. Ono je u Hrvatskoj trajne prirode. Dominantne i osjetljive skupine su nezaposleni, neaktivni i slabije obrazovani. Gotovo tri etvrtine siromanih ive u obiteljima u kojima glava obitelji ima samo osnovno obrazovanje ili ak ni to. Sociolog uur je 2001. godine proveo istraivanje meu 500 primatelja socijalne pomoi (pomoi za uzdravanje) o njihovim demografskim i ekonomskim obiljejima. uur razlikuje primatelje pomoi (traitelje) i korisnike (ukljuujui traitelja i sve lanove njegove obitelji). Prema radnoj sposobnosti, korisnici socijalne skrbi se mogu podijeliti na nezaposlene i radno nesposobne. Hrvatska meu tranzicijskim zemljama ima najvei udio nezaposlenih meu ovom populacijom. to je jo znaajnije, vie od polovica ovih nezaposlenih primatelja, bilo je bez posla dulje od 5 godina. 2002. godine Vlada RH usvaja Program borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. U izradi Programa sudjelovali su strunjaci razliitih institucija, kao to su: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Ministarstvo rada i socijalne skrbi i druga ministarstva Vlade29. Ovo je po prvi puta da jedan slubeni dokument naglaava pitanja socijalne iskljuenosti i navodi konkretne uloge i zadatke pojedinih dravnih tijela u smanjivanju stope siromatva. Mjere su ukljuivale: a) programe zapoljavanja izrada nacionalnog programa zapoljavanja, decentralizacija u kreiranju politika zapoljavanja, fleksibilnost na tritu rada, usmjerenost na socijalnu pomo zamijeniti radnim pristupom (javni radovi), zapoljavanje osoba s invaliditetom; b) zdravstvo reforma sustava, reforma dopunskog osiguranja i participacija, vea pokrivenost zdravstvenih usluga osnovnim
28 29

Bejakovi, P. (2003) Program borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zagreb, 2001, online izvor: www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/217/221, svibanj 2009. 28

paketom, naglasak na prevenciji i osnovnoj zdravstvenoj skrbi; c) obrazovanje smanjiti stopu naputanja kolovanja, vie stipendija i kolarina, cjeloivotno uenje, obrazovanje odraslih; d) socijalno stanovanje pilot projekti socijalnog stanovanja, lokalni angaman na problemima stanova, kontrola nad cijenama najma stanova, uinkovitije stambene subvencije; e) obiteljska politika Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, obiteljski centri za neformalne programe rada sa obiteljima sa djecom, prilagodba politika porodnog dopusta, djeji doplatci; f) podruja od posebnog interesa, prognanici nastavak skrbi o pogoenim podrujima, izjednaavanje prognanike naknade sa socijalnom pomoi, pomo povratnicima u uspostavi poljoprivredne djelatnosti; g) socijalna pomo i skrb imovinski cenzus, minimalni dohodak, suradnja s nevladinim i humanitarnim organizacijama, slubama za zapoljavanje, privatizacija nekih djelatnosti socijalne skrbi, decentralizacija financiranja. Slabost ovog dokumenta lei u injenici da su dokument u cijelosti napisali predstavnici istih tih dravnih tijela, uz pomo strunjaka iz podruja socijalnog prava. Predstavnici civilnog drutva i ostali socijalni partneri nisu bili ukljueni, niti je zbog tog dokumenta pokrenut iri konzultativni proces. Dokaz da je Program samo deklarativan je to to Tijelo za praenje njegove provedbe nikad nije podnijelo nikakvo izvjee Vladi, premda je to prema samom Programu bilo obvezno jednom godinje uiniti30. Uspjena politika ukljuivanja bi trebala imati dva uporita: oslabljivanje mogunosti prikraivanja i smanjivanje rizika da djeca socijalno iskljuenih i sama postanu socijalno iskljuena. U prvom sluaju, radilo bi se o mjerama kojima se stvaraju radna mjesta, potie zapoljavanje i poveava ivotni standard. Takoer, u ovo uvrtavamo i mjere za drutveno umreavanje i suradnju. U drugom sluaju, nune su aktivnosti koje se usmjeravaju na socijalno iskljuene obitelji, to je posebice u Hrvatskoj zanemareno, to je vidljivo i iz toga to ovakve mjere jo nisu postale niti predmetom predizbornih politikih obeanja, a kamoli da je neto raeno na njihovom provoenju. Za uspjean izlazak iz tranzicijskih problema nuno je nekoliko elemenata: poetno stanje (geostrateki poloaj drave, prethodno ekonomsko i gospodarsko
30

Stubbs, P. i Zrinak, S.: Proirena socijalna Europa? Socijalna politika, socijalna ukljuenost i socijalni dijalog u Hrvatskoj i Europskoj uniji, Institut za javne financije, Zagreb, 7. poglavlje u knjizi grupe autora: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: Ususret izazovima pregovora, Institut za javne financije, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert, 2005. 29

stanje, prirodna bogatstva); institucionalno stanje na poetku tranzicije; politiki sustav, te opseg i kakvoa ekonomskih reformi koje su drave provele. Meutim, dravna vlast nigdje, pa ni u Hrvatskoj, nije u mogunosti ni stanju samostalno rijeiti sve probleme koje tranzicija, ali i openito globalizacija, nose sa sobom. Od drave se oekuje da prui stabilan zakonodavni okvir, socijalnu infrastrukturu, te u suradnji s graanima ustanovi vladavinu prava. Jasno je da socijalno iskljueni najvie trpe od nepostojanja jasnih zakona i nevoljkosti drutva da ih potuje. Za postizanje ovoga, potrebna je politika volja i odlunost vodstva, no podjednako je bitno osnaivati graane i ravnopravno ih ukljuivati u politiki proces. Usprkos visokom udjelu transfera u BDP-u (25%) u Hrvatskoj se ostvaruje slaba preraspodjela iz razloga to je veina programa vrlo loe usmjerena. Oni dobro usmjereni socijalni programi ine tek manji dio socijalnih rashoda. Dojam je da sustav socijalne skrbi samo pojaava svojom neuinkovitou razinu nejednakosti31. Kao zakljuak, zanimljivo je naglasiti da je siromatvo u Hrvatskoj ne samo razmjerno malo, nego i plitko (jaz siromatva32 je 1998. godine iznosio 1,8% BDP-a, dok je u prosjeku potronja siromanih bila samo 20% ispod granice siromatva). Stoga se moe konstatirati da bi se uz optimalno usmjeravanje pomoi (i ciljano dodjeljivanje socijalne pomoi potrebitima) siromatvo u Hrvatskoj moglo u potpunosti iskorijeniti uz izdvajanje 1% BDP-a.

31 32

World Bank 2001 Jaz siromatva pokazuje koliko bi dohotka trebalo transferirati siromanom stanovnitvu da se dohodak kuanstva podigne do granice siromatva. (Bejakovi, P., 2003) 30

4.1.5. Tretman socijalne iskljuenosti u Europskoj uniji i budunost hrvatskih socijalno iskljuenih skupina nakon pristupanja Hrvatske EU
Do poetka 21. stoljea Europska unija je postigla mnogo po pitanju koordinacije ekonomskih politika (zajedniko trite, ekonomska i monetarna unija, uvoenje eura). Isto se ne bi moglo tvrditi u sluaju koordinacije socijalnih politika, iako je jasno da se kroz gospodarski razvoj utjee posredno i na socijalni status graana EU. Razlozi za ovo mogu leati u nejednakim gospodarskim stupnjevima razvoja, pa bi harmonizacija sustava socijalne skrbi zasigurno bila kamen spoticanja u ve ionako osjetljivoj Europskoj uniji. Veem osvjeivanju o socijalnih problemima unutar Europe, posebno su doprinijela tri faktora: pridruivanje triju relativno siromanih drava (Grke 1981., panjolske i Portugala 1986.), vei utjecaj politike ljevice te aktivni mandat Jacquesa Delorsa kao predsjednika Europske komisije od 1985. godine33. Jedinstveni europski ugovor iz 1987. (The Single European Act) po prvi put spominje tenju za socijalnom ukljuenou, nakon ega se isto spominje i u Ugovoru iz Maastrichta, u okviru Protokola o socijalnoj politici. Amsterdamski ugovor, u kojem je naglaena potreba kontinuirane izgradnje socijalne Europe, ide i korak dalje te definira neposredne mjere u ostvarivanju ovih nastojanja. Ovo su bili preduvjeti da Europska unija znaajnije pone djelovanje na podruju socijalne politike. Prvi konkretni potezi su se ticali praenja stanja u zapoljavanju i definiranjem mjera kojima bi se utjecalo na efikasnost i brzine strukturnih reformi trita rada. Sve su ovo bili samo uvodni koraci koji su otvorili vrata promjenama koje donosi Lisabonska strategija iz 2000. godine, prema kojoj socijalna politika postaje ravnopravna ekonomskoj, monetarnoj i financijskoj. Prema ovoj strategiji, EU je u prvom desetljeu 21. stoljea trebala postati "najkonkurentnije dinamino drutvo u svijetu utemeljeno na znanju, sposobno za ostvarivanje odrivog gospodarskog rasta s veim mogunostima zapoljavanja i veom socijalnom kohezijom". Za ostvarenje ovih ciljeva, nuno je uskladiti ekonomska i ekoloka pitanja sa socijalnim. Premda obiljeena znaajnim razlikama u pojedinim dravama lanicama u pogledu provedbe socijalne politike, socijalne skrbi i uloge drave u toj provedbi,
33

Ibidem

31

europsko zakonodavstvo je u proteklom desetljeu nastojalo unositi brojne zajednike elemente vrlo vane pri jedinstvenom provoenju zajednikog koncepta politike socijalne skrbi, a u sklopu tzv. Europskog socijalnog modela. Ipak, u diskursu koji se dotie socijalne iskljuenosti pretjerano se istie problematika (ne)zaposlenosti i stanja na tritu rada, premda koncept socijalne iskljuenosti u sebi nosi puno vie od toga. Ve u Nici, u prosincu 2000. godine, prihvaena je nova socijalna politika (Social Policy Agenda)34 koja utvruje ove prioritetne ciljeve: (1) vee i bolje mogunosti zapoljavanja, (2) predvianje i ostvarivanje promjena u svijetu rada stvaranjem nove ravnotee fleksibilnosti i sigurnosti, (3) borba protiv siromatva, iskljuenosti i diskriminacije s ciljem poboljavanja socijalne ukljuenosti. Odmah su prihvaeni i prijedlozi za izradu Nacionalnog programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (National Action Plan against Poverty and Social Exlusion NAPincl), koji navodi etiri najvanija cilja: (1) olakavanje zapoljavanja i pristupa svim izvorima, pravima, dobrima i uslugama; (2) sprjeavanje rizika iskljuenosti; (3) pomo najugroenijima; (4) mobiliziranje svih nadlenih tijela. Detaljni prikaz ovih ciljeva je prikazan u prilogu 9. Odlukom Komisije, u svibnju 2003. godine, najavljena je dalekosena reforma, kojoj je cilj jaanje socijalne dimenzije lisabonskog procesa, pri emu e se zajedniki obuhvatiti pitanja socijalne ukljuenosti, mirovina i zdravstvene zatite. Kljuna je koordinacija meu zemljama lanicama, sudjelovanje nevladinog sektora, socijalnim partnera i lokalnih i regionalnih vlasti. Integracija planova Zajednice vezanih za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u nacionalne politike, poveala je politiku svijest o tim problemima, to je ohrabrilo zemlje lanice da kritiki promotre svoje postojee socijalne politike. Stvorena je mogunost usporedbe meu zemljama po pitanju uinkovitosti rjeavanja socijalnih pitanja. Takoer, stvorena je bolja osnova za stvaranje politika kroz ukljuivanje irokog spektra sudionika i aktera. Po pitanju socijalne iskljuenosti, EU je konano dosegla jasan konsenzus oko sljedeih kljunih izazova: 34

iskorjenjivanje djejeg siromatva prekidanjem opakog zaaranog kruga meugeneracijskog naslijea uiniti trite rada doista ukljuujuim

Official Journal of the European Communities, 2001.

32

osiguravanje pristojnog smjetaja za sve prevladavanje diskriminacije i poveanje integracije ljudi s potekoama, etnikih manjina i imigranata dotaknuti se pitanja financijske iskljuenosti i prezaduivanja. Aktivnosti u polju socijalne iskljuenosti podupiru se kroz program Progress

(2007-2013). Progress predstavlja objedinjeni instrument pomoi kojeg se osigurava zadravanje Socijalne politike EU na pravcu na kojem se kljuni izazovi najuinkovitije rjeavaju uz koncentraciju na zajedniki europski utjecaj. Progress ima ukupni proraun od 743 milijuna eura za sedam godina. EU koristi ovaj proraun kao katalizator promjena i modernizacije u podrujima: zapoljavanja, socijalne ukljuenosti i zatite, radnih uvjeta, nediskriminacije i jednakosti spolova. Otvoren je za svih 27 lanica, zemlje kandidatkinje i EFTA/EEA zemlje. Za 80% sufinanciranja, mogu se prijaviti brojne neprofitne organizacije. Kako je ve ranije reeno, socijalna iskljuenost se vrlo teko mjeri, te se za ovu svrhu esto koriste mjerenja dugotrajne nezaposlenosti i razine dohotka (tj. siromatva). Implicitno, ipak je mogue ustvrditi da bi stanje po pitanju siromatva, nejednakosti i socijalne iskljuenosti u Europi bilo kudikamo loije da nema korektivnih utjecaja preraspodjele i socijalne politike na djelu. Europa se bori sa problemom starenja stanovnitva i sve veih stopa nezaposlenosti, to namee znatne rashode za socijalnu politiku. Premda rashodi relativno rastu, u isto vrijeme su vidljive i razlike po pitanju uinkovitosti socijalnih transfera u pojedinim dravama lanicama. Dok je utjecaj socijalnih transfera u skandinavskim zemljama prilino velik, isto se ne bi moglo rei i za junoeuropske drave35. Stanje Europskog socijalnog modela je iz svih ovih razloga prilino nesigurno, za razliku od jedinstvenog gospodarskog trita. Razliiti povijesni faktori i interesi naruavaju jedinstveni model kakav bi Europska unija trebala kreirati. Bive komunistike zemlje preferiraju neoliberalni pristup rjeavanju problema, kao to to preferira i predsjednik Europske komisije Barrosso. Vidljivo je to iz izbacivanja socijalne politike iz Lisabonske agende 2005, gdje je uinjen korak unazad prema veoj moi gospodarskih mjera, koje bi svojom provedbom trebale stvoriti socijalnu koheziju. Prethodna retorika je ila u smjeru stvaranja jedinstvene gospodarskosocijalne politike, koja kombinira gospodarski rast sa istovremenom socijalnom

35

Bejakovi, P. (2003)

33

kohezijom. Europskom socijalnom modelu zasigurno ne doprinosi i iskorak udesno u politikom smislu, u okviru izbora za Europski Parlament 2009. Teko je procjenjivati trendove koje e donositi budunost po pitanju novih lanica, pa tako i Hrvatske, no mogue je povui neke paralele iz prolih iskustava EU integracija. Detaljno istraivanje koje je proveo Jimeno (i suradnici) 2000. godine36 bavi se iskustvima Portugala i panjolske, po pitanju nejednakosti prihoda (kuanstava) i plaa zaposlenika. Najvaniji zakljuci koji su dobiveni su sljedei: dolo je do promjene u strukturi zaposlenosti u smjeru velikog poveanja stupnja obrazovanosti radne snage; u drugoj polovici 80-tih znatna direktna strana ulaganja, uglavnom u razvijenija podruja, dovode do poveanja vanjskotrgovinskih odnosa (vie uvoza i izvoza); neravnomjeran razvoj regija se kompenzira EU transferima kroz strukturne fondove Zajednice. Nejednakost u prihodima kuanstava je smanjena u obje zemlje tijekom 80-tih, meutim u Portugalu je ova nejednakost u prvoj polovici 90-tih ponovno rasla. Uzroci lee u neuinkovitoj redistributivnoj socijalnoj politici. Nejednakost plaa je poveana ulaskom u EU u obje zemlje. Povean je gap meu plaama ena i mukaraca, a plae u nekim radnointenzivnim sektorima su znaajno pale (tekstil). Objanjenje ovih pojava lei u smanjenom interesu za nedovoljno kvalificiranu radnu snagu i veliku potranju za strunom i kvalificiranom radnom snagom. U panjolskoj je ovo vrijedilo skoro za sve sektore podjednako, dok je Portugal doivio veliki porast potranje za strunjacima u podruju energije, transporta i upravljanja vodama. Oba gospodarska sustava su se mjenjala ubrzanim tempom, suoavajui se sa brzom modernizacijom i tehnolokim unapreenjem. U Portugalu, vea potranja za strunjacima nije bila popraena ravnomjernom ponudom takvih kadrova, pa stoga dolazi do veih nejednakosti u razinama plaa. U panjolskoj je ovaj problem bio manje izraen. Manja potreba za niskokvalificiranom radnom snagom u panjolskoj dovela je do njihove vee nezaposlenosti. S druge strane, kolektivni ugovori i sindikalni

36

Jimeno, F.J. et al.: Integration and Inequality: Lessons from the Accessions of Portugal and Spain to the EU; online izvor: www.fedea.es/pub/Papers/ 2000/dt2000-10.pdf; u Background Papers for Making Transition Work for Everyone: Poverty and Inequality in Europe and Central Asia, Washington, The World Bank, 2000. 34

zahtjevi nameu nerealno visoke zahtjeve za ovakve radnike, to posljedino dovodi do jo veeg otputanja radnika. Za oekivati je da e se sline posljedice osjetiti i u Hrvatskoj nakon njenog pristupanja Uniji. Samo pristupanje Europskoj uniji se pretpostavlja kao korisna stvar koja e doprinijeti opem gospodarskom i socijalnom razvoju drutva. Nuno je pri tome ostati realnih oekivanja. Najvee prednosti pristupanja EU bit e u daljnjem jaanju demokratskih institucija te otvaranje Hrvatske u jaoj integraciji s Europom i globalnim gospodarstvom, a ovo bi trebao biti i iskljuenosti i smanjivanje siromatva. Hrvatska je na svom putu prema EU, ve u poetnim fazama pristala na odreene pomake u socijalnoj problematici. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), kojeg je Hrvatska potpisala sa EU 2001. godine, primarno se fokusirao na politike i ekonomske oblike promjena. Ovo je oekivano, s obzirom da SSP u principu ne pokriva pitanja socijalne politike. No, neovisno o njegovoj neodreenosti i openitosti, ovaj Sporazum je ipak otvorio prostor brojnim javnim temama, poput rodne jednakosti, obiteljskog nasilja i djejih prava. Mogue je u buduim razdobljima oekivati snaniji potisak EU za rjeavanjem desetljeima nagomilanih socijalnih problema u Hrvatskoj. Europa se u svom stratekom dokumentu Europe 2020 37 snano vraa tematici socijalne ukljuenosti, te jasno navodi kao jedan od svojih 5 prioriteta: broj socijalno iskljuenih i ugroenih rizikom siromatva u Europi, do godine 2020., smanjen za 20 milijuna. Kako je ovaj dokument doneen bitno prije velike financijske i gospodarske krize 2009-2012, nije izvjesno u kojem e smjeru ii ostvarenje tih ciljeva u Europi. nain za smanjivanje socijalne

37

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/targets/index_en.htm, lipanj 2012.

35

4.2. SAMOZAPOLJAVANJE KAO GENERATOR RAZVOJA PODUZETNITVA I SREDSTVO GOSPODARSKOG RAZVITKA

4.2.1. Pojam i oblici samozapoljavanja

Znanstveni interes za samozapoljavanje (kao i za mala i srednja poduzea openito) snano je porastao poevi od 80-tih godina 20-tog stoljea. Pojavio se kao oporba prethodnoj praksi u kojoj su se kao objekt znanstvenog istraivanja preferirale velike multinacionalne kompanije, prvenstveno iz razloga jednostavnijeg prikupljanja podataka o njihovom poslovanju. Istina je da se i danas jo uvijek neki istraivai radije bave prouavanjem velikih poduzetnikih i industrijskih sustava. Novi znanstveni fokus, usmjeren ka malom i srednjem poduzetnitvu, rezultirao je cijelim nizom istraivakih studija koje se bave tematikom samozapoljavanja38. Potreba za ovim pristupom opravdana je injenicom da su npr. u EU15 ak polovica gospodarskih subjekata tvrtke sa samo jednim zaposlenikom, odnosno radi se o tipinom obliku samozapoljavanja. Povijesno promatrano, stopa samozapoljavanja prije industrijske revolucije je bilo iznimno visoka. Industrijska revolucija namee potrebu uske specijalizacije radne snage, koja na taj nain mora postii veu radnu efikasnost i produktivnost, a to posljedino dovodi do opadanja stope samozaposlenih u svjetskom gospodarstvu. Tijekom gotovo cijelog 20-tog stoljea, u razvijenim gospodarstvima se kroz stvaranje kompleksnijih drutvenih kretanja i birokratizaciju brojnih javnih usluga, pojavljuju brojna radna mjesta u javnim slubama. U isto vrijeme, svi postojeih ekonomski i drutveni sustavi forsiraju stvaranje snanih i velikih proizvodnih (pa i uslunih) sustava i kompanija. Sve ovo doprinosi trendu opadanja broja samozaposlenih pojedinaca. Ipak, ova injenica se dramatino mijenja u posljednjih 25 godina 20-tog stoljea, kada uzrokovano mnogim ekonomskih i socijalnim krizama, ponovno jaa malo i srednje poduzetnitvo, kao i svi oblici samozapoljavanja. Samozapoljavanje je pojam koji se odnosi na pojedinca koji radi za sebe, umjesto za drugog poslodavca ili tvrtku koju ne posjeduje. Pri tom on ostvaruje prihode kroz obavljanje odreene proizvodnje ili pruanje usluge samostalno, odnosno putem vlastitog rada, premda je mogue i dio specijaliziranih aktivnosti
38

Goey, F.: Economic structure and self-employment during the twentieth century, Paper 8th EBHA Conference, Barcelona, September 2004. 36

prepustiti

svojim

zaposlenicima

ili

vanjskim

suradnicima

(outsourcing).

Samozapoljavanje ne mora biti nuno poistovjeeno sa vlasnitvom tvrtke. Vlasnik tvrtke nije uvijek i osoba koja operativno obavlja djelatnost poduzea. Takoer, mogue je rei da biti samozaposlen znai "poslovati za svoj raun", bilo kao slobodni vanjski suradnik ili u okviru vlastitog poduzea, a ne biti zaposlenik koji radi po osnovi Ugovora o zapoljavanju. Standardna (International definicija39, prihvaena of Status na in meunarodnim Employment konferencijama ISCE-1993), statistiara rada i integrirana u Meunarodnu klasifikaciju statusa u zaposlenosti Classification samozaposlenost odreuje ovako: "Samozaposlenost su oni poslovi gdje su primanja izravno povezana s profitima (ili mogunou profita), koji proizlaze iz proizvedenih roba ili usluga (pri emu se vlastita potronja smatra dijelom profita). Nositelji takvih poslova sami donose operativne odluke koje utjeu na ovaj pothvat ili delegiraju takve odluke, zadravajui pritom odgovornost za uspjeh poslovnog pothvata (u ovom kontekstu pothvat ukljuuje i rad samo jedne osobe)" (ILO 1993). ILO (Internation Labour Organisation) prepoznaje nekoliko statusa samozaposlenih: samozaposleni za svoj raun (bez drugih zaposlenika), poslodavci (koji zapoljavaju i druge djelatnike), doprinosei lanovi obitelji i lanovi proizvodnih zadruga. Povijesno gledano, pak, mogue je definirati 3 razliite skupine samozaposlenih: male tvrtke, poljoprivredni proizvoai i slobodne profesije (free lancere, poput privatnih lijenika, revizora, poreznih savjetnika, odvjetnika, trgovakih putnika i zastupnika i slino). Samozaposlenost poljoprivrednih proizvoaa u svim ruralnim podrujima je prilino velika, premda se zapoljavanje kroz rad na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima rijetko percipira kao takvo. Tendencija je da se samozapoljavanje i poduzetnike aktivnosti tretiraju kao odvojeni koncepti. Meutim, ini se da je logino, s obzirom na slinu situaciju po pitanju ekonomske i pravne ovisnosti, poistovjetiti mikro poduzea (gdje subjekt, fizika osoba, provodi vrlo male gospodarske aktivnosti kroz pravni okvir poduzetnitva) i istinsko (ne prividno) samozapoljavanje. Samozapoljavanje se posljednjih godina razvija u dva smjera40:
39

Matkovi, T.: Razmjeri, oblici i kvaliteta samozaposlenosti u Hrvatskoj, u Zbornik radova Rad u Hrvatskoj i pred izazovima budunosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo iz Zagreba i Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. 40 Cremers, J: Self-employment and the free provision of services (PowerPoint presentation), CLR, u sklopu seminara: Self-employment and bogus self-employment in the construction industry, Vilnius, June 2007. 37

a) Koristi

ga

prilagodljiva

skupina

kvalificiranih

strunjaka

sa

visokim

profesionalnim standardima, najee aktivnim u sektorima koji zahtijevaju visoki nivo ekspertize i umjenosti. Ova vrsta samozaposlenih osoba djeluje kao poduzetnik pojedinac i dobro je plaena. U financijskom i ekonomskom smislu, ovi samozaposleni ovise o svojim kupcima i klijentima, ali ipak rade koristei se vlastitom autonomijom pri organizaciji posla i potivanju ugovornih obveza vezanih za izvrenje usluga. Rade za vlastiti raun. b) Samozapoljavanje kao oblik izbjegavanja zakonskih obveza iz radnog prava, te prava radnika iz kolektivnih ugovora. To je nain kako smanjiti trokove u tradicionalno radno intenzivnoj industriji (kao to je to sluaj i sa podugovaranjem i outsourcingom). Dotini radnici ostaju ekonomski ovisni i njihov rad je esto nestruan, repetitivan i jednostavan. Ovaj prividni oblik samozapoljavanja vodi ka izbjegavanju socijalne zatite i iskljuenosti iz osnovnih radnikih prava, koje uobiajeno jami radno zakonodavstvo. Razlika izmeu samozaposlene osobe i zaposlenika nije uvijek u potpunosti jasna u pravnom smislu, ali ima vrlo vaan utjecaj na pitanja poput poreznog tretmana plae ili primjenljivosti zatite rada41. Upravo se samozapoljavanje ponajvie spominje u okviru rasprava oko oporezivanja ovakvog naina rada, s obzirom da se u pojedinim pravnim sustavima aktivnost samozapoljavanja razliito tretira. Uzroci lee u veim mogunostima porezne utaje i kreativnijim nainima izbjegavanja porezne obveze koja je mogua kod samozaposlenih osoba, izmeu ostalog i zbog nedovoljno usustavljenog naina financijskog praenja i izvjetavanja. Prividno samozapoljavanje, koje se sve vie javlja kao nain za izbjegavanje zakonskih obveza prema radniku, je u osnovi identino kao i obini radni odnos, pa nije predmetom analize ovog rada. U takvom samozapoljavanju, ne radi se o dobrovoljno samozaposlenim osobama, ve im je takav radni odnos nametnut od strane poslodavca. U okviru ovog magistarskog rada, pojam samozapoljavanja e se odnositi iskljuivo na "pravo" samozapoljavanje, odnosno posao kojeg pojedinci pokreu kako bi radili za sebe i svoj raun, bez obzira na njihove motive.

4.2.2. Motivi i osnovni preduvjeti za samozapoljavanje

41

http://dictionary.bnet.com/definition/self-employment.html, June 2009.

38

Premda je poznato da tek rastua poduzea predstavljaju elitistiku gospodarsku manjinu koja stvara veinu radnih mjesta i najvei dio nove vrijednosti, ipak je samozapoljavanje ono to kreira prvi impuls u stvaranju poduzetnikog kapaciteta zemlje. Polazei od ove teze, jasno je zato je vladama i donositeljima odluka vano utjecati na poveanje stope samozaposlenosti. Pitanje je, meutim, koliko je razliitim mjerama dravne politike mogue utjecati na promjenu motivacije ljudi, jer poduzetniki potencijal lei iskljuivo na individualnoj motivaciji.
Tablica 3. Razlozi koji se navode za ulazak u samozapoljavanje u Velikoj Britaniji (%) Razlog biti neovisan/neovisna eljeti imati vie novca bolji uvjeti rada posveenost obitelji raspoloivi kapital, oprema i prostor prepoznata prilika pridruivanje obiteljskom poslu vrsta zanimanja nedostatak radnih mjesta lokalno proglaen/a tehnolokim vikom drugi razlozi niti jedan razlog Broj odgovora (u tisuama)
svi mukarci ene 31 33 35 13 15 7 5 6 3 7 2 21 12 12 11 8 9 8 6 6 7 22 21 23 3 3 2 9 11 3 15 14 18 3 4 3 2960 2156 804 Napomena: stupci ne daju zbroj 100 iz razloga to su ispitanici imali pravo dati do 4 odgovora istovremeno. Izvor: LFS 2000.

Brojni primjeri iz ivota ukazuju da diskriminacija i grubo iskljuivanje moe u pojedincima probuditi inat, koji rezultira u snanom nagonu za pokretanjem vlastitog posla i dokazivanja prema sebi, okolini i drutvu openito. Na primjer, injenica da su mnoge ene bile iskljuene iz najboljih poslova, i/ili da nisu uope mogle nai posao, katkad bi naveli ene na osnivanje vlastitih ekonomskih organizacija. Posljednjih desetljea sve je brojnija znanstvena i struna (ali i populistika) literatura koja se bavi enskim poduzetnitvom, gdje se odraava upravo ova pojava. Preduvjeti za ulazak u samozapoljavanje su i objektivne prirode, te ukljuuju psiho-fiziku sposobnost za rad (zdravlje i radna sposobnost), dovoljno slobodnog vremena koje nije ogranieno razliitim razlozima (skrb o djeci, starijim lanovima obitelji, nunost obavljanja kuanskih poslova, kolovanje), itd. U tablici br. 4. prikazan je odnos vremena koje radnici u Sjedinjenim dravama, koji imaju

39

zaposlenje u punom radnom vremenu, utroe na kuanske poslove, gdje je vidljivo koliko je vremena na raspolaganju mukarcima, a koliko enama. Ve iz tog je oita objektivna sprijeenost ena za aktivniji angaman u poduzetnitvu.
Tablica 4. Vrijeme koje radnici u Sjedinjenim dravama s punim radnim vremenom utroe na kuanske zadatke, mjereno u satima na tjedan, 1987.

Kuanski zadaci Priprema jela ienje posua ienje kue Vanjski zadaci Kupovanje Pranje rublja, glaanje Plaanje rauna Odravanje automobila Vonja UKUPNO

MUKARCI 3,0 2,3 2,1 4,9 1,7 1,0 1,6 2,0 1,2 19,8

ENE 8,0 5,2 6,6 2,1 2,9 3,8 2,0 0,4 1,7 32,7

Izvor: Shelton, A.B.: Women, Men and Time: Differences in Paid Work, Housework and Leisure, Greenwood Press, New York, 1992.

Ipak, mogue je primjetiti da prisilno poduzetnitvo, u koje se ulazi iz inata ili nude, vrlo esto dovodi do vrlo niskih prihoda, pa i propadanja. Vea samozaposlenost se moe takoer povezati i sa poveanim samopouzdanjem i veom dobrobiti za pojedinca. Meutim, vrlo je malo izravnih dokaza da je tome tako. Neki ekonomisti (Birch 1979.), s jedne strane, tvrde kako je samozapoljavanje veliki disproporcionalni kreator radnih mjesta, dok drugi osporavaju tu tezu (Davis, Haltiwanger, Schuh 1996.) i tvrde da su ova uvjerenja ustvari samo mitovi i zablude suvremene ekonomske teorije. Ipak, obje strane se nedvojbeno mogu sloiti u tome da je poduzetnitvo kljuni faktor razvoja kapitalistikog gospodarstva42. Mogue je postaviti i pitanje da li je stopa samozaposlenosti funkcija odreene gospodarske strukture drutva. Glavna prepreka za samozapoljavanje je nedostatak kapitala (sredstava). Evans i Leighton (1989) i Evans i Jovanovic (1989) su istraivanjem dokazali da je, ukoliko su svi ostali uvjeti isti, vea vjerojatnost da e se osobe koje imaju obiteljsku imovinu veu, upustiti u samozapoljavanje. Postoje i kritiari ove teorije, koji tvrde da je poveznica prisutna iz razloga to su lanovi bogatijih obitelji vjerojatniji nasljednici obiteljskih tvrtki, ali i da je mogue da
42

Blanchflower, D.: Self-employment in OECD Countries, Dartmouth College and National Bureau of Economic Research, Burlington, September 1998. 40

poduzetne osobe imaju sklonost ka zgrtanju bogatstva. Prema tome, moda nije jasno to slijedi to, odnosno to je uzrok, a to posljedica ovakve situacije. Blanchflower i Oswald (1998a) su utvrdili da je vea vjerojatnost da e osoba biti samozaposlena ukoliko je dobila nasljedstvo ili dar. Takoer, potencijalni poduzetnici su izjavili da je njihov najvei problem prikupljanje potrebnog kapitala. Postoji povezanost izmeu uloge obitelji i spremnosti na samozapoljavanje. Meugeneracijski transferi bogatstva, obiteljski prijenos ljudskog kapitala i struktura obitelji su odluujui elementi pri odluivanju o samozapoljavanju. Utvreni su sljedei zakljuci43: 1. Opi trend u samozapoljavanju, na razini gospodarstva u proteklim godinama, poevi od 1966, bio je padajui u veini zemalja. Primjer iznimki su Portugal, Novi Zeland i Velika Britanija gdje je trend rastui. 2. U svim dravama je udio poljoprivrednog zapoljavanja u ukupnom samozapoljavanju pao poevi od 1970. 3. U veini drava je utvrena negativna korelacija izmeu stope samozapoljavanja i stope nezaposlenosti. Dokazane su samo pozitivni uinci kod Italije i Islanda. Efekti su znatno negativniji u poljoprivrednom sektoru. 4. Vjerojatnost samozapoljavanja je vea meu mukarcima nego meu enama i raste s godinama. Najveu vjerojatnost da e se upustiti u samozapoljavanje imaju i najmanje obrazovani kao i najvie obrazovani. 5. Samozaposleni imaju veu razinu zadovoljstva svojim radnim mjestom nego to je to sluaj kod zaposlenika. 6. Nema dokaza da je vea stopa samozaposlenosti realno dovela do poveane realne stope rasta gospodarstva, dapae mogue je ustvrditi suprotno. 7. Samozaposleni su manje skloni seliti se iz susjedstva, grada ili regije nego to je to sluaj sa zaposlenima, pretpostavlja se zbog zahtijeva svojih klijenata. Znanstvenici su posebice zainteresirani za samozapoljavanje kao oblik sigurnosnog ventila kroz koji nezaposleni i rtve diskriminacije mogu pronai posao i preokrenuti svoje ivote u pozitivnom smjeru.

4.2.3. Prednosti i opasnosti samozapoljavanja u smislu poduzetnikog rizika

43

Blanchflower, D. (1998.)

41

Mogue je promatrati fenomen samozapoljavanja i kroz mala i srednja poduzea, jer se u veini takvih tvrtki upravo radi o samozaposlenim osobama. Malo i srednje poduzetnitvo nosi u sebi i prijetnju i veliku prednost, a doivljaj jednog ili drugog ovisi skoro iskljuivo o pojedincu koji ga poima. Kao to polupraznu au netko doivljava polupunom, tako e i u ovom sluaju, prednost u oima jedne osobe biti protumaena kao opasnost u oima druge. Uvrijeeno je miljenje, ak i kod nekih uvaenih ekonomista, da male tvrtke i samozaposleni, poput vlasnika manjih trgovina i slino, nemaju anse na tritu u konkurenciji sa velikim, vertikalno integriranim i visoko efikasnim tvrtkama. Velikim tvrtkama na raspolaganju stoji ekonomija obujma za masovnu proizvodnju potrone robe po niskim cijenama. Tome u prilog ide injenica da velika poduzea doista stvaraju veliki broj radnih mjesta, pa ih vlade veine drava doivljavaju poput dravnih partnera, i spremno subvencioniraju njihovu proizvodnju, to opet dodatno ugroava vjerojatnosti opstanka malih. Tijekom 70-tih godina 20-tog stoljea, gospodarska kriza je ukazala na nedostatke ovakvog pristupa, kada su deseci tisua zaposlenih u velikim tvrtkama bili otputeni, broj nezaposlenih se dramatino poveao, a izdaci za socijalna davanja viestruko poveani. Vlade razvijenih zemalja zapoinju tada sa postupkom preispitivanja svoje uloge u poticanju velikih sustava, koji su se pokazali kao izuzetno rizine skupine. Biti samozaposlen znai raditi prema vlastitom rasporedu, u vrijeme kad elimo i koliko elimo, ne odgovarati nikome i u konanici moda se i obogatiti. Prema vrlo utjecajnom istraivanju Davida Bircha (1979. Cambridge, The Job Generation Process), mala i srednja poduzea su (disproporcionalno) odgovorna za stvaranje novih radnih mjesta, ali i prema dodatnom istraivanju, nivo inovacija kod malih i srednjih poduzea je znatno vii. Ocjenjujui da je profit temeljni cilj i stimulans poduzetniku, Schumpeter44 polazi od teze da je poduzetnik, kako bi doao do profita, nuno upuen na uvoenje novih kombinacija faktora proizvodnje. Upravo je to osnovna funkcija poduzetnika, koji nemaju zadatak da sami dolaze do novih tehnologija ili nove organizacije, ve da kre (svladavaju) otpor koji se pojavljuje protiv uvoenja pronalazaka i, uope, inovacija, ime poduzetnitvo postaje "stvaralako unitenje" (creative destruction)
44

Schumpeter, J.A.: The Theory of Economic Development - An Inquiry into Profits, Capital, Credit, Interest and the Business Cycles, Harvard University Press, Cambridge, 1934, str. 70-74. 42

osoba koje percipiraju i realiziraju povoljne poslovne prilike za realizaciju profita. Poduzetnik je inovator - osoba koja u poslovni svijet uvodi nove proizvodne kombinacije temeljene na novoj tehnologiji i novoj organizaciji - on je osoba motivirana eljom i htijenjem za osnivanjem svoga privatnog kraljevstva, s razvijenim osjeajem za borbu i oduevljenjem koje proizlazi iz kreacije novoga. Bit poduzetnitva sadrana je u kreaciji nove organizacije sposobne za profitno poslovanje i s mogunosti samoodranja. Poduzetnitvo predmnijeva "raditi neto na drugaiji nain, a ne raditi neto bolje od onoga to ve postoji" 45, ime se ono odvaja od rutine upravljanja zadacima alociranja resursa u poduzeima. Druga strana medalje je to, ukoliko posao propadne, samozaposlena osoba se izlae riziku da izgubi svoje radno mjesto, uteevinu, dom (ukoliko je posluio kao kolateral za dobivanje kredita), pa moda i obitelj i brak zbog stresa kojem je cijela obitelj bila izloena. Biti poduzetnik (samozaposlen) izjednaava se sa pojmom rizika. Naposljetku, rije poduzetnitvo (entrepreneurship) izvedena je iz francuske rijei entreprendre, kojom se definirala osoba koja preuzima rizik novoga46. Richard Cantillon (1697.-1734.), u svojoj Opoj raspravi o prirodi trgovine uvodi u ekonomsku teoriju pojam poduzetnika (entrepreneur) kao osobe koja kupuje po poznatim cijenama, a prodaje po nepoznatim cijenama dakle onima to e se tek formirati. Takvim pristupom poduzetnik se oslikava kao specijalist - osoba koja nosi rizik poslovnog pothvata i neizvjesnost u pogledu buduih poslovnih prilika. Prema tome, koliko neki pojedinac "voli" rizinost i neizvjesnot u svom ivotu, toliko e pozitivno i doivjeti pojam poduzetnitva i samozapoljavanja.

45

Drucker, P.F.: Innovation and Entrepreneurship, Harper Business, 1986. Hrvatsko izdanje: Inovacije i poduzetnitvo, Globus, Zagreb, 1992, str. 33. 46 Znaenje rijei entreprendre, po Alvin Chanu, u poetku njenog koritenja, predstavljalo je poduzimanje (akcije) bez usmjerenja prema ekonomskim profitima - potpuno suprotno onom to poduzetnitvo danas predstavlja. Prema: A. Chan, Entrepreneurship: What does it really mean?, Entrepreneur News, i Entry Inc. Publications, Lexington, 2005., str. 1-2. 43

4.2.4. Stupanj samozaposlenosti u svijetu i Hrvatskoj

Kako samozaposlene osobe u odnosu na zaposlene osobe redovito iskazuju vee zadovoljstvom svojim poslom i ivotima openito, cilj svakog odgovornog drutva bi trebao biti poveanje udjela samozaposlenih osoba u drutvu. Vanost samozapoljavanja u svijetu vidljiva je kroz sljedee injenice47.: 1. "Oko 10 posto radne snage u veini OECD ekonomija je samozaposleno. Ova brojka se penje na oko 20% kad se tome pribroje osobe koje rade za samozaposlene (Haber, Lamas i Lichtenstein, 1987). Dvije treine radne snage u Sjedinjenim Dravama je na neki nain povezano sa samozapoljavanjem, bilo da su sami iskusili samozaposlenost, da dolaze iz obitelji u kojima je glavni skrbnik bio samozaposlen, ili da imaju vrlo bliskog prijatelja koji je samozaposlen (Steinmetz i Wright, 1989). 2. Izmeu 80 i 90 posto tvrtki je voeno od strane samozaposlenih pojedinaca (Acs, Audretsch i Evans, 1994; Selden, 1999). 3. Mnogi zaposlenici u industrijaliziranim dravama tvrde da bi radije bili samozaposleni. Na primjer, prema Blanchfloweru (2000), 63 posto Amerikanaca, 48 posto Britanaca i 49 posto Nijemaca izrazilo je veu sklonost ka samozapoljavanju u odnosu na zaposlenje" Odgovor na pitanje zato je u nekim drutvima stopa samozaposlenosti vea, a u drugima manja, je prilino kompleksan. Ova stopa se znaajno razlikuje meu pojedinim zemljama, a unutar njih i prema pojedinim sektorima. Istraivan je odnos izmeu stope samozaposlenosti i nezaposlenosti u drutvu. Nije u potpunosti potvreno da li visoka nezaposlenost obeshrabruje samozapoljavanje (zbog nedostatka dobrih prilika u kriznim vremenima) ili potie samozapoljavanje (kao rezultat nedostatka drugih naina zapoljavanja). Npr. injenica je da se najvei rast stope samozapoljavanja dogodio 80-tih godina u uslunim djelatnostima (financijsko posredovanje, nekretnine, B2B, osobne i komunalne usluge, i slino). Prema studiji (The International Social Survey Programme 1989), dokazano je da u industrijaliziranim zemljama mnoge osobe koje su trenutno zaposleni i rade za
47

Parker, S.C.: Economics of self-employment and entrepreneurship, Cambridge University Press, Cambridge, February 2004.

44

druge ele biti svoje gazde i samozaposleni u svom vlastitom poduzeu (u prosjeku oko 50% stanovnitva). Stopa stvarno samozaposlenih u ovim istim dravama u isto vrijeme iznosi tek nekih 15%, to ukazuje na disproporciju meu eljama i realnim ostvarenjima kod pojedinaca. Zato je to tako, nije jednostavno odgovoriti.
Tablica 5. Agregatna stopa samozaposlenosti %
1960 1980 2000

ukupna bez poljoprivrednika ukupna bez poljoprivrednika ukupna bez poljoprivrednika USA 13,83 10,45 8,70 7,26 7,33 6,55 Japan 22,68 17,38 17,18 13,75 11,34 9,35 Italija 25,93 20,60 23,26 19,20 24,48 23,21 Norveka 21,79 10,14 10,03 6,53 7,03 4,83 Poljska 25,44 3,37 22,44 11,70 Maarska 14,56 12,51 Ekvador 37,03 Tailand 28,45 Egipat 27,19 Napomena: stopa samozaposlenih je izraunata na osnovi broja samozaposlenih i njihovih zaposlenika, u odnosu na ukupni broj radne snage Izvor: OECD Labour Force Statistics, UN Yearbook of Labour Statistics

Neke utvrene spoznaje vezane za samozapoljavanje: (Aronson 1991) su: stopa samozapoljavanja raste sa godinama pojedinca (starosnoj dobi), vea je meu mukarcima nego meu enama, vea je meu obrazovanijim pojedincima (i zanimljivo potpuno neobrazovanim), a takoer je utvrena i pozitivna korelacija izmeu samozapoljavanja i broja djece u obitelji iz koje pojedinac potjee. Poljoprivrednici i graevinari su takoer skloniji samozapoljavanju od ostalih. Iz ovog se mogu izvlaiti zakljuci o stopi samozaposlenosti odreenog drutva, sukladno njegovoj demografskoj strukturi. Zanimljiv za usporedbu je i Kauffmanov indeks poduzetnike aktivnosti 48, kao vodeeg indikatora broja novoosnovanih novih poduzea u Sjedinjenim Dravama. Ovaj indeks biljei vlasnike novih poduzea u njihovom prvom mjesecu znaajnije poduzetnike aktivnosti, i prua najraniji dokaz o razvoju novih poduzea irom Amerike. Analiza usklaenih mjesenih podataka o trenutnom broju stanovnika doputa usporedbu postotka odraslih osoba, populacije ne-vlasnika poduzea koja zapoinje sa svojim poslovanjem. Ovaj indeks se takoer bavi detaljnijom analizom stope ulaska u poduzetnitvo po demografskim skupinama, pojedinim dravama,
48

Fairlie, R.: Kauffman Index of Entrepreneurial Activity 1996-2007, Kauffman The Foundation of Entrepreneurship, April 2008. 45

odreenim metropolskim podrujima itd. Prema tom indeksu, utvreno je za 2006. i 2007. godinu, da je: tijekom 2007 godine, prosjeno 0,3% odrasle populacije (tj. 300 osoba na 100.000 stanovnika) je pokrenulo svoj poduzetniki pothvat tijekom jednog mjeseca. Ista stopa je u 2006-oj iznosila 0,29%. stopa novih mjesenih poduzetnika je kod mukaraca narasla sa 0,35% u 2006. na 0,41% u 2007. Obrnuto je za ene (palo je sa 0,23% u 2006. na 0,20% u 2007.) prema etnikim skupinama, najvei skok su ostvarili Latinoamerikanci. Stopa je porasla sa 0,33% (2006) na 0,40% (2007). Neznatno je porasla i stopa kod bijelaca i afrikih amerikanaca, dok je stopa opala kod Azijata. stopa zapoinjanja poduzetnitva je kod imigracije skokovito porasla (0,37% na 0,46%). graevina je imala najveu stopu poduzetnike aktivnosti (1,23%), dok je druga najvea industrija usluga (0,41%). to se tie aktualne stope samozaposlenosti u Hrvatskoj49, ankete o radnoj snazi za razdoblje 1996.-2006. pokazuju da je razina samozaposlenosti u tom razdoblju prilino stabilna, izmeu 18,5% i 22,5%. Ekonomske i institucionalne promjene imaju neznatnog utjecaja na poveanje ili smanjenje udjela samozaposlenih u ukupnoj zaposlenosti. Dinamika ulaza i izlaza iz samozaposlenosti moe ukazati da je nakon 2001. godine dostignuta odreena zrelost poduzetnikog drutva, postsocijalistika tranzicija zavrena, prilike uglavnom iskoritene a pozicije zauzete. Naime, sve manje osoba ulazi u samozaposlenost, ali ga i sve manje osoba naputa, to daje veliku dozu stabilnosti ovoj pojavi. Ipak, stavljati naglasak iskljuivo na kvantitativnom poveanju samozapoljavanja, bilo u Hrvatskoj ili u svijetu, nipoto ne smije biti ispred vanosti vrste ili kvalitete poslova koje samozaposleni obavljaju.

4.2.5. Mjere EU za poticanje samozapoljavanja zbog potrebe jaanja poduzetnike aktivnosti

49

Franievi, V. i Puljiz, V. (ur.): Rad u Hrvatskoj: pred izazovima budunosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009, tekst Tea Matkovia (5. poglavlje) 46

Pojam samozapoljavanja nije vezan iskljuivo uz gospodarstvo i ekonomiju, nego je vrlo usko povezan sa socijalnom problematikom odreenog drutva. Europska unija poiva na vrijednostima socijalne kohezije, socijalnog partnerstva, socijalnog ukljuivanja, socijalnog dijaloga, ljudskih i socijalnih prava, te predstavlja zajednicu u kojoj se pitanja ovog tipa naglaavaju. Kako bi sauvala svoje politike i svoje vrijednosti, posljednjih godina je jasno da e se Europa, suoena sa novim razvojnim izazovima u svijetu, morati reformirati i modernizirati. Danas istovremeno postoji Europa dinaminosti, inovativnosti i otvorenosti, Europa 3G mobilnih komunikacija i interneta, ali i Europa sa 2550 milijuna nezaposlenih ljudi, siromanom djecom, zastojima u razvoju, te s previe iskljuenih. To je dvojnost koja umanjuje znaajna postignua Europske unije nakon polustoljetnog mira i poboljanja ivotnog standarda Iz navedenih razloga, Europska unija je ve pokrenula brojne aktivnosti kojima nastoji odgovoriti na izazove globalizacije, te tehnolokih i demografskih trendova koje joj prijeti. U tom kontekstu, jasno se naglaava da se na razini Unije, moraju provesti aktivnosti kojima e se poticati poduzetnitvo, putem uvjeta koji omoguuju osnivanje i napredak europskog poduzetnitva, posebice malog i srednjeg51. Uviajui znaenje poduzetnitva za ekonomski rast svojih ekonomija, najvei broj drava u Europi prihvatio je poduzetnitvo (a time i samozapoljavanje, kao vid poduzetnike aktivnosti) kao vitalnu komponentu svojega razvoja. Povezanost ljudske kreativnosti i poduzetnitva je prijeko potrebna da se inputi kombiniraju na profitabilan nain. Zato je znaaj institucionalne okoline u poticanju i ohrabrenju poduzetnika presudan. Postajui jedan od kljunih imbenika napretka, poduzetnici generiraju nove proizvode, implementiraju nove tehnologije, razvijaju i inoviraju nove usluge, pridonose ekonomskom rastu i razvoju, pa time i porastu opega blagostanja drutava u kojima djeluju52. Vlade redovito u samozapoljavanju vide izlazak iz siromatva i stoga nude pomo i asistenciju za osnivanje malih tvrtki, te brojne financijske potpore i donacije. Opravdanost ovih aktivnosti se objanjava poveanom inventivnou i inovativnou, kroz to se opet stvaraju nova radna mjesta. Nove tvrtke, smatra se, mogu podii
50 51

http://blog.eurojobs.com/2012/05/nearly-25-million-people-unemployed-in-eu/, 14.06.2012. Zrinak, S.: Europske vrijednosti u globaliziranom svijetu: Priopenje Komisije Europskom Parlamentu, Vijeu, Europskog gospodarskom i socijalnom vijeu i Vijeu regija, Revija za socijalnu politiku, svezak 15, br. 1., 85-95 str. 52 Krui, D.: Poduzetnitvo i ekonomski razvoj: reaktualiziranje uloge poduzetnitva u globalnoj ekonomiji, znanstveni lanak, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, sijeanj 2008. 47

razinu konkurentnosti na tritu i donijeti koristi krajnjim kupcima. Brojni primjeri iz starih europskih lanica govore o brojnim poticajima u vidu transfera za nezaposlenu osobu koja pokree svoj posao, kreditnih sredstava za mala poduzea, poreznih izuzea, programa za samozapoljavanje manjina ili ena, te subvencioniranja edukacijskih programa o poduzetnitvu. Posebno snana poruka koju je Europska unija poslala o vanosti poticanja (malog i srednjeg) poduzetnitva iskazana je u kljunom dokumentu EU's Small Business Act53, donesenom u lipnju 2008. godine. Predsjednik Europske komisije, Jos Manuel Barroso vidi ovaj dokument kao korak prema stvaranju Europe poduzetnika, u kojoj e biti manje birokracije (red tape), a vie priznanja (red carpet) za 23 milijuna malih i srednjih poduzea u Europi. Povelja kroz svoju provedbu i primjenu mora doprinijeti stvaranju uinkovitije javne administracije, smanjenju kanjenja u plaanju rauna, pristupu informacijama i pomoi oko financiranja, inoviranja i obuke, smanjenju PDV-a za usluge koje se pruaju lokalno, te bolji pristup ugovaranjima poslova putem javne nabave. Konkretno, kako bi se potaknulo samozapoljavanje (kao vaan element poduzetnitva), Europska unija implementira cijeli niz vrlo korisnih mjera. Neke od njih su: olakavanje venture capital fondovima ulaganje u MSP, davanje garancija za kreditiranje poduzetnika poetnika (putem komercijalnih banaka)54, osiguravanje mikrokredita (do 25.000 EUR) ciljanim skupinama, funkcionalna mrea poduzetnikim potpornim institucijama (Enterprise Europe Network) olakava pristup novim tritima i kupcima, omogueno je regionalnim javnim tijelima (u manje razvijenim regijama) davanje potpora za pokrivanje operativnih trokova malih tvrtki tijekom prvih 5 godina poslovanja, itd. Za oekivati je da e se samozapoljavanje u buduim razdobljima sve vie i sve kvalitetnije poticati, na razini cijele EU.

4.2.6. Postojei sustavi poticaja za samozapoljavanje u Republici Hrvatskoj

Pojam samozapoljavanja u retorici vladajuih struktura u Hrvatskoj je uobiajeno skriven pod pojmovima malo ili srednje gospodarstvo, to se sve vie
53 54

EU Povelja o malom gospodarstvu U financijskom razdoblju 2000-2006, uloeno je 744 milijuna EUR-a u malo i srednje poduzetnitvo, dok je u razdoblju 2007-2013 predviena 1 milijarda EUR-a. Ovaj iznos znai istovremeno plasiranje oko 30 milijardi EUR-a sredstava iz komercijalnih banaka, koji e se ovim nainom osloboditi za financiranje. 48

spominje kao strateki interes drave posljednjih godina. Opi dojam koji se stjee je da je u zadnjih 20 godina postojanja hrvatske drave, mali broj konkretnih politika podupirao razvoj sektora malih poduzea ili, posebno samozaposlenosti 55. itavo prvo desetljee, u kojem se Hrvatska tek uila osnovnim dravnim i administrativnim procedurama, poticale su se strateke grane i velika poduzea, pa su i krediti i jamstva bila strateki usmjerena (brodogradnja, tekstilna industrija, bankarstvo, i slino). Svi ti oblici poticanja odreene vrste gospodarstva, u pravilu se nisu odnosili na malo i srednje poduzetnitvo56. U okviru aktivnih politika zapoljavanja, samo Nacionalna politika zapoljavanja iz 1998. navodi kao jedan od programskih prioriteta kreditiranje samozaposlenih. Rezultati su bili prilino poraavajui, s obzirom da je samo neto vie od jednog promila svih nezaposlenih u toj godini (434) bilo samozaposleno ovim programom. Od 2001. godine, postoji i program strunog osposobljavanja i zapoljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja, kroz koji se dodijelio odreeni broj potpora. Nadalje se, iz godine u godinu, donose Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetnitva, koji predviaju razliite poticajne programe za poduzetnike (npr. za mlade poduzetnike, za ene, za poduzetnike poetnike, za inovacije, za podizanje konkurentnosti, za zadruno poduzetnitvo, za obrazovanje obrtnika, itd.). Primjerice, za 2010. godinu Operativni plan je prilagoen kriznim gospodarskim uvjetima, a prioritet je stavljen na poticanje konkurentnosti i inovacija, novih tehnologija, jaanje trine pozicije gospodarskih subjekata, modernizaciju i ouvanje radnih mjesta, kao i na mjere za odranje i oporavak malog gospodarstva. Operativni plan za 2009. godinu je omoguio dodjelu ak 4.246 zahtjeva, u ukupnom iznosu od 222,6 milijuna kuna57. Analiza uinka dodijeljeni potpora ukazala je da su poduzetnici ukljueni u dodjelu potpora ostvarili, unato recesiji, bolje poslovne rezultate. Ipak, unapreenje se oekuje u smjeru boljeg fokusiranja potpora u one kojima su potpore najpotrebnije i iji bi efekti bili najvei (manji broj potpora sa veim iznosima potpora). "Jedan od prioriteta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva je realizacija Programa poticaja malog i srednjeg poduzetnitva pri emu se Europska povelja o malim poduzeima koristi kao svojevrsni vodi u identificiranju potrebnih politika i programa.
55

Matkovi, T. (2009) 2264 kredita preko MOMSP-a i 604 preko HGA u 2001. 57 U Poeko-slavonskoj upaniji je dodijeljeno 108 potpora, u iznosu od 5 milijuna kuna.
56

49

Izgradnja poduzetnikog kapaciteta zemlje ovisi o razliitim polugama: od obrazovanja, preko transfera istraivanja i razvoja u poslovni sektor, zatite intelektualnog vlasnitva, mree centara za poduzetnitvo, inkubatora i poduzetnikih zona, do vladinih programa i politika. U 2006. godini postignute su bolje ocjene u SVIM polugama poduzetnike okoline nego to je to bilo 2005. godine, to je dovelo da daljnjeg pomaka Hrvatske na rang listi zemalja s obzirom na razinu poduzetnike aktivnosti mjerene TEA indeksom. Pozicioniranost na 19. mjesto od 42 zemlje sudionice GEM istraivanja u 2006. godini daje nam potvrdu da se napori Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva u ulaganja izgradnje poduzetnikog kapaciteta Hrvatske isplate"58.

58

Predgovor ministra gospodarstva, rada i poduzetnitva g. Branka Vukelia u publikaciji TO ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom : Rezultati Global Entrepreneurship Monitor za Hrvatsku, 2006., CEPOR Centar za politiku malih i srednjih poduzea i poduzetnitva, Zagreb, 2007. 50

5. SLUAJ: OD RTVE DO PODUZETNIKA I NATRAG

5.1. UVOD Lidija59 je stajala u oku ve desetak minuta. Ni sama nije mogla procijeniti koliko tono vremena stoji tu i slua neto najrunije to je mogla uti. Pred njom je, u kolskim klupama, sjedilo 8 odraslih ena koje su se jedna na drugu obruile salvama optubi i uvreda. Ogorene ene su postajale odjednom ljute protivnice, a bijes i mrnja koji je izbijao iz njihovih reenice je napunio prostoriju negativnom energijom i napetou koja se mogla rezati noem. Putala ih je da nastave sa svojim izljevima bijesa jer jednostavno nije znala to rei. ok ju je onemoguio da izrekne suvislu reenicu koja bi preokrenula ovakvo ponaanje. Doista se nadala da blefira dovoljno dobro tako da ene ne primjete njenu zbunjenost i nesnalaenje. Nije sve to skupa oekivala. Bio je sijeanj 2009. i projekt "Dajmo enama priliku!" je prolazio kroz svoj trinaesti mjesec provedbe. U okviru aktivnosti projekta u kojem se pokreu poduzetnike aktivnosti, bilo je zaposleno 8 ena, iji je zadatak bio da poduzetnike ideje realiziraju i postave ih na temelje koji bi omoguili kasnije uputanje u vlastito samozapoljavanje. Ono to je bilo vrlo teko priznati je da nita nije uspijevalo onako kako je bilo zamiljeno. Niti jedan od zapoeta 4 poduzetnika pothvata nije dao eljene rezultate. Jo kad je nedavno ula da su meuljudski odnosi meu enama strano pogorani, Lidija je odluila organizirati prezentaciju koja bi mogla potaknuti promjene u posljednji tren. Ako se misli neto napraviti i ako uope ima vie nade za bilo kakav uspjeh, ovo je posljednja prilika da se s takvim promjenama zapone. Uvodna prezentacija je bila jako dobra i inilo se, uspjena Na platnu su se vrtili slajdovi, a Lidija je onako kolski prvo prelazila preko teorije, pa pomalo, isto zbog privlaenje pozornosti, referirala se na praktine primjere. Znala je da se mora dotaknuti problema, ali nije bila u potpunosti sigurna kako ene ne uvrijediti, a u isto vrijeme ih motivirati na puno bolji rad nego li je to bio sluaj do sada.

59

Imena glavnih protagonista su izmijenjena, dok su svi sporedni akteri, te opisani datumi i lokacije dogaaja iz sluaja istiniti. 51

Danima se Lidija pitala u emu je njena greka. Kako da postavi stvari na pravo mjesto? Teze s kojima je zapoela projekt su i dalje bile tu: ene starije od 40 godina su motivirane za posao, vrijedne su, pouzdane, neovisne, i ine ogromni potencijal za razvoj podruja. Pa zato onda stvari ne funkcioniraju? inilo joj se da im se doista dalo sve kako bi pokrenule neto u svojoj zajednici, a ujedno napravile i neto za sebe i svoje obitelji. Bio im je osiguran besplatan prostor i reije, dobivale su pristojne plae za ovaj pokusni period, primale su savjete to treba initi, upute oko konkretnih koraka oko pronalaska trita, marketinke savjete, organizirani su im struni teajevi o poduzetnikim vjetinama, raunovodstvu, konzultacije su bile redovite, itd, itd. No, ipak, nita nije funkcioniralo. Niti jedna od osnovanih sekcija udruge60 nije dala niti priblino dobre rezultate, a da bi uspjela ostvariti minimalno potrebni prihod od poslovanja. Doista se pitala: Zato? to rei? to napraviti? Kako zaustaviti ovu munu situaciju punu meusobnih optubi i vrijeanja? ene su se podijelile u dva tabora, i mjesecima nakupljale mrnju i negativnu energiju meu sobom. Danas se inilo da konano otputaju svoje ispune ventile, te da im je ovo prilika da istresu sve svoje frustracije jedna na drugu. Kad se konano uinilo da uvrede jenjavaju, Lidija je tu vidjela priliku da prekine ovu agoniju, i smirenim, hladnim glasom je rekla: "Da li ste zavrile? Da li ste sad rekle sve to ste si imale za rei?" ene su zautjele i usmjerile pogled prema Lidiji, kao da oekuju napad i s njene strane. Lidija je dobro znala da si ni u kojem sluaju to ne smije dozvoliti. Ipak, i ona je samo ovjek od krvi i mesa, i sve ovo skupa ju je jako razoaralo i pogodilo. "Moda bi bilo najbolje da vi vie ne dolazite na posao. Za svoje plae i naknade se ne brinite, sve e vam biti isplaeno". Sad je muk bio jo straniji. Po izrazima lica se vidjelo da ih je ova reenica doista protresla. Ipak, Lidiji se na trenutak inilo da bi neke od njih odmah sad prihvatile takvu ponudu. Ipak, laknulo joj je kad je ula par njih: "Mi imamo posla. Mi moramo raditi do kraja. Ne zanima nas to e druge i kako, mi nastavljamo s poslom." Onda je zapoelo sa svih strana: "I mi radimo dalje, ostajemo do kraja" Iako se meuljudski odnosi nisu kretali nimalo nabolje, ovo je ipak bio jedan dobar znak. Moda doista nije kasno.
60

Poduzetniki pothvati su pokrenuti kao oblik socijalnog poduzetnitva, u sklopu osnovane udruge ena. 52

5.2. FAZA IDENTIFIKACIJE AKTIVNIH MJERA ZAPOLJAVANJA ZA SKUPINE UGROENE SOCIJALNOM ISKLJUENOU

5.2.1. Znaajke pleternikog podruja i socijalna slika

U rujnu 2005., Lidija se zaposlila u Gradskoj upravi na mjestu referenta, sa uom specijalizacijom za aktivnosti vezane uz malo i srednje poduzetnitvo i openito razvojne projekte u ovoj lokalnoj samoupravi. Tek radom na ovom radnom mjestu dobila je priliku za realno sagledavanje ukorijenjenih problema s kojima se nosi lokalno stanovnitvo. Pleternica je manja lokalna samouprava, smjetena u jugoistonom dijelu Poeko-slavonske upanije, koja granii sa Brodsko-posavskom upanijom na istoku i jugu61, te s Osjeko-baranjskom upanijom na istoku. Sa svojih 12.883 stanovnika62 na 203,64 km2, Pleternica spada u prosjeno veliku lokalnu samoupravu, sa ipak natprosjeno velikim brojem naselja (ak 36). Izumiranje sela, kao tipino obiljeje ovakvih ruralnih krajeva, na pleternikom kraju je donekle sprijeeno doseljavanjem stanovnitva iz Bosne i iz Hercegovine, koje je u nekoliko valova doseljavanja, tijekom 20. stoljea, znaajno doprinijelo ouvanju populacije ovog kraja. Ove uglavnom brojne obitelji su donijele u ovaj slavonski kraj dah svoje kulture i mentaliteta, pa je danas Pleternica jedna velika mjeavina ljudi razliitog podrijetla. Prema istraivanjima63, autohtonog slavonskog stanovnitva je danas u Pleternici tek oko 10%, premda su neke like, primorske, bunjevake, ee, slovake i druge obitelji naseljene ovdje ve nekoliko stoljea, te su uglavnom preuzele veinu slavonskih obiaja, tradicije, pa i identiteta. Zbog svog iznimnog poloaja, Pleternica je oduvijek bila vano prometno i trgovako-obrtniko sredite istonog dijela Poeke kotline64. Moe se sa sigurnou tvrditi da je gospodarski razvoj Pleternice imao tijekom povijesti svojih uspona i padova. Najvei pad je primjetan od 60-tih godina 20.-tog stoljea kad je Pleternica izgubila status trgovita i opinskog sjedita, a najvei uspon od uspostave demokratske Republike Hrvatske, poglavito od zavretka Domovinskog
61 62

Pleternica granii sa opinama Nova Kapela, Oriovac i Sibinj. DZS, Popis stanovnitva 2001. 63 Buturac, J.: Stanovnitvo Poege i okolice 1700-1950, (1967) Pretisak rada iz Akademijina niza Zbornik za narodni ivot i obiaje junih Slavena- knjiga 43, 1967.g. Zagreb, 2004. 64 Pavlievi, D.: Grad Pleternica 1270-2010., Grad Pleternica, 2009., str. 20 53

rata, 1995. godine kada privatne inicijative padaju na plodno tlo i vie ne nailaze na konice bilo kojeg susjednog sredita ili politikog sustava. Najvei pak polet doivljava Pleternica od 1997. godine kad je proglaena Gradom i dobila sposobno vodstvo koje se danas istie i u upanijskim razmjerima. To se vidi ne samo po industrijskom i obrtnikom napretku, nego poglavito i po izgradnji Pleternice, njenoj urbanizaciji, u osuvremenjavanju cesta, komunalnih i drugih slubi. Zato se Lidija i odluila prikljuiti timu koji, kako se ini, vodi Pleternicu u pravom smjeru, te na neki nain dati svoj doprinos ukupnom razvoju. Loa startna pozicija, ipak nije osigurala da dananja Pleternica procvjeta u svom maksimumu, a i sam smjetaj u jednoj od najslabije razvijenih upanija ne predstavlja dobru pretpostavku za razvoj. Stopa nezaposlenosti u upaniji redovito se kree oko 20%, i neznatno pada ispod tek tijekom ljetne sezone. Bruto domai proizvod Poeko-slavonske upanije je na 67% prosjeka Republike Hrvatske65, a Pleternica je ispod upanijske razine. Openito, stanje u razvojnom smislu nije dobro. Gospodarstvo upanije je nerazvijeno, ili bolje reeno, neobnovljeno nakon Domovinskog rata i privatizacije na balkanski nain. Ono to zasigurno treba zabrinjavati, a to je i Lidijin motiv za ulazak na ovo podruje rada, je injenica da je u upaniji iznimno niska stopa poduzetnitva (broj registriranih poduzea godinje kao postotak u ukupnom broju poduzea) i iznosi tek 1,1%66. Svakako da se stanje u gospodarstvu izravno odraava i na socijalnu sliku stanovnitva Grada Pleternice. To su ljudi s kojima Lidija ivi i dijeli svoju svakodnevnicu. S obzirom da obiljeja stanovnitvo nekog podruja ovise o tlu na kojem ivi, podneblju i povijesnim prilikama, tako se ovdje, u ovom slavonskom kraju, moe potvrditi da su itelji nizinskih, movarnih krajeva67 boleljiviji, tjelesno slabiji, neotporniji i manje brojni od itelja brdovitih i gorskih predjela, poput Like, Primorja ili Hrvatskog zagorja. Stanovnitvo Pleternice je, kao uzrok ili kao posljedica toga, tromo, teko se mijenja i teko se privikava na nove trendove. U Republici Hrvatskoj ak 35,75% stanovnitva nema nikakvih prihoda za ivot, a 2,26% osoba ivi iskljuivo od socijalne pomoi. Ti postoci se u Poekoslavonskoj upaniji penju na 38,65%, odnosno 2,86%, dok je u Pleternici stanje

65

Dravni zavod za statistiku, u obradi upanijske gospodarske komore, vijest na www.radio-pozega.hr, lipanj 2010 66 Regionalni operativni program Poeko-slavonske upanije 2005-2010. 67 Kao to je sluaj u Posavini, Podravini, Srijemu ili Baranji. 54

znatno loije. ak 5.466 osoba (42,43%) nema prihoda za ivot, a 377 (2,93%) ivi od socijalne pomoi. Kao neka turobna nit vodilja, Lidiji su se usjekle u sjeanje biljeke poznatog Pleternianina, franjevca Kaje Adia68 (1805-1892), koje je jednom proitala. Budui da je proao strane zemlje, on kritizira Slavonce to "loe obrauju zemlju, oru plitko samo tri prsta dubine, ne gnoje zemlju, slabo okopavaju posaeno, zanemaruju vinograde i ljivike. I kad neto urodi poput poznatih ljiva poekinja, prodaju to u bescijenje. Slino je i sa uzgojem marve koju slabo timare, poglavito zimi. A od krava koje daju mlijeka, ene ne znaju ni sira ni maslaca napraviti. Konji seljaki su mravi i krljavi osim nekih rijetkih iznimaka. Mnogi nisu nikada vidjeli eagije69". U njegovo je doba ve u Slavoniji bilo doseljenih Nijemaca, pa Kajo opisuje kako su kue u tih vaba uredne, sela takoer. I ne samo da su kue izvana uredne i lijepe, nego je i unutranjost namjetena lijepim namjetajem, a kod domaih je sve "traljavo i kukavno". Ne udi ga to u Bosni narod ivi u "aavim kolibama", to Bugari jo ive u "zemunicama", ali ga udi to na svijet koji ima primjer vaba, nee slijediti njihov primjer, nego "pletu kotac kako ti i otac". Uope, kae Kajo Adi, osjea se pomanjkanje novca koje dovodi do prodaje imanja ili potkradanja gospodarstva, poglavito kunih zadruga iz kojih pojedinci odnose hranu, pie i drugo i daju trgovcima koji obino ponu na selu kao sitniari a zavre u gradovima kao veletrgovci. I na koncu zakljuuje: "A nai ljudi to ne vide, da se takvim potkradanjem, koje ini eljad, a kadto i isti kuni starjeina, kua nemilo globi i sakati." I jo je primijetio da budui da Slavonci pa ni nai ijaci nisu imali smisla za trgovinu i novarstvo sve su vodili stranci, poglavito idovi, Nijemci pa donekle i naseljeni Vlasi, kasnije Srbi.

68 69

Pavlievi, D. (2009), str. 164. Ibidem

55

5.2.2. Razlozi pokretanja inicijative za izradu projekta Dajmo enama priliku!

Lidijin dolazak u pleterniku Gradsku upravu je zasigurno bio iskorak u smislu osmiljavanja razvojnih projekata grada Pleternice. Upravo joj je, u neformalnom razgovoru tijekom uvoenja u posao, njen poslodavac, gradonaelnik Martinovi, tako i objasnio njenu ulogu u administraciji Grada Pleternice: Mi sada moramo poeti razmiljati o projektima kojima emo poboljati kvalitetu ivota stanovnitva na jedan drugaiji nain nego to smo to radili do sada. Projekte koje trenutno radimo, poput vodovoda, kanalizacije, pristupnih cesta i slino, odraujemo na daljinski. U tome smo ve strunjaci. Sada su nam potrebne nove ideje kojima emo pomoi ljudima da se pripreme za razvoj gospodarstva koji e doi sa novim ulaganjima u zonu70. Suoit emo se s problemom nedostatka kvalificirane radne snage. Jednostavno, desit e se da investitor u zonu nee imati kvalificirane kadrove koje bi zaposlio, i mi moramo o tome ve sada ozbiljno razmiljati. Zato e se ti, Lidija, usmjeriti u pronalazak sredstava za financiranje takvih projekata. Lidija je doista uivala radei svoj posao. Imala je slobodu izbora projekata koje e pisati. Posao je bio kreativan u potpunosti, te se sastojao u tome da Lidija identificira probleme u Pleternici na koja se moe djelovati, osmisli projekte za njihovo rjeavanje, te kroz sva mogua sredstva informiranja, pronae adekvatne izvore financiranja koji bi mogli poduprijeti takve projekte. Logika se temelji na injenici da je izvorni proraun Grada Pleternice toliko mizeran da bez vanjske pomoi ne omoguuje bilo kakve razvojne inicijative. U svom poslu, Lidija je u poetnim fazama, imala potpunu podrku svog poslodavca, gradonaelnika Martinovia. Kasnije e, kroz provedbu nekih projekata, doi do novih momenata u ovom smislu.

70

Od 2003. godine, Pleternica je, po uzoru na uspjeni model sjeverozapadne Hrvatske (Varadin), zapoela sa procesom oformljenja Poduzetnike zone Pleternica, koja je kao takva odreena na povrini od ak 160 ha. Otkup zemlje u poduzetnikoj zoni je zapoeo jo 2003. godine, kad je otkupljeno prvih 20ha, koje je odmah i isparcelirano, te stavljeno na raspolaganje lokalnim poduzetnicima. Danas je na podruju Poduzetnike zone Pleternica aktivno 6 tvrtki, koje ukupno zapoljavaju oko 200 djelatnika, a jo je nekoliko tvrti iskazalo ozbiljan interes za nastavkom ulaganja u Poduzetniku zonu, od kojih se tek 2 tvrtke doista smatraju pouzdanim ulagaima (tvrtka Paulana d.o.o. je otkupila 5 ha zemljita u Zoni, te su u fazi izrade projekti za izgradnju tvornice autosjedala, koja bi u konanici trebala zapoljavati i do 700 ljudi, te obrt Mljekara BIZ koja je zbog nezadovoljavanja ekolokih uvjeta poslovanja na postojeoj lokaciji primorana preseliti proizvodnju na ovu lokaciju).

56

Projekt Dajmo enama priliku! je proiziao iz uoene neaktivnosti lokalnog, ruralnog stanovnitva, posebice ena starije dobi. Temelji uoenih potreba koje je Lidija definirala leali su u sasvim osobnim percepcijama i motivima, ali i u objektivnim pokazateljima i statistikama: prema slubenim podacima, pleterniko stanovnitvo je jedno od najmanje aktivnih u cijeloj zemlji, a enska populacija pogotovo. 35,56% ukupnog stanovnitva je aktivno (tj. svojim radom osigurava sebi prihode i egzistenciju), dok je samo 23,99% ena aktivno71. okruena svakodnevno njima, Lidija je uoila teinu problema neaktivnih ena u selima. ene koje ive u selima sav svoj ivot vide samo unutar svojih okunica. Smisao ivota im se svodi na obavljanje kuanskih poslova, doekivanje i ispraanje lanova svoje obitelji, kuhanje, pranje, hranidbu domaih ivotinja ili stoke, sadnju i odravanje povrtnjaka ili cvjetnjaka. Socijalna interakcija se svodi na rijetka blagdanska okupljanja prijatelja i rodbine (poput seoskih kirvaja ili vjerskih sakramenata). po pleternikim selima su tijekom posljednjih desetljea nestala druenja pred kuama u veernjim satima. Svi su okrenuti sami sebi. Mladi se drue iskljuivo po seoskim birtijama ili u boljoj varijanti u sklopu lokalnih seoskih nogometnih klubova (to se odnosi samo na mladie, dok je enski spol, u ovom smislu, ponovno u looj situaciji). znaajno vei je udio ena koje uope niti ne razmiljaju o zaposlenju i preputaju se iskljuivo skrbi svog supruga. Ukoliko je stvorena pretpostavka za relativno skladnim brakom, takve ene u pleternikim selima, provedu cijeli ivot vrlo esto niti ne pomiljajui na bilo kakav pravi plaeni radni angaman. Opravdavat e to redovito nemogunou putovanja, obveznom skrbi za djecu ili starije, te neisplativou loe plaenog posla u radno intenzivnoj industriji, gdje se one kao osobe bez posebnih kvalifikacija i vjetina jedino i mogu zaposliti. zanimljivo je da se rijetke razvedne ene u ovim ruralnim podrujima (postotak razvedenih brakova u Pleternici je tek oko 5%, dok je hrvatski prosjek 22%), odmah po okonanju brakorazvodne parnice, aktiviraju na tritu rada, te redovito uspijevaju pronai posao, premda i dalje vrlo loe
71

Za usporedbu, na nivou cijele Hrvatske, 44% stanovnitva je aktivno, odnosno 37,69% ena je aktivno, to je i dalje znatno nii postotak od prosjeka Europske unije. 57

plaen i neatraktivan. Lidija je poznavala cijeli niz takvih sluajeva. Oito je da sila zakon mijenja. u selu u kojem Lidija ivi sa svojom obitelji, lokalni linijski autoprijevoznik je tijekom 2009. godine ukinuo desetak linijskih vonji, s obzirom da vie nema dovoljno putnika na ovim relacijama. Naime, vrlo malo ljudi ima zaposlenje. svakako se razlogom za pokretanje ove projektne inicijative moe smatrati i Lidijin osobni interes da konano bude okruena sebi slinijim susjedima i poznanicima. Vokabular njenih susjeda se vrlo esto vrti uglavnom oko berbe voa ili povra, razmjeni recepata za kolae i pitanjima vezanim za bolesti domaih ivotinja. Ona sama je osuena na uski krug ljudi s kojima moe razgovarati o pozitivnim pomacima u ivotu, ulaganjima u sebe, tekoama u poslovnom okruenju i slino. Lidiji se inilo definitivno opravdanim krenuti u borbu protiv socijalne iskljuenost ena na selu, to ide ruku pod ruku sa opom regionalnom i gospodarskom nerazvijenou podruja. Pri tom se mora uzeti u obzir da je Pleternica konzervativno podruje, koje potuje svoj etnos, tradiciju, kulturu, folklor i usaene vrijednosti. Sasvim se spontano nametnula problematika potreba socijalno iskljuenih ena, kroz izgradnju snage u njima samima, a u smjeru stvaranja preduvjeta za odrivi ruralni razvoj. Jasno je bilo da projekt koji e napisati i kandidirati treba svakako predstavljati izravan odgovor na specifine lokalne okolnosti i postati primjer dobre prakse oko toga kako stvoriti jednake mogunosti za sve u zajednici, te kako razviti osnaujue programe u skladu sa stvarnih potrebama grupacije kojoj prijeti socijalna iskljuenost. Takoer, sam odabir projektnih aktivnosti kojima e se nastojati rijeiti identificirani problemi mora biti dovoljno dobro i atraktivno sroen kako bi svojom inovativnou i jasnoom privukli panju i zadobio podrku evaluatora koji e ga ocjenjivati.

58

5.2.3. Analiza problema, ciljeva i dionika projekta

Projekti koji se kandidiraju za financiranje na EU fondove moraju imati glavu i rep, te biti dobro potkrijepljeni argumentima. Premda se moglo initi da sasvim dovoljno poznaje svoju zajednicu, te da nema potrebe dodatno je analizirati, ipak je znala da bi joj kvalitetna analiza pomogla da dobije iru i objektivniju predodbu o stanju, te joj omoguila da doe do novih podataka koji mogu definirati neke nove elemente postojee situacije72. Smisao je otkriti to treba poduzeti ili kako se moe doi do rjeenja, te tko sve u tom procesu moe pomoi. Takoer, stvaranje suvisle uzrono-posljedine veze izmeu postojeih uoenih problema, te analiza svih dionika (svih na neki nain ukljuenih ili zainteresiranih osoba ili institucija), moe dovesti do izrade kvalitetnog projektog prijedloga. Lidija je zato pristupila vrlo disciplinirano (i kolski) ovome. Napravila je mali brainstorming73, prvo sama s sobom, a onda je kroz razgovor s ljudima oko sebe, lanovima svoje obitelji i svojim kolegama, pokuala nabrojati sve probleme koji joj se ine najznaajnijim na podruju grada, a da su njima izravno pogoene predstavnice ciljane skupine. Problemi su se vrlo brzo nizali, i u trenu je nastao dugaki, nestrukturirani popis vrlo teko rjeivih problema. Problemi koji su odmah uoeni su bili: visoka stopa nezaposlenosti; dugotrajna nezaposlenost; nisko samopouzdanje ena; slaba zapoljivost ena starijih od 40 godina; neaktivnost stanovnitva openito, a posebice ena; neposjedovanje poduzetnikih vjetina i neizgraena poduzetnika kultura ivota i rada; neposjedovanje poetnog kapitala za poduzetniku aktivnost; neposjedovanje vjetina koje trite rada treba; nepoznavanje suvremenih naina traenja zaposlenja, poput pretrage Internetskih baza poslova; nepostojanje mree potpore za ene u istoj tekoj poziciji; nepoznavanje alternativnih modela zapoljavanja poput rada u nevladinom sektoru; diskriminacija ena na tritu rada, Lidija je zatim posloila pojedine probleme u uzrono-posljedine lance da bi dobila strukturirani prikaz stanja na tritu rada ena starijih od 40, s podruja Pleternice, suoenih sa prijetnjom od socijalne iskljuenosti. Veliki broj identificiranih
72

Europski fondovi za hrvatske projekte: prirunik o financijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, 2009., str. 159. 73 Brainstorming (oluja ideja, oluja mozgova) je grupna metoda za kreativno generiranje veeg broja ideja u svrhu rjeavanja odreenog problema. 59

problema je bio povezan sa mentalitetom, tradicijom i predrasudama, i ona se zasigurno nije htjela baviti nerjeivim stvarima. Traila je iz tog popisa ono za to je vjerovala da je rjeivo u kraem roku. Identificirane je probleme jednostavno prevela u njihove afirmacije, te tako dobila ciljeve koje e nastojati ostvariti tijekom provedbe projekta. Kao viu tenju, opi cilj, ono to zasigurno nee moi u tako kratko vrijeme ostvariti, postavila si je da: a) doprinese socijalnoj koheziji kroz unapreenje ekonomskog i opeg statusa ena starijih od 40; b) umanji izraenu rodnu nejednakost na tritu rada, te da c) unaprijedi financijsku situaciju ena kroz stvaranje njihove ekonomske neovisnosti putem samozapoljavanja. Specifini cilj, koji je zacrtala da e ostvariti, je bio unaprijediti socioekonomsko stanje ena starijih od 40 na podruju Pleternice kroz osnaivanje, edukaciju i razvoj poduzetnikih vjetina. eljela je postii da se najmanje jednom mjeseno, ene susreu na sastancima enske potporne skupine; da najmanje 30 ena stekne nove profesionalne i poduzetnike vjetine; da se 6 poduzetnikih ideja pretoi u provodive poslovne planove koje bi pokrenule ene poduzetnice, te da 30% ena iz ciljane skupine proe kroz programe u lokalnim tvrtkama ili udrugama. Dobre elje i dobre ideje su se kasnije pokazale itekako teko provodive u praksi. Sva kljuna zakonska regulativa i regionalni strateki dokumenti su savreno podravali mjere koje je Lidija imala na umu74. Projekt je bio i u skladu sa Europskim smjernicama za zapoljavanje75. Kljuni dionici projekta bili su: a) Grad Pleternica, na ijem prostoru se projekt provodi, a koji mora biti ukljuen u sve, kako se ne bi dogodila opstrukcija projekta b) Hrvatsko ensko drutvo, lokalna udruga ena koju je Lidija odmah od poetka odluila ukljuiti u projekt, s obzirom da ova udruga ima brojne kontakte sa neaktivnim enama iz ruralnog podruja. Kako inae doprijeti do tih ciljanih skupina?

74

U Regionalnom operativnom programu Poeko-slavonske upanije izrijekom se navodi dugoroni cilj za 30%-tnim smanjenjem stope nezaposlenosti kroz jaanje ljudskih resursa i potpore poduzetnitvu. Nadalje, prioritet u sklopu tog cilja kae da je potrebno educirati i prekvalificirati radnu snagu kako bi oni unaprijedili svoj poloaj na tritu rada. Takoer, jo konkretnija mjera govori o ne-institucionalnoj edukaciji i potpori za zapoljavanje osoba koje pripadaju marginaliziranim skupinama. 75 Europske smjernice za zapoljavanje temelje se na etiri stupa: unapreenje zapoljivosti, razvoj poduzetnikih vjetina, jednake mogunosti i unapreenje prilagodljivosti tvrtki i zaposlenika. Lidijin projekt snano podupire ak tri od spomenuta etiri stupa. 60

c) Hrvatski zavod za zapoljavanje je kljuna institucija za razvoj ljudskih potencijala i svakako ih je dobro imati na svojoj strani. Poznavajui situaciju, najbolje je uvjeriti ih da nee imati nikakvog posla na projektu, a da e imati itekakve koristi od njega. To je sigurna formula koja osigurava podrku. d) Razvojna agencija Sjever DAN d.o.o. se sasvim spontano nametnula kao mogua institucija koja bi bila nositelj projektnog prijedloga. Ova razvojna agencija, iji je Grad Pleternica lan, ima respektabilne reference u provedbi EU projekata, i bilo bi ih vrlo teko odbiti u ocjenjivakoj fazi, ukoliko projekt ima barem osnovne nune pretpostavke i kvalitete. Naziv projekta je parafraza poznate reenice Give Peace a Chance76, koju je Lidija poela pjevuiti iz ista mira. Kad je umjesto mira (peace) stavila u reenicu ENU (women) dobila je naziv kakav joj vie nije mogao nestati iz glave. Give Women a Chance! (Dajmo enama priliku!) bio je naziv s kojim je znala da e privui potrebnu pozornost evaluatora.

5.2.4. Prijavitelji projekta i projektni partneri

Pri odabiru projekata za financiranje od strane Europske unije, provedbeni kapaciteti organizacije koja se prijavljuje na natjeaj su jedan od najvanijih kriterija. Grad Pleternica je prema propozicijama natjeaja bio neprihvatljiv. Lokalna udruga ena, Hrvatsko ensko drutvo, na koju je Lidija raunala, premda postoji ve vie od 10 godina, nema nikakav proraun, a i ene lanice udruge doista nemaju nikakvog iskustva sa europskim projektima (da se o slubenom jeziku programa - engleskom, i ne govori). Kako bi rijeila ovu dilemu na svima prihvatljiv nain, Lidija se odluila kontaktirati svoje kolege u Razvojnoj agenciji Sjever DAN d.o.o. iz Varadina, s kojima je imala odline odnose i suradnju. DAN ima velikog iskustva u projektnom managementu, to su dokazali ve provedenim projektima s podruja prekogranine suradnje, ali i kroz nekolicinu ostalih projekata iz pretpristupnih programa CARDS i PHARE. Ono to je uistinu bilo presudno bio je izvrstan odnos i povjerenje koje je
76

Give Peace a Chance! Dajte priliku miru!

61

Lidija imala na osobnoj razini sa glavnom projektnom manadericom Normelom. A to je ponekad vanije od svih pismenih ugovorom ili sporazumom potvrenih odnosa. Razvojna agencija Sjever DAN d.o.o. Varadin je osnovana u jednakim udjelima od strane Grada Varadina, Grada Bjelovara, Grada Virovitice, Meimurske upanije i tvrtke Koprivniki poduzetnik d.o.o., gdje danas DAN ima i svoje urede sa zaposlenicima. DAN-ov odjel za EU fondove i regionalni razvoj se bavi izradom i sudjelovanjem u projektima lokalnog i regionalnog razvoja, pripremom i upravljanjem meunarodnim projektima, pisanjem konkretnih prijedloga za EU fondove, odravanjem seminara i radionica o EU fondovima i o procesu upravljanja projektnim ciklusom, itd. Premda su djelatnosti kojima se DAN bavi danas prilino raznovrsne, 77 Lidija se fokusirala na njihova znanja, vjetine i iskustvo u pripremi i provedbi EU projekata. Normeli je poslala skicu logike matrice koju je izradila i prijedlog da Razvojna agencija Sjever DAN Varadin d.o.o. bude nositelj projekta. Nije dugo prolo, Lidija je dobila pozitivan odgovor i suradnja je mogla otpoeti. Od tog trenutka, Normela je bila aktivno i svakodnevno ukljuena u "poliranje" projekta i savjetima je usmjeravala planiranje projektnih aktivnosti. Za uspjenu provedbu projekta, bilo je nuno da se aktivno ukljue i lokalni partneri, na ijem e se terenu projekt provesti i koji mogu izravno utjecati na njegovu uspjenost. U prvom redu, Grad Pleternica, koji je svakako imao interes da se na podruju Grada napravi neto korisno za mnogobrojne nezaposlene, a posebno ugroene skupine. Gradonaelnik Martinovi je dao podrku, kako je rekao, "svim projektima koji donose novac u grad", premda u fazi pripreme projekta nije imao vremena za posluati detalje o pojedinim aktivnostima. Drugi partner kojem je predloeno partnerstvo u projektu bilo je Hrvatsko ensko drutvo. Hrvatsko ensko drutvo (HD) je udruga ena osnovana 1997. godine kao sljednica neformalne skupine ena okupljenih jo poetkom 90-tih godina 20. stoljea. lanice HD-a su dnevno na terenu, poznaju realno stanje sa enama koje su nezaposlene i koje ive u ruralnim pleternikim krajevima, i spremne su na kvalitetnu suradnju na provedbi projekta. Bez njihove podrke, Lidija je sumnjala u svoje sposobnosti animiranja socijalno iskljuenih ena sa sela da se ukljue u

77

Djelatnosti DAN-a: privlaenja domaih i stranih ulagaa i podrke u pokretanju investicijskih pothvata; Centar za cjeloivotno uenje kroz koji se planiraju, razvijaju, verificiraju i provode kurikulumi sukladno potrebama trita rada; tehnoloki parkovi i poslovni inkubatori, koje pomau osnivati, itd. 62

projektne aktivnosti koje je za njih osmislila. Sretna je bila kad je dobila pozitivan odgovor od predsjednice, ge. Valenta. Na sugestiju Normele iz Razvojne agencije Sjever, bilo je vano ukljuiti u partnerstvo neku ekspertnu instituciju, koja e svojim znanjima, bilo u psihosocijalnom osnaivanju ranjivih skupina ili u podupiranju poduzetnikih start-up pothvata, dati dodatnu snagu u smislu kapaciteta provedbenog tima. Zbog osobnih prethodnih kontakata i suradnje, Lidija je kontaktirala osjeki Centar za poduzetnitvo78, i njegovu direktoricu Dariju. Nakon kratke prezentacije osnovnih ideja o samom projektu koju je osobno napravila u njihovom sjeditu u Osijeku, te nakon slanja skice logframea, tim Centra za poduzetnitvo se vrlo pozitivno izjasnio o sudjelovanju u projektu. Ovako formirana partnerska skupina za provedbu projekta je bila uistinu reprezentativna, to je garantiralo znaajne dodatne bodove u sektoru provedbenog kapaciteta samog projekta.

78

Centar za poduzetnitvo Osijek osnovan je u oujku 1997. godine na inicijativu prof.dr.sc. Slavice Singer s ciljem razvoja i promoviranja poduzetnikog poslovnog ponaanja. Formalno, Centar je neprofitna organizacija, odnosno udruga iji su osnivai osjeki poduzetnici, profesori Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te predstavnici lokalne uprave. Rad im je usmjeren na tri osnovna podruja: a) edukacija i trening poduzetnika; b) savjetovanje i informiranje; c) izrada poslovnih i investicijskih planova. U posljednjem desetljeu uspjenog rada i djelovanja, strunjaci Centra za poduzetnitvo Osijek na podruju poduzetnike edukacije odrali su vie od 200 razliitih seminara koje je prolo vie od 3.000 poduzetnika s podruja cijele Hrvatske. 63

5.3. PROJEKT "DAJMO ENAMA PRILIKU!" PROVEDBA

5.3.1. Informiranje i modeli privlaenja pozornosti socijalno iskljuenih ena u Pleternici

Projekt je slubeno otpoeo 1. prosinca 2007. godine. Odmah su zapoele prve aktivnosti nune za provedbu projekta. Odrao se poetni sastanak (engl. kick-off meeting) projektnog provedbenog tima, koji nije bio samo radni sastanak, ve je bio i prilika za javno predstavljanje projekta, te prezentaciju projektnih aktivnosti prisutnim predstavnicama ciljane skupine. Mediji su se izvrsno odazvali pozivu, te je poetak projekta medijski odlino popraen79. 12 predstavnica ciljane skupine, prisutnih na poetnom sastanku, su sve redom bile lanice Hrvatskog enskog drutva. ene su bile pozivane putem osobnih kontakata na prezentaciju, to je potvrdilo da je sudjelovanje udruge ena u projektnom timu izvrstan nain privlaenja ciljane skupine. Reakcije prisutnih sudionica na medijsku popraenost sastanka su bile izvrsne. Naime, nekolicina ena je dalo izjave koje su prenesene u medijima, dok su sve ene bile fotografirane. Na ovaj nain je projekt ve u poetku stekao odreeni osjeaj vlasnitva predstavnica ciljane skupine nad projektom, to je obeavalo. Hrvatski zavod za zapoljavanje iz Poege je ponudio suradnju odmah u poetku, te su vrlo rado izravno informirali sve ene iz njihove evidencije koje su udovoljavale kriterijima (starije od 40, dugotrajno nezaposlene). To je bilo prilino efikasno, jer je na evidencijama zavoda prilian broj ovih ena. Ipak, Lidija je znala da ove ene nisu jedina skupina kojoj je usmjeren projekt. Kljuno je pitanje bilo kako doi do ena koje su svojim nainom ivota dovedene do stanja izolacije, te su iskljuene i liene adekvatnih informacija. Vano je doprijeti do onih ena koje se nikad nisu prijavljivale na Hrvatski zavod za zapoljavanje, te koje nikad nisu bile zaposlene. Iz svog najblieg susjedstva je uspijevala nabrojati nekoliko takvih ena. Zato je Lidija posredno, preko poznanika, uputila poziv i poruku tim enama da se ukljue u projekt. Zamolila je i lanice Hrvatskog enskog drutva da na svom podruju uine isto. Povratni odgovori su bili
79

HRT studio Poega je napravio reportau o projektu Dajmo enama priliku! koja je u nekoliko navrata emitirana u udarnim terminima na hrvatskoj televiziji (podnevni dnevnik, Dobro jutro Hrvatska, upanijska panorama). lanci o projektu su objavljeni u Glasu Slavonije, Slavonskom domu, Veernjem listu, i drugim tiskanim medijima. 64

prilino obeshrabrujui i depresivni. Jedna od pozvanih ena je jasno rekla da ona ne mora raditi jer joj mu radi. Druga je ena odgovorila da su svi poslovi na njoj, te da ne moe ostaviti marvu radi sastanaka, dok su preostale uglavnom obeale doi, pa se onda pozivu nikad nisu odazvale. Sam nain pozivanja ena je predstavljao oblik njihovog osnaivanja. Na sve projektne aktivnosti, od samog poetka, ene su bile pozivane slubenim, naslovljenim pozivima putem pote. Upravo je intencija bila da ene koje rijetko ili nikada ne dobivaju nikakve informacije, niti potu, kroz provedbu ovog projekta budu redovito izravno kontaktirane, ime e se stvoriti osjeaj vanosti u svakoj od njih. ene su dobile uputu da se telefonskim putem, ili osobno, jave Lidiji u Gradsku upravu, i predbiljee za sudjelovanje u projektu. Stoga su naredni dani znaili prilinu zvonjavu i guvu u Lidijinom uredu. Lidija bi enama tom prilikom objasnila kakve sve aktivnosti projekt podrazumijeva, te da njihovo aktivno sudjelovanje moe znaiti i zapoljavanje u zavrnoj fazi projekta. Koristila je to kao mamac koji bi ih privukao, i uglavnom je uspijevalo, te se veina odmah predbiljeila za sudionice projekta. Zanimljiv je, ipak, bio sluaj jedne ene, koja je sasluavi o emu se u projektu radi, urno ustala i rekla: "Gospoo, ja se vama ispriavam, ali ja jednostavno nemam vremena za ekanje da vidim da li u ili neu dobiti posao za nekoliko mjeseci. Meni posao treba odmah, i ja moram raditi jer nemam od ega ivjeti. Idem se odmah prijaviti za rad na plantaama rua u Njemakoj, ili na more, jer jednostavno nemam izbora. Hvala na vaem vremenu, ali nije to za mene." Rezultati asistencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i Hrvatskog enskog drutva bili su popisi sa vie od 80 prijavljenih ena, premda je broj bio ogranien na 50 sudionica. S jedne strane, Lidija je osjeala zadovoljstvo velikim odazivom ena, dok je s druge strane ovo zadovoljstvo bilo proeto gorkom spoznajom da se istinski socijalno iskljuene ene nisu uope odazvale, te da nisu niti zainteresirane za promjene u svom ivotu. 95% prijavljenih ena su bile ene prijavljene na Hrvatski zavod za zapoljavanje, te su (slubeno) bile aktivne traiteljice posla. Lidija se nadala da e ova njihova aktivnost znaiti i vei angaman u projektu, pa i bolje rezultate u provedbi.

65

5.3.2. Kriteriji odabira sudionica i poetni otpor ukljuivanju u projekt

Za daljnje sudjelovanje u projektnim aktivnostima, projektni tim je usuglasio naine odabira ena sudionica. Odmah su odbaene prijave ena koje se po osnovnim kriterijima nisu uklapale u projektne propozicije80. Dilema se nametnula u smislu da li prednost dati enama s veim radnim iskustvom i u radnim navikama u organiziranim sustavima (to garantira lake snalaenje u brojnim aktivnostima projekta), ili dati prednost onima najugroenijima koje nikada nigdje nisu radile, i koje su vrlo pasivne u svom nastupu. Usuglaeno je da e se prednost u odabiru dati enama s nekim prethodnim radnim iskustvom, i iskazanom veom razinom aktivnosti, kako bi doprinijele to boljim finalnim rezultatima projekta. Lidija se nadala da e ove snanije ene pronai u sebi snage da pokrenu prave uspjene poduzetnike pothvate, kroz koje e se onda otvoriti i mogunost zapoljavanja za ene bez izraenih poduzetnikih ili managerskih vjetina i sposobnosti. Veliku ulogu pri odabiru je imala prirodna komunikativnost ena i njihova ekstrovertiranost, koja je odmah plijenila pozornost provedbenog tima, pa su takve ene redovito bile preferirane u odnosu na ene koje su se vrlo skromno ili nikako izraavale, te koje su bile izrazito povuene u sebe. Jedan od konkretnih primjera selekcijske metode koritene za odabir ena iz ciljane skupine koje e provoditi istraivanja (anketarke), ukljuivala je pismeni poziv za iskaz interesa za anketiranje upuen izravno na kune adrese svih prijavljenih ena za sudjelovanje u projektu, i upitnik o prethodnom radnom iskustvu i ivotnim uvjetima. Odgovori iz upitnika su bili bodovani, te je enama s najveim brojem bodova dana prilika da postanu lanice anketnih timova za provedbu istraivanja81. Kriteriji odabira su uvijek bili osmiljeni kroz komunikaciju projektnog tima, kako ni na najmanji mogui nain ne bi dolo do zloupotrebe odabira, ili preferiranja odreenih ena nad drugima. Jasno je reeno da e prednost imati ene s veim radnim iskustvom, ali isto tako i ene kojima je posao potrebniji, s obzirom da imaju vielane obitelji, djecu koja studiraju, starije ili nemone o kojima se brinu, vrlo niska ili nikakva primanja i slino.
80

Desetak prijavljenih ena je bilo u graninoj dobi (38 ili 39 godina), te su inzistirale da ih se uvrsti u popise u sluaju da bude za njih neka mogunost zapoljavanja. Neke prijavljene ene su bile iz drugih opina i gradova u upaniji, to je takoer bilo neprihvatljivo, s obzirom na jasno definiranu ciljanu skupinu prostorno. 81 Prijava za anketiranje, Nain bodovanja za anketiranje i Evidencija odbijenih i obavljenih anketa su uloeni kao prilozi sluaja. 66

Na sve aktivnosti koje nisu bile brojem ograniene (npr. studijsko putovanje, sudjelovanje na predavanjima i izlobama i slino), kako bi projekt dobio to veu potporu u javnosti, bile su pozvane sve prijavljene ene. Posebno je osjetljiv bio zadatak odabrati ene koje e pokrenuti pilot-tvrtke, odnosno koje su se trebale zaposliti u sklopu projekta. Kako se u maloj sredini poput Pleternice sve promatra kroz prizmu politike i nepotizma, stavovi veine ena koje nisu bile odabrane je da su izabrane ene iz nekog razloga preferirane, premda njihova raznolika struktura nije takvo to potvrivala. Projektni tim se usuglasio da e odabir ena za zapoljavanje biti vrlo strog, te odraen u uskoj suradnji s Centrom za poduzetnitvo, kako bi se otklonila mogunost lokalnog utjecaja na odabir. Centar za poduzetnitvo je kroz edukaciju o poduzetnikim vjetinama imao zadatak identificirati najaktivnije ene, s kapacitetom da doista uspiju u svojim poduzetnikim pokusima, te je dao sugestiju i oko toga koje ene zadovoljavaju kriterije odabira. Konani izbor je ovisio i o psihosocijalnim obiljejima pojedine ene, to je putem testiranja otkrila i prezentirala ugovorena tvrtka Selectio d.o.o. Svaka od ena se takoer trebala izjasniti za djelatnost koju preferira kao svoj budui posao, pa je konano zapoljavanje ovisilo i o tome da li su odabrale djelatnosti koje su strunjaci Centra za poduzetnitvo ocijenili najprofitabilnijim i najperspektivnijim. U ovoj fazi, moglo se primjetiti da, meu enama prijavljenim za sudjelovanje u projektu, nije bilo naknadnih odustajanja, te su ene sve redom bile iznimno zainteresirane da kroz sam projekt pronau zaposlenje.

67

5.3.3. Faza istraivanja konteksta projekta postojee stanje ena starijih od 40 godina u Pleternici
U pripremnoj fazi projekta, bilo je evidentno da svi vani faktori koji mogu utjecati na uspjenost projekta, a tiu se realnog stanja ciljane skupine (ena starijih od 40, na podruju grada Pleternice) nisu objektivno proueni, nego su vie intuitivno definirani. Kako bi se neki budui projekti temeljili na objektivnim spoznajama o problematici ove ciljne skupine, projekt je predvidio provedbu opsene ankete o enama izmeu 40 i 60 godina starosti. Dodatna vrijednost ove aktivnosti je injenica da su anketarke bile upravo odabrane predstavnice ciljane skupine, koje su radom po terenu ujedno promovirale i sam projekt, te informirale ostale zainteresirane ene starije od 40 da se ukljue u preostale projektne aktivnosti. Za strunog provoditelja istraivanja je izabrana ekspertna institucija - tvrtka Hendal d.o.o.82 sa zadaom da dizajnira metode istraivanja, kreira anketne upitnike i obrasce, obui anketarke o nainu provedbe anketa, te da generira saetke zakljuaka istraivanja. U suradnji s njima, projektni tim je odluio da ciljana skupina bude podijeljena u 2 podskupine, prema zaposlenosti, i to na: a) zaposlene ene 4060 godina starosti s podruja grada Pleternice i b) nezaposlene ene 40-60 godina starosti s podruja grada Pleternice. Dodatno, istraivanje je ukljuilo i lokalne poduzetnike poslodavce, s ciljem da se identificiraju stavovi poduzetnika o zapoljavanju ciljane skupine ena, te otkrivanju realnih potreba na lokalnom tritu rada. Metoda istraivanja je bilo osobno intervjuiranje u kuanstvima, odnosno tvrtkama. Intervjuiranje je provelo 10 anketarki odabranih posebno za ovaj projekt. Anketarke su prole kratki poludnevni teaj anketiranja od strane djelatnika Hendala, te su dobile zaduenja u obliku podruja grada, odnosno naselja u kojem su trebale posjetiti svako kuanstvo, te anketirati ene, odnosno poslodavce koje pripadaju u ciljanu skupinu. Konani uzorak je bio sastavljen od:
82

171 zaposlenih ena 370 nezaposlenih ena 52 poslodavaca.

Hendal d.o.o. je istraivaka agencija iz Zagreba s dugogodinjim iskustvom u istraivakoj industriji, pri emu se posebna pozornost posveuje kvaliteti usluge i visokih istraivakih standarda, po uzoru na svjetske istraivake tvrtke. Ugovor sa tvrtkom Hendal d.o.o. je sklopljen 10. sijenja 2008. godine. 68

Opi dojam ispitivanja bio je da su apsolutno sve nezaposlene ene voljne nai posao. Meutim, nakon detaljnijeg ispitivanja oko toga na to su sve spremne pristati da bi radile (u smislu prostorne udaljenosti od radnog mjesta, putovanja do posla, vrste posla, vrste ugovora o radu, plae i slino), ene bi najee pronalazile kojekakve razloge zato im zaposlenje nije prihvatljiva opcija. Zanimljiva je usporedba ivotnog stanja zaposlenih i nezaposlenih ena utvrena ovim ispitivanjem: Zaposlene ene su prosjeno nekoliko godina mlae (46,31g. na prema 48,66g.), kao posljedica smanjenja zapoljivosti starijih osoba. Zaposlene ene su vieg stupnja obrazovanja. Veina nezaposlenih ena ima zavrenu samo osnovnu kolu, a veina zaposlenih srednju kolu. Kod zaposlenih ena radi se skoro u potpunosti o nekom steenom zvanju (KV radnice), dok je ak polovica nezaposlenih bez zvanja. 44,4% zaposlenih ena je pohaalo neki oblik dokolovavanja, na prema 29,2% nezaposlenih ena. Zaposlene su pri tom bile spremne duplo dulje pohaati edukaciju (14 na prema 7 mjeseci). Jedna treina zaposlenih se koristi raunalom, dok je meu nezaposlenima samo svaka deseta ena korisnica raunala. Zaposlene u veem broju govore strane jezike (28,7% ih govori, na prema 15,9% nezaposlenih koje govore strani jezik). Zaposlene ene u veem omjeru imaju vozaku dozvolu (54,4% na prema 26,5% nezaposlenih). Nezaposlene ene su u veem postotku u braku (95,4% ih udano, na prema 86,5% zaposlenih), te ih vei broj ima djecu (96,8% na prema 91,2% zaposlenih), i to u prosjeku imaju 3,04 djeteta, dok je kod zaposlenih ena rije o 2,74 djeteta. Velika je razlika u izjanjavanju u pogledu toga da li imaju funkciju hraniteljice obitelji. ak 43% zaposlenih to smatra, dok samo 7% nezaposlenih to kae za sebe. Zanimljivo je da dvostruko vei broj nezaposlenih ena izjavljuje da se bave nekim oblikom samostalnog rada. Oigledno zaposlene ene ne

69

gledaju na sebe kao na samostalne u poslu, ili realno za to niti nemaju vremena. ak 84,6% nezaposlenih ena nema nikakvih osobnih primanja. Primanja zaposlenih ena u Pleternici takoer nisu velika, te se ponajvie kreu izmeu 1.000 i 3.000 kuna mjeseno (57,3%). Ovi podaci se izravno reflektiraju na visinu mjesenih prihoda kuanstva, pa je evidentno da zaposlene ene u prosjeku imaju znatno vea primanja cjelokupnog kuanstva. Prosjena mjesena primanja kuanstva sa nezaposlenom enom su 1.740kn, dok kuanstvo sa zaposlenom enom prima prosjeno 3.485kn mjeseno. Meu zaposlenim i nezaposlenim enama je primjetna znatna razlika u percepciji kvalitete ivota koju ive. Na skali od 1 (vrlo loe) do 10 (odlino), ocjenama od 6-10 izjasnilo se vie zaposlenih ena, dok se ocjenama 1-5 izjasnilo vie nezaposlenih ena. Zaposlene ene svoj ivot ocjenjuju prosjenom ocjenom 6,50, dok nezaposlene kau da bi svoj ivot ocijenile ocjenom 5,62. Posebnu pozornost se posvetilo istraivanju spremnosti nezaposlenih ena da se upuste u poduzetniki pothvat. Kao prvo, samo 61% nezaposlenih ena (225 ena od 370) je izrazilo jasnu elju da se zaposle. Od svih ovih ena zainteresiranih za posao, samo 40% (90 od 370) je zainteresirano za pokretanje vlastitog posla. Meu onima nezainteresiranim za vlastiti poduzetniki pothvat (135), vei je udio ena koji izjavljuju da ne znaju dovoljno o pokretanju vlastitog posla odnosno nemaju miljenje o prednostima i nedostacima poduzetnitva. Meu zainteresiranim u odnosu na nezainteresirane, vie je onih koji vide prednosti u vlastitom poslu, kao to su samostalnost u odluivanju i fleksibilno radno vrijeme, ali I vie onih koje navode nedostatke u vidu nedostatka slobodnog vremena, velikih poreza, problema s naplatom potraivanja i plasmanom robe na trite. Iz toga se moe zakljuiti da razlika meu zainteresiranima i nezainteresiranima za pokretanje vlastitog posla nije toliko u prednostima i nedostacima koje oni vide, ve u koliini znanja o samom procesu pokretanja vlastitog posla, odnosno sigurnosti u poznavanju problematike. Kada su upitane kojim djelatnostima bi se eljele baviti, najvie zainteresiranih ena poduzetnica navodi neki oblik rada na zemlji, kao to je poljoprivreda, uzgoj

70

povra i plasteniki uzgoj, uzgoj cvijea i ljekovitog bilja. 17% spominje i runi rad. to se tie rezultata istraivanja lokalnih poduzetnika i obrtnika, dolo se do spoznaja da bi ak 52% poslodavaca najprije zaposlilo osobu starosti od 21-30 godina. ak 42% njih preferira muke zaposlenike (25% enske, a 33% spol im nije vaan). Iako ak 60% poslodavaca tvrdi da bi zaposlili enu u dobi od 40-60 godina starosti, ipak, navode da im to zbog prirode posla nije mogue. Preporuke koje su generirane na temelju provedenog istraivanja od strane istraivake tvrtke su: Nezaposlene ene zbog svoje dobi i odbijanja koje doivljavaju prilikom traenja posla obeshrabrene su i ne trae posao. S ciljem poticanja aktivnog traenja posla preporuamo edukaciju koja bi ih potakla na aktivnije ali i efikasnije traenje. Edukacija bi trebala sadravati nain pisanja ivotopisa i molbi, ponaanje na intervjuu kao i pripremu na neuspjehe koji su neizbjena posljedica aktivnog traenja posla. Preporuamo informatiki teaj koji i sami poslodavci istiu kao poeljnu vjetinu svojih zaposlenika, ime bi se poveala razina njihove zapoljivosti. Ostale dodatne edukacije i prekvalifikacije trebale bi biti usklaene s trenutnom potranjom za radnim mjestima na podruju Pleternice. Razlika izmeu onih nezaposlenih ena koje su zainteresirane za pokretanje vlastitog posla i nezainteresiranih bazira se na koliini znanja koje imaju o samom procesu pokretanja posla. Edukacijom o tome to sve treba poduzeti kao bi se pokrenuo vlastiti posao, koji su sve problemi i naini suoavanja karakteristini za takav nain zapoljavanja, poveala bi se njihova sigurnost u poznavanje problematike a time i razina zainteresiranosti. Nezaposlene osobe najvie su zainteresirane za posao koji je blizak njihovom iskustvu te znanjima i vjetinama koje ve imaju. Tako se najee preferira rad na zemlji kao to je uzgoj povra i cvijea, peenje kolaa, izrada runih radova i suvenira, briga za djecu i starije. Te vjetine koji oni ve imaju trebalo bi modernizirati tako da ih se primjeni na novi i trino prihvatljiv nain.

71

5.3.4. Faza osnaivanja i edukacije ciljane skupine

Socijalni projekti koje financira Europska unija, poput projekta Dajmo enama priliku! uobiajeno u sebi sadravaju elemente za osnaivanje ciljane skupine, a u svrhu njihovog kasnijeg samostalnog ukljuivanja na trite rada, te mogue multiplikacije rezultata projekta. Ne samo zbog propozicija natjeaja, Lidija je bila svjesna vanosti ovih aktivnosti za uspjenost cjelokupnog projekta. Makar je od strane svojih nadreenih znala doivjeti ismijavanje, jer se bavi takvim kikiriki projektima u kojima se umjesto ceste, vodovoda ili kanalizacije pokuavaju izgraditi ljudi, nije ju to omelo u pripremi projekta u onom obliku kako je smatrala da treba. Kako bi se postigla osnaenost ena sudionica projekta, Lidija je predvidjela 4 aktivnosti: individualne konzultacije sa psiholozima, grupne konzultacije (grupe podrke), studijsko putovanje u Varadinsku upaniju, i prezentacije triju uspjenih ena poduzetnica. Prve dvije aktivnosti su osmiljene s ciljem da se pomogne enama u identifikaciji njihovih profesionalnih preferencija, a to e se kasnije iskoristiti pri odabiru samog zaposlenja ili karijere. Profesionalna tvrtka koja zapoljava strunjake psihologe te prua opisanu usluge je bila angairana za ovu aktivnost (Electus ljudski potencijali d.o.o.)83. Od pozvanih 50 ena, na individualne konzultacije i testiranje se odazvalo njih 46. U ovoj fazi se ve poelo osjeati odreeno zasienje projektnim aktivnostima, gdje se kod pojedinih ena gubi motivacija za sudjelovanjem, s obzirom da im se mogunost zapoljavanja u projektu ini sve daljom. Meutim, 46 ena i dalje predstavlja reprezentativan broj sudionica. Ispitivai su potvrdili da su ene bile izvanredno disciplinirane prilikom testiranja, te da je znatno vei broj potvrdio svoju nesklonost riziku. Rezultati individualnog testiranja ena pokazali su da od 38 ena koje su pristupile testiranju, ak 30 radije radi unaprijed poznate i rutinske poslove, dok je 22 vrlo tradicionalno, praktino i vrsto s nogama na zemlji. Na pitanje to im je najvanije pri odabiru zaposlenja, ak 25 je odgovorilo redovita plaa, 22 siguran i stabilan posao bez stresa, a ak 15 ena je navelo visinu plae. 10 ena je navelo da im je vana mogunost rada kod kue, a isti broj navodi i elju da svojim radom poboljaju svijet oko sebe.
83

Pri testiranju su koriteni Ljestvica 2 Cattelovog kulturalno nepristranog testa inteligencije, test osobnosti NEO PI-R upitnik i Warteggov test sa crteima, te test o radnim navikama i individualne konzultacije sa svakom od ena. 72

Grupna testiranja su bila organizirana u 3 susreta, gdje je svaki put sudjelovalo po 15 ena. Sastanci su odravani u oputenoj formi s ciljem da se ene drue i stvore neformalne mree potpore, i sastojali su se u aktivnostima i razgovorima za podizanje samopouzdanja ena, te za razvoj osnovnih vjetina koji bi mogli pomoi enama da otkriju u samima sebi svoje jake strane na kojima mogu graditi bolje budunost. Odaziv na studijsko putovanje je bio izvrstan, te je 47 ena s podruja Pleternice, na cjelodnevnom putovanju u Varadin, posjetilo sjedite Razvojne agencije Sjever DAN d.o.o., i upoznalo se sa timom koji vodi cijeli projekt. ene su na putovanju imale priliku upoznati se sa nekim od uspjenih ena poduzetnica s podruja Varadina. Posebna vrijednost ovakvih putovanja je stvaranje trajnih veza meu enama koje u naelu dijele sline ivotne probleme i obiteljsku situaciju. I oekivano, cijela aktivnost je bila vrlo uspjeno provedena. ene su bile oduevljene novim iskustvom, hvalile su projekt, te se stvarno inilo da je ovo pun pogodak. Razgovaralo se na putovanju i o nekim konkretnijim stvarima, poput mogue poslovne suradnje ili mogunosti honorarnog rada, za neke od varadinskih obrtnika koje su srele (eirdija, proizvodnja suvenira, i slino). No, sve je za sada ostalo samo na razini povrnih razgovora i razmjene kontakata. to se tie aktivnosti prezentacije triju uspjenih ena poduzetnica, ciljana skupina ena je izvrsno reagirala na nju. 35 ena je prisustvovalo prezentacijama84,. iji je smisao bio prenijeti pozitivno iskustvo iz domene privatnog poduzetnitva na predstavnice ciljane skupine, te eventualno izgraditi dodatnu dozu samopouzdanja i vjeru u vlastite mogunosti. Lidija je htjela postii da svaka od prisutnih ena pomisli da ako su mogle one, mogu i ja. Reakcije nakon prezentacija su bile iznimno pozitivne, pa se Lidiji inilo da je postigla svoju namjeru. ak se tijekom prezentacija razgovaralo i o mogunostima poslovne suradnje sa buduim poduzetnicama iz Pleternice. U nastavku projekta, za veliki broj ena bilo je ponueno sudjelovanje na vrlo zanimljivim i korisnim edukacijama, pa su se ene u zadovoljavajuem broju odazvale. a) Edukacija o uinkovitijem traenju zaposlenja je bila organizirana i provedena od strane djelatnika Centra za poduzetnitvo iz Osijeka. ene su nauile
84

Predstavile su se ga. Snjeana Petrekovi (OPG Petrekovi proizvodnja meda), ga. Sanja Pavlovi Bogdan (Suveniri Arbor Vitae d.o.o., koja zapoljava osobe s invaliditetom), te ga. Kaja agar (vlasnica Doma za starije i nemone agar). 73

kako napisati ivotopis i prijavu za radno mjesto, kako unaprijediti vjetine razgovora na intervjuu za posao, kako najuspjenije traiti informacije o slobodnim radnim mjestima, te o moguoj prekvalifikaciji. Nauile su i kako se uspjeno predstaviti te kako planirati svoju karijeru. Premda je bilo pozvano svih 50 ena, u konanici je na ovim edukacijama sudjelovalo 27 ena. Ovo je bilo s jedne strane i predvidljivo s obzirom da se radi o openitim edukacijama kakve Hrvatski zavod za zapoljavanje redovito u okviru svog redovnog posla organizira. ene su bile redovito usluene kavom i piima, pa se ova edukacija na odreeni nain mogla doivjeti kao ugodno mjesto za druenje sa poznanicama i prijateljicama. Lidija je namjerno nastojala isprovocirati tako privlano okruenje, nadajui se da e to probuditi interes kod ovih ena za slinim edukativnih sadrajima. Ovo se dokazalo veim dijelom i istina. b) ECDL85 teajevi. 6 ena predstavnica ciljane skupine je odabrano na temelju iskazanog interesa i prethodno definiranih kriterija da pohaaju standardni ECDL raunalni teaj. Prednost je dana enama koje imaju odreenog iskustva u uredskom ili slinom poslovanju, a nedostaju im znanja rada na raunalu bez kojih danas vie nitko ne moe biti konkurentan na tritu rada. Edukacija je trajala 3 mjeseca, a odrana je u Obrazovnom centru u Pleternici, u prostoru koji nudi edukaciju malih skupina, prilikom ega se ostvaruje velika meusobna suradnja i komunikacija, kako izmeu predavaa i polaznika, tako i izmeu samih polaznika. I ovo je takoer jedan od snanih elemenata izgradnje snane mree suradnje meu enama, a to je Lidiji potvrdio i predava, Drago, koji se uvjerio u to da je skupina s vremenom postala kao jedna mala skladna obitelj. Edukacija je bila iznimno uspjena, pa je i prolaznost (postotak poloenih ispita) bila ak 75%. Vaan dio ove obuke je bilo i pretraivanje svih dostupnih online baza podataka o raspoloivim radnim mjestima (Moj Posao, Hrvatski zavod za zapoljavanje, online oglasnici, i slino). Ipak rezultata u smislu pronalaska posla nije bilo. c) Obuka za specifina zaposlenja koja se trae na tritu rada je dogovorena i organizirana kroz konzultacije sa svim lanovima projektnog tima, ali i kroz razgovor sa enama odabranim za sudjelovanje na odreenim edukacijama. Lidiju je radovala injenica da je za veinu ovih edukacija bio vei broj prijavljenih ena, nego to je to bilo omogueno prostornim i kadrovskim uvjetima edukacija, pa je desetak ena bilo izostavljeno iz ovog programa. Ova injenica je obeavala i ukazivala na probuenu aktivnost kod ciljane skupine.
85

ECDL- European Computer Driving Licence, standardizirani raunalni teaj.

74

Teaj za dadilje, u organizaciji Pukog uilita Obris iz Poege, je pohaalo 8 ena iz ciljane skupine, u trajanju od 60 sati. Obuka za tapaciranje namjetaja je odrana u oblinjem Oriovcu, u proizvodnom pogonu u vlasnitvu ge. Ivanke Orainovi, koja je osmislila i provela edukaciju o tapaciranju namjetaja86 te im je ponuena suradnja u buduem razdoblju. Radionica runih radova i tradicijskih suvenira87 je privukla veliku pozornost javnosti. Ukupno je 11 sudionica redovito pohaale ove radionice. Njihovi radovi su bili prezentirani na izlobi, to je dalo dodatni promotivni element projektu. Temeljni teaj raunovodstva je u 20-tak sati predavanja za 9 polaznica teaja dao osnovna znanja o principima knjigovodstva, ali i znanja koja e ene moi odmah primijeniti (npr. obraun poreza na dohodak ili izrauna plae88).

5.3.5. Faza samozapoljavanja socijalno poduzetnitvo kroz udrugu Dajmo enama priliku!
Projekt Dajmo enama priliku! je stvoren sa idejom da se dugotrajno nezaposlenim enama starijim od 40 stvore sve pretpostavke kako bi one samostalno mogle zapoeti svoje poduzetnike pothvate, te u konanici, kako bi uspjele kreirati same sebi radna mjesta u poduzetnitvu. Kako bi se odredilo koje bi to konkretno poduzetnike ideje bile, Centar za poduzetnitvo je odrao 3 brainstorming radionice, na kojima su osobno ene iz ciljane skupine generirale svoje prijedloge. Od ukupno 23 sudionica (u 3 skupine), dobiveno je dvadesetak zanimljivih prijedloga, koji su onda glasovanjem sueni na 6 poduzetnikih ideja, za koje je veina smatrala da ima najbolju ansu za uspjeti na malom pleternikom tritu. Sad je bilo vano od ovih 6 ideja, suziti izbor na samo 4 koje e se doista i implementirati u praksi. Lidija je kontaktirala vei broj svojih kolega sa fakulteta, ije je miljenje cijenila i postavila im pitanje da odaberu 4 poslovne ideje. Rezultati te male ankete su bili u potpunosti neprimjenljivi, jer su se svi u potpunosti razlikovali. Naposljetku je Lidija odabrala 4 ideje koje e se implementirati.
86

Osim ove obuke, o praktinom radu, ga. Ivanka je dala vrijedne informacije polaznicama obuke o stanju na tritu tapetarskih usluga, informacije o dobavljaima i nainima organizacije poslovanja. 87 Radionica runih radova je odrana u organizaciji ge. Kate Petrovi iz Pleternice 88 Voditelj edukacije je bio mladi diplomirani ekonomist Vedran Ravli. 75

Dodatno, kako bi se osigurala neka elementarna znanja o poduzetnitvu, Centar za poduzetnitvo je odrao predavanja za 11 ena, od kojih su 8 bile ene odabrane za budue poduzetnice. Predavanja su se sastojala od 10 vrlo primjenjljivih modula sa mnotvom praktinih primjera, sve u cilju da se u enama izgradi motivacija za pokretanjem vlastitog posla i ostvarenjem poduzetnikog uspjeha. Projekt je predvidio da se osnivanje nove nevladine organizacije kroz koja e putem socijalnog poduzetnitva omoguiti stvaranje radnih mjesta za sudionice projekta. Socijalno poduzetnitvo kao fenomen moe podrazumijevati bavljenje svim zakonom doputenim aktivnostima, te se od uobiajenog pojma poduzetnitva razlikuje samo po se svojoj pokree svrsi, sa odnosno intencijom razlozima da se pokretanja. pomogne Socijalno odreenim poduzetnitvo

(marginaliziranim) skupinama drutva, poput invalida ili nacionalnih manjina. U naem konkretnom sluaju, ovo poduzetnitvo se pokree s ciljem da se pomogne enama starijim od 40 godina, pogoenim dugotrajnim stanjem nezaposlenosti. Sudionice projekta, njih 8, zajedno sa udrugom Hrvatsko ensko drutvo, kao devetim lanom, osnovale su novu udrugu s nazivom Udruga za promicanje enskog poduzetnitva Dajmo enama priliku!. Formalno, 4 poduzetnike ideje su se trebale pokrenuti u okviru etiri razliite sekcije udruge, kako je i Statutom definirano. Do kolovoza 2008. godine, sve je bilo spremno za pokretanje poslovanja. Osjeala se odreena doza uzbuenja prilikom svakog sastanka koji je Lidija odravala redovno sa enama, te su svi uli iznimno optimistino u cijeli proces. Od 01. kolovoza 2008., odabrane ene su mogle zapoeti sa svojim aktivnostima. Za svoj angaman su potpisale ugovore o radu na 4 mjeseca 89, koji su im jamili minimalnu plau (prosjeno 2.300kn neto). Smjetaj sekcija je rijeen na nain da su u centru Pleternice pronaena dva manja poslovna prostora, koja su zatim unajmljena i u potpunosti opremljena svim potrebnim namjetajem i opremom. Po dvije sekcije udruge su se smjestile u svaki od tih prostora. Reijski trokovi prostorija su takoer bili plaenih iz sredstava projekta. Za predsjednicu udruge je imenovana ga. Katica, gospoa sa najveim poduzetnikim iskustvom. Ga. Katica je imala odreeni managerski, ak i liderski, stav, i odmah u poetku se isprofilirao njen "gard" i distanciranje prema ostalim lanicama udruge. Njena uloga je bila osigurati dozu ozbiljnosti i nadzora nad
89

Ugovori su kasnije produeni za jo dodatna 2 mjeseca.

76

poslovanjem, ali izgraditi sa ostalim enama odnos koji e biti i pun potovanja i razumijevanja.

Tapaciranje namjetaja
Ge. Julka i Mara, obje ene u srednjim pedesetim, koje su ve imale i unuad, bile su izabrane da pokrenu poslove tapaciranja namjetaja, usluga ivanja, proizvodnje kunih papua, te izrade zanimljivih proizvoda kakvih nema na hrvatskom tritu djejih taburea. Pokazale su se istinski marljive, a kroz komunikaciju su iskazivale veliki optimizam i entuzijazam. U konanici, ova sekcija se pokazala najuspjenijom. Tapetarski proizvodi su bili itekako primjeeni, te je prodaja krenula polaganim tempom, i ila po uzlaznoj putanji. Lidija je osobno bila oduevljena njihovim minijaturnim arenim tabureima, prilagoenim za djeje sobice i opremanje vrtia i igraonica. Julka se odmah u poetku izjasnila da e ona sve raditi, samo da ne mora nikoga zvati na telefon, ili nuditi proizvode kupcima. Ona je bila onaj radni element sekcije, dok je Mara trebala u potpunosti preuzeti funkciju voenja i komercijale sekcije. Novcem od prodanih proizvoda, sekcija je nabavljala materijal za ostale proizvode, a veinu svojih proizvoda ene su prodale tijekom trajanja projekta. Problem bi nastajao kad bi prodaja stala, i kad je trebalo smisliti neke nove modele i naine kako doprijeti do kupaca. Tapetarke jednostavno nisu imale ideju kako doprijeti do ireg trita. Objektivni problem njihovog poslovanja bio je nedostatak novca za operativni dio poslovanja. esto im je nedostajalo materijala ili alata, za to nisu imale vlastitih sredstava. Komplicirane procedure nabave proizvoda iz sredstava projekta su onemoguavale pravodobnu reakciju na odreeni zahtjev trita. Takoer, problem se pojavio i pri ozbiljnijem izlasku na trite, prilikom ega su ene saznale da je potrebno imati atest za tapacirani namjetaj (kao to je djeji tabure), a za to one nisu imale 600 kuna vlastitih sredstava. Nisu u tome prepoznale priliku, i nisu dovoljno vjerovale u svoju proizvodnju, a da bi se upustile u posudbu novaca od rodbine ili od banaka. Problem pri poslovanju se pojavio i kod nespremnosti ovih ena da rade dulje nego to je to u osnovi bilo zahtijevano projektom. Projekt je enama dao odreeni iznos plae i zahtijevao je od njih minimalni angaman od 8 sati rada u duanu dnevno. I ene su to vrlo disciplinirano ispotivale. Meutim, kad se pojavila prva

77

situacija u kojoj je bilo potrebno da ene ostanu neto dulje raditi, ili da rade subotom, pojavio se problem jer se ene nipoto nisu mogle dogovoriti koja bi od njih radila dulje od dogovorenog.

Peenje kolaa
Ga. Katica, predsjednica udruge, u timu sa gom. Jelom, je tijekom 6 mjeseci provedbe projekta, trebala pokrenuti sve aktivnosti kako bi zaivjela aktivnost peenja kolaa za posebne prigode ili dostavu po kuama, te eventualno i peenja dugotrajnih kruhova u krunim peima. To su sve bili poslovi kojima se ga. Katica u svoje slobodno vrijeme privatno bavila, te je povremeno uspijevala i neto zaraditi kroz ove aktivnosti. Jela je mlaa ena (43 godine) sa etvoro mlae djece, te velikom obitelji, u kojoj se svakodnevno peku kolai, i po desetak vrsti, kako je ve obiaj u slavonskim seoskim obiteljima. Tijekom uvodnih sastanaka s Lidijom, otvoreno se razgovaralo o trendovima koji dolaze u industriji proizvodnje hrane. enama je bilo jasno da dolaze nova vremena u kojima vie nee biti mogue nabavljati svatovske kolae na crno, te da e se znatno pootriti uvjeti poslovanja kako se Hrvatska bude pribliavala Europskoj uniji. Zato je Lidija htjela ugraditi u ove ene osjeaj posebnog trenutka, u kojem obje mogu pronai svoju priliku za pokretanje jedne uspjene poduzetnike prie. Zbog svog prethodnog poduzetnikog iskustva, ga. Katica se esto hvalila svojim brojnim poznanstvima sa osobama na svim razinama u zajednici. Ovo je zasigurno morala biti prednost, s obzirom da je peenje kolaa vrlo delikatna djelatnost, te zakonski vrlo strogo regulirana. Katica je danima posjeivala inspektore svih vrsta, pa je vrlo esto izbivala iz prostorija sekcije. Za to vrijeme, Jela nije nita radila, nego ekala kada e Katica doi sa rjeenjem o tome kako pokrenuti posao. Uistinu, poslovanje vezano uz hranu je iznimno teko pokrenuti. Prvi preduvjet je bio imati u potpunosti usklaene prostorne uvjete za peenje kolaa, poput kuhinje sa iskljuivo inox opremom, velikim hladnjaama za spremanje hrane, te odgovarajuim namjetajem i alatom. Bez toga, ene jednostavno ne bi zakonski udovoljavale uvjetima, te bi mogle biti i sankcionirane. Osim nekoliko loih pokuaja, u kojima su ene ispekle i prodale nekoliko desetaka svojih proizvoda, ova sekcija se svela na ekanje administrativnog rjeenja njihovog problema. Niti jedna od ovih ena nije bila spremna uloiti niti jednu kunu svog obiteljskog novca u ovaj posao.

78

Koliko se onda iskreno ulo u cjelokupni projekt, ili je sve bila samo oportunistika avantura, s ciljem da se iscijede maksimalno europska sredstva?

ienje i odravanje
Ga. Jasna i ga. Mirjana su za vrijeme trajanja projekta trebale pokrenuti poduzetniki pothvat pruanja usluga ienja, odravanja, pranja i slinih poslova (na lokalnom i regionalnom podruju). Pleternica je malo mjesto u kojem nema velikih stambenih zgrada pa ne postoji trite odravanja stubita i hodnika zgrada. Poeke zgrade su ve odavno rijeile ove probleme, te su uglavnom ove poslove radile istaice koje to rade desetljeima. S druge strane, svi ovakvi poslovi se obavljaju na crno to je teko izmijeniti. Takoer, zapoinjati poslovanje tako prijavljivanjem konkurencije zasigurno ne bi donijelo nita dobro, niti bi stanari zgrada ulazili u poslovni odnos koji podrazumijeva i odreenu koliinu povjerenje i stabilnosti sa tzv. zvidaima. Sekcija ienja i odravanja je u prvim mjesecima radila na informiranju stanovnitva o uslugama koje nude, pa su ak i osobno napravile informativne letke, koje su potom raznosile po svim potanskim sanduiima u Pleternici, ljudima direktno na kune adrese. Ovo nije dalo apsolutno nikakvog rezultata. Za cijelo vrijeme trajanja projekta, ova sekcija je imala samo jedan narueni posao ienja, za koji im je trebalo samo pola radnog dana. Ono to je ostalo Lidiji u sjeanju je da je enama tom prilikom nedostajalo nekih sredstava za ienje. Kako ne bi naputale radno mjesto, nazvale su telefonom kolegice iz drugih sekcija da im ta sredstva donesu. Ovo je kasnije bio povod za meusobne sukobe, jer su se zamoljene kolegice osjeale kao da im je to bilo nareeno, te su ih optuivale da ne razmiljaju unaprijed o zahtjevima koje taj posao nosi. Sukobu je zasigurno doprinosila injenica da posao nikome nije iao, te da je vrijeme koje su provodile u prostorima sekcije uglavom bilo dokono. Jasna i Mirjana su boravile u istom prostoru u kojem su radile i Julka i Mara svoj tapetarski posao. Dogaalo bi se da Jasna ponudi pomo Julki u prodaji njihovih proizvoda ili u samoj fazi prozvodnje (s obzirom da su vidjele kako se tapacira). Julka i Mara im to nikada ni u jednoj prilici nisu dozvolile, zbog osjeaja ugroenosti ili bojazni da e im netko preuzeti njihov posao za koji su one zaduene. Tako na kraju nije dolo do udruivanja i koritenja svih potencijala cijele skupine.

79

Organizacija vjenanja
Organizacija vjenanja je bila najzahtjevnija aktivnost koju je trebalo pokrenuti. Tvrtke tog tipa ne postoje na podruju upanije, i openito ta djelatnost nije uobiajena u Poetini. Obiaj je da se roditelji mladenaca bave detaljima vezanim uz organizaciju vjenanja, a mladenci uglavnom samo odabirom vjenanice, prstenja ili odijela za mladoenju. Zato je Lidija bila realna u oekivanjima vezanim uz aktivnost organizacije vjenanja. Ga. ura i ga. eljka su bile zaduene za pokretanje ovog posla. Bilo je tu raznih ideja. Jedna od zanimljivih, koju su ene same predloile, je da se saiju presvlake za stolice, koje bi se onda iznajmljivale pojedinim restoranima i salama u kojima se odravaju vjenanja. Za to provesti nije bilo sredstava u samom projektu, a ene, ponovno nisu niti pomiljale da bi uloile svoja vlastita sredstva u neto to jo nije zaivjelo. Teko su uspostavljale kontakte sa svojim potencijalnim suradnicima (vlasnicima sala za svatovske proslave, dobavljaima vjenanica i ostale opreme za vjenanja i sl.). U nekoliko su navrata pokuale ostvariti konkretan poslovni kontant. Meutim, na lokalnom tritu im je to bilo iznimno teko. Svi ugostitelji i vlasnici sala su ih primali sa potcjenjivanjem te podsmijehom, u stilu: "A to si vi sad zamiljate da ete napraviti?". Odnos sa dobavljaima iz udaljenijih mjesta je pokazao puno laki i bolji, jer su to uglavnom bili ljudi ve naviknuti na aktivnosti organizacije vjenanja. Tijekom listopada mjeseca 2008., Lidija je saznala da se u Zagrebu odrava sajam vjenanja, te je upozorila uru i eljku da je taj sajam za njihovu sekciju naprosto obvezan. inilo se da im takav "nagli" poslovni nalog predstavlja gnjavau, i upa ih iz njihove rutine, u kojoj su danima sjedile u uredu i ekale da im netko pokuca na vrata. Ipak, uspjele su tijekom projekta obaviti samo jedno besplatno promotivno ukraavanje sale za svatove, te su izradile 100-njak ukrasnih manica za goste. Nakon toga se nita vie nije dogodilo.

80

5.4. REAKCIJE OKRUENJA U PROVEDBENOJ FAZI PROJEKTA DAJMO ENAMA PRILIKU!

5.4.1. Nerazumijevanje lokalne vlasti i sudbina Revolving fonda

Kao vaan inovativni element projekta, Lidija je predvidjela osnivanje Revolving fonda, kojim bi se financirale vrlo male investicije u nabavku opreme, alata ili materijala za pokretanje proizvodnje. Jasno je bilo da ene koje pokreu svoj posao nemaju niti najosnovnijih sredstava za ivot. Ponekad im je problem pronai sredstva za plaanje prijevoza do posla, te su u problemima ako se od njih oekuje bilo kakvo plaanje dodatnih aktivnosti. Dovoljno je shvatiti da se radi o enama na rubu siromatva, koje su iskljuene iz svih uobiajenih tokova drutva, a posebice iz sektora financija koji bi im mogao olakati ulazak u poduzetnitvo. Zato je Lidija ukljuila ovu projektnu aktivnost, koja bi se implementirala u obliku doprinosa u naturi, a to se, prema propozicijama ne uvrtava u prihvatljive trokove, ve predstavlja dodatni pozitivni element projekta. Svakako je ukratko predstavila svoju ideju gradonaelniku, jo u pripremnoj fazi projekta, te mu spomenula da e grad morati uloiti dodatno oko 10.000 EUR u provedbu projekta, kao svoj doprinos. Uzevi u obzir ukupnu vrijednost projekta 90, ovih 10.000 EUR se doista nije inilo nepremostivom preprekom za jednu lokalnu samoupravu, pa se gradonaelnik s tim sloio. Revolving fond je zamiljen kao oblik beskamatnog i bezgarantnog kreditiranja, usmjerenog iskljuivo na financiranje poduzetnikih ideja ena, a koje su kroz business simulacije i jasne poslovne planove potvrene kao provodive i profitabilne. Grad Pleternica je trebao u svom proraunu predvidjeti fiksni iznos za ovaj fond, a koji bi se troio prema unaprijed utvrenim kriterijima. Smisao je da se odrede brzo raspoloiva sredstva za poduzetnice kojima treba manji startni iznos sredstava koji bi im osigurao dobar poetak u poslovanju. Namjena ovih sredstava bi bila jasno odreena, te bi se tim sredstvima nabavljala oprema, materijal, ali bi se financirale i nune marketinke aktivnosti. Revolving fond bi se oslanjao na solidarnost i odgovornost unutar udruge ili skupine ena poduzetnica. Po dostavljenom zahtjevu, novac bi bio prebaen na raun udruge, a ne pojedinca.
90

Ukupna planirana vrijednost projekta je iznosila 128.905 EUR.

81

Umjesto klasinih financijskih garancija, osobni integritet i provodivost poslovnih planova bi bili jedini kolaterali ovom financiranju. Na razini udruge ili skupine bi se odluivalo o tome koji bi se projekti (investicije) kandidirale, a to bi bilo podlono prethodnoj detaljnoj i dubinskoj analizi vjerojatnosti uspjenosti odreene poduzetnike ideje. Fond bi bio primjer jednog neformalnog fonda ija svrha ne bi bio profit. Predvieno je, ipak, zbog odrivosti koncepta, da se fond ponovno puni sredstvima koje bi poduzetnice vratile (u iznosu jednakom glavnici koju su dobile) nakon to ostvare prve pozitivne rezultate svog poslovanja. Ovako bi Fond uvijek imao raspoloiva sredstva za dodjeljivanje ostalim potencijalnim korisnicama. U sluaju neuspjeha odreene poduzetnike ideje, Grad bi se, zajedno s drugim donatorima (upanija, ministarstva) obvezao nadopuniti iznos u Fondu do ciljanih 10.000 EUR. Kao da je znala da bi s tim kasnije moglo biti problema, Lidija je svjesno ili podsvjesno navela ovaj troak u "in-kind contribution91" to se izdvaja iz prorauna projekta, te se ne opravdava u okviru ostalih financijskih izvjea. Da li je slutila da se to nee realizirati, ili je toliko ve dovoljno poznavala svog gradonaelnika pa je znala da e kod realizacije doi do opstruiranja dogovorenog aranmana? Nakon to su ene zapoele sa svojim poduzetnikim idejama, vrlo brzo se javila potreba da se nabavi odreena oprema, materijal ili da se snanije promoviraju pojedine sekcije udruge. Konkretno, tapetarkama je nuno trebala jedna vea klamerica, ili ak industrijska ivaa maina. Organizacija vjenanja je trebala nabaviti materijal za izradu presvlaka za stolice. Sekcija za peenje kolaa bi nabavila sastojke za pripremu kolaa, jer se u veim koliinama doista nisu mogle osloniti na vlastite zalihe brana, eera i ostalog. Lidija je dogovorila sastanak s gradonaelnikom, kojeg je po obiaju ekala i desetak dana zbog njegove prezauzetosti. Kad su se sreli, ukratko mu je predstavila do sada napravljeno u okviru projekta, te spomenula kako je sad dolo vrijeme da Grad stavi na raspolaganje planirana sredstva za Revolving fond. Cjelokupna reakcija ju je razoarala, dok je s druge strane, gradonaelnik djelovao potpuno razoaran cijelim tim projektom. Sluala ga je kad je govorio: "Sluaj, Lidija, htio sam s tobom i ranije o tome razgovarati. Taj projekt za ene je isto gubljenje vremena. Ti i kolegica se bavite danima glupostima poput organizacija kojekakvih predavanja i radionica za ene, a od ega u konanici nee
91

in-kind contribution doprinos u naturi

82

biti nita. Samo izgubljeno vrijeme na ene koje ne mogu nita napraviti. Ja dovoljno poznajem ove ovdje lokalne ljude i siguran sam da e to tako i biti. Ubudue, prije nego to kandidira neki projekt, mi se moramo detaljno dogovoriti kako se ne bi troilo vrijeme na takve kikiriki projekte. Kakve ene, kakvi mladi, invalidi? Nema od takvih stvari nita. Ti dobro zna to su nai prioriteti. To je izgradnja vodovoda, kanalizacije za naa sela, izgradnja nove knjinice i vrtia. A to se tie tih 80.000 kuna, o tom emo kasnije jo priati. Ali, to bi bilo rasipanje novaca na neto to je osueno na propast." Lidija je ostala bez teksta. to uope odgovoriti na ovako neto? Smatrala ga je razumnim i inteligentnim ovjekom, kojeg bi se teko ubijedilo u neto sasvim suprotno od njegovog razmiljanja. Nepovjerenje u nju osobno, a posebno nepovjerenje u ove ene, koje se ipak trude da naprave neku promjenu u svojim ivotima, su je strano razoarali. "Tko zna, jo do kraja projekta se moda neke stvari dogode, pa one uspiju u svom poslu. To emo jo vidjeti.", odgovorila mu je, kratko. Nikad vie gradonaelnik s njom nije razgovarao na temu Revolving fonda, a novac nikad nije dodijeljen niti jednoj od ena. U 2009. te stavke vie nije niti bilo u planiranom proraunu. Lidija je enama na sastanku rekla samo da Grad nema novaca, da je proraun u problemima, te da e se sukladno mogunostima vidjeti kako bi se mogao fond uspostaviti. ene su ipak proitale izmeu redova da se radi o klasinom izostanku podrke od strane "njihovog" gradonaelnika, koji ih od poetka projekta nije nikada doao niti pozdraviti, niti ih je pozvao kod sebe na prijem, a to je mogao iskoristiti i u smislu vlastite promocije. Posebno su bile razoarane kad su se susreli na Obrtnikom sajmu gdje su ene izloile svoje proizvode odmah kraj tanda gdje je gradonaelnikova tvrtka izlagala svoje proizvode. Nije im se niti javio niti ih pozdravio. A ene su vjerovale da je to trebao i mogao uiniti. Ovako su ostale u uvjerenju da apsolutno nemaju njegovu potporu, to je u konanici, bila i istina.

83

5.4.2. Reakcije institucija, lokalne sredine i trita

Kompleksan projekt poput Dajmo enama priliku! je podrazumijevao cijeli niz novih komunikacijskih kanala, na razliitim razinama, to je dovelo do uspostave razliitih oblika suradnje i partnerstava sa brojnim organizacijama i institucijama. Prvenstveno, Lidija je bila ugodno iznenaena dobrim odazivom ljudi iz medija (radio, televizija, tisak) koji su svi redom izvrsno popratili samu provedbu projekta. Vrlo esto su joj se javljali i pitali da li ima nekih novosti kako bi se mogle napraviti neke nove pozitivne reportae o samom projektu. Promocija projekta je doista bila odlina. Snano je naglaen aspekt europskog financiranja, vjerojatno iz razloga to su europski fondovi jo uvijek bili relativno nepoznata stvar u Poeko-slavonskoj upaniji. ene su takoer bile itekako ponosne na ovakve reakcije medija. Tijekom cijelog 15-mjesenog trajanja projekta, Lidija nije doivjela niti jednu neugodnu situaciju vezanu za medijsku popraenost projekta. A efekti ove pozitivne promocije su se osjeali na svakom koraku. Kod zubara, kod lijenika, u duanu... Svi su joj govorili kako su je vidjeli na televiziji ili itali o projektu u novinama, te su ispitivali o detaljima projekta. Lidija se takoer ponosno hvalila postignutim. Kakva e biti suradnja sa Hrvatskim zavodom za zapoljavanje tijekom provedbe ovog projekta, Lidija nije mogla unaprijed znati. U odreenoj mjeri se bojala reakcija, s obzirom da se ovakve birokratizirane institucije obino boje nekih novih inicijativa i aktivnosti koje stavljaju negativno svjetlo na njihov dosadanji rad. Ipak, suradnja je bila vie nego dobra. Oni zaposlenici HZZ-a koji su projekt zduno podravali su Lidiji itekako pomogli u provedbi projekta, dok su ostali, inilo se, bili povueni, te se nisu izjanjavali, ali to je jo vanije nisu niti ometali provedbu projekta. Projekt je koncipiran tako da za zapoljavanje nije bilo mjesta za sve ene, nego samo za njih 8. To je bila jedna od veih zamjerki projekta od strane svih onih sudionica projekta koje su redovito i samouvjereno prolazile kroz sve faze projekta, a na kraju, ipak nisu bile odabrane za zapoljavanje. Koliko bi one bile uspjenije u radu udruge, te da li bi uspjele postii bolje rezultate u poslovanju, to vie nije bilo mogue saznati. Lidija je ula posredno i zamjerke nekih ena koje su je optuivale za zapoljavanje svojih miljenica, to je pomalo prerastalo u ogovaranje. Ipak, iste savjesti, Lidija je nastavila provoditi dalje projekt onako kako je bio i zamiljen. Sve

84

napravljene analize (psihosocijalna testiranje), te sudjelovanje u poduzetnikim edukacijama, jasno su isprofilirali ene koje su bile odabrane i tu vie nije bilo povratka. To su bile najbolje od najboljih. Ako one ne budu napravile nita, onda niti ostale ne bi uspjele, tjeila se Lidija. S druge strane, ipak je zbog raznolikih aktivnosti, novih poznanstava i prijateljstava, pa i veeg angamana u lokalnim udrugama enama na aktivnostima kojima se unapreuje lokalna zajednica, opi dojam ukupnog projekta bio pozitivan. Razoaranost neodabirom nije umanjila sve one lijepe trenutke koje su ene provele jedna s drugom. Stvorena je jedna nova potporna mrea meu enama, koja ih je povezala po principu istih ivotnih problema i okolnosti. Zato je velika veina sudionica podravala projekt. ene koje se nisu, iz osobnih razloga, prijavile za sudjelovanje, te su i na ovaj nain same sebe uinile dodatno iskljuenima, su na sve ovo gledale pomalo i s podsmijehom, ali podsvjesno i sa dozom zavisti (koju sebi ne bi nikad priznale). S obzirom da aktivnosti koje su se pokrenule pod okriljem sekcija udruge Dajmo enama priliku! nisu imale izravnih konkurenata na lokalnom tritu, ostali poduzetnici su dvojako promatrali provedbu cijelog projekta. Vei dio ove populacije je promatrao stvari prilino ravnoduno, ili ak, u svoj svojoj prezauzetnosti vlastitim poslom i problemima, nije bio ni informiran o provedbi projekta. Ignoriranje aktivnosti u lokalnoj zajednici nije neuobiajno, pa puno toga ne pada na plodno tlo. Ostali su projekt ismijavali, te podcjenjivali cjelokupni koncept ovakvog naina zapoinjanja poduzetnikog pothvata. Komentirali su to na nain da onome tko ve u sebi nema dovoljno volje, znanja i motivacije da pokrene neto samostalno, nema pomoi ni kod upravljanih projekata, poput ovoga. Provlaio se dojam kako "takve ene ne mogu nita, i je sve skupa gubljenje vremena" (poput gradonaelnikovih komentara). Izravnih neugodnih iskustava nije bilo. Podrku u provedbi projekta, Lidija je u svojoj uoj radnoj sredini pronala tek u nekolicini najbliih suradnika, koji su blagonaklono gledali na projekt. Dvije-tri osobe su sa zadovoljstvom promatrali i podravali sve ono pozitivno to je iz projekta proizalo. Ostali su bili iznimno negativni prema ovom projektu. Ono to je najvie zaudilo Lidiju je bila reakcije jedne starije gospoe iz njene radne sredine, koja je prema godinama upravo pripadala ciljanoj skupini (57 godina). Odbojnost prema projektu koji je ova gospoa iskazivala je bila naprosto zauujua. "ta se sad troe gradski novci na ove ene koje nikad nigdje nisu radile? Jo da ne bih imala nekih dodatnih obaveza vezano za provedbu tog projekta? Ili da neke nove stvari sad zbog
85

njih moram uiti? Taman posla." To su bili najei komentari kakve je mogla uti. Lidija sasvim sigurno nije oekivala od jedne ene ovakav prijezir i predrasude. Zar ene ne bi trebale imati u sebi odreenu dozu solidarnosti prema drugim enama? Od ovih svojih kolega nita nije mogla oekivati ni dobiti. Kolega zaduen za vee infrastrukturne projekte je posebno bio ljut, to se Lidija bavi enama, kad on zna to su prioriteti Pleternice. A to su, bilo je jasno, samo velika ulaganja kojima e se neto graditi, popravljati, investirati. A gdje su tu bili ljudi?, pitala se Lidija. Vanjski promatrai, na koje projekt nije izravno utjecao, bili su u principu zadovoljni to je barem neki novac iz Europske unije stigao u Pleternicu, i to e se, na kraju krajeva, barem netko iz svega toga zaposliti. Nije bitno da li e ita ostati nakon svega, ve je bitno da se trenutno iskoristi sve to se moe. Taj novac e se opet potroiti i uloiti u Pleternici. Kao da se trunka optimizma unijela i u ovaj nerazvijeni kraj. Trite, kao klju uspjeha cjelokupnog projekta, je na sve to je napravljeno, reagiralo vrlo negativno. Interesa za ponuene proizvode i usluge jednostavno nije bilo. Kao da ni samo trite nije bilo dovoljno educirano u odreenim situacijama, te ga je tek trebalo nauiti da treba odreene stvari. Moda ljudi jednostavno nisu znali da negdje mogu kupiti prekrasna, i jeftin, tapacirani namjetaj za svoje najmlae. To ih je trebalo informirati, a ene to naprosto nisu znale. Da li trite usluga ienja postoji ili se samo radilo o tome da je u Pleternici sramota traiti nekog da napravi posao koji svaka ena treba napraviti sama u svom domu? Trite za svatovske kolae je moda ve prezasieno postojeom ponudom, premda je 90% trita pokriveno sa "sivom ekonomijom." enama se inilo da jednostavno ne mogu probiti ve uhodane poslovne odnose i ubaciti se u neto to ve godinama uspjeno funkcionira. S druge strane, djelatnost organizacije vjenanja je bila neto posve novo, to je trebalo tek implementirati na podruju upanije. Trite ih nije prepoznalo.

86

5.5. UNUTARNJI PROBLEMI ORGANIZACIJE

5.5.1. Hijerarhija udruge, organizacijska struktura i timski rad

Projekt je spojio ene koje se prije njega nisu niti poznavale, pa tako nikad nisu niti radile zajedno. Prvi meusobni susreti su bili obeavajui, jer je sve prolazilo u vedrom duhu, kroz smijeh i razgovor, pa se doista inilo da e suradnja biti ne samo dobra, nego izvrsna. Kako bi udruga funkcionirala nekim redom, morale su biti imenovane neke od ena za neto odgovornije funkcije od ostalih. Zato je iz svake sekcije izabrana jedna od ena za neku od funkcija udruge: predsjednicu, dvije potpredsjednice, tajnicu. Ipak, ga. Katica, kako je ve spomenuto ranije, je imenovana Lidijinom jednostranom odlukom za predsjednicu udruge. Lidija je pristojno pitala ostale ene da li se one s tim slau, i sve su redom bile s tim suglasne. to se tie organizacijske strukture u poslovanju, vrlo brzo se isprofiliralo za koje aktivnosti ili pozicije su pojedine ene bolji odabir. Primjerice, ga. Julka je meu tapetarkama jasno izrijekom, ali i svojim odnosom prema poslu, dala do znanja da nije voljna raditi bilo to to bi je previe eksponiralo ili stavljalo u odnos s puno ljudi i kupaca. Jedna Lidijina poznanica joj je jednom prilikom ispriala situaciju u kojoj se zatekla u tapetarskoj radnji, upravo kad je u nju ula jedna zainteresirana gospoa. Pitala je da li moe malo razgledati proizvode koji se nude. Pri tom su Julka, i tada prisutne Jasna i Mirjana samo rekle: Svakako, samo izvolite. Ipak, svojim mukom i izravnim gledanjem u tu gospou, uinile su da se ona osjea u tom prostoru iznimno neugodno. Gospoa se nije dugo zadrala. Ve za koju minutu je izala iz radione i nije se vie vraala. Jednostavno, nije bilo nikakvog prodajnog znanja niti vjetina, i to je bilo neto to ene nisu uspjele nauiti u onih nekoliko predavanja organiziranih u sklopu projekta. Bilo je vano stvoriti jednu meusobnu suradnju meu enama koja e kreirati sinergiju iz njihovih razliitosti, te dovesti do toga da uspjeh jedne od sekcija, sa sobom ponese i uspjeh ostalih. Uspjeh na jednom tritu te previe posla, moglo bi posljedino dovesti do preorjentiranja drugih, manje uspjenih ena na svojim podrujima da nastave raditi kao zaposlenice one uspjenije sekcije.

87

Kako je bilo etiri sekcije, a samo 2 poslovna prostora u kojima su sekcije radile, bilo je prirodno da se ene podijele, pa su etiri ene bile u jednom prostoru, a ostale u drugom. Tu je baena prva klica razdora meu enama. Kao da je prirodno da se ljudi grupiraju prema sebi bliim osobama, a istovremeno stvaraju zajedniki osjeaj otpora i animoziteta prema suprotnoj skupini, koja e se okriviti za sve loe to im se u ivotima dogaa, tako je i ovdje bio sluaj. ene s trga92 su odjedanput postale velike protivnice enama iz glavne ulice. A sve utemeljeno na nekim reklakazala optubama i krivo protumaenim komentarima. Problem kao i obino je leao u nemutoj komunikaciji, i apstraktnim i na niemu utemeljenim strahovima pojedinih ena. Takve strahove su dodatno snaile sustanarke u istom prostoru, pa su, kad bi zapoela ogovaranja, postupno stvarani sustavni otpori suradnji. Timski rad je vrlo brzo kao nain rada u potpunosti zamro. Suradnja je bila na vrlo niskoj razini i svaki pokuaj da se nekoga drugog ukljui u aktivnosti odreene sekcije je protumaen kao nain nametanja ili naredbe, to je izrazito loe protumaeno ili ak odbijeno. Nitko ni sa kim nije htio suraivati. Suradnja je bila donekle prisilna, te se nije osjeao pozitivni duh spremnosti da se drugima, pa i bez ikakve naknade ili kompenzacije pomogne. Sve je promatrano kroz prizmu nae ili vae i uzalud su bili Lidijini pokuaji da ih se ponovno ujedini i pomiri. Sueljavanje, poput onog u Obrazovnom centru, u sijenju 2009. kad su se ene konano otvoreno sukobile i iznijele sve to ih je mjesecima titilo, nisu dali nikakvog dugoronog rezultata. Na kraju susreta s njima, koji ju je u potpunosti okirao, jer je otkrio dubinu njihove uzajamne mrnje, Lidija je pokuala postii barem male pomake. Traila je od ena da ve od sutra prvu jutarnju kavu piju zajedno. Da li ete moi barem s tim zapoeti popravak vaih odnosa?, pitala je Lidija. Svi su se sloili. Sutradan su doista ene s trga bile na jutarnjoj kavi kod ena u glavnoj, i to je bilo sve. Ve dan kasnije, to se vie nije ponovilo, i inilo se da je kasno za bilo kakvu obnovu odnosa. Lidija je smatrala da su to sve punoljetne ene, i to ene koje vrlo dobro znaju to ele u ivotu, i kojima se ne moe manipulirati, pa je bila strano razoarana ovom situacijom. One dobro znaju s kim mogu, a s kim ne mogu. Njihov ve dobro izgraeni osjeaj ponosa prema nekim stvarima se ne bi lako promijenio bez obzira na metode koje bi Lidija primijenila. Ali smisao projekta i nije bio da ih se u potpunosti vodi, ve da se pronau modeli kako bi ene samostalno vodile svoje male projekte.
92

Trg se odnosi na Trg Zrinski i Frankopana u Pleternici.

88

U trenucima kad bi Jasna ili Mirjana htjele pomoi Julki i Mari u njihovom tapetarskom radu, u nekim manje zahtijevnim poslovima, poput rezanja tkanine i slino, znale bi doivjeti veliki otpor, pa ak i napad. Zato bi se one mijeale u njihov posao, kad ga ni one same nemaju dovoljno? Mara i Julka e samostalno napraviti sve to treba, i nitko im nee preotimati zasluge za napravljeno. Postojala je velika doza zavisti ena koje apsolutno nisu imale nikakvog posla, te ih je trite doslovce doekalo na no, prema enama koje su ipak neto uspijevale prodati i konkretno napraviti (kao to su tapetarke). A tapetarke su svojim donekle bahatim ponaanjem spreavale bilo kakvu suvislu suradnju. Takoer, odabir ge. Katice za vou udruge se pokazao vrlo lo. Katica je vrlo esto izostajala s posla, nikad ne govorei kolegicama gdje je i zato, sve u maniri prave efice. Svakako su ovakav odnos prema poslu ostale ene osuivale, te su se u takvoj poziciji preputale lagodnoj situaciji ogovaranja kolegice. Katica im nipoto nije predstavljala dobar primjer voe. Dapae, uspjela je stvoriti veliku odbojnost prema samoj sebi takvim efovskim ponaanjem. S Lidijom u kominikaciji, bila je iznimno srdana i slatkorjeiva, da bi je ovjek itekako cijenio i ohrabrivao. inilo se da ga. Katica, s obzirom na svoja poznanstva u upaniji, uspjeti neto izdefinirati i dogovoriti kako bi zapoela s poslovanjem. S druge strane, tu se postavljalo pitanje njenog privatnog posla na crno, kojeg oito nije htjela zamijeniti blaom legalnom varijantom. Doista je puno znala o svemu i svaemu. Ipak, o uspjenoj komunikaciji sa sebi ravnima oito nije znala dovoljno. Problemima je doprinijela i njena osobna tragedija (teka bolest supruga i sinovi problemi sa zakonom) koja je koincidirala sa provedbom projekta, pa ju je Lidija u njenom neuspjehu pokuavala razumjeti, makar je taj neuspjeh kotao itekako cijelu udrugu, pa i sam projekt.

89

5.5.2. Motivacija, poduzetniki duh, otvorenost ka novim idejama

Ljudi, su iznimno kompleksa bia, koje ne vode jednostavni motivi kroz ivot. Njihovim ivotima upravlja cijeli spektar razloga, pa se prema tome one i odnose tako. Lidija je enama odmah na poetku ukazala na zamiljeni koncept da su sve one dio jednog organizma, jedne udruge, te da imaju zajedniki interes da barem jedna od sekcija uspije. Uspjeh samo jedne sekcije mogao bi povui i druge ene za sobom, pa bi se i one mogle zaposliti kroz poslovanje jedne od njih. Smatrala je da su voene samo jednom i jedinom motivacijom, a to je, konano rjeavanje svog statusa sa zaposlenjem. Zar posao nije sve to ovim enama treba? Zar posao nije neto toliko vrijedno za to vrijedi napraviti to god je potrebno, truditi se i raditi koliko je god potrebno, pristati i na ono najgore? Moda i nije ba tako. Motivacija za radom je meu enama prvih mjeseci rada bila iznimno visoka. O tom su svjedoile sve ene, naknadno. Bile su sve vrlo optimistine, rado su suraivale meusobno, zajedno su razmiljale o aktivnostima koje bi mogle provesti itd. Meutim, kako je vrijeme prolazilo, a posla nije bilo, te su dokono sjedile satima u istim prostorima, stvarao se osjeaj zajednikog otpora prema suprotnoj strani, a to u ovom sluaju nije bio nitko drugi ve Lidija. Makar joj nisu mogli nita izravno priiti, i iako je njen odnos prema njima bio vie nego korektan, kao nekom inercijom, upravo je Lidija postala ona druga strana protiv koje su se sve zajedno trebale boriti. Lidija je nakon nekog vremena primjetila distancu u odnosu sa enama, i osjetila je da joj vei dio informacija ne ele dati. A ene su osmislile cijeli niz razloga zato su one na jednoj strani, a Lidija i Grad Pleternica, kao njihov poslodavac na drugoj. Razlozi su bili: nejasno definirani zadaci, prenoenje prevelike odgovornosti na ena, u situaciji u kojoj im nije unaprijed pronaeno trite, nikakva potpora okoline a posebno gradonaelnika, to su protumaile kao politiko opstruiranje s obzirom da se radilo o enama razliitih politikih opredjeljenja, i slino. Par ena koje su bile prostorno ili osobno vezane uz Lidiju (ipak je Pleternica mali kraj, pa se svi uzajamno poznaju), bile su svojevremeno osuene da su pijunke koje informiraju Lidiju o stanju u udruzi, jer kako bi inae ona toliko toga znala o enama.

90

Dodatno je motivaciju oslabila i injenica da nije bila potrebna odgovornost za rezultate. S jedne strane, Lidija je enama uvijek naglaavala da uu u sam projekt bez ikakvog straha, s obzirom da im sam koncept jami da nee imati nikakvih naknadnih posljedica ukolike ne uspiju u poslu. Projekt je obeavao provesti riskfree okruenje u kojem e se ene igrati poduzetnitva. Reeno im je to s ciljem da ih se ohrabri, te da im se skine sa lea osjeaj teine poduzetnikog posla. ene su zlorabile ovu poziciju, te su se u potpunosti opustile i znale su da im se nita nee dogoditi. Gdje je onda nestala motivacija da samostalno razviju neki projekt? Spremnost na poduzetniki rizik je meu ovim enama bila ravna nuli. S jedne strane, ove ene uistinu nisu imale nikakvih prihoda prije samog poetka projekta. Projekt im je omoguio da zarade redovnu malu plau, koju su odmah po dobivanju troile za rjeavanje svojih elementarnih ivotnih potreba. Plaa bi bila unaprijed potroena, pa jednostavno nije bilo nikakve anse da se bilo koji dio tih novaca preusmjeri u proizvodnju ili usluge koje su nudile. Jednostavno, takav koncept im nije bio niti najmanje prihvatljiv. Zar da ulau to malo to su iz projekta dobile u neto to nije sigurno? Nije bilo niti malo svijesti o tome da se to malo moe razviti neto puno perspektivnije i vee. Moda je posao mogao rasti i pruiti im neke nove prilike, ali ene to naprosto nisu nikad tako gledale. Lidija im je uzalud pokuavala to objasniti. Od samog poetka, dodijeljena plaa im je bila doivljena kao neto to je njihovo pravo, a ne kao nekakav potencijal za razvoj. U finalnoj fazi provedbe projekta, Lidija je ak u jednom trenutku predloila da se ene odreknu dijela svoje plae i da tim sredstvima plate plau nekom mlaem, sposobnom komercijalisti, koji bi se iskljuivo bavio prodajom njihovih proizvoda i usluga. Bila je sigurna da bi to u vrlo kratkom roku isplatilo. Ali ene nisu htjele za to niti uti. Pa zbog ega su onda one tu, ako ne zbog te plae? I kad ne bi dobivale nikakva sredstva za svoj dolazak na posao, onda im se to ne bi niti isplatilo. Onda bolje da idu kui i bave se onim ime su se i do sada bavile (kuom, djecom, unuadi, vrtom i slino). Veliki je problem nastao kad su zbog administrativne organizacije projekta (nositelj u Varadinu) putni trokovi koji su im se isplaivali, kasnili vie od 20 dana. Lidija je tek kasnije ula da je meu enama nastala cijela pobuna prema poslodavcu Gradu Pleternici, pa i Lidiji osobno, koju su u razgovoru optuile da im nije isplatila ono to im pripada. Zaboravilo se tada da one nisu ni na koji nain doprinijele projektu, niti ita zaradile. To ih vie nije zabrinjavalo.

91

ene u udruzi Dajmo enama priliku! su se pokazale kao iznimno kreativne u razliitim sferama poslovanja. Sekcija peenje kolaa je predlagala izlaenje na razliite sajmove, lokalne manifestacije ili seoske kirvaje. Predloile su da bi, ukoliko kolai ne budu ili, ponudile kolskoj djeci svjee, tek peene, kroasane ili domae kiflice. Pokuale su i s prodajom domaih makovnjaa i orahnjaa. Kad su jednom prigodom ispekle veu koliinu kolaa, same su predloile da se neprodani kolai odnesu u Dom za stare i nemone, to je predstavljalo i svojevrsnu promociju njihovog poslovanja. Sekcija za organizaciju vjenanja je pokazala vjerojatno najveu kreativnost u predloenim zamjenskim aktivnostima, upravo iz razloga to je sama organizacija ovako sloenih dogaaja vrlo zahtijevna i sastoji se od cijelog niza podaktivnosti, gdje bi se one mogle pronai. Tu je bilo ideja od iznajmljivanja vjenanica (kao podugovorni najam), prodaje vjenanog prstenja, zastupnitva veih svjetskih izraivaa pozivnica i zahvalnica, izrade i iznajmljivanja presvlaka za stolice, usluge izrade vjenanih kitica za ukraavanje svatova, izrade posebnih ukrasa na svatovskim stolovima i slino. Sekcija za ienje se nije pokazala kao posebno kreativna, premda su u svom poslu bile spremne doista sve i svata raditi. Jo samo da je bilo interesa za tim aktivnostima! Gospoe koje su se bavile tapetarskim poslom su samostalno predloile da se zapone sa ozbiljnim poslom izrade sobnih papua, sa pruanjem usluga ivanja i obrubljivanja zavjesa i ostalih tekstilnih elemenata doma, kao i svim ostalih usluga ivanja, pored samog tapetarskog posla. Prema nainu kako su ene uredile svoje izloge, Lidija je mogla iitati veliku dozu matovitosti i smisla za dizajn. Zato je onda izostala kreativnost u nainima pronalaska kupaca i trita, bilo je osnovno pitanje? Ipak, inilo se da su mogle temeljiti svoj uspjeh na svojim sposobnostima koje su imale u sebi.

92

5.5.3. Nauene lekcije ugroena samoodrivost projekta

Ambicije projekta su bile prilino visoko postavljene. Prisilni sustav u kojem su ene donekle sluajnim odabirom bile spojene s drugim enama koje im moda po svom karakteru nisu odgovarale, nije bio dobro rjeenje. Takoer, Lidija je uistinu oekivala da e barem neke od ovih ena uvidjeti poduzetniku priliku, te da e uloiti i neka vlastita sredstva u rad udruge. Meutim, ni na trenutak, niti jedna od ena nije bila spremna odrei se niti jedne svoje kune kako bi uloila u razvoj projektnih aktivnosti. Posebno je Lidija alila za ve uhodanim poslom tapetarskih radova, koji je mogao vrlo dobro zaivjeti, samo da su se ene vie potrudile oko prodaje, te da su bile spremne uloiti svog vremena i vrlo malo svog novca. Posao je mogao opstati i na nekoj nioj razini. Lidija je to konkretno i predloila enama. Zato ne biste ostale lanice udruge, pa pokuale nastaviti s proizvodnjom, i sve to zaradite biste mogle same sebi isplatiti? Odgovor nije bio pozitivan. ene nisu imale za to niti volje niti sredstava. Izmjetanje iz postojeih poslovnih prostora bi zasigurno utjecalo na poslovanje, ali se ipak moglo nastaviti (makar i u privatnim garaama). ene iz sekcije ienja nisu pristajale bilo to odraditi ako im se to ne plati. Lidijina ideja je bila da se promotivno oiste neki poslovni prostori za tvrtke, ali ene nisu o takvim prijedlozima htjele niti razgovarati. Dok ide kako ide, to moe, a sve drugo to bi podrazumijevalo nekakav dodatni trud ili vlastiti ulog nije dolazilo u obzir. Na samom kraju projekta, Lidija je sa enama odrala zavrni sastanak. Prije svega ih je traila da kau svoje miljenje o svemu to se dogodilo, te da komentiraju cijeli koncept projekta. Oekivala je da e se barem jedna od ena zahvaliti na prilici da za est mjeseci nikakvog rada dobija redovitu plau. Nije bilo zahvale, ali se zato osjeala neobina gorina. Zatim je Lidija, po prvi puta u tih est mjeseci, rekla neto to ih je prilino okiralo, te su se ene strano uvrijedile. Ali i Lidija se osjeala povrijeena, pa si je dala za pravo to rei. Rekla im je samo jednu reenicu: Moete biti sretne, s obzirom da neuspjeh ovog projekta ukazuje na vae potpuno zadovoljstvo svojim ivotima. I to je upravo razlog zato ne elite ita mijenjati u njima!

93

5.5. ZAKLJUAK SLUAJA Kao zakljuak sluaja neminovno se namee misao da unato svim nastojanjima, projekt samozapoljavanja ena starijih od 40 godina, ugroenih socijalnom iskljuenou, nije uspio. ene nisu uspjele za 6 mjeseci bezrizinog poslovanja postii samoodrivu situaciju, koja bi ih odvela dalje u neki novi poslovni svijet, svijet u kojem e imati zaposlenje za sebe i svoje kolegice, te u kojem e upravo one same biti kreatorice svoje vlastite sudbine. Kroz cijelo vrijeme trajanja projekta, Lidija ni najmanje nije posumnjala niti u jednu od poetnih premisa na kojima se temeljio sam projekt, a to su: ove ene su marljive, vrijedne, samosvjesne, dovoljno snane i ozbiljne da mogu uspjeti u svojim nastojanjima. Do samog kraja je to bila istina. Meutim, cijeli niz drugih faktora, od onih najapsurdnijih na najnioj osobnoj razini, ili politiziranja cijelog projekta, pa do objektivnih prepreka poput ignoriranja lokalne samouprave bili su dostatni da hrane ve postojeu apatiju i depresivnost ovih ena, te da potvrde njihovu ogorenost sustavom koji im nita u ivotu nije omoguio. enska solidarnost je u potpunosti zakazala. Izgradio se osjeaj zajednikog bunta protiv samih organizatora projekta, koji su, kako su to ene doivjele, od njih previe traili i nametnuli im preveliku odgovornost. Svemu je doprinijela spoznaja da u sluaju neuspjeha nee niime odgovarati, a posebno ne svojom vlastitom imovinom. Takva situacija je bila poraavajua, pa su ene s vremenom izgubile onaj poetni osjeaj moralne odgovornosti za uspjeh samog projekta, te su se okrenule crpljenju svih mogunosti projekta, sve dok za to ima neke prilike. Plau i putne trokove koje su dobivale za neobavljeni rad su s vremenom poele doivljavati kao neto to im samo po sebi pripada samim tim to se pojavljuju na poslu svaki dan. To to ne ostvaruju nikakve koristi za udrugu vie nije bilo bitno. Meusobni sukobi su vremenom postali prepreka u odnosima, pa je bilo vrlo teko motivirati ih na konstruktivan rad i suradnju. Sve u svemu, kao u nekom zaaranom krugu kojeg je nemogue presjei, nakon projekta ene su bile na istom mjestu kao i na samom poetku. Premda je zbog ostalih elemenata projekta, evaluacija odobrila izvjea projekta, ipak je kljuna projektna aktivnost (samozapoljavanje) proglaena propalom.

94

6. ANALIZA SLUAJA

6.1. UVOD Cilj izrade ovog magistarskog rada je ustanoviti da li postoje spremnost i realne mogunosti za samozapoljavanje osjetljivih skupina drutva (nezaposlenih ena starije ivotne dobi iz ruralnih podruja), to bi ih vratilo u svijet zaposlenih, te umanjilo njihovu socijalnu iskljuenost i rizik od siromatva. U sreditu rada nalazi se problematika osnaivanja ciljane skupine za poduzetnitvo kroz njihovu transformaciju od primatelja socijalnih usluga ka ravnopravnim dionicima na tritu rada koji doprinose zajednici. Navedeno podrazumijeva dugorono djelovanje na mijenjanju svijesti javnosti i samih socijalno iskljuenih osoba o njihovim pravima, sposobnostima i mogunostima. Sluaj Od rtve do poduzetnika i natrag lociran je u Poeko-slavonskoj upaniji. Glavna protagonistkinja je Lidija, dok su ostali ukljueni lanovi Udruge Hrvatsko ensko drutvo, te predstavnici lokane samouprave i lanovi lokalne zajednice. Protagonisti u sluaju su nezaposlene ene starije od 40 godina ivota, koje ive u nerazvijenim ruralnim podrujima. Kroz njihove ivotne prie, te rasplet dogaanja u sluaju, prezentirani su problemi koji nisu sporadini i individualni. Nedostatak adekvatnih znanja potrebnih za trite rada, posebno u dijelu mogueg poduzetnikog djelovanja, dugotrajna nezaposlenost, nemogunost profesionalne preorjentacije, loe mogunosti za mobilnost (loe prometne veze), drutvena marginalizacija samo su neki od problema s kojima se svakodnevno susreu. Svoj ivot baziraju na socijalizaciji iskljuivo sa svojim lanovima ue obitelji, te se fokusiraju na skrb o djeci, unuadi i starijim lanovima zajednice u kojoj ive. Nakon identifikacije problema izvedenog iz sluaja, u nastavka e se prikazati detaljna analiza sluaja. Analizirat e se kapacitet socijalno iskljuenih skupina za vlastito samozapoljavanje, i to kroz a) Analizu sluaja modelom ispitivanja razvojnog potencijala rasta tvrtke Allana Gibba, b) SWOT analizom socijalno iskljuenih osoba na primjeru ena starijih od 40 godina iz ruralnih podruja, te c) PEST analizom poslovanja udruge "Dajmo enama priliku!" u kontekstu okruenja u Hrvatskoj za
95

samozapoljavanje socijalno iskljuenih i sustava poticanja i potpore njihovog ukljuivanja. Iz spomenutih analiza, izvode se analize potencijala socijalno isljuenih osoba u smislu razvoja poduzetnitva. U suprotnom smjeru se analizira i kapacitet samozapoljavanja u rjeavanju pitanja socijalne iskljuenosti. Iz svega navedenog, predloene su i odreene strategije za pristup ukljuivanju u cilju poduzetnikog i gospodarskog razvoja, te su ponueni konkretni prijedlozi rjeenja i elementi buduih razvojnih projekata.

96

6.2. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA Kljuni problem u samozapoljavanju socijalno iskljuenih osoba je njihov vrlo nizak poduzetniki i razvojni kapacitet, koji sasvim sigurno stoji u uskoj vezi sa sociolokom problematikom "motivacije postignua.93" Promatrana skupina ena ne nosi u sebi specifini sociokulturni kapital (poduzetniki vrijednosti sklop) koji u drugim skupinama i drugim drutvima vri strukturni pritisak koji bi potaknuo ekonomski rast (kao sredinju drutvenu vrijednost). Iznimno je vano stvoriti cjelokupnu pozitivnu poduzetniku klimu u drutvu, kako bi se stvorila jedinstvena rjeenja za jedinstveno okruenje. Ukoliko ovaj problem stavimo u kontekst nunih pretpostavki da bi se poduzetniki kapacitet drutva i pojedinca poboljao, uvidjet e se da postoji niz politikih odrednica koje utjeu na razvoj poduzetnitva94, i u svima su vidljivi problemi. Te politike odrednice su: Edukacija, pomou koje se razvija model poduzetnitva/poduzetnika. Kako bi se to ostvarilo, preporuljivo je edukaciju za poduzetnitvo provoditi od primarnog do visokog obrazovanja. Kako je veina socijalno iskljuenih osoba i vrlo slabo obrazovana, jasno je da je kljuna faza njihove edukacije o poduzetnitvu zanemarena (jer se u osnovnim kolama ne provodi). Neposlovni sektor. Naime, mogue je kreiranje poticajnog poduzetnikog okruenja putem primjerice osnivanja servisa socijalnih i zdravstvenih usluga, kroz poduzetniku politiku lokalnih i nacionalnih uprava, nevladinih organizacija pa ak i djelovanjem crkvene vlasti. Hrvatska openito ima vrlo loe razvijeno poduzetniko okruenje neposlovnog sektora, to je naglaeno i kroz potrebu za reformom javne uprave i cjelokupnog poduzetnikog okruenja. Poloaj pojedinaca kao koncept koji treba osigurati pojedincima lake snalaenje s nesigurnou i kompleksnou ivota u sustavu obitelj-potroaradnik, temelj je za individualni poduzetniki duh. Socijalno iskljuene osobe najee dolaze iz obitelji u kojima su i sami roditelji socijalno iskljueni. Stoga
93

Poljanec-Bori, S.: Poduzetniki vrijednosni sklop i problem konkurentskog razvoja meimurske upanije, u zborniku Poduzetnitvo, institucije i sociokulturni kapital (ur. engi, D. i Vehovec, M.), Institut za drutvena istraivanja Ivo Pilar, Zagreb, 2002. 94 Gibb (2006) 97

je jasno da se potpora u izlasku iz ovog stanja mora traiti ponajvie izvan obitelji, s obzirom da se potpora teko moe pronai u okrilju vlastite obitelji. Poloaj vlasnika i menadera malih tvrtki je odlian indikator poduzetnikog kapaciteta drutva. Kako bi se unaprijedio, vano je razviti pristup odrivih programa edukacije i treninga prema stvarnim potrebama. Postojea mala poduzea jo nemaju razvijen osjeaj za socijalno odgovornim poslovanjem, u kojem bi ciljano nastojali pomoi zapoljavanju i edukaciji socijalno iskljuenih. Veliki broj nezaposlenih omoguava im dovoljan izbor iz ve raspoloive radne snage, koja je aktivna i koja ima znanja i radnog iskustva. Poloaj velikih kompanija ovisi o obrascu po kojem se odvija restrukturiranje i umreavanje korporativnog poslovanja. Kompanije najee preuzimaju obrasce ponaanja velikih javnih birokratiziranih sustava, u kojima je poduzetnikog ponaanje samo iznimka. Takav je sluaj i u Hrvatskoj. ire podruje zainteresiranih, koje ine banke, pravnici, mediji, knjigovodstveni servisi, zakoni, savjetnici, konzultanti i dr. koji trebaju poveati potporno okruenje za poduzetnitvo. Ovaj element poduzetnikog okruenja je u fazi razvoja u Hrvatskoj, pa su pozitivni pomaci vidljivi, ali prespori i nedovoljno snani. Razliitost ideologija i kultura je termin koji proizlazi iz potreba za prepoznavanjem mogunosti poduzetnitva gdje ne dominiraju iskljuivo kapitalistiki obrasci ponaanja. Socijalna iskljuenost je sama za sebe pojava znaajnim dijelom uzrokovana obrascima ponaanja (pa i mentalitetom), te utjecajem odreene kulture. Ideologija i kultura nisu na istraivanom podruju pozitivno definirane u smislu olakavanja i poticanja poduzetnikih obrazaca ponaanja.

98

6.3. ANALIZA SOCIJALNO ISKLJUENIH SKUPINA ZA SAMOZAPOLJAVANJE

6.3.1. Analiza sluaja modelom ispitivanja razvojnog potencijala rasta tvrtke prema Gibbu
Procjene potencijala za rast male tvrtke uinjena je prema modelu rasta (Growth Frame) Allana Gibba koji slui kao okvir za analizu postojee performanse tvrtke i potencijala za rast (Gibb, 2002.). Za procjenu potencijala za rast Gibb predlae analizu pet baza za razvoj: - baza ideja - baza resursa - baza iskustva - baza kontrole - baza vodstva.

Baza ideja
ene iz udruge su se iskazale u svojoj kreativnosti, premda se ne moe govoriti o bilo kakvim radikalnim ili pretjerano inovativnim idejama. U razgovoru s njima, Lidija bi uspijevala razotkriti matovitost koju su ene, iz nejasnih razloga, nerado iznosile javno. Premda je Lidija bila ta koja bi ene svojim prilino brzim razmiljanjem navela da se otvore u svom izraavanju, ipak su ene skromno izraavale mnotvo novih zamisli (bilo u smislu novih proizvoda ili usluge, bilo u smislu organizacije u poslovanju). Razlozi zato te ideje nisu bile jo snanije artikulirane, najvjerojatnije lee u osobnoj nesigurnosti ena. One su su tijekom svojih ivota bile redovito potiskivane u drugi plan, te su njihove zamisli redovito padale na neplodno tlo, ili su ak bile omalovaene. Nije bilo jasno kakvi su odnosi zaposlenih ena sa njihovim muevima i ostalim lanovima obitelji, pa Lidija nije imala dovoljno uvida u privatne ivote pojedinih ena, i nije mogla tvrditi da li je neka od ena zanemarena, ili psihiki ili fiziki zlostavljana. Nije bilo dokaza o neemu slinom. Meutim, jasno je bilo, kroz komunikaciju, da su ove ene ve desetljeima obeshrabrivane u svojim nastojanjima da neto samostalno naprave ili ostvare. Kako nisu bile doivljene kao hraniteljice obitelji, njihova uloga je bila marginalizirana. Iz tog razloga nisu imale

99

dovoljno snage niti elje jasnije izraavati svoje ideje, kako se ne bi isticale ili upadale u oi. Iznimka je bila ga. Katica, kod koje se moglo govoriti o veoj dozi samopouzdanja i hrabrosti za izraavanjem vlastitih ideja. Ipak, njen naruen odnos sa ostalim enama nije omoguio da se ove ideje prihvate za realizaciju.

Baza resursa
Kako se radilo o enama koje puno godina prije projekta nisu radile (ili nisu uope nikada radile), jasno je da financijski resursi kojima su ene mogle raspolagati nisu bili dostatni. Uglavnom se radilo o enama koje su ivjele na rubu egzistencijalnog minimuma. Kako je objanjeno, ovo stanje nije popravljeno niti injenicom da Gradska uprava nije htjelo alocirati sredstva za nabavku opreme, alata i materijala za pokretanje poslovanja sekcija udruge. ene, takoer, nisu bile spremne uloiti dobivene plae i naknade za putne trokove u nabavku potrebnog materijala, to je predstavljalo znaajnu prepreku u uspostavi kontinuiteta poslovanja. Ljudski resursi kojima su ene raspolagale nisu bili pretjerano potentni za ostvariti nuni startni rast udruge. Ove ene redom nisu znale koristiti informatike tehnologije, to ih je onemoguavalo u pronalasku relevantnih informacija na Internetu, niti su bile upoznate sa mogunostima koje Internet prua u modelima prodaje. ene nisu znale niti jedan strani jezik (neto malo je par njih razumjelo njemaki), to ipak nije predstavljalo ograniavajui faktor, jer namjera nije ni bila doi do inozemnih trita. Kompetencije u smislu emocionalne inteligencije, socijalnih vjetina, vjetina u komunikaciji, prodajnih vjetina, sposobnosti kvalitetnog timskog rada su uglavnom izostale. Generalno, cijeloj skupini je nedostajalo socijalnih vjetina. Iznimke, koje potvruju pravilo, bile su neke od ena koje imaju spomenute vjetine, no nisu se eljele uplitati u sukobe, pa su se povlaile i ignorirale probleme. to se tie lokacija ureda prodajnih mjesta, odabir nije mogao biti bolji. ene su bile smjetene u samom centru Pleternice, koji je garantirao veu frenkventnost kupaca. Ipak, sama Pleternica kao mjesto je mala i nema obiljeja veih gradova, u kojima mnotvo ljudi eta sreditem grada i obavlja oping. Tako je i ova vrijednost potcjenjena. Jasno je da bi smjetaj trgovina u nekim od oblinjih veih gradova (npr. Slavonski Brod ili Poega) automatski znaio i veu mogunost prihoda, ali bi donio i

100

vee trokove najma i reija. A i sam projekt je predviao intenciju razvoja poduzetnitva na podruju Pleternice, pa izmjetanje nije bila jedna od opcija. Manaderske vjetine ena su se trebale iskazati kroz liderske vjetine u kontekstu kvalitetnog timskog rada unutar udruge. Tijekom trajanja projekta, moda i zbog nesretnog spleta okolnosti prilikom organizacije poslovanja, ove vjetine nisu bile izraene niti dokazane. Rijetke iznimke su mogle ponijeti na svojim leima cjelokupni razvoj poduzea, meutim, njihove intencije nisu dole na plodno tlo niti su prepoznate od strane drugih ena. Sluaj je ukazao na situacije naruene meusobne komunikacije i raskinutih kanala razmjene informacija, te velikog nedostatka meusobnog uvaavanja i podrke, to je snano opteretilo same mogunosti uspjeha udruge.

Baza iskustva
Iskustvo samo par ena u zaposlenju nije bilo dostatno da stvori konkurentsku prednost u poslovanju udruge. Premda su ene u svojim dolascima na posao bile prilino disciplinirane, ipak im je nedostajalo pravog radnog iskustva koje bi u sebi sadravalo i obiljeja moralne odgovornosti prema poslovanju i samoj udruzi. to se tie same vrste poslovanja koja su bila pokrenuta, nepostojanje slinih aktivnosti na malom lokalnom podruju predstavljali su veliku prepreku u razvoju poslovanja. Primjerice, ljudi jednostavno nisu bili naviknuti da postoje osobe koje bi umjesto njih mogle obaviti raznovrsna ienja unutar kue ili izvan nje. Naprosto, ovakva potreba na lokalnom tritu nije bila razvijena. Nije naodmet spomenuti da je predrecesijsko vrijeme u Hrvatskoj dovelo, s jedne strane, do znaajnijeg outsourcinga sporednih aktivnosti (meu kojima bi bilo i ienje), to nije primjenjljivo na Pleternicu jer na tom podruju nema velikih proizvodnih ili uslunih (multi)nacionalnih kompanija, niti velikih dravnih poduzea. S druge strane, mala i srednja gospodarstva su ukidala ovakav oblik outsourcinga, pa su se vlasnici vraali svojim temeljima, i sami su odluili istiti svoje poslovne prostorije, kako bi ostvarili utede na trokovnoj strani. Sve ovo nije doprinijelo uspostavi odrivog poslovanja sektora ienja. Situacija nije bila bolja niti sa novim proizvodima djejim tabureima, koji na lokalnom tritu nisu bili posebno prepoznati, a ene nisu uspjele pronai modele kako nametnuti te proizvode na nacionalnoj razini (npr. putem web-shopa, trgovakih

101

putnika drugih poduzea, ili komisijski). Osobno neiskustvo nisu znale zamijeniti mnotvom informacija s Interneta, jer nisu bile vine njegovom koritenju, a poznanstva sa slinim proizvoaima nisu imale. Organizacija vjenanja je na podruju cijele Poeko-slavonske upanije bila velika novost. Nitko se time nije u tom obliku bavio. Kontaktni s dobavljaima se nisu ostvarili, jer ene jednostavno nisu uspijevale prevladati svoje barijere u izravnoj komunikaciji sa sebi nepoznatim osobama. I sav je potencijal na taj nain ostao neiskoriten. to se tie proizvodnje kolaa i domaeg kruha, prethodno iskustvo je koristilo u mjeri to su ene doista bile iskusne u samom nainu spravljanja kolaa. Ga. Katica je ak baratala i nainima plasmana, jer je to relativno uspjeno radila za svoj privatni posao na crno. Ipak, nije prepoznala interes u prenoenju svojih steenih znanja u tom smislu na segment prodaje kolaa unutar udruge.

Baza liderstva
ini se da je ovaj segment u analizi pokazao najvie manjkavosti. Kao odluan i snaan voa, pokazala se donekle ga. Katica, koja se svojim stavom i prethodnim poduzetnikim iskustvom pokuala nametnuti kao lider skupine. Prepreka u afirmaciji njenih nastojanja da to i postigne je svakako bilo odreenje da ene unutar udruge trebaju i moraju biti ravnopravne u razvoju svog poslovanja. Ideja se oslanjala na pretpostavljeni enski solidarizam, koji je pak u potpunosti izostao. Ga. Katica nije bila prihvaena kao voa skupine jer nije zadobila povjerenje i potovanje ostalih ena, pa je one nisu pristale slijediti. U svakoj od sekcija udruge donekle se jedna ena blago nametala kao lider. Ipak, premda su neke od tih ena imale u sebi kapaciteta da to i realiziraju i da ostvare koristi za svoje sekcije, redovito su njihove kolegice odbijale bilo kakvo, pa i korisno, voenje. Kako je projekt predvidio ravnopravnost i demokraciju u donoenju odluka, tako je to postala i razvojna prepreka u funkcioniranju poslovanja. Ve je spomenuto da tim kao cjelina nije pokazivao nune kvalitete, niti se uspostavio visok stupanj morala i entuzijazma koji bi pokrenuo stvari. Skladan i motivirajui rad je bio prisutan tek u poetnim mjesecima, dok je naknadno splasnuo. Lidija im to, kao vanjski koordinator aktivnosti, nije smjela, mogla a niti htjela nametati, u bilo kojem smislu. Premda je njena elja bila da se unutar udruge stvori

102

osjeaj zajednike odgovornosti za uspjehom, koji bi bio vana uzajamna poveznica meu enama, do kraja projekta to nije uspjela. Moto koji je eljela razviti je bio: Uspjeh cijele udruge je i moj osobni uspjeh". Kako to do kraja nije postignuto, moe se sa sigurnou tvrditi da udruga nije posjedovala kvalitetnu bazu liderstva koja bi im jamila razdoblje rasta i prosperiteta.

Baza kontrole resursa

Poslovanje udruge "Dajmo enama priliku!" je pokrenuto na temelju poslovnih planova koje je izradio Centar za poduzetnitvo iz Osijeka. Radilo se o prilino saetim, dehidriranim formama planova, koje su ene sudionice projekta trebale, prema svojim zahtjevima i eljama, dopunjavati i redovito unapreivati. Ipak, nikad to niti jedna od njih nije napravila, kao da se to njih nije ticalo. Poslovni planovi su dali samo grubi okvir za poslovanje odreene djelatnosti u regiji, dok su se manje bavili detaljima oko same operativne uspostave poslovanja. Meutim, same ene nisu imale dovoljno znanja niti kapaciteta definirati operativne elemente planova. Da su uspjele u tom dijelu, to je moglo posluiti kao odlina baza za dobivanje bankarskih kredita za financiranje poslovanja. Knjigovodstveni podaci su se vodili relativno korektno, s obzirom da konkretnih poslova i angamana nije niti bilo. Proizvodi koji su se prodali u okviru tapetarskog poslovanja, bili su redovito prijavljeni i evidentirani kroz izdane isplatnice. Poslovni rezultati su bili toliko slabi da nije bilo potrebe za detaljnijom financijskom analizom poslovanja. Bilo je oito da sve skupa ne funkcionira dobro. Kako je reeno, ene nisu dovoljno poznavale rad na raunalu da bi im Internet posluio kao sredstvo za praenje rada konkurencije. Malo podataka koje su uspijevale saznati iz neposrednog kontakta i komunikacije s ljudima iz svoje sredine, dalo im je tek povrne informacije o konkurentima, s kojima su se trebale boriti na tritu. Sva predavanja i obuka koja je za njih bila organizirana nije kod ena uspjela izgraditi osjeaj vanosti stvaranja konkurentne prednosti pojedinih sekcija, u odnosu na sline tvrtke iz okruenja. Openito, natjecateljski duh kod ovih ena je zamro, i one nemaju u sebi "instinkt za preivljavanje" i borbu. Openito, kontrola svih resursa nije na zadovoljavajuoj razini, pa se stjecao dojam da dolazi do rasipanja kapaciteta, kako ljudskih tako i financijskih (u ovom sluaju europskih fondova).

103

6.3.2. SWOT analiza socijalno iskljuenih osoba na primjeru ena starijih od 40 godina iz ruralnih podruja
Analiza sluaja e se provesti i kroz SWOT analizu, u okviru koje je potrebno ocijeniti uvjete provedbe pojedine strategije proizale iz nje95. Na konkretnom primjeru, analizirat e se interna i eksterna okolina ciljane skupine (ena starijih od 40, iz ruralnih podruja, u opasnosti od socijalne iskljuenosti), te se iz toga trebaju izvesti mogue strategije njihovog budueg ponaanja. Ciljevi poduzea koji se spominju u kontekstu SWOT analize, u naem primjeru se odnose na ciljeve pojedinca (odnosno skupine slinih pojedinaca) u smislu njihovih ambicija i elja. SWOT analiza vrednuje usklaenost sposobnosti poduzea s uvjetima u okolini poduzea96, a iskoritena na ovaj nain moe postati kljuni alat u procesima stratekog planiranja buduih karijera i poslovnih aktivnosti ovih ena. SWOT analiza ujedno snimanjem i analizom sposobnosti i nedostataka ciljane skupine s uvjetima u okolini, ostvaruje svoju svrhu, a to je definicija stratekih alternativa s kojima ene mogu minimizirati svoje slabosti, a maksimizirati snage s ciljem boljeg pozicioniranja u odnosu na okolinu, te ostvarenja svojih punih ivotnih potencijala. SWOT analiza je napravljena kroz konstrukciju obiljeja ciljane skupine, na temelju uoenih spoznaja kroz ranije predstavljeni poslovni sluaj. Detaljno su predstavljene spomenute snage i slabosti ena. Uoene su vanjske prilike i prijetnje koje se pojavljuju na tritu rada u odnosu na ene sudionice projekta. U smislu ena iz ciljane skupine, ujedno se analizira i konkurentski potencijal Udruge "Dajmo enama priliku!" Iz svega ovoga, bit e vano ustanoviti kako se moe kapitalizirati na snagama ovih ena, te kako se mogu prevladati njihove uoene slabosti.

95

96

Pfeifer, S.: nastavni materijali iz kolegija Poduzetniki management, Poslijediplomski studij Poduzetnitvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2004.g. Buble, M.: Strateki menadment, Sinergija nakladnitvo, Zagreb, str. 67., 2005.

104

Tablica 6. SWOT analiza socijalno iskljuenih ena starijih od 40 godina, iz ruralnih sredina Snage
vremenski su ene raspoloive za radni angaman veliko ivotno iskustvo brojni kontakti u lokalnoj zajednici organizacijske vjetina ivotna snaga i hrabrost kreativnost marljivost i fizika snaga spremnost na nova iskustva velika potreba za osiguravanjem egzistencije motivira na angaman neoptereeni obiteljskim obvezama i skrbi o mlaoj djeci ponos obiteljskim situacijama i djecom samodisciplina i radna etika energinost odlunost sposobnost za detalje -

Slabosti
bez znanja o koritenju raunala i koritenju Interneta bez znanja stranih jezika neiskustvo u poslovnom svijetu nepovjerenje u vlastite sposobnosti ele biti voene umjesto voditi financijska ogranienost za ulaganje u poduzetnitvo ogorenost na vlastitu ivotnu situaciju loi kapaciteti za timski rad loe organizacijske vjetine u novim situacijama sklonost optuivanju drugih i okoline za vlastite neuspjehe zadovoljavanje s postojeom situacijom nemotiviranost za bilo kakve promjene slaba podrka obitelji sklonost svadljivosti i ogovaranju kolega pesimizam nesposobnost konstruktivnog umreavanja strah od javnog nastupa nedostatak specifinih poslovnih znanja neznanje o kvalitetnim nainima traenja zaposlenja sporost u izvravanju zadataka

Prilike
- nova znanja i vjetine koritenja Interneta otvaraju nove mogunosti - umreavanje s novim osobama, forumi - nova poslovna i osobna prijateljstva - novi proizvodi na lokalnom i irem tritu - koritenje savjetodavne pomoi raznih potpornih institucija u regiji - trendovi pruanja novih prilika socijalno iskljuenim osobama - fondovi rizinog kapitala - svjesnost vanosti ena donositelja odluka pri kupovanju - sankcioniranje sive ekonomije otvara prostor radu udruge - razvoj socijalnog poduzetnitva i potpore - europski fondovi u budunosti - meusobna povezanost i razliitost stvara snanu sinergiju, u kojoj svaka ena daje svoj specifini doprinos udruzi - povezivanje sa postojeim tvrtkama i suradnja (podugovaranje poslova) - prodaja putem tuih trgovakih lanaca i putnika - uenje novih specifinih znanja - potpore samozapoljavanju, posebice ena iz ruralnih podruja -

Prijetnje
velika konkurencija na tritu rada gospodarska kriza otpoela 2009. nepostojanje potpore okoline i nepovjerenje u snage ena brza izmjena tehnolokih noviteta koju ne mogu pratiti potreba za "baka servisom" konkurencija s veim iskustvom, boljim vjetinama, uhodanim financijskim konstrukcijama konkurencija meu enama sline skupine (starije do 40, ruralno podruje) ograniene mogunosti osobnog razvoja narueni meusobni odnosi i povjerenje trite ne prepoznaje ponuene proizvode obiteljski problemi gue kreativnost

105

Udruga "Dajmo enama priliku!" temeljila je svoj razvoj na razvoju vlastitih proizvoda i usluga kakvih nema na podruju Pleternice. Konkurentska prednost poduzea je leala u kapacitetima ciljane skupine zaposlenica udruge (ena starijih od 40 godina, iz ruralnog pleternikog podruja), jer se pretpostavilo da u njima lei zanemareni kapacitet i snaga, koja ih moe pokrenuti iz njihove ustaljenosti i ogranienih ivotnih mogunosti. Sredstva Europske unije morala su posluiti kao izvrstan alat za pokretanje promjena u samim enama, kako bi one dalje nosile razvoj udruge i aktivnosti socijalnog poduzetnitva, pokrenutih unutar toga. U kratkom roku (6 mjeseci) Udruga nije uspjela stvoriti uhodane komunikacijske kanale s kupcima, potroaima ili veletrgovcima. Iz tog razloga ni sami proizvodi ni usluge nisu uspjeli biti modificirani sukladno izravnim zahtjevima trita. Okruenje u kojem je udruga poslovala je izrazito negativno doekalo cijelu inicijativu. Potpora od lokalne vlasti, raznih institucija, ali i samih lanova obitelji ena je izostala. Projekt nije niti predviao bilo kakve edukativne aktivnosti kojima bi se utjecalo na ove ograniavajue faktore okoline. to je najvanije, mlako djelovanje i angaman pri izlasku na trite, nije rezultiralo prepoznavanjem tog istog trita, i izostao je interes kupaca i klijenata za uslugama i proizvodima udruge. Prema tome, ene nisu niti dole u fazu u kojoj bi razvijale i unapreivale svoje proizvode u skladu sa konkretnim zahtjevima kupaca. Raznolikost ponude (4 razliite sekcije udruge) dovele su do oteanog upravljanja udrugom i poslovanjem, a posljedino i do vrlo loih meusobnih odnosa meu enama. Posao se, u posljednjim mjesecima, sveo na puko ekanje kraja projekta. Sve skupa, ene su doivjele angaman na projektu kao dobro iskustvo, ali nisu uspjele stvoriti i realizirati vea oekivanja od toga. Odreeni segmenti projekta su zakazali. Pitanje je da li je loe planiranje projekta dovelo do ovako loeg konanog rezultata. Ili su oekivanja i motivacije ena u skupini socijalno iskljuenih osoba u domeni nedovoljno definiranoj za sve lanove provedbenog tima. Cilj napravljene SWOT analize je definicija strategija koje e minimizirati prijetnje i slabosti, a maksimizirati anse iz okoline i iskoristiti snage poduzea. U nastavku su navedene kljune snage i slabosti te prilike i prijetnje i iz njih proizale mogue strategije.

106

Tablica 7. Definicija moguih strategija temeljenih na SWOT analizi INTERNE SNAGE INTERNE SLABOSTI

S
EKSTERNE PRILIKE O

W WO
STRATEGIJA
Iskoristiti trendove pruanja novih prilika socijalno iskljuenim osobama, kao i potpore za razvoj socijalnog poduzetnitva, ime e se umanjiti nepovjerenje u vlastite sposobnosti

SO
STRATEGIJA
Iskoristiti kreativnost, marljivost i fiziku snagu ena, kao i njihovu spremnost na nova iskustva kako bi se uspostavila prodaja vlastitih proizvoda putem tuih trgovakih lanaca i putnika

EKSTERNE PRIJETNJE

ST
STRATEGIJA
Svojim ivotnim iskustvom i brojnim kontaktima u lokalnoj zajednici uspostaviti poslovnu suradnju s postojeom i potencijalnom konkurencijom, kao i sa ostalim enama iz iste drutvene skupine

WT
STRATEGIJA
Uoiti neiskustvo ena u poslovnom svijetu, te realnost u kojoj trite ne prepoznaje ponuene proizvode, te angairati vanjskog suradnika profesionalnog managera i komercijalistu za prodaju

107

6.3.3. PEST analiza poslovanja udruge "Dajmo enama priliku!" u kontekstu okruenja u Hrvatskoj za samozapoljavanje socijalno iskljuenih i sustava poticanja i potpore njihovog ukljuivanja
Poslovanje Udruge Dajmo enama priliku! pod snanim je utjecajem okruenja. Stoga je nuno analizirati to okruenje. Posebno je vano utvrditi prilike i prijetnje proizale iz djelovanja politiko-pravnog, ekonomskog, socio-kulturnog i tehnolokog okruenja. To je stoga to su i prilike i prijetnje oni vanjski imbenici i situacije koje mogu pomoi ili onemoguiti realizaciju stratekih ciljeva. Analiza okruenja provedena je pomou PEST analize.

Politiko-pravno okruenje
Kako je predstavljeno u sluaju, aktivnosti projekta su predviale samozapoljavanje socijalno iskljuene skupine kroz angaman u organizaciji civilnog drutva (udruzi), a kroz oblik socijalnog poduzetnitva, odnosno kroz model samofinanciranja.97 Kao rijedak primjer poslovnog i radnog angamana, posebice u Poeko-slavonskoj upaniji i Pleternici, djelovanje udruge nailo je na brojne prepreke i potekoe. Aktivnosti samofinanciranja udruga su pod izravnim utjecajem kompleksnih poreznih propisa, nepremostive birokratske procedure i nejasno primjenljivih zakonskih odredbi. Udruge vrlo esto nisu niti svjesne svih odredbi koje se odnose na njihov rad. Kako su u Hrvatskoj openito aktivnosti samofinanciranja u udrugama rijetka praksa, djelomino zbog nedostatka kapaciteta i poduzetnikog duha u organizacijama, ali i djelomino zbog nedostatka jasne interpretacije zakonskog okvira, tako ovaj segment okruenja znaajno komplicira rad i suava manevarski prostor udrugama. Udruga "Hrvatsko ensko drutvo" je odmah osjetila probleme im se pojavila potreba izlaska na trite sa svojim proizvodima. Djelatnici lokalne samouprave koji se bave davanjem doputenja za obavljanje djelatnosti su bili iznimno restriktivni, te su u konanici i zabranili prodaju proizvoda udruge na trnici, zbog uvjerenja da se udruge ne mogu baviti komercijalnom djelatnou, odnosno da nisu registrirane za prodaju. Kasnijom korespondencijom sa Ministarstvom gospodarstva (i nakon
97

Zakonski i regulacijski okvir za samofinanciranje organizacija civilnog drutva u Hrvatskoj, AED, Zagreb, 2006. 108

zahtjeva za tumaenjem Zakona), utvreno je da je udrugama doputena prodaja svojih proizvoda (pa i na otvorenom), ukoliko zadovoljavaju sve uvjete koji su propisani i za trgovaka drutva (dakle, i dalje nije bilo mogue prodavati prehrambene proizvode, poput kolaa i kruha). Porezni tretman rada udruge je kljuni element ovog elementa okruenja. Naime, postoji bojazan da bi udruga mogla stei "neopravdanu povlasticu na tritu" samom injenicom da je registrirana kao neprofitna. Problem najvie lei u strahu djelatnika relevantnih institucija (Inspektorat, Porezna uprava, i sl.) da donesu valjanu odluka na temelju postojeih zakona, kako ne bi, zbog loeg tumaenja odredbi zakona, snosili sankcije. Stoga su oni skloniji rezolutno odbiti inicijative organizacija civilnog drutva, ime izbjegavaju vlastitu odgovornost. Time pak onemoguuju snanije djelovanje ovog sektora. Promatrajui zakone i dokumente kojima se RH obvezala na potivanje i omoguavanje boljih ivotnih i radnih prilika za osjetljive skupine drutva, moe se zakljuiti da je definirani nacionalni zakonodavni okvir dobar, kao i da je politikopravno okruenje za djelovanje neprofitnih udruga u Hrvatskoj povoljno. Ipak, moe se rei da je u praksi vrlo teka provedba ovog okvira, te da e trebati jo vremena za potpunu primjenu u praksi.

Ekonomsko okruenje
Ekonomsku situaciju Hrvatske karakterizira veliki deficit platne bilance98, visok vanjski dug, visoka stopa nezaposlenosti i relativno niska stopa rasta BDP-a. Tijekom provedbe projekta obraenog u sluaju (2008. i 2009. godina), poeli su se osjeati veliki problemi u hrvatskom gospodarstvu, koje je donijela velika ekonomska i financijska kriza. Premda je potencijal Poeko-slavonske upanije znatan, takve su i potekoe s kojima se upanija susree. Visoka nezaposlenost, niski prihodi, nedostatak komercijalnih ulaganja i neadekvatna fizika, gospodarska i socijalna infrastruktura, samo se nadovezuju na devastacije iz Domovinskog rata, teku tranziciju prema trinoj ekonomiji i problematinoj privatizaciji dravne industrijske ekonomije99. Bez obzira na navedene injenice, prije pojave gospodarske krize 2008. bilo je naznaka poboljanja regionalnog gospodarstva, pa je broj zaposlenih u malim
98 99

prema podacima HNB 2008.g. deficit u robnoj razmjeni iznosio je 4,45 milijardi EUR Regionalni operativni program Poeko-slavonske upanije 2005-2010.

109

trgovakim drutvima rastao, te ostvarivao dobre poslovne rezultate. Problemi koji usporavaju njihov razvoj i dalje ostaju, poput nedosljedne primjene zakona, tekog pokretanja poslovanja (zbog nedostatka kapitala i znanja), birokratskih prepreka, sive ekonomije, nedostatka kvalificirane radne snage itd. Malo gospodarstvo upanije je oslonjeno na velike poslovne subjekte, pa se na njihovo poslovanje odraava svaki poremeaj u tim velikim subjektima (kojih ima u znaajnom broju). Vrlo se esto dogaalo da poslovni problemi u velikim subjektima dovode do gubitka gospodarske osnovice neophodne za poslovanje i razvoj malih subjekata. Od oko 85.000 stanovnika, koliko ih ivi u Poeko-slavonskoj upaniji, ak je 5.500 nezaposlenih osoba (registriranih na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje). Malena gospodarska snaga podruja odraava se na sve sfere drutvenog ivota i kvalitetu ivljenja. Velik broj nezaposlenih i malen broj uspjenih gospodarskih subjekata oteava zapoljavanje socijalno iskljuenih osoba. U istom poloaju su i udruge koje ovise o financiranju iz lanarina svojih lanova te lokalnih i nacionalnih izvora financiranja. Stoga se ekonomsko okruenje moe, u globalu, okarakterizirati kao nepoticajno za uspjeh ekonomske aktivnosti.

Socio-kulturno okruenje
Ukoliko se promatra dano socio-kulturno okruenje kao okvir u kojem se odvija radnja opisanog sluaja, moe se utvrditi da socijalno iskljuene skupine imaju vie negativnih elemenata u okruenju (prijetnji), nego to imaju pozitivnih (prilika). Stereotipi s kojim se suoavaju osobe ugroene socijalnom iskljuenou su velika prepreka u njihovom potencijalnom ukljuivanju u normalne tijekove drutva. Udruge koje se bave problematikom ovih osoba nemaju dovoljno strunog kadra, nedovoljno su meusobno povezane u sinergijske mree, a niti financijska sredstva za njihov rad nisu dostatna niti sigurna. Volonterizam, kao kljuni element djelovanja ovih udruga, nije potican od strane drutva i drave, a niti promoviran ili cijenjen kao koristan. Moe se rei da je sporadian i vrlo rijedak. Sve se ovo u potpunosti tie cijelog podruja RH, dok je stanje u nerazvijenim slavonskim upanijama, jo i tee u tom smislu. Openito, socijalni sustav je takav da destimulira ulazak na trite rada socijalno iskljuenih skupina, ali i nastavak obrazovanja i prekvalifikacije, kao preduvjet za drutveno ukljuivanje. U lokalnim zajednicama, nema organizacija niti pojedinaca

110

koji bi se sustavno bavili problematikom socijalno iskljuenih osoba. Iznimno, postoje odreene socijalne usluge koje se nude starijim i nemonim osobama, dok za osobe pogoene siromatvom nema slinih primjera. Hrvatski zavod za zapoljavanje se nedovoljno bavi osjetljivom problematikom nezaposlenih socijalno iskljuenih osoba, bilo da razlozi lee u njihovoj podkapacitiranosti ili u nekim drugim okolnostima. Mediji u Hrvatskoj nedovoljno prate probleme socijalno iskljuenih osoba. U sluajevima kad zbog teine situacije individualne ljudske sudbinu dospiju u arite javnosti, uglavnom se prie rade na senzacionalistiki nain, uz stavljanje naglaska na negativnosti drutva i politiku pozadinu, dok je zanemaren afirmativni element i otvaranje mogunosti za sustavno rjeavanje ovakvih drutvenih problema. Kao pozitivna stvar u analizi socijalno-kulturnog okruenja, mogue je ustvrditi da gospodarski subjekti posljednjih godina u Hrvatskoj sve vie ukljuuju principe drutveno odgovornog poslovanja. Pri tome vie nije niti vano koji su njihovi motivi, nego je bitno da nain dodjele sredstava i pomoi potrebitima bude to transparentniji i pravedniji, a to se do sada ne moe u potpunosti ustvrditi.

Tehnoloko okruenje
Tehnologija je kljuna prilikom odreivanja konkurentskog potencijala. U smislu socijalno iskljuenih skupina, tehnoloka nerazvijenost se u ovom sluaju moe promatrati i kroz nedovoljnu informatiku pismenost ove ciljane populacije. Iz tog razloga, oni ne uspijevaju kapitalizirati sve mogunosti namjenjene njima (od razliitih subvencija, donacija i poticaja, kroz programe i projekte koji se financiraju). Po tom pitanju udruge nemaju nikakvu meusobnu pomo u smislu razmjene iskustava, sklapanju partnerstva radi vee snage i irine utjecaja projekata. Tako pitanje financiranja projekata i rada udruga ostaje i nadalje ograniavajui resurs. Ponekad se iz toga razloga ini da se udruge poinju vie baviti svojim opstankom i svojom organizacijskom problematikom, nego sustavnim radom na poboljanju ivotnih mogunosti svojih lanova. Na taj nain slabi vjerodostojnost meu lanovima, to za posljedicu ima pasivnost lanova u iznoenju projektnih prijedloga te ukljuivanja u aktivnosti udruga. Takoer, zamjetan je nesinhroniziran rad udruga, gdje ne postoji radno tijelo niti meusobna suradnja temeljem koje bi se razmjenjivala iskustva i osmiljavali zajedniki projekti. Posljedino tome izostaje sinergija zajednikog djelovanja u cilju poboljanja kvalitete ivota svih socijalno iskljuenih osoba.

111

Pasivnost relevantnih institucija u rjeavanju problematike socijalno iskljuenih ne omoguava kvalitetan pristup rjeavanju njihovih problema. Birokracija koja buja u Hrvatskoj je jedan od loih primjera tehnolokog okruenja. Moe se rei da je u Hrvatskoj primjetan napredak u suoavanju sa problematikom socijalno iskljuenih, te da se sve vie uvode novi modeli rjeavanja problema. Ipak, evidentan je nesklad ovih modela s obzirom da ciljane skupine kojima su namijenjeni nemaju mogunost pristupa svemu ponuenom. Primjerice, ministarstva Vlade esto raspisuju natjeaje za financiranje projekata udrugama koje se bave problemima socijalno iskljuenih. Tom prilikom se od lanova udruge trai da popunjavaju obrasce online, to je za veliku veinu lanova ovih udruga nemogua misija. Ciljane skupine posebice nisu u stanju niti doi do kvalitetne informacije o mogunostima koje im se nude, a kamoli da mogu adekvatno odgovoriti na te uvjete.

112

6.4. ANALIZA POTENCIJALA SOCIJALNO ISKLJUENIH OSOBA U SMISLU RAZVOJA PODUZETNITVA Generalno gledano, stanje socijalne iskljuenosti je nepoeljno stanje. Moe se rei da nitko ne eli ivjeti iskljuen, izuzev iznimki koje potvruju pravilo, poput vjerskih fanatika, asketa, te namjerno izoliranih osoba koje zbog kulturolokih razlika ili kolektivne ili individualne odluke da budu drugaiji odabiru stanje iskljuenosti (premda ak i oni trae srodne skupine s kojima bi dijelili svoja neobiajena uvjerenja). Prikazani poslovni sluaj se bavio klasinim primjerom socijalno iskljuenih osoba, koje svoje stanje identificiraju kao neto nepovoljno, te izraavaju svoje tenje za promjenom. Ukoliko se usko promatra stanje socijalne iskljuenosti iz percepcije uzroka, socijalno iskljuene osobe se dijele u dvije kategorije. 100 Kao prvo, za one ija je socijalna iskljuenost uzrokovana materijalnim stanjem (siromatvo, nezaposlenost, niska ili nestabilna primanja i sl.), utvreno je da se njihov poloaj moe prilino uspjeno rijeiti primjenom dobro usmjerene socijalne politike, kao i mjera za ukljuivanje na trite rada i prekvalifikaciju (kakav primjer je vidljiv u skandinavskim zemljama). Dakle, rjeenje njihovog stanja je vrlo mogue i dostupno. Kao drugo, utvreno je da je za one ije stanje socijalne iskljuenosti nije uzrokovana materijalnim stanjem., nain rjeavanja njihovog poloaja je znatno tei i suptilniji. Naime, marginalizacija kao posljedica socijalne iskljuenosti je kompleksno stanje koje ne mora uvijek i iskljuivo biti posljedica gospodarske i socijalne nerazvijenosti odreenog podruja. Dapae, vrlo esto socijalno iskljuene osobe su zateene svojim stanjem zbog cijelog niza drugih razloga, poput obiteljske povijesti (socijalna iskljuenost prisutna kroz nekoliko generacija), prostorne izolacije (drutvene skupine na udaljenim otocima, u planinama, pa slamovima ili neatraktivnim kvartovima gradova), niske tehnoloke razine poljoprivredne proizvodnje (nepoznavanje suvremenih principa proizvodnje hrane), nepismenosti, i slino101. U oba ova sluaja, teorija i praksa dokazuju da su rjeenja kroz primjenu dobrih mjera socijalne politike, a time i izlasci iz nepoeljnog stanja socijalne iskljuenosti mogui i vjerojatni. Pitanje je da li se to odnosi i na mjere razvoja poduzetnitva kod samih socijalno iskljuenih.
100 101

http://webfiler.dsh-aa.dk/publikationer/Aase Mygind Madsen/Social exclusion.pdf, srpanj 2010. Kar, S. et al.: Mapping the Socially Excluded: Beyond Poverty Measurements, Centre for Studies in Social Sciences, Calcutta, 2008. 113

Utvrena motivacija za izlazak iz socijalne iskljuenosti lei u nekoliko nivoa. Prvi nivo motivacije pronalazimo u samoj socijalno iskljuenoj osobi 102, koja naprosto eli preivjeti, unaprijediti materijalnu situaciju same sebe i svoje obitelji, kao i odagnati osjeaj patnje, ignoriranja ili segregacije kojoj je izloena. Drugi nivo motivacije je na razini lokaliteta ili regije, s obzirom da je naglaena vanost drutvenog sudjelovanja u zajednici, kroz koju se treba postii vea razina lokalnog i regionalnog razvoja. Borba protiv socijalne iskljuenosti se promatra kao vaan faktor sveukupnog razvoja odreenog podruja, te postaje svojevrsna misija politikih lidera ali i svih ukljuenih dionika razvoja. Vaan aspekt motivacije za izlazak iz socijalne iskljuenosti tie se i evolucijskog razvoja drutva u smjeru demokratizacije i pluralizma, u sklopu kojih je bitno ostvariti ravnopravnost i potivanje ljudskih prava svih, a posebice socijalno iskljuenih osoba. Uzevi sve ovo u obzir, oekivano je da e svi napori biti usmjereni u cilju prestanka stanja iskljuenosti, to nije osporeno ni kroz prikazani sluaj. Prema tome, mogunosti za izlazak iz socijalne iskljuenosti postoje, kao i motivacija drutva i pojedinca da se to doista i dogodi. Potpuno je drugo pitanje da li konkretne socijalno iskljuene osobe imaju u sebi dovoljno potencijala za otkrivanje poduzetnikog kapaciteta. I tko uope, na kraju krajeva, moe biti poduzetnik? Nema znanstvenih dokaza da postoji idealna poduzetnika osobnost103. Gospodarstvo je puno proturjenosti, pa uspjeni poduzetnici mogu biti i izrazito drutveni ali i povueni, analitini ili intuitivni, karizmatini ili dosadni, uspjeni ili neuspjeni s detaljima, delegatori ili opsjednuti kontrolom. Ono to je znaajno je da poduzetnika ne definiraju njegovi geni i podrijetlo, obiteljska situacija, obrazovanje, te radno iskustvo. Studije su pokazale da poduzetnik nije definiran onim to nosi u sebi, ve prije svim onim vjetinama koje je stekao kroz ivot.

102 103

Estivill, J.; Concepts and strategies for combating social exclusion, ILO, Geneva, 2003. Timmons, J.A.: New venture creation: entrepreneurship for the 21st century, McGraw-Hill, New York, 2004. 114

Slika 3. Tko je poduzetnik? Visoko Kreativnost i inovativnost

INOVATOR PROMOTOR
Nisko

PODUZETNIK MANAGER

Ope managerske i poduzetnike vjetine i znanja, umreenost

Visoko

Izvor: Timmons, J.: New venture creation: entrepreneurship for the 21st century, McGraw-Hill, NY, 2004.

Ono to doista obiljeava uspjene poduzetnike je da svi oni dijele zajednika uvjerenja i jednako ponaanje. Svi oni marljivo i naporno rade, pokazuju veliki angaman te odlunu upornost, vide u svemu au dopola punu umjesto dopola praznu, streme izgradnji vlastitog integriteta, rastu upravo na snanom natjecateljskom duhu i elji da briljiraju i pobijede, nezadovoljni su sa statusom quo i aktivno trae prilike gdje se god neto moe popraviti i unaprijediti, promatraju vlastiti neuspjeh kao neto iz ega mogu uiti, a zamjenjuju perfekciju uinkovitou, te u konanici, iskreno vjeruju da osobno mogu napraviti znaajan iskorak i napredak u svom djelovanju i svom ivotu. Ono to je uistinu i potrebno svakom poduzetniku je sposobnost provedbe aktivnosti na odreeni specifini nain. Osim svih navedenih znaajki uspjenog poduzetnika, osobi je potrebna i solidna vjetina upravljanja, poduzetnikih vjetina i znanja, ali i dovoljna razina kontakata u drutvu. Kako je prikazano na slici 3., poduzetnik treba imati dostatnu dozu kreativnosti i inovativnosti da prepozna priliku koju kao poduzetnik moe iskoristiti, ali i managerske vjetine kako bi zapoeti pothvat uspio i provesti, te ouvati i razvijati. Kad se uzme u obzir sve nabrojano, te kad se napravi preklapanje sa psihosocijalnim profilom socijalno iskljuenih osoba, nije teko identificirati arina problemska podruja, koja socijalno iskljuene pojedince mogu prijeiti u ostvarivanju uspjene poduzetnike prie. Primarno, socijalno iskljuenih osobama nedostaje dostatna razina kontakata u drutvu, upravo zbog ega su i svrstani u socijalno iskljuene. Niska razina obrazovanja socijalno iskljuenih (u najveem broju sluajeva) ukazuje na nisku razinu steenih znanja i vjetina, a time vjerojatno i loe upravljake i poduzetnike vjetine i znanja. Socijalno iskljuene osobe najee ive u depresivnim stanjima, pri emu nisu uvjereni da je njihov ivotni stil njihova osobna

115

odgovornost, te za svoju ivotnu situaciju (ekstrinzino) okrivljuju drutvo. Pesimizam, niska samouvjerenost, nedostatak natjecateljskog duha, Sve su to nepoduzetnike znaajke s kojima ivi veina socijalno iskljuenih osoba. Ono to predstavlja pozitivne faktore, te ostavlja nadu da socijalno iskljuene osobe mogu preokrenuti svoje ivotne situacije u poduzetnike uspjene pothvate, je zasigurno injenica da se poduzetnici ne raaju, nego stvaraju. Dakle, ak se i od socijalno iskljuene osobe moe kroz aktivni angaman drutva, ali posebice samog pojedinca koji je definitivno nezadovoljan svojim ivotom i ivotnim uvjetima, stvoriti aktivni i korisni doprinositelj razvoja. Analizirani sluaj je pokazao da su socijalno iskljuene osobe spremne na marljivi i naporni rad, te da natjecateljski duh meu njima postoji i ponekad ga je samo potrebno razbuditi i usmjeriti u pravom smjeru.104 Uzevi u obzir sve prepreke s kojima se suoavaju socijalno iskljuene osobe, a to je evidentno i kroz prikazani sluaj, nipoto nije jednostavan proces prelaska iz iskljuenosti u poduzetnitvo. Socijalno iskljuene osobe se moraju svakodnevno nositi s problemom ukorijenjene izravne ili neizravne diskriminacije, raskoraka izmeu vlastite i tue obrazovne razine i poslovnih vjetina, nedostatka prilika, poduzetnike infrastrukture, socijalne mree, ogranienog pristupa formalnim financijskim uslugama (a zbog zakonskih, regulatornih, institucionalnih, ali i kulturolokih barijera), itd.105 Usprkos tome, ne postoje istraivanja niti dokazi koji bi ili u prilog nemogunosti razvoja poduzetnitva kod socijalno iskljuenih osoba. Sva dostupna literatura koja se bavi socijalnom iskljuenoi i metodama rjeavanja tog problema, zakljuuje da je mogue boriti se, ali i postii zadovoljavajue rezultate u izgradnji poduzetnikog kapaciteta socijalno iskljuenih, svakako uz preduvjet da su unaprijeeni unutarnji, ali i vanjski faktori za to. Uz provedene proaktivne mjere, rjeenja moraju biti dugorona, a naknadna i dodatna obuka sudionika, te aktivnosti jaanja motiviranosti, izgradnje samopouzdanja, te jaanja karaktera moraju biti ukljueni.106

104 105

Pierson, J.: Tackling Social Exclusion, Routledge, London, 2002. http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/archive/Entrepreneurship - Economic Empowerment EN.pdf, July 2010 106 World Economic Forum: Educating the Next Wave of Entrepreneurs:Unlocking entrepreneurial capabilities to meet the global challenges of the 21st Century, A Report of the Global Education Initiative, Switzerland, April 2009. 116

6.5. ANALIZA KAPACITETA SAMOZAPOLJAVANJA U RJEAVANJU PITANJA SOCIJALNE ISKLJUENOSTI Utvrdivi da je socijalna iskljuenost stanje koje je nepoeljno, te koje je zasigurno mogue promijeniti i rijeiti, poduzetnitvo se nametnulo kao prihvatljiv model rjeenja, neogranien obiljejima porijekla, materijalnog stanja, te drugim uroenim znaajkama. U tom kontekstu, postavlja se pitanje, da li je ba samozapoljavanje, kao jedan od oblika poduzetnitva, najprikladniji i najprihvatljiviji za rjeavanje stanja socijalne iskljuenosti. Samozapoljavanje je bazini oblik poduzetnitva i dio novog poduzetnikog globalnog pokreta u svijetu. U posljednjih 50 godina, dramatine strukturalne promjene su se dogodile u svijetu, koje su dovele do znaajnog poveanja individualizma, koje rezultira mnotvom ljudi koji sami odabiru svoju sudbinu i oblikuju sami konture svoje vlastite budunosti. Samozapoljavanje je temelj. Upravo ono predstavlja sr i sutinu poduzetnitva uope, i od njega sve poinje. Samozapoljavanje kao koncept nosi u sebi element samostalnosti, to se za znaajan dio socijalno iskljuenih osoba moe initi iznimno atraktivno107. Socijalna iskljuenost je definirana izolacijom, samoom i osjeajem naputenosti. Samozapoljavanje, stoga, moe biti prihvatljivo rjeenje upravo jer izrasta iz osobe same, iz njene preputenosti samoj sebi i vrlo uskoj okolini. Samozaposlenost moe omoguiti laki prelazak u drutveno prihvatljivije stanje ukljuenosti, dok osoba i dalje ostaje usmjerena na samu sebe. Meutim, ova usmjerenost se tie preusmjeravanja blokirajue i negativne energije osobnih nedostataka i manjka samopouzdanja, i okretanja smjera prema izgradnji vlastitih snaga, vrlina i potencijala. Klju rjeenja lei u aktivnostima koje dovode do jaanja samopouzdanja i sposobnosti socijalno iskljuenih, kako bi se stvorila prilika za kapitalizacijom svih osobnih kvaliteta i vrijednosti svake socijalno iskljuene osobe. Jo jedan od argumenata samozapoljavanja kao rjeenja socijalne iskljuenosti pronalazi se i u ovisnosti socijalno iskljuenih prema obiteljskim vezama i socijalnim transferima drave baziranim na tim davanjima. Socijalno iskljuene osobe su u najveem broju sluajeva primatelji raznih oblika socijalnih davanja (pomoi), te zbog svojih obiteljskih uvjeta esto moraju skrbiti o ostalim lanovima
107

Watson, E. (ed.): Bridging the Enterprise Gap: strategies to support socially excluded women into self-employment, Prowess Ltd., Norwich, UK, 2004. 117

obitelji (djeci, starim ili nemonim). Sudionice projekta u prezentiranom poslovnom sluaju su upravo imale takve obiteljske okolnosti (maloljetnu djecu, stare i bolesne lanove obitelji). Iz potreba da se skrb i briga o njima nastavi, u ruralnim i gospodarski nerazvijenim podrujima kao to je Pleternica, model samozapoljavanja se doista inio kao jedna od rijetkih opcija na raspolaganju za pronalazak radnog mjesta. Nepostojanje (prihvatljivih i dostupnih) djejih vrtia, ili domova umirovljenika, ostavlja socijalno iskljuene osobe - skrbnike svojih lanova obitelji, zarobljenicima svog stanja i ne doputa im manevarski prostor za zaposlenje kod drugog poslodavca. Samozapoljavanjem (rad u domu) oni ostaju na raspolaganju potrebitima u svojoj uoj ili iroj obitelji. Fleksibilnost radnog vremena koju prua samozapoljavanje je posebice vana za samohrane roditelje koji imaju obvezu skrbi o svojoj djeci, te doivljavaju mogunost samozapoljavanja kao jedinu mogunost koja im se prua, u smislu ulaska na trite rada. Hrvatsko radno zakonodavstvo im u tom smislu jo uvijek ne ide na ruku, te nedovoljno jasno doputa fleksibilno radno vrijeme. Usprkos reformama koje se sporadino pokuavaju provesti, i dalje je sustav socijalnih potpora okrenut vie prema tradicionalnom, mukom modelu punog radnog vremena i ne podrava dovoljno (socijalno iskljuene) ene u njihovoj tranziciji prema zapoljavanju. Stoga, samozapoljavanje prua model rada u kojem sam vlasnik poduzetnikog pothvata sam odabire svoj tempo i vrijeme poslovanja. Mogunost samozapoljavanja ena openito, a onda i socijalno iskljuenih ena, iznimno su podcjenjene u Hrvatskoj. ene iz ruralnih podruja nisu uvijek u stanju prihvatiti klasine naine rada i poslovanja koje su mukarci spremni rado prihvatiti. Na primjer, prilino sloeni administrativni postupak ispunjavanja zahtjeva za odobrenje kredita za pokretanje poljoprivredne poduzetnike aktivnosti, nalae potrebu da se komunicira ne samo s bankovnim inovnicima ve i sa konzultantima, poljoprivrednim strunjacima i predstavnicima HZZ-a, to e vjerojatno oteati enama odluku za samozapoljavanjem. Sklapanje poslova sa poslovnim partnerima u neformalnim uvjetima (restoranima ili gostionicama), vrlo esto enama nije drutveno doputeno ni prihvatljivo. ena bez zatite mukarca se moe nai u neugodnim situacijama, gdje se mora boriti ne samo sa svojim osjeajem drutvene izoliranosti, ve i sa brojnim ovinistikim i seksistikim primjedbama i komentarima. Stoga je potrebna velika snaga same osobe i jaka motivacija koja e prevagnuti u borbi za izgradnju odrivog vlastitog poslovanja.
118

Samozapoljavanje se doivljava kao potencijalno rjeenje za brojne prepreke ka socijalnoj inkluziji. Pri tom se osiguravanje poduzetnikog obrazovanja za ciljane skupine promatra kao metoda kojom se mogu ojaati ova nastojanja. Ali ovo nipoto nije jednostavna agenda te nije lako pronai izravnu vezu izmeu vie obrazovanja i ostvarenih boljih osobnih prihoda. Posebno je to sluaj ukoliko se edukacija provodi u formalnim ili izoliranim uvjetima, neprilagoenim specijalnim uvjetima. Adekvatna edukacija, koja bi bila modelirana prema zahtjevima socijalno iskljuenih ena uglavnom nije dostupna, to znatno oteava startne preduvjete za razvoj samozapoljavanja kod socijalno iskljuenih. Stoga se moe ustvrditi da nije jednostavno niti lako postii idealne preduvjete za razvoj samozapoljavanja kod socijalno iskljuenih osoba. Da li je samozapoljavanje dovoljno dobar model za rjeenje problema socijalno iskljuenih osoba, nije mogue jednoznano odgovoriti, i zasigurno postoje razlike kapaciteta samozapoljavanja s obzirom na podruje koje se analizira. U nekim regijama kapacitet samozapoljavanja svih pojedinaca, pa tako i socijalno iskljuenih znatno je vei nego drugdje. Manifestacija uspjenosti samozapoljavanja ogleda se u broju novoosnovanih poduzea, broju samozaposlenih osoba, te odrivosti zapoetih poduzetnikih pothvata. Konkretno, mogue je sagledati postojanje osnovnih preduvjeta za samozapoljavanje ili za razvoj poduzetnike aktivnosti uope, socijalno iskljuenih nezaposlenih ena na podruju Poekoslavonske upanije. Kroz sueljavanje prostora Poeko-slavonske upanije, kao podruja identificirane nerazvijene poduzetnike aktivnosti, gdje je iznimno slab poduzetniki mentalitet stanovnitva, sa primjerom Meimurja, gdje je i istraivanjima potvrena i dokazana vea poduzetnika aktivnosti lokalnog stanovnitva, otkrivaju se temeljni razlozi zato je samozapoljavanje i malo poduzetnitvo razvijenije u Meimurju, a nije dovoljno razvijeno u Poeko-slavonskoj upaniji. Specifinost Meimurja lei u tome to je njihov razvoj postsocijalistikog poduzetnitva oslonjen na bogatu tradiciju obrtnikog razvoja (ak i za vrijeme socijalizma). Stanovnitvo Meimurja je oduvijek ivjelo prilino autonomno u odnosu na bilo koju sredinju vlast. Prvo, meimursko stanovnitvo je bilo izloeno tijekom povijesti
108

odreenim

protestantskim

svjetonazorima108.

Drugo,

pripadanje

Juraj IV Zrinski je bio protestantske vjere i njegov je rigidni kodeks ivljenja posveenosti radu i pozivu, te pokuaj normiranja ivota i rada pomou pisanih i nepisanih pravila, izvrio je veliki utjecaj na obrasce ivljenja i sustav vrijednosti tadanjih seljaka i graana. 119

austrougarskoj dravi ostavilo je velik utjecaj na razvoj obrta, a posebice na pojavu prvih cehova. Tree, iako je autohtono stanovnitvo bilo izloeno razliitim stranim utjecajima, nije postalo sklono pobunama i otporu. Razvio se specifian mentalitet i stil ivota koji ukazuje na rezistenciju prema ekstremnim utjecajima drugih kultura, ali i na prihvaanje ciljno-racionalnih obrazaca ivljenja koji posebno ne slave mitsku svijest o povijesnim ili bilo kojim drugim misijama. Oskudnost prirodnih resursa Meimurja stvorila je obrasce ponaanja koji se rukovode vrijednostima individualizma i oslanjanja na vlastiti mukotrpni rad i tedljivost109. Meimurci su skloni odreenim racionalnim vrijednostima koje ne glorificiraju mitsku sliku svijeta, ve ponajprije RAD kao izvor blagostanja i sree pojedinca. Uzevi ovo istraivanje u obzir, mogue je ustvrditi da se socijalno iskljuene osobe, koje ive u podrujima u kojima se poduzetnitvo percipira kao poeljna i potovana aktivnost (i gdje se sam rad iznimno cijeni), mogu znatno lake i bre ukljuiti u procese samozapoljavanja, te da je upravo u tim podrujima samozapoljavanje bolje prihvatljiv model za rjeenje socijalne iskljuenosti. Nasuprot tome, drutva u kojima sam pojam poduzetnitva granii sa dozvoljenim, te u kojem se biti poduzetnik ne slavi kao neto pozitivno, te u kojem je i dalje sramotno pokuati i neuspjeti, zasigurno ne daje dobre temelje za iru bazu novih poduzetnika. Zakljuno, samozapoljavanje moe biti izvrstan model za rjeavanje socijalne iskljuenosti, pod uvjetom da su zadovoljene neke temeljne pretpostavke, poput poticajne okoline za razvoj poduzetnitva, dostupnosti adekvatnih edukativnih programa, i konano, izgradnje visokog stupnja samopouzdanja samih socijalno iskljuenih osoba.

109

Joki-Horvat, B.: Analiza sluajeva poduzetnitva u Meimurju, u engi, D. (ur.): Kako do uspjenog poduzea?, HGK, HUM-Croama, str. 229-236. Zagreb, 1992. 120

6.6. MOGUE STRATEGIJE ZA PRISTUP UKLJUIVANJA U CILJU PODUZETNIKOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA Kako bi se na temelju ranije izloene analize socijalne iskljuenosti i samozapoljavanja, u funkciji poduzetnikog i gospodarskog razvoja, mogle ponuditi odreene strategije i rjeenja, vano je sagledati i globalnu sliku stanja u Hrvatskoj. Istraivanjem110 na etiri podruja, unutar kojih su identificirane prepreke dugoronom rastu Hrvatske, izveden je zakljuak i o glavnoj prepreci rastu Hrvatske. etiri spomenuta podruja istraivanja su: poduzetnitvo, otvorenost, trite rada i drava. U poduzetnitvu su kao kljune prepreke definirali nepostojanje inovacije i kreativnosti te nerazvijenost poduzetnike kompetencije. Prepreka rastu je kvaliteta, a ne kvantiteta poduzetnike aktivnosti, a to je posljedica injenice da je u Hrvatskoj veina poduzetnika to postala iz nude, a ne zbog elje, ideje ili motivacije. Nisu mogli nita drugo raditi pa su postali poduzetnici. Rastu novih poduzetnika pridonosi i nepovoljno poslovno okruenje protkano korupcijom. U podruju trita rada kljuni je problem nepodudarnost potrebnih vjetina, znanja i kvaliteta u odnosu na ono to se trai. Trae se zanimanja kojih nema, a ima zanimanja koja se ne trae. Problem lei u obrazovanju, nedostatku tzv. mekih vjetina (komuniciranje, suradnja), nedovoljnoj kompetenciji niih menadera, nedostatku ulaganja u dodatno obrazovanje i razvoj zaposlenika. U podruju drave, problem nije sama veliina drave, odnosno javne uprave, nego njezina neuinkovitost, a ona je posljedica netransparentnosti i korupcije. Neefikasno troenja novca u kolstvu, zdravstvu, javnim investicijama i javnoj upravi vei je problem nego to je to udjel javne potronje u BDP-u. Pritom su javne investicije i javna potronja glavni izvor korupcije. U podruju otvorenosti (trgovinskom i ukupnom drutvenom), unato formalnoj otvorenosti, Hrvatska nije otvorena zemlja nego je relativno zatvorena. Velike su oscilacije i kad je rije o sektorskoj otvorenosti, jer dok su bankarski sektor i trgovina vrlo otvoreni, proizvodni sektor je prilino zatvoren, a najvie je zatvorena poljoprivreda. Neprimjeren i neuinkovit institucionalni okvir najvea je prepreka otvorenosti Hrvatske.
110

Istraivanje Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike rasta, koje je za Hrvatsku udrugu poslodavaca, u organizaciji asopisa Banka, provela skupina istraivaa, predvoena profesorom zagrebakog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivom Bianiem. http://www.business.hr/ekonomija/ losamobilnost-hrvatske-je-glavna-prepreka-dugotrajnom-rastu, lipanj 2012. 121

Iz svega navedenog, proizala je glavna prepreka dugotrajnom gospodarskom rastu Hrvatske, a to je nedovoljna mobilnost ili seljivost ljudi, robe, kapitala i ideja. Nedostatak mobilnosti vodi nastanku i odravanju neuinkovite drave, odravanju zatvorenosti, nepodudarnosti ponude i potranje za radom, odravanju neprikladne gospodarske strukture te prevlasti poduzetnitva iz nude nad poduzetnitvom iz prilike koje prepoznaje i iskoritava unosne poslovne poduhvate111. U navedenom kontekstu, jasno je da je iznimno teko podii razinu poduzetnike aktivnosti ak i kod osoba koje nisu socijalno iskljuene. Duboko ukorijenjeni problemi u Hrvatskom drutvu i gospodarstvu stoje na putu samostalnoj gospodarskoj aktivnosti pojedinca. Uz sve navedeno, socijalno iskljuene osobe se moraju dodatno nositi sa svim svojim fizikim, socijalnim i psihikim preprekama. Nekoliko je moguih pristupa (strategija) u rjeavanju navedenih problema. Svaka od strategija dotie se odreene razine problema samozapoljavanja socijalno iskljuenih i fokusira se parcijalno na ovaj kompleksni problem. Vjerojatno je da e se optimalna strategija sastojati od odreene kombinacije svih navedenih pristupa. Ovisno o pojedincu i regiji, odnosno konkretnom stanju, bit e potrebno pronai idealan omjer, tj. recept, koji e najadekvatnije odgovoriti na teko stanje socijalno iskljuenog pojedinca. Strategija broj 1 se odnosi na psihosocijalnu razinu socijalno iskljuenog pojedinca. Ovaj pristup se bavi izgradnjom potpuno novog vrijednosnog sustava kod socijalno iskljuenih osoba. Radi se o procesu koji e zahtijevati djelovanje cjelog niza involviranih institucija drutva, kao i strunjaka u segmentu osnaivanja iskljuenih. Ciljane skupine su obiljeene oskudnim ivotnim resursima i tradicionalnim nainima ivljenja, i upravo na toj osnovi e biti nuno izgraivati dublje vrijednosti osobe, ali i dugorono mentaliteta. Poeljne vrijednosti koje se moraju sustavno graditi su: potenje, ljubav, djeca, rad, brak, znanje i naobrazba112. Socijalno iskljuene osobe se posebnim metodama mora uiti da izgrade spoznaju o upuenosti na vlastiti rad i poznavanje vlastitog posla, rad svoje obitelji te elementarnih normi potenja kao preduvjeta drutvene komunikacije. Marljivost i

111

Postoje i razna druga slina istraivanja. Jedan od primjera metode je Bartlet i Bukvi u Sloveniji 2001. (Barriers to SME Growth in Slovenia, u Enterprise in Transition, Fourth International Conference on Enterprise in Transition, The Faculty of Economics, University of Split, Split-Hvar, May 24-26, 2001., pp. 198-201 112 Kao to je to dokazano i element vrijednosnog sustava Meimuraca, gdje je najrazvijenije malo poduzetnitvo i razina samozaposlenosti u Hrvatskoj. 122

radinost, te upornost kao primarna obiljeja bez kojih nee biti kvalitetnog ivota i ivotnih uvjeta, su najvaniji elementi ove strategije. Strategija broj 2 je model ljudskog kapitala113, koja se nadovezuje na prethodnu, u izgradnji vjetina socijalno iskljuenih u cilju njihove lake i bre inkluzije. Temelji se na primarnom unapreenju sposobnosti pojedinaca kroz njima prihvatljive programe za ukljuivanje na trite rada, koji su posebno dizajnirani s ciljem izgradnje njihovih vjetina i kasnijeg zapoljavanja. Mogui programi bi ukljuivali a) obuku za konkretnu radnu poziciju, kako bi se nauile nove radne vjetine ili se osvjeile i unaprijedile ve postojee; b) savjetodavne usluge u cilju to efikasnijih tehnika u traenju poslovnih prilika za samozapoljavanje; c) administrativnu podrku u cilju to lakeg pokretanja vlastitog posla. Strategija broj 3 predvia engagement mentoring114 (angairano mentorstvo). Radi se o novom nainu rada sa socijalno iskljuenim osobama, za koji se smatra da je najprikladniji za rad sa mlaim osobama. Njegove su znaajke sljedee: (1) ono je plansko i formalizirano unutar institucionalnog okruenja i sa strogim dnevnim redom; (2) usmjereno je na povratak socijalno iskljuenih na trite rada i u okrilje institucionaliziranih struktura drutva; (3) uloga mentora je u transformaciji stavova, vrijednosti, ponaanja i vjerovanja socijalno iskljuenih, kako bi oni stekli osobinu zapoljivosti, a (4) motor promjena osobnosti socijalno iskljuene osobe predstavlja bliska ljudska veza koji se razvija izmeu dviju osoba, mentora i tienika, koji moe donekle nalikovati na odnos roditelja i djeteta. Iako je angairano mentorstvo primarno osmiljeno u cilju zapoljavanja kod odreenog poslodavca, mogue ga je oblikovati i na nain da potpomae samozapoljavanju socijalno iskljuene osobe. U tom sluaju, fokus se stavlja na trei navedeni element strategije (transformacija stavova). Strategija broj 4 predstavljena je kroz radno-orjentirani pristup. Ona naglaava da se zapoljivost socijalno iskljuenih najbolje unapreuje ukoliko se ljude odmah instalira na radno mjesto. Jednom kad su zaposleni, ljudi e postupno stei potrebne radne vjetine i izgraditi ponaanje koje e im dozvoliti da zadre svoj posao i vjerojatno i napreduju. Prethode joj aktivnosti specijalizirane potrage za otvorenim radnim mjestima, a za koje bi socijalno iskljuene osobe bile adekvatne.
113

LSC Skills in England Skills and social exclusion seminar 9 July, Commonwealth Club, London, 2008 114 Colley, H.: Engagement Mentoring for socially excluded youth: problematising a holistic approach to creating employability through the transformation of habitus, British Journal of Guidance and Counselling 31 (1), str.77-100, 2003. 123

Isto tako, iznimno je vano u ovom pristupu, sustavno raditi sa buduim poslodavcem, kojeg e biti vano uvjeriti da je socijalno iskljuena osoba radina, pouzdana, stabilna i korisna za njegovo poduzee. Posljedino, doi e do stjecanja znanja i radnih navika, te e se kod socijalno iskljuene osobe izgraditi sposobnost da razumiju potrebe svojih kupaca. Dui period e biti potreban kako bi se stvorila navika, pa i tradicija koja bi se mogla generacijski nastavljati u socijalno iskljuenim obiteljima. Sam radni angaman automatski e znaiti prekidanje sa stanjem iskljuenosti, i otvorit e brojne nove mogunosti za ugroenu osobu. Njen ivot tada kree u potpuno novom smjeru. Strategija broj 5 predvia promjenu okoline i drutva u cilju pomoi socijalno iskljuenim friendly115, osobama. u smislu Okruenje jednostavnih generalno procedura mora i postati self-employment za prelazak u postupaka

samozapoljavanje. Takoer, da bi programi poticanja samozapoljavanja meu socijalno iskljuenima bili uinkovitiji, potrebno je provoditi potpunije informiranje na poetku programa, stroi samoodabir i postupak selekcije kandidata. Jedan od modela bi bio i organizacija godinjih sajmova zapoljavanja socijalno iskljuenih, ime bi se skrenula pozornost javnosti na pozitivne atribute socijalno iskljuenih osoba kao zaposlenika i samozaposlenih (proizvoaa odreenih proizvoda i pruatelja usluga). Ovakvi sajmovi bi bili odlina prilika za spajanje javnog, privatnog i nevladinog sektora po pitanju rjeavanja problematike samozaposlenosti socijalno iskljuenih. Strategija broj 6 bavi se openitim aktivnostima u smislu mijenjanja antipoduzetnike klime u drutvu, te stvaranjem pozitivne percepcije prema poduzetnitvu, kao glavnom motoru razvoja drutva. U naletu pozitivnih trendova, sigurno je da e i socijalno iskljuene osobe biti dotaknute drutvenim nastojanjima za unapreenje kvalitete ivota cijele zajednice, te e lake stupiti u svijet poduzetnitva i samozaposlenih. Kako bi se osiguralo ire sudjelovanje socijalno iskljuenih osoba, opisanih kao skupine na dnu drutvene piramide, vano je stvoriti trita i prilike za inovacije i socijalno unapreenje.

115

Self-employment friendly prikladno, ugodno, jednostavno za samozapoljavanje

124

6.7. PRIJEDLOG RJEENJA I ELEMENTI BUDUIH RAZVOJNIH PROJEKATA Socijalna iskljuenost je svojevrsna drutvena anomalija i za oekivati je da e se takve pojave nastojati rijeiti kroz aktivni angaman drutvenih institucija i struktura. U kontekstu poticanja samozapoljavanja socijalno iskljuenih odgovorne drave, kakvom se smatra i Republika Hrvatska, uvode razne programe za poticanje samozapoljavanja. Uspjenost inicijativa samozapoljavanja socijalno iskljuenih ne smije vrednovati iskljuivo strogim ekonomskim pokazateljima. Uspjenost mora inkorporirati i socijalne elemente, poput pronalaska radnog mjesta, povratka u sustav obrazovanja i obuke, poveano sudjelovanje u aktivnostima zajednice, ali i suptilnijih mjerila poput veeg samopouzdanja ili povjerenja u vlastite mogunosti. Sve su to faktori koji igraju jo vaniju ulogu od krutih ekonomskih termina, poput prihoda, dobiti ili povrata na investiciju. Jednostavno, ambicije se u sluajevima socijalno iskljuenih osoba definiraju znaajno drugaijim pojmovima. Izgradnja samopouzdanja u socijalno iskljuenih osoba je centralni element programa poduzetnike podrke. Vano je omoguiti im da prepoznaju i da ponu cijeniti svoje postojee vjetine i osnaiti ih kako bi znali donositi vlastite utemeljene odluke. Takoer je vano doi u priliku za stvaranjem mrea i razvijanjem grupa podrke sa drugim osobama u slinim ivotnim situacijama. Izlazak iz socijalne iskljuenosti kroz samozapoljavanje i poduzetniku aktivnost, mora pri tom uzeti u obzir brojne prepeke na koje e naii. Primjerice, nije vjerojatno da e se financijski sektor ponaati dovoljno socijalno odgovorno, te da e kreirati posebne programe financiranja socijalno iskljuenih osoba. Ukoliko bi se i pojavio ovakav poslovni interes, zasigurno bi bio povezan sa dobivanjem skupih jamstava drave, kojima bi ona garantirala za pokrie eventualnog poslovnog neuspjeha socijalno iskljuene osobe. Zatim, Hrvatski zavod za zapoljavanje stavlja iskljuivi naglasak na mjere kojima se promie zapoljavanje kod odreenog poslodavca. Ne postoje zaposlenici unutar Zavoda koji bi bili iskljuivo zadueni i specijalizirani za aktivnosti kojima bi se nezaposlene osobe samo-zaposlile. Porezni sustav ne omoguuje nikome olakice kojima bi se poticao ulazak u poduzetnitvo, pa tako ni socijalno iskljuenim skupinama Zaposlenici u poduzetnikim potpornim institucijama ukoliko imaju odreena vlastita poduzetnika iskustva, iznimno rijetko razumiju zajednicu u kojoj ive socijalno iskljuene osobe, kao i biti predstavnici
125

socijalnih skupina kojima socijalno iskljueni pripadaju (npr. manjine, samohrani roditelji itd.), a to bi bilo nuno kako bi stekli povjerenje svojih klijenata. U Hrvatskoj nema povijesti specijaliziranih programa za poticanje samozapoljavanja socijalno iskljuenih. Openito, u sklopu Aktivnih mjera zapoljavanja Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, omoguene su mjere za samozapoljavanje nezaposlenih, to predstavlja ekonomsko rjeenje za dio onih nezaposlenih koji imaju poduzetnike sklonosti. Pri pokretanju vlastitog posla, pored opih potekoa svojstvenih ukupnoj poslovnoj i poduzetnikoj klimi u Republici Hrvatskoj, nezaposleni su suoeni i s nizom dodatnih izazova koji ukljuuju otean pristup izvorima financiranja. Iz tog razloga, otvorene su mogunosti sufinanciranja samozapoljavanja dugotrajno nezaposlenih (due od 6 mjeseci), i to za konkretnu namjenu (plaanje doprinosa na plau, nabavku opreme ili alata i slino) 116. Svakako se i dio socijalno iskljuenih osoba koje imaju mogunost doi do pravovremene informacije o navedenim mogunostima moe ukljuiti u ovakve programe. Osim ovog Programa, hrvatska politika je prepoznala segment djelovanja na poticanje samozapoljavanja nezaposlenih koji su aktivni kao poduzetnici, ali rade na crno, u podruju neslubenog gospodarstva (najveim dijelom u poljoprivredi). Cilj ovih mjera bio je ozakoniti neprijavljenu ekonomsku djelatnost, za koju je utvreno da je glavni izvor dohotka evidentiranih nezaposlenih osoba117. Openito, nositeljima neregistriranih poslovnih aktivnosti nedostaje znanje i sredstva potrebna za djelovanje u zakonskim okvirima, izmeu ostalog jer veina ivi na rubu siromatva. Program se sastojao od nekoliko faza: a) samoizbor, uz strunu podrku savjetodavaca, kroz informiranje, seminare, broure za poduzetnike; b) selekcija prvi krug nakon izraenog grubog poslovnog plana, kandidati se pozivaju na intervju gdje se ocjenjuje njihova psiholoka i tjelesna spremnost za poduzetnitvo, kao i znanja i vjetine. Psiholog savjetuje o daljnjem nastavku ili obustavi programa; c) selekcija drugi krug detaljno razmatranje poslovnih planova, uz strunu i detaljnu podrku konzultanta. Prihvatljivi plan znai nastavak programa, dok nedovoljno kvalitetan plan znai sudjelovanje na dodatnim obveznim seminarima i edukacijama; d) osposobljavanje za izradu i provedbu poslovnog plana; e) strune konzultantske usluge, pri emu kandidat dobije podrku u smislu izrade zahtjeva za
116

U 2012. godini, sredstva za otvaranje obrta iznose 18.614,40 kn (neto), odnosno 24.198,72 kn (neto) kao potpora za osnivanje tvrtke. 117 Crnkovi-Prozai, S.: Nezaposleni koji rade: radnici i poduzetnici iz sjene, HZZ Zagreb, u zborniku Financijska teorija i praksa, vol. 26, No.1, oujak 2002. 126

kredit, prikupljanju dokumentacije, administrativna podrka u pripremi projekta; f) postupak odobrenja pri emu banka surauje s konzultantom i kandidatom; g) praenje i provjera, pri emu se prati poslovanje i zadravanje zaposlenosti. Konkretni rezultati u razdoblju duljem od godine dana provedbe ovog programa bili su sljedei: informativne seminare je pohaalo 6.800 sudionika 57% odluilo nastaviti s programom 32% je pohaalo programe osposobljavanja i usavravanja 22% je dobilo usluge konzultanata 7,5% dobilo kredit za pokretanje ili legalizaciju poslovanja ukupno je bilo 583 samozaposlene osobe, kod kojih se zaposlilo jo 494.

Primjenljivost ovog Programa kod socijalno iskljuenih osoba je upitna, jer se oni, osim sa nezaposlenou, nose i sa problemima svoje neaktivnosti, te raskinutih drutvenih veza. Socijalno iskljuene osobe koje se odlue na samozapoljavanje uglavnom uvijek to rade iz potrebe. Poznato je da poduzetnitvo iz potrebe ve u poetnoj fazi ima znatno slabije anse za uspjeh, nego kad se radi o poduzetnitvu iz prilike118. Ovaj motivacijski faktor119 odreuje kvalitete samozapoljavanja. Odgovarajui procesi upravljanja ljudskim resursima, koji e omoguiti integraciju socijalno iskljuenih osoba u poslovni svijet, s obzirom da oni nose u sebi neka posebna obiljeja, mogu u konanici izdefinirati vrlo zanimljive trine nie. Potrebna je struna konzultantska ili mentorska pomo pri voenju kroz ovaj proces, kao i pri evaluaciji ostvarenih rezultata120. Kljuno ogranienje lei u tome to se uglavnom radi o radno-intenzivnim poslovima, pri emu obuka i trening trebaju biti posebno skrojeni (tailor-made) prema preferencijama pojedinog korisnika. Vano je osvijestiti injenicu da su za znaajnije pokretanje socijalno iskljuenih osoba potrebne outside-the-box121 aktivnosti kojima bi se dosezalo dalje nego li je to uobiajeno tradicionalnim metodama. Naime socijalno iskljuenim osobama treba znatno due vremena i vie uvjeravanja kako bi ih se ubijedilo da je njihova ideja i

118

Od 35 zemalja u kojima se provelo GEM istraivanje, 2005. godine, jedino je u Hrvatskoj bio vei broj novih poduzetnika iz nunosti, nego iz prepoznate poslovne prilike. Prema intervjuu prof. Slavice Singer u asopisu Lider, www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=3874, srpanj 2010. 119 Apitzsch, U. i Kontos, M.: Self-Employment Activities of Women and Minorities: Their Success or Failure in Relation to Social Citizenship Policies, VS Verlag fur Socialwissenschaften, Wiesbaden, 2008 120 www.csreurope.org/solutions.php?action=show_solution&solution_id=334, srpanj 2010. 121 Outside-the-box je izraz na engleskom jeziku koji znai neobino, onako kako nije uobiajeno, izvan okvira, drugaije, nekonvencionalno. 127

realan poduzetniki pothvat. Zato je njima klasian aktivni pristup potpornim poduzetnikim institucijama nedovoljno i nedostupno rjeenje. Trening i savjetovanje socijalno iskljuenima mora imati holistiki pristup razvoju poslovanja, a ne samo fokus na maksimizaciji profita. U smislu poduzetnike edukacije, mnoga rjeenja se trebaju ponuditi kroz neformalni pristup edukaciji te kroz uenje na djelu. Neka od rjeenja bi ukljuila: osiguranje mikrofinanciranja, inovativnost i kreativnost u pronalasku novih izvora prihoda, tehnika i dizajnerska rjeenja, te pristupi tritima. Mikrofinanciranje moe biti vrlo uspjean alat za postizanje socijalne inkluzije, ukoliko su usklaeni imbenici ponude i potranje, te popraeni odgovarajuim potpornim uslugama122. U sluajevima kada je mikrokreditiranje prikladno rjeenje, ono donosi ogromne makroekonomske i socijalne benefite:123 1. Mikrokreditiranje transferira mikropoduzetnika iz okvira ovisnog gospodarstva u neovisno, u kojem svaka pojedina osoba postaje aktivni kreator vlastite sudbine 2. Mikropoduzetnik prestaje s primanjem pomoi, donacija ili drugih oblika solidarne pomoi i postaje aktivni doprinositelj poreznom i socijalnom sustavu 3. Umjesto da ostanu i dalje konzumenti nacionalnog bogatstva, oni postaju njegovi aktivni kreatori 4. Oni kreiraju radna mjesta, ne samo vlastito nego i ovisno o razvoju poduzea, radna mjesta drugih zaposlenika, koji postaju nezamjenljivi dio odrivosti tvrtke 5. Kreiraju sinergije u smislu da inspiriraju i druge na iste pokuaje, te ih ohrabruju da je poduzetnitvo vrijedno truda 6. Ekspanzija mikrokredita znai da se, postupno, izgrauje put ka inkluzivnijem i povezanijem drutvu, u ekonomskom i socijalnom smislu, a posljedino i konkurentnijem drutvu. Konkurentnost ne moe procvjetati bez ovih malih doprinosa. Mikrokredit nije samo mali zajam, nego je iznad svega novi ivotni projekt onima koji vjeruju da e svojom snagom volje i svojim sposobnostima izgraditi bolji ivot za
122

Policy measures to promote the use of micro-credit for social inclusion, Study by Siewertsen, H. et al., FACET, 2005. 123 ALVES, Manuel Brando (2008), Microcredit as a way of giving people more dignity, in OLIVEIRA, Catarina Reis and RATH, Jan (eds.), Migraes Journal - Special Issue on Immigrant Entrepreneurship, no. 3: ACIDI, pp. 255-262, Lisbon, October 2008. 128

sebe same, za svoju obitelj, za zajednicu u kojoj ive, i u konanici za drutvo u cjelini. Osim spomenutih modela utjecaja na rjeenje socijalne iskljuenosti, u dananje vrijeme vano je spomenuti i sposobnost raunalnih i komunikacijskih tehnologija da umanje stanje socijalne iskljuenosti, a posredno mogue dovedu i do vee razine aktivacije u smislu razvoja poduzetnikih ideja. Iako injenica da netko ne koristi Internet ili drutvene mree ne znai automatski njegovu iskljuenost 124, jasno je da e se ve socijalno iskljuene osobe dodatno izolirati ukoliko ne koriste iste. Konkretni prijedlozi buduih projektnih ideja upravo se moraju bazirati na svemu gore navedenom i detaljno opisanom. Nije za oekivati da e se jednom stvoren model, pa ak i jednom dokazano uspjean model samozapoljavanja socijalno iskljuenih na odreenom podruju, uspjeno transferirati i na neka druga podruja. Naime, ne postoje dvije identine skupine socijalno iskljuenih osoba. Svaka socijalno iskljuena osoba se nala iz drugaijeg spleta ivotnih okolnosti u trenutnoj situaciji, pa tako nije za oekivati niti da e se metode za uspjeno samozapoljavanje jedne skupine primijeniti jednako uspjeno na druge.

124

Isto se ne moe sa sigurnou tvrditi i za nove mlae generacije, ija se socijalna interakcija sve vie odvija upravo na drutvenim mreama i online. 129

6.8. ZAKLJUAK ANALIZE SLUAJA Poslovni sluaj u kojem je opisan pokuaj uspostave pilot-tvrtki socijalno iskljuenih ena starijih od 40 godina, na podruju grada Pleternice, zorno prikazuje realnost stanja ljudskih resursa u Poeko-slavonskoj upaniji. Unato prirodnim bogatstvima kakva nudi ova regija, poput plodne i nezagaene zemlje, obilja iste vode, rudnih bogatstava i uma, ljudski potencijali koji bi morali ta bogatstva staviti u funkciju vlastitog razvoja vrlo esto nemaju kapaciteta za to. Sluaj se bavio posebno ranjivom skupinom (socijalno iskljuenim starijim enama), koja izrazito teko izlazi iz svoje ahure i svojih ukorijenjenih navika. Premda i same ene sudionice projekta priznaju i prepoznaju svoje nedostatke, one i dalje nemaju u sebi snage i volje za uiniti drastine promjene, a za dobrobit sebe i svojih obitelji. Model primijenjen u naem sluaju je model samozapoljavanja (nasuprot klasinom zapoljavanju i radu za drugoga). Promatrana je openita uloga i potencijal samozapoljavanja kao specifine forme pronalaska posla i stvaranja egzistencije, u kojoj samozaposlena osoba i dalje ne podlijee autoritetu drugoga, ve ostaje i dalje sam svoj gazda. Motiv projektnog tima je upravo bio utvrditi mogunosti pronalaska dodirnih toaka socijalne iskljuenosti i samozapoljavanja, kao dviju strana iste medalje. Sluaj je pokazao da socijalno iskljuene osobe nerado ulaze u poduzetnitvo (samozapoljavanje) i vie vole kod nekoga biti zaposleni. Oni ulaze u samozapoljavanje samo u krajnjoj nudi. Volji za pokretanjem vlastitog poduzetnikog pothvata ne pomae ni injenica da poduzetnici u Hrvatskoj u pravilu nose stigmu negativaca i tajkuna, te nisu posebno poeljni kao oblik i nain stvaranja egzistencije. Zatim, visoka je razina opasnosti od neuspjeha u poduzetnitvu, pa su stoga socijalno iskljueni skloni drugim rjeenjima. Radi se o vrlo niskoj vjeri u kvalitetu vlastitog poslovnog plana i poslovne ideje koju imaju. Samozapoljavanje kod socijalno iskljuenih i depriviranih osoba je realno vrlo teko mogue, i s obzirom da se kod ovih osoba pojavljuje nepremostivi problem financiranja poduzetnikog pothvata, to je dodatno limitirano nedostatnim poznanstvima, prijateljstvima ili drutvenim vezama, preko kojih socijalno iskljuena osoba ponovno ne uspijeva pronai dostatna sredstva za pokretanje poslovanja.

130

Poslovni sluaj je dao iru sliku ivota svih ukljuenih sudionica, te je jasno prikazao da odreena razina interesa za izlaskom iz drutvene izolacije postoji. ene su se vrlo rado odazivale na sve za njih ponuene aktivnosti (predavanja, edukacije, putovanja). Meutim, razina u kojoj se od njih samih oekivalo proaktivno djelovanje je zakazala. Poduzetniki potencijal ena je ostao zatomljen ispod ahure neaktivnosti. Premda bi ove ene trebala nuda natjerati na ulazak u poduzetnitvo, ini se da ih niti ukazana prilika nije uspjela zaintrigirati i snano motivirati za vlastito poduzetnitvo. Tome je doprinijelo i vrlo nepoticajno okruenje i iznimno slaba podrka najblie okoline, ali i obitelji.

131

7. ZAKLJUAK

Uz pretpostavku da je poduzetnitvo (samozapoljavanje) vaan faktor sveukupnog gospodarskog i drutvenog razvoja, mogu se pokuati traiti naini kako razviti poduzetniko djelovanje. Najfundamentalniji razlog za razvoj poduzetnitva kroz samozapoljavanje socijalno iskljuenih osoba lei u pronalasku odrivih rjeenja za prevladavanje nepravednog stanja drutva u kojima neki ive u obilju, dok se drugi suoavaju sa nedostatkom osnovnih ivotnih uvjeta. Socijalno iskljuene osobe nose u sebi cijeli niz ograniavajuih elemenata zbog kojih su se i nali u ivotnoj situaciji u kojoj jesu. S druge strane, ogranieni su pri ulasku u svijet poduzetnitva zbog nedostatnih sredstava poetnog kapitala, nunih za zapoinjanje aktivnosti. Takoer, socijalno iskljueni nemaju nune socijalne mree s ljudima od kojih e ovisiti uspjeh potencijalnog poduzetnikog pohvata (kupci, dobavljai, agenti, distributeri, i slino). Bojazan od gubitka odreenih socijalnih beneficija ili socijalne pomoi, koji nee bit nadoknaen jednakim ili veim koristima, sprjeava socijalno iskljuene osobe u svojoj nakani da se odvae na samozapoljavanje. Socijalne pomoi su, premda male i nedostatne, ipak sigurne i redovite, te daju onu najosnovniju bazu za preivljavanje. Naputanje tih pomoi, i izlazak iz sustava socijalne skrbi, uz istovremeno nepouzdan ishod, te vrlo vjerojatne fluktuacije u prihodima (osobnih ali i obiteljskim), izlae izravnom riziku od gubljenja svega. Samozapoljavanje, kao oblik poduzetnitva zahtijeva znaajnu razinu ivotne energije, snage i hrabrosti. I upravo u tome lei temeljni problem socijalno iskljuene osobe. Uspjeh, iako se ponekad tako doima, nikako nije splet sretnih okolnosti, nego sustavnog rada i stvaranja prilika. Stoga, da bi pojedinci bili uspjeni na tritu, gdje vlada zakon ponude i potranje, potrebno je da izgrade vlastitu konkurentnost. Vea konkurentnost podrazumijeva posjedovanje specifinih znanja, vjetina, kompetencija, iskustva te radne discipline. Stoga treba raditi na kompetencijama socijalno iskljuenih, odnosno na poveavanju njihove konkurentnosti. Daljnji korak bi bio automatizmom zajednikog rada psihologa i socijalnih radnika, usmjeriti osobu na formalno ili neformalnu

132

izobrazbu u podruju gdje ima najvie preostalih kompetencija, ali i u podruju gdje je najvie motivirana. Rjeavanje problema egzistencijalne prirode koji prate socijalno iskljuene osobe, nezaobilazno se nalazi u obrazovanju, stjecanju vjetina i kvalifikacija za to bolju poziciju na tritu rada, te kroz takav pristup otvaranju prilika za zapoljavanjem i samozapoljavanjem osoba. Dakle, rije je o kombinaciji obrazovanja i stvaranja prilika. Naglasak je na kompetenciji, kvaliteti, samostalnosti i motivaciji. Kroz takav vid osnaivanja socijalno iskljuenih osoba te drutveno osvjeivanje o vrijednosti rada i potrebi rastereenja socijalnog sustava te doprinosa to veeg broja ljudi zajednici, mogu se oekivati pomaci u zapoljavanju. Djelovati stoga treba u oba smjera: osnaivanju socijalno iskljuenih osoba i mijenjanju svijesti drutva. Pozitivni primjeri zapoljavanja imaju snaan utjecaj na pojedince i drutvo u cjelini, kao i osobno iskustvo; stoga, najranija integracija socijalno iskljuenih od vrtia do kola daje najbolje rezultate. Ekonomska opravdanost rastereenja socijalnog sustava trebala bi biti misao vodilja svim programima i projektima usmjerenim socijalno iskljuenim osobama. To znai da rjeenje problema nezaposlenosti osoba treba obuhvaati nekoliko modela rehabilitiranja i profesionalne orijentacije koji imaju zajedniki cilj: kvalitetan ivot osoba i njihova puna integracija te doprinos zajednici. Jednako je vano voditi rauna o afinitetima osobe. Nuna je kombinacija obrazovanja i stvaranja prilika, odnosno potrebno je sustavno poticati i osiguravati okruenje u kojem je ideju o poslovnom poduhvatu, odnosno zapoljavnju lake realizirati. To je cikliki posao koji zapoinje od trenutka ukljuivanja osobe u obrazovni ili prekvalifikacijski sustav do ostvarivanja poduzetnike ambicije i daljnje obrazovne nadgradnje ovisno o potrebi razvoja dodatnih kompetencija kako bi osoba neprestano bila na visokoj razini konkurentnosti mogunosti ukljuivanja u svijet poduzetnitva ili na trite rada. Kod preporuka o nainu ulaska socijalno iskljuenih osoba u svijet poduzetnitva treba voditi brigu o: opem drutvenom raspoloenju i razvijenim dodatnim uslugama za podizanje kvalitete ivota socijalno iskljuenih. raspoloivim opcijama za poslovne pothvate i opem gospodarskom stanju koji ih u velikoj mjeri determinira;

133

razvijenosti institucionalne infrastrukturne podrke, posebice za modus kojim se promovira poduzetnitvo kod socijalno iskljuenih osoba; primjeni odgovarajueg modela poduzetnitva obzirom na prednosti i nedostatke ulaska u posao i izlaska iz posla; psihosocijalnom profilu socijalno iskljuene osobe i preostalim radnim mogunostima, kao i radnoj motivaciji, interesima, znanju i osobnosti osobe; spremnosti osobe na gubitak socijalnih prava i preuzimanje poslovnog rizika. Gledajui zakone i dokumente kojima se RH obvezala na potivanje i

omoguavanje boljih ivotnih i radnih prilika za osjetljive skupine drutva, moe se zakljuiti da je to dobar nacionalni okvir koji e trebati jo vremena za praktinu primjenu. Bez sustavnog djelovanja na svijest ire javnosti nee biti znaajnih rezultata. Iako u konanici do pojedinca stoji hoe li se savjesno ili nesavjesno ponaati, od strane dravnih institucija potrebno je jasnije zalaganje za ukljuivanje socijalno iskljuenih prvenstveno na trite rada, a potom u zajednicu, a tek onda u svijet poduzetnitva. Snaga civilnog sektora u tome ima presudnu ulogu kada je u pitanju poticanje pojedinaca i njihovo osnaivanje za ivot u svijetu, a ne u izolaciji. Velik problem u uspjenom zapoljavanju i samozapoljavanju socijalno iskljuenih osoba je nedostatak institucije ili mree institucija koje bi promovirale i kreirale programe osposobljavanja socijalno iskljuenih osoba. To je ne samo ekonomski, ve i iri drutveni problem u kojem su podcijenjene mogunosti socijalno iskljuenih osoba i njihova kreativna snaga kojom mogu doprinijeti drutvu. Iz tog razloga potrebno je djelovati u dva smjera: mijenjati svijest drutva, ali i poticati kreativno izraavanje socijalno iskljuenih osoba. Pozitivno institucionalno okruenje kljuno je u osiguravanju uvjeta poveanog zapoljavanja i samozapoljavanja socijalno iskljuenih osoba. Mrea dionika koji promoviraju i aktivno sudjeluju u kreiranju modela zapoljavanja i njihovu provoenju dobra je za ostvarivanje projekata koji mogu biti financirani iz:

prorauna jedinica lokalnih samouprava, itd., sredstva Ministarstva zdravlja i Ministarstva socijalne politike i mladih pretpristupnih fondova EU (aktivne mjere zapoljavanja drutvenih donacija stranih veleposlanstava i raznih inozemnih donatora.

za potporu udrugama,

skupina kojima prijeti socijalna iskljuenost),

134

135

8. LITERATURA

1. Abrahamson P.: Social Exclusion in Europe: Old Wine in New Bottles, Druboslovne rasprave, Vol XI, No 19-20, 119-136, 1995. 2. Allan, R.K. (1999.), nastavni materijali Pfeifer, S., Poduzetniki management, Poslijediplomski studij Poduzetnitvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2004. 3. Alves, M.B.: Microcredit as a way of giving people more dignity, in Oliveira, C.R. and Rath, J. (eds.), Migraes Journal - Special Issue on Immigrant Entrepreneurship, no. 3: ACIDI, Lisbon, October 2008. 4. Apitzsch, U. i Kontos, M.: Self-Employment Activities of Women and Minorities: Their Success or Failure in Relation to Social Citizenship Policies, VS Verlag fur Socialwissenschaften, Wiesbaden, 2008 5. Bayley D., Gorani-Lazeti H. et al., Neumreeni: Lica socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, Denona d.o.o., Zagreb, 2006. 6. Bejakovi, P.: Siromatvo, nejednakost i socijalna iskljuenost u Europskoj uniji i Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, 4. poglavlje u knjizi grupe autora: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Institut za javne financije, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2003. 7. Buble, M.: Strateki menadment, Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2005. 8. Burchardt, T., Le Grand, J. and Piachaut, D.: Social Exclusion in Britain 19911995, Social Policy and Administration, volume 33 issue 3: str. 227-244., 1999. 9. Buturac, J.: Stanovnitvo Poege i okolice 1700-1950, (1967) Pretisak rada iz Akademijina niza Zbornik za narodni ivot i obiaje junih Slavena- knjiga 43, 1967.g. Zagreb, 2004. 10. Copeland, P.: EU Enlargement, The Barrosso Commission and a Shift to the Right? The Uncertain Future of the European Social Model in a Post 2004 Union, Political Perspectives 2008, vol 2 (2), Manchaster, 2008.

136

11. Cremers, J: Self-employment and the free provision of services (PowerPoint presentation), CLR, u sklopu seminara: Self-employment and bogus selfemployment in the construction industry, Vilnius, June 2007. 12. Crnkovi-Prozai, S.: Nezaposleni koji rade: radnici i poduzetnici iz sjene, HZZ Zagreb, u zborniku Financijska teorija i praksa, vol. 26, No.1, oujak 2002. 13. Croatia, report on stabilisation and association 2002., online izvor: www.southeasteurope.org/documents/EC_Report_HR.pdf, svibanj 2009. 14. Drucker, P.: Innovation and Entrepreneurship, online izvor: http://www.scribd. com/moldoveanu_simina/d/39162327-Peter-Drucker-Innovation-andEntrepreneurship; June 2012. 15. Dravni zavod za statistiku, Popis stanovnitva, Zagreb, 2001. 16. Employment status group: Programme for Prosperity and Fairness: Code of practice for determining employment or self-employment status of individuals, Dublin, 2001. 17. Ergovi J.: Osposobljavanje za samostalan rad i zapoljavanje osoba s invaliditetom, Ljetopis socijalnog rada, Vol. 14 No. 3, strana 597-610, Zagreb, prosinca 2007. 18. Estivill, J.: Concepts and strategies for combating social exclusion, ILO, Geneva, 2003. 19. Eurostat: Recommendations on Social Exclusion and Poverty statistics, Domain: Income and Living Conditions, Statistics Programming Committee recommendations on social exclusion and poverty statistics, Luxembourg, 1998. 20. Fight against poverty and social exclustion Deffinition of appropriate objectives, online izvor: http://ec.europa.eu/employment_ social/social_ inclusion/docs/approb _en.pdf, Brussels, 2000. 21. Georgellis, Y., Sessions, J. i Tsitsianis, N.: Pecuniary and Non-Pecuniary Aspects of Self-Employment Survival, online izvor: https://uhra.herts.ac.uk/ dspace/bitstream/2299/3739/1/102616.pdf, lipanj 2012. 22. Gibb A.: Etrepreneurship: Unique Solutions for Unique Environments Is it possible to achieve this with the existing paradigm? Background Paper to the Plenarry Presentation to the International Council for Small Business World Conference, Melburn, 2006. online izvor: http://tempus.psp.efos.hr/ DesktopDefault.aspx?DocumentID=3404, veljaa 2012.
137

23. Gibb, A.: Growing Your Own Business, Durham University Business School, 1990. 24. Goey, F.: Economic structure and self-employment during the twentieth century, Paper 8th EBHA Conference, Barcelona, September 2004. 25. Harmeling, S.: An Introduction to Research, Writing and Teaching Case Studies, predavanja s poslijediplomskog studija Poduzetnitvo, prema Harvard Business School: Learning by the Case Method in Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2001. 26. Hromatko A.: Kvaliteta ivota u Republici Hrvatskoj i rizik socijalne iskljuenosti, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Target d.o.o. za istraivanje trita, Zagreb, lipanj 2006. 27. Hrvatski zavod za zapoljavanje, Anketa poslodavaca 2009. godine rezultati provedbe, Zagreb, 2009. 28. http://blog.eurojobs.com/2012/05/nearly-25-million-people-unemployed-in-eu/, 14.06.2012. 29. http://dictionary.bnet.com/definition/self-employment.html, June 2009. 30. http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm, lipanj 2012. 31. http://webfiler.dsh-aa.dk/publikationer/AaseMygindMadsen/Socialexclusion. pdf, srpanj 2010. 32. http://www.aldi.ba/files/EU_ciljevi_u_borbi_protiv_siromastva_i_socijalne_ iskljucenosti.pdf, svibanj 2009. 33. http://www.cesi.org.uk, svibanj 2009. 34. http://www.chronicpoverty.org/toolbox/Socialexclusion.php, svibanj 2009. 35. http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/archive/Entrepreneurship - Economic Empowerment EN.pdf, July 2010 36. http://www.csreurope.org/solutions.php? action=show_solution&solution_id=334, srpanj 2010. 37. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=3874, srpanj 2010. 38. Jimeno, F.J. et al.: Integration and Inequality: Lessons from the Accessions of Portugal and Spain to the EU; online izvor: www.fedea.es/pub/Papers/ 2000/dt2000-10.pdf; u Background Papers for Making Transition Work for Everyone: Poverty and Inequality in Europe and Central Asia, Washington, The World Bank, 2000.

138

39. Joki-Horvat, B.: Analiza sluajeva poduzetnitva u Meimurju, u engi, D. (ur.): Kako do uspjenog poduzea?, HGK, HUM-Croama, Zagreb, 1992. 40. Kar, S. et al.: Mapping the Socially Excluded: Beyond Poverty Measurements, Centre for Studies in Social Sciences, Calcutta, 2008. 41. Kerovec, N.: Institucionalna ureenost trita rada u Danskoj, u Revija za socijalnu politiku, br. 3, online izvor: http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/ rsp/article/view/385/389, Zagreb, 1997. 42. Kljaji, A.: Istraivanje problema nezaposlenosti u Hrvatskoj s moguim prijedlogom rjeenja, Ekonomski pregled, 1-2, str. 125-154, Zagreb, 2001. 43. Krui, D.: Poduzetnitvo i ekonomski razvoj: reaktualiziranje uloge poduzetnitva u globalnoj ekonomiji, znanstveni lanak, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, sijeanj 2008. 44. Matkovi, T.: Razmjeri, oblici i kvaliteta samozaposlenosti u Hrvatskoj, u Zbornik radova Rad u Hrvatskoj i pred izazovima budunosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo iz Zagreba i Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. 45. Matkovi, T. i tulhofer, A.: Istraivanje socijalne iskljuenosti empirijska analiza socijalne iskljuenosti, u sklopu Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, UNDP, Zagreb, 2006. 46. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Europska komisija, Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske, Zagreb, oujak 2007. 47. Official Journal of the European Communities, 2001. 48. Parker, S.C.: Economics of self-employment and entrepreneurship, Cambridge University Press, Cambridge, February 2004. 49. Pavlievi, D.: Grad Pleternica 1270-2010., Grad Pleternica, 2009. 50. Pierson, J.: Tackling Social Exclusion, Routledge, London, 2002. 51. Poljanec-Bori, S.: Poduzetniki vrijednosni sklop i problem konkurentskog razvoja meimurske upanije, u zborniku Poduzetnitvo, institucije i sociokulturni kapital (ur. engi, D. i Vehovec, M.), Institut za drutvena istraivanja Ivo Pilar, Zagreb, 2002. 52. Porter, E. M.: On Competition, Harvard Business Review Books, 1998. 53. Porter, M.E.: Competitive Strategy: Technicque for Analyzing Industries and Competitors, The Free Press, New York, 1998.
139

54. Poeko-slavonska upanija, Nacrt upanijske razvojne strategije 2011. 2013., Poega, veljaa 2011. 55. Poeko-slavonska upanija, Regionalni operativni program 2005.-2010., Poega, 2005. 56. Prirunik za lokalni ekonomski razvoj: Kako unaprijediti proces ekonomskog razvoja na lokalnom nivou, ALDI Agencija za lokalne razvojne inicijative, online izvor: www. aldi.ba, Gorade, prosinac 2006. 57. Renko, S.: Malo poduzetnitvo: izvor ekonomskog progresa Republike Hrvatske. u Ekonomski pregled, 5-6, str. 495-508, Zagreb, 2000. 58. Rodgers G., Gore C., Figueiredo, J. B. (eds): Social Exclusion: Rhetoric, Reality, Responses, International Institute for Labour Studies, Geneva, 1995. 59. Rutkowsky, J.: Analiza i prijedlozi poboljanja trita rada u Hrvatskoj, u Financijska teorija i praksa 27 (4), str 495-513, Zagreb, 2003. 60. Silver, H. i Miller, S.M.: Social Exclusion The European Approach to Social Disadvantage, u Indicators, vol. 2, br. 2, M.E. Sharpe Inc., New York, 2003. 61. Spicker, P.: Exclusion, u Journal of Common Market Studies, volume 35 issue 1, str. 133-143., March 1997. 62. Stubbs, P. i Zrinak, S.: Proirena socijalna Europa? Socijalna politika, socijalna ukljuenost i socijalni dijalog u Hrvatskoj i Europskoj uniji, Institut za javne financije, Zagreb, 7. poglavlje u knjizi grupe autora: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: Ususret izazovima pregovora, Institut za javne financije, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert, 2005. 63. porer, . (2004.) Koncept drutvene iskljuenosti, u Drutvena istraivanja, 13(1-2): str.171-193., Zagreb, 2004. 64. uur, Z.: Socijalna iskljuenost: pojam, pristupi i operacionalizacija, Izvorni znanstveni lanak, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Sveuilite u Zagrebu, 2004. 65. verko B., Gali Z. i Masli-Seri D.: Nezaposlenost i socijalna iskljuenost: longitudinalna studija, prosinac 2005., u Revija za socijalnu politiku, Vol.13 No.1, strana 1-14, Zagreb, oujak 2006. 66. verko, B., Galei, M., Masli-Seri, D.: Aktivnosti i financijsko stanje nezaposlenih u Hrvatskoj. Ima li osnove za tezu o socijalnoj iskljuenosti dugotrajno nezaposlenih osoba? U Revija za socijalnu politiku, 11(3-4): str. 283-298., Zagreb, 2004.
140

67. Tematska radna skupina za razvoj ljudskih potencijala Poeko-slavonske upanije: Strategija razvoja ljudskih potencijala Poeko-slavonske upanije 2006. do 2012., Poega. studeni 2006. 68. Tematska radna skupina za razvoj ljudskih potencijala Poeko-slavonske upanije: Strategija razvoja ljudskih potencijala Poeko-slavonske upanije 2011. do 2013., Poega, srpanj 2011. 69. Timmons, J.A.: New venture creation: entrepreneurship for the 21st century, McGraw-Hill, New York, 2004. 70. Toli, S.: Samozapoljavanje u funkciji regionalnog razvoja, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006. 71. United Nations Development Programme (UNDP): Poverty, unemployment and social exclusion; translation into English Snjeana Kordi; editor in chief Nenad Starc; 1st ed., Zagreb, 2006. 72. Watson, E. (ed.): Bridging the Enterprise Gap: strategies to support socially excluded women into self-employment, Prowess Ltd., Norwich, UK, 2004. 73. Whetten, D. A. i Cameron, K. S.: Developing Management Skills, Fifth Edition, Pearson Education, Inc., New Jersey, 2002. 74. World Bank: Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study, Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region, online izvor: www.worldbank.hr, Zagreb, 2001. 75. World Economic Forum: Educating the Next Wave of Entrepreneurs:Unlocking entrepreneurial capabilities to meet the global challenges of the 21st Century, A Report of the Global Education Initiative, Switzerland, April 2009. 76. Zrinak, S.: Europske vrijednosti u globaliziranom svijetu: Priopenje Komisije 85-95 str. Europskom Parlamentu, Vijeu, Europskog gospodarskom i socijalnom vijeu i Vijeu regija, Revija za socijalnu politiku, svezak 15, br. 1.,

141

POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1: Strategijske implikacije SWOT analize Slika 2. Rairenost ekonomske i radne prikraenosti, ranjivosti i socijalne iskljuenosti (SI) Slika 3. Tko je poduzetnik?

Tablica 1. Dimenzije i indikatori socijalne iskljuenosti Tablica 2. Sociodemografska obiljeja ukljuenih, siromanih i socijalno iskljuenih Tablica 3. Razlozi koji se navode za ulazak u samozapoljavanje u Velikoj Britaniji (%) Tablica 4. Vrijeme koje radnici u Sjedinjenim dravama s punim radnim vremenom utroe na kuanske zadatke, mjereno u satima na tjedan, 1987. Tablica 5. Agregatna stopa samozaposlenosti % Tablica 6. SWOT analiza socijalno iskljuenih ena starijih od 40 godina, iz ruralnih sredina Tablica 7. Definicija moguih strategija temeljenih na SWOT analizi

142

PRILOZI Popis priloga: 1. Dinamiki model poduzetnika Allana Gibba 2. Prednosti i nedostaci samostalnog poduzetnitva 3. Stope nezaposlenosti u Europskoj uniji 4. Odobrenje o provedbi ankete Dajmo enama priliku! 5. Nain bodovanja za odabir anketarki iz ciljane skupine 6. Evidencija odbijenih i obavljenih anketa - HENDAL 7. Udio socijalno-iskljuenih po upanijama 8. SWOT analiza ljudskih potencijala u podruju socijalne ukljuenosti 9. Ciljevi u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u svrhu izrade prijedloga Nacionalnih programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (Social Policy Agenda EU) 10. Logika matrica za projekt Dajmo enama priliku! 11. Istraivanje o stanju ena u sklopu projekta Dajmo enama priliku!

143

PRILOG 1. Dinamiki model poduzetnika Allana Gibba

Izvor: Allan Gibb (2006): Etrepreneurship: Unique Solutions for Unique Environments Is it possible to achieve this with the existing paradigm? Background Paper to the Plenarry Presentation to the International Council for Small Business World Conference, Melburn, 2006.

144

PRILOG 2. Prednosti i nedostaci samostalnog poduzetnitva

PREDNOSTI
Neke druge prednosti: 5,4

Rad kod kue; 4,9

Samozapoljavanje: 5,9

Fleksibilno radno vrijeme: 10,0 Samostalnost u odluivanju / sam svoj ef : 27,3

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

NEDOSTACI
Neki drugi nedostaci: 8,9 Due radno vrijeme /nedostatak slobodnog vremena: 2,2 Velika odgovornost, obaveze: 3,2 Naplata potraivanja od dunika: 7,0 Finacije za pokretanje posla 7,6 Nesigurnost, rizik; 10,3 Plasman na trite /nesigurnost: 11,9

Veliki porezi, doprinosi: 11,9

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

145

PRILOG 3. Stope nezaposlenosti u Europskoj uniji

146

PRILOG 4. Odobrenje o provedbi ankete Projekt Dajmo enama priliku!

Pleternica, 04.02.2008.

ODOBRENJE O PROVEDBI ANKETE

Na podruju Grada Pleternice provodi se projekt "Give Women a Chance! Dajmo enama ansu" kojim se nastoji pomoi enama starijim od 40 godina da lake pronau put ka povratku na trite rada, i kojim ih se nastoji osnaiti i educirati za izazove suvremenog vremena. Vaan element gore spomenutog projekta je i provedba ankete domainstava i tvrtki na podruju Pleternice, kojim e se otkriti stvarno stanje u vezi nezaposlenosti i socijalnog statusa ena starijih od 40, te stvoriti temelji za rjeavanja problema koji se identificiraju. Gospoa MARICA TURKOVI, koja je u posjedu ovog dopisa jedna je od odabranih ena anketarki koje imaju za zadatak provesti anketu i ispitati stanovnike i poslodavce s naeg podruja o stanju na terenu. Molimo Vas da u svrhu ove korisne aktivnosti odvojite desetak minuta svog vremena, te omoguite naim anketarima saznavanje vanih informacija, koje e imati utjecaj i na opi razvoj naeg kraja. Zahvaljujemo se na Vaoj dobroj volji i iskazanom strpljenju! Gradonaelnik Grada Pleternice FRANJO LUCI

.
This project is funded by the European Union Ministry of Finance Central Unit for Financing and Contracting Katanieva 5 10 000 Zagreb Croatia Tel: +386 1 4591 000 Fax: +386 1 4591 075 A project is implemented by the contractor Razvojna agencija Sjever DAN Zagrebaka 94. 42000 Varadin Tel: +386 42 213 700 Fax: +386 42 200 720 Partners: Grad Pleternica, Pleternica Centar za poduzetnivo, Osijek This project is funded by the EUROPEAN UNION. "The European Union is made up of 25 Member who have decided to gradualy link together their know- how, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone of stability, democracy and sustainable development whilst maintaining cultural diversity tolerance and individual freedoms.The European Union is committed to sharing its achievements and its values with countries and peoples beyond its borders". The European Commission is the EU's executive body.

147

PRILOG 5. Nain bodovanja za odabir anketarki iz ciljane skupine

GRAD PLETERNICA RAZVOJNA AGENCIJA SJEVER DAN VARADIN PLETERNICA, 22.01.2008. Potovane, Prijavile ste se za rad u istraivanju (tj. za anketiranje). Prethodna eliminacija je traila da se odabere 12 ena s najveim brojem bodova, koje e proi testiranje za konani odabir (koje provodi agencija HENDAL). Prema donjoj tabeli moete same izraunati svoj broj bodova. Takoer, dolje je priloena tablica s popisom od 14 ena odabranih za pristupanje testiranju (odabrano je 14 zbog jednakog broja bodova). Ostale prijavljene ene imaju manji broj bodova.

BRANI STATUS BODOVA a) Udana 0 Rbr Ime i prezime b) Neudana 1 1 Velinka ivanovi c) Razvedena 3 2 Marica Turkovi SUPRUG 3 Mira Pulji a) Zaposlen 0 4 Vesna Jozak b) Nezaposlen 3 5 eljka Kani c) u mirovini 2 6 Marica Hel d) nema supruga 0 7 Mira Malenica BROJ DJECE 8 eljka Holjevac a) nema 0 9 Nada Dragievi b) 1-2 djece 1 c) 3-4 djece 2 10 Ana Devi d) vie od 4 djece 3 11 Ankica Bazina DJECA 12 Ruica Brzi a) bar jedno student 3 13 Ana Galovi b) bar jedno srednjokolac 2 14 Zdenka ili c) bar jedno osnovnokolac 1 SKRB O (samo jedan odabir, s max brojem bodova) a) starijima 2 b) djeci 1 c) unucima 1 d) invalidima 3 RADNO ISKUSTVO a) nema 0 b) 1-9 godina 1 c) 10-19 godina 2 d) vie od 20 godina 3 VRSTA RADNOG ISKUSTVA (samo jedan odabir, s max brojem bodova) a) proizvodnja 2 b) prodaja 3 c) poljoprivreda 0 d) drugo 1 RAD KAO AKVIZITER (terenska prodaja proizvoda) - DA 3 RAD S KUPCIMA (komercijala) - DA 2 ISTRAIVANJA (popisi, ankete) - DA 3 PRODAJA (trnica, prodaja u kui) - DA 2 ISPRAVNO ISPUNJENA ANKETA - DA 3

NAIN BODOVANJA ZA ANKETIRANJE

BODOVI 20 18 18 16 15 15 15 14 14 13 13 12 12 12

148

Gama iz gornje tablice dostavljamo takoer i upitnik kojeg takoer trebate popuniti i donijeti ga popunjenog na intervju za posao anketiranja koji e se odrati u ETVRTAK, u 12:00 sati u Gradskoj vijenici u Pleternici . Napomena: Cilj upitnika je vidjeti koliko dobro se snalazite u anketnim formama. Upitnik popunjavate u ulozi ISPITANIKA. Oznaka PNP oznaava "Prijei na pitanje". Kod odgovaranja zaokruujete kodove, a ne odgovore (npr. Koliko vam je godina? Odgovor 51-59. Zaokruit ete kod pokraj odgovora, tj. 5.) Kako biste u potpunosti ispunili dani upitnik, pretpostavlja se da Vi i kupujete i koristite sredstva za ienje (pa prema tome ete i moi ispuniti sva pitanja) KARTICA 1 oznaava popis navedenih djelatnosti koje su dane kao odgovor na pitanje A.1 KARTICA 2 oznaava popis proizvoda za koje trebate rei da li ih kupujete i/ili koristite. KARTICA 3 oznaava popis svih sredstava za ienje u TABLICI 1. KARTICA 4 oznaava popis marki sredstava za ienje potrebnih za popunjavanje pitanja br. 9 i 10. U pitanju br. 11 zaokruite kod svih sredstava za ienje koji se trenutno nalaze kod Vas u kui.

149

PRILOG 6. Evidencija odbijenih i obavljenih anketa

Ime i prezime anketara: MIRA PULJI Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Ime i prezime anketara: ELJKA HOLJEVAC Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Ime i prezime anketara: VELINKA IVANOVI Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Ime i prezime anketara: MARICA HEL Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Broj anketa 16 59 72 147 Broj anketa 21 273 71 365 Broj anketa 21 245 43 375 Broj anketa 22 368 84 474

150

Ime i prezime anketara: ANKICA BAZINA Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Ime i prezime anketara: VESNA JOZAK Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Ime i prezime anketara: ZDENKA ILI Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Ime i prezime anketara: MIRA MALENICA Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Ime i prezime anketara: ELJKA KANI Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Broj anketa 5 174 60 239 Broj anketa 20 139 48 207 Broj anketa 20 257 30 307 Broj anketa 31 257 31 319 Broj anketa 13 124 49 186

151

Ime i prezime anketara: MARICA TURKOVI Specifikacija Odbijene ankete/ ne ele sudjelovati Nema ene u dobi od 40-60 godina u kuanstvu Obavljene ankete Ukupan broj anketa: Broj anketa 15 230 57 302

152

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

ra d

Is t

0,0

5,0

153
1,7 5,5 6,7 3,6 4,5 8,7 9,5 10,0

PRILOG 7.

Udio socijalno-iskljuenih po upanijama

13,9 14,2 11,6 12,5 12,5 16,3 16,9 22,2 22,5 24,1 25,0

ar sk a Za Pr Va gr ra im eb or sk din s ogo ka ra Sp Za ns D ub l its k gre ka ro ba ova d k al m ka oat ne in s re tv k a an Ka s rl o ka va Kr k ap Me i n i m a sk Si o ur sa k -za ska g om o rs os k Ko lo a va pr iv ni Z k k ad a ar oi kri sk a be e ns va ko ka -k Bj n L el ov i k ins ka oar sk s e nj O o- b sk s i Vu j e l og a k o ko- ors va b a ka ra rs Br ko - njs ka od s ri Vi sk jem ro sk vi o-p ti a o ko sav Po -p sk e od a ra k vs ok sl av a on sk a

27,2 27,7

Izvor: UNDP (2006a): Istraivanje o socijalnoj iskljuenosti u Hrvatskoj: Kvaliteta ivota i rizik od socijalne iskljuenosti, UNDP, Zagreb, Hrvatska

PRILOG 8. SWOT analiza ljudskih potencijala u podruju socijalne ukljuenosti

SNAGE Zavod za zapoljavanje i Centar za socijalnu skrb pruaju svoje osnovne usluge veini nezaposlenih i neaktivnih osoba Razvoj socijalne infrastrukture jedan od prioriteta u upaniji (2 od 4 projekta financiranih kroz ROP su iz ovog sektora) Iskustva nekih organizacija civilnog drutva u upaniji: Udruga MIproblematika djeca s posebnim potrebama i njihovih obitelji, Delfin razvoj demokracije, SDF socijalna ukljuenost povratnika i doseljenika, itd.) MOGUNOSTI Kroz aktivne politike zapoljavanja i reformu socijalnog sustava stvorit e se vie motivirajui javni sustavi za neaktivne i socijalno ugroene ljude Kroz nacionalne i EU fondove stvorit e se rastui broj pilot projekata s ciljem pronalaska lokalnih rjeenja za specifine potrebe ugroenih skupina Kroz zajedniko djelovanje NVO-a i javnih institucija njihovi kapaciteti e biti unaprijeeni SLABOSTI Socijalne beneficije ne motiviraju ljude na aktivniju ulogu na tritu rada Osoblje socijalnih slubi i zavoda za zapoljavanje ne daje prioritet gospodarskoj ukljuenost ciljanih skupina u njihovom svakodnevnom radu Nedovoljno razvijeno civilno drutvo i nedostatak zalaganja interesnih skupina Mali broj organizacija civilnog drutva koje se mogu ukljuiti u aktivnosti razvoja ljudskih potencijala specifinih ciljanih skupina Nedostatak aktivnosti razvoja zajednice i aktivnosti socijalne ekonomije PRIJETNJE Predrasude i diskriminacija mogu uzrokovati dugotrajno nerijeene socijalne probleme te neaktivnost ugroenih skupina (nacionalne manjine, dugorono nezaposleni, socijalno ugroene skupine) Nedefiniranje smjera i modela ruralnog razvoja moe uzrokovati veu izolaciju stanovnitva ruralnih sredina Konstantna ovisnost odreenih pojedinaca u lokalnoj zajednici o dravnim beneficijima moe uzrokovati socijalnu recesiju upanije

Izvor: Strategija razvoja ljudskih potencijala Poeko-slavonske upanije 2006. do 2012.

154

PRILOG 9. CILJEVI U BORBI PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI u svrhu izrade prijedloga Nacionalnih programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (Social Policy Agenda EU)
1. Olakavanje uea u zapoljavanju i pristup za sve resursima, pravima, robama i uslugama 1.1. Olakavanje uea u zapoljavanju U kontekstu Evropske strategije zapoljavanja i implementacije vodia: (a) Promovisati pristup stabilnom i kvalitetnom zapoljavanju za sve ene i mukarce koji su sposobni za rad, posebno: uspostavljanjem za najugroenije grupe u drutvu puteva prema zapoljavanju i mobiliziranju politika obuke u tom smislu; razvijanjem politika za promoviranje usklaivanja rada i porodinog ivota, ukljuujui pitanje brige o djeci i izdravanim lanovima porodice; koritenjem mogunosti za integraciju i zapoljavanje obezbjeenih socijalnom ekonomijom. (b) Sprijeiti iskljuivanje ljudi iz svijeta posla poboljavanjem mogunosti za zapoljavanje kroz upravljanje ljudskim resursima, organizaciju rada i uenje tokom cijelog ivota. 1.2. Olakavanje pristupa resursima, pravima, robama i uslugama za sve (a) Organizovati sisteme socijalne zatite na takav nain da oni pomau posebice: da garantuju da svako ima resurse potrebne da ivi u ljudskom dostojanstvu; da prevaziu prepreke za zapoljavanje kroz osiguranje da prihvatanje posla rezultira poveanim prihodom i kroz poboljanje mogunosti za zaposlenje. (b) Implementirati politike koje imaju za cilj da obezbijede pristup za sve pristojnom i higijenskom stanovanju kao i osnovnim uslugama potrebnim za normalan ivot imajui u vidu lokalne okolnosti (elektrina struja, voda, grijanje, i sl.) (c) Uspostaviti politike koje imaju za cilj obezbjeenje pristupa za sve zdravstvenoj zatiti u skladu sa njihovom situacijom ukljuujui situaciju izdravanih lanova. (d) Razviti, za korist ljudi koji su u riziku od iskljuenosti, usluge i pratee mjere koje e im omoguiti efektivan pristup obrazovanju, pravdi i drugim javnim i privatnim uslugama kao to su kultura, sport i slobodno vrijeme. 2. Sprijeiti rizike od iskljuenosti (a) Iskoristiti u potpunosti potencijale drutva zasnovanog na znanju i novih informacionih i komunikacijskih tehnologija i osigurati da niko ne bude iskljuen uzimajui posebno u obzir potrebe ljudi sa onesposobljenjima. (b) Uspostaviti politike koje zahtijevaju sprjeavanje ivotnih kriza koje mogu dovesti do situacija socijalne iskljuenosti kao to su zaduenost, iskljuenost iz kole i postajanje beskunikom. (c) Implementirati akciju da se sauva porodina solidarnost u svim svojim oblicima. Pomoi najugroenije (a) Promovirati socijalnu integraciju ena i mukaraca koji rizikuju suoavanje sa trajnim siromatvom, na primjer zato jer imaju onesposobljenje ili pripadaju grupi koja ima posebne integracijske probleme. (b) Nainiti pomak naprijed u eliminaciji socijalne iskljuenosti meu djecom i dati im svaku mogunost socijalne integracije. (c) Razviti sveobuhvatne akcije u korist podruja obiljeenih iskljuenou.

3.

Ovi ciljevi mogu biti praeni putem inkrporiranja istih u sve ostale ciljeve i/ili kroz specifine politike ili akcije.

155

4.

Mobilizirati sva relevantna tijela

(a) Promovirati, u skladu sa nacionalnom praksom, uee i samo-izraavanje ljudi koji trpe iskljuenost, posebice u vezi sa njihovom situacijom i politikama i mjerama koje utiu na njih. (b) Uvrstiti borbu protiv iskljuenosti u sveobuhvatnu politiku, posebno: kroz mobiliziranje javnih vlasti na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou u skladu sa njihovim podrujima kompetencija; kroz razvijanje odgovarajuih koordinacionih procedura i struktura; prilagoavanjem administrativnih i socijalnih usluga potrebama ljudi koji trpe iskljuenost i osiguranjem da je osoblje na prvoj liniji senzitivno na ove potrebe. (c) Promovirati dijalog i partnerstvo izmeu svih relevantnih tijela, javnih i privatnih, na primjer: ukljuivanjem socijalnih partnera, NVO i pruaoca socijalnih usluga u skladu sa njihovim podrujima kompetencija, u borbu protiv razliitih oblika iskljuenosti; podsticanjem socijalne odgovornosti i aktivnog ukljuivanja svih graana u borbu protiv socijalne iskljuenosti; razvijanjem socijalne odgovornosti biznisa.

Izvor: aldi.ba

156

PRILOG 10. Logika matrica projekta Dajmo enama priliku! Logical framework for the project Give Women a Chance!
Intervention logic
Overall objective Contribute to social cohesion through improvement of economic and overall status of women over 40; Eradicate gender inequality in the labour market Improving the salary situation of women to ensure their own economic independence through self-employment Improving the socio- economic conditions of women over 40 in Pleternica's area through empowerment, education and new bussines skills development

Objectively verifiable indicators of achievement

1. Women employment rate in Pleternica increased in 15% after the project activities (full or part time) 2. Increased family incomes of Pleternica households up to 25% (generated by women) 3. 4 new start up companies owned by women established and active 4. up to 20% of women registered in HZZ employed after project activities in next year 1.30% of target group women went through the programme in local companies or NGOs in Pleternica 2. minimum 30 women gained new professional and entrepreneurial skills 3. 6 business plans for new companies owned by women drawn up 4. at least 1 meeting at month carried out by women support network 1. 1000 households in Pleternica's area included in research, 78 local employers participate in research process; conclusions and recommendations for active employment measures 2. at least 3 group and 50 individual career plan trainingsand consultations carried out; women support network established 3. at least 8 new LLL training programmes drawn up , minimum 50 attendees present 4. 6 new business ideas generated

Sources and means of verification

1. Croatian employment service (Pozesko- slavonska County, Town of Pleternica data); Croatian chambers of economics and/or Crafts, FINA 2. FINA, Personal income tax application, HZMO 3.FINA, Personal income tax application, HZMO, contracts with incubating company (registration) 1.Interim and final project report; work contracts with employers; County and city employment service, FINA 2. Training certificates, skills registered in work book 3. Business plans 4. minutes of the meeting 1. questionnaires sheets, research report, guidelines for target group employment 2. List of attendees, contractors reports, networks activity plan drawn up by members women 3. registry lists from trainings obtained, contractors reports 4. 6 business ideas registered

Assumptions/Risks

Specific objective

-State generated incentives, measures and favourable conditions for more balanced regional development - City of Pleternica budget eligible for Revolving fund establishment -Maintained level of activities of Croatian Employment Service and other employment service providers in facing high unemployment rate - Initial capacity and entrepreneur spirit of local stakeholders increased that enables upgrading and expanding. Progressive entrepreneurial activities.

Results

1. Identified reasons of female unemployment and inactivity and offered the solution for the social inclusion of the target group 2.1. Created relevant personal, professional and vocational guidance for the target group 2.2. Created female networks for cooperation and mutual support 3. Delivered tailor made training programmes in a range of specialist skills, necessary for full participation of the target group in the labour market 4. Established conditions for women owned and operated not-for-profit companies

157

Activities

0. Kick Off Meeting of all partners and stakeholders, 1. Labour market research 1.1. Relevant labour market research of the target group 1.2. Research of the local businesses' needs for staff and education 1.3. Analysis of the research, conclusions and recommendations 2. Empowerment activities 2.1. Individual consultations and group sessions for women 2.2. Study visit to Varadin County and female managed companies 2.3. Presentations - 3 success stories of female entrepreneurs 3. Education 3.1. Education on more productive job search 3.2.1. ECDL courses 3.2.2. Specific training courses relevant to labour market 4. Self- employment 4.1. Brainstorming workshops on generating business ideas 4.2. Investigation of business ideas' potential and creation of business plans and simulations 4.3. Entrepreneurial skills training and start-up workshops 4.4. Establishment of Revolving Fund for smaller capital investments 4.5. Small entrepreneurial incubators renting / reconstruction and adaptation of business premises 4.6. Foundation and management of 4 pilot companies (formally non-profit associations)

Means: Personnel: project manager, project coordinator, project assistant, secretary and an expert team of partners' experts For details, see Application form 1.9. Detailed description of activities.

Costs: 128.905 EUR (TOTAL) Human Resources 53.848 EUR Travel Cost 5.163 EUR Equipment and supplies 10.750 EUR Local office 7.650 EUR Other costs, services 27.045 EUR Other costs 16.016 EUR Administrative costs 8.433 EUR

-Activities professionally conducted -Women from Pleternica actively included in process -Consensus of Town Council about the reallocation of resources, Town's budget rebalance

Pre-conditions: -Interest of Croatian Women's Society members to actively participate in the project -EU grant received -Signed agreement between partners, on asigning builiding premises owned by Town of Pleternica, for incubators

158

PRILOG 11. Istraivanje o poloaju ena u sklopu projekta Dajmo enama priliku! (dio)

159

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 2/87

projekt: Give Women a Chance klijent: Razvojna agencija Sjever -DAN d.o.o. datum: 11.03.2008.

160

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 3/87

1. 2. 3. 4. 5.

UVOD..................................................................................................................................................4 METODOLOGIJA.............................................................................................................................5 SAETAK..........................................................................................................................................6 PREPORUKE..................................................................................................................................10 REZULTATI ISTRAIVANJA.........................................................................................................11 5.1. ZAPOSLENE ENE................................................................................................................12 5.1.1. Socio-demografske karakteristike......................................................................................12 5.1.2. Obrazovanje, znanja i vjetine...........................................................................................17 5.1.3. Radno iskustvo..................................................................................................................23 5.1.4. Kvaliteta ivota..................................................................................................................26 5.1.5. Trenutno zaposlenje..........................................................................................................27 5.2. NEZAPOSLENE ENE.............................................................................................................31 5.2.1. Socio-demografske karakteristike......................................................................................31 5.2.2. Obrazovanje, znanja i vjetine...........................................................................................36 5.2.3. Radno iskustvo..................................................................................................................42 5.2.4. Kvaliteta ivota..................................................................................................................45 5.2.5. Iskustvo nezaposlenosti.....................................................................................................46 5.3. USPOREDBA ZAPOSLENIH I NEZAPOSLENIH ENA...........................................................59 5.4. POSLODAVCI.........................................................................................................................67 5.4.1. Struktura poduzea.........................................................................................................67 5.4.2. Edukacija zaposlenika.......................................................................................................73 5.4.3. Zapoljavanje....................................................................................................................75 5.4.4. Proizvodi i usluge u Pleternici............................................................................................85

161

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 4/87

1. UVOD

Razvojna agencija Sjever obratila se agenciji Hendal s upitom za provedbu istraivanja na enama iznad 40 godina starosti i poslodavcima s podruja Pleternice iji rezultati e se iskoristiti za projekt pod nazivom Give Women a Chance Dajmo enama priliku. Give Women a Chance, u sklopu natje aja PHARE 2005 obuhvaa aktivne mjere zapoljavanja za skupine drutva kojima prijeti socijalna iskljuenost, nezaposlene ene u dobi od 40 do 60 godina.. Cilj projekta je poboljanje socio-ekonomskih uvjeta nezaposlenih ena u Pleternici pomou edukacije i novih radnih vjetina, te stvaranja lokalnog partnerstva za zapoljavanje. Projekt traje 12 mjeseci, a tijekom tog razdoblja planira se niz aktivnosti koje e rezultirati: utvrivanjem razloga nezaposlenosti ena iznad 40 na podruju Pleternice iponuenih mjera za njihovo lake zapoljavanje grupnim i individualnim savjetovanjem ena i generiranjem poduzetnikih ideja posjetima tvrtkama koje vode ene- poduzetnice u regiji Sjever stvaranjem enske mree koja e sluiti za kooperaciju i meusobnu pomo edukacijom u specifinom podruju stvaranjem Revolving fonda za pomo enama - poetnicama u poduzetnitvu samozapoljavanjem ena na podruju Pleternice kroz 4 poduzetnika pilot projekta. Nositelji projekta su prepoznali problem ena izmeu 40- 60 godina koje nemaju odgovarajue kvalifikacije, due vremensko razdoblje su nezaposlene, te su ekonomski neaktivne. U ciljnu skupinu bit e odabrano 50 ena koje e proi edukaciju s ciljem razvoja poslovnih vjetina i procesa odabira zaposlenja.

162

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 5/87

2. METODOLOGIJA
Kako bi se ostvarili krajnji ciljevi projekta Give women a Chance, prvi korak bio je provoenje istraivanja na 3 ciljne skupine ispitanika: zaposlene ene 40-60 godina starosti nezaposlene ene 40-60 godina starosti poslodavci Metoda istraivanja je osobno intervjuiranje u kuanstvima odnosno tvrtkama. Intervjuiranje ove 3 ciljne skupine ispitanika provelo je 10 anketarki odabranih posebno za ovaj projekt. Sve anketarke nezaposlene su ene iznad 40 godina starosti sa podruja Pleternice, ime se i na ovaj nain djelovalo u skladu s ciljevima projekta, kako bi se postiglo osnaivanje najugroenije skupine nezaposlenih osoba. Anketarke su prole kratki teaj anketiranja od strane djelatnika Hendala, u kojem ih se poduilo o samom nainu popunjavanja ankete i pristupanja ciljnoj skupini. Anketarke koje su se odluile za anketiranje ena dobile su podruje grada odnosno naselje u kojem trebaju obii svako kuanstvo i anketirati sve ene koje spadaju u nau ciljnu skupinu. Anketarke koje su se odluile za anketiranje poslodavaca dobile su popis tvrtki koje trebaju kontaktirati i u kojima trebaju provesti anketiranje. Konani uzorak ine: 171 zaposlenih ena 370nezaposlenih ena 52 poslodavaca.

163

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 6/87

3. SAETAK

ZAPOSLENE ENE

Prosjena dob iznosi 46,31 godinu 87% u braku ili ivi s partnerom 91% su majke koje u prosjeku imaju 2,74 djeteta Veinu domainstava ini brani par s djecom mlaom od 27 godina koja ive s njima (61%) te viegeneracijske obitelji (19%) Prosjean broj lanova kuanstva iznos 4,54 lana 43% deklarira se kao hraniteljice obitelji 57% ima osobna mjesena primanja 1.000 3.000 kn Najvei udio (16%) ima mjesene prihode cjelokupnog kuanstva 5.000 6.000 kn 59% ima zavrenu srednju kolu, 28% osnovnu kolu, 10% viu kolu ili fakultet 44% nakon zavretka formalnog kolovanja nastavilo se profesionalno usavravati Najea zvanja steena kolovanjem su krojaica (16%), prodavaica (9%), tekstilni tehniar ili konfekcionar (9%) i ekonomski tehniar (8%) 29% govori strani jezik, najee njemaki (69%), engleski (31%) i ruski (10%) 68% u kuanstvu posjeduje raunalo; 33% se njime i aktivno koristi 54% posjeduje vozaku dozvolu, meu njima je 86% aktivnih vozaa 47% smatra da posjeduje neku posebnu vjetinu, najee navode runi rad (68%), ivanje (13%) i kreativan rad (10%) 72% ine ene s 20 i vie godina radnog staa Prosjean broj radnih mjesta iznosi 2,36 Najea zanimanja koja su obavljali vezana su uz tekstilnu industriju poput krojaice, tekstilnog radnika ili peglaice (31%), prodavaice (14%) i radnice u proizvodnji (11%) 9% bavi se neki oblikom samostalnog rada 32% smatra da ne znaju dovoljno o samostalnom poduzetnitvu, najee kao prednost navode samostalnost u odluivanju (sam svoj ef) a kao nedostatak nesigurnost odnosno rizik koji takav posao nosi Prosjena ocjena kvalitete ivota (na skali 1-10) iznosi 6,5

Prosjena duina radnog staa na sadanjem radnom mjestu iznosi 15,42 godina 93% radi puno radno vrijeme Najea trenutna zanimanja vezana su uz tekstilnu industriju (18%) i zanimanje prodavaice (11%) Prosjena ocjena uvjeta rada (na kali 1-5) iznosi 3,63 Prosjena ocjena zadovoljstva plaom (na kali 1-5) iznosi 3,14 Prosjena ocjena ukupnog zadovoljstva radnim mjestom (na kali 1-5) iznosi 3,5

164

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 7/87

NEZAPOSLENE ENE

Prosjena dob iznosi 48,66 godinu 96% u braku ili ivi s partnerom 97% su majke koje u prosjeku imaju 3,04 djeteta Veinu domainstava ini brani par s djecom mlaom od 27 godina koja ive s njima (56%) te viegeneracijske obitelji (17%) Prosjean broj lanova kuanstva iznos 4,44 lana 7% deklarira se kao hraniteljice obitelji 85% nema nikakvih osobnih primanja Najvei udio (21%) ima mjesene prihode cjelokupnog kuanstva do 2.000 kn 42% ima osnovnu kolu, 32% zavrenu srednju kolu, 26% s nezavrenom osnovnom kolom 29% nakon zavretka formalnog kolovanja nastavilo se profesionalno usavravati Najea zvanja steena kolovanjem su krojaica (18%), prodavaica (5%); NKV radnice 48% uzorka 16% govori strani jezik, najee njemaki (76%) i engleski (15%) 47% u kuanstvu posjeduje raunalo; 8% se njime i aktivno koristi 26% posjeduje vozaku dozvolu, meu njima je 83% aktivnih vozaa 54% smatra da posjeduje neku posebnu vjetinu, najee navode runi rad (74%), peenje kolaa (15%) i ivanje (12%) 43% ine ene bez radnog staa, 15% imaju manje od 5 godina radnog staa Prosjean broj radnih mjesta iznosi 0,96 Najea zanimanja koja su obavljali vezana su uz tekstilnu industriju poput krojaice, tekstilnog radnika ili peglaice (19%), prodavaice (8%), istaice (8%) i radnice u proizvodnji (8%) 18% bavi se neki oblikom samostalnog rada Prosjena ocjena kvalitete ivota (na skali 1-10) iznosi 5,62

33% nikada nisu radile 50% ine kuanice koje nikada nisu ni traile posao, 28% prestalo je raditi iz vlastitih razloga, 16% dobilo je otkaz Meu onima koje su svojevoljno prestale raditi; najvei dio (59%) to je uinio radi brige o djeci i drugih obiteljskih obaveza Meu onima koji su dobili otkaz, u 52% sluajeva poduzee je otilo u steaj, a u 42% proglaeni su tehnolokim vikom 27% prijavljeno je na HZZ-u; meu njima 26% prima naknadu za nezaposlene

165

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 8/87

61% izjavljuje da eli raditi 39% aktivno trai posao One koje ne trae posao kao razloge najee navode godine (35%), djecu i obiteljske obaveze (30%) i beznadnost traenja posla (18%) One koje trae to ine preko prijatelja i poznanika (73%), preko oglasa u HZZ-u (72%), te preko oglasa u tisku (17%) 16% nikada ne alje molbe, 38% to ini u prosjeku jednom mjeseno, 17% jednom mjeseno 64% poslodavci nikada ne zovu na razgovor Poslovi koje preferiraju su rad sa starijim i nemonim osobama (47%), rad s djecom (44%), runi rad (39%) i poljoprivreda (37%) elju za prekvalifikacijom izrazilo je 49% One koje su nezainteresirane za prekvalifikaciju kao razloge najee navode godine (60%) i zdravstvene razloge (12%) Meu zainteresiranima najvie je onih koji bi se eljeli educirati za njegovateljicu (26%), kuharicu (19%), informatiara odnosno kompjuterski teaj (17%) te slastiara odnosno edukaciju u peenju kolaa (10%) 51% preferira fiksno puno radno vrijeme, 36% eli honoraran posao Za 74% rad izvan mjesta stanovanja ne predstavlja problem 44% smatra da ne znaju dovoljno o samostalnom poduzetnitvu, najee kao prednost navode samostalnost u odluivanju (sam svoj ef) a kao nedostatak velike doprinose i poreze te problem s plasmanom robe na trite 40% zainteresiranih za pokretanje vlastitog posla; meu nezainteresiranima vie je onih koji izjavljuju da ne znaju dovoljno o tome Najvei broj zainteresiranih za pokretanje vlastitog posla eli se baviti nekim oblikom

rada na zemlji (46%) kao to je uzgoj cvijea i bilja, poljoprivreda, uzgoj povra i plasteniki uzgoj, 17% navodi runi rad i izradu suvenira

166

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 9/87

POSLODAVCI

60% poduzea osnovano je prije 2000., 40% nakon 2000. godine 33% ine trgovine, 21% su proizvodni pogoni, 15% ine auto radionice 19% poduzea ima samo jednog zaposlenog, 29% dva, 27% izmeu tri i devet, te 25% ima 10 i vie zaposlenih Veina zaposlenika ima SSS (70%), 17% VS i VSS; 55% zaposlenika ine mukarci; 35% zaposlenika je stara 21-30 godina, 30% 41-50 godina, 21% 31-40 godina; 90% radi na neodreeno vrijeme; 99% ima puno radno vrijeme 92% poslodavaca ne koristi vanjske, honorarne suradnike 46% smatra da njihovim zaposlenicima nije potrebna nikakva dodatna edukacija; najvie se navodi potreba za informatikim teajem (19%) i teajem stranih jezika (6%) 39% poslodavac ne zna nita o Vladinom programu sufinanciranja obrazovanja; zainteresiranost za njegovo koritenje je osrednja Prilikom pronalaenja novih radnika 56% to ini preko HZZ-a, 37% preko prijatelja i poznanika, 19% objavom oglasa Kao najvaniji imbenik pri zapoljavanju smatra se radno iskustvo (60%) a nakon toga formalno obrazovanje (17%) 21% poslodavaca u prolosti je imalo problema s pronalaenjem zaposlenika 52% najprije bi zaposlili osobu staru 21-30 godina, 21% osobu staru 31-40 godina 42% preferira muke zaposlenika, 25% enske, 33% spol nije vaan 60% poslodavaca izjavljuje da bi zaposlili ensku osobu staru izmeu 40 i 60 godina Kao razlozi za nezapoljavanje ena 40-60 godina najee se navodi priroda posla odnosno potreba za mlaom ili mukom osobom Upoznatost s Vladinim programom za poticanje zapoljavanja je slaba; zainteresiranost za koritenje programa je osrednja 40% poslodavac namjerava u skoroj budunosti zaposliti novog radnika, u prosjeku se planira zaposliti 2,37 radnika Planiraju se zaposliti najvie osobe sa SSS (84%); muke osobe (65%); u dobi 21-30 godina (65%); bez radnog iskustva na tom radnom mjestu (54%), na odreeno (46%), s punim radnim vremenom (96%) Veina poslodavaca barem neke proizvode i usluge pribavlja izvan Pleternice; najvie auto dijelove (8%), metal (6%), drvo (6%) i graevinski materijal (6%) Veina poslodavaca ne zna to bi od tih proizvoda i usluga ele da im se omogui na podruju Pleternice ili smatraju da to nije mogue; najvie se navode auto dijelovi ((6%), tiskarski i foto materijal %) i cvijee (4%)

167

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 10/87

4. PREPORUKE

Nezaposlene ene zbog svoje dobi i odbijanja koje doivljavaju prilikom traenja posla obeshrabrene su i ne trae posao. S ciljem poticanja aktivnog traenja posla preporuamo edukaciju koja bi ih potakla na aktivnije ali i efikasnije traenje. Edukacija bi trebala sadravati nain pisanja ivotopisa i molbi, ponaanje na intervjuu kao i pripremu na neuspjehe koji su neizbjena posljedica aktivnog traenja posla. Preporuamo i informatiki teaj koji i sami poslodavci istiu kao poeljnu vjetinu svojih zaposlenika, ime bi se poveala razina njihove zapoljivosti. Ostale dodatne edukacije i prekvalifikacije trebale bi biti usklaene s trenutnom potranjom za radnim mjestima na podruju Pleternice.

Razlika izmeu onih nezaposlenih ena koje su zainteresirane za pokretanje

vlastitog posla i nezainteresiranih bazira se na koliini znanja koje imaju o samom procesu pokretanja posla. Edukacijom o tome to sve treba poduzeti kakao bi se pokrenuo vlastiti posao, koji su sve problemi i naini suoavanja karakteristini za takav nain zapoljavanja, poveala bi se njihova sigurnost u poznavanje problematike a time i razina zainteresiranosti. Nezaposlene osobe najvie su zainteresirane za posao koji je blizak njihovom iskustvu te znanjima i vjetinama koje ve imaju. Tako se najee preferira rad na zemlji kao to je uzgoj povra i cvijea, peenje kolaa, izrada runih radova i suvenira, briga za djecu i starije. Te vjetine koje oni ve imaju trebalo bi modernizirati tako da ih se primjeni na novi i trino prihvatljiv nain.

168

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 11/87

5. REZULTATI ISTRAIVANJA

Rezultate istraivanja podijelili smo na etiri poglavlja:

5.1. ZAPOSLENE ENE

Prikaz rezultata dobivenih na 171 zaposlenih ena.

5.2. NEZAPOSLENE ENE

Prikaz rezultat dobivenih na 370 nezaposlenih ena.

5.3. USPOREDBA ZAPOSLENIH I NEZAPOSLENIH ENA

Prikaz razlika izmeu zaposlenih i nezaposlenih ena.

5.4. POSLODAVCI
Prikaz rezultata dobivenih na 52 poslodavaca.

169

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 12/87

5.1. ZAPOSLENE ENE

U ovom poglavlju donosimo rezultate dobivene na 171 zaposlenoj eni.

5.1.1. SOCIO-DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

U naem uzorku zaposlenih ena najzastupljenije su one u dobi 40 -44 godina, koje ine 40% uzorka. 35% uzorka ine ene stare 45-49 godina, 18% ene stare 50-54 godina te 5% ene stare 55-60 godina. Prosjena dob zaposlenih ena iznosi 46,31 godinu.
Godine starosti
50

40,4
40

35,1
30

%
20

17,5

10

5,3

40-44 god

45-49 god

50-54 god

55-60 god

Veina zaposlenih ena (87%) udana je ili ivi s partnerom. Mali je udio rastavljenih ili udovica (7%) te samaca odnosno neudanih ena (6%).

Brani status

Udana, ivi s partnerom 87%

Udovica, rastavljena 7% Neudana 6%

170

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 13/87

Veina zaposlenih ena (91%) ima djecu. Zaposlene majke u prosjeku imaju 2,74 djeteta. Najvei broj majki (40%) ima dva djeteta nakon ega slijede majke (35%) s tri djeteta.

Djeca

Da 91%
Ne 9%

Broj djece
50

40,4
40

34,6
30

%
20

11,5
10

7,1 3,8 0,6 1,9

171

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 14/87

Veinu ku anstava (61%) ine mu i ena s djecom mlaom od 27 godina. Petinu kuanstava (19%) ine viegeneracijske porodice. Ostali tipovi kuanstava zastupljeni su u znatno manjoj mjeri.

Tip kuanstva
Brani par s djecom mlaom od 27 godina koja ive u kuanstvu

60,6

Viegeneracijska porodica Brani par, stariji od 40 godina, djeca ne ive u kuanstvu

19,4

4,7

Samohrani roditelj

4,1

Samac, stariji od 40 godina, hranitelj Brani par s djecom starijom od 27 godina koja ive u kuanstvu

4,1

4,1

Brani par, par koji nije oenjen, bez djece

2,4

Brani par, stariji od 40 godina, djeca ne ive u kuanstvu

0

0,6
20 40 % 60 80 100

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 15/87

Veliina kuanstva zaposlenih ena kree se od jednolanih, samakih kuanstava do kuanstva sa 10 lanova. Meutim, najvei je udio kuanstava sa po 5 (27%) i 4 lana (22%), dok je udio samaki kuanstava i kuanstava s 8 ili vie lanova izrazito mali. Zaposlene ene ive u prosjeku u kuanstvima s 4,54 lana.

Broj lanova kuanstva

50

40

30

26,9 22,2

%
20

14,6
10

14,6

7,0 4,1

6,4 1,2 2,3 0,6 10

Meu zaposlenim enama 43% deklariraju se kao hranitelji ili glave obitelji, one koje najvie doprinose ukupnom prihodu kuanstva. Meutim, u veini obitelji zaposlenih ena (57%) netko drugi, najvjerojatnije suprug, smatra se hraniteljem odnosno glavom obitelji.

ena -hranitelj obitelji

Da 43 %

Ne 57%

Dajmo enama priliku!

[ Izvjetaj ] 16/87

Najvei udio zaposlenih ena, njih ak 35%, ima osobna mjesena primanja 1-2 tisue kuna. 22% ima primanja 2-3 tisue kuna, 16% 3-5 tisua kuna, 8% vie od 5 tisua kuna, te 6% manje od tisuu kuna.

Osobni mjeseni prihodi

50

40

35,1

30

%
20

22,2

10

8,8 7,0 2,3 1,8

1 . 000 1 .001 - 2 . 000 2 .001 - 3 . 000 3 .001 - 4 . 000 4 .001 - 5 . 000 5 .001 - 6 . 000

5,3 2,9

0 Do 500 kn Vie od 6 . 000 kn

-kn

kn

kn

Najvei udio kuanstava zaposlenih ena ima mjesene prihode (cjelokupnog kuanstva) 56 tisua kuna.

501

Mjeseni prihodi kuanstva

50

40

30

%
20

14,6 11,1 5,8 1,2

16,4 9,4 3,5 5,3 1,2

8 . 001 k - 9 .000 n 10 .000

10

kn

kn

kn

2,9
Vie od 10 .000 kn

Do 2 .000 kn

2 . 001 k - 3 .000 n

3 . 001 - 4 .000

4 . 001 k - 5 .000 n

5 . 001 - 6 .000

6 . 001 k - 7 .000 n

7 . 001 k - 8 .000 n

9. 001

-kn

k n

k n