Dragan Milanovi, Igor Juki i Dinko Vuleta

Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U PODRUJU SPORTA

Uvod
Planiranje i programiranje rada u sportu bitan je dio ukupne aktivnosti trenera i strunog tima. Osigurava da se sluajnosti svedu na minimum i da se na siguran i ekonomian nain postignu optimalni sportski rezultati koji odgovaraju individualnim obiljejima sportaa i uvjetima u kojima se provodi trenani proces. Plan i program treninga osnovni si dokumenti prema kojima se realizira proces sportske pripreme i kontroliraju efekti koji su postignuti njihovom primjenom. Trenani proces i optimalno funkcioniranje sportaa u treningu i natjecanju ne trpi kaotine situacije. Njime se moe uspjeno upravljati i regulirati ako su jasno utvreni ciljevi, zadae, vremenski ciklusi i uvjeti, ali isto tako i ako su jasno definirani sadraji optereenja, metode rada, lokaliteti i trenana pomagala koji se primjenjuju, rasporeuju tijekom vremena radi postizanja oekivanih efekata i najviih sportskih postignua.

Definicije
Trening je ureeni sustav svih trenanih operatora koji su definirani dopustivim motorikim aktivnostima, mjerama volumena optereenja i modalitetima izvoenja koji se sustavno provode u cilju postizanja eksplicitno definiranih ciljeva u zadanim ciklusima sportske pripreme. Upravljanje je skup aktivnosti koje se provode trenutano ili tijekom vremena s ciljem da se postigne optimalno funkcioniranje stanja sportaa i sportskih postignua. Regulacija je skup aktivnosti koje se provode trenutano ili tijekom vremena s ciljem da se postignuto optimalno funkcioniranje stanja sportaa i sportskih postignua odri u vremenu. Dijagnostika treniranosti je skup postupaka koji se primjenjuju radi objektivnog utvrivanja stupnja sposobnosti, osobina i motorikih znanja sportaa i definiranja dobrih i loih strana njegove pripremljenosti.

Modelne karakteristike su rezultati koje vrhunski sportai postiu u testovima za procjenu sposobnosti,osobina i motorikih znanja kao i situacijskim varijablama uspjenosti koje predstavljaju kriterij za usporedbu snekim drugim sportaima. Planiranje treninga odnosno procesa sportske pripreme skup je upravljakih akcija kojima se odreuju ciljevi i zadae trenanog procesa, vremenski ciklusi (periodizacija) te potrebni materijalni, tehniki, organizacijski i kadrovski uvjeti za postizanje oekivanih efekata odnosno sportskih rezultata. Za svaki plan treninga bitno je da se temelji na kvantitativnim (mjerljivim) veliinama koje e omoguiti objektivno utvrivanje svih parametara trenanog rada i vrednovanje uinaka. Programiranje treninga odnosno procesa sportske pripreme skup je upravljakih akcija kojima se provodi izbor, doziranje i distribucija trenanih operatora tijekom rada i mjera oporavka u fazi odmora. Trenani operatori su stimulansi koji proizvode transformacijske efekte odnosno kvantitativne i kvalitativne promjene u pojedinim ciklusima sportske pripreme. Oni odgovaraju stanjima treniranosti sportaa, eljenim postignuima i uvjetima u kojima se provodi sportska priprema. Periodizacija sportske pripreme vaan je dio planiranja, ali isto tako i programiranja u sportu. Zbog toga odreivanje ciklusa (periodizacija) postaje iroko prihvaena i znanstveno postavljena kategorija suvremenog sporta. Definirana kao vremensko planiranje treninga, ona oznaava objektivne promjene u sadrajima, optereenjima i metodama rada u pojedinim ciklusima sportske pripreme. Trener i njegov struni tim koriste periodizaciju treninga da bi sporta mogao, s jedne strane, postii optimalne efekte trenanog rada u svakom ciklusu (periodu i faze), ali, to je jo vanije, postii vrhunski, odnosno najbolji rezultat u najvanijem trenutku godinjeg ciklusa.

Planiranje i programiranje (upravljanje) u podruju sporta

Veliki broj autora (Schnabel i sur. 1994., Platonov, 1997., Milanovi, 1997., Mller, 1997., eljaskov, 1998., Malacko, 2000., ) kroz kibernetiki pristup i putem zatvorenog kruga upravljanja procesa sportske pripreme definiraju elemente, odnosno nune pretpostavke za uspjeno planiranje, programiranje i provedbu sportskog treninga (slika 1).

1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture treniranosti 2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaa 3. Dijagnostika individualnih inicijalnih karakteristika sportaa 4. Komparacija individualnih s modelnim karakteristikama

8. Kontrola efekata treninga

7. Realizacija treninga

6. Programiranje treninga: sredstva, optereenja i metode 5. Planiranje treninga: ciljevi, zadae, periodizacija i uvjeti

Slika 1. Zatvoreni krug upravljanja procesom sportskog treninga Prvi element odnosno prva faza upravljanja odnosi se na oblikovanje i koritenje baze podataka o osobitostima natjecateljske aktivnosti u konkretnom sportu u kojem se trenani proces odvija, kao i podataka o strukturi treniranosti - jednadbi specifikacije faktora o kojima ovisi mogunost postizanja vrhunskih sportskih rezultata. Druga faza upravljanja sastoji se od oblikovanja i koritenja baza podataka o medelnim karakteristikama vrhunskih sportaa odnosno pokazateljima njihovih sposobnosti, osobina i znanja. Do ovih podataka dolazi se na temelju praenja i kvantitativnog ocjenjivanja uspjenosti vrhunskih natjecatelja i praenjem razvoja sportskih rezultata u pojedinim etapama dugorone sportske pripreme. Znai, primjenom odgovarajuih dijagnostikih postupaka mogue je utvrditi ime se odlikuju vrhunski sportai koji postiu najvie sportske rezultate u konkretnom sportu i, sukladno tome, ime se trebaju odlikovati sportai koji bi trebali postii vrhunske sportske rezultate. Trea faza upravljanja odnosi se na provedbu to kvalitetnijih postupaka dijagnoze stanja treniranosti konkretnog sportaa koji je neposredno ukljuen u trenani proces. To je vano zbog toga to je za optimalizaciju treninga nuno imati uvid u aktualno stanje sportaa kako bi se mogle to objektivnije utvrditi dobre i loe strane njegove pripremljenosti. U tu svrhu nuno je primijeniti pouzdane, objektivne i valjane mjerne instrumente (testove) i postupke, metode obrade podataka te utvrditi znaenje dobivenih rezultata. Nakon toga najvanije je osigurati neposrednu primjenu u modeliranju i realizaciji trenanog procesa.

U etvrtoj fazi upravljanja primjenjuju se

postupci komparacije, usporedbe

individualnih pokazatelja treniranosti sportaa koji je neposredno ukljuen u trenani proces s modelnim karakteristikama vrhunskih sportaa. U praksi trener i struni tim prigodom planiranja treninga moraju utvrditi odnos izmeu podataka dobivenih testiranjem s modelnim karakteristikama vrhunskih sportaa u izabranom sportu (tablica 1.). TEST SAR (eksplozivna snaga vertikalne skonosti) DSM (eksplozivna snaga horizontalne skonosti) 20MVS (brzinska snaga) 4 X 5Y (agilnost) UBACL30SEK (situacijska preciznost) 300YPOVRATNO (glikolitika izdrljivost) DUBP (maksimalna snaga ruku) DUNAB (maksimalna snaga) TRB (repetitivna snaga trupa) SKL (repetitivna snaga ruku) 2400M (aerobna izdrljivost) MJERA cm cm sek sek puta sek kg kg pon. pon sek REZULTAT 79 260 2.99 4.57 14 59.04 75 82.5 38 15 10.02 MODEL 82 280 2.85 4.30 15 52.00 100 120 60 40 8.30

Tablica 1. Dijagnosticirane sposobnosti naeg koarkaa (rezultat) i modelne karakteristike (testovni rezultati) vrhunskog koarkaa (model) Na temelju uvida u rezultate sportaa i parametre modela moe se zakljuiti da na sporta zadovoljava u pokazateljima eksplozivne snage (SAR i DSM), brzinske snage (20 mVS), situacijske preciznosti (UBAC 30 sek.) pa i agilnosti (4x5 Y), dok u pokazateljima apsolutne snage (BP. i NAB.), repetitivne snage trupa (TRB) i ruku i ramenog pojasa (SKL) te posebno u aerobnoj izdrljivosti (2400m) on znaajno zaostaje za zahtjevanim modelnim karakteristikama. Rezultate mjerenja mogue je predstaviti putem profila pripremljenosti sportaa i iste staviti ih u odnos s npr. prosjenim vrijednostima vrhunske sportske ekipe koja moe predstavljati realni model vrhunske pripremljenosti (slika 2.). Profili dvaju vrhunskih koarka upuuje na vrlo velike razlike u njihovoj ripremljenosti. Prvi je superioran u najveem broju varijabli za procjenu motorikih sposobnosti. Kritini dio njegove treniranosti jest vrlo niska razina aerobne pripremljenosti (test br. 17). Drugi koarka u najveem je broju motorikih varijabli neto ispod razine ili u razini prosjeka (0) vrhunske koarkake momadi. Najbolji je

upravo u onoj funkcionalnoj varijabli u kojoj prvi koarka ima najslabiji rezultat. Glavni cilj treninga za prvog je forsirani razvoj aerobne pripremljenosti, a za drugog forsirani rad na razvoju brzinsko-snanih sposobnosti i agilnosti.
Igra br. 1
3 2 1 0 -1 -2 -3 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
broj testa

Igra br. 2
3 2 1 0 -1 -2 -3 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
broj testa

Slika 2. Profili pripremljenosti dvaju vrhunskih koarkaa (Milanovi i Fattorini, 1991.) Na temelju ove analize valja odrediti kratkoronu i operativnu strukturu priprema sportaa usmjeravajui trenani rad najvie na one dimenzije u kojima sporta najvie zaostaje za parametrima modela. Trenani proces moe se vrlo uspjeno planirati i programirati na temelju informacija o razlikama izmeu dijagnosticiranih obiljeja naegih sportaa i modelnih karakteristika vrhunskog-ih sportaa (slika 3.). Podrazumijeva se da e sporta i sportska skupina realizacijom zadanog plana i programa treninga promijeniti stanje treniranosti i sportske forme u eljenom pravcu. Postoji mogunost da dobiveni trenani efekti nisu uvijek u skladu s oekivanim. Ta injenica predstavlja bitnu informaciju za izradu i realizaciju plana i programa treninga u narednom ciklusu sportske pripreme
5

Remetee veliine

Sporta Sportska skupina Realizacija treninga Plan i program treninga Stanje treniranosti i sportske forme

Informacije o modelnim karakteristikama vrhunskih sportaa

Informacije o sposobnostima, osobinama i znanjima "naeg-ih" sportaa

Trener Trenerski tim Znanstveni tim

Slika 3. Planiranje i programiranje treninga na temelju usporedbe dijagnosticiranih karakteristika naeg sportaa i modelnih karakteristika vrhunskih sportaa (Milanovi, 1997.) Peta, esta i sedma faza upravljanja u sportu odnose se na planiranje, programiranje i realizaciju procesa sportskog treninga. Planiranje je definirano odreivanjem ciljeva, zadaa, vremenskih ciklusa (periodizacija) i uvjeta, a programiranje izborom, doziranjem i distribucijom trenanih operatora, mjera oporavka i natjecanja. Razliita su vremenska razdoblja za koja se planira i programira proces sportske pripreme. Za razdoblje sportske karijere koje nekad moe sadravati i est olimpijskih ciklusa koristi se dugorono planiranje i programiranje. Za kraa vremenska razdoblja koristi se srednjorono (olimpijski ciklus), kratkorono (godinji ciklus), tekue (mezociklus) i operativno (mikrociklus, trenani dan i pojedinani trening).

Viegodinji ciklus treninga (dugorono planiranje i programiranje)

900-1400

1400-1100

600-900 250-600

2
25% 15%

2
20% 15%

40% 40%

60% 20%

65%

100-250

45% 35%

20% 40% 10% 50%

3
Etapa preliminarne pripreme Etapa bazine pripreme Etapa specijalizirajue pripreme Etapa maksimalnih sportskih dostignua Etapa odravanja sportskih dostignua

Slika 4

Raspodjela programa sportske pripreme u etapama viegodinjeg ciklusa bazine pripreme, 3. program specifino-situacijske pripreme

treninga (modificirano prema Platonovu (1997.): 1. program ope pripreme, 2. program

Kod razliitih autora mogu se zamijetiti naglaene specifinosti u modeliranju pojedinih etapa dugorone sportske pripreme. Prvo se autori razlikuju u definiranju pojedinih etapa, a takoer i u raspodjeli pojedinih programa sportske pripreme kroz etape sportske karijere. Matvejev (2000.) definira sportsku karijeru kroz tri etape sa est podetapa. Kod Platonova (1997.) sportska karijera sadri pet glavnih etapa dugorone sportske specijalizacije (slika 4.). U skladu sa zakonitostima dugoronog planiranja i programiranja mijenja se odnos pojedinih programa sportske pripreme u pojedinim etapama. U prvim etapama najvei je udio programa ope i bazine pripreme. U funkciji pribliavanja etapi u kojoj sporta postie maksimalna sportska dostignua poveava se udio programa specifinosituacijske pripreme. Broj sati trenanog rada stalno se poveava i postie vrijednosti koje znae da sporta u cilju postizanja vrhunskih sportskih rezultata mora prosjeno dnevno trenirati i vie od etiri sata. Imajui na umu ovo poveanje, moemo zakljuiti da se poveavanje ukupne koliine trenanog rada u kasnijim etapama sportskog usavravanja ostvaruje na temelju znatnijeg prirasta specifino- situacijskih sadraja trenanog rada i broja natjecanja.

rezultati 9
25% 65% 1

3
25%

2 10%
50% 1

2
40%

10% 15%

25%

2 10% 3
20% 15% 30% 25%

25%

10% 30% 30% 30% 5

10

11 1 2 1 3

14

15

16

17 18

19 20

21 22

23 24

25

26

dob

Slika 5. Raspodjela programa sportske pripeme u dugoronom procesu treninga tenisaa (prema Mlleru, 1998.): 1.natjecanja-turniri; 2. mentalni trening (psihoregulacijske tehnike); 3. opa i specifina kondicijska priprema; 4. specifina ehnika i taktika; 5. temeljna tehnika izobrazba; 6. bazine taktike vjebe; 7. jednostavne teniske igre; 8. razvoj koordinacijskih sposobnosti; 9. forsirani trening i regeneracija Mller (1998.) ne navodi etape dugorone sportske pripreme. Sportsku karijeru prati kroz dobni interval tenisaa od 6 do 26 godina (slika 5.). Svaki od devet predloenih programa ima jasno definiran udio u pojedinim fazama sportaeva razvoja. Neki programi prisutni su stalno, kao npr. program 1. (natjecanja i turniri), dok se neki javljaju samo u prvim etapama sportske karijere (program 7 jednostavne sportske igre, program 8 razvoj koordinacijskih sposobnosti, program 6 bazine taktike vjebe). U zavrnim fazama sportske specijalizacije velik udio u procesu pripreme vrhunskih tenisaa ima program 9 forsirani trening i regeneracija, i posebice program 1 turnirska natjecanja.

Godinji ciklus treninga (kratkorono, tekue i operativno planiranje i programiranje)

Planiranje i programiranje treninga u godinjem ciklusu temelji se na svim naelima i pravilima u konstrukciji pojedinih perioda, etapa, mikrociklusa i pojedinanih treninga. Za ilustraciju postupka planiranja i programiranja treninga u podruju sporta moe posluiti primjer modeliranja osnovnih kvantitativnih parametara plana i programa makrociklusa, mezociklusa, mikrociklusa i jednog trenanog dana.

U tablici 2., u prvoj koloni (SUMB), navedeni su osnovni sumarni parametri trenanog procesa u godinjem ciklusu. Kroz 524 pojedinana treninga realizira se ukupno 998 sati trenanog rada. Od toga na programe ope i bazine pripreme otpada 224 sata, na programe specifine i situacijske pripreme 258 sati a na programe tehniko-taktike pripreme 400 sati trenanog rada. Za teorijska predavanja, 20 natjecanja i 40 nastupa predvieno je ukupno 120 sati. Za ilustraciju unutranje strukture procesa sportske pripreme u godinjem ciklusu uzeti su osnovni elementi plana i programa za sve mjesece periodima i etapama. U prvim etapama godinjeg ciklusa dominira ekstenzitet optereenja i programi ope i bazine fizike pripreme. U kasnijim etapama smanjuje se koliina trenanog rada, poinju dominirati programi specifine i situacijske fizike pripreme i, razumije se, programi tehnikog usavravanja. Broj se natjecanja i nastupa poveava jer je potrebno osigurati visoku razinu sportske forme u planiranim razdobljima natjecateljske sezone. U natjecateljskom periodu primjetan je daljnji pad ukupne koliine trenanog rada. Poveava se udio programa specifine i situacijske pripreme i rada na tehnici i posebno broj natjecanja i nastupa s ciljem da se postignu najbolji natjecateljski rezultati . koji pripadaju pojedinim

SUMP Mjeseci Periodi Etapa Broj tjedana Broj treninga Trajanje treninga Programi ope i bazine fizike pripreme Programi specifine i situacijske fizike pripreme Programi tehniko-taktike pripreme Teorijska predavanja Broj natjecanja Broj nastupa (X2 sata) Kontrola efekata (izvan satnice) Trajanje pojedinanog treninga Broj treninga tjedno 12 3 6 52 524 998 224 258 396 40 20 40 (80) 10 1.9 10.01
Viestrana

XI

XII

I
Bazina

II

III

IV

VI

VII
O-p et.

VIII

IX

X Pr.p.

Pripremni period
Specifinosituacijska

Natjecateljski period
Prva natj.etapa Druga natj.etapa

4 40 60 20 15 20 5 0 0 0 1,5 10

5 50 100 34 20 40 6 0 0 1 2,0 10

5 50 110 36 25 42 3 1 2 1 2,2 10

4 48 110 30 30 47 3 0 0 1 2,3 12

4 48 100 24 36 32 4 2 2 1 2,1 12

4 48 96 18 36 32 2 2 4 1 2,0 12

5 50 80 10 20 35 3 3 6 1 1,6 10

4 40 70 10 16 28 0 4 8 1 1,7 10

5 50 100 20 30 44 2 1 2 1 2,0 10

4 40 70 8 12 34 0 4 8 1 1,7 10

4 40 72 6 12 36 2 3 8 1 1,8 10

4 20 30 8 6 6 10 0 0 0 1,5 5

Tablica 2. Osnovni elementi plana i programa godinjeg ciklusa treninga (SUMP = sumarni pokazatelji rada u godinjem ciklusu)

Na drugoj razini planiranja i programiranja iz matrice godinjeg ciklusa treninga izvlae se sumarni parametri jednog mjeseca, pri emu sada oni predstavljaju sumarne parametre za oblikovanje plana i programa jednog mezociklusa od 4 tjedna (Tablica 3.) Prikazana je vrlo jednostavna raspodjela sumarnih parametara po pojedinim tjednima mezociklusa. U svakom tjednu definirani su osnovni elementi plana (broj treninga, broj sati, broj natjecanja, kontrola efekata) i program trenanog rada koji definira raspodjelu pojedinih vrsta sportske pripreme. U treem je tjednu od ukupno 26 sata trenanog rada predvieno 6 sati za opu i bazinu, 10 sati za specifinu i situacijsku fiziku pripremu i 8 sati za tehniko usavravanje. U ovom tjednu predvieno je jedno natjecanje i 1 nastup (to moe biti primjer programa u veslanju, atletici ili nekom drugom slinom sportu).
Tjedni Broj treninga Trajanje treninga Programi ope i bazine fizike pripreme Bazina snaga Primarni faktori brzine Opa izdrljivost Programi specifine i situacijske fizike pripreme Eksplozivna i brzinska snaga Specifina brzina agilnost Specifina izdrljivost Programi specifine koordinacije i tehnike Teorijska predavanja Broj natjecanja Broj nastupa Kontrola efekata treninga (izvan satnice)

SUMP 48 100 24 10 6 8 36 20 6 10 32 4 2 2 1

I 12 26 8 4 4 6 4 2 8 2 1 1 -

II 12 24 4 2 2 12 6 2 4 8 -

III 12 26 6 2 2 2 10 6 2 2 8 1 1 1

IV 12 24 6 2 2 2 8 4 2 2 8 2

Tablica 3. Osnovni elementi plana i programa treninga u mezociklusu (SUMP = sumarni pokazatelji rada u mjesenom ciklusu) U narednoj fazi planiranja i programiranja sumarni parametri ovog (treeg) mikrociklusa koriste se kao osnovni izvor informacija za modeliranje rada u pojedinim trenanim danima.(Tablica 4.)

10

Dani Broj treninga Trajanje treninga Programi ope i bazine fizike pripreme Bazina snaga Primarni faktori brzine Opa izdrljivost Programi specifine i situacijske fizike pripreme Eksplozivna i brzinska snaga Specifina brzina agilnost Specifina izdrljivost Programi tehniko-taktike pripreme Teorijska predavanja Broj natjecanja Broj nastupa Kontrola efekata treninga (izvan satnice)

SUMP 12 26 6 2 2 2 10 6 2 2 8 0 1 1 1

PO 2 4 1 1/2 1 1/2 2 2 1/2 -

UT 2 4 1/2 1/2 2 1 1 1 1/2 -

SR 2 4 2 1 1 1/2 1 1 1 -

E 1 4 1/2 1 1/2 1/21 2 -

PE 2 4

SU 2 4

NE 1 2 1 1/2

1/2 1/2 2 1 1 2 -

1 1 1 1 1(2) 1

1/2 1/2 1/2 -

Tablica 4. Osnovni elementi plana i programa treninga u mikrociklusu (SUMP = sumarni pokazatelji rada u tjednom ciklusu) Treninzi s pripadajuim opsezima rada monotono su rasporeeni u svim danima mikrociklusa. etiri sata dnevnog treninga je prilino velika koliina trenanog rada i nalazi se na granici koja razlikuje vrhunski od nevrhunskog sporta. U modeliranju mikrociklusa valja paziti na to bolji raspored pojedinih programa i potprograma rada kako bi se efekti mogli nadograivati i kako bi se uspjeno prevenirala pojava pretreniranosti. U utorak kao drugi dan mikrociklusa predviena su dva treninga i etiri sata trenanog rada. Treninzi se odravaju u jutarnjem i veernjem terminu, u razliitim lokalitetima i razliitog su intenziteta optereenja. .Na razvoj eksplozivne i brzinske snage otpada 60 minuta, ope izdrljivosti 30 minuta, specifine izdrljivosti 60 minuta i na usavravanje tehnike 90 minuta. Moda se ini da je u ovom trenanom danu planiran prevelik broj eljenih ciljeva i da se moda radi o predoziranom optereenju. Poto se radi o vrhunskom sportu i ovako definirani sadraji, optereenja i metode prihvatljivi za dobro trenirane sportae.

11

Dan

Vrijeme Ujutro 9 11

Lokalitet Dvorana Teretana Dvorana

Ciljevi Razvoj motorikih sposobnosti (FE, SI) Usavravanje tehnike (TE) Razvoj funkcionalnih sposobnosti (OI)

Sadraj -Vjebe dizanja utega -Vjebe skonosti -Kruni trening -Imitacijske vjebe -Situacijski trening tehnike -Kontinuirani aerobni trening

Opt (E) 120

Opt (I) 4

Utorak
Veer 17 19

Vanjski teren

120

4-5

Tablica 5. Osnovni elementi plana i programa trenanog dana (dva pojedinana treninga)

Zakljuak
U ovom radu dati su osnovni elementi planiranja i programiranja u podruju sporta. Uvaavajui karakteristike pojedine sportske grane i strukturu zahtjevnih vrijednosti od kojih ovisi uspjenost, trener i njegov struni tim poduzimaju aktivnosti u cilju jasnog definiranja ciljeva, zadaa, vremenskih ciklusa i uvjeta, a takoer i odreivanja sadraja optereenja i metoda rada u funkciji podizanja treniranosti i sportske forme. U definiranju viegodinjeg ciklusa treninga predloeni su programi rada u pojedinim etapama dugorone sportske pripreme. Iako kod pojedinih autora postoje razlike u pristupu moe se prepoznati dosta slinosti u modeliranju sportske karijere. U definiranju godinjeg ciklusa predloen je jedan model s vie kvantitativnih parametarakoji jasno odreuje proporcije sadraja i optereenja treninga i natjecanja.. Povoljan je injenica to ponueni pristup daje na uvid strukturu rada u manjim ciklusima sportske pripreme kao to su periodi, etape, mikrociklusi, trenani dani i pojedinani treninzi. U ovom radu dat je i razraen jedan od moguih pristupa u planiranju i programiranju rada u podruju vrhunskog sporta.

Literatura
Malacko, J. (2002.) Osnove sportskog treninga. Sportska akademija, Beograd. 2. Metvejev, L.P. (2000). Osnovi suvremenog sistema sportivnoj trenirovki. FIS, Moskva. 3. Milanovi, D. (1997.). Osnove teorije treninga. U: Prirunik za sportske trenere. Ur: D. Milanovi. Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb 4. Mller, E. i sur. (1999.) Science and Elite Sport. E&FN Spon. London. 5. Platonov, V. N. (1997.) Obaja toerija podgotovki sportsmenov v olimpijskem sporte. Olimpijska literatura, Kijev 6. Schnabel, G. i sur. (1994.) Trainingswissenschaft. Sportverlag, Berlin 7. eljaskov, C. (1988.) Osnovi na sportnata trenirovka. NSA Press., Sofija.
1.

12