Ploce I Ljuske

ENERGETSKI PRISTUP
Tanke ploe

Pretpostavke (Kirchoff):
nema deformacija u sredini ploe
presjeci ostaju okomiti na sredinju plohu (ekvivalentno Bernoullijevoj pretpostavci
kod greda)
naprezanje okomito na sredinju plohu je zanemarivo

Pomaci ploe

) , ( y x w w =
x
w
z u
=
y
w
z v
=

jer je
x
w
kut nagiba ploe u smijeru x u toki u kojoj je progib jednak w (odnosno,

ekvivalentno za y smijer).

Konstitutivne jednadbe (teorija elastinosti plane stress, anizotropni materijal)

(
(
(
x
v
y
u
y
v
x
u
E E E
E E E
E E E
xy
y
x
66 26 16
26 22 12
16 12 11

Uz supstituciju (gore navedene) veze izmeu pomaka u, v i progiba w imamo

(
(
(
y x
w
z
y
w
z
x
w
z
E E E
E E E
E E E
xy
y
x
2
2
2
2
2
66 26 16
26 22 12
16 12 11
2

U ininjerskoj praksi obino se koristi rezultantna teorija ploa gdje se naprezanja
integriraju podebljini ploe i postaju momenti po jedinici irine ploe (oznaka m [kNm/m],
za razliku od M [kNm] ukupni moment).

=
=
=
2
2
h
z
h
z
x x
dz z m
=
=
=
2
2
h
z
h
z
y y
dz z m
=
=
=
2
2
h
z
h
z
xy xy
dz z m
ENERGETSKI PRISTUP
gdje je h debljina ploe.
Druga derivacija progiba aproksimira zakrivljenost pa konstitutivna jednadba postaje
(nakon integracije prvotne konstitutivne jednadbe po debljini ploe*z)

(
(
(
y x
w
y
w
x
w
dz z
E E E
E E E
E E E
m
m
m
h
h
xy
y
x
2
2
2
2
2
2
2
2
66 26 16
26 22 12
16 12 11
2

Nakon uvoenja oznake za zakrivljenost, integriranja i pretpostavke izotropnog materijala
ploe, dobivamo

( )

)
(
(
(
(
xy
y
x
xy
y
x
E h
m
m
m
2
2
1
0 0
0 1
0 1
1
12
2
3

ili
( )

)
(
(
(
xy
y
x
xy
y
x
E h
m
m
m
1 0 0
0 1
0 1
1
12
2
3

Uvjet ravnotee

0
,
= +
i j ij
f

daje nam jednadbe ravnotee

0 =
x
xy
x
Q
y
m
x
m
0 =
y
y xy
Q
y
m
x
m
0 = +
q
y
Q
x
Q
y
x

gdje su Q
x
i Q
y
poprene sile na ploi, a q vanjsko optereenje.
Iz prve dvije jednadbe moemo izraziti Q
x
i Q
y
i uvrstitit ih u zadnju jednadbu ravnotee,
pa dobivamo

0 = +
q
y
m
y
m
x
m
x
m
y xy xy
x

Uz pomo konstitutivnih jednadbi, ova jedndba, za sluaj izotropnog materijala, postaje

ENERGETSKI PRISTUP
D
q
y
w
y x
w
x
w
=
4
4
2 2
4
4
4
2
( )
2
3
1
12

=
E h
D

To je tkz. biharmonijska jednadba koju rjeavamo na razne naine.

ENERGETSKI PRISTUP
Modeliranje ploastih konstrukcija

Savijanje tanke ploe po Kirchhoffovoj teoriji (biharmonijskom parc.dif.jed.)

4
4
4
2 2
4
4
2
w
x
w
x y
w
y
q
D
+ + =

0 0.5 1
0.5
0
0.5
1
g1 y
j
( )
y
j
0 0.5 1
0.5
0
0.5
1
g2 y
j
( )
y
j

Poveanjem broja lanova reda raste tonost prikaza optereenja:

g1 x ( )
1
50
n
sin n
v
Lb
\
|
|
sin n
d
Lb
\
|
|
sin n
x
Lb
\
|
|
=
:= g2 x ( )
1
500
n
sin n
v
Lb
\
|
|
sin n
d
Lb
\
|
|
sin n
x
Lb
\
|
|
=
:=

Slobodno oslonjena ploca, prema Navier-ovom opcem rjesenju
Opterecenje ploce unutar pravokutnika dimenzija 2c*2d
Krutost ploce K
dimenzije ploce: La 1. := Lb 1. :=
K
E h
3
12 1
2
( )
:=
dimenzije opterecenja: c 0.2 := d 0.2 :=
polozaj opterecenja: u 0.5 := v 0.5 :=
K 1000 :=
intenzitet opterecenja: p 1. :=
Broj clanova reda igra vaznu ulogu u tocnosti rjesenja (opcenito, konvergencija je spora)!
opterecenje razvijeno u dvostruki Fourier-ov red kao neparna funkcija koordinata x i y:
j 0 50 .. :=
A m n , ( )
16 p
2
m n
sin m
u
La
\
|
|
sin m
c
La
\
|
|
sin n
v
Lb
\
|
|
sin n
d
Lb
\
|
|
:=
y
j
Lb j
50
:=
prikaz ujecaja broja clanova reda na tocnost:
g1 x ( )
1
10
n
sin n
v
Lb
\
|
|
sin n
d
Lb
\
|
|
sin n
x
Lb
\
|
|
=
:= g2 x ( )
1
25
n
sin n
v
Lb
\
|
|
sin n
d
Lb
\
|
|
sin n
x
Lb
\
|
|
=
:=
x
i
La i
30
:=
i 0 30 .. :=
ENERGETSKI PRISTUP
0 0.5 1
0.5
0
0.5
1
g1 y
j
( )
y
j
0 0.5 1
0
1
g2 y
j
( )
y
j

Isti postupak moemo primijeniti i za optereenje u ravnini, samo takvi izrauni su
dugotrajni:
p x y , ( )
1
10
m 1
10
n
A m n , ( ) sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
\
|
|
=
:= gr
i j ,
p x
i
y
j
,
( )
:=
gr

i napokon s 50 lanova reda
p x y , ( )
1
25
m 1
25
n
A m n , ( ) sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
\
|
|
=
:= gr
i j ,
p x
i
y
j
,
( )
:=
gr

ENERGETSKI PRISTUP
p x y , ( )
1
50
m 1
50
n
A m n , ( ) sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
\
|
|
=
:= gr
i j ,
p x
i
y
j
,
( )
:=
13 minuta
gr

Rjeenje progiba ploe je takoer razvoj u red:
Rjesenje:
w x y , ( )
1
K
4
1
10
m 1
10
n
A m n , ( )
m
2
La
2
n
2
Lb
2
+
sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
\
|
|
|
|
=
:=
gr
i j ,
w x
i
y
j
,
( )
:=
gr
w 0.5 0.5 , ( ) 3.493 10
6
=

Na svu sreu, kao to moemo vidjeti na slijedeoj slici za 25 lanova reda, rjeenje za
progib je puno manje ovisno o broju lanova reda!
ENERGETSKI PRISTUP
w x y , ( )
1
K
4
1
25
m 1
25
n
A m n , ( )
m
2
La
2
n
2
Lb
2
+
sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
\
|
|
|
|
=
:=
gr
i j ,
w x
i
y
j
,
( )
:=
4 minute
gr
w 0.5 0.5 , ( ) 3.512 10
6
=

I koncentriranu silu moemo predstaviti razvojem u harmonijski red:

P x ( )
1
500
n
sin n
0.5
L
\
|
|
sin n
x
L
\
|
|
sin n
x
L
\
|
|
=
:=

0 0.2 0.4 0.6 0.8
0.2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
0.926
0.044
P x i ( )
1 0 x i
ENERGETSKI PRISTUP
Rezne sile

Rezne sile ploe dobivamo prema formulama za momente

|
|
\
|
=
2
2
1 2
2
y
w
D
x
w
x
D
x
M
|
|
\
|
=
2
2
1 2
2
x
w
D
y
w
y
D
y
M
y x
w
xy
D
xy
M

=
2
2

Ako te formule primjenimo na funkciju progiba w(x,y) dobijemo funkcije za raunanje
momenata na prizvoljnom mjestu u ploi

M
x
x y , ( )
1
D
4
1
15
m 1
15
n
D
x
m
2
La
2
A m n , ( )
2
m
2
La
2
n
2
Lb
2
+
|
\
|
|
|
2
sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
(
(
(
(
(
(
(
D
1
n
2
Lb
2
A m n , ( )
2
m
2
La
2
n
2
Lb
2
+
|
\
|
|
|
2
sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
=
:=

M
y
x y , ( )
1
D
4
1
15
m 1
15
n
D
1
m
2
La
2
A m n , ( )
2
m
2
La
2
n
2
Lb
2
+
|
\
|
|
|
2
sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
(
(
(
(
(
(
(
D
y
n
2
Lb
2
A m n , ( )
2
m
2
La
2
n
2
Lb
2
+
|
\
|
|
|
2
sin m
x
La
\
|
|
sin n
y
Lb
\
|
|
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
=
:=

M
xy
x y , ( )
2
D
4
1
15
m 1
15
n
D
xy
mn
La Lb
A m n , ( )
2
m
2
La
2
n
2
Lb
2
+
|
\
|
|
|
2
cos m
x
La
\
|
|
cos n
y
Lb
\
|
|
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
=
:=

ENERGETSKI PRISTUP
grMx

grMy

Moment My

ENERGETSKI PRISTUP

grMxy

Moment Mxy

Isti ti momenti u drugaijem grafikom prikazu
grMx

ENERGETSKI PRISTUP
grMy

grMxy

ENERGETSKI PRISTUP
Ploa

Pozitivni koordinatni
sustav za program PLOCA.

Pozitivni koordinatni sustav
reznih sila u programu
PLOCA.

PODACI O GEOMETRIJI

ine prvi korak pri definiranju konstrukcije,a grupirani su :

podaci o vorovima (numeracija, koordinate,
tip-stupnjevi slobode)

podaci o tapovima (numeracija, veza-krajnji vorovi,
tip materijala)

podaci o elementima (numeracija, veza, tip materijala)
Unos je mogu pojedinano ili koritenjem generatora.

Numeriranje poinje od 1, 0 kao poetna vrijednost nije doputena.

ENERGETSKI PRISTUP
Primjer okrugle ploe

UPETA OKRUGLA PLOCA - simetricna cetvrtina

Osnovni podaci o ploci
Broj cvorova = 49
Broj stapova = 0
Broj elemenata= 12
Broj presjeka = 1
Broj opterec. = 1

Opterecenje je jednoliko podijeljeno opterecenje po cijeloj ploci (na svim plocastim
elementima).

ENERGETSKI PRISTUP
Pokrovna ploa rezervoara

mrea konanih elemenata
ENERGETSKI PRISTUP

pomaci od vlastite teine *5000

ENERGETSKI PRISTUP

momenti M1

momenti M2
ENERGETSKI PRISTUP
Numeriko rjeavanje diferencijalnih jednadbi
Diferencijalne jednadbe
Razvoj inenjerskih znanosti se temelji na postavljanju i rjeavanju diferencijalnih
jednadbi. Razlikujemo tkz. obine diferencijalne i parcijalne diferencijalne jednadbe.
Primjer obine dif.jed. je na pr. jednadba savijanja grede
d y
dx
EI M
2
2
* = .
Parcijalne diferencijalne jednadbe proizilaze iz problema koje opisujemo s vie od jedne
nepoznanice. Opi oblik parcijalne diferencijalne jednadbe drugog reda je
A x y
u
x
B x y
u
x y
C x y
u
y
D x y
u
x
u
y
( , ) ( , ) ( , ) ( , , , )

2
2
2 2
2
0 + + + =
Klasifikacija jednadbi se provodi prema vrijednostima parametara A, B i C. Za uvjet
B AC
2
4 0 < jednadba je eliptina. Za uvjet B AC
2
4 = jednadba je parabolina, a
za B AC
2
4 0 > jednadba je hiperbolina. Paraboline i hiperboline parcijalne
diferencijalne jednadbe su mnogo tee za rjeavanje jer nemaju zatvoreni rub, pa niti
definirane rubne vrijednosti, nego samo poetne vrijednosti na pojedinim djelovima ruba.
Mi emo se baviti samo eliptinim jednadbama.
Vrlo esti primjer eliptine parcijalne diferencijalne jednadbe drugog reda u tehnikim
znanostima je Poissonova diferencijalna jednadba
+
|
\
| = u
u
x
u
y
f x y

2 2
2 2
( , )
koja ima primjenu u mnogim granama tehnike. U toj jednadbi u je funkcija dvaju
nepoznanica, x i y. Primjer su problemi potencijala, torzije, topline, (nevrtlono) teenje
idelanog fluida i drugi (samo se funkcija f(x,y) mijenja). Homogeni oblik te jednadbe
(f(x,y)=0) je tkz. Laplaceova diferencijalna jednadba.
Rubni uvjeti
Razlikujemo dvije grupe rubnih uvjeta:
Dirichletove rubne uvjete gdje su zadane vrijednosti funkcije na rubu domene
u u =
0
na
Neumannove rubne uvjete gdje su na rubu domene zadane vrijednosti (usmjerene)
derivacije

u
n
g = na

U naim emo primjerima razmatrati samo tkz. linearne diferencijalne jednadbe, tj. one
kod kojih je veza meu nepoznanicama linearna. Takoer, pretpostavlja se da su poetni
uvjeti i rubni zadani tako da je mogue nai jedinstveno rjeenje. Rjeavanje diferencijalni
jednadbi e se provoditi numeriki, ali gdje god je poznato analitiko rjeenje, savjetuje
se da se ono pomno razmotri jer daje puno bolji uvid u ponaanje diferencijalne jednadbe
nego jedno numeriko rjeenje problema.

ENERGETSKI PRISTUP
Metoda konanih razlika
Metoda konanih razlika pretvara rjeavanja diferencijalne jednadbe u formiranje i
rjeavanje sistema obinih linearnih jednadbi. Pri tom postupku derivacije se samo
aproksimiraju i time se uvodi greka koja direktno ovisi o broju jednadbi koje formiramo;
poveavanjem broja jednadbi ta se greka smanjuje. Za veliki broj problema postie se
dovoljno tono rjeenj s malim broj jednadbi.
Funkcije jedne nepoznanice
Pogledajmo nain na koji aproksimiramo derivacije
dy
dx
y
x
f x x f x
x x
= =
+
lim
( ) ( )

0
.
Na slian nain moemo prikazati i vie derivacije
d y
dx
y
x
x
f x x f x
x
f x f x x
x
x x
2
2
0
=
|
\
|
=
+ |
\
|

|
\
lim
( ) ( ) ( ) ( )

Grafiki prikaz e nam olakati razumijevanje aproksimacije derivacija:

Ukoliko x dovoljno smanjimo, numerika aproksimacija derivacije e biti vrlo tona
(granica ispod koje ne smijemo nikako ii je tonost raunala na kojem radimo).
Pogledajmo na primjeru kako je jednostavno numeriko deriviranje (MathCAD):

Zadana je trigonometrijska funkcija f(x)=sin(x)
ENERGETSKI PRISTUP
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3
0.008407
0.49
0.99
1
8.407 10
3
sin x ( )
3.15 0 x

numericko deriviranje u tockama a i b
a 0.75 := b 1.5 := dx 0.00001 :=

sin a dx + ( ) sin a ( )
dx
0.73169 =
sin b dx + ( ) sin b ( )
dx
0.07073 =

tocna vrijednost derivacije je
cos a ( ) 0.73169 = cos b ( ) 0.07074 =

Postupak daje vrijednost derivacije u eljenoj toki (ali ne
dobivamo funkciju kao rjeenje kao kod 'klasine' analitike
derivacije).

Kada smo shvatili princip numerikog deriviranja, moemo napisati tkz. jednadbe
konanih razlika za prvu, drugu i sve potrebne derivacije. Nakon toga te se jednadbe
uvrste u diferencijalnu jednadbu i dobivamo sistem linearnih jednadbi ija su rjeenja u
zadanim tokama vrijednosti funkcije koja zadovoljava zadanu diferencijalnu jednadbu.
Na taj smo nain dif.jed. rjeili numeriki!
Jednadbe konanih razlika mogu biti definirane preko slijedee (forward differences),
sredinje (central differences) ili prethodne (backward differences) toke na domeni (vidi
sliku). Treba napomenuti da formulacija preko sredinje toke daje najmanju greku (to se
moe lako matematiki dokazati preko razvoja u Taylorov red), te ju stoga valja najee
koristiti.
Prva derivacija
1) preko slijedee toke
dy
dx
y y
h
i
i i
|
\
|

+1

2) preko sredinje toke
dy
dx
y y
h
i
i i
|
\
|

+ 1 1
2

3) preko prethodne toke
dy
dx
y y
h
i
i i
|
\
|

1

Za rjeavanje diferencijalne jednadbe drugog reda treba nam i druga derivacija
1) preko slijedee toke
ENERGETSKI PRISTUP
d y
dx
y y y
h
i
i i i
2
2
1 2
2
2
|
\
|
+
+ +

2) preko sredinje toke
d y
dx
y y y
h
i
i i i
2
2
1 1
2
2
|
\
|
+
+

3) preko prethodne toke
d y
dx
y y y
h
i
i i i
2
2
2 1
2
2
|
\
|
+

Na slian nain moemo definirati treu derivaciju, etvrtu itd., prem potrebi, ovisno kakvu
diferencijalnu jednadbu rjeavamo.
Na primjeru odreivanja progiba proste grede prikazat emo postupak konanih razlika
(vidi MathCAD primjer 'UMKE32.MCD' u prilogu).
Primjer

"umke32.pcx"

Neka je prosta greda linearno promjenjivog presjeka (za takav sluaj vrlo je teko nai
tono rjeenje diferencijalne jednadbe) i optereena jednolikim optereenjem. Jednadba
momenta bilo gdje na gredi je
M q L
x
q
x
= * * *
2 2
2

gdje je q intenzitet optereenja, a L raspon grede.
Napiimo sada diferencijalnu jednadbu koristei centralnu formulaciju jednadbe
konanih razlika
( ) q
x
L x
EI
h
y y y
i
i
i
i i i
* * ( ) *
2
2
2
1 1
= +
+

Jednadbu postavljamo za svaki i (i=1,...,5) na naoj gredi i dobivamo sistem jednadbi u
kojem su y
i
nepoznanice (malo smo ispremijeali koeficijente):
ENERGETSKI PRISTUP
( )
( )
( )
. . . . . . .
... .
. .
. ...
. . . . . . .
...
...
*
...
...
0 1 2 1 0
0 1 2 1 0
0 1 2 1 0
2
1
1
2
0
1 1
0
1
0
1 1
0
1
(
(
(
(
(
(
+ +
+
y
y
y
q
h
EI
x L x
I
I
x L x
I
I
x L x
I
I
i
i
i
i i
i
i i
i
i i
i

odnosno, matrino
AY= X.
U naem primjeru odmah znamo rjeenja za toke 1 i 5 jer je tu zbog rubnih uvjeta progib
jednak nuli (y=0), pa nam ostaje sistem sa samo 3 jednadbe ije je rjeenje:

Y A
1
X := Y
5.859375 10
3
7.8125 10
3
5.859375 10
3
\
|
|
|
|
|
=

Za jedinine ulazne podatke (q=1.0, L=1.0 i EI
0
=1.0) to je i numeriko rjeenje.

graficki prikaz progiba:
0 0.25 0.5 0.75 1
0.01
0.005
0
y
j
x
j

U naem primjeru greda je podijeljena na mali broj toaka i tonost rjeenja nije velika, ali
se nita principjelno ne mijenja s veim brojem toaka, osim to raste tonost rjeenja (ali i
vrijeme potrebno raunalu da rijei sistem jednadbi).
Takoer, u naem primjeru je uticaj rubnih uvjeta sakriven u jednadbama (sjetimo se,
uveli smo da je y
1
=0 i y
5
=0). Openito se uticaj rubnih uvjeta uzima u obzir
modifikacijama matrice A prema nekim pravilima koja se mogu formirati za razne rubne
uvjete (vidi Koar, I. Kompleksno optereeni tapovi, FRaK 18/19, 1987, str. 32-36).

Funkcije vie nepoznanica
Problemi koji sadre vie od jedne nepoznanice opisuju se parcijalnim diferencijalnim
jednadbama od kojih emo mi razmotriti samo Poissonovu; ostale se parcijalne
diferencijalne jednadbe metodom konanih razlika rjeavaju na slian nain. Kao primjer
e nam posluiti problem savijanja tanke ploe po Kirchhoffovoj teoriji. Problem je opisan
biharmonijskom parc.dif.jed.
ENERGETSKI PRISTUP

4
4
4
2 2
4
4
2
w
x
w
x y
w
y
q
D
+ + =
koju moemo svesti na dvije Poissonove. Prvo uspostavimo vezu izmeu momenata
savijanja i vanjskog optereenja

2
2
2
2
M
x
M
y
q + = .
Nakon rjeavanja te jednadbe poznati su nam momenti M, pa moemo uspostaviti vezu
izmeu progiba ploe w i momenata savijanja

2
2
2
2
w
x
w
y
M
D
+ = .
U jednadbama su
M
M M
x y
=
+
+ 1
; D
Ed
=
3
2
12 1 ( )

a d je debljina ploe.

Za funkcije dvije varijable u=f(x,y) aproksimacije derivacija su

u
x
u
x
u x x y u x y
x
x
= =
+
lim
( , ) ( , )
0
,
zatim

2
2
0
u
x
u
x
x x
=
|
\
|
=
lim

| | | |
=
+
=
u x x y u x y u x y u x x y
x
( , ) ( , ) ( , ) ( , )
2

=
+ + u x x y u x x y
x
( , ) ( , )
2
.
Isto vrijedi

2
2
0
u
y
u
y
y y
=
|
\
|
=
lim
u x y y u x y y
y
( , ) ( , ) + +
2
.

i za mjeovitu derivaciju

2
0 0
u
x y
u
x
y
u
y
x y x
=
|
\
|
=
|
\
|
=

lim lim

=
+ + + + ( ( , ) ( , )) ( ( , ) ( , )) u x x y y u x y y u x x y u x y
x y

ENERGETSKI PRISTUP
Na slian nain se definiraju i druge vie derivacije. Time smo spremni za definiranje
jednadbi konanih razlika. Jednadbe emo definirati za toku (i,j) na mrei s podjelom
gustoe h u smijeru x i gustoe k u smijeru y.

Prema slici jedna od jednadbi konanih razlika je sada:

2
1 1
2
u
x y x
u
y
u
y
u
y
h
i j
i j i j
|
\
| =
|
\
|
=
|
\
|

|
\
|
=
+
,
, ,

( ) ( )
=

=
+ + + +
u u u u
kh
i j i j i j i j 1 1 1 1 1 1 1 1
4
, , , ,

=
+
+ + + +
u u u u
kh
i j i j i j i j 1 1 1 1 1 1 1 1
4
, , , ,

Primjer
Prije formuliranja jednadbi konanih razlika promotrimo skicu problema savijanja ploe i
mreu podjele na po 8 dijelova u x i y smijeru:
ENERGETSKI PRISTUP
k h
L
= =
8

Zbog centralne simetrije problema moemo analizirati samo 1/8 ploe uz definiranje
odgovarajuih rubnih uvjeta, pa se jednadbe postavljaju samo u 10 toaka oznaenih na
crteu. Za sredinje toke jednadbe konanih razlika prve dif.jed. (veza momenata i
optereenja) su (prema slici)
M M M
h
M M M
k
q
i j i j i j i j i j i j + +
+
+
+
=
1 1
2
1 1
2
2 2
, , , , , ,

i nakon to ih sredimo u prikladniji izraz
M M M M M
qL
i j i j i j i j i j + +
+ + + =
1 1 1 1
2
4
64
, , , , ,

moemo formirati matrinu jednadbu
AM= q.
U jednadbama moramo uzeti u obzir rubne uvjete:
- na rubu su momenti i progibi nula, M = w = 0
- na tokama oko dijagonale (toke 1,5,8) vrijednosti su simetrine pa to treba uvrstiti
- na pr., jednadba u toki 1 glasi prema emi za Poissonovu dif.jed.
M M M M M q h
1 1 1 2 6 1
2
4
' '' '
+ + + = ,
ali zbog toga to su toke 1' i 1'' na rubu (na osloncu), moment okomito na oslonac je (kod
oslonjene ploe) nula, odnosno M
1'
= M
1''
= 0,
isto tako, zbog simetrije vrijednost M
6
u smijeru y jednaka je vrijednosti M
2
u smijeru x,
odnosno, M
2
= M
6
pa kad to uzmemo u obzir jednadba u toki 1 glasi
+ = 4 2
64
1 2
1
2
M M
q L
,
- dalje na pr., jednadba u toki 5 bi trebala biti
M M M M M q h
2 5 2 6 6 5
2
4
' '
+ + + = ,
ali zbog simetrije (oko dijagonale) vrijedi
- vrijednost M
2
u smijeru x jednaka je vrijednosti M
6
u smijeru y,
- vrijednost M
6
u smijeru y jednaka je vrijednosti M
2
u smijeru x, dakle
M
2
= M
6
i M
6
= M
2
pa konano piemo za jednadbu u toki 5
ENERGETSKI PRISTUP
2 4 2
64
2 5 6
2
M M M
qL
+ = .
- na pr., jednadba u toki 6 jedina je potpuno prema emi (nema rubnih uvjeta) i glasi
M M M M M q h
3 6 5 7 8 6
2
4 + + + =
Na slian nain formiramo jednadbe za svih 10 toaka (potpun izgled matrice jednadbi
M vidi u primjeru UMKE33.MCD za MathCADa).
Rjeenja jednadbe (vektor q) smo prikazali grafiki; napomenimo da to nije dijagram
momenata jer za M vrijedi M
M M
x y
=
+
+ 1
iz ega se tek trebaju izraunati Mx i My
(kao u toki 10).
Raunanje nastavljamo rjeavanjem druge Poissonove diferencijalne jednadbe

2
2
2
2
w
x
w
y
M
D
+ =
uvrtavanjem vrijednosti za M (koje su sada poznate) u desnu stranu jednadbe. Za
slobodno oslonjenu plou su rubni uvjeti za progib w isti kao i za M pa je matrica M u
ovom sluaju ista kao i prije, odnosno, mijenja se samo desna strana (vektor q).
Na pr., za toku 5 jednadba je
2 4 2
64
2 5 6
5
2
w w w
M L
D
+ =
itd. za sve ostale toke.

q 1.0 := L 1.0 :=
matrica koeficijenata vektor desne strane
A
4
1
0
0
0
0
0
0
0
0
2
4
1
0
2
0
0
0
0
0
0
1
4
2
0
1
0
0
0
0
0
0
1
4
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
4
1
0
0
0
0
0
0
1
0
2
4
2
2
0
0
0
0
0
1
0
1
4
0
1
0
0
0
0
0
0
1
0
4
2
0
0
0
0
0
0
0
1
2
4
4
0
0
0
0
0
0
0
0
1
4
|
\
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
:= X q
L
2
64
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
|
\
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
:=

Rjeenje ovog sistema jednadbi su progibi ploe:
rjesavamo sistem jednadzbi M A
1
X :=
M
T
0.01778 0.02775 0.03292 0.03452 0.04466 0.05377 0.05664 0.06523 0.06888 0.07278 ( ) =

Grafiki prikaz rezultata je:
ENERGETSKI PRISTUP

Sada moemo izraunati i stvarne momente savijanja u smijeru os i x i osi y (Mx i My).
Matrica sistema je ostala ista, mijenja se samo desna strana jednadbi
krutost ploce: D 1.0 :=
Q
M
D
L
2
64
:=
Q
0
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
-4
-2.77810
-4
-4.33510
-4
-5.14310
-4
-5.39410
-4
-6.97910
-4
-8.40110
-4
-8.8510
-3
-1.01910
-3
-1.07610
-3
-1.13710
=

Progibi su proporcionalni vrijednostima momenata M, kao to se dobro vidi iz grafikog
prikaza (nakon dodavanja uvjeta simetrije!) :

ENERGETSKI PRISTUP
Membranska teorija ljuski
ravnoteza u smijeru :
1
A B

B N
( )

A S ( )
+ S
+ N
(
(
+ 0
ravnoteza u smijeru :
1
A B

B S ( )

A N
( )
+ S
+ N
(
(
+ 0
ravnoteza okomito na debljinu ljuske:
N
+ q
n

Imamo samo tri nepoznanice (N, N, S) koje su neovisne o uvjetima kompatibilnosti i
konstitutivnim jednadzbama materijala -> staticki odredjen problem (ako nam to dopustaju
rubni uvjeti).
A,B - Lame-ovi parametri
ds
2
A
2
d
2
B
2
d
2
+ := odnosno ds
A d :=
A ,B - mjere zakrivljenosti ds
B d :=
N,N - uzduzne sile u smijeru i
M,M - momenti u smijeru i
S aproksimacija smicucih sila u ravnini S = N = N
ENERGETSKI PRISTUP

Osno simetricne ljuske
krivolinijske koordinate su meridionalni kut i osni kut ,
odnosno = i =
A=R() i B=R0=Rsin
R0 - meridionalni radijus
R - radijus u vertikalnoj ravnini
A R
B R
sin ( )
Jednadzbe ravnoteze su sada:
1
R
tan ( )
+
1
R
0

S
+ q
+ 0
1
R
S
2 R
tan ( )
+
1
R
0

N
+ q
+ 0
N
+ q
n

Timoshenko i Woinowsky-Krieger integriraju ovaj sistem parcijalnih diferencijalnih jednadzbi.
Novozhilov uvodi supstituciju : N
sin ( )
2
:=
S R
2
sin ( )
2
:=
i rjesava trecu jednadzbu :
N
q
n
N
\
|
|
:=
nakon supstitucije, preostale dvije glase:
R
2
sin ( )
R
+ q
n
cos ( ) q
sin ( )
( )
R
3
sin ( )
2

sin ( )

sin ( )
q
n
\
|
|
2
sin ( )
ENERGETSKI PRISTUP

Osno-simetricno opterecenje
svi izrazi koji su funkcije od postaju
konstante, a derivacije nestaju!
dobivamo odvojene diferencijalne jednadzbe:
d
d
q
n
cos ( ) q
sin ( )
( )
R
sin ( )
pa mozemo imati i dva odvojena rubna
uvjeta.
d
d
q
2
sin ( )
iz prve jednadzbe dobivamo rjesenje:
( ) q
n
cos ( ) q
sin ( )
( )
R
sin ( )
(
(
d
Ukoliko rubne uvjete izrazimo kao (
0
) na =
0
onda mozemo pisati
( )
0
( )
q
n
cos ( ) q
sin ( )
( )
R
sin ( )
(
(
d +
odnosno
N
( )
N

0
( )
R

0
( )
sin
0
( )
2
sin ( )
2
1
R
sin ( )
2
q
n
cos ( ) q
sin ( )
( )
R
sin ( )
(
(
d + :=
i
N
q
n
N
\
|
|
:=
S je potpuno neovisan od N
i N
. Uobicajeno je q
=0 i tada je isto S=0, ali to nije nuzan

uvjet.
ENERGETSKI PRISTUP

Sferna kupola
osnovni parametri:
masa kupole: 1.0 :=
radijus : a 5.0 :=
granicni kutovi:
1
0
180
:=
2
80
180
:=
slijedi :
R
a := q
( ) sin ( ) := vertikalna koordinate (os)

R
a := q
n
( ) cos ( ) := Z ( ) a cos
1
( )
a cos ( ) :=
rubni uvjeti:
N

0
( )
N

1
( )
0
geometrija :

2

1
10
:=
0.14 =

1

1
+
( )
,
2
.. := R
0
( ) a sin ( ) :=
0 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
0
Z ( )
R
0
( )

ENERGETSKI PRISTUP

rjesenje :
N
( )
a
sin ( )
2
cos
2
( )
cos
1
( )
( )
:=
N
( ) a cos ( )
N
( )
a
\
|
|
:=
0 1 2 3 4 5
300
200
100
0
N
( )
R
0
( )

0 1 2 3 4 5
0
100
200
300
N
( )
R
0
( )

ENERGETSKI PRISTUP
Program CISAL (analiza osno simetricnih ljuski Ivica Koar)

ENERGETSKI PRISTUP

Static and Dynamic Axisymmetric Shell Analysis
Ivica Koar, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, Croatia

1 Introduction
Paper is a result of the need for a useful computer program that can be used in practical
design applications. Namely, it is easy to obtain a computer program for axisymmetric
shell design (for e.g. see [1]) but only for axisymmetric loading. In civil engineering
practice one almost always has to consider non-symmetric loading as well. The best
examples are wind force stresses in static and earthquake stresses in dynamic analysis.
The Paper is arranged as follows. The basic axisymmetric shell kinematics is described in
section 2. Use of orthogonal functions that enables non-symmetric analysis is shortly
presented in section 3. Basic axisymmetric shell deformations for different terms in the
harmonic analysis are described in section 4. Finite element discretisation is described next
(section 5) followed by the dynamic equations in section 6. Static and dynamic calculation
of a reinforced concrete water reservoir illustrate the method in section 7.

2 Axisymmetric Shell Kinematics
In contrast to the usual practice we have to have tangential deformations in our
axisymmetric shell description in order to be able to deal with non-symmetric loads and
deformations. So, according to Novozhilov complete deformation tensor in cylindrical
coordinates reads

=

s

`

)

(1)
Dependencies between kinematic shell parameters can be seen from the figure 1:
ENERGETSKI PRISTUP

Figure 1: Axisymmetric constant meridional curvature shell kinematics.
For the positive displacement directions in fig.1 it is assumed

u
v
w

`

)
local ;

u
o

v
o

w
o

o

`

)
global ;

(2)

and other parameters are R
m

r
c
- cylindrical radius
R
m
- meridional radius
- [1/2] of the meridional angle
- angle of meridional inclination

Now we can establish dependencies for each deformation parameter

s
=
1

R
m

u +
w
R
m

(3.a)

ENERGETSKI PRISTUP
=
1
r

|
\
v

+u sin + w cos
|

(3.b)

s
=
1
r

|
\
r

R
m

v v sin + u
|

(3.c)

s
= 1

2
w u
2
+
1

R
m
2

u (3.d)

=
1
r

1
r

2
w
cos
r
v +
1

R
m

|
\
1

w u
|

sin
(

(3.e)

s
=
2
r

|
\
1

2
w

+
sin
r
w + cos v
sin cos
r
v +
1

R
m

u
|

(3.f)
with

= s

3 Use of Orthogonal Functions
Use of orthogonal functions is actually Fourier series development that enables us to
extend our problem in one more dimension. If we assume Fourier series expansion in a
direction of variable then we gain one more dimension in that direction. For 0 a
and a=2 for element displacement functions and loading we can write

f
e
=
L

n=1

-
N

(r,) cos n +
-
-
N

(r,) sin n

`
)
e

(5.a)

p
e
=
L

n=1

-
p

(r,) cos n +
-
-
p

(r,) sin n

`
)
e

(5.b)

where [(N)] and [([(N)])] are 2D element shape function and L is number of series
terms. Further element superscript e and functional dependence (r,) will be omitted for
simplicity.
ENERGETSKI PRISTUP
Using variational energy principles we obtain element stiffness matrix

k
e
=

B
T
D B

(6)
where matrix B contains sin and cos terms. Basically three types of integrals can be
separated from eq.6 and for axisymmetric shells their values are

2

0
sin l cos m d = 0

2

0
sin l sin m d = 0 for l m

2

0
cos l cos m d = 0 for l m

(7)
Consequence of the above is that element stiffness matrix (and loading vector) becomes
diagonal for series terms, i.e. equations can be decoupled and solved separately for each
member of Fourier series. Final solution is sum over all the Fourier terms (usually called
'harmonics'). It is proved (for ex. see Zienkiewicz [1989]) that procedure is convergent.

4 Axisymmetric Shell Deformations
Axisymmetric shells can have symmetric (trivial) and non-symmetric deformations (as
well as loading). We also distinguish between meridional and parallel deformations. There
are many possible meridional deformations for one shape of parallel deformation where
actual shape depends on the loading along axis z:

Figure 2: Meridional deformation shapes.

ENERGETSKI PRISTUP

Figure 3: Parallel deformation shapes.
If we take a look on the cross section shape of deformation of our axisymmetric shell we
see that there is exactly one shape for each member of Fourier series. Shape for n=0
corresponds to pure axisymmetric analysis and other n show the parallel deformation shape
for a corresponding Fourier term. Only for n=1 is meridional shape not symmetric about
axis z.

5 Finite Element Discretisation
Finite element discretisation is performed in a usual manner as described in Zienkiewicz
[1989]. First we establish relation between displacements and deformations and assume
elastic relation between stress and strain:

= B ; = D (4)
Shape functions for ACMC (Axisymmetric Constant Meridional Curvature) element are

u =
|
\
1
2
u
i
+
1+
2
u
j

|

cos n

(8.a)

v =
|
\
1
2
v
i
+
1+
2
v
j

|

sin n

(8.b)
ENERGETSKI PRISTUP

w =

3
3+2
4
w
i
+
3
+3+2
4
w
j
+

(1+)(1)
2

4
R
m

i

(1)(1+)
2

4
R
m

j

(

cos n

(8.c)
Matrix representation is usually in the form

u
v
w

`

)
= N{ u
i
; v
i
; w
i
;
i
; u
j
; v
j
; w
j
;
j
}
T

(9)
In the same manner we obtain matrix B and stiffness matrix is (without sin and cos terms
that are outside the integral sign)

k
e
= R
m

1

1
r B
T
D B d

(10)
To obtain element stiffness matrix in global coordinate system we only have to perform
transformation form local to global coordinates using transformation matrix T

k
o
= T
T
k T (11)

6 Dynamic Analysis
In dynamic analysis no dumping has been taken into account which is in order for
reinforced concrete structures. Governing dynamic equation is then

M x
,tt
+ K x = F(t) (11)
where M is discrete mass matrix and K is global stiffness matrix.
Dynamic loading of reinforced concrete structures is usually treated through use of spectral
analysis. In that case we solve a homogeneous version of the above equation and static
equivalent loading is obtained as a superposition of eigenvectors multiplied with some
coefficients. Homogeneous dynamic equation is solved using Ritz vector technique (matrix
iteration technique) with use of orthogonal vectors in order to obtain each eigenvector
separately. Detailed description can be found in Kozar [1982].
ENERGETSKI PRISTUP

7 Numerical example
Due to space limitations only a simple example will be demonstrated. A cylindrical
reinforced water reservoir with one side buried into the earth is analyzed on earth pressure.
Reservoir has both bottom and cover plates.
7.1 Static Analysis
In order to get earth pressure from only one side Fourier series terms are applied with 60%
intensity for 0
th
-harmonic, 100% for 1
st
-harmonic, 50% for 2
nd
-harmonic and 10% for 3
rd
-
harmonic so the final loading combination is
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
3 2 1 0
.

Figure 4: One side loading, 4-harmonic combination.
For the loading above all 4 harmonics have been calculated separately and then combined
into one result that is showed graphicaly. Results are scaled with different scaling factors
so that they are more perceptive. Also, results are given for angle = 0
o
where intensities
are at the maximum. To obtain the complete crossection picture results for = 180
o
are
necessary but they are not presented due to lack of space.
ENERGETSKI PRISTUP

Figure 5: Deformed shape of the reservoir
In-plane forces (radial and cyrcumpheral, with different scaling factors, one half of the
resevoir rotated for 90
o
)

Figure 6: Radial and cyrcumpheral in-plane forces (rotated picture).
In-plane moments with different scaling factors
ENERGETSKI PRISTUP

Figure 7: Radial and cyrcumferal moments (rotated picture).
With the forces and moments given it is straightforward to determine the neccessary
reinforcement in a shell.
7.2 Dynamic Analysis
For the same reservoir as above 1
st
eigenmode has been calculated (which is the only one
relevant for earthquake analysis) with the eigen-frequency f = 5.09 Hz and eigenvector as
shown on fig.7.

Figure 7: 1
st
mode eigenvector
(90
o
rotated picture).

After eigenvalue and eigenvector have been determined we can calculate the equivalent
static forces and introduce them into the static analysis. The method is described in
dynamic analysis regulations for engineering structures (like vater resevoars, high towers,
dams, etc.).

8 Conclusion
By generalization of ACMC finite element author has obtained formulation that is capable
of non-symmetric analysis of axisymmetric shells. Use of orthogonal functions from
section 3 can be applied to any 2-D (or 3-D) formulation thus allowing us to take one more
dimension into analysis with only slight modifications in the existing procedures.
Experience from the numerical example and use in practice show that the computer
program is reliable, easy to use and fast in calculations. ACMC element can successfully
describe any practically significant axisymmetric shell with and without branches. Besides
in civil, program can be used in mechanical and naval engineering as well.
ENERGETSKI PRISTUP

9 References
1. Ross, C.T.F., Finite Element Programs for Axisymmetric Engineering Problems,
Ellis Horwood, Chichester, 1984.
2. Novozhilov V.V., The Theory of Thin Shells, translated by P.G. Love, P. Noordhoff
Ltd., 1959.
3. Clough, A. & Penzien, W., Dynamic Structural Analysis, McGraw Hill, 1992.
4. Kozar, I., [1982] Dynamic Structural Analysis (in Croatian), 2nd symposium on
small computers, Opatija.
5. Zienkiewicz, O.C. & Taylor, R.L., The Finite Element Method: Basic Formulation
and Linear Problems, vol I, McGraw-Hill, London, 1989.

ENERGETSKI PRISTUP
ENERGETSKI PRISTUP

Energetski pristup koji se koristi u metodi konanih traka pojasniti e se na
primjeru proste grede optereene koncentriranom silom u sredini raspona.

y
z
P
L
(y) = sin
y
l
= 0
M = 0 M = 0
= 0

slika 1.

Rubni uvjeti za y = 0 i y = L glase:

pomak (y) = 0
moment savijanja M (y) = - EI
2
2
dy
d
= 0 (1)

Progibnu liniju proste grede predstavljamo slijedeom sinusnom funkcijom:

(y) = sin
l
y
(2)
je nepoznati koeficijent (parametar pomaka).

Odabrana sinusna funkcija zadovoljava rubne uvjete:
za y = 0 imamo
(0) = sin 0 = 0; M(0) = -EI
2
2
dy
) 0 (sin d
= 0
za y = l imamo
(l) = sin = 0; M(l) = -EI
2
2
dy
) (sin d
= 0

Koeficiejnt treba biti takav da ukupna potencijalna energija sistema bude minimalna.
Ukupna potencijalna energija definirana je kao:

= U + W =

|
|
\
|
l
0
2
2
2
Pw dy
dy
w d
2
EI
(3)
gdje je U unutarnja energija deformacije a W potencijalna energija optereenja. Uvjet za
minimum potencialne energije je:
ENERGETSKI PRISTUP

d
d
= 0 (4)

Uvrstimo li (2) u (3) dobivamo:

=

l
0
2
4
2 4
P dy
l
y
sin
l 2
EI
(5)
=

P
l 4
EI
3
2 4
(6)

d
d
=
3
4
l 2
EI
- P =
EI
Pl 2
4
3
(7)

Uvrstimo li (7) u izraz za pomak (2) dobivamo izraz za pomak proste grede optereene
koncentriranom silom u sredini raspona:
w(y) =
EI
Pl 2
4
3
sin
l
y
(8)

Maksimalni progib u sredini grede preko izraza (8) je:
w(l/2) =
EI
Pl 2
4
3
sin
l
) 2 / l (
= 0.02053 Pl
3
/ EI
Teoretsko rjeenje:
w(l/2) = Pl
3
/ 48 EI = 0.02083 Pl
3
/ EI

Ako uvrstimo (8) u (1) dobivamo izraz za moment savijanja:
M(y) = -EI
|
|
\
|
l
y
sin
EI
Pl 2
dy
d
4
3
2
2
=
l
y
sin
Pl 2
2

(9)

Maksimalni moment savijanja u sredini raspona je:
M(l/2) =
l
) 2 / l (
sin
Pl 2
2

= 0.2026 Pl
Teoretsko rjeenje:
M(l/2) = Pl / 4 = 0.2500 Pl

ENERGETSKI PRISTUP
Tonost rjeenja poboljava se ako se progib w izrazi pomou reda sinusnih funkcija:

w(y) =
r
1 m
m
l
y m
sin (10)

m
je nepoznati koeficijent za m-ti lan reda a r je broj lanova reda.
PLATE STRIP (PLOA)
46

PLATE STRIP (PLOA)

Analizirati e se ploa optereena okomito na svoju ravninu.
Postavka problema

Potrebno je rjeiti metodom konanih traka problem ploe slobodno oslonjene sa dvije
strane i optereene okomito na svoju ravninu.
y
x
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
x
x
y y
y-y
x-x

slika 2.

Rjeenje problema

Funkcija pomaka

Plou emo podijeliti na S konanih traka.

x-x
x
y
x
y-y
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
x
y
y
vorne
linije
konane
trake
1
2
3
i
j
s+1
1
2
3
I
S

slika 3.

Potrebno je odrediti funkciju pomaka koja e opisati polje pomaka ploe slobodno
oslonjene na dva kraja. Funkcija pomaka mora biti takva da pomak u osloncima bude nula te
da moment savijanja oko osi y u osloncima bude nula. Za opisivanje pomaka u uzdunom
PLATE STRIP (PLOA)
47

smjeru (y-y) odabiremo red sinusnih funkcija, a za opisivanje pomaka u poprenom smjeru
(x-x) odabiremo red polinoma. Na taj nain, funkcija pomaka jedne konane trake prima
slijedei oblik:

w(x,y) =
l
y m
sin ) x ( f
r
1 m
m

=
=
l
y m
sin ...) x a x a a (
2
r
1 m
2 1 0

+ + +
=
(11)

Tu je r broj lanova reda a a
0
, a
1
, a
2
, su nepoznati koeficijenti koje treba odrediti.

Izmeu dvije konane trake sa zajednikom vornom linijom potrebno je osigurati
kontinuitet. Iz tog se razloga koeficijenti a
0
, a
1
, a
2
, izraavaju pomou parametara pomaka,
ovdje su to amplitude pomaka w
im
i

w
jm
u dvijema vornim linijama i i j:

w
i
=
r
1 m
im
l
y m
sin w (12)
w
j
=
r
1 m
jm
l
y m
sin w (13)

w
i
je pomak vorne linije i a w
im
je amplituda pomaka te linije. Za dvije susjedne trake w
im
je
jednak pa je stime osiguran uvjet da dvije susjedne trake imaju isti pomak du zajednike
vorne linije. Osim toga, izmeu dvije konane trake potrebno je osigurati i kontinuitet
nagiba. To izraavamo putem amplituda poprenog nagiba
im
i
jm
.

y
z
x
w
w
i
j
i
j
l
b

slika 4.

i
=
i
x
w
|
\
|

r
1 m
im
l
y m
sin (14)

j
=
j
x
w
|
\
|

r
1 m
jm
l
y m
sin (15)

PLATE STRIP (PLOA)
48

Tako su definirana etiri parametra pomaka (amplitude pomaka): w
im
, w
jm
,
im
i
jm
. Funkcija
pomaka u poprenom smjeru mora biti stoga polinom etvrtog reda

f
m
(x) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ a
3
x
3
(16)

i mora zadovoljavati slijedee uvjete:

za x = 0, f
m
(0) = w
im
,
x
) 0 ( f
m
=
im

za x = b, f
m
(b) = w
jm
,
x
) b ( f
m
=
jm

Tako iz izraza (16) dobivamo:
a
0
= w
im
a
1
=
im

a
0
+ a
1
b + a
2
b
2
+ a
3
b
3
= w
jm
a
0
+ a
1
b + a
2
b
2
=
jm

Koeficijenti a
0
, a
1
, a
2
, a
3
se nalaze rjeavanjem gornjih jednabi.

a
0
= w
im
a
1
=
im

a
2
=
b b
2
b
w
3
b
w
3
jm
im
2
jm
2
im

+
a
3
=
2
jm
2
im
3
jm
3
im
b b b
w
2
b
w
2

+
+

Izraz za polje pomaka:
w(x,y) =
l
y m
sin ) x a x a x a a (
3
3
2
r
1 m
2 1 0

+ + +
=

Uvrstimo li izraze za a
0
, a
1
, a
2
, a
3
u izraz za polje pomaka ploe dobivamo:

w(x,y) =
(
(
(
(
(
(
|
|
\
|
+ +
|
|
\
|
|
\
|
|
\
|
+
|
|
\
|
+ +
|
|
\
|
|
\
|
+ |
\
|
r
1 m
l
y m
sin
b
x
b
x
w
b
x
2
b
x
3
b
x
b
x
2 x w
b
x
2
b
x
3 1
jm 2
3 2
jm
3 2
im 2
3 2
im
3 2

PLATE STRIP (PLOA)
49

w(x,y) = | |
+ + +
r
1 m
jm 4 jm 3 im 2 im 1
l
y m
sin ) x ( N w ) x ( N ) x ( N w ) x ( N (17)

N
1
(x) = 1 3 X
2
+ 2 X
2

N
2
(x) = x (1 2 X + X
2
) (18)
N
3
(x) = 3 X
2
2 X
3

N
4
(x) = x (X
2
X)

X = x / b

Napisano u matrinom obliku:

w(x,y) = | |
l
y m
sin
w
w
N , N , N , N
r
1 m
jm
jm
im
im
4 3 2 1

=
(19)

w(x,y) = | |{ }
l
y m
sin N
m
r
1 m
=
(20)

m
je vektor parametara pomaka (amplituda pomaka) a N je matrica poprenih funkcija
oblika.

Matrica krutosti i vektor optereenja

U izrazu za pomak w(x,y) nepoznati su parametri pomaka
m
u pojedinim vornim
linijama.
m
pronalazimo energetskim pristupom.

Kod uspostave ravnotee ukupna potencijalna energija trebala bi imati minimalnu vrijednost,
dakle prva derivacija potencijalne energije po parametru pomaka mora biti jednaka nuli.

0
w
im
t
=

PLATE STRIP (PLOA)
50

0
im
t
=

i = 1, N

N je ukupan broj vornih linija (N = S + 1).

U matrinom obliku izraz za minimizaciju potencijalne energije poprima iblik:

{ }
0
tm
t
=

Ukupna potencijalna energija sastoji se od potencijalne energije unutarnjih sila (deformacije)
te potencijalne energije vanjskog optereenja.

Unutarnja energija deformacije:
U
t
= { } | | { }
tm tm
r
1 m
T
tm
K
2
1

=

Energija vanjskog optereenja:
W
t
= { } { }
tm
r
1 m
T
tm
P
=

Ukupna potencijalna energija:

t
= U
t
+ W
t
= { } | | { } { } { }
=
(

r
1 m
tm
T
tm tm tm
T
tm
P K
2
1

|K|
tm
je matrica krutosti (4 x 4) konane trake a {p}
tm
vektor optereenja (4 x 1).

|K|
m
=
| | | |
| | | |
(
(
b
jj
T
b
ij
b
ij b ii
K K
K K
=
(
(
(
(
2 3 6 5
3 1 5 4
6 5 2 3
5 4 3 1
k k k k
k k k k
k k k k
k k k k

k
1
=
70
lb 13
k
m
4
D
y
+
b 5
l 12
k
m
2
D
xy
+
b 5
l 6
k
m
2
D
1
+
3
b
l 6
D
x

k
2
=
210
lb
3
k
m
4
D
y
+
15
lb 4
k
m
2
D
xy
+
15
lb 2
k
m
2
D
1
+
b
l 2
D
x

k
3
=
420
lb 11
2
k
m
4
D
y
+
5
l
k
m
2
D
xy
+
5
l 3
k
m
2
D
1
+
2
b
l 3
D
x

PLATE STRIP (PLOA)
51

k
4
=
140
lb 9
k
m
4
D
y
-
b 5
l 12
k
m
2
D
xy
-
b 5
l 6
k
m
2
D
1
-
3
b
l 6
D
x

k
5
=
840
lb 13
2
k
m
4
D
y
-
5
l
k
m
2
D
xy
-
10
1
k
m
2
D
1
-
2
b
l 3
D
x

k
6
=
280
lb
3
k
m
4
D
y
-
15
lb
k
m
2
D
xy
-
30
lb
k
m
2
D
1
-
b
l
D
x

Za jednoliko raspodjeljeno optereenje Q
0
po cijeloj konanoj traci, vektor optereenja glasi:
{p}
m
=
jm
jm
im
im
M
Z
M
Z
=
12
b
2
b
12
b
2
b
2
2
|1 (-1)
m
|
m
l Q
0

Uvrtavanjem izraza za ukupnu potencijalnu energiju u izraz za minimizaciju energije
dobivamo niz linearnih jednabi iz kojih je su nepoznati samo parametri pomaka
tm
:
|K|
tm
{}
tm
= {P}
tm

{}
tm
= |K|
tm
-1
{P}
tm

Pomake dobivamo mnoenjem parametara pomaka sa funkcijama oblika:
w(x,y) = | |{ }
l
y m
sin N
m
r
1 m
=

PLATE STRIP (PLOA)
52

Primjer

Pomou programa Mathcad izraunata je ploa slobodno oslonjena na dva kraja i optereena
koncentriranom silom u sredini raspona. Proraun je izvren preko jedne konane trake te su
rezultati usporeeni sa teoretskim rjeenjem.

Proraun slobodno oslonjene ploe preko 1 konane trake
(finite strip)

Geometrijske karakteristike ploe i karakteristike materijala (staklo)

E 71700 N/mm
2

L 1000 mm
t 10 mm
0.16
b 100 mm
G
E
2 1 ( )
.

D
x
t
3
12
E
1
2
.

D
y
D
x

D
xy
t
3
12
G
.

D
1
D
y
.

D
D
x
D
1
0
D
1
D
y
0
0
0
D
xy

PLATE STRIP (PLOA)
53

Matrica krutosti

k m ( )
m
.
L

m 1 50 ..

k
1
m ( )
13 L
.
b
.
70
k m ( )
4
.
D
y
.
12 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
xy
.
6 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
1
.
6 L
.
b
3
D
x
.

k
2
m ( )
L b
3
.
210
k m ( )
4
.
D
y
.
4 L
.
b
.
15
k m ( )
2
.
D
xy
.
2 L
.
b
.
15
k m ( )
2
.
D
1
.
2 L
.
b
D
x
.

k
3
m ( )
11 L
.
b
2
.
420
k m ( )
4
.
D
y
.
L
5
k m ( )
2
.
D
xy
.
3 L
.
5
k m ( )
2
.
D
1
.
3 L
.
b
2
D
x
.

k
4
m ( )
9 L
.
b
.
140
k m ( )
4
.
D
y
.
12 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
xy
.
6 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
1
.
6 L
.
b
3
D
x
.

k
5
m ( )
13 L
.
b
2
.
840
k m ( )
4
.
D
y
.
L
5
k m ( )
2
.
D
xy
.
L
10
k m ( )
2
.
D
1
.
3 L
.
b
2
D
x
.

k
6
m ( )
L b
3
.
280
k m ( )
4
.
D
y
.
L b
.
15
k m ( )
2
.
D
xy
.
L b
.
30
k m ( )
2
.
D
1
.
L
b
D
x
.

K m ( )
k
1
m ( )
k
3
m ( )
k
4
m ( )
k
5
m ( )
k
3
m ( )
k
2
m ( )
k
5
m ( )
k
6
m ( )
k
4
m ( )
k
5
m ( )
k
1
m ( )
k
3
m ( )
k
5
m ( )
k
6
m ( )
k
3
m ( )
k
2
m ( )

Vektor optereenja za koncentriranu silu u sredini trake

P 100 N
x
0
b
2

y
0
L
2

p m ( )
1 3
x
0
b
2
.
2
x
0
b
3
.
x
0
1 2
x
0
b
.
x
0
b
2
.
3
x
0
b
2
.
2
x
0
b
3
.
x
0
x
0
b
2
x
0
b
.
P
.
sin k m ( ) y
0
. .

PLATE STRIP (PLOA)
54

Amplitude progiba

m < >
K m ( )
1
p m ( )
.

0 1 2 3 4 5 6 7 8
0
1
2
3
0 3.4372 0 -0.04242 0 5.4416810
-3
0 -1.3752110
-3
0
0 -2.6064710
-4
0 2.053 10
-5
0 -2.8457610
-6
0 -8.3113510
-7
0
0 3.4372 0 -0.04242 0 5.4416810
-3
0 -1.3752110
-3
0
0 2.60647 10
-4
0 -2.053 10
-5
0 2.8457610
-6
0 8.31135 10
-7
0
=

Progib konane trake

N
1
x ( ) 1 3
x
b
2
.
2
x
b
3
.
N
2
x ( ) x 1 2
x
b
.
x
b
2
.
N
3
x ( ) 3
x
b
2
.
2
x
b
3
.
N
4
x ( ) x
x
b
2
x
b
.

w x y , ( )
m
N
1
x ( )
0
0
N
2
x ( )
N
3
x ( )
0
0
N
4
x ( )

m < >
.
sin k m ( ) y
.
( )
.

n 10 i 0 n .. x
L
n

w 0 x i
.
, ( )
0
t
2
w
t
2
x i
.
,
0
w t x i
.
, ( )
0
t
2
x i
.
w t x i
.
, ( )
0
x i
.
, x i
.
w t x i
.
, ( )
0
,
100 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100
10
0
10
Graficki prikaz deformacije uzduzno

w
0
2
L
2
,
3.48728
0
=
w b
L
2
,
3.48728
0
=

Teoretski progib proste grede

PLATE STRIP (PLOA)
55

I
t
3
b
.
12

P L
3
.
48 E
.
I
.
3.48675 =

Za broj lanova reda m = 50, rezultati su zadovoljavajui:
teoretski progib f
1
= 3.48675
progib dobiven metodom k.t. f
2
= 3.48727

Greka je tek 0.015%.

PLANE STRESS STRIP(RAVNINSKO STANJE NAPREZANJA)
56

PLANE STRESS STRIP (RAVNINSKO STANJE NAPREZANJA)

Analizirati e se ploa optereena u svojoj ravnini. Sva naprezanja koja nastaju u
smjeru debljine ploe su mala i zanemariva.

Postavka problema

Metodom konanih traka potrebno je rjeiti plou koja je opereena u svojoj ravnini u dva
smjera, x i y. Ploa je slobodno oslonjena na dva kraja.
x
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
y
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
v
u
u=0
y=0 =0
y
u=0
p
y
p
x

slika 5.
Rjeenje problema
Funkcija pomaka

Plou emo podijeliti na S konanih traka.

j
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
s+1
x, u
S
i
3
2
1
linije
vorne
trake y, v
3
I
2
1
konane
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
j
i
I
uim , vim
u jm , v jm
=0
y
u=0
y
=0
u=0

slika 6.

Rubni uvjeti za slobodno oslonjenu plou su:
57

u = 0,
y
= 0 za y = 0, y = l

Da bi se zadovoljili navedeni rubni uvjeti, komponente pomaka u smjerovima x i y mogu
se izraziti na slijedei nain:

( )
( )
=
)
`
+ +
+ +
=
)
`
r
1 m
m 1 0
m 1 0
y k cos ... x d d
y k sin ... x c c
v
u

Tu je k
m
= m / l a c
0
, c
1
, d
0
, d
1
su nepoznati koeficijenti.

Nepoznate koeficijente izraziti emo pomou amplituda pomaka. Vrijednosti tih
koeficijenata pronai emo analogno kao za plou. Tu je funkcija pomaka za svaku
pojedinu komponentu pomaka, u i v, polinom drugog reda:
f
mu
(x) = c
0
+ c
1
x
f
mv
(x) = d
0
+ d
1
x

za x = 0, f
mu
(0) = u
im

za x = b, f
mu
(b) = u
jm

za x = 0, f
mv
(0) = v
im

za x = b, f
mv
(b) = v
jm

b je irina konane trake.

c
0
+ c
1
0 = u
im
c
0
= u
im

c
0
+ c
1
b = u
jm
c
1
=
b
u u
im jm

58

d
0
+ d
1
0 = v
im
d
0
= v
im

d
0
+ d
1
b = v
jm
d
1
=
b
v v
im jm

Uvrstimo li ove koeficijente u izraz za pomake u i v dobivamo:

|
|
\
|
+
|
|
\
|
+
=
)
`
r
1 m
m
im jm
im
m
im jm
im
y k cos x
b
v v
v
y k sin x
b
u u
u
v
u

|
|
\
|
+ |
\
|

|
|
\
|
+ |
\
|

=
)
`
r
1 m
m jm im
m jm im
y k cos v
b
x
v
b
x
1
y k sin u
b
x
u
b
x
1
v
u

( )
)
`
=
)
`
=
jm
jm
im
im
r
m m m
m m
v
u
v
u
y k X y k X
y k X y k X
v
u
1
cos 0 cos 1 0
0 sin 0 sin ) 1 (

| | { }
m
r
1 m
m
N
v
u
=
)
`
=

X = x / b, |N|
m
je matrica funkcija pomaka, {}
m
je vektor parametara pomaka.
59


Za ravninsko stanje naprezanja izrazi za deformaciju i naprezanje su:

{} =
x
v
y
u
y
v
x
u
xy
y
x

{} =
( )

)
(
(
(
xy
y
x
xy y x
y y y
x x x
y x
xy
y
x
E 1 0 0
0 E E
0 E E
1
1
= |D
p
| {}

U izraz za deformaciju i neprezanje moemo uvrstiti dobivenu funkciju pomaka:
{}= | | { }
=

r
1 m
m m
B
{}= | || | { }
=

r
1 m
m m p
B D

60

|B|
m
= ( )
( ) (
(
(
(
(
y k cos
b
1
y k cos Xk y k cos
b
1
y k cos k X 1
y k sin Xk 0 y k sin k X 1 0
0 y k sin
b
1
0 y k sin
b
1
m m m m m m
m m m m
m m

Izraz za unutarnju energiju deformacije je (Timoshenko i Goodier, 1970):

U =

+ +
l
0
b
0
xy xy y y x x
dxdy ) (
2
t
= { } { }

l
0
b
0
T
dxdy
2
t

Uvrstimo li izraze za deformaciju i naprezanje:

U = { } | | | || | { }

=
l
0
b
0
m m p
T
m
r
1 m
T
m
dxdy B D B
2
t

Energija vanjskog optereenja se isto tako moe izraziti pomou parametara pomaka:
61

W = - | |

)
`
l
0
b
0
y
x
dxdy
p
p
v , u = { } | |

=
)
`

r
1 m
l
0
b
0
y
x T
m
T
m
dxdy
p
p
N

p
x
i p
y
su komponente optereenja u ravnini ploe.

Matrica krutosti i vektor optereenja za jednu konanu traku su:
|k|
m
= t | | | || |

l
0
b
0
m p
T
m
dxdy B D B
{p}
m
= | |

)
`
l
0
b
0
y
x T
m
dxdy
p
p
N

lanovi matrice krutosti su:

|k|
m
=
| | | |
| | | | (
(
p
jj
T
p
ij
p
ij p ii
K K
K K
= t
(
(
(
(

2 3 5 6
3 1 6 4
5 6 2 3
6 4 3 1
k k k k
k k k k
k k k k
k k k k

k
1
=
xy
2
m
1
E
6
lbk
E
b 2
l
+ k
4
=
xy
2
m
1
E
12
lbk
E
b 2
l
+
k
2
=
2
2
m
xy
E
6
lbk
E
b 2
l
+ k
5
=
2
2
m
xy
E
12
lbk
E
b 2
l
+
k
3
=
xy
m
1 x
m
E
4
lk
E
4
lk
k
6
=
xy
m
1 x
m
E
4
lk
E
4
lk
+
62

E
1
=
y x
x
1
E

E
2
=
y x
y
1
E

Primjer

Pomou programa Mathcad izraunata je ploa slobodno oslonjena na dva kraja i optereena
koncentriranom silom u sredini raspona. Proraun je izvren preko jedne konane trake te su
rezultati usporeeni sa teoretskim rjeenjem.

Proraun slobodno oslonjene ploe preko 1 konane trake
(finite strip)

PROGIB PROSTE GREDE PREKO 1 KONANE TRAKE (plane stress)
(FINITE STRIP)

1 UNOS PODATAKA

Karakteristike materijala
E 71700 N/mm
2

0.16

G
E
2 1 ( )
.

Geometrijske karakteristike grede
L 1000 mm
b 10 mm
d 10 mm
k m ( )
m
.
L

2 PRORAUN

D
E
1
2
1
1
0
0
0
1
2
.

63

lanovi matrice krutosti:
k
1
m ( )
L
2 b
.
E
.
L b
.
k m ( )
2
.
6
G
.

k
4
m ( )
L
2 b
.
E
.
L b
.
k m ( )
2
.
12
G
.

k
2
m ( )
L
2 b
.
G
.
L b
.
k m ( )
2
.
6
E
.

k
5
m ( )
L
2 b
.
G
.
L b
.
k m ( )
2
.
12
E
.

k
3
m ( )
L k m ( )
.
4

.
E
.
L k m ( )
.
4
G
.

k
6
m ( )
L k m ( )
.
4

.
E
.
L k m ( )
.
4
G
.

K m ( ) d
k
1
m ( )
k
3
m ( )
k
4
m ( )
k
6
m ( )
k
3
m ( )
k
2
m ( )
k
6
m ( )
k
5
m ( )
k
4
m ( )
k
6
m ( )
k
1
m ( )
k
3
m ( )
k
6
m ( )
k
5
m ( )
k
3
m ( )
k
2
m ( )
.

K 1 ( )
3.5855110
7
1.5262810
5
3.5847510
7
3.3283 10
5
1.5262810
5
1.5464410
7
3.3283 10
5
1.5446710
7
3.5847510
7
3.3283 10
5
3.5855110
7
1.5262810
5
3.3283 10
5
1.5446710
7
1.5262810
5
1.5464410
7
=

vektor optereenja za koncentriranu silu u sredini raspona:

P 10 N

x
0
0

y
0
L
2

p m ( )
P 1
x
0
b
.
sin k m ( ) y
0
. .
0
P
x
0
b
.
sin k m ( ) y
0
. .
0

m 1 10 ..

amplitude progiba:

m < >
K m ( )
1
p m ( )
.

64

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
0
1
2
3
0 3.43697 0 -0.0425 0 5.5244 10
-3
0 -1.4446510
-3
0 5.31915 10
-4
0
0 0.05398 0 -1.9989210
-3
0 4.3167410
-4
0 -1.5726510
-4
0 7.39624 10
-5
0
0 3.43697 0 -0.0425 0 5.5242610
-3
0 -1.4445110
-3
0 5.31772 10
-4
0
0 -0.05398 0 1.9994110
-3
0 -4.3196510
-4
0 1.5747310
-4
0 -7.4123910
-5
0
=

progib konane trake:

u x y , ( )
m
1
x
b
sin k m ( ) y
.
( )
.
0
0
1
x
b
cos k m ( ) y
.
( )
.
x
b
sin k m ( ) y
.
( )
.
0
0
x
b
cos k m ( ) y
.
( )
.

m < >
.

u
b
2
L
2
,
3.48696
0
=

teoretski progib proste grede:
I
b
3
d
.
12

P L
3
.
48 E
.
I
.
3.48675 =

n 10 i 0 n .. x
L
n

u 0 x i
.
, ( )
0
b
2
u
b
2
x i
.
,
0
u b x i
.
, ( )
0
b
2
x i
.
u b x i
.
, ( )
1
x i
.
, x i
.
u b x i
.
, ( )
1
,
100 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100
10
0
10
20
Graficki prikaz deformacije

naprezanja:

65

x y , ( )
x
u x y , ( )
0
d
d
y
u x y , ( )
1
d
d
y
u x y , ( )
0
d
d x
u x y , ( )
1
d
d

x y , ( ) D x y , ( )
.

0
L
2
,
2.36868
14.77224
1.6045410
13
= b
L
2
,
2.35843
14.77224
7.9841410
14
=

teoretsko naprezanje
y
na gornjem rubu u sredini raspona:
W
d b
2
.
6
M
P L
.
4

M
W
15 = MPa

l 0 L .. k 1 L .. j 0 b .. x 0 b .. z l ( ) b d k ( ) 0
f j ( )
L
2

z l ( )
d k ( )
j
x
l k , f j ( ) , x
L
2
,
1
L
2
,
100 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100
0
10
normalna naprezanja u sredini raspona

FLAT SHELL STRIP
66

FLAT SHELL STRIP

Shell elementi su optereeni u svojoj ravnini i okomito na nju pa oni predstavljaju
kombinaciju plate strip i plane stress strip elemenata.
Postavka problema

Metodom konanih traka potrebno je rjeiti problem slobodno oslonjene ploe sa dvije
strane i oprereene okomito na svoju ravninu i u smjeru te ravnine.
x
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
y
s
l
o
b
o
d
n
i

o
s
l
o
n
a
c
v
u
p
y
p
x
x
y
x
y
x-x
y-y

slika 7.
Rjeenje problema
Funkcija pomaka

Funkcija pomaka izraunata posebno za plate strip i plate stress strip, moze se sastaviti u
jednu jedinu matricu koja predstavlja funkciju pomaka za shell elemente.

w
v
u
=
( )
( )
(
(
(
(
(
r
1 m
y
m
k sin ) x (
4
N 0 0 0 y
m
k sin ) x (
2
N 0 0 0
0 y
m
k sin ) x (
3
N 0 0 0 y
m
k sin ) x (
1
N 0 0
0 0 y
m
k sin X 0 0 0 y
m
k cos X 1 0
0 0 0 y
m
k sin X 0 0 0 y
m
k sin X 1


Ukupna potencijalna energija shell elementa je algebarska suma potencijalne energije
ravninske deformacije i deformacije savijanja.

= U + W = { } | | { } { } { }
=
(

r
1 m
m
T
m m m
T
m
p k
2
1

FLAT SHELL STRIP
67

{}
m
je vektor pomaka:
{}
m
= |u
im
, v
im
, w
im
,
im
, u
jm
, v
jm
, w
jm
,
jm
|
T

{p}
m
je vektor optereenja:
{p}
m
= |X
im
, Y
im
, Z
im
, M
im
, X
jm
, Y
jm
, Z
jm
, M
jm
|
T

|k|
m
je matrica krutosti:

|k|
m
=
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
(
(
(
(
(
(
b
jj
T
b
ij
p
jj
T
p
ij
b
ij b ii
p
ij p ii
K 0 K 0
0 K 0 K
K 0 K 0
0 K 0 K

Ivica Koar Ploni nosai
3.predavanje 68
SPAJANJE ELEMENATA I UVJETI OSLANJANJA DU VORNE LINIJE
Spajanje elemenata

Energija deformacije te potencijalna energija vanjskog optereenja za cijelu
konstrukciju dobiva se zbrajanjem doprinosa svake pojedine konane trake:

U
t
= { } | | { }
= =

S
1 I
r
1 m
Im Im
T
Im
k
2
1

W
t
= { } { }
= =

S
1 I
r
1 m
Im
T
Im
p

S je broj konanih traka na koji je konstrukcija podjeljena, podznak I oznaava pojedinu
konanu traku a podznak t predstavlja itavu konstrukciju.

Zamjenom redosljeda zbrajanja dobivamo:
U
t
= { } | | { }
= =

r
1 m
S
1 I
Im Im
T
Im
k
2
1

W
t
= { } { }
= =

r
1 m
S
1 I
Im
T
Im
p

3.predavanje 69
Sastavljanje vektora optereenja i matrice krutosti za cijelu konstrukciju vri se tako da
se pojedine lokacije matrice vektora ispunjavaju odgovarajuim koeficijentima a
ostale lokacije se ispunjavaju nulama.

Sastavljanje matrice krutosti konstrukcije

- matrica ima 4(n+1) stupaca i redova. n je broj konanih traka na koje je
konstrukcija podjeljena (n+1) je vornih linija i 4 parametra pomaka za svaku
vornu liniju)
- lanovi pojedinih konanih traka sa zajednikim vornim linijama se zbrajaju

3.predavanje 70
prva KT
druga KT
trea KT
p
r
v
a

K
T
t
r
e
a

K
T
d
r
u
g
a

K
T
n-ta KT
n
-
t
a

K
T
prva .l. druga .l. trea .l. n+1-va .l.

slika 8.

Nakon zbrajanja po konanim trakama dobivamo:
U
t
= { } | | { }
=

r
1 m
tm tm
T
tm
K
2
1

W
t
= { } { }
=

r
1 m
tm
T
tm
p

Minimizacijom ukupne energije dobivamo jednabu za proraun pomaka.
3.predavanje 71

Uvjeti oslanjanja du vorne linije

U pojedinim sluajevima konstrukcija moe biti du vorne linije slobodno oslonjena ili
upeta.

Za slobodno oslonjenu vornu liniju rubni uvjeti su:
w = 0
M
x
=
|
|
\
|
2
2
1
2
2
x
y
w
D
x
w
D = 0
Najjednostavniji nain da se zadovolje navedeni uvjeti je taj da se odgovarajuim
elementima u matrici krutosti konstrukcije zadaje beskonano velika vrijednost (npr.
10
30
) za krutost konstrukcije u smjeru okomito na slobodno oslonjeni rub.

Za upetu vornu liniju rubni uvjeti su:
w = 0
=
x
w
= 0

3.predavanje 72
Primjer

Pomou programa Mathcad izraunata je ploa slobodno oslonjena na sva etiri
kraja i optereena jednoliko rasporeenim optereenjem. Proraun je izvren preko n
konanih traka te su rezultati usporeeni sa teoretskim rjeenjem za razliite brojeve
podjela ploe i razliite brojeve lanova reda.

PRORAUN SLOBODNO OSLONJENE PLOE SA SVE ETIRI STRANE PO
METODI KONANIH TRAKA
(FINITE STRIP)

1 UNOS PODATAKA

Karakteristike materijala
E 71700 N/mm
2
modul elastinosti
0.22 Poisson-ov koeficijent
G
E
2 1 ( )
.

Geometrijske karakteristike ploe
L 1000 mm duina ploe
B 1000

mm irina ploe
t 10 mm debljina ploe
n 50 broj podjela ploe
nm 10 broj lanova reda

Optereenje
q
x
0 N/mm
2
jednoliko raspodjeljeno optereenje u ravnini ploe, smjer x
q
y
0 N/mm
2
jednoliko raspodjeljeno optereenje u ravnini ploe, smjer y
q
z
0.005 N/mm
2
jednoliko raspodjeljeno optereenje okomito na ravninu ploe, smjer z

Rezultati
w
1
1 broj podjela trake po irini za prikaz rezultata (smjer x)
w
2
50 broj podjela trake po duini za prikaz rezultata (smjer y)

2 PRORAUN
b
B
n

b 20 = irina jedne konane trake

D
x
t
3
12
E
1
2
.

D
y
D
x

D
xy
t
3
12
G
.

D
1
D
y
.

D
D
x
D
1
0
D
1
D
y
0
0
0
D
xy

k m ( )
m
.
L

3.predavanje 73

lanovi matrice krutosti pojedine konane trake:
k
1
m ( )
L
2 b
.
E
.
L b
.
k m ( )
2
.
6
G
.
t
.

k
4
m ( )
L
2 b
.
E
.
L b
.
k m ( )
2
.
12
G
.
t
.

k
2
m ( )
L
2 b
.
G
.
L b
.
k m ( )
2
.
6
E
.
t
.

k
5
m ( )
L
2 b
.
G
.
L b
.
k m ( )
2
.
12
E
.
t
.

k
3
m ( )
L k m ( )
.
4

.
E
.
L k m ( )
.
4
G
.
t
.

k
6
m ( )
L k m ( )
.
4

.
E
.
L k m ( )
.
4
G
.
t
.

k
7
m ( )
13 L
.
b
.
70
k m ( )
4
.
D
y
.
12 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
xy
.
6 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
1
.
6 L
.
b
3
D
x
.

k
8
m ( )
L b
3
.
210
k m ( )
4
.
D
y
.
4 L
.
b
.
15
k m ( )
2
.
D
xy
.
2 L
.
b
.
15
k m ( )
2
.
D
1
.
2 L
.
b
D
x
.

k
9
m ( )
11 L
.
b
2
.
420
k m ( )
4
.
D
y
.
L
5
k m ( )
2
.
D
xy
.
3 L
.
5
k m ( )
2
.
D
1
.
3 L
.
b
2
D
x
.

k
10
m ( )
9 L
.
b
.
140
k m ( )
4
.
D
y
.
12 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
xy
.
6 L
.
5 b
.
k m ( )
2
.
D
1
.
6 L
.
b
3
D
x
.

k
11
m ( )
13 L
.
b
2
.
840
k m ( )
4
.
D
y
.
L
5
k m ( )
2
.
D
xy
.
L
10
k m ( )
2
.
D
1
.
3 L
.
b
2
D
x
.

k
12
m ( )
L b
3
.
280
k m ( )
4
.
D
y
.
L b
.
15
k m ( )
2
.
D
xy
.
L b
.
30
k m ( )
2
.
D
1
.
L
b
D
x
.

K
I
m ( )
k
1
m ( )
k
3
m ( )
0
0
k
4
m ( )
k
6
m ( )
0
0
k
3
m ( )
k
2
m ( )
0
0
k
6
m ( )
k
5
m ( )
0
0
0
0
k
7
m ( )
k
9
m ( )
0
0
k
10
m ( )
k
11
m ( )
0
0
k
9
m ( )
k
8
m ( )
0
0
k
11
m ( )
k
12
m ( )
k
4
m ( )
k
6
m ( )
0
0
k
1
m ( )
k
3
m ( )
0
0
k
6
m ( )
k
5
m ( )
0
0
k
3
m ( )
k
2
m ( )
0
0
0
0
k
10
m ( )
k
11
m ( )
0
0
k
7
m ( )
k
9
m ( )
0
0
k
11
m ( )
k
12
m ( )
0
0
k
9
m ( )
k
8
m ( )

3.predavanje 74
2.1 Progibi

amplitude progiba:
m < >
K m ( )
1
q m ( )
.

1 2 3 4 5 6 7
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0.011 0 2.014 10
-4
0 2.616 10
-5
0 6.81 10
-6
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0.213 0 4.007 10
-3
0 5.158 10
-4
0 1.327 10
-4
0.011 0 1.983 10
-4
0 2.511 10
-5
0 6.316 10
-6
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0.425 0 7.898 10
-3
0 9.956 10
-4
0 2.493 10
-4
0.011 0 1.902 10
-4
0 2.272 10
-5
0 5.311 10
-6
=
o 1 5 , 4 n 1 ( )
.
7 ..
p 8 12 , 4 n 1 ( )
.
..
I
o p , ( ) submatrix o , p , 1 , nm , ( )
I
1 8 , ( )
1 2 3 4 5 6 7 8
1
2
3
4
5
6
7
8
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0.011 0 2.014 10
-4
0 2.616 10
-5
0 6.81 10
-6
0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0.213 0 4.007 10
-3
0 5.158 10
-4
0 1.327 10
-4
0
0.011 0 1.983 10
-4
0 2.511 10
-5
0 6.316 10
-6
0
=
funkcije oblika:
N
1
x ( ) 1 3
x
b
2
.
2
x
b
3
.

N
2
x ( ) x 1 2
x
b
.
x
b
2
.

N
3
x ( ) 3
x
b
2
.
2
x
b
3
.

N
4
x ( ) x
x
b
2
x
b
.

progibi:

3.predavanje 75
f b
L
40
, 1 , 8 ,
3
0.018 =
f b
L
20
, 4 n 1 ( )
.
7 , 4 n 1 ( )
.
,
3
0 =
x
b
w
1

y
L
w
2

F
zmax
max F
z

F
zmax
3.12 =

Analitiko rjeenje za pravokutnu plou
f
amax
0.004062
q
z
L
4
.
D
x
.

f
amax
3.235 =
F
z
0
10
20
30
40
50
0
10
20
30
40
50
0
1
2
3

3.predavanje 76
2.2 Momenti savijanja

M x y , o , p , ( ) D
m
1
b
sink m ( ) y
.
( )
.
0
1
x
b
k m ( )
.
cosk m ( ) y
.
( )
.
0
1
x
b
k m ( )
.
sink m ( ) y
.
( )
.
1
b
cosk m ( ) y
.
( )
.
2
x
N
1
x ( )
d
d
2
sink m ( ) y
.
( )
.
k m ( )
2
N
1
x ( )
.
sink m ( ) y
.
( )
.
2 k m ( )
.
x
N
1
( )
d

.
cosk m ( ) y
.
(
.
2
x
N
2
x ( )
d
d
2
sin k m ( ) y
.
( )
.
k m ( )
2
N
2
x ( )
.
sink m ( ) y
.
( )
.
2 k m ( )
.
x
N
2
x ( )
d
d
.
cos k m ( ) y
.
( )
.
1
b
sink m ( ) y
.
( )
.
0
x
b
k m ( )
.
cosk m ( ) y
.
( )
.
0
x
b
k m ( )
.
sin k m ( ) y
.
( )
.
1
b
cosk m ( ) y
.
( )
.
2
x
N
3
x ( )
d
d
2
sink m ( ) y
.
( )
.
k m ( )
2
N
3
x ( )
.
sink m ( ) y
.
( )
.
2 k m ( )
.
x
N
3
x ( )
d
d
.
cosk m ( ) y
.
( )
.
2
x
N
4
x ( )
d
d
2
sink m ( ) y
.
( )
.
k m ( )
2
N
4
x ( )
.
sink m ( ) y
.
( )
.
2 k m ( )
.
x
N
4
x ( )
d
d
.
cosk m ( ) y
.
( )
.

I
o p , ( )
m
< >
.
.

x
b
w
1
y
L
w
2

2.2.1 Momenti savijanja Mx

M
xmax
max M
x

M
xmax
220.644 =

- Analitiko rjeenje za pravokutnu plou
M
xamax
0.04789q
z
.
L
2
.

M
xamax
239.45 =
M
x
1 0.5 0 0.5 1
1
0.5
0
0.5
1
200
200
200
150
150
150
150
150
100
100
100
100
100
100
50
50
50
50
50

3.predavanje 77
2.2.2 Momenti savijanja My

M
ymax
max M
y

M
ymax
217.402 =
M
yamax
0.04789q
z
.
L
2
.

M
yamax
239.45 =
M
y
1 0.5 0 0.5 1
1
0.5
0
0.5
1
200
200 200
150
150
150
150
150
100
100
100
100
100
100
50
50
50
50
50

2.2.3 Momenti savijanja Mxy

M
xymax
max M
xy
M
xymax
176.737 =
M
xymin
min M
xy

M
xymin
176.737 =

M
xyamax
0.03246q
z
.
L
2
.

M
xyamax
162.3 =
M
xy
1 0.5 0 0.5 1
1
0.5
0
0.5
1
150
150
100
100
50
50
50
50
0 0
0
0 0
0
50
50
50
50
100
100
150
150

Ploce I Ljuske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Ploce I Ljuske

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ploce I Ljuske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ENERGETSKI PRISTUP

kut nagiba ploe u smijeru x u toki u kojoj je progib jednak w (odnosno,

=0 i tada je isto S=0, ali to nije nuzan

( ) sin ( ) := vertikalna koordinate (os)

You might also like