LlT UPE V. TJEPffNff l.. PffPE l . BR. zz .. GOD. Vl. RUJffN Z01Z ..

HVffR
CIlI
..
OI
ul
..
N
O
IMPRESSUM UVODNIK
Drogi Vi ea tijete,
o p ari mi se svaki put kad me dopade pisat uvodnik da na ovi jedan foj
-.;"J VenI e a ne mogu nita vele ni pametno Pok 01 je potriba kad svega
l' . t 'b'Kru . "'IM' t' v 'd'b'd
ti d'M@ifii'iiliil4j1/1iilMULHliliU3;U,
i
iri;miGMm;
i
itWJiI'!ilji lpegalffio euoVl rOJ vemce!. alS oJeuzoncarec vl eSI e.
:,:v::':S1jeplal .. llvlr Danas, na don sv. Stipana i fete i alegrije u misto, potetot je valjda podili
GLAVNI UREDNIK: nagrade svima ca su ucinili nito lipo za For i sotin meritali da se za njih cuje
ZOrU i zno. Na don kad je ovi uvodniknapien (kroj osmega) jo se ni znalo ko je
OGOVORNI UREDNIK: agvanto nagrade, ma mi in od sarca
Ilon Mili
UREDNiTVO: Irno toliko svita u For kaji meritaju nagradu Groda: oni ca su u svaka doba
cistili i prali misto i kupili da ujutro doceko svit cisto kako suzaj svi
:: oni ca su iskupili i najmanji karte ili cakla is t1eha da ni grubo za
Mi .. vidit ili da se ne bi ko isika; oni ca su uredili veltrine, sulore i dvore tako
Miko - iie
ln
GRAfItiO OBUKOVANJE:

TISAK:
"Dalmacijipapir" S,Ilit
NAnADA:
501 kili.
ADRESA:
lp. S,. S1j""la I ..
Trg Sv. Stj_,IuI 20. 21450 Hvar
Tel. 1 Fu.: 10385(0)21142&1
e __ il: Dnenicl@glnlil.ClII
WWW.faceblok.coll/kruYenicl.hvlr
Broj IIpnll iira
234011-11111231114
esno da non misto figura kako kartulina; oni ca su svojin trudan ilavuron
ucinili lipe stvori i za njih se cula ivonkamista, a ovode hi neimaju napamet

bit od eta i da na mlajima svit ostaje; svak ko je iti ucinit nita dobro za
ovo misto, a nikor ga je brenzo i fermo - radi malicije i djelazije; oni koji u
sakreto pomoredu drugima i cinidu da je svit okolo njih boji, a oba njima
nikad bit ni slova u fOje jerbo ni alavija uto ni como da bi se tamo
petalo; svi oni ca in don ne pasoje soma u u svi oni ca bez
dvo dinara sveisto gredu naprida svojin lavuron, vojon i jubavi, a znaju da
vidit ote dinare; svi oni ca u ovo empjano vrime cinidu
ca moredu i kako znaju da bi svima nami bilo boje.
Danas, na don sv. Stipona, ati svetac ucinit dir na Pjacu. Blagoslovit
svakega cjadina, svaki kamik, stablo, more, Kako i svako bit
alegrije i muzike. Stavit sve punte na stog: koliko je bilo dobrega, a ca
ni vridilo? Je moremo i koliko jo moremo cinit fintu da ne vidimo grube
stvori?
Nika non svima sv. Stipan pomore da se movimo i ormomo za dobre
stvori, a da ne inkolojerno mojone na stvori koje nisu od duro de i ne
pekajukako nimanitra u suho.
Zdravi i veseli bili!
Urednica
VJERA Sl!
IZ KRISTOVE PORUKE
l
ako je mnogo aktualnih na
koja bih se elio osvrnuti, mi se
odgovornijim nastaviti komentirati
papinski dokument "PORTA FIDEl".
Sukladno najavi, Papa u Rimu ll.
listopada otvoriti GODINU VJERE.
ovaj dokument otkad se pojavio i
razmiljam nad njim sa gotovo tjeskobnim
preispitivanjem: kako da Godina
vjere ne bude pucanj u prazno, da bude
svojevrsno za pastoral nae
upe? Prvo to na tragu
sugestija za osmiljavanje Godine vjere je
nae upsko u Rim na grobove
apostola, prvaka vjere, te u katakombe,
mjesto natopljeno krvlju iz je
vjernosti nikla Crkva. Nije ba da naa
imaju neku veliku pastorainu
korist, ali nikad se ne zna. "Bog i po krivim
crtama pravo pie" kae narodna poslovica.
u prolom broju Kruvenice o ovoj temi,
spomenuo sam da su stvarni razlozi za proglaenje
Godine vjere brojni i da ih Papa u dokumentu "VRATA
VJERE" na vie mjesta spominje.
asocijacije su me odvele u drugom pravcu te sam se
zadrao na samoj sintagmi VRATA VJERE. Papa je
odabrao taj naslov za dokument sv.
Luku, koji u Djelima apostolskim pie kako je sv.
Pavao SVOllM PROPOVIJEDANJEM OTVORIO
POGANIMA VRATA VJERE. mi se dani ovaj put
biti nita od ulaska u razloge zbog kojih je Papa
najavio otvaranje ove godine.
YEAR OF
UPNIKOVA BESIDA
"Tko god u nj vjeruje,
se postidjeti"
Sv. Pavao u poslanici Rimljanima od 9. do 12. poglavlja pie
o odnosu Boga prema idovima i prema poganima.
Osnovna mu je teza da su idovi odbili s Bogom
paje Bog napravio svojevrsni "bajpas" s porukom spasenja
uputivi je "strancima" - neidovima. Nije Bog napravio
neto to nije bilo u planu. Naime, je daje Boja
namjera bila da se sav ljudski rod upozna s porukom
spasenja, a idovi su trebali biti nositelji te poruke. Kako su
se iznevjerili, Bog ih je privremeno i preko
Isusovih uputio poruku svim narodima. Bog,
zauvijek ostaje vjeran svom Savezu sa idovskim
narodom. Prema sv. Pavlu, Bog strpljivo dok
idovi ne shvate da su, odbacivi Isusa, odbacili Boju
volju. Kad to shvate i kad se za svoje grijehe pokaju, Bog
obnoviti svoj Savez s njima.
U tom kontekstu Pavao pie o vanosti navjetaja
Najprije govori koliko je vano shvatiti mjesto i ulogu Isusa
Krista u povijesti spasenja. Pie: "Jer ako ustima ispovijeda
da je Isus Gospodin, i srcem vjeruje da gaje Bog uskrisio od
mrtvih, bit spaen." Negdje u Svetom pismu
"Tko god u nj vjeruje, se postidjeti." Ovo "tkogod"
odnosi se na svakog se i Grka i idova i
Rimljana kao i svih ostalih stanovnika Zemlje jer ,jedan je
Gospodin sviju, bogat prema svima koji ga prizivlju." A
Pismo kae: "Tko god prizove ime Gospodnje, bit
spaen."
Prema Pavlu se spasenje, zajednitvo s Bogom,
postie vjerom u Isusa, odnosno u ono to je Bog po njemu
izveo za nas. Onaj tko vjerom "otkrije" Isusa Spasitelja
zazvat ga, kao to ga je zazvao Petar kad je tonuo pri
pokuaju hodanja po vodi; kao to su ga zazivali razni
bolesnici: "Spasi, pogibosmo!"
Mnogi nisu vjerovali u Isusa ni dok imje stajao pred
i dok su njega osobno sluali. Nevjera u odnosu na
Isusa, na njegovu ulogu i mjesto u planu spasenja, na njegov
put to ga nudi za spasenje traje od Isusova vremena do
danas.
Koji su razlozi nevjere kroz povij est?
Jedan od razloga Pavao vidi u tome to mnogi ljudi Isusa
nikad nisu nam da se nasmijemo Pavlu. Kako
Isusa oni koji su poslije njegova odlaska na nebo?
Ako se \jera u Isusa Spasitelja iz sluanja
Isusa, onna su sve generacije lj askog roda, nakon.
Isusovog k Ocu, na ne-spasenje. "Krivo
rekao bi nam sv. Pavao. Postoje propovjednici
Isusovog Oni su od Isusa poslani i
(upravo to "apostol") propovijedati "po
svem svijetu" i "svakom ljudskom stvorenju". Preko njih
Isus nastavlja govoriti svakoj generaciji. Poruka koju su
nosili apostoli, a sada je nose njihova djela
(biskupi i pie sv. Pavao, mora biti
Kristovom". Ta izaziva na vjeru na isti kao daje
izgovara sam Isus. Vjera se "po poruci" ili "iz poruke"
Isusa Krista.
Crkva Isusovu poruku posreduje svijetu na

1. ivom prvih a onda njihovih
Ta je iva imala oblike. Djela
apostolska donose nam neke Petrove i Pavlove propovijedi u
kojima dominira proglaenje Isusove muke i smrti za nas te
Isusova snagom je Isuso o djelo
.. 'Od' Boga f$i"v tig propovijctdi , naziva se
KERIGMA. u djelima kako je Petar pripremio na
krtenje "dom" stotnika Kornelija (to cijelu obitelj sa
YEAR OF 5
UPNIKOVA BESIDA
svom poslugom) ili kako je Filip pripremio na
krtenje slubenika etiopske kraljice. Pripremali su ih
poukom koju moemo nazvati KATEHEZOM. U
liturgijskom slavlju (misi) ta iva je bila HOMILIJA -
svetopisamskog teksta. Povijest
Crkve nam o postupnoj sistematizaciji Isusova
nauka. Upravo je sistematska vjerska pouka, kao priprema
na prijem sakramenata inicijacije, traila takav
posao. Tako se TEOLOGIJA koja je
ubrzo, sama za sebe, postala predmetom pouke.
2. Pisanom mjesto imaju Novozavjetni
spisi, koji su u Crkvi tijekom I. st. poslije Krista. Ali ti
su spisi vrlo brzo biti komentirani od velikih umova
(crkveni oci). Golema je batina pisane
u krilu Crkve. I stalno se Vjerojatno je
svaki doivio koliko mu je pisana (neka
religiozna knjiga) pomogla u rastu vjere.
3. U ova modema vremena tu su i nova komunikacijska
sredstva: razne novine i te Internet. Internet namje
multimedijalni navjetaj Boje istodobno
pisanom govorom i slikom. Poruka
Kristovom" odjekuje svijetom i vjerojatno postoji vrlo mali
broj ljudi koji nikad nisu za Isusa ni za njegov nauk.
Teorets t je ljudskog roda pred 'zazov
vjere u Isusa Krista ao SpasItelja. NajvMeln . dije u.
pruena da "otvori" vjeri u Isusa
"vrata" svoga srca. No, na snazi ostaje misterij odbijanja
poruke o kojem pie Pavao u poslanici Rimljanima: "Ali
nisu svi posluali blagovijesti - Zaista, Izaija veli:
Gospodine, tko povjerova naoj poruci?"
"Ofucano"
i alternativne ponnde
Svaka je upa slika svijeta u malom. U njoj je prisutan
navjetaj na mnogo pisanom (npr.
nai lokalni "mediji" - nedjeljni Kruvenica; vjerska
tampa: MAK, Veritas, Glasnik Srca Isusova i Marijina,
Marija, Glasnik sv. Josipa; NZ ili cijela Biblija po
obiteljima; Katekizam crkve, odnosno njegov
Kompendij, kao i druge knjiice koje dijelimo kod
blagoslova obitelji) i ivim govorom (radio emisija
"Nedjeljni i prijenos mise iz katedrale preko Free
For radija; misne propovijedi, razni vjeronauci od
predkolskog uzrasta do starosti; povremene tribine;
priprava na sakramente enidbe, krtenja djeteta ili
katekumenat). U naoj upi se i "konkurentski"
navjetaj. Mislim na navjestitelj ski rad bivih
katolika ili ateistalindiferentista. Pavao u
poslanici Filipljanima napisati da neki "propovijedaju
Krista iz zavisti i nadmetanja ... iz suparnitva." Nadam se
da se u naoj upi ne radi o tome, da je o
evangeliziranju "iz dobre volje", s namjerom da
se ljude to vie oduevi za Isusa. "alternativci"
dobro vide i doivljavaju da je ovaj na upski
katolicizam "ofucan", bez ivotne snage i da mu
uvelike nedostaje oduevljenje i Isusom i njegovim
da jedva mole, da uglavnom nemaju
pojma o Bibliji, da im sastanci sve manje
da se ne obavezni u moralnom ivotu slijediti
Nije da su napravili otklon od
"umornog" upnog ka neke male
grupe koja je daleko i zahtjevnija.
Zanimljivo je primijetiti da sv. Pavao nema nita ni
protiv propovijedanja iz "depeta", Evo kako o tome pie:
"Pa to onda (ako neki iz pogrenih motiva navijetaju
Samo se na svaki bilo himbeno, bilo
istinito, Krist I tome se radujem, a i radovat
se." Po mom uvjerenju,
navjetaja provjerava se i time da li se primatelji poruke
u zajednicu vjere. navjetaj
ne moe zavriti na onoj "Krist da, Crkva ne!" Tako i
.paralelhl navjetaji II upi nisu 'neutrarni', su
uvijek ili u neku
denominaciju.
6 YEAR OF fAITH;::l
UPNIKOVA BESIDA
I ja se radujem, drago mi je i zahvaljujem Bogu ako je k
nekom zajednitvu vjere u Krista ateist. Naime,
je u neto to je, u odnosu na prethodni ateizam,
Ali ako je katolik, pa makar i ovaj na
"ofucani" katolik, ao mi je, jer je u neto to je
siromanije od verzije Za usporedbu:
Ako sam nekoga kako to korisnije utroiti 100,00
kn sam dobru stvar, ali je nmogo vie ako nekome
da (racionalno) raspolae sa 1000,00 kn.
Nedavno sam sudjelovao na Katehetskoj ljetnoj koli u
Zagrebu. Tema je bila "Ekumenizam u vjeronauku". Jedno
predavanje drao nam je mladi pastor i prof.
teologije. Pokuao je intelektualno, moralno,
religiozno i drutveno u kojem se pojavio Martin
Luther i drugi reformatori. Iz tog predavanja se vrlo lijepo
moglo kako su ti reformatori, u silnoj elji da
od naslaga i taloga povijesti, okljatrili
izvornu poruku i zapravo je osiromaili. Svakome
tko razmilja jasno je da se ne moe tek tako petnaest
batine (mislim npr. na
sakramente) i da je navjetaj
sa 16. st. I danas je (naem)
katolicizmu dobrodola reformacijska kritika vjerskog
formalizma i magijskog sakramenata, ali jedno je
zdrava i nuno potrebna kritika, a drugo nijekanje i
odbacivanj e bitnih sadraja vj ere.
Dakle, usprkos tolikih dolaenja u kontakt sa
porukom spasenja: napisanom, izgovorenom ili ivotom
je da se u naoj upi, kao i u cijelom
svijetu, navjetaj Isusove poruke sve vie ignorira. Netko ga
ignorira svjesno i namjerno jer je izabrao nevjeru (teorijski
ateizam), a nmogi ga ignoriraju jer imaju "vanijeg posla"
ateizam). ovima drugima (ignoriranje na
kraju proizvede ignoranta) je veliki postotak ,,(Hrvata)
katolika". Oni bi se bili sprenmi i kad bi im netko
odrekao pravo da se zovu katolicima ili barem
iako stvarno zatvaraju vrata svoga srca Kristovoj",
"svoga na pijesku. Nikakvo
to i u naoj upi ivoti su postali
'ruevine velike' (ovisnici o alkoholu, drogama, kocki;
porueni brakovi; "izgublj ena"dj eca). Tako se pokazuje
istinitost one izreke: "Sve dohodi na manje, somo ne
Boja i rapa na
Moe izgledati da umanjujem problem nevjere, da
pojednostavnjujem stvari. Priznajem, ovo nije dubokounmi
teoloki tekst, jedno razmiljanje koje
pokuava biti razumljivo svakom Svjestan sam da
postoje i drugi uzroci nevjere ili slabljenja vjere i nadam se
da se s nekima jo susresti kroz novu liturgijsku
godinu.
YEAR OF 7
UPNIKOVA BESIDA
Drutveni
puevi
Zanimljivo je primijetiti da u suvremenoj teologiji postoji
tendencija opravdavanja nevjere suvremenog Meni
je to na pokuaj opravdanja nekoga tko je zaradio npr.
neku spolnu bolest, recimo, sifilis, ili bolest koja nije
direktno spolna, ali se uglavnom zaradi tim putem, poput
AIDS-a. Koliko god to bilo nepopularno ali u tim
te bolesti doista jesu "kazna" za stil
ivota. Vano je naglasiti da je takav stil ivota stvar
osobnog izbora. A mene su da uz osobni izbor uvijek ide
odgovornost. Zato mi se da i uz vjeru ili nevjeru ide
doza odgovornosti.
Drago mi je to u "Porta fidei" nisam primijetio pokuaje
jeftinog opravdavanja nevjere silno
tee i vrlo nespretno pokuavaju ostvariti) jasan poziv
da iskoriste ovu godinu kao "vrijeme
posebnog razmiljanja i ponovnog otkrivanja vjere." (br. 4.).
Papa kako se zapaa da raste
svijest drutvene, kulturne i odgovornosti
nema nita), ali ga brine da paralelno opada SVIJ est
odgovornosti za osobnu vjeru. "Nerijetko se da
vjernici vie brinu za drutvene, kulturne i
posljedice svoga zauzimanja, dok na vjeru i dalje gledaju
kao na neto to se samo po sebi podrazumijeva u
ivotu." Iz hvarske perspektive gledano. (u
pretpostavci da dobro vidim), ovog grada malo bnnu
za "drutvene, kulturne i posljedice svoga
zauzimanja" jer se malo i zauzimlju na tim a to
se odnosa prema vlastitoj vj eri, tu su na razini ovoga to
Papa pie. u naim malim sredinama to je
nego u gradovima. su svjesni da je drutvena
kohezija minimalna, da su migracije stanovnitva i
modernitet drutvo i da se vie ne moe kako je
neki grad, pa ni neka gradska Naprotiv,
onih koji u Hvaru krste djecu dre daje na grad jo
uvijek sredina koja njihovu djecu podravati
(neki moda misle: i odgojiti) u Papa
kae: "Ta pretpostavka- daje vjera neto to se samopo sebI
podrazumijeva u ivotu - ne samo da se vie ne
moe uzimati zdravo za gotovo je, tovie, i
zanijekana. Dok je u prolosti bilo prepoznati
jedinstvenu kulturnu matricu, koja je nairoko u
svojem na sadraje vjere i na vrijednosti koje
ona nadahnjuje, danas se kako, zbog duboke krize vjere
kojom su mnoge osobe, to nije u velikim
drutva." (br.2) su se u ovim
promjenama naeg vremena rastopili kao snijeg na suncu,
utopili se u mentalitet i najozbiljnije se trude da ne "stre".
Konformizam je (prilagodba okoliu) jedino naih

I a
II Calendar-ic porterci immagini e brevi frasi
dal Magistero del Santo Podre.
Non o.lcun copyrigth sul nostro lavera,
solo vi chiediamo di citare lo fonte
e di utiliXZQrlo per approfondire
la santa e vera Fede. de:lla Chiesa Cattolica,
e. condivide.rne; la ccerente. testimonianzo.
L[)Catotrina63 (borotota)
i jedina 'odgojna' vrednota.
Jezikom solje obljutavila, svjetlo se sakrilo pod
posudu. Papa pie: "Ne moemo prihvatiti da sol
bljutava i da svjetlo bude skriveno." (br. 3) Problem Je s
ovim "Ne moemo!" Papa se ovdje ne slui onim
starinskim 'MI' umjesto ,ja". Tko su onda ti 'MI' koji se ne
mogu sloiti sa bljutavim stanjem Misli li Papa
na kardinale, biskupe i Papa dri da u taj 'MI'
spadaju svi koji Isusa uzimaju ozbiljno, tj. koji mu
vjeruju. Isus je ustvrdio: VI (koji sebe drite mojim
JESTE SVJETLO SVIJETA I SOL ZEMLJE ! VI
SEBE MORATE TAKVIMA SMATRATI I TAKO SE
MORATE PONAATI. Da ne bismo mislili kako je to rekao
tek tako, nadodao je: AKO SOL OBLmTAVI, NIJE ZA
DRUGO NEGO DA SE BACI NA PUT I DA Lmm PO
NJOJ GAZE.
Po se u ovo vrijeme nemilice "gazi". Je li to nas
svijet mrzi? Ne, svijet nas SAMO prezire. S pravom - jer
smo postali drutveni puevi
Tko god ima u sebi imalo ponosa neto
za svoju vjeru u ovoj godini ne bi li svoj "imunitet" i
svoj identitet i tako dokazao da se s u
drutvu mora jer svjetlo ne moe bez
ozbiljnih (tetnih) posljedica.
upnik don Mili
REPORTAA
.N .. n." ... ,),.,
j e za temu .. .LU, ....... "
HrvatsKoj , rvatska
r r konferencija namje nagradno
putovanje kroz i
Ukrajinu - u sredita. Cilj
putovanja je bio proiriti nae znanje,
bolje upoznati tradiciju,
obred i ivota.
Prvo odredite putovanja bila je
grad Budimpeta, ili kako taj grad nazivaju- "Kraljica
Dunava". U Budimpeti su nas oduevili brojni
mostovi koje smo vidjeli tijekom plovidbe Dunavom.
Vidjeli smo i ostale znamenitosti, poput
parlamenta i posjetili smo Citadelu, mjesto s kojeg je
najljepi pogled na grad. dana smo krenuli
prema Mikolcu, koji je po grad u
U gradu nas je
REPORTAA
i biskupov tajnik, koji nam je pokazao
katedralu te nas upoznao s
gostoljubivim biskupom Atanazij em.
Nastavili smo put i doli do Koica u Koice
su nas ostavile bez daha. Prekrasan je to grad, prepun
bogate povijesti. U tom je gradu nas sveti Marko
podnio svoju smrt. Nas mlade
najvie je oduevila svjetlosna fontana koja u ritmu
glazbe stvara svoj ples. smo u skijakom
centru, u kojem smo druenje s ostalim
ekipama. dan, dok smo se vozili preko Karpata
do Lavova, saznali smo neke zanimljivosti o Ukrajini i
njenim stanovnicima.
Ukrajinu mnogi smatraju europskom itnicom, a njena
zastava simbolizira otvorene stepske poljane i nebeska
prostranstva. Kruh Ukrajincima predstavlja svetu
hranu kojom izraavaju dobrodolicu. Smjestili su nas
u jedan Caritasov dom za Nije bilo udobnosti
ali nas to nije puno smetalo, vie smo se jedni
drugima pribliili. U razgledavanje Lavova krenuli
smo od samog sredita, koje je pod UNESCO-vom
zatitom. Centar grada nosi naziv ,,Muzej na
otvorenom". Poznat je po starim kavanama, a
mjeavina arhitektonskih stilova daje gradu poseban
Slavili smo sv. misu u katedrali sv.
Jwja. Posjetili smo i nekoliko
kilometara udalj en manastir
(=samostan) u Univu. Taj manastir redovnika studita
poznat je jer je za vrijeme Drugog svjetskog rata u
njemu nalo mnogo idova.
Na povratku iz Ukrajine zaustavili smo se na sjeveru
najprije u Nyiregyhazi, do nedavno sjeditu
jedine biskupije u dok nije
utemeljena i biskupija u Mikolcu. Tu nas je primio i
ugostio mjesni biskup, redovnik bazilijanac iz
oblinjeg manastira. Zanimljivo je da su on i kolega
(biskup Mikolca) bili jedini redovnici tog samostana,
koji je, kada su obojica imenovana biskupima, ostao
prazan. Zbog toga se njih dvojica izmjenjuju te dva
dana u ijednu bude jedan, a dva drugi u samostanu da
ga odre na ivotu. Proslijedili smo za Mariaposc
mjesto u kojem je sredinje marijansko
svetite, poznato po ikoni Gospe koja je tri puta
proplakala i gdje su mnogi ozdravili. Vratili smo se u
Lijepu nau nakon est dana druenja i ugodne zabave,
ispunjeni Imali smo mnogo razloga biti zaista
radosni. Najprije smo stekli predivno iskustvo
nove ljude. Tko zna, moda nam netko s
tog putovanja ostane trajan prijatelj?!
REPORTAA
Bilo je teko rastati se od ljudi s kojima smo est dana
sve dijelili. Zato s nestrpljenjem
Olimpijadu. Trudit se kako bismo, uz
Boju, zasluili jo jedno lijepo nagradno putovanje
koje nam obogatiti ivot. Uz zahvalnost Bogu,
zahvalni smo mnogim ljudima, osobito don Mi1iju koji
nas je i vodio. Gospodine, hvala Ti to nas
voli!
Anna i Marija
Marija Pia i
Marina
(preuzeto iz Prigodnika biskupije, br. 6/2012, 95)

Kipar Kuzma postao HAZU
VELIKA I ZAHVALA
ZA VJERU U HRVATSKO KIPARSTVO

izabranje za HAZU
(u njenom Likovnom razredu) na skuptini
dranoj na dan sv. Propera, 10. svibnja 2012.
primanja svih novoizabranih odrana je
12. lipnja na sjednici u HAZU u Zagrebu.
prigodom primanja u Akademije obojice
kipara iz Splita - Kuzme i Kaimira Hraste
odrana je 4. lipnja u Galeriji u Splitu, u
velikog broja predstavnika drutvenih, kulturnih
i crkvenih institucija. U Hvaru je odrana s
prigodnim 7. kolovoza u ljetnikovcu Hanibala
u organizaciji Grada Hvara i Muzeja
hvarske batine. Govorili su Pjerino
ravnateljica Muzeja Nives i akademik Radoslav
u ime HAZU i struke. Na kraju se obratio
slavljenik:
U ovoj prigodi se s potovanjem svojih
i profesora, od osnovne kole i gimnazije koje
sam u rodnom gradu, do Akademije likovnih
umjetnosti u Zagrebu, zahvalan na znanju i predanosti
koje od njih batinim. S ljubavlju se mojih dragih
roditelja i svih obitelji koja mi je darovala
najvrijednije to moe dobiti -ljubav i vjeru - bez
kojih, po mome dubokom uvjerenju, nema ni umjetnosti.
Zahvaljujem prijateljima i koji su
prepoznali, poticali i podupirali moja kiparska nastojanja.
Spomenut se s dana kad me je na ondanji
upnik don Joko pozvao oblikovati nove vratnice
nae katedrale, moje prvo pravo javno kiparsko djelo. Bio
je to veliki izazov u kojem je valjalo povezati staro i novo i
pritom ljepotu lica moda zadnjeg
nepromijenjenog u Kad je otac biskup
Slobodan blagoslovio dovrene vratnice, sam
da smo napravili zaista ozbiljan prilog obnovi
hrvatske sakralne umjetnosti.
Zahvalan sam uistinu svima, ivima i preminulima, koji su
kroz moje djetinjstvo i mladost tkali onaj "preden zlat" o
kojemu je pjevao Hanibal (u smo se krasnom
domu okupili), jer bez te niti ne bih mogao istkati
nijedno svoje kiparsko djelo.
Potovani skupe! Hrvatsko kiparstvo, moda najvrijedniji
dio povijesti hrvatske umjetnosti, dio je ivoga
svekolike likovne umjetnosti, njene tradicije i njene
suvremenosti. Kiparstvo, uvijek staro i novo!
Svjesno sam i od ne sam u svojoj generaciji,
oduevljeno nastojao na njegovoj obnovi, povratku
njegovoj vlastitosti i ponovnoj uspostavi njegova
dostojanstva - u svim bitnim i glavnim
poetskom, koje oplemenjuje ivot i
"sudbinu "; komunikacijskom. po uprisutnjenju pravih
vrijednosti ljudske zajednice u javnom prostoru, te
sakralnom. koje ukorijenjuje u njegov
u Tvorcu svega stvorenog. Stoga ovo priznanje
primam kao pohvalu mojoj vjeri u kiparsku umjetnost.
Neka, dakle, ono podupre tu vjeru i nastojanja i usmjeri ih
procvatu hrvatskog kiparstva - na dobro naega hrvatskog
naroda i hrvatske domovine! Hvala!
Kuzma
(u Hvaru, u ljetnikovcu Hanibala 7. kolovoza)
u

Zahvala don Pavlu i s. Miri, dobrodolica don Marku i sestrama Mariji, Klaudiji i Vladimiri
DVAODLASKA

CETIRI
DOLASKA

kolovoza don Pave je "otiao

u Rim na studij katehetike. Casna
ira je premjetena na
susjedni otok u Postira, gdje
nastaviti svoju slubu. Za novog kapelana,
ujedno i upnika Brusja i Velog Grablja,
je don Marko
U upu su stigle i tri nove sestre.
Kakav trag su ostavili oni koji su otili i na
su im upljani zahvalni, i to
one koji su nama,
u tekstu.
Usavravanje za
nove pothvate
Nakon tri godine u slubi kapelana i kolskog u
naoj upi otiao nam je don Pavao. Svatko tko kroz
nae ivote ostavlja nekakav trag u naim srcima. Samo je
pitanj e kakav i koliko dubok. Kvaliteta traga uglavnom ovisi
o osobnosti, a dubina traga ponajvie o tome koliko su
intenzivni bili nai odnosi.
Uvjeren sam da su se svi oni koji su bili intenzivnije
povezani s naim Odlaznikom osobno s njim pozdravili i
izrekli mu ono to dre potrebnim Ja bih ovdje, kao
predstojnik upe u kojoj je djelovao i kao njegov neposredni
suradnik elio (slubeno) zahvaliti.
Ne se da sam od upljana ikakvu panje vrijednu
kritiku na don Pavla. To ne da sam don Pavao
nije sposoban se osvrnuti iza sebe. Kad
iz bogoslovije na teren upe brzo shvati da te ni bogoslovni
studij ni bogoslovski odgoj nisu adekvatno pripremili na ono
sa se na upi koliko je teoretsko
znanje iz nekih predmeta daleko od stvarnog stanja
(katehetika, pastoral, moralka). Iz toga nuno proizlaze
brojni pogreni i potezi. Don Pavao je toga bio
posve svjestan, na to je uvijek gledao spreman
i popraviti to se popraviti moe. Nikad nisam dobio
dojam da se ponaa kao onaj koji sve zna, kojemu je sve
jasno. Ostao je u vezi sa svojim profesorima, spreman i dalje
ali u dijalogu.
U takvom smo dijalogu bili i nas
dvojica. S ponosom mogu da nije bilo ni jednog dana
n

S. MIRA S DOLAZNICIMA DON MARKOM I S. MARDOM (Faro: Ivana
namjernog prekida odnosa nama, da smo se toliko znatne pozadinske aktivnosti sakristan(ke) liturgija bi bila
naljutili jedan na drugoga da kroz neko vrijeme ne bismo epava.
htjeli razgovarati. To ne da nije bilo da nije Sakristan(ka) priprema sve za misu: od nonje u sakristiji,
bilo napetosti i nesporazuma. U don Pavi sam imao izvrsnog preko liturgijskih knjiga u kojima pronalazi adekvatne
kolegu kakvog bih poelio imati na duge staze. Otvoren, tekstove (misu, molitvu vjernih), liturgijskog
dobronamjeran, inteligentan, teoloki vrsno (kale, ciborij s hostijama, ampule s vodom i vinom)
potkovan, doista mije bio dodatni motoru svakom pogledu. i drugih liturgijskih predmeta kao pokaznicu, kadionik, pali
Mnogo me je puta natjerao na dodatno razmiljanje, ugljen koji biti u kadioniku, s tamjanom, posudu s
preispitivanje vlastitih i prakse, dao mi nove blagoslovljenom vodom i kropilo. Pali uz oltar, pazi
ideje i poticaje. Nabrojiti sve ono to dobije ujednom na pokrova oltara. Sakristan(ka) vodi brigu o tome
takvom odnosu je, ali mislim da da uvijek bude (mora ih ili napomenuti da ih
pohvala i zahvala biti ako kaem da ne vjerujem da don se hostija, blagoslovljene vode, ugljena,
Pavu ili poeljeti zaboraviti. Nadam se da to koje vjernici pale iz pobonosti. Sakristan(ka) priprema
ni mnogi drugi koji su don Pavla malo bolje upoznali. Ne liturgijski prostor za slavlja: crkvu, pere i pegla
sumnjam da dobro iskoristiti vrijeme daljnjeg liturgijsku nonju, oltarnike (platneni pokrov oltara), npr. za
profesionalnog usavravanja i da se, po povratku sa prvu priprema klupe, za priprema klupu za
studija, u pastoralni rad nae biskupije. mladence, za krtenje krstionicu, za sprovod na groblju.
Pave, hvala ti. Sretno i s velikim Bojim blagoslovom. Sakristan(ka), ovisno o svom afinitetu, i mnogo vie to,
strogo uzevi, nije njezin posao.
Adio velikoj, brinoj
i paljivoj logistici!
elimo na odlasku zahvaliti s. Miri, dugogodinjoj
sakristanki katedrale. Ne znam da li su upljani svjesni to
sve radi sakristan(ka). Najlake mi je to objasniti vojnim
U vojsci postoje tzv. pozadinci. Danas za to
imamo mnogo ,,razum1jiviji" pojam: LOGISTIKA. Ako vas
zanima kako to komplicirano objasniti, na Internet pa
Ja objanjavati, u nadi da svi znamo to se pod
tim misli. Crkva je, po definiciji, liturgijski prostor. U
liturgiji postoje akteri koji su u prvom planu: biskup,
ministranti, bratimi. No, bez
S. Miraje imala oko za mnoge detalje: da su nam se
liturgijske knjige raspadati pa je kako
knjige ponovno uvezati. je da su nam se
po oltarima ofucali pa je pokrenula akciju i u nekoliko
godina je obnovljena. Jednako tako je
obnovila sve oltarnike. Nabavila je sredstva
potrebna za kvalitetnije obavljanje svih poslova u domeni
sakristanke. S. Mira je kao sakristanka bila brina, paljiva,
zauzeta katedralna njenom
osobnom trudu i organizacijskim sposobnostima mi, akteri
liturgije, mogli smo bezbrino "nastupati". S. Miri
dugujemo jedno veliko ,,HVALA" za sedam godina tihog
pozadinskog, a toliko djelotvornog u katedrali.

Ulaganje Bojih
darova u naoj upi
Moda ste u nekoj primijetili natpis:
u OVU SVATKO UNOSI
RADOST - NETKO SVO.JIM
ULASKOM, NETKO ODLASKOM.
Nema smisla frazu. se da je jasna sama po
sebi. Dok ovo budete sigurno vam prva misao
biti; ,,Aha, ovo je u svezi promjena u naoj upi: odlaska
don Pave i Mire te dolaska don Marka i s.
Marije, s. Klaudije i s. Vladimire."
Tako ovaj citat, u kontekstu promjena u naoj
upi, moe kao demantij onoga to sam napisao
u prethodnom tekstu, gotovo kao ruganje. elim li sada
iza njih koji su otili, da nas je njihov odlazak na
radost!?
Ako ste bili na programu oprotaja od don Pave, imali ste
prilike nekoliko lijepih knjievno
tekstova to smo ih ubacili pjesama banda. Jedan
tekst Rabindranata Tagorea glasi ovako: "Svakim
kuaju da me uza se veu oni koji me ljube na
ovom svijetu. Ali je Tvoja ljubav - od
njihove, a me slobodnim. Da ih ne bih zaboravio,
nikada se ne da me izgube s vida. No dan za
danom prolazi, a Ti si nevidljiv ... "
Naa ljudska ljubav je rijetko kad u motivima.
Mnogo puta je u njoj doza koristoljublja koje se vrlo
vjeto maskira. I zato nae ljubavi znaju zarobljavati, ma
koliko "iskrene" bile. Don Pavi je potreban daljnji rast.
Bog muje dao darove koje moe umnoiti studijem. Zar
da se tomu ne radujemo? S. Mira je ovdje ulagala sebe i
dala nam je mnogo. Istina, mi je gubimo, ali ona
nastaviti davati drugima. Moda nova upa i za nju biti
novi izazov i potaknuti je da otkrije u sebi jo i vie. Zar da
se i tome ne radujemo?
A dolasku don Marka, te s. Marije, s. Klaudije i s.
Vladimire se radujemo jer da sa sobom
donose darove koje je Bog njima dao i koje oni od sada,
svatko na svoj i u svojih zaduenja,
ulagati ovdje u nau upu, u ove upe.
Sjeme moe razviti sav svoj potencijal ako padne na
plodno tlo. Padne li na kamenito tlo ili u korov/grmlje
nema velike anse. li don Marko, s. Marija, s.
Vladimira i s. Klaudija cvjetati i bujati nama i
nas onim to je Bog u njih stavio, uvelike
ovisi o svima nama, o koje postoji u naoj upi, o
dobronamjernosti, iskrenom spremnosti na
suradnju. Dok izraavam dobrodolicu ovoj novoj
j ekipi, htio bih unaprijed "hvala" svim
upljanima koji ih otvorenog duha prihvatiti i
podravati.
don Mili
ll
PITAM SE, PITAM ...
godina
od otvaranja TI. vatikanskog koncila
(11. lleto:pada 1962.)
Z NEMARIWATI KONCIL
GUBITI VRIJ_EM_E __
A
ko potraite neto o II. vatikanskom koncilu na
internetu (primjerice, na Wikipediji) ostalim
podacima o Koncilu na podatak da ga
svi katolici osim sedevakantista (oni koji
smatraju da su Pape izabrane nakon Ivana XXIII.; za neke
nakon Pija XII. ili Pija X. nevaljano izabrani i da je
papinska sluba trenutno nepopunjena) i dio tradicionalista
(protivnici bilo kakve reforme, bilo one liturgij ske, a j o vie
promjena u teolokom promiljanju. Najpoznatiji su tzv.
lefebvrovci). Nita nova. I prije se da se manje ili
skupine ne slau sa pojedinog crkvenog
sabora, a nerijetko se da se zbog neslaganja i
odvoje, kao na primjer pravoslavne Crkve nakon
Kalcedona 451. ili starokatolici nakon I. vatikanskog sabora
1870.g. No u ovim radilo se uglavnom o
pojedinih dogmi, a na II. vatikanskom nije
proglaena nijedna dogma, Ipak, mnogo je toga to smeta
ovim grupama: od govora o dostojanstvu osobe, otvaranja
ekumenizmu, liturgijske reforme i sl.- zapravo, malo je toga
to im ne smeta. Oni tvrde da je Koncil na neki "izdao"
Crkvu, a da su oni njeni pravi Jesu li moda u pravu?
J e li Koncil htio stvoriti neku novu crkvu, neku novu vjeru?
Koji su zapravo ciljevi Koncila moda je najbolje iznio bl.
Ivan XXIII. u svom govoru Gaudet Mater Ecclesia na
otvaranju Koncila (prema Giancarlo Zizola, Utopija pape
Ivana, KS 1977., 272-274). Papa prije svega naglaava
potrebu izgradnje novih odnosa koji vode k
ispunjenju viih i nauma Providnosti. Drugo
to Papa naglaava nije rasprava o nekom temeljnom
crkvenog nauka, iznoenja vjerske istine u skladu
sa suvremenom kulturom. Koncil eli pokazati
Crkvu kao ljubaznu i dobrostivu majku punu i
dobrote te smatra svojom djelotvorno se zauzimati
za ispunjenje j edinstva svih Crkva ne ivi ni u 15. ni
u 17. ni u 19. Ona ivi u ovom vremenu, u kojem
ivi ovaj svijet u kojem Crkva djeluje. Te je bl. Ivan
XXIII. bio itekako svjestan i zbog toga je i sazvao II.
vatikanski sabor (21. ekumenski sabor). Shvatio je da je
polog vjere koji Crkva batini potrebno prenijeti na novi
uvijek snagu sa stola i stola tijela i krvi
Kristove. Odbaciti Koncil ne vrijeme u kojem
ivimo. Tko je bio u barem minimalnom doticaju s
koncilskim dokumentima mogao je vidjeti da oni nisu u
nikakvom raskoraku s onim to je bilo prije. Mnogi se
dokumenti pozivaju na dokumente s prijanjih koncila i
druge crkvene dokumente. Ali ti dokumenti vie nisu bili
dostatni,jer kao to bl. Ivan XXIII.: "Crkva nije muzej
koji treba nego vrt koji treba ... Otresimo
prainu koja se nakupila na prijestolju sv. Petra," I za kraj
jedna misao don Nike Biace: "Zanemarivati Koncil
gubiti vrijeme."
Milan
M
PRIJATELJI MISIJA

R1
cesij a - kriza, su koje se
svako malo Ma, recesija o
ojoj se govori nije tako strana.
Strana je recesija uma, pameti, zdravog
ljudskog i ponaanja.
Upravo se ispunilo svetoga Nila,
zapisano 390. godine. Njegovo kae ovako:
"Oko sredine dvadesetog kada vrijeme
Antikrista biti, potamnit ljudima razum.
se vie prepoznati. Bit
mueva i ena, koji se razlikovati zbog
svog besramnog ponaanja, niti u niti u vrsti
njihove kao ni po noenju kose. Ljubavi
nestati. pastiri ohladiti u vjeri i revnosti
te vie biti sposobni razlikovati dobro od zla.
Moralni zakon i predaja se mijenjati.
Ljudi vie vjebati krepost skromnosti
i poniznosti. Zablude biti na dnevnom redu. La i
ljudske strasti zauzimat nepojmljive razmjere.
Bludnost, rastave braka, abortus i, podzemne
aktivnosti, kao teror i smrt bit u ljudskom drutvu
kao pravilo. U tim vremenima ljudi radi
svojih zabluda izgubiti krsnu milost. Oni vie
imati grinje savjesti. "
Nadalje kae sveti Nil:
"Namaje dobro poznata kakoje
srce smjesa oholosti, nadutosti, pobune. Njegova
trostruka pouda je prijestolje, na kojem sjedi Zli da
ispuni demonskim mislima srce koje je odbacilo
Boga i njegovu pravednost. Iz takva srca moe
samo nepravda. je dubina poroka,
i svake vrste grijeha to se strovaljuje u
duu koja se udaljila i prekinula vezu sa svojim
Bogom i Otkupiteljem. Blaeni su oni koji zatvaraju
vrata grijehu i strastima. "
Kad promatramo ovaj svijet, ovo doslovno se
ispunilo. Kad nekomu kae da neto nije u redu, da je neto
grijeh, onda svi kau: A, danas su vremena takva. Ma da,
danas su takva vremena jer su ljudi izgubili Boji strah i
ljudski sram. Kako gore sveti Nil, um je potamnio.
Toliko je potamnio da nisu vie sposobni shvatiti ni
razumjeti ni prirodne zakone. je zapalo i
zaglibilo u duboku kaljuu i smrad. Kad samo pogledamo
odijevanje, onda se samo pitam, Boe moj, kako su ljudi tako
n
PRIJATELJI MISIJA
duboko pali i izgubili sram i gdje im je dostojanstvo. Ma,
nisu vremena takva. Vremena su uvijek ista, samo se ljudi
mijenjaju. ivot kao rijeka. Kako kae Sveto Pismo:
Jedan narataj dolazi, a drugi odlazi. Stoga se pokvarenost i
ne mogu pripisati vremenima i da su
sadanja vremena svemu kriva. Tko tako misli, grdno se
vara.
Akadje govor o istospolnim brakovima i ... to se
sve i kakvi se zakoni donose, to je strano bezumlje.
se sjetim nepismenih ali pametnih ljudi. Naime, kad je
neto van zdrave pameti onda oni kau: "A dico moja, to su
vam te kolovane budale." Zbilja, tko zna koje kole
moe svriti, a ipak ostati glup. Sa svom svojom kolom i
fakultetom nije sposoban da spozna niti prirodne zakone. A
kako onda spoznati vrhunaravne Boje zakone! Kad je
bilo govora o homoseksualcima i njihovoj paradi u Splitu,
sam preko radija da nisu tako visoko
obrazovani pa ih prole godine nisu rado primili ... Umjesto
da se pohvali, pa i nagradi to zastupaju
normalan i zdrav ljudski ivot, njih se kanjava i ovako
govori. A eto, ove godine su ih i neki ministri pratili.
Kako bi rekli Bosanci: jadna i tuna majko jadnih svatova. I
jo kau da je nekakva demokracija. Pitam se kakva je to
demokracija: ako ih u gradu ne eli, a oni su doli
nasilno. Moj Boe, dokle smo doli... Zaista ivimo u
vremenu kad su ljudi posve izgubili dostojanstvo. Otupili su
u svemu, tako da vie nita ne razumiju. Moral je pao, a kad
moral padne onda su ljudi gori od ivotinja. Bogu hvala, ipak
nisu svi takvi. Na ovom svijetu ima dobrih, potenih,
plemenitih i mudrih ljudi.
U Hvaru sam 50 godina pa mogu da se, naalost, i grad
Hvar srozao i potonuo u nemoral. Ne, nije to
Hvaru nimalo na i diku, to se u njemu takve
sramotne stvari zbog kojih poteni i normalni ljudi moraju
bjeati iz Hvara. Dosta je samo urlanje. Izgleda
da to vie nisu ljudski glasovi. Neka se dragi Bog smiluje
ovome gradu i svijetu koji uznemiren luta. Kako se ono kae,
kao muha bez glave.
Skoro i misijska nedjelja, pa nemojmo zaboraviti nae
misionare. Na misionar Boris Dabo pie da j e premjeten na
drugo mjesto gdje treba osnovati novu misiju i veli da ima
eljezni krevet koji se moe sklopiti, da je u gradu kupio
sjekiru i neto da moe togod skuhati i to mu je sve to
ima i posjeduje. Misionari podnose velike rtve da bi
pomogli najbjednijima, pa pomognimo ih i mi koliko
moemo.
Nae srednjokolke, koje su pobijedile na
olimpijadi, donijele su svoj doprinos kojim ele
jedno dijete u misijama, to je vrijedno svake pohvale.
su samo inteligentne i pametne, nego su i plemenite. Tako
bi se i drugi mogli ugledati u njih.
U
HVARSKE
IZ VREMENA

VLADAVINE
G
odine 1937. Hvarska biskupija je
imala 43.514 vjernika i 81
od kojih su 54 radila u
pastvi. Danas ima 32 i tri
bogoslova. Prema popisu iz
1948. u biskupiji
ivjelo je 34.760 ljudi. Danas od oko
28.000 stanovnika 26.000 su vjernici -
rimokatolici. Naalost, broj stanovnitva
ubrzano se smanjuje.
od aktivnih tijekom 1943. i 1945. ubijena su
sedmorica: don Ante (65), don Niko
(32), don Marijan (39), don Juraj (32),
don Kuzma (56), don Rajko Valerijev (33) i don
Jakov (35), strijeljanna Hvaru s jo pet osoba i
sestrom Komelijom Horvat (58). U Zagrebu je 1945.
s1rijeljan hvarski bogoslov Ivica Bertapelle (22).
dob ubijenih je 41,3 godine. Ubijeni su i redovnici rodom iz
Hvarske biskupije: partizani su ubili dominikanca fra
Vjekoslava i franjevca fra Mateja
&mrici franjevca fra Ladislava dominikanski
bogoslov fra Eduard poginuo je pod
okolnostima; a dominikanci fra Manes i fra
Robert fra Serafin Marija Lupi i fra
Orlandini poginuli su u bombardiranju.
KaO tamnovala su dva kasnija biskuea: msgr.
Celestin i msgr. Andrija (Duan) Stambuk,
koji je nakon robijanja u Staroj Gradiki u neuspjelom
pokuaju likvidacije teko te je umro samo 45 dana
nakon biskupskoga
MATE HRASTE
Tamnovalo je 11% Hvarske biskupije: don Ivan
don Stipe don Ante Giaconi, don Frane
don Mate Hraste, don Boidar Medvid, don
Zdravko don Petar Rudan, don Luka i don
Andro
Tamnovali su i redovnici rodom iz Hvarske biskupije -
dominikanci: fra Petar dr. fra Sibe fra
Rando fra Augustin fra Celestin
fra Eugen Biaca, fra fra
Drago i fra Milan franjevci: fra Jerko
i fra Stanko te isusovac o.
Na uvjetnu kaznu bio je dominikanac
Ivan
Ukupno su 24 Hvarske biskupije ili rodom iz nje
bila u zatvoru zbog slobode savjesti kao "neprijatelji
narodne vlasti". Komunisti su i napadali biskupa
Mihovila i don Andriju Vojka Biskupa
pokuali su i ubiti.
JURE
Proganjani su don Juraj Zore don Jure
don Juraj don I vo don Jozo i don
Juraj koji je doivio slom ivaca, jer su ga komunisti
vie puta izvodili na (neizvreno ) strijeljanje.
Don Dinko je 1953. godine morao privremeno
napustiti upu iako je njega i partizana
"postojala najbolja suradnja". Don Petar
(91) ispravu iz vojske u kojoj pie daje
"za vrijeme ustakog pokreta bio zagrieni ustaa kao i svi
popovi".
Literatura o stradanjima crkvenih slubenika Hvarske
biskupije nastajala je u tijeku demokratskih promjena u
Republici Hrvatskoj i je cjelovitosti i
kvalitete.
Pitanje stradanja civila Hrvata i katolika Hvarske biskupije
intenzivna istraivanja. O stradanju najbolje govore
tzv. "crne knjige". Tako je npr. u prosincu 1945. godine
Kotarski Narodni odbor Hvar dostavio Kotarskome
narodnom sudu u Hvaru popis 98 ,,ratnih i
narodnih neprijatelja" s otoka Hvara, uz napomenu koji su
likvidirani.
Ljudima nije oduziman samo ivot, nego i dostojanstvo,
i imovina. Primjerice, Josip i dva Kuzme
suvlasnici tvornice sardina u Komii, 1945. godine
su "zbog privredne suradnje s okupatorom, na gubitak
nacionalne prisilni rad i konfiskaciju pokretne i
nepokretne imovine na korist drave".
Posebna su brojne jame na Visu, Hvaru i osobito
U mnogima od njih su kosti zarobljenih Nijemaca, ali i
Hrvata i pripadnika drugih nacija. U jednoj od jama, ing.
Vladimir speleoloke ekspedicije JNA 1959.,
vidio je prizor - piramidu ljudskih kostura visoku
20-30 metara. Da bi zatakala tragove svojih
vlast je u jame bacala i razni otpad.
Na Hvaru i Visu i vikim
bili su brojni
logori: kao u Komandi
mjesta Hvar i Vis i na
vikim Sv.
Andrija, osobito
Bievo... Kao mjesto CELESTIN
likvidacija spominju se i
Host i Budikovac.
Procjenjuje se da su na Visu, oko njega i u "plavoj
grobnici" ubijene zarobljenika,
kojima je bilo i Hrvata i pripadnika drugih narodnosti.
Komunisti su uporno pokuavali prikriti istinu o logorima,
kao i onu o jamama.
Knjievnik i Veljko turin da su mnogi
Hrvati u zbjeg u El Shatt preko otoka Visa smilj eno i nasilno
odvedeni, njima i don Niko don
Andro tambuk, don Ivo i don Toma Mokatelo, don Niko
i don Jure a don Mate zadrao se u
Santa Maria di Leuca na krajnjem jugu Italije. U El Shattu je
bio i zadarski don Ivo Ivelja.
Uz sve ostalo, u Hvarskoj biskupiji su brojni
kulturocida i etnocida. Na primjer, zabranjivane su i
procesije "Za krien".
Progon Crkve u Hrvata u doba komunizma izvrsno je
prikazan u epizodi televizijske serije Nae malo
misto, je radnja smjetena na dalmatinskih
otoka, a snimana j e u Starome Gradu.
(saetak izlaganja sa znanstvenog skupa
"Hrvatski i rtve iz vremena
vladavine" - v. K. br. 21, str. 15)
fra Stipo
Prema .Novigradu o

RAZGOVOR S POVODOM
::E. ,

Gost naeg lista - Zoran dosadanji predsjednik Gradskog
NAM
OSJECAJA I ZAINTERESIRANOSTI ZA JAVNO DOBRO"
P
rije tri godine smo na lokalnim
izborima odabrali 15 vij
koji, uz svojim
angamanom i dizanjem ili nedizanjem
ruku kroje naeg grada. Bitnu
ulogu ima i predsjednik Gradskog
kojeg smo uhvatili povodom Dana grada
s nekoliko aktualnih pitanja. Naravno,
nakon rekapitulacije ljetnog perioda
uvijek ostane mnotvo potrebnih i
aktualnih pitanja, no mi smo se
na nekoliko njih: to radi Gradsko
kakav je odnos sa o
stanju u gradu, o proslavi 400. obljetnice
kazalita ...
Napominjemo, sa g. razgovarali
smo sredinom kolovoza, a on je 27. kolovoza
podnio ostavku na mjesto predsjednika Gradskog
To, dakle, nije bio povod ovom razgovoru.
Kruvenica: Posljednje tri godine obavljate dunost
predsjednika Gradskog Kako ocjenjujete
dosadanji rad GV?
Gradsko je u tri godine ovog mandata
imalo gotovo 50 sjednica, a kao kolektivno tijelo radilo je u
skladu sa zakonima Republike Hrvatske i donosilo sve
potrebne akte - odluke, kako bi druga tijela Grada
mogla funkcionirati. Gradsko je donosilo
i u u kojima je trailo
od izvrnog tijela i upravnog odijela
izvravanje, ali, naalost, bi se
ogluio na te i nakon ponovljenih
zahtjeva za izvrenje (raskid ugovora s
Venerandom, projekt izgradnje srednje kole, financiranje
FFR ... ) rezultata nije bilo.
S druge strane, rad u
Gradskom nisam pretjerano zadovoljan, jer se mali
U eat
broj priprema za sjednice a jo manje ih
argumentirano sudjeluje u raspravama, iako se radi o vrlo
vanim temama za ovaj grad. glasuju,
bolje diu ruke prema prethodno zadanim
naputcima, bez obzira na argumente iznesene u raspravi, a
razina komunikacije i ponaanja je ispod svake razine,
te sam nekoliko puta morao prekinuti sjednicu.
Kruvenica: pritube da ne
potuje odluke Gradskog ali i da GVopstruira rad
Koliko je za tu situaciju kriv zakon o
lokalnoj samoupravi i u kojem bi ga smjeru trebalo
mijenjati?
Po Zakonu i hvarskom Statutu, Gradsko
je tijelo (zakonodavno na lokalnoj razini), a
izvrno tijelo, to da Gradsko
donosi odluke, a ih izvrava ili osigurava
RAZGOVOR S POVODOM
njihovo izvravanje. Tvrdim da Gradsko ne opstruira
rad jer donosi sve zakonom
odluke na vrijeme, a mnoge od njih je predloila gradska
uprava, odnosno sam
naputanjem sjednica, ponekad i sa svim
s njegove nezavisne liste, opstruira i omalovaava rad
Osim toga, kao predsjednik moram
pourivati i na bre pripremanje
akata za usvajanje na Gradskom tako da materijali
ponekad kasne i stiu pred samu sjednicu Druga je
stvar da li se usvojene odluke nekom ili ne
Naalost, kao izvrno tijelo bira koje
odluke i na koji ih izvravati, pa ponekad djeluje
i suprotno odlukama ne ispunjava svoju
osnovnu zakonsku obvezu.
U tom dijelu Zakon je katastrofalno lo, odnosno ima
ogromnu ,,rupu", jer ne postoji sustavni i nadzor
nad radom pa ni
donoenja protuzakonitih odluka, ne postoje ni
sankcije u neizvravanja odluka Gradskog
niti njegova opoziva. Za razliku od
svaka odluka Gradskog alje se na
kontrolu zakonitosti Uredu dravne uprave, koji je moe
vratiti na popravak ili obustaviti od primjene ukoliko
ustanovi da je manjkava. Ukratko: izvravanje odluka
tijela ovisi o volji upana, ili
tojenedopustivo.
Po mom miljenju, Zakon bi trebalo mijenjati u smjeru
kolektivnog izvrnog tijela - Poglavarstva, jer se
pokazalo da izvrno tijelo (u naem
nije od kolektivnog
(Poglavarstvo), a i odgovornost su bitno smanjeni.
Pametni su sami stvorili "svoje"
Poglavarstvo u obliku tima, ali to treba
institucionalizirati. Naravno, kao osobe koje
zastupaju Grad i predsjedaju izvrnim tijelom bi i
dalje trebali birati neposredno, ali njihove ovlasti i obveze bi
se rasporedili na grupu ljudi koja bi morala funkcionirati kao
tim. Osim toga, trebalo bi precizno razraditi mehanizme
kontrole i odgovornost, pa i sankcije za neizvravanje
svojih obveza, kako tako i izvrnih tijela.
Naalost, nacrt izmjena Zakona koji je ovog ljeta bio na
javnoj raspravi ne donosi nikakva bitna poboljanja, osim
lake smjenjivosti i upana), ali i
gradskih vij te oni morati funkcionirati u nekoj
ravnotei straha. miljenja sam da ako se takav
Zakon usvoji, u praksi biti loiji nego dosadanji.
Kruvenica: Hvar bi trebao obiljeiti 400. obljetnicu
osnutka kazalita. Proslava kako biti
Dana grada. smatraju kako je ova proslava
trebala trajati cijelu godinu, uz puno bolju promidbu i
program. Sto mislite, zbog ova vana proslava nije
obiljeena?
Sutina odgovora na ovo pitanje sadrana je u
prethodnim odgovorima, ukratko: sustavno neizvravanje
odluka od strane kao izvrnog tijela.
Gradsko je imenovalo Povjerenstvo za obiljeavanje
400-te obljetnice hvarskog povijesnog kazalita na s
jo u listopadu prole godine, s
namjerom da cijela 2012. godina bude obiljeena tim
vanim je viekratno trailo da
podnese o poduzetim radnjama za
primjereno obiljeavanje 400-te obljetnice, te dostavi
na usvajanje Program proslave. Do danas nije dostavljeno ni
ni Program, a za Grad ostaje sramota da se na
neprimjeren odnosi prema tako vanom
n
RAZGOVOR S POVODOM
Kruvenica: U vrhuncu sezone na grad je
dobio dodatnu katamaransku liniju koja je trajala do
kraja kolovoza. Zima je na pragu i se kako opet
imati iste boljke: samo dvije linije dnevno, koje opet ovise
o vremenskim (ne)pogodama. Moe li Gradsko
rijeiti taj problem?
Naalost, ni Gradsko ni
sami ne mogu rijeiti ovaj problem grada Hvara.
Samo pravovremenim, i argumentiranim
nastupom prema nadlenim institucijama i u dogovoru sa
susjednim jedinicama lokalne samouprave, je
izboriti se za poboljanje prometne povezanosti sa Splitom.
Medijske halabuke donijeti rezultate kao ni do sada, a
ovogodinje preskupo dvadesetodnevno subvencioniranje
katamaranske linije od strane Grada Hvara opasan je
presedan koji bi nam se godine mogao obiti o glavu.
Naime, izvorni prihodi gradskog iz godine u
godinu su sve manji, tako da bi i bez troka za katamaransku
liniju bilo problema izvriti sve stavke, a upitna je i dotacija
upanije na kojoj se temelji fmanciranje subvencije. Osim
toga, j e pregovarao sam bez znanja Gradskog
a onda Gradsko donio pred gotov uputivi
na usvajanje odluku s nepotpunim materijalima - bez
ugovora o subvencioniranju, koji je dostavljen na samoj
sjednici, tako da je cijela operacija napravljena ishitreno,
prekasno i bez razmiljanja o posljedicama.
Miljenja sam daje nuno vratiti u plovidbeni red pristajanje
u luku Hvar trajekta na liniji Split - Vela luka - Ubli, to smo
izgubili prije 6 godina, a taj je prijedlog Gradsko jo
prole godine podralo.
Kruvenica: I ovog ljeta bilo je aktualno pitanje buke i
potpisivanja peticije protiv toga. Neki smatraju da
se to pitanje ne rjeava zbog korupcije i organiziranog
kriminala. Imaju li pravo, i to se moe
Korupcija je teka bolest koja je prisutna u
cijeloj Lijepoj naoj, pa tako i u Hvaru, i kako je se
adekvatno ne suzbija gotovo postaje stil ivota i
pravilo, koje i Naime, po
mom poimanju korupcija je, u krajnjem i glasovanje
za osobe koje bi trebale tititi javne interese, po
kriteriju: to ta osoba kad se izabere meni osobno
Naalost, i kriminal je prisutan u naem gradu, prvenstveno
kroz drogu i prostituciju, a do kolike je mjere "organiziran",
odgovor bi trebali dati policija i druga za to nadlena tijela.
to se buke, stvar je jednostavna: treba provoditi zakone
i odluke Gradskog inspekcije trebaju kontrolirati rad
ugostiteljskih objekata, a na svako
reda i mira radno vrijeme. Gradsko
je donijelo najfleksibilniju odluku o radu
ugostiteljskih objekata koja je po zakonu, ali se i
takva ne provodi, iako smo svojim u vie
navrata traili od inspekcija, policije i njeno

za mene je problem od same buke novi imid
Hvara kao destinacije zabavnog tipa,
promijenjena struktura gostiju i njihovo razulareno
ponaanje, te nepostojanje vizije razvoja grada kao
destinacije. Ne mislim da Hvar treba pretvoriti u
"spavaonicu", ali treba vratiti balans vidova
turizma: obiteljskog, povijesno-kulturnog, rekreacijskog,
RAZGOVOR S POVODOM
gastronomskog, pa i zabavnog. Jedino se na taj moe
osigurati stabilnost prihoda od turizma i
produiti sezona.
Kruvenica: Slijedi izborna godina. Na to bi kandidati
za trebali u svojim kampanjama obratiti
panju kako bi zadobili povjerenje i glas Iz
Vaeg iskustva, poto ste i sami obavljali tu dunost u
jednom mandatu, kakav treba biti
kandidati bi u svojoj
kampanji prvo trebali ono to mogu izvriti. Nisam
siguran to biti presudno za ali moj
glas dobiti onaj koji da provoditi
svog vremena u Hvaru se svakodnevnim
problemima uvesti red u gradu (prvenstveno
tijekom ljeta) gradskih odluka,
ulagati u komunalnu infrastrukturu, pokrenuti projekte
za drutveni ivot (knjinica, nova kola,
dom zdravlja, dom ... ), zaustaviti pad prihoda
gradskog i upravljati imovinom
Grada. Naravno, najvanije je tko daje odnosno
moe li se toj osobi vjerovati i da li je ona svojim
ivota vjerodostojna.
Iako smo dominantno i to sredina (bar
deklarativno i manifestacijski), mislim da ne
mora biti nuno vjernik - katolik, ali da mora podravati i
ivjeti moralna koje podrava
bi trebao biti osoba koja okupljati
i poticati na suradnju, a ne dijeliti ovu nau, ionako malu,
lokalnu zajednicu.
Kruvenica: kako se lokalna politika i
problematika na razgovor u i na Pjaci
i kako nam nedostaje pravog, ivog i konstruktivnog
dijaloga. Dolaze li Vam sa svojim pitanjima i
problemima? Kako poboljati komunikaciju
i lokalne vlasti?
Ovo je dosta sloeno pitanje s obzirom na
globalne promjene u komunikaciji i irenju informacija
posljednjih dvadesetak godina (internet, mediji, telefoni ...
). Smatram da, u ovako malom iva i neposredna
komunikacija i obnaatelja raznih lokalnih
funkcija mora biti i na Pjaci i na i u er se
mi svi poznajemo i uspostavljanje nekih
pretjeranih formi u komunikaciji bilo bi neprirodno.
ako elimo sustavno i ozbiljno rjeavati neke
probleme potrebno je organizirati tematske skupove
otvorene za sudjelovanje ireg broja ljudi, na kojima bi se uz
formu i s konkretnim prijedlozima pokrenule
inicijative koje bi gradska tijela u zakonom
forme (odluke, planove i sL).
Naalost, kao predsjednik nisam zadovoljan
odazivom i interesom za takve rada. Primjerice, na
tematskim sjednicama vezanim za turizam, koje se
posljednje tri godine odravaju na kraju sezone, mali je broj
koji se odazovu i pisanim pozivima), ajoje
manji broj onih koji sudjeluju u raspravi s konkretnim
prijedlozima.
da, kao predsjednik nemam ured, me
u pravilu kontaktiraju na javnim mjestima, to meni nimalo
ne smeta, a problemi koji ih i pitanja koja postavljaju
ukazuju na veliko nepoznavanje funkcioniranja naeg
sustava, odnosno nepoznavanje ovlasti unutar sustava. S
obzirom da je moja funkcija predstavljanje
kolektivnog tijela - prvi jednakima, moji su im
odgovori savjetodavne prirode, to neke od njih,
moram priznati, ne zadovoljava.
Naa lokalna radio postaja Free For radio jako je puno
pridonijela informiranju o radu gradskih institucija,
te time uspostavila jednosmjernu komunikaciju, ali se
povratna veza od putem radija teko uspostavlja, pa
oni pitanja koja ele postaviti postave kad me
sretnu negdje u gradu. Kako bi se poboljala komunikacija,
trebalo bi prvenstveno poraditi na edukaciji o
funkcioniranju naeg sustava, od lokalne do dravne razine,
te ih u sklopu toga poticati na inicijative prema gradskim,
upanijskim i dravnim tijelima, koje mogu kao
pokretati.
I
w
OBLJETNICE
90. obljetnica II Hvaru (r)
O
ve 90 godina
postojanja orgamz1ranog
predkolskog odgoja u gradu
Hvaru. Davne 1922. g. otvorenaje
ustanova pod nazivom zabavite",
a u narodu se popularno zvala "Mala
kola". Otvorena je zaslugom
Milke kojaje u tom vremenu bila
predsjednica enske zadruge. "Otvorena je
s razloga da djeca prije kole imaju
pravilan odgoj, jer su djeca bila
preputena ulici" (citat iz Spomen knjige

Ustanovu su odmah sva djeca od 3-7 godina.
Upisano je bilo preko 100 djece. U su prostorije
odgovarale namjeni, a postojalo je i lijepo dvorite.
Namjetaj se sastojao od stare, velike kolske klupe i
nekoliko dugih klupica za dvorite. Od
sredstava bili su zastupljeni Frobelovi darovi. Ustanova je
osnovana kao samostalna, a kasnije je bila pod upravom
sedmoljetke, do 1951. godine. Sredstva za rad ustanove
najprije je osiguravalo Ministarstvo prosvjete i Narodna
enska zadruga, a kasnije narodna vlast. Samodoprinos
roditelja za djecu bio je vrlo slab i neredovit. Od osnutka
1922. g. u ustanovi su radile Antica Usmiani kao
upraviteljica i Marija Rismondo, sve do 1927. g. Tada je
(zabavite) radio u privatnoj obitelji Dorotka-
u Grodi. Iste godine u ustanovi raditi
Etica Machiedo, a zabavite se 1931.godine kratko
preseljava (2 godine) u obiteljsku
od Arsenala. Nakon toga, 1933. g. zabavite prelazi u
privatni stan Anuncijate Avelini u Gojavi. Upraviteljica
Usmiani je premjetena na drugi posao, upravljanje
preuzima Etica Machiedo, uz nju jo radi Zlata iz
Dubrovnika, a neto kasnije i Tonka kada je
zabavite kratko vrijeme bilo smjeteno u maloj zgradi na
Venerandi.

u
kolskOj zgradi
Nepoznati su podaci koliko se zabavite vremena zadralo
na Venerandi, jer je 1939. g. preselilo u
kolu. polaznika (p. i R. kazuju da
se 1946. g. irio miris toplog kruha, sa namazorn od
marmelade, koji se za marendu dijelilo djeci predkolske
dobi, koji su dolazili iz Je li i u njoj bilo
zabavite u tom vremenu, nisam uspjela podatak. U
novoj zgradi kole u Kria je bio smjeten
prizemno lijevo, a pored Etice Machiedo i Zlate
je raditi i Jovanka Fio. Sve one imale su zavren
za zabavite i poloen ispit. Etica Machiedo udata

OBLJETNICE
je provela u ustanovi vie od 19 godina, do
odlaska u stari Grad 1947. g., gdje nastavlja raditi u do
1960. g., kada je umirovljena. Jovanka Fio udata
radila je u dva navrata, 1932.-1942. i 1949.-1958. Godine
1951. i 1952. raditi dvije odgojiteljice koje su
zavrile srednju kolu za odgajateije, a to su Zdenka
i Marija Prva ostaje samo godinu dana, a druga do
1958. g. Izgradnjom nove kole 1939. g. je opremljen
namjetajem i opremom po programu Marije
Montessori. U periodu 1958.-1960. g. je organizacijski
i zanemaren. Privremeno su u njemu radile Nada
i Ankica a u spomen-knjizi stoji: "U
tom vremenu autoritet ustanove je opao, zbog loe
organizacije i zanemarenosti." Od jeseni 1960. u ustanovu
ponovo dolazi Marija udata koja
preuzima dunost upraviteljice, te Ruica
Od te godine odgajatelji sebi postavljaju zadatak
autoritet ustanove na vii nivo, to teko uspijeva, jer
odgojiteljica grupe nije zainteresirana za rad u
ustanovt' (stoji u spomen-knjizi). Krajem te godine Ruica
odlazi na premjetaj, te dolazi Mara Od tada
ustanova mijenja izgled u materijalnom i odgojnom smislu.
Interes roditelja i djece za ustanovu raste, te se vie ne
doivljava kao U gradu ne postoji potreba za
smjetajem djece u zbog zaposlenosti
roditelja, zato to se smatra neophodnom
stepenicom u pripremi djeteta za kolu. Iako u tom vremenu,
krajem ezdesetih godina, oskudijeva u prostoru,
kadrovima, odgojnim i sredstvima,
upisuje se prevelik broj djece, jer ih roditelji ele upisati, jer
smatraju poeljnim i obveznim.
sedamdesetih godina snano egzistira u gradu, ulazi u
drutvenu sredinu i postaje njen nedjeljiv dio. Potkraj 1961.
g. djeca iz javno izvode dramatizaciju poznate
"Jeeve B. uz veliko oduevljenje
gledatelja, a iste godine je bio proslavljen i Dan
ena, uz bogat program, darove majkama i zakusku (stoji u
spomen-knjizi). 1962. g., maliani nastupaju na sletu
mladosti, u vjebi s a na kraju
pedagoke godine nastupaju u narodnom kazalitu. Izveden
je igrokaz "U koli gljiva", nakon su maliani primili
gradskih vlasti i zadovoljne publike. Kontinuiran
put suradnje sa roditeljima i drutvenom sredinom dodatno
je osnaio ulogu u gradu. Cijelo to vrijeme, dokje
rastao u kvaliteti odgojno-obrazovnog rada i dobroj sinergiji
sa drutvenom sredinom, je vodila osoba,
Marija FIe U cijelom tom razdoblju je
smjeten u zgradi kole, ali kao zasebna ustanova.
OBLJETNICE
pod
upravom i
osnovne kole
datum je 26. 03.1966. g., kada je odrana radna
zajednica kole i Toga je dana, uz svih
radne zajednice, donesena odluka o pripajanju
Hvar osnovnoj koli, te je ovim spajanjem
postao odjeljenje za predkolski odgoj Osnovne kole
Hvar. Tada intenzivna suradnja i kole,
prigodom organiziranja raznih i
javnih nastupa. U tom vremenu u raditi
odgojiteljica Jakica Godine 1969. g. iz
sredstava Fonda za neposrednu zatitu se
igralite u neposrednoj blizini kole, koje koriste i djeca koja
polaze Iste te godine organizira se tzv. produeni rad
(nulti razred ), u trajanju od deset dana za djecu predkolske
dobi, te je izvreno vrednovanje (testiranje) djece za polazak
u I. razred, a vodili su ga odgajateljica Marija FIe
i Nina godine stie posebno
priznanje od Zavoda za kolstvo u Splitu. Postignuti su vrlo
dobri rezultati u odgojno-nastavnom pogledu, posebno u
odnosima Iste godine Jakicu
zamjenjuje Katica Lucija Marchi, kojaje umirovljena 1973.
g., a Jakicu koja odlazi na vlastiti zahtjev,
zamjenjuje Marija na vrijeme. Godine
1971. Zavod za osnovnog obrazovanja
donosi jedinstven dokument - plan i program rada u
koji postaje podloga odgaj atelj ima za rad s djecom.
U tom vremenu se tiskati literatura koja je uvelike
pomagala odgajateljima u planiranju dnevnih, i
godinjih planova rada. Najvie literature u tom periodu je iz
odgojnog tjelesnih i aktivnosti. Godine
1973/74. broj djece raste, te se otvaraju dva nova odjeljenja
za predkolski odgoj, koja su bila smjetena na Pharosu i u
vili Gazzari na Sv. Katarini, a vlasnik zgrade u
tom razdoblju bilo je hotelsko Hvar. U nedostatku
odgajatelja radna mjesta se popunjavaju i
nastavnicama razredne nastave, na vrijeme, pod
uvjetom da tijekom te pedagoke godine poloe
diferencijalni ispit. Lukra Majda Tabak i Andrina
Hackel su poloile diferencijalni ispit i stekle pravo rada na
vrijeme. period je u radila
nastavnica hrvatskog i engleskog jezika Odesa alije
bila pozvana na rad u osnovnu kolu. Za ubrzano
broja djece i grupa u nije se u potpunosti
bilo spremno, jer nisu bili rijeeni ni kadrovski, a ni u
potpunosti niti prostorni uvjeti. Tada je imao
formirane grupe, ali godine nije mogao
s radom sa dobnom grupom, jer nije bilo
raspoloivih ni odgajatelja, a M. FIe je
bila na porodnom dopustu. Bio je to znak svima onima koji
su bili motivirani da svoj radni vijek provedu s djecom u
da nakon srednje kole upiu Pedagoku akademiju-
smjer predkolski odgoj, jer je u zakonskoj regulativi
bilo propisano da s djecom predkolske dobi rade odgajatelji
koji su zavrili studij predkolskog odgoja i stekli viu
spremu nastavnika predkolskog odgoja, a zatim i
odgajatelja predkolske djece.
Godina 1976/77. bila je iznimno stresna za organizaciju
predkolskog odgoja u Hvaru. Materijalni i prostorni
problemi doseu vrhunac. Zbog zadovoljavanja potreba
Srednjokolskog centra Hvar, u zgradi osnovne kole vie
nije bilo mjesta za grupe. U 1977.g. je
n
OBLJETNICE
preseljen u stari, derutni hotel "Slavija" na rivi . .prostor je
neadekvatan, male hotelske sobe nisu davale
za igru, a osim toga, stara je zgrada bila uvijek
potencijalna da se jednoga dana svi u
kavani Slavije u prizemlju", zapisala je M. FIe
tronost zgrade i podova u prostorima u kojima su
svakodnevno boravila djeca. ,,Iz tih prostora je
direktna borba za nove prostore i propagandnim porukama
kroz grad (nosila su ih djeca), a glasile su IGRA TRAtI
PROSTOR" (zapisala M.F.D.) Na Badnjak 1977. je
imao pet grupa, a u Slaviji i na Pharosu radile su
odgojiteljice: Antica Ortner, Andrina Hackel, Tonka
Milka i Marija FIe
su bile Ratka Ivanka na Pharosu, a u
Slaviji Milka 1977/78. U Slaviji rade:
Marija FIe Tonka i Venija a
na Pharosu Tonka (sada i Doris Klarin
(sada
OsnhTanJe Centra

Hvar
1978. g. svi na otoku Hvaru se odcjepljuju
od osnovnih kola i formiraju jedinstvenu,
ustanovu pod nazivom Centar Hvar.
Centar je tada 12 odgojnih skupina i oko 300
djece. Direktoricom Centra postaje Mira Dana 25.
5. 1978. g. postavljenje kamen temeljac za gradnju novog
na Dolcu, a postavila gaje dugogodinja odgojiteljica
i upraviteljica Marija FIe Istog dana je sa
svojom grupom izvela na majskom sletu vjebu
"Daleko je more". se gradio godinu i pol, te je po
zavretku radova, opremanjem i dobivanjem uporabne
dozvole otvoren 28. 12. 1979. g. Naknadno je dovreno
dvorinog prostora sa opremom, i
kasnije je kuhinja stavljena u funkciju. je zadovoljstvo
roditelja, djece, mladosti srednje kole, radnika i
poduzetnika, koji su svojski s puno volje i ljubavi
sinergijom priveli kraju poslove
Navodi se u spomen-knjizi daje privatni prijevoznik
Mladen besplatno prevezao sve to je bilo potrebno,
a Ivo Gariful poklonio je sadnice,
posadio ih i ponudio po pitanju raslinja u
"U ovim prostorima boravit 150 hvarskih
maliana sa svojim nastavnim osobljem u neusporedivo
povoljnijim uvjetima, nego do sada", istaknuo je prigodom
otvaranja predsjednik SIZ-e odgoja,
osnovnog obrazovanja i drutvene brige o djeci
predkolskog uzrasta Hvar, te nastavio da su "idejni
projekt za ovaj objekt izradili arhitekti Darko i Ivo
tambuk. a izvedbeni projekt je u Urbanistic'1wm
zavodu za Dalmaciju u Splitu. Radove je izvelo zanatsko
Hvar, a investitor je bila SIZ-a odgoja i osnovnog
obrazovanja i drutvene brige o djeci predkolskog
uzrasta."
U novom ubrzo su se vrata otvorila
prijateljima iz bratimijene Ilide, koji su u proveli 10
dana u 1981. godine. Hvarska djeca su trebala u
uzvratni posjet, ali se to nije dogodilo zbog nepovjerenja
prema zimskim uvjetima za nau djecu, kofana takve uvjete
nisu navikla. Cjelokupan program boravka u Hvaru
organiziranje u i u gradu Hvaru, zajedno sa njihovim
odgajateljima, pedagogom, medicinskom sestrom i
kuharicom. Godine 1981182. otvorena je kuhinja u novom
Iste godine je dobio ime "V
po sudionici iz II. svj. rata, koja je sa samo 17 go(ijna otila u
borbu za slobodu i izgubila svoj mladi ivot. Tih godina
Centar zapoljava 29 zaposlenika, a organiziran je u pet
objekata na otoku Hvaru: u Starome Gradu, Vrbanju , Jelsi,
Vrboskoj, a u postupku je bila i izgradnja kole i u
U Hvaru tada rade, uz odgojiteljice,
Marija Pandoi, Marija (sada Tonka
(sada i Sanja turin, a od
osoblja Josip (Joko) Rosso, te
Milka Ratka Ivanka
i Matija (Maa) U lipnju 1983. je u
mirovinu nakon vie od 30 godina rada otila Marija FIe
a tadanja direktorica Mira je napisala
tekst o Marijinom radu u rubrici "Susreti", pod naslovom
"Tri s " ... Ako moemo da netko
u predkolskom odgoju u hvarskoj komuni ima svoju nit -
kontinuitet, ako ima pojam ili svoj sinonim, onda je to
ime Marija, jedna koja je u svakoj odgojnoj
grupi, umjesto godinu ostala deset i u svakoj radnoj godini
bila sretna da je ponavlja u novom obliku, u novoj radosti."
(izvadak iz teksta u kolskim novinama, rujan 1983. g.) U
prekrasnom nije bilo mjesta za - za djecu
dobi. Nastavit se ...
Sanja turin, prof., ravnateljica Hvar
n
RAZGOVOR S POVODOM
Razgovor s Properom Bracotom
-
(;!!
osPo"'din
skoro dan, s im se
druimo, prijateljujemo. Teko je
nabrojiti kojim se..s-v fiivnostima bavi.
Skora pa legenda Hvara. Radi se, naravno,
o roperu zvanom Braco, a iz
vaterpolskih dana nosi i nadimak Rope.
12. svibnja 1948. u Hvaru.
Trenutno je u mirovini, premda je to moda
i pogrean izraz, jer - kao to je
istaknuto - on ne miruje. Poseban povod za
razgovor s njime nije potreban, ali mi smo
iskoristili obnovu hvarske limene glazbe
kao priliku za ovaj intervju. A razgovor je
trebao na Vloki nakon jematve
kod Vjekoslava ...
Ali, bilo je i sklonili smo se u hlad s
bevandom, pa je razgovor za
kasnije, prije objeda u Luvijeta
Kruvenica: Nakon l5-godinje pauze obnovljena je
hvarska limena glazba. Je li Vas iznenadila izvrsna
reakcija Hvarana na prvi koncert u Arsenalu u lipnju ove
godine?
Izuzetno. Oduevljen sam, kao i nai sluatelji, ni
suze nismo mogli skriti - ma, to vi niste vidjeli. Osjetilo se
zajednitvo. Svi smo bili posjetom i potporom,
nekom energijom, kao da je toga dana grad Hvar bio
glazba. Naalost, poznato vam je kad se hvarska gradska
glazba ugasila i koliko je godina trebalo dok se nije
obnovila. Naglaavam - Hvarani tradicionalno ive s
glazbom. U prolosti su postojale istovremeno dvije limene
glazbe. Boe, hvala ti da smo se skupili mi, nazovimo, stari,
da su mladi zainteresirani. Sada smo orkestar i na
prvom nastupu bilo nas je tridesetak. Na probama smo ovog
bili redoviti, vjerujem da se to nastaviti i na jesen
i zimu. Ljeti su, naalost, zbog radnih obaveza probe

Kruvenica: Najstariji ste aktivni hvarske glazbe.
Kakvi su bili Vai u glazbi?
Po godinama najstariji je Tomislav ali,
jer je on bio odsutan za kolovanja u Zagrebu, ja sam
najstariji po stau u kontinuitetu. Uz to, Toma je ranije
bio voditelj glazbe i Gradskog zbora, a sada je oba
drutva, to je pohvalno. smo u glazbi tako to smo
kao mladi bili pozvani. Mi smo se odazvali, note,
zavoljeli instrumente i bili aktivni zajedno sa starijim
glazbarima koji su nam rado pomagali, poticali nas i
upozoravali. I eto,jo smo tu.
RAZGOVOR S POVODOM
Kruvenica: Jeste li zadovoljni funkcioniranjem
obnovljene glazbe?
Da, jesam, osnov je postavljen. Moram spomenuti
biveg upnika don Joka koji se jako trudio oko
glazbe. Naravno i barba Jureta koji je
uvijek govorio i pisao o naoj glazbi. Onje sada na
predsjednik. Hvala sponzorima koji su financirali obnovu i
nabavu novih instrumenata. Notni zapisi su arhivirani, iz
njih i Na voditelj prof. Tomi punje volje.
Aktivan je i na novoizabrani predsjednik prof. Milan
Lako.
Kruvenica: to mislite, kako osigurati da se obnovljena
glazba ponovno ne ugasi?
U prvom redu, uspostavom interne kole
za instrumente u Hvaru. Treba mlade,
posebno djecu da se aktivno Vano je adekvatno
financiranje od strane Grada, maestra, ulaganje u
instrumente. Bilo bi dobro da pa i zajednica
pripomognu doprinosima. Na nama je da budemo
redoviti na probama i nastupima i sve biti dobro.
Kruvenica: Aktivni ste Hvarskog kazalita,
ove godine puni 400. obljetnicu
postojanja. Je li ta obljetnica primjereno obiljeena?
Ovo je sramota. Obljetnica kazalita trebala je,
kako se to danas kae, biti brend, da svijet o tome,
a mi nismo imali niti jednu predstavu tim povodom. U
kazalitu sam od petog razreda osnovne kole, ili moda
i kada me je, kao i brojne druge, u svoju
druinu prof. Tin Na tome mu velika
hvala. Koliko je samo pokojni Marin napravio,
pribliio je Hvar drugima svojim idejama, djelima ... To je
savrenstvo. Bog mu do pokoj. I fola! Svake godine HPK sa
svojim repertoarom nastupa diljem nae zemlje, Europe, a
bili smo i u Junoj Americi. Osvojili smo i brojne nagrade
(napomenimo da je na sugovornik osvojio prvu nagradu za
najboljeg amaterskog glumca Hrvatske, op.p.). Posebno
treba pohvaliti naeg tajnika prof. Lakoa koji
druinu okuplja i brine o svemu. A proslava obljetnice
trebala je trajati dvanaest mjeseci, uz nastup brojnih
drutava... Evo i mi se ponosimo raznim prijateljima:
redateljima i suradnicima, akademicima ... Tko je tome kriv?
Osobno smatram daje krivica na Gradu Hvaru.
Kruvenica: Osim to ste HP/(, djelujete i u hvarskom
D VD-u, zborovima, Rotary clubu ... Je li Vam
teko koordinirati sve te obaveze?
Nije od malena sve shvatio, nego kroz
odrastanje u neku druinu. Niste pitali, ali i to -
trenirao sam i igrao vaterpolo. Klub Hvar je bio jak, bilo nas
je mnogo. Igrali smo u drugoj ligi ondanje drave, za koju
se govorilo da je druga liga na svijetu. Mnogo smo
putovali, bili smo na raznim turnirima, i u Nizozemskoj.
Igralo se ljeti. U Hvaru se ranije odravao Turnir nacija. Tu
su igrali sva tri splitska kluba, Mladost, Partizan, KPK i
mnogi drugi. prvima, prije Zagreba i Splita, imali smo
zatvoreni bazen. A danas ga vie nema ...
ll
RAZGOVOR S POVODOM
Vatrogasac, tj. Dobrovoljnog vatrogasnog drutva sam
jo od 1966. godine. Obavljao sam i dunost predsjednika
drutva. Bolest i godine su me malo udaljile, ali i dalje sam
DVD i to biti do smrti. elja mije - i ovo ovdje prvi
eut spominjem - da me ukopaju u vatrogasnoj uniformi.
Sto se pjevanja bio sam katedralnog zbora, klape
For - preko 40 godina, a sada sam aktivan u Stel1i Maris,
zboru crkve i Gradskom mjeovitom zboru.
sam Rotary Cluba, mi smo humanitarci i to iz
ljubavi prema potrebnima, prema bolesnima, prema djeci ...
Napravili smo mnogo akcija kao na primjer pri
nabavi CT aparata Domu zdravlja i najsofisticiranijih
pomagala za 10 najteih invalida otoka Hvara vrijednih
200.000kn, kolama na otoku u nabavi i
pametnih bolesnima u mukotrpnom i
jo mnogo toga to ne bi sve stalo u ovaj razgovor. Dao Bog
da takvih udruga bude jo vie.
Sve ove obaveze mogu se obdravati ako imate ljubavi i
volje, ali ne smije zaboraviti ni obiteljske obaveze.
Drago mije i neto kratko izvanrednoj Kruvenici,
od lista. Mi Hvarani moramo dati dio sebe za svoj grad

Hvala gospodine Prope, i nama je bila to smo
ugostili i predstavili velikog humanitarca,
glazbara, sportaa, glumca i vatrogasca!
Pitanja sastavilo: UREDNITVO
Razgovarao: Miko

400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
O
fenon;enu jo nije
sve receno, aJos manje Je
napisano, premda ova iznimna
kulturna ustanova, koja ove godine
obiljeava 400. obljetnicu gradnje
kazaline zgrade i, to je jo
neprekidnoga kazalinog amaterskog
djelovanja kroz minula
da se o njoj vie i pie i govori.
Osobno ne biti miran dok fenomen
hvarskoga teatra ne postane ne samo
hvarski nego i hrvatski "kulturni brend".
Doista da se nitko iz nacionalnih kulturnih
ustanova nije potrudio da poradi na tome da se hvarsko
kazalite upie na UNESCO-vu listu svjetske kulturne
batine, a 400. obljetnica bilaje za to izvrsna prigoda. U ovoj
jubilarnoj kazalinoj godini elim upozoriti na kulturne veze
u prolosti, koje su se ostvarivale upravo
fenomenu hvarskoga kazalita. Te su se veze na poseban i
plodonosan za vrijeme odravanja kulturne
manifestacije "Mediteranean Shakespeare festival theatre
2000", koji je krajem posljednjeg 20.
osnovao glumac Igor Serdar, i to s namjerom da
potakne i ubrza obnovu staroga kazalita, ali i da upozori na
kulturne korijene hrvatskog naroda, kako nama samima,
tako i Europi i svijetu. Za vrijeme spomenutog festivala
hvarski i gosti imali su prigodu vidjeti predstave
svjetski poznatih kazalita, kao i nastupe naih izvrsnih
glumaca. Osim toga, u okviru festivala odravale su se
kazaline radionice, u kojima su sudjelovali i
Dramskog studija mladih Hvar.
Od svjetski poznatih kazalita vrijedi istaknuti gostovanje
teatra "Farces"iz Sankt Peterburga s predstavom "Fantasia",
koju je reirao Viktor Kramer, a izvedena je na ljetnoj
pozornici Venerandi. na Venerandi glumci
talijanskog kazalita "Teatro indipendente" iz Milana izveli
su Shakespearevu tragediju ,,Romeo i Julija", koju je
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
reirala mlada redateljica Serena Sinigaglia. Od poznatih
glumaca monodrame su izvodili . Vukmirica, V. Matula i Z.
Jednu od kazalinih radionica 1998. godine pod
nazivom "In the Name of the Body" vodila je poznata
redateljica iz Wallesa dr. Firenza Guidi, a kao rezultat
njezinog rada s glumcima iz nekoliko europskih zemalja,
naravno i iz Hrvatske, izvedena je u uvali U kria pokraj
samostana performance-predstava na temu
Shakespeareove drame "Oluja".
Nekoliko je razloga zato je Firenza Guidi izabrala upravo
Shakespearea i zato Oluju,
jednu od njegovih najboljih
drama. Naime, na prostoru na
kojemu je redateljica iz
Walesa uprizorila Oluju je
1465. godine zapovjednik
brodovlja naao
spas nakon brodoloma i
je na tom mjestu
Bogorodici u znak zahvalnosti
podignuti crkvu Gospe od
milosti, to je i Na taj
se u predstave
povezalo vrijeme i prostor, a
Shakespeareov tekst
komunicirao je s naim
vremenom na
da su se glumci
sluili ravnopravno trima
jezicima: talij anskim,
engleskim i hrvatskim, to je
publika doivjela potpuno
prirodno. Zanimljivo je i
znakovito da se u istom vremenu u Hvaru gradilo kazalite
dokje u Engleskoj Shakespeare pisao Oluju, jednu od svojih
najljepih i najpopularnijih drama.
Prije izvedbe hvarske "Oluje" redateljica Firenza Guidi rado
je pristala na razgovor, u kojemu je izloila znakovita
razmiljanja, koja zacijelo biti zanimljiva za
Kruvenice. Evo toga razgovora:
T. K.: Mnogo je razloga da se netko u svakom vremenu
bavi Shakespeareom, zato ste se upravo
za Oluju, i to u Hvaru?
Firenza Guidi: Sluala sam i o otoku Hvaru kao o
i otoku s bogatom kazalinom
tradicijom, koja see do Shakespeareova vremena.
sam za podatak da je jedan hvarski biskup iz
Rima donio u Hvar kosti sv. Propera koje se danas nalaze u
hvarskoj katedrali. Tako sam prije nego sam vidjela Hvar i
njegove ljepote, pomislila: ne mogu bolju scenografiju
za rad na Oluji. Moj temeljni pristup u radu s klasicima je u
i za vrijeme rada da sepitamgdjeje oluja i u meni i u
nama.
T. K.: U Kazalinoj radionici radili ste na projektu pod
nazivom "In the Name of the Body". Zato" U ime tijela"
u vremenu kada svijet sve manje djeluje u ime duha,
odnosno sve vie djeluje protiv duha?
Firenza Guidi: se za rad prije dolaska u Hvar
sam panju na temeljno pitanje u radu:
tjelesnost, napetost tijela i duha, materije i
zraka, Kalibana i Arijela i,
ivotinje i Pitanje koje sam u postavila
grupi glasilo je: Gdje su Kaliban i Arijel u nama? Gdje ih
nalazimo, gdje obitavaju, kada izlaze na vidjelo. U isto
vrijeme s ovim pitanjima postavila sam i problem
marginalaca i sl. istraivali smo kako se
kada se susretne s djelovanjem Kalibana. Ne postoji
nijedna ideja, nepromjenjiva,
ni o Kalibanu ni o Mirandi. Likovi se trebaju kretati zajedno
s vremenom.
T. K.: Moe li kazalina umjetnost utjecati na "stanje
duha" dananjeg svijeta, odnosno moe li bar donekle
mijenjati ljudsku svijest?
Firenza Guidi: Modaje da kazalina
umjetnost moe mijenjati svijet, ali kazalite barem moe
biti mjesto gdje se vode rasprave, gdje se razmilja o svijetu,
gdje se raspravlja o suprotnostima, problemima i
frustracijama suvremenog Kazalite stoga mora
opet svoje mjesto u ivotu ljudi. Publika se mora
"unutar" kazalita. Kazalite mora k publici, voditi
razgovor sa sa stvarima i prostorima koji su dio
ivota i zato posljednjih nekoliko godina rijetko radim
predstave u kazalinim zgradama, sve vie ulazim u ivot,
tamo gdje se ljudi nalaze, okupljaju. Dobar primjer veze
kazalita sa ivotom se danas u Irskoj, u kojoj
svakodnevno nastaju novi tekstovi koji raspravljaju o
problemima i govore upravo o onome to ljude zaokuplja, na
primjer, to je to sloboda, neovisnost, identitet ljudske osobe
i
T. K.: li ponovno u Hvar?
Firenza Guidi: Najvjerojatnije jo ove godine, ali ne
raditi, nego se odmarati i susretati se sa "stvarnim" ljudima.
Razgovor vodio: Tin
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALiTA
N
oj dananjoj kulturnoj, ali i
"eliti" moe biti uzor i putokaz kulturna
manifestacija, koja se dogodila davne 1940.
g. u Hvaru, a povod joj je bila proslava obnove
Hrvatskog narodnog kazalita u Splitu. Iznimno je
i znakovito da je uprava splitskoga
kazalita proslavu svoga kazalita odrati
upravo u starom hvarskom kazalitu. Zato se to
dogodilo, doznajemo iz novina
"Novosti", u kojima je poznati tadanji novinar R
M. Fuis 8. listopada 1940. g. napisao pod
naslovom "Historijska manifestacija kazaline
umjetnosti u Hvaru - U hvarskom kazalitu starom
obnavlja splitsko kazalite scenski
ivot". U tome spomenuti novinar pie:
Prvi put nakon toliko vremena opet je na ovim starim
daskama oivjela ona umjetnost u svoj svojoj ljepoti i
zanosu. s radom Hrvatsko narodno kazalite iz
Splita izvedbom komedije "Dundo Maroje" u
obradi i reiji Marka Foteza dalo je pravac kojim
krenuti. je taj rad ovdje na mjestu
hrvatske kazaline umjetnosti. U Hvaru je za ovu
vladao ogroman interes. dan prije premijere sve su
ulaznice za predstavu u potpunosti rasprodane.
Hrvatskog narodnog kazalita u Splitu na s
intendantom Ivom i ravnateljem drame
Markom F otezom su u Splitu intendanta Hrvatskog
narodnog kazalita u Zagrebu A. Freudenreicha, s kojim su
zatim krenuli parobrodom u Hvar gdje im je pripremljen
grad bio je u zastavama, a na
pristanitu prilikom dolaska svirala je Hvarska glazba, koja
u Hvaru postoji sto godina. Goste je pred mnotvom
okupljenog svijeta pozdravio grada Hvara
Romualdo koji je ostaloga rekao:
sam prvim posjetom koji imade svoje duboko
kulturno i nacionalno Kao predstavnik
Hvar pozdravljam goste i elim im dobrodolicu, a
predstavnicima hrvatske Thalije elim uspjeha u njihovom
kulturnom radu. Svima opet elim ugodan boravak u
gradu hrvatskogpjesnika "
t
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
Na pozdrav odgovorio je intendant Hrvatskog
narodnog kazalita u Splitu u kojima je izrazio toplu
zahvalnost kazalita na takvom i
naglasio da se prva predatava splitskog
HNK odrava ba u Hvaru. Poslije bili su
svi kazalita smjeteni u hotelu a
je u dvorani hvarskoga kazalita odrana premijera
komedije pisca Marina u scenskoj
obradi Marka Foteza, koji je ujedno i redatelj predstave.
Prije premijere pred zastorom pozornice pozdravio
je intendantIvo Pozdravivi
odjela za prosvjetu ispostave Banske vlasti u Splitu prof.
Frana Tmbarinu, intendanta Hrvatskog narodnog kazalita u
Zagrebu Aleksandra Freudenreicha te i
mu na vanrednoj panji naglasio je:
"Sa fllrahopoJtovanjem uJU smo jutros u
gledlllite i stupili na pozornicu nae najstarije klIzaline
wade, koja je najbolji dokaz,da se mora voditi o
namaHrvatima, kadje govor o kulturi Europe. "
U nastavku uvodne I. govori o
kazalita i njegovoj ulozi u hrvatskom kulturnom ivotu i
veli: Neka ovo prvo gostovanje Hrvatskog narodnog
klizalita iz Splita slijede brojna ostala, a sve to u svrhu
kulturnog zblienja. Hrvatsko
klizalite iz Splitu ispuniti svoj zadatuk, a vi dragi Hvarani
primite ovu rijetku kao novu poslanicu, koju Split
Hvaru. "
Poslije govorio je ravnatelj drame Marko Fotez
koji je izmedu ostaloga rekao: "Splitska drama, kao
i promicateljica hrvatske kaza/ilne kulture,
sretna je Jto ovu staru hrvatsku komediju
igra dIlnas u ovom jednako starom hrvatskom klIzalitu i
ponosna je to tom dIlnanjom predstavom naglauje vezu
starih tradicija i dIlnanje hrvatske klIzaline
umjetnosti koja nam je svima na srcu. "
je pljeskom pozdravilo obojice
govornika, a zatim se digao zastor i je izvedba
Dunda Maroja, koji je odigran prvi put u Dubrovniku u
1550. godine.
Za vrijeme pauze grada Hvara Romualdo
odrao je na otvorenoj sceni pozdravni govor gostima i
predao im tom prilikom na uspomenu dvije velike slike
kazalita u Hvaru i iznio u kratko historijat Hvarskoga
kazalita, iz njegove bogate historije vie
momenata. Tom zgodom spomenuo je i
obnavljanje nastojanja u kazalinoj tradiciji, pa
se posebno zahvalio intendantu Hrvatskog narodnog
kazalita u Zagrebn gosp. Freudenreiehu za njegova
nastojanja oko obnavljanja hrvatskoga kazalita. Tom
zgodom predao je vodstvu i glumcima veliki lovorovvijenac
i nekoliko buketa glavnih uloga.
gosp. intendant
HNK u Zagrebu gosp. Freudenreich u tiini koja je vladala u
gledalitu i sa trenutkom rekao je:
"Kad bi grede ovoga gledalita i ovi zidovi oko nas mogU
izraziti ono to su vidjeU i dozvati to u ovom mi bismo
vidjeU ovdje pod ovim svodom jednu aroliku sliku
dIlma u krinolinama, zidove rasvijetljene a
vidjeli bismo gospare i gospodu reprezentante raznoUkih
najviih tadanjih vlasti, koje su htjele ugrabiti ono to
nam je najmilije i najdrae, a to je domovina naa. Jedino
je o.talo isto i nepromijenjeno kroz a to je hrvatska
koja se orila sa ovih dIlsaka. Hrvatska kojoj sluti
hrvatska kazalina umjetnost, glavnije cilj osnutka i ovoga
kazalita. Ta koju su nam namijenili nai djedovi,
.e i dIlIje pod ovim svod011l. kojom je pisana
Robinja i Dundo Maroje, pa bezbrojna djela u
hrvatskom pjesnitvu i knjievnosti. Zahvaljujemo vam za
ovaj poklon, za ovu sliku najstarijega naeg kazalita i
budite uvjereni dIl.e u ovom kadli. pono.om primam
ovaj dar, veseU sa mnom zajedno i Zagreb. "
Govor intendanta HNK, koji je gosp.
Freudenreich zavrio umjetnicima i zahvalom
Hvaranima kao i konac izvedbe bio je
oduevljenjem gledalaca, koji su na taj dali vidni znak
svog spontanog raspoloenja i dugotrajnim pljeskom
zavrili hrvatsku kazalinumanifestaciju.
Iz ovoga u "Novostima" iz 1940. godine novinara
F. M. Fuisa doznajemo kako se gradska vlast u Hvaru
odnosila prema kulturi i umjetnosti, te kako su se
ugledni hrvatski kulturni djelatnici odno.iiI prema tzv.
"provinciji", koja u stl'amosti zapravo Ile postoji, osim u
glavama pojedinaca kojimaje "provincija" potrebna
kako bi istakU svoj la1;ni kozmopolitiza11l. Misao
intendanta HNK-Zagreb A. Freudenreicha da .e zajedno
s njim veseU Zagreb doista moe biti uzor i putokllz
naem dIlnanjem narataju.
Odabrao i priredio: Tin
ili koko smo stubokom obezvrijedili sami sebe
Z
nate li moda daje 2012.jubilama
godina u kojoj Hvarsko kazalite,
najstarije komunalno kazalite u
Europi, slavi svoju 400. obljetnicu?
Ako ste nekim s time upoznati,
znajte da spadate rijetke
ljude koji su, vie - manje
pukim za to doznali.
izgledi da se s ovom obljetnicom - nJemm
vrijednostima i - upoznate kao
stanovnik Hvara, ili pak turist koji je upravo, usred ljeta
2012., proboravio svoj godinji odmor u Hvaru,
nisu bitno nego li da ste stanovnik Cicelyja na Aljasci
(fIkcionalnog mjestaca iz kultne serije "ivot na sjeveru"),
a svoj ste godinji odmor, umjesto na Hvaru, proveli negdje
na Papua Novoj Gvineji. Premda kao pretjerivanje,
naalost niti takva hiperbola ne moe razmjere
skandala i sramote koju doivljava Hvar (ali i Hrvatska)
povodom 400. obljetnice Hvarskog kazalita. Ne djelu je
nevjerojatna, pa i ignorancija, de facto
zatajivanje onoga s bi se trebali ponositi, i to bi,
napose ove 2012. godine, kroz sve oblike
svakodnevnog ivota trebali pronositi kao sastavni dio
vlastita identiteta.
Zato je ova obljetnica
vaznail
o kakvoj je zapravo obljetnici i to nam se to (nije)
dogodilo? Dakle, 2012. je godina u kojoj Hvarsko kazalite,
prvo javno kazalite u Europi, slavi vrijedan jubilej, svoju
400. godinjicu. Ova obljetnica vana je, rijetka i vrijedna
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
zbog razloga, od kojih ovdje valja istaknuti barem
ove:
- na i razini forme, rijetkaje i vrijedna stoga
to smo pripadnici civilizacije temeljene na dekadskom
sustavu mjera, pa obljetnice koje zavravaju nulama (poput
ove 400-te) imaju poseban i vrijednost.
Ovaj simbolizam nadilazi puku deskriptivnost,
interes, otvara nove komunikacijske horizonte, kao i nove
promidbene Do toga dre svi na ovome
svijetu, tko god se moe bilo kakvom tradicijom, ali,
se, ne i oni koji nas vode, i koji upravljaju naim
resursima, batinom i vrijednostima. je takva
obljetnica, 500-ta, ravno za 100 godina, tako da imati i
previe vremena, cijelo jedno za i posve
opravdani stid zbog ovoga to (ni)smo napravili povodom
400-te. Amoda i za neke pouke. pri ostaje pitanje koje
nas dodatno tereti, naime, li generacija Hvarana
za 100 godina imati poput nas: da, bez obzira na
sve svakodnevnog ivota, ipak u miru i relativnom
prosperitetu vlastita grada i drave budu u prigodi obiljeiti
"okruglu" obljetnicu Hvarskog kazalita.
- na sadrajnoj razini vrijednost i vanost ovogjubileja lei u
realizaciji ideje javnog, svima raspoloivog, dostupnog
kazalita, nasuprot staleki ili na druge zatvorenom,
privat(izira)nom, te tako nedostupnom kazalitu.
Dakle, umjesto arbitrarnosti povlatenih, kazalite (kultura)
za sve. To je nedvojbeno civilizacijsko sa
dalekosenim uljudbenim implikacijama.
Podsjetimo se, podrijetlo kazalita kao oblika umjetnosti, ali
i zabave, je u kulturi kolijevci Zapadne
civilizacije. Kazalite kao dio ire kulture toga
vremena izvire iz dionizij skih kultova i obreda, a svoju punu
fizionomiju zadobiva u tragedijama i komedijama.
Prisustvovati tim kulturnim kao dio publike, ili
pak sudjelovati kao bila je jedna od bitnih odlika
grada-drave. Ovo se pravo
kao u kasnijem vremenu gubi, a kazalite postaje
privilegij povlatenih stalea i uskih drutvenih slojeva.
Hvarsko kazalite, na tragu korijena, ali
novovjekovne pa i modeme pristupe, nakon
dugih prvo je u Europi oivotvorilo ideju javnog
kazalita. Simbolika je tim snanija a kada se zna
da je upravo na taj - izgradivi prostor namijenjen
kulturi koji je otvoren svim stanovnicima Komune - knez
Pietro Semitecolo 1612. obiljeio postizanje drutvenog
mira u onodobnoj, sukobima Hvarskoj komuni.
Osim to se radi o povijesnom iskoraku u demokratizaciji
kulture u Europi, time je ujedno otvoren put kazalitu kao
mjestu susreta drutvene, ... slobode,
kao slobodnom mjestu traganja za istinom i
ljepotom, te mjestu gdje se te plemenite ideje slobode, istine
i ljepote s idejom mira. Hvarsko kazalite posebanje
izraz i pokazatelj onih najVIjednijih i najplemenitijih
nastojanja, kada zajednica, u ovom
Hvarska komuna, brine za stvaranje takvih uvjeta u kojima
bi trebalo biti ne samo razvijati nego i ostvariti
kao ljudsku bit. Moe se stoga da se u tom i
takovom otvorenom, javnom, komunalnom Hvarskom
povijesnom kazalitu na neki temeljne
vrijednosti civilizacije kojoj pripadamo, te tako ova
obljetnica ima ne samo svoj specijalno-kulturni, i
kulturni i civilizacijski Zato, ujedno, osim svog
lokalnog ima i svoj nacionalni, europski i univerzalni
Tri razine proslave
Utoliko je, da uporabirno sakralni narativ, ovu radosnu vijest
o 400 godina Hvarskog kazalita trebalo objaviti urbi et
orbi, podijeliti je ponosno sa svojim gradom, dravom i
cijelim svijetom. To je valjalo na najmanje tri razine:
kulturnoj i znanstvenoj, posebno u
obzir status Hvara kao metropole.
S temeljitim pripremama trebalo je prije barem tri
godine, tako da prije kraja 2011. sve bude spremno za prve
sajmove, i za fete, koja je
trebala biti otvorena na Novu godinu 2012. Na tom
obuhvatnom projektu valjalo je mobilizirati ne samo
kreativne potencijale i udruga grada i otoka Hvara,
ga u cilju vrhunskih rjeenja otvoriti idejama iz Hrvatske
i svijeta. Nositelji projekta trebale su, dakako, biti za to
nadlene institucije, ponajprije one na lokalnoj razini: Grad
Hvar, zajednica grada Hvara i Muzej hvarske
batine, koje su svoju inicijativu trebale usmjeriti ka
Ministarstvu kulture, Ministarstvu turizma, i Hrvatskoj
zajednici. Svi zajedno, sinergijskim efektom
imali su partnere i sponzore iz
(turizma, gospodarstva, kulture, medija ... ) kod
kojih bi takav pristup zacijelo pobudio interes, te bi tako
postali dio velikog projekta "400 godina Hvarskog
kazalita". K tome, valjalo je pristupiti detaljnoj razradi i
izradi projekta, kako bi se apliciranje za sredstva
Europske Unije, tj. dobivanje namjenskih sredstava iz
fondova EU, koji podravaju upravo takve u
kulturi.
je
za
#'JDUiiiratobU cu, biia&fi prikl:adan
togo. identitet povemti stvarni i tzv.
virtualni svijet, swkodnevni ivot, Intemet i druge medije.
Na lokalnoj razini, ta prepoznatljiva oznaka trebala je laasiti
ne samo grad Hvar, napose ui centar Hvara, s naglaskom na
zgradu Arsenala i Belvedere koji su trebali ponosno sjati
ukraIeni, je valjalo povezati sve ljude naeg
otoka na da budu vidno i ukraene sve
prometne pristupa na otoku Hvaru - od luka
Jelse i Starog Grada do gradske luke Hvara, kao i ostala
prometno frekventna mjesta, poput, primjerice, autobusnih
postaja.
Prigodna jubilarna oznaka trebala je biti dio svih hvarskih
materijala za 2012. godinu, te internetskih
stranica i portala svih Dakle, i svih
privrednih subjekata, kulturnih ustanova, udruga, jedinica
lokalne uprave i samouprave ... tako da se svaki taksist,
ugostitelj, trgovac, vinar, ribar, umjetnik,
poljoprivrednik ... , svatko tko, na ovaj ili onaj
participira u ivotu otoka i grada Hvara, tko dolazi u doticaj s
turistima, i sl. - da se, dakle, osjeti dijelom tog velikog
projekta ponosa naom hvarskom i hrvatskom kulturnom
batinom, i participira u velikom slavlju. Svaki web-site,
cjenik, jelovnik, ili katalog, svaki taksi automobil, svaka
barkarioiska brodica, svaka ribarska ili barka za
iznajmljivanje, restoran, trgovina, vinski podrum,
hotel, agencija ... na otoku i u gradu Hvaru trebali su, na
vrijeme, biti prigodno ukraeni, te tako odailjati
poruke kulture, mira i ponosa, 400. obljetnicu
Hvarskog kazalita.
Osim na lokalnoj razini, je trebalo zaivjeti i na
nacionalnoj razini, tako da su svi promidbeni materijali
HTZ-a za 2012., kako tiskani tako i elektronski,
trebali nositi logo proslave i pronositi vijest o 400. obljetnici
Hvarskog kazalita kao prvorazrednom hrvatskom i
europskom kulturnom
Spomenuta sinergija lokalnih i dravnih institucija, uz
podrku partnera i sponzora, te pravovremeno apliciranje za
sredstva EU namijenjena ovakvim prigodama, trebali su
jednu drugu hvarsku instituciju, Hvarsko
kazalite. Kazalina druina hvarskih entuzijasta, koja
hvarsku kulturnu batinu, uz
potporu mogla je, s svojih brojnih
kontakata i prijateljstava u dugogodinjem
djelovanju, doprinijeti u
druina i drugih kazalita, koji su trebali
proslavu na kulturnom planu, u onom osnovnom,
kazalinom mediju. Eventualna odravanja
predstava u prostoru Hvarskog kazalita, nije morala biti
prepreka jednom takvom festivalu kazalita, jer grad i otok
Hvar, pokazalo se, obiluju ambijentima poticajnim za
kazalinih predstava. Osim kazalinih predstava,
proslava se trebala otvoriti i prema ostalim oblicima
stvaralatva, poput likovnog i glazbenog.
400. obljetnica Hvarskog kazalita nipoto nije smjela
niti bez svoje znanstvene sastavnice. Premda znanost
po definiciji nije uz pripremu
i pravovremenu najavu, trebalo je okupiti ljude koji se, s
aspekata, znanstveno bave tom problematikom, te
njihova recentna istraivanja i spoznaje objediniti u tim
povodom posebno opremljenom zborniku radova.
Dakako da je u tome svemu vana komponenta programa
trebala biti i sudjelovanje i angaman mjesnih udruga, te
pojedinaca, koji bi svojim kulturnim i
doprinosom izrazili onaj autohtoni hvarski moment, i
proslavi dali Neki su njima,
sramotnoj situaciji usprkos, vie-manje vlastitom
inicijativom i u okviru vlastitih skromnih
ukazali na ovu vrijednu 400. godinjicu. Time
su pokazali svijest o vrijednostima grada u kojem ive, i
ublaili sramotu svih nas.
To je, u ocrtu, mogao i trebao biti put i dostojnog
obiljeavanja i proslave 400. obljetnice Hvarskog kazalita,
u kojoj su trebali biti pomireni ono lokalno, ono nacionalno,
ono europsko i ono univerzalno. U kojoj su Hvarani i cijela
Hrvatska svoju radost i ponos vlastitom batinom trebali
podijeliti sa svojim sunarodnjacima, gostima,
susjedima, i sa cijelim svijetom.
Obezvrijeilena batina,
ponifeni grailani
Da je, dakle, makar i priblino kako je ovdje tek
skicirano, postigao bi se onakav kakvom Hvar, ne
samo nego i hic et nunc, treba teiti ako eli
svoju vrijednost i izuzetnost: turizmom promicati
kulturu, a kulturom oduhovljavati turizam.
Daje sve tako nekako napravljeno, a nije, uvjeren sam da bi,
medijski eksponirana, pojava hvarskog
(ujedno i predsjednika zajednice grada Hvara) na
sjednici Gradskog u povijesnoj odori hvarskog kneza,
bila i nepodijeljenim oduevljenjem i
odobravanjem, dok je ovako tek kao
sprdanje s jednim problemom, i izrugivanje s
jednom hvarskom svetinjom, to Hvarsko kazalite
nesumnj ivo j est.
Svu grotesknost stanja moda ponajbolje ilustrira
da je u gradu Hvaru, i u pici sezone, jedina
javna informacija o jubileju 400 godina hvarskog kazalita
"istaknuta" na dimenzija 42 cm x 8 cm (da, dobro ste
42 centimetra i 8 centimetara visoka),
smjetenoj ni manje ni vie nego na sredinjem gradskom
trgu, sa sjeverne strane Arsenala, uz stube koje vode u
kazalite. kojom hvarski pjesnik na
reklamu za svoju knjigu se naslovnica nalazi odmah
ispod. Osim to je alosno i sramotno, smijeno je da se tek
sada, na izmaku godine,
nagovijeta nekakav program proslave 400. obljetnice
Hvarskog kazalita. to god bude a valja se nadati
da se ipak neto bit nedostatno, i u cjelini
nedostojno ovog rijetkog i velikogjubileja.
Svima treba biti jasno da 400. obljetnica Hvarskog kazalita
kao prvorazredni kulturni i civilizacijski i kao
jedan od najvrjednijih doprinosa Hvara svjetskoj kulturi, ne
moe biti proslavljena na na koji se slavi uspjeh,
primjerice, nogometnog kluba (uz puni respekt nogometnih
uspjeha hvarskih skandalozno je da vie
pozornosti svake godine pridajemo novogodinjem
minkanju grada, nego li to smo bili spremni posvetili
ovako i rijetkom jubileju, koji smo dobili
kao poklon, naim precima.
tog hvarskog hrvatskih,
europskih i svjetskih razmjera tek moda na nekoliko-
dnevnu lokalnu improvizaciju nepotovanje je,
i degradacija Hvara i njegovih stanovnika.
Valja se, izgleda, uvijek iznova prisjetiti misli
Hansa Jonasa o tome kako "degradirana batina
degradirati i batinike". alosno je da upravo u Hvaru
potvrdi istinitosti te tvrdnje. Naime, ovakva,
kako se akulturna pa i antikulturna politika, nebriga,
pasivnost i nerazumijevanje odgovornih, djeluju
prema gradanima Hvara, prvim i neposrednim
batinicima vrijednosti koje smo trebali slaviti.
Stvara se slika o Hvaranima danas kao provincijalcima i
primitivcima, nekulturnim i neosvijetenim ljudima bez
strasti, entuzijazma i pameti, koji nisu u stanju skrbiti se,
zatititi i promovirati nevjerojatno vrijedno kulturno i
prirodno blago koje nas istinski onim to jesmo.
Zanemarivanjem, zatajivanjem i degradiranjem nae
hvarske batine se dojam kao da su Hvarani ljudi lieni
duha, koji samo broje ijedino pasionirano brinu oko
zgrtanja novaca u trku. Uspiju li
pri tom jo na svoj rever zataknuti poneko
svjetlucavo jet-set ime, eto hvarskog vrhunca.
Svi koji, hotice ili nehotice, doprinose takvoj bijednoj slici
Hvara i Hvarana, neka se sjete, inim, da Hvara kao
vrhunskog odredita ne bi bilo (niti ga
biti!) bez duha njegovih ljudi, bez ove bogate povijesti i
kulture koja se u pojedinim najviim dosezima razvila i
sedimentirala upravo u Hvaru, kao ni bez
ljepota prirode koje su se upravo u Hvaru stekle u
neponovljivu cjelinu. Kulturu i povijest zanemarujemo i
prirodu upropatavamo i nepovratno
unitavamo, i tako, na vlastitu tetu i
sramotu, ono najvrjednije smo obdareni! U to se to
pretvaramo, i kakvaje naa
dr. sc. Slavko Hvar
ZANIMLJIVOSTI
,,Previnja austrijskih Habsburga
vladalaje "Hrvatskom, Slavonijom i
Dalmacijom" nominalno od 1527. g., ali se
stvarno borila za kraljevski status najprije s
protuvladarima, a onda osobito s Turcima,
koji su bili zauzeli velike dijelove nae
domovine. Dalmacijom zavladati istom
nakon pada Mletaka 1797., a po
odlasku Francuza 1813. godine. Vlast
Habsburgovaca prestaje raspadom Austro-
Ugarske krajem 1918. g. U ovom
se ulaziti u mnogostruku ulogu
Habsburgovaca kroz povijest hrvatskih
zemalja, samo opisati pohodi te
vladarske obitelji Hvaru u 19. st. Takvi su
posjeti bili velik i za mnogo
sredine, a za malenu i zaostalu poput hvarske
bili su upravo senzacionalni. Naravno da su
iskazi oduevljenja i odanosti koji se pri tom
opisuju bili poneto pretjerani i hinjeni, a
pomno pripremani, no i Drava i
Crkva su narod daje vladarski dom
nedodirljiv, a njegovi pripadnici Bogom
Osim toga, bile su to prigode
(tada ne tako da se dobro
zabavi.
Ulaaene brodice

za carICU
Prva je dola carica Karolina Augusta, rodom bavarska
kneginja (Mannheim, 1792. - 1873.), (!)
supruga cara Franza 1768., vladao od 1792. do smrti

ZANIMLJIVOSTI
FRANE JOSIP I. FRANZ KARL I SOPHIE
1835. g.). Djetinjstvo i rana mladost bijahu joj teki: otac
izbjeglica, brzi gubitak majke; preivjela je francusko
bombardiranje i ospice, koje su je doivotno nagrdile (na
portretu koji donosimo to je, dakako, "retuirano"). Otac joj
se ponovno oenio (majka cara Franz-Josepha
bila joj je polusestra) te, Napoleonovom postao
prvi bavarski kralj; zauzvrat se Karolina (prvotno ime:
Sarlota) morala - od samih 14 godina - za pastorka
francuskoga cara, a dvije godine kasnije udati za
od Wuerttemberga; brakje ostao nekonzumiran i kao takav
bio poniten. Udajom za cara Franza 1816. g. sve joj se
promijenilo na bolje, jer su se suprunici - razlici u
godinama - dobro slagali; careva djeca iz drugoga braka su je
oboavala radi njene dobrote i brinosti; ova se ena, vedre
naravi i duboko pobona, ivot bavila
siromahe i bolesne, bolnice i kole,
oko javnih radova itd., pa joj ivotopis na
hagiografiju.
Car je volio putovati, a ona ga je redovito pratila; tako i na
putovanju dananjom Hrvatskom 1818. g., o kome se,
radi, ovdje govoriti. U Splitu su se razdvojili,
jer je Franz dent1emenski da je nastavak
putovanja po tadanjim jezivim dalmatinskim "cestama" za
caricu ipak previe; tako je u Hvar krenula sama, jahtom
,,Dragone", 20. svibnja te god. u Hvarskom kanalu
su je ukraene brodice s predstavnicima vlasti, a od
Pelegrina narod je s breuljaka klicao njezinom dolasku.
Kad se iskrcala u luci (vjerojatno na Recinti) malo prije
zalaska sunca, su je sa
uprave, a na Pjaci brojni oduevljeni stanovnici iz
Hvara, okolnih sela i cijelog otoka. Uputila se prema
biskupskom dvoru, koji su joj namijenili za rezidenciju (u
KAROLINA AUGUSTA
Hvaru tada nije bilo biskupa, a dvor je bio u dravnim
rukama); prethodno su zgradu neto popravili te opremili
najboljim namjetajem koji se mogao prikupiti.
Pred caricom su ile lijepo odjevene hvarske djevojke i
posipale joj put a su zastavama i
glazbom slavili "presretni i prozori
bili su ukraeni enskim radovima od bijelog platna,
a javne zgrade i prigodnim sastavima (dr. Ivan
Krst. Machiedo st. 11775.- 1851.1, kojije napisao o
pohodu, iz skromnosti da su ti prigodni stihovi
uglavnom bili njegovi - neki su U dvoru su je
dravni nakon zadravanja s njima
pokazala se s prozora narodu na Pjaci, koji je njoj u
slavio i plesao: "ivjela Carica, ivio Car!". Zatim
oblinju Katedralu, pa crkvu i samostan, gdje je
pogledala "Zadnju rano se povukla na svoj brod,
gdje je i to prije nastaviti put, no to joj zbog
(ne)vremena uspije tek dana, 21. v., kadje
proslijedila prema Ujutro toga dana pribivalaje sv.
misi u Katedrali, gdje je pod baldakinom te
ispjevae "Tebe Boga hvalimo". Toga kao i prethodnog dana
bila je rasvjeta grada, te neka "kratka predstava" u
kazalitu, no Njezino vie nije naputalo jahtu.
Ponovno je prola kroz Hvar bez zadravanja) 9.
lipnja iste 1818. g. daje Karolina za
svoga kratkog posjeta osvojila Hvarane svojom i
Znamo da je njenom zaslugom doskora bio
obnovljen sklop. Jo jedan zanimljiv podatak o
njenom posjetu kazuje da je tom prilikom narisala
potvrde za to jo nema, no poznato je da je ova carica imala i
sklonosti i nadarenosti za crtanje i slikanje; u Splitu je
skicirala zvonik Sv. Duj e.

ZANIMLJIVOSTI
Slavoluk s alojem
stie nadvojvoda Franz Karl: sin cara Franza,
brat tadanjega cara Ferdinanda (vladao 1835. - 1848.) te,
kako se doskora pokazalo, otac cara Franza
Josepha, o kome slijedi. Ovaj je nadvojvoda (1802. - 1878.)
bio bez vanosti i utjecaja, a je nosila"
njegova ambiciozna ena Sofija Bavarska (1805. - 1872.),
spomenuta polusestra carice Karoline, koja je dobro
,,mutrala" i sva svoja sina, i kasniju caricu,
legendarnu "Sisi", svoju (Habsburgovci su
bili uglavnom blisko, i gotovo nerazmrsivo, rodbinski
povezani). U svakom kad je doao u Hvar - 24.
listopada 1842. g. (okolnosti putovanja zasad nepoznate) -
bio je upravo carski. Zapisi su od tadanjeg
tajnika Jerolima Machieda (1805.-1874.), sina
spomenutog Ivana Krst. st.: poseban raniji
telegrafist, je znacima s Napoljuna javio da je
"preeljeni parobrod" Mitrowsky? uplovio u kanal pred
Gradom, nato mu u susret preko 40 brodica raznih
odakle se pucalo iz puaka lopasan
za svetkovine, koji se jo dri! i klicalo "ivio!", a na
jednome od njih bili su i glazbari-diletanti, onima iz
Staroga Grada, koji su svirali; kad je brod uao u luku oko
10.30h, odjeknue zvona i topnitvo sa Fortice te jednog
ratnog broda, a gomila svijeta okupila se uglavnom na
Fabrici - jer Rive u dananjem obliku nije ni bilo;
Nadvojvoda stupi na tlo na Recinti, preko istesanog
,,mosta", i ondje ga "smjerno pozdravie" v. d. Kotarskog
predstojnika gosp. Frane "Polliack", v. d.
Filip Raffaelli te spomenuti tajnik J. Machiedo. Na
Pjace podignu za ovu prigodu metar Martin
slavoluk: bio je, unutar
dijelova od drva, ispunjen "plodovima naeg blagog
podneblja": agave I aloja, indijske smokve, planike,
zimorada I rumarina itd., a bili su tu i carski grbovi te
"lapidarni" natpisi; slavoluk je vjerojatno zamislio sam J.
M., velik popularizator Hvara i njegovih vrijednosti. Franz
Karl zatim prolazi kroz palir postrojbe !Hvar je
tada vojna baza!1 i dolazi do Stolne crkve, gdje ga
biskup Bordini, kanonici, drugi biskupijski i
franjevci. Obiao je crkvu, pomolio se pred Presvetim, te,
kako ga znamenitosti nisu
zanimale, vratio se Pjacom - ukraenom
sagovima, vezovima itd. po prozorima i a na
vratima Katedrale i osnovne kole (crkvena ex
JZ do Katedrale) i natpisima" - proao kroz
palir pjeadije te se uza zvuke dravne, tj. carske himne
koju je svirala "gradska glazba" (Civica banda - u
nastajanju) preko Fabrike zaputio u razgled Venerande, tada
utvrde, a na povratku pogledao i prizemlje Arsenala, onda
spremite. Nakon toga otputova "Njegova carska i
kraljevska visost" oko 12h za uz glazbu i gruhanje
topova.
STEFANIE & RUDOLF
Punih 20 godina kasnije eto u Hvaru jo jednoga carskoga
gosta: to je nadvojvoda Ferdinand Maximilian ili Max
(1832.-1867.), sin prethodnoga Frane Karla a brat tada
cara Frane Josipa; u Hvar dolazi 15. studenoga
1862. u Uh parobrodom "Fantasia", zajedno sa suprugom
Karlotomi arlotomBelgijskom (1840.- 1927.); na brodu su
ga pozdravili Kotarski predstojnik, prisjednik
Venier u ime odsutnoga te kaptolski
prepozit dr. J. umjesto starog i bolesnog biskupa,
no "uzvieni gost" nije htio na kopno zbog stalne kie. Na
tandarcu se podie carski barjak i ukraava se grad, a
na Fabrici pale vatre i na Rotondi svira
gradska glazba "carevku i druge probrane komade", no
Maksimilijan bez iskrcaja otputova iste za Dubrovnik,
poslavi 100 fiorina da se podijele
siromasima. Sudbinaje ovoga para bila ime broda
kojim su doli u Hvar kao da je sudbonosno, jer je F.
Maksimilijan bio besplodan sanjar, uz to i ambiciozan
(poticajem ene); dao se u jalovu pustolovinu
francuskoga cara Napoleona III. te proglasiti
carem" 1864., dok ga republikanci na sa B.
Juarezom nisu zarobili i strijeljali kadje imao tek 35 godina.
"Carica" arlota na to doivotno izgubi razum, iako doivje
duboku starost, umrijevi 6 poslije supruga.
Najvaniji
carski putnik
Na 1875. dolazi ovamo najvaniji carski putnik: car
i kralj Frane Josip Prvi (i posljednji!) / Franz Joseph der
Erste (Schoenbrunn, 18. VIII. 1830. - 21. XI. 1916.,
vladao od odreke strica Ferdinanda 2. XII. 1848.); postade
car kao 18- godinjak i vladat nevjerojatnih 68 godina, ali
okruen osobnim i drugim ubili su mu brata (v.
gore), enu Elisabeth /Sisi (1837. - 1898., po "naki":
Jelisava - njeno je ime nosio prvi hvarski hotel), nasljednika
Franza Ferdinanda u Sarajevu 1914., a sin i nasljednik mu se
ubio (v. dalje). Osim toga, FJ I. bio je krut birokrat,
nepovezan s vremenom u kom je ivio i vladao, te
nesposoban (zajedno s elitom kojoj je pripadao) rijeiti
pitanja koja je nametalo prostrano, nmogonacionalno
carstvo - ono se rasulo dvije godine po njegovoj smrti. Ali u
doba pohoda Dalmaciji i Hvaru, onje i u naponu snage i u
vanoj misiji: uskoro izbiti bosansko-
ustanak, a tri godine kasnije Austro-Ugarska
zauzima Bosnu i Hercegovinu, to je jedan od najboljih
poteza u njenoj povijesti (neto bi trebalo napraviti i
danas, nakon uzaludnih 20 godina "nezavisnosti" ove
zemlje!). Ovdje se ulaziti u pitanje" i u
pojedinosti putovanja FJ I. naom obalom, jer je to
u kvalitetnu zbornom radu (Dalmacija 1870-ih ... ).
Ukratko: carska jahta ,,Miramar" je nakon Trpnja pohodila
Jelsu, zatim Stari Grad i Milnu na i napokon Hvar, ll.
svibnja 1875. g., usidrivi se u luci oko 16.30h. Car se
iskrcao manjim brodom do Buke od gdje su za to
JAHTA <<MIRAMAR
bile posebne kamene stube, koje su tu i danas;
"pod jednim ubavim atorom, malo koraka od obale
primi poklonstvo na s
"medju neprestanim ivio", pa proslijedi
uza zapadnu stranu do slavoluka (v. foto) sa
standardnih "dvanajst koje po putu sipljahu
gradskom glazbom itd. Svi su prozori bili
zastavama i prostirkama - kako je naredila jo
krajem travnja, dodavi da se osvijetle, azapori
"pituraju"! Upravo dokje prolazio pod Fontikom, na sredini
te zgrade otkriven je spomen-natpis o njegovu posjetu
(skinut iza 1. svj. rata, se u lapidariju Sv. Marka, posve
pocrnio: "tako prolazi svjetska slava"). Car zatim u
"liepu zgradu (koja opominje na
Poglavarstva kotarskog, za stan odredjenu" - to je
donja gdje su sada Dom zdravlja i ljekarna:
ondje je obavio primanja i "sasluaj e" (= audijencije), te s
prozora otpozdravio oduevljenom nmotvu. Zatim
Stolnu crkvu i njenu riznicu, pa za i onu
za enski , tj. muku i ensku osnovku (prvu, mislim, tada
u "Adis Abebi", drugu kod benediktinki) i naposljetku
ured na zapadnom dijelu kata Arsenala (na terasi su
ga hvarske pozdravljale rupcima), gdje je
razgledao zbirku pok. Jerolima
Machieda (v. gore - prodanu splitskom Arheolokom
muzeju dva svj. rata). Car se jo nadivio ruevini
palaceta "Leporini" zapravo
kojemu se obnova, nadajmo se, kraju od vl.
S. te arhitektonskoj ljepoti gdje su (po
svoj prilici Grgur priredili "izlobu puga /=
spuava!, koralja i sprema za ribolov". Slijedi na
carskoj jahti, kojoj su pribivali uglednici: kotarski poglavar
Bortolotti, dr. Ivan Krst. Machiedo ml. (unuk

ZANIMLJIVOSTI
onoga iz 1818.), kanonici Siminiati i Mariani (Biskupa u
Hvaru tada nema,jer je raniji umro 1874., a novi
tek 1876. g.), bruki upnik don Jure
Gedan od nazaslunijih za pobjedu pod Visom 1866.),
kotarski sudac Maksim Castelli, Vrboske
i "Jeie", "gradjanin" Aleksandar Machiedo (=
stric), te gvardijan o.
,,Klonimir" (= Klement Candotti; samostan j e doskora dobio
obilatu carsku Jo prije zavretka vatromet i
umjetna rasvjeta obasjaju Hvar i njegove spomenike i
a osobito lijepo i vrtove i te
samostan; na grebenu Galiniku bijae jedna
sjenica, poput one u Schoenbrunnu,
i vatrom bengalskom, to izgledae krasno
(kako pie zadarski "Narodni List") - no Njegovo je
bilo umorno nakon naporna dana i se na
na to grad utihnu. Sutradan se Car iskrca u
7.30 i posjeti novu Nikole koji
se obogatio od japanskog papira;
ondje razgleda bogatu zbirku japanskih umjetnina i vrt
biljem; vlasnik ga obdari nekolikim
umjetninama i kasnije postavi o carskom
posjetu. To je dananja "vila Marchi", tako nazvana po
kasnijim, sada bivim vlasnicima. Zatim se spustio
starim Krinim putem (dananjih i ulica iza spomenute
nije bilo, kao ni puta uz more) do crkve i
samostana, gdje se kao i toliki drugi prije i poslije njega divio
tamonjim slikama, osobito "Zadnjoj (pokuat je
kasnije u ali Hvarani nisu dali!). Zatim opet
ukrcaj na "Miramar" i odlazak put Visa. Poslije obdariti
mnoge crkve i druge ustanove, a hvarski i jelanski
(Machiedo i kap. Niko dobie viteki kri.
Deset godina poslije carskog oca eto u Hvaru i sina:
prijestolonasljednik Rudolf (1858. - 1889.) sa suprugom
Stefanijom Belgijskom (1864. - 1945.),23. oujka 1885., u
16.30 sati, istim brodom "Miramar", iz Dubrovnika.
Prispjeli su u "manastirsku luku" (valjda U Kria); svakako
manjim brodom, a bio im je podignut drveni
most pokriven sagovima (mulet tek 1895.). Njih i
pratnju, u kojoj je bio i dalmatinski namjesnik barun
je slavljenje zvona, pucanje muara s
oblinjega raznih neki
zastupnici, djevojke u bjelini s koaricama
u odorama, silan svijet i,
naravno, vlasti: kotarski poglavar
Lujo i biskup dr. Andrija potonja dvojica
pozdravie goste hrvatskim govorima, a Stefanija dobi od
jedne curice kitu poljskog koju je dugo
Ispred fratara "gradska glasba zasviri carevku" i gosti
u "zlatosjajnu crkvu", pa u blagovalite. sa ,,zadnjom
, a na izlazu im se
sa svakim je Rudolf izmijenio pokoju na hrvatsko'm.
Potom Njihove Visosti uz mnotvo naroda kroz
Burak, gdje je svaka "od do
najsiromanije" bila ukraena sagovima i barjacima,
uglavnom trobojnicama. Na Pjaci ih slavoluk koji
poduzetnik Marchi, od agava i drugog
bilja, poput onoga iz 1842., a gostima se veoma
svidio; zatim su razgledali Katedralu i njene znamenitosti, a
ih Biskup u pontikalnom ruhu; proslijedie u
salon" (Kursalon), u to je od 1870. bila
prenamijenjena i zatim kroz drugi slavoluk
"napravljen od mrtine i brjaci i raznovrstnimi
grbovi" do ureda, tj. do Kapetanije (sruene
1944.146.) na Recinti, odakle su otili na parobrod.
Klicanje, ukrasi po itd. se podrazumijevaju, a
svirala j e gradska i neka vojna glazba; grad je bio osvijetlj en,
osobito Katedrala i svjetiljkama s uljem i petrolejom.
Carski gosti odavde krenu u ibenik, gdje stiu sutradan
ujutro; i Rudolf j e poslao 100 fiorina za hvarske siromahe.
Par se iz razloga 1881. i doskora dobio
ali nije bio sretan; osobito je Rudolfov udes bio
slabih ivaca i u sukobu s ocem zbog svojih
liberalnih pogleda, ubio je najprije malodobnu ljubavnicu pa
sebe u dvorcu Mayerling 30. 1889.; posmrtno
proglaen pokopan je sa svim dravno-
crkvenim No prava pozadina te tragedije, kojaje
trajno uzdrmala Carstvo, nije ni do danas, nakon toliko
godina, povijesno a su beskrajna. -
Stefanijina je bila bolja, osobito u drugome dijelu
ivota: zanemarena od surovog oca, belgijskoga kralja
Leopolda II. (koji je izrabljivao crnce u "svojoj"
koloniji Kongu), u braku nije nala razumijevanja, a ni na
dvoru ni kod svekrve nije bila omiljena (ali je sa
svekrom ostala u dobrim odnosima i posvetila mu ganutljiv
vijenac); jo za mueva ivota bila je u vezi s poljskim
grofom Potockim, i napokon se 1900. udala za
velikaa Lonyaya; taj je brak sretno potrajao do njihove
smrti (podaci: Wikipedia). - Zanimljivost: Stefanija je jo
jednom posjetila Hvar, kao privatna osoba, u travnju 1896.
Joko
Izvori i literatura: FOH = Fond Hvar; MI' = Mali fondovi (Muzej hvarske
batine, Hvar). - FMH = arhiv. obit. fond nasi jed. dr. J. Machieda, Hvar. - F.
Weissensteiner: Frauen auf Habsburgs Thron. Ueberreuter, Wien 1998. - S. E.
Hauser: Caroline Auguste von Bayern. Wien, 1991 (rkp disertacije: hvala ing.
Remigiu Gazzari-ju i njegovom sinu Remigiu ml. na ovim radovima). - D.
Opis Splita u prigodi posjeta cara Franje Prvoga 1818. Kulturna batina 9-
lO, Split 1979. - Dalmacija I 870-ih u svjetlu politike i pitanja" (prir.
1. i M. Zadar, 2007. - Manuale del Regno di Dalmazia (ed. L.
Maschek), 1876. - Povjestni dnevnik o putovanju ... Franja Josipa I. ... po Kraljevini
Dalmaciji... zadar 1878.-K =,,Kruvenica", list upe sv. Stjepana ... , Hvar.

BATINA
P
od terasom ljetnikovca Hanibala
nalazi se skulptura bradatog
starca koja zbog svojih velikih
dimenzija, izgleda i
neprepoznatljive ikonografije intrigira sve
posjetitelje ljetnikovca. Skulptura se
godinama, jo nekolicinom gipsanih
odljeva ime (1887.-1968.),
u Muzeju hvarske batine.
Stara najmanj e 75 godina, bila j e dosta propala, pa j e,
da postoje fotografije iz vremena kada je nastala, 2003. g.
bila restaurirana. Restauraciju je izveo akademski kipar
Ozren Restauracija je izvedena selektivno, tj.
NAKON RESTAURACIJE
restaurirana je cjelina, dok su od detalja izvedeni samo
dijelovi za koje je postojalo dovoljno ostataka da bi se mogli
rekonstruirati. Tako su izgubljeni mnogi elementi koji
ikonoloki ovaj kip, ali su ipak vidljivi na
starim fotografijama, pa ih ovdje opisati i pokuati
povezati u ikonoloku cjelinu.
Figura je pod imenom Svetovid izloena 1936. g. na jedinoj
samostalnoj izlobi u hvarskoj
U staroslavenskoj mitologiji Svetovid, Svevid ili Svantevid
zauzima mjesto. Kod je Slavena bio
vrhovni bog, dok su ga balkanski Slaveni tovali kao jednog
od najvanjih, poslije vrhovnog Peruna. Glavno mu je
obiljeje glave okrenute prema strane svijeta,
jae bijelog konja, a u rukama dri i rog iz kojeg pije
vino. Onje onaj koji vidi svijet (4 strane svijeta) i sve
zna (prolost, sadanjost i Smatrali su ga
zaslunim za uspjehe u ratnim pohodima te trgovini i
BATINA
etvi (rog sa vinom). Postoji miljenje da je staroslavenski
kult Svetovida prerastao u tovanje svetog Vida. Ako je ta
analogija po toponimima u naem okruenju,
kult je mogao biti vrlo rairen.
Pogledajmo radi usporedbe kako izgleda Svetovid ime
Figura bradatog starca koji sjedi visoka je 193
cm. Ispod njegovih nogu lee razbacana gola ljudska tijela.
Od njegovih nogu prema ruci sklopljenoj na njedrima izdie
se gola enska figura. Drugom rukom pridrava rog, iz kojeg
se prosipa i vino ili medovina. struka i prsiju,
na tijelu, nalazi se otvoreno oko u trokutu okrueno
zrakama, iz kojeg se preko prsiju prema glavi izdie gola
muka figura raskriljenih ruku. Na prsima, lijevo i desno od
muke figure, nalaze se planeti, Sunce i Mjesec. Figura ima
sklopljene i spokojan, misaoni izraz lica.
je na prvi pogled vidljivo da skulpturu ime
sa staroslavenskim Svetovidom, osim imena, ne povezuje
gotovo nita. Jedino rog koji dri u desnoj ruci je
figuri i prikazima staroslavenskog
boanstva. Sve ostalo, a i taj rog, u ovom ,,rog
obilja", prije bi se moglo povezati s
ikonografijom i prikazima Boga Oca. Prikaz Boga Oca u
je ikonografiji relativno rijedak.
U prvim prikaz Boga Oca u bilo kakvo
antropomorfnom obliku bio je Za razliku od
Krista i Duha Svetoga (kao boanske osobe, je
prikaz bio u vidljivom obliku plamenih jezika ili
golubice) rigorozna ikonografija razdoblja
u prikazivanju Boga Oca koristi simbole koji opisuju
njegova svojstva, blagoslov;
u obliku Boje ruke. Od kasnog srednjeg vijeka
umjetnost se priklanja antropomorfizmu (prikazivanju
ljudskih pa prikazuje Boga Oca kao sijedog,
bradatog starca, ili pak sa atributima najvie
svjetovne ili crkvene vlasti. S renesansom i oivljavanjem
ideala herojski prikazi Boga Oca koji lebdi
u zraku ili na oblacima.
Usporedimo sada Svetovida sa
simbolikom. gola ljudska tijela
u zapadno umjetnosti simboliziraju
due ogrezle u grijehu, ovozemaljskim uitcima, due u
paklu ili Rog obilja je atribut koji simbolizira
prosipanje boanskih darova; marljivosti,
razboritosti, nade i Oko u trokutu sa zrakama (iako
se percipira kao masonski simbol) po "Leksikonu
ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog u
zapadnoj se umjetnosti javljati u 17. st. kao Oko
Boje, ikonografski prikaz Boga Oca. Puk ga na temelju
baroknih propovjedi definira stihom ,,Boje oko svuda
gleda, sakrit mu se nita ne da".
Prikazi planeta Svemir, a prema spomenutom
Leksikonu, Sunce i Mjesec se pojavljuju u prizorima
razapinjanja, gdje alost svega stvorenoga
prilikom smrti Kristove.
I

I
I
OZREN RESTAURIRA SVEVIDA
Poveimo ovu simboliku u cjelinu pa pokuajmo definirati
ikonoloku podlogu skulpture ime Grena
dua (naga enska figura) uzdie se iz prizemnog,
ovozemaljskog (gola ljudska tijela na hrpi), prema Bojoj
spoznaji (Boje oko). Na tom putu prosipaju se
Boji darovi, (rog obilja). Iznad Oka Bojeg, kao to smo
rekli, gola je muka figura raskriljenih ruku Sunca i
Mjeseca, to bi se moglo kao stapanje due nakon
i Boje spoznaje sa Bogom i Svemirom.
ima li gola muka figura samo raskriljene
ruke i pozu Razapetoga? Kada se tome doda gore
iz ikonografskog leksikona o Suncu i Mjesecu u
prizorima razapinjanja, nedvojbeno dobivamo i element
iskupljenja grijeha kroz raspetog Krista. Prema tome, reklo
bi se daje Svetovid zapravo prikaz Boga Oca,
koji u sebi sadrava osnovnu teoloku poruku
spoznaje i iskupljenja.
Nira Burmas
.;.; t 4' t t CI. ci.; .;.; .;. CI';. + 51
BATINA
Popularna hvarsko uspavanka
P
rije neto Vl e od godina dana
prijatelj iz Zagreba zamolio me da
mu zapiem igre, brojalice,
uspavanke, kola i drugo vez . "je
folklorno stvaralatvo na otoku Hvaru.
Goran etnokoreolog iz
Zagreba, voditelj je folklornog ansambla
"En ten tini" iz Zagreba, koji se
uglavnom bavi starogradskim plesovima.
onje rijetkim
"folkloraima" koji se bave
folklorom u Hrvata. Na tuje temu
napisao cij eli niz radova, a sada se na
gornju temu sprema napisati knjigu.
mi se jednostavnim, jer sam mislila da tu i nema
bogzna koje to je i on sam Pokazalo se da
smo bili u krivu, jer sam kod povrnog pretraivanja
naila na veliki broj pjesmica u mjestima. Ujedno
zahvaljujem svima u Hvaru, Velom Grablju, Vrbanju,
Vrboskoj i Jelsi koji su mi s velikim entuzijazmom pomogli
u prikupljanju i zapisivanju, a posebno svojoj majci, Katici
od koje sam i prije zapisala mnoge
brojalice i pjesmice koje je pjevala svojim unucima i
praunucima, tako da sada i ja mogu svoje
Istraivanje treba nastaviti i u drugim mjestima na otoku (za
to sada nije bilo vremena), posebno na gornjem dijelu gdje
zasigurno biti interesantnih pjesmica. Ovaj je dio otoka
manje" iskvaren" urbanizacijom te je i
folklor od onog urbanog, zapadnog dijela otoka.
sam da se mnoge brojalice, a posebno uspavanke,
pojavljuju u svim spomenutim mjestima, ali s razlikama u
dijalektu, duini trajanja i tekstu na istu temu. se na
otoku pojavljuju neke pjesmice koje se u raznim varijantama
pjevaju i u drugim dijelovima Hrvatske, npr. ,,Dola majka s
kolodvora", "Brusi, brusi, karice",
itd., pjesmice o i Sistematizaciju i
obradu, pa i analizu u tom smislu od Gorana

Materijala je mnogo pa ga postepeno prezentirati.
Ovdje publicirati jednu uspavanku u nekoliko oblika,
da se vidi koliko je bila popularna i koliko je narod bio
matovit. Naime, iz ovog jednog primjera vidljivo je da se
ista pjesmica pjevala u svakom spomenutom mjestu na
mjesnom govoru, ali i to da su
postepeno dodavale po koju kiticu i tako razvijale
prema trenutku ili potrebi. Radi se o uspavanki "Nini
nani ... " koju je u svojoj zbirci pjesama s otoka Hvara
zapisao jo Olinko Delorko. Pjevanje mi se veoma
a zorno ga je prikazala Tanja u izvrsnoj
predstavi Hvarskog kazalita "Stori letrat" u reiji
Marina a prema zapisu bruke pjesnikinje Lucije
Rudan. Stoga, da se stariji podsjete, a
zapamti, donosim sve oblike ove uspavanke koje
sam uspjela prikupiti.

BATINA
Ova j e pj esmica imala veliku popularnost na otoku, j er
gotovo svako mjesto ima svoj oblik. Zapisani obrazac u
Delorkovoj knjizi j e iz J else, to vidim po dij alektu.
Nini, nani, nisu doma,
U poju su beru ruoze,
beru ruoze i vijuole.
Nabroli ih konistricu
I od druge polovicu
Pok ih nose pri
l
krajicu
A krajica kroja budi:
"Stanite guori, o moj kroju.
Duoli su vam dica molo,
donili von malo ruozih,
malo ruozih i vijolih.
im darovati?"
"Darujmo im vrana konja
i na konju zlotno sedlo
i na sedlu
U ruci joj
A u drugoj .
Publicirao Olinko Delorko prema zapisu Petra
Narodne pjesme otoka Hvara, Split, 1976., str. 191.
Nini, nani, nihi doma
U poju su beru roze
Beru roze i viole
nabroli hi konistricu
I jo od druge polovicu
Pa ih nose prid krajicu
Krajica se doron moli
molen darovati
Darujmo mu konja vrona
I na konju
Kako zlotnu
Zapisala Lucija Rudan, Brusje, 1911. - 2005.
Nini, nani, drago moje
Ni ti doma mame tvoje
U poju su, beru roze
Beru roze i viole.
Nabrali su konistricu
I od druge polovicu.
Pa je nose prid krajicu
A krajica kroja budi:
"Ustaj, kroju, ustaj rano,
dolo ti je mlado.
Donilo ti malo rozic
Malo rozic i violic."
"to mu darovati?"
"Darujmo mu konja vrana,
a na konju
a na ruci
Nini, nani moj bambinu
ti galetinu.
Nini, nani unanicu
Kano sokol u kojbicu.
Sokolu je kojba droga
Tebi, Ive, zivka mola.
Zapisala Ivana Vrbanj, otok Hvar,
po kazivanju none Antice 1921.
Nani, nani bog te hrani
Ila mama upojica
Bere roze i viole
Nabrola je konistricu
I jo druge polovicu
Pa ih nosi prid krajicu
Krajica se bogu moli
da im budu rajski dvori.
Velo Grablje, Marija r. 1940.g.
t
Nini, nani ni hi doma
U poju su roza moja
U poju su beru roze
Beru roze i vijale.
Nabroli hi kanistricu
I od druge polovicu
Ter ih nose prid krajicu.
Krajica se vitru moli
Da jin grane ne polomi
Jer da jin rod roditi
Svaka grana dvi jabuke
A u sridu do citiri
A na vrhu sokol sidi.
Molit jo
Da ne leti pokraj dvora
Da ne budi draga moga
Jerbo je trudan s puta doa
A opet se na put spravjo.
Ter donesu rajsku pticu
Onu pticu sa isijona
Di kola vodu
A di lovci lova lovu.
Paun ima ute noge
Lutu mu se do kolina
Paun ima carna krila
CarntJ mu se do ramena
Paun modre oci
Ter ih 1'TI.I!l.",o.
Zapisala Tanja
Mare
BATINA
Ova brojalica, koju su zapamtili Tanja i njen mu Matko,
najdua je na koju sam naila. Ujedno je i jedina koja je
na hvarskom dijalektu sa "co"
umjesto to, ili kao druge koje smo spomenuli.
Mirjana
Gustirne, dio osmi

VODA
pousklhsateulJlh
L
jeto je. Ovo piem sredinom
kolovoza. i sparno. Mediji
svakodnevno izvjetavaju - nema
padalina, diljem Hrvatske propada ljetina,
elementarna nepogoda ... Oni to znaju
vele: od 14. lipnja temperature su
su sparne, maslinama
fali vode, pa lozi, ... N a pazor
je sve poskupilo ... Ako bude slab urod
kukuruza, nedostajat za prehranu
ivotinja. krug.
A stariji govore: "Ovega je bilo i pri!" To je sigurno
Jer postoje ciklusi na koje mi ljudi ne moemo nikako
djelovati. se jednog iz 1971. godine. Na
otoku Lastovu sluio sam vojnu obavezu. Bio je kolovoz.
Zapalilo se nisko raslinje i borova uma. Jasno, vojska je
prva pristupila gaenju. A vode nema ... Netko se
sjetio poljskih gustirna. Odvezali kaie, spojili ih. Umjesto
posluile su kacige. To je bio spas od da je
bilo gustirna i to s pitkom vodom. Danas svi govore
je, ne more se rashlodit". A sada imamo vodu iz
slavine u svakoj A nai stari? oni su imali gustirne.
Nastavljamo tekst o gustirnama .. . U ovom nastavku o
gustirnama Venjerande, Baterije, Galenika iSmokovnika.
U 19. st. ovi objekti bili su u vojnoj funkciji, baterije ili
bitnice, koje su, zajedno s dvije manje bitnice - Gospinom
kod Zvijezde mora na Fabrici i onom Sv. Frane pred
samostanom - te utvrdama Poljun (zbog spleta
okolnosti ovom prigodom nismo uspjeli tamonju
gustirnu) i Fortica, branile hvarski porat od neprijateljskog
brodovlja. Suvino je spominjati da su vojni objekti za svoju
posadu morali imati dosta vode. O Venjerandi i Bateriji (koje
smo obili 21. travnja) i njihovom stanju smo
pisali (v. K. br. 21,48-49). Na Venjerandi su dvije gustirne.
Velika je zapadno od zvonika. Kruna je od jednog lijepog
kamena 82x80, visina 80cm. Pokrov je limeni.
Vode je bilo malo. Smjetena je na lijepo
gdje je i filter. Vodu dobiva sa krova bive crkve
putem oluka. Iznutra je obloena kamenim (to nam
je g. Marijo koji se prije nekoliko godina
spustio u nju). Kruna je onoj gustirne iz biveg
samostana sv. Marka (v. K. br. 20, 38). Moemo
pretpostaviti da su iz istog vremena - vremena kada su
Venjerandu drali redovnici obreda. Naalost,
okoli ove krasne gustirne je neuredan, pristup nikakav, kao
Gustirne, dio osmi
n
VODA
GALENIK
da slui za otpad svega i (vidi sliku). Tuno i
alosno. Druga gustirna nalazi se sjeverno od glavnog ulaza
u Venjerandu, ali oko nje je nekakva staklena
konstrukcija, koja je pod tako da je nismo mogli ni
slikati ni izmjeriti. Navodno i ona ima vode, ali, kao ni ona
ni ova nij e u uporabi.
Posjet Bateriji nakon toga bio je opasan. To smo uvidjeli
kada smo se spustili s terase glavne kule jer nju podupiru
debeli hrastovi stupovi, koji su trunuti, a neki su i pali.
A ba s te terase skupljala se voda u gustirnu kojaje u samom
centru kule u podu. Promjer gustirne je 80cm, otvora 46cm, a
dubina je 2m. Nema pokrova. Unutra je puno a po
okolnim zidovima ispisana su brojna imena. Unutra je
tamno, pa treba nositi baterij sku svj etiljku. Naalost, voda je
cijedila posvuda sa stropa, a u gustirni je nije bilo. Fascinira
kako su stari na porat. Pogled i pregled sa terase su
prekrasni, ali sada naalost zaklonjeni previsokim
borovima.
Galenik. Mali, ali zanimljiv koj. Skoro nadohvat ruke.
Dogovorili smo sve s Antom
direktorom centra (koji u najmu od Grada dri
ugostiteljski objekt na Galeniku). Datum je 13. srpnja. S
Rive brzim brodom za 2-3min smo na Galeniku.
nas Ante Pue maestral, osvjeava. Turisti
uivaju u restoranu, a mi - Zorka, Joko i potpisani - na
posao. Zapadno od restorana, na ravnini,
SMOKOVNIK
zapravo dvoritu 3.60x5.40m kamenim zidom
75cm visokim, a 50cm irokim, nalazi se gustirna. Krunaje
visoka 41cm, iroka 83cm, od 4 kamena bloka
povezana klamfima koji su u olovu (da eljezo korozijom ne
bi unitavalo, drobilo kamen). Pokrov je od prokroma da ne
Montiranaje pumpa za crpsti vodu. Kako je zbog
sue u gustirni malo vode, u pumpu treba uliti 2-3 l vode i
tada pumpati. Voda je pitka, a u zadnje vrijeme slui za
napajanje ivotinja. Dananji restoran je u vrijeme Austrije
bio kasarna. Govorilo se daje tu bio lazaret, ali to nije
Gustirne, dio osmi
56 ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci ci
VODA
BATERIJA
dokazano iz povijesnih izvora. Za francuske uprave, 1806.
g., na koj su se iskrcali Rusi koji su odatle topovima tukli po
Hvaru. Upravo je taj nagnao austrijsku upravu da
1832. ovdje postavi bitnicu. Austrijska kasarna je 1936.
sluila kao tamnica. ezdesetih godina prolog na
Galeniku je bio popularni restoran-bar sa ivom
glazbom koji su rado pohodili i turisti. Danas je pred
zgradom kasarne terasa sa stolovima i klupama. Serviraju se
jela sa rotilja i razna Do Galenikaje iz Krinog rata
podvodnim putem spojena cijevima voda. Prije je istim
putem dolazila i struja, ali su kabeli pa se sada slue
plinskim friiderima i tednjacima, to poskupljuje i oteava
rad. Biva kasarna je obnovljena, a na juni zid
postavljena je velika reprodukcija fotografija Hvara sa
Galenika iz 1905. godine. Na Galeniku obitavaju pauni,
kokoti i kokoi te ugota Mercedes. Bili smo
primljeni i Puno hvala svim djelatnicima,
posebno Antetima - i Ukrcali smo se opet u brod
i iskrcali u bok.
Subota, 21. srpnja. Popodne. Auto vozi Milan a s njim
opet Zorka, Joko i potpisani. Pravac Smokovnik. Po
dogovoru, nas je korisnik restorana "Panorama"
Antun Tonko Malabonkin Boj-Boj. Odmah nas je
ponudio jelom i ali smo se radije prihvatili posla.
Razlog dolaska je - naravno - gustirna. Ali, prvo nekoliko
povijesnih podataka - brdo Smokovnik, zapadno od grada
Hvara prema punti Pelegrina, na kojem je - smatra se - bila
prapovijesna gradina u sustavu obrane jer je s nje bio dobar
pregled vane hvarske sjeverne luke Vire, ali i pogled prema
Splitu, Visu i otvorenom moru. I u srednjem vijeku je
Smokovnik bio straarnica i Sadanju utvrdu
sagradilaje austrijska uprava 1833. godine. Duga bila
je podijeljen na - II dijelu kuhinja s
kominom, u zapadnom dijelu prostorija, a u
VENERANDA
sredinjem prostor za Utvrda ima i
pukarnice sa svih strana. Kada je vojska napustila
Smokovnik, drava gaje 1891. g prodala imi pok.
Andrije, a i danas je u vlasnitvu njegovih nasljednika.
Sluio je uglavnom za uzgoj koza zbog osame, dosta vode i
ispae, sve dok ga 1988. nisu u najam uzela
Malabonkini i u njemu otvorili restoran. Danas ga vodi, kako
je spomenuto, njihov brat Antun Tonko.
Sama gustirna s filterom je 1846. g. u velikom,
danas betoniranom dvoritu ispred zgrade. Zapremnina
filtera je, kako namje g. Tonko, 1 vagon, a same
cisterne 2,70 vagona. Dimenzije krune od
kamena su 124x124cm, visina 77cm. Vode je bilo 176cm.
Duboka je 5.5m. Pokrov je drven i je. Iznutra je
gustirna Kinicu dobiva s krova olukom. Nova
cisterna zapremnine 8 vagona napravljena je junije od
dvorita. Puni je vatrogasno vozilo, a do lokala voda se
prenosi hidroforom. Puno hvala gosp. Tonku na i
poznavanju podataka!
Predstoji posjet Poljunu, ali smo obili i neke druge
gustirne o kojima vie u brojevima ...
Miko
METEOROLOGIJA
...
S
uaje ovog ljeta glavna vijest svih
hrvatskih, a i svjetskih medija. Ali,
kada smo u Kruvenici br. 12 i 13
objavili podatke Zorka
pod naslovom "Meteoroloke zanimljivosti
Hvara" (zabiljeio P.
Spaleta), u tom ste tekstu mogli o
olujnim vjetrovima, pijavicama,
snjegovima i neverama, dok je o sui stajao
tek jedan podatak: ,,Najmanje oborina na
mjesec: O, OO mm, tijekom ljeta - u
ljetnim mjesecima".
To ne jer i svjetski popisi meteorolokih zanimljivosti
rijetko biljee sue. Premda nas one redovito iznenade (kao
to cestare u Lici iznenadi snijeg u sue su
meteoroloka pojava, a kako su dugotrajne-
za razliku od gore navedenih fenomena, nisu toliko
"uzbudljive" ili "zanimljive". Ipak, zbog toga nisu manje
opasne, j er njihove posIj edice mogu biti pogubne.
Neki znanstvenici danas propast mikenske kulture u 11. st.
pr. Kr. - tzv. pad kasnog doba - dovode u vezu s
duim sunim razdobljima zbog na Sredozemlju,
to je uzrokovalo smanjenje kia
(http;llwww.infomet.hrlvijestilvelike-civilizacije-padale-
su-zbog-klime/).
Koliko Hrvate iznenade sue, vidi se i po podatku daje kod
nas tek 0,46% plodnog tla navodnjavano,
to smo bogatijim zemljama po vodnim rezervama (za
ilustraciju, postotci navodnjavanja u susjednim zemljama
su - u Albaniji 54% l//, 26, Italiji 24,
Rumunjskoj 23, Bugarskoj 18;
http;1 Iwww.tportal.hrlscitechlznanostl2087 68lHrvatska-
navodnjava-O-5-a-Albanija-54-posto-zemlje.html).
nam je biljeka o tekim posljedicama sue na
otoku Hvaru 1873. g. u Kronici kapetana Nike
(MH Jelsa, 1998.):
lill. Radi velike sue koja je priko svega ljeta trajala
plodovi godine 1873. svi su malo fali poginuli, zelja ni
malo nije bilo, ulja i vina malo a u gornjim
selima od Poljicah, Gdinja, Bogomolja i
Jo u donjim mjestima otoka se je togod
nalo . nastala velika glad navlastito u donjim
METEOROLOGIJA
selima i radi oskudice plodovah, i radi sadnje plenice
koja se prodavala 3 do 3 kvarta velika (50 kg) , a
kukuruz na flo 2.40 do 2.80, prisvitli biskup Hvarski
posla Jesanskoj 300.fiorina da se
razdijele siromasima. (str. 88-89 - vidi prilog)
o suama u prolom mi je barba Jozo
Novak-Kronjac: ,,1950. bila je velika sula. Tad son pito
tvojega pradideta Anteta Belajeta: 'Je kad bilo ovake
sue?' Odgovori mi je: 'Je i gore! Znalo je bit kad
bismo iskopali, raskopali, potargoli gro1je i ubrali
masline, a da ne bi pala kapja. ' Pito son ga: 'Je onda
cega bilo?' A on govori: 'Dije bilo dobre zemje i reda,
bilo je cogod, a drugdi nita '. "
Medutim, Zorko kae kako u zadnjih 150
godina, otkad se biljee meteoroloki podaci, nikada nije
zabiljeena sua u proljetnim i jesenjim mjesecima.
Naravno, znalo je biti manje padalina, ali suom se smatra
ono razdoblje kada padne manje od 20 mm po klimatskom
godinjem dobu. To se u Hvaru samo u razdoblju
klimatskog ljeta, odnosno u lipnju, srpnju i kolovozu. Barba
Zorko prenosi kako je zabiljeeno da je lipanj samo jednom
u 150 g. bio bez padalina, srpanj sedam puta, a kolovoz
deset. K tome, kolovoz je u 150 godina 40 puta imao
manje od 10 mm, tako da predaju meteorologije o kii
koja uvijek pada iza Vele Gospe moemo smatrati
pogrenom. Kao jo j ednu zanimljivost, istaknimo da 1927.,
1928. i 1929. tri kolovoza zaredom nije pala ni kap kie. Ali,
napomenimo i da je 2002. g. u kolovozu palo 204 mm, a
2006. 143,4 mm, dokje najvlaniji kolovoz bio onaj 1880.
kada je palo 319 mm. Godinji prosjek padalina u Hvaru
iznosi 726,5 mm. Najsunijaje bila 1983. g. kadaje palo tek
383,7 mm. to se ljetnih mjeseci prave sune godine
bile su 1879. (8,3 mm), 1945. (12 mm), 1950. (1,3 mm),
1983. (22mm)i2012. (16,6 mm).
Ova je godina i zbog vrlo visokih temperatura.
Naime, ove je godine zabiljeena najvia
temperatura u srpnju otkad se biljee podaci, 28,1C.
Kolovoz je bio drugi najtopliji sa 27,3C - topliji je bio tek
kolovoz 2003. sa 28,0C. Do sada (kraj kolovoza) u 2012.
palo je 268 mm, oko 75% od prosjeka. Za one koji misle da
su posljednje godine bile sunije nego istaknimo da su
2009. (preko 1000 mm) i 2010. (950 mm) bile
dok je 2011. (644 mm) bila blago
po broju padalina. 2009.
imala je jo jednu posebnost - najmanji broj padalina u 100
dana, kada je od srpnja do rujna palo tek 9,2 mm. Kada
govorimo o godinama, spomenimo da je
najvie padalina na godinu, 1303,2 mm palo 1900. g., a
najvie u jednom danu 4. listopada 2005. kada je od 5h do
16.30h palo 256,5 mm.
Tah Najsunija ljeta ullvaru
lllje,sec
godina
I R60
1861
1879.
1942.
1945.
1950
1983 .
2003 .
2007.
20 12.
p.
sr.
p.
sr.
p.
sr.
p.
sr
p.
sr.
p.
sr.
p.
sr.
p.
sr.
p.
sr.
p.
sr
V.
12,6
8,2
16,4
179,0
15,6
57,0
l
17,8
20,9
2,8
19,6
39.3
19,2
7,0
21, 2
82,2
20,2
39,7
l R,5
Vl.
9.4
25,6
1,5
22,9
7,g

2,3
24,7
O
24,4
16,0
21, 7
10,0
26,5
5,1
24,8
lO, l
24-6
VII. VIII. IX. godina
16,2 5,6 741 -
23.0 25,0
2,6 9,2 432
2),0 25,9 22.1
6,8 0,0 792 -
23,9 25,6 22.7
13,4 1.7 2, 0
24/) 24.9
G,3 3,4 18,4
27,0 25,3 21,7
1,3 O 66,2 557
26,5 26.3 22.6
4, 1 2,5 22.3 384
26,2 24.3
9,0 28.8 35,7 430
27,2 28,0 21,3
4,4 11,6 41,8 687 -
27.2 25.7 20.0
5,0 0,0
28.1 27,3
p. - padaI me II mm, Sl. - srednja tcmpelanllB II "C, - nlSU podac i
godinji prosjek pudalina u Hvar u iznosi 726,5 mm! podmke priredio Juraj
Kako vidimo, 1873. g. nije na meteorolokim listama
pravih sua (te godine palo je ukupno 714mm, u lipnju 62
mm, srpnju 0,0 mm, kolovozu 58 mm). To ne jer
teaci suu ipak ne mjere padalinama, urodom. A na
urod i maslina i brojni drugi faktori. Tako je
jednu, ne tako davnu suu, zabiljeio i Cvjetko
u svojim zapisima: 1993. je vladala tolika susa, daje
unistila sve ivo staje u poljima, nesto gorega se ja u
zivom ne tom prilikom sam rekao: prokleta
bolest, starost i sva juga bez (kie) jer od svega
ovega sam imao djela, i sva su zla u njima.
Kako se pamtiti ovogodinja sua, jo ne moemo znati.
Jer, njezine se posljedice na Hvaru mogu procijeniti tek
nakonjematve i berbe masline. I na kraju jedna zanimljivost:
najstraniju glad koja je pogodila Europu, tzv. veliku
europsku glad 1315.-1317. g., za koju se procjenjuje daje
odnijela 7,5 milijuna ivota, nije uzrokovala sua -
preobilne kie (http://www.ranker.com/list/the-worst-
droughts-and-famines-in-historyldrake-bird).
Velika hvala Jozotu Novaku-Kronjcu, Zorku
Banjou i Jurju (koji je priredio tablicu u prilogu)
na ustupI j enim podacima!
D
METEOROLOGIJA
HY1RSKIIISKUP
SUE
B
iskup Juraj

istaknuo se
svojom
u
vrijeme gladi zbog
sue 1873. godine.
je uPitvama
17. oujka 1800., bio
je doktor teologije,
vrio dunosti vikog
upnika, zatim
hvarskog kanonika i
natpopa, generalnog
pa kaptolskog vikara
te od 1866.
postaje 47. u nizu
hvarskih biskupa. U Hvaru je po zaslugama za
kapele sv. Propera i dobavljanje
poprsja-relikvijara te novene. Bio je prvi
predsjednik drutva. Sudjelovao je na Prvom
vatikanskom saboru, a nosio je i titulu asistenta papinskog
prijestolja.
Dareljivost biskupa u doba gladi biljeile su i
tadanje novine. Avvisatore Dalmato (br. 15,21. 2. 1874.)
pie:
Saznajemo sa zadovoljstvom da njegovo
gospodstvo mons. Juraj biskup hvarski je
podjelio iznose: za Sutivana jio. 300, za onu Jelse
jio. 300, za onu od Starog Grada jio. 200, za onu od
Vrboskejio. 100, za onu od Hvarajio. 105, za onu od
jio. 400, ukupno jio. 1805. saznajemo
da neizmjerna mons. nastavlja
se pojedine osobe i obitelji cijele dieceze.
Isti list u br. 21. navodi:
Piu nam iz Jelse da je mon. Juraj hvarski
biskup osim darivanja uvrtena u naem 15 broju poslao
estorici iz Postirajio. 150, Milne jio. 120,
jio 100, Sutivana jio 150 i Bola jio 120 bez da
se na dareljivo dogovoreno to nastavlja dijeliti
siromane i onima koji mu Djela
dareljivosti i izuzetna od strane slavnog
nepotrebnom svaku komentara i
pohvale.
Kada je nedugo potom 21. oujka 1874. g. biskup iznenada
preminuo u 75. godini ivota, zadarski n nazionale (25. 3.
1874.) ostalim pie:
ovom neuporedivu veliku dareljivost mons.
koja je pogotovo u ovoj godini za nau
provinciju nije bilo kraja, koja od nikoga nije bila
nadmaena i svaki poten rodoljub sigurno osjetiti
gubitak ovog zaslunog Potomci
blagoslivljati na njega. Laka mu zemlja!
Stoga mu je s pravom mogao pisati natpis na
nadgrobnoj steli u kapeli sv. Propera hvarske katedrale:
Dok se trudio oko sjaja bogosluja i crkava i postojano
brinuo o pouci povjerenog mu stada zgrabi ga iznenadna
bolest i uz sviju, a osobito siromaha sveto preminu ...
(prijevod s latinskog J. u Zapisi o crkvama u Hvaru, 1982., 32).
Joko

POVIJEST
S
vake godine krajem srpnja Hvarani na
jedan, dva dana poremete mir
Svetog Klementa. Vrijeme je to povratka
korijenima, kojorskoj filozofiji i ivota.
Otvaraju se na blagoslov koji
Vloku od rata, glada i na stol se iznosi
vino. Kroz zaglunu pjesmu se zvono
koje j ednom u godini poziva na susret pod debelim
hladom borova. Kasnije sveta voda pokropiti
ljude, polja i kamen i do sumraka se
ljudski govor natjecati s upornim, neumornim

Premda Hvarana ne dolazi na Vloku sa tom
milju, zanimljivo je spomenuti da se u crkvici
nalazi j edan od razloga za susret na koju: drvena
vitrina u kojoj je nekoliko slika i zapisa. Jedna
slika prikazuje slavnu Viku bitku iz 1866., druga
brod koji je nastradao tri godine poslije nedaleko
Velog Vodnjoka. Na spomen ta dva
se mnogo godina odrava misa krajem srpnja na
Sv. Klementu.
O Vikoj bitci napisane su bezbrojne stranice i
O drugom - tragediji
drugog broda - fregati Radetzky koja je nastradala
1869.g. nedaleko Velog Vodnjoka ne zna se
mnogo. Prvi opis je donio hvarski
entuzijast i Djino Novak 1971.,
po arhivu i knjigama o
austrougarskoj mornarici. Prema njegovim
zapisima i kasnijim tragovima pokuat
rekonstruirati to se zbilo na moru nedaleko Hvara
prije 143 godine.
POVIJEST
(i 111(;(; I:: \ELL' DIO DELLA "Mli. U STl\lAC RADETZI\"\ U[';L 'tO
ru\
Djm napodan ko,jh
U 19. st. Austro-Ugarska monarhija imala je zavidnu flotu
ratnih brodova, koji su sudjelovali u bitkama na gotovo svim
europskim morima. Takva je bila i fregata Radetzky,
1854. g. u engleskom brodogradilitu. Fregata je
bio brod srednje (30,40 m), drvene konstrukcije sa
jedrima i sa eljeznom oplatom, a sluio je uglavnom za
patroliranje. Fregata Radetzky je dobila ime po poznatom
austrijskom feldmaralu Josephu Radetzkyju (pobijedio je u
dvjema velikim bitkama: kod Custozze 1848. i
godine kod Novarre). Fregata je sudjelovala u bitci kod
danskog grada Helgolanda 1864. i kasnije u slavnoj Vikoj
bitci 1866. godine. Nakon uspostavljenog mira, mogla je
nesmetano osmatrati i patrolirati Jadranskim morem.
U 19. 1869. na vikoj
Wellington primijetili su gdje jedan ratni brod bez
nacionalnih obiljeja, punihjedara krstari u Vikom kanalu i
signalizira. To je trajalo neko vrijeme i onda je stalo. Sve do
20.
Oko 10h ujutro Hvarane je iznenadila snana eksplozija. Svi
su na Pjacu i rivu da vide to se dogodilo, ali vidjeli
su samo oblak dima u daljini, napodan kojih. Tek sat
vremena kasnije, kada su se neki teaci spustili iz okolnih
polja, saznali su da je izgorio jedan brod kod Velog
Vodnjaka. Na to je desetak brodova krenulo spasiti
preivjele. Doavi do priblinog mjesta vidjeli su
gajetu kojomje upravljao hvarski ribar Luka i rekao je
da zna za mjesto katastrofe.
Uzeli su gajetu u i uputili se prema Vodnjaku. Tamo
su vidjeli dva trabakula i braceru s Visa. Tek su tada saznali
da je potonuli brod bio ratni brod Radetzky i da se na
njihovim brodovima nalazi nekoliko spaenih mornara.
Vidjeli su i dosta razbijenih komada drva i ostalih ostataka.
Ova dva trabakula i bracera iz Visa vidjeli su eksploziju i
odmah su se uputili prema mjestu no za to im je
trebalo vie od 3 sata jedrenja. Tamo su uspjeli 23
preivjela mornara koje su odveli u Vis. Kad su se oporavili,
dali su ture i kratke iskaze to se zapravo dogodilo.
Prema preivjelih mornara, jedan je neoprezno
izazvao eksploziju baruta, koja je rastrgala sva jedra, i
stvorila gust i velik oblak dima. More je na sve strane
prodiralo u brod te je u kratkom vremenu nestao pod morem.
U eksplozije gotovo svi su zbog pritiska bili
u more. Hvatali su se za drvene ostatke broda, sluali
pozive u gledali jezivu masu materijalnih i
ljudskih ostataka. No sami su bili iscrpljeni i ranjeni i nisu
imali dovoljno snage da priteknu u i spase jo ljudi.
Vie od tri sata lebdjeli su ivota i smrti, dok ih nisu
spasilijedrenjaci iz Visa. Prema podacima, fregata Radetzky
potonula je 10 milja sjeverozapadno od grada Visa i 5 milja
od otoka Veli Vodnjok. Na broduje bilo 348 ljudi, a 325 ihje
smrtno stradalo. rtve ove tragedije bili su najvie ljudi iz
naih krajeva, uglavnom u svojim dvadesetim
godinama. Iz same Dalmacije stradalo je 210 ljudi, a sa
Hvara njih trojica: Juraj sin Luke iz Hvara, Mate
iz Brusja i ime iz Dola.
POVIJEST
BlalO na dnu mora
Nedugo nakon u je osnovan fond za
obiteljima poginulih. Hvarani su dobili i
nagradu za u spaavanju nastradalih, a dva tjedna
nakon tragedije odrana je misa zadunica u Katedrali.
Vijest o fregate Radetzky prenijele su tadanje
ugledne novine London Illustrated i New York Times (vijest
je objavljena gotovo mjesec dana nakon - Vis je
javio preko "velike bare" telegramom u New
York - toliko su "brzo" putovale vijesti u to doba). NYTpie
kako je fregata toga dana plovila u vikom akvatoriju zbog
vojnih vjebi. Prema izvjetaju, u prostoriju gdje se nalazio
barut uao je mornar bez obaveznih zatitnih navlaka na
Dodir rasprenog baruta i materijala na
izazvao je kobnu iskru koja je naposij etku unitila brod i vie
od 300 ivota.
Ipak, okolnosti tragedije nikada nisu do kraja razjanjene.
Je li uistinu barut izazvao kobnu eksploziju? to se
zapravo dogodilo?
Dostupna literatura prua tek ture informacije i ponavljanje
osnovnih podataka. Dodue, prije gotovo cijelog
pojavila se inicijativa za podmorsko istraivanje nastradalog
broda. Naime, u moru Visa i kojih nalazi se
nekoliko potonulih brodova, od kojih su neki iz Vike bitke.
da su tadanji brodovi imali vie prostorija s
nepropusnim st j enkama i vratima, u njih more nije moglo
prodrijeti. je da su neke od tih komora i danas
netaknute, suhe i u njima se moda nalaze mumificirana
tijela posade i brojni predmeti. Nedugo nakon I.
svjetskog rata grupa Viana osnovala je udrugu za
olupine slavnog talijanskog broda Re d' Italia, koji je
potopljen u Vikoj bitci. Smatrali su kako se tamo nalazi
blagajna sa nekoliko milijuna zlatnih lira. Ipak, u to
vrijeme bilo je neizvedivo svladati dubinu od 150 m, gdje se
.nalazi. Posljednjih desetak. godina ponovno se
kbje bi mogle rasvijetliti i sudbinu
iJ'fMJl-.... .. skupi. za nadati
Premda su i neminovni tijek vremena da je
tragedija fregate Radetzky zaboravljena u Viana i
Hvarana, kao i u literaturi o pomorskim (nejasno
je zbog nepoznat netko je nedugo nakon ovog
na izgubljene ivote
pomoraca. Moda netko kome je nastradao blinji ili koji
kojor koji je vidio katastrofu i nepovratno mu se urezala u

U crkvici sv. Klementa postoji natpis ispod oltarne slike,
koju je crkvi poklonio tadanji biskup Juraj
Tamo pie na talijanskom jeziku: "Mole se
i ostali vjernici da (Bogu) due
poginulih u pomorskom boju 20. srpnja 1866. te u poaru
austrijske fregate 'Radetzky' 20. 1869. U tuje svrhu
dodijeljena vladarska od 500 fiorina za obnovu
crkve". Tako je ta crkvica postala simbol na
nastradale.
U blizini crkvice je humak odakle se vidi cijeli jedan svijet:
nedaleko se plave Dobri otok i Vis, u dnu kadra miruju
Vodnjok Veli i Moli, Karbun, Paranj i Lengva, a
njih je duboko modro zrcalo, i kraj svih
ivot i smrt, tajna koju otkriva samo kad ono to eli.
Zorka
Literatura: Djino Novak "Katastrofa austrijske fregate Radetzky kod otoka V.
Vodnjak 1869.", izvjetaj CZKBOH 4, 1971., "Milijuni u vikom
podmorju" (morsko-prase.hr), New York Times, 12. oujka 1869.
(query.nytimes.cast. )
M
IZ PROLOSTI
ricete
D
obrotom gospodina Draena
za potrebe
lista ustupljene su nam biljenice
- svojevrsna kronika - koju je vodio
njegov djed evite (1909.-
1993.) tijekom osamdesetih godina.
brojnim zapisima nalaze se
iz obiteljske i mjesne prolosti,
kao i zanimljivosti vezane uz nekadanji
svakodnevni ivot. Za ovaj broj odabrali
smo dvije biljeke - o medicini i o
pripremi luije.
KvatasencUa za srce,
olovo za ljubav
"Glavne bolesti su bile susica (tuberkuloza), jer je radi
slabih uvjeta stanovanja ona bila posast, a bile su
putem brodova sa levanta donesene kuge, kolere,
a iza Amerike i bolesti. narodje
znao uzeti stroge mjere u zastiti svoga zdravlja. se
je odrzavalo travama, jer je svaka glava obitelji a
ena bila u to sve do najnovijih dana.
Za i disnih organa uzimala se je kadulja,
vrjesak, slijez, ruzmarin, se je upotrebljavao med.
Za bolesti stomaka dolazio je u obzir rumarinovo ulje
(kvatasencija), kao i za bolesti, kamilica za stvari
stomaka, troskot* za bolesti, jaja za
udarce, maslinovo ulje na listu trave nazvane bon** za
rane. Mjesavina maslinova ulja, voska od modrog
sapuna i pelina kuhano i upotrebljavano
za rane na goloj kosti. Upotrebljavana je trava zvana
pjantavina***, listovi drvom i ta seje kasa stavljala
na rane. Za jetru upotrebljavao se je list od indijske
smokve (figa deindija), na listu stavljala se je
* Troskot (Polygonum aviculare) naziva se i oputina,
pasja trava, troskovac. Radi se o korovu koji cvate od
svibnja do rujna. U medicine se koristi za
bolesti i dinih puteva, no koristanje i za
enske tegobe (bijelo pranje, infekcije i obilne
** Nismo uspjeli o kojoj je biljci Molimo
poznavatelje samoniklog i ljekovitog bilja neka nam se
jave.
*** Pjantavina - vrsta divljeg zelja
**** Bahornica - prema praslavenskom
baxor = bajati.
kanela, prosek i maslinovo ulje, i povoja stavljalo se Mi ove recepte nismo isprobali, neki razumno,
je to pod lebra tamo gdje se nalaze jetra. za specjalne bolesti neki malo manje. Svakako vrijedi napomena - prije
bili su i posebne ene zvane bahomice * * **, one su upotrebe savjetujte se sa svojim lij ili lj ekarnikom,
ljubavne boljke. One bi rastopile olovo i naglo ga ulili u u protivnom, isprobajte to na vlastitu odgovornost.
vodu i iz tih tvorevina nalazile odgovore
IZ PROLOSTI
luUa boja
od nojbojega

"Pranje rublja je bilo dosta tesko. odjevnih
predmeta bili su usiveni od grubih materjala,
muska roba, martina, bumbazin, teriis. lug je bio
zamjena za lug se je kuhao u kisnoj vodi, i to se
zvalo lusija. Imao je takovu pranja, da je mogao
zamjenit najbolji sa vrlo lijepim mirisom,
ostavljen na robi. Snjime su se prali podovi, tanjuri i sve
masne i puno prljave stvari. Ako bi se nasla moja unucad u
nevolji bez eto im savjeta. Jedan drveni sud
zvan mastil ili verdica od 20 ili 30 lit sa na ivici dna.
Taj se sud postavi na jednom stolcu, ali da mu rupa
ostane slobodna za Uzme se lopatu luga i stavi se u
vodu u sudu od 15 lit i to se kuha, da dobro uzavre. Robu
koju imamo volju prat se i nasloi u mastil sa
pri vrhu se ostavi sud prazan za teset centimetara,
povrh nasloene robe postavie komad bjelogplatna da visi
van mastila, donesese kuhani lug i izlije se na tom platnu
zvan koladur i ostavi tako dok se sve ne ohladi, kasnje se
koladur sa lugom ostrani, izvadi i vodu zvanu luina
spusti se u drugi sud i u toj vodi ispere se roba, i iza toga se
je dobro isplahne i stavi na susilo da se osusi.
Lug odsmokve nevalja upotrebljavat,jer je on toliko jak da
OIJ!rrj'ffllllOs,talJ'nooprana u njemu raspadne, dakle i lug
jer je dosta jak, dakle cure,
najsavrsenije roba
"
1939. - 2012.
Priredio: Zoran Tepa
BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
laekovlt:o I slLae (2)
kanala
(salVIa o.J=.J=lclnaUs)
uRagf nQZfvf sa: aLpJa" sLavaLaa" ka.
To je trajni, zbijeni, dlakavi mediteranski polugrm,
sivkastozelene boje i ugodnog mirisa. Cvjetovi
su u p1>liku -Pljenastih skupina, koje
prividne k1asoye. svibnja do srpnja.
Kadulja je biljka nateg kra i primorja. Raste uz
jadransku obalu, na kamenjaru i oskudnom tlu. Moemo je
ponegdje i u unutranjosti.
Postoje mnogi podaci o koritenju kadulje kao i
ljekovite biljke od najstarijih civilizacija do danas. Rimljani
suje zvali svetom travom, a ime salvia od latinskog
salvare = spasiti, jer su kadulji pripisivana izvanredna
ljekovita svojstva. je biljni lijek protiv kalja, koji
unitava viruse, bakterije i gljivice. Kaduljaje dobra i protiv
pretjeranog znojenja. Olakava probavu pa ju je dobro
dodavati masnimjelima.
Poznata je srednjovjekovna izreka: "eur mariatur homo cui
salvia cresit in horta". (Zato da umre kojemu
kadulja raste u vrtu). se spominje i engleski stih: ,,He
that would live for age, must in may eat sage" (Tko
ivjeti dugo, mora j esti kadulju u svibnju.)
Okus kaduljina lista je gorak i trpak. Listovi mogu sluiti kao
svjei i osueni, najvie za mesna i riblja jela. Dodaju
se mljevenom mesu, janjetini, svinjskom
j jetrici i drugim bogatim masnim jelima.
Svjei listovi mogu se priti na maslacu i servirati s umakom
od Svjee je blaeg okusa od suenog.
Koristi se u ljekovite svrhe, za dobivanje ulja.
Osueni list sadri oko 1,5% ulja. Kaduijin med
ima osobit, malo gorkast okus i dodaje se protiv
kalja. Kod propisane upotrebe kadulje, kao ljekovite biljke
ili nema neeljenih djelovanja. No treba paziti i ne
uzimati je dugo. Kod dnevnih od 15 g kadulje
i kod produene upotrebe, dolazi do neugodnih posljedica,
poput usta, znojenja, i ubrzanog
lupanja srca. Kadulju treba izbjegavati tijekom
ITll5JkaLOa
kaualaa
(salvIa sclaRsa)
URagI sa nQZfvf: rnakat:na aLpJa"
rnakat:r:la tRava" [vanJsko
To je i dlakava biljka, s uspravnom i 30
- 100 cm visokom stabljikom. Prve godine svi su listovi u
prizemnoj rozeti. Listovi imaju ovalni ili ovalno-srcoliki
oblik, nepravilnog su nazubljenog ruba. Pricvjetni listovi su
sitniji,jako iljasta vrha, ruba, a pri vrhu biljke crvene
boje. Cvate od lipnja do kolovoza.
Mukatna kadulja je biljka mediteranskih zemalja. Kod nas
raste samoniklo na kamenitim i suhim mjestima izloenim
suncu, kraj puteva, u vinogradima i drugdje.
BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
balzamski miris ove kadulje (koja
na mukatni orah), od ulja iz ljezdastih
dlaka, kojemu je glavni sastojak linalol. Iako je okus listova
gorak, ova se biljka raznovrsno primjenjuje u
kulinarstvu, a i u proizvodnji nekih
Sasvim mladi i njeni listovi mogu se usitniti i dodati
slatkiima i omletima kako bi im dali aromu. U Engleskoj,
gdje se mukatna kadulja uzgaja u vrtovima,jedu se isprem
svjee ubrani listovi, prethodno u tijesto. u'
Meksiku, i Peruu iz korijena i mladih stabljika
proizvode napitke. U
prave alkoholno jaka mirisa od cvjetova. Nekad je
sluila i za proizvodnju piva. '. f
Mukatnakadulja sadri tvari koje djeluju antibakterijski, pa
se njezino ulje upotrebljava. u izradi sredsta a za
njegu usne upljine. To ulje sluii u industriji parfem
(ocfmum BasfLIcum)
DRugI nazivI: BasILiJ, BosIok" BasIliJe,
rJ2URt;ILa, maRiJansc, BazlLfko.
iz Indije, a uz njega su vezane mnoge
Indijci su smatrali da je natopljen boanskom esencijom,
Afrikanci da titi od korpiona, a na Haitiju je
boici ljubavi Erzuliji. U Meksiku ga nose u depovima da
,,magnetizira novac".
Uspjeno uklanja u trbuhu. je sastojak
inhalatora, protiv bolesti dinih puteva. od bosiljka je
sredstvo protiv stresa, a koristan j e i za grglj anj e kod
upale grla.
Jednogodinja je biljka, koja moe narasti do 40 cm visine.
Listovi su na dugim peteljkama, zailjeni. Cvjetovi
su bijeli, po 6 u prijenovima, koji su udaljeni
oko 2 cm. (sjeme) su jajasti, do 2 mm dugi,
do crni. Biljka cvate od lipnj a do rujna.
Kod nas se koristi za proizvodnju ulja, koje slui u
industriji parfema i raznih Bosiljak je zbog svog mirisa
i zbog ljekovitih svojstava vrlo omiljen i mnogo opjevan u
narodnoj pjesmi. .
Listovi se koriste u kulinarstvu kao za salamuru, ribu,
mesna jela, juhe od omlete, a osobito za umake i
druga jela od Posebno se koristi u talijanskoj kuhinji.
Kao dobro se slae sa rumarinom i kaduljom. U Italiji
svjee ubranim listovima konzerviraju miris potapanjem u
maslinovo u1je. ListoWma bosiljka aromatiziraju i vinski
ocat koji slui za salata. 4
BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
CRnI sLaez
(malva sflvest:ufs)
nRugl nazIvI: veUkl sL;Je.z, nfvl;Jf sl;)ez,
umskI sl;)ez,
Dvogodinja ili trajna biljka s razgranjenom i dlakavom
stab lj ikom, koja moe biti polegnuta ili uspravna, a naraste i
preko 1 m u visinu. Tamnozeleni slabo dlakavi listovi stoje
na dugim peteljkama. Okruglastog su ili bubreastog oblika.
Cvjetovi su lijepi i veliki, ili
latica, na kojima su tamnije ilice i s brojem pranika,
suniti srasle u upalj
Biljka raste po poljima, uz puteve, jarke. Vrlo je u
blizini naselja. U planinama dopire i do 1200 m nadmorske
visine.
Crni je sljez od najstarijih vremena sluio kao ljekovita
biljka i Sadri mnogo sluzi, zbog se koristi za
kalja i katara U Rimu proljetne
listove crnoga sljeza smatrali su posebno hranjivim i
zdravim.
Ubrani od travnj a do lipnja, mladi listovi crnoga sIj eza mogu
se prirediti kao ukusno varivo, pinatu, a poto sadre
dosta sluzi, daju guste juhe ugodna okusa. U svjeim
proljetnim listovima ima oko 120 mg vitamina C i
18 mg karotina. Listovi su bogati elj ezom i kalcij em.
Cvjetovi se mogu dodavati mijeanim salatama, a slue za
gamiranje i ukraavanje mesnih i ribljih jela.
mr.sc. Stanislav tambuk

I
e

-
petan malva slLvest:RIs
n
ORA ET FLORA
I
me lijepog cvijeta
orhideje ima korijen u
jeziku, a mudar.
Orhideje iz vlanih prauma
Amerike, Afrike, Azije i Australije.
Uglavnom rastu na visokim planinama,
do 3000 m nadmorske visine.
mnogobrojnim
biljkama nema i ivljeg arenila i
prekrasnih oblika cvata kao kod orhideja.
U Velikoj vrtnoj enciklopediji pie: Obitelj orhideja
750 biljnih rodova, blizu 25000 vrsta i vie
od 100000 hibridnih kultivara. Postoje orhideje koje
rastu na zemlji i one koje rastu na stablima kao
podstanari, gdje se hrane vlagom iz zraka i prainom
to se skuplja na kori stabla. .., .::.:.
Orhideje koje rastu u jednostavno
uzgajati. No ne vole da ih ne
smijemo ispune
lonac u koji smo presaditi,
onda to treba dok se 4-5
tjedanaodcvamje. : ..
Zemlji koju kupimo
zemlje, mah ' vrne
kip\lomyqdQJa1) i
Ljeti ih treba svaki dan zalijevati, ali voda nikada ne
smije stajati u podloci na dnu lonca. Treba staviti
razbijenih lonaca ili tako da
voda moe slobodno otjecati. Prehranjivati ih treba
svakih 15 dana. Orhideje dobro podnose zimske
temperature, tako da ih ne treba unositi u premda
i knjige kau. No, orhideje ne
podnose sunce. Odgovara im sjena i valja ih staviti
tamo gdje ne dopiru zrake.
s. Metilda koludrica
novinare, don
u krug
kri
" krakun')
ZIna .
Kad ova ,,Kruvenica" bude nami u ruke, u druge foje
siguro tit analize tad pasone sezone. Ministar od
turizma siguro diplit koliko procentihjudihje bilo
nego Ioni. (Ma, je oto oni caje reka da ni vano koliko turisti
tratidu? A otu stvor mu ni briga nanka provat doznat.)
zajednice objovit koliko je bilo prijovjenih
gostih, cudo kuntenti da je boje nego Ioni. (I pametnije je ne
pitat "Jadroliniju" koliko je kortih prodono, onda bi se bar
vajalo ikomugodera zamislit!) efovi i od policije
se folit kako je "sigurnosna situacija bila pod
kontrolom". (I imat prov jerbo u slubene izvjetaje
otako pie. Ono malo uniformih ca imodu pari da je
uglavnom na mista di je mir pok ne moredu u isto vrime bit i
di je guva i uur, je tako? Bome je!) Na potetot je
odovna u foje reka da je ovo "buka smanjena na
polovicu". (Vajalo bi provat je tako kad zacepi jedno uho. A
da je zacepit oba i na Svetega Mikulu, rekli bimo istinu
da se nita ne cuj e!)
I tako more bit da je sve pasalo alavija. Ni som ne
znon zoc mi je onda po na pamet pokojan Tomao kojije uo
da "ako nos dvo tucemo po mesu a vos deset prigucujete
patate, onda svi mi jimo gula!" Cista
statistika, cistij a ne more bit.
Zato kulture ni falilo. Di i di koja predstava,
koncerti, tega je bilo obilato. Dobrin dilon u organizaciju
Milanovega "Hvarskog ljeta" a dilon i u privatne inicijative.
Bilo bi mi drogo znat daje bilo zoc, jerbo onda
bit tega i
bilo koliko ti dua pito.
orv'enstvo balun i Olimpijada, da
Meju zodnje stvori je ,,Hvar Half
Marathon" i lipo je bilo gledot kad su dohodili na Pjacu,
cinilo mi je imprejun kako su niki posli desetak minutih
parili kako da i nisu tarkali puste kilometre! Jedino ca je
polumaraton bi ucini propja cili-cilcosti grop na cestu, pok
bi bar vajalo pripomistit ga u vrime kadje manje prometa.
(Zoc ga ne bidu stavili po ljudima bi siguro bilo lanje
tarkat kad ni pripecak od sunca.) Dobota na somi pocetak lita
se provo igrat i bejzbol. Fermalo se jerbo da ni po propisu
kad dvo sa palicima tucedu po jednemukojije dopokon i bez
balotice. Statistika jo ni ukozala koliko su (i jesu
ova dvo bodovih za otu portsku akciju, ma zato su
slike iz bolnice lipo pokozale da ovi ca je bi bez balotice
promine vrimena cili ivot. N a kroj lita se pocelo ukot
obo nikima reketima. Vej son se bi ponodo da non se vrotila
Mirjana i da se nastavit projekat od tenisa koji je u
ono doba puno Akad ono da reketarenje! ?
Boe moj, caje sad oto? Konto son da ako je cipelarenje kad
se nikega tuce sa postolima da je i reketarenje kad se certega
tuce sa reketon, po kinima, glovi, nogima, oli di se vej
uspije. A ono tamo da nike olde iz ruke u ruku, uur, klime i
jo toliko tega drugega. (Ko novinima virje na parvu, reka bi
da j e izvjesni Prosper kriminalac odma malo ispod Sanadera
oli barenko iz onega doba pri nego ca j e epeta izoa na
korup, pokje za sad sigur.) Nison sve dobro kapi, pok ne bi
iti falit cagodera napisat, ma da mi je kagodera prid jutro koj i
SPIZA
dobri reket na ruku kad se horde priko pjace - ne
znon bi odoli ne ga duperat po njima onako kako son ono bi
krivo kapi. Eto, sva reket nimon, pok ni stroha da
intrat u statistiku od policije za oto. (Tim jerbo se u oto
doba oni na pjacu ukazijedu otprilike kako i Gospa u
Sa ton razlikon da tamo ni slubeni stav da se
Ona ukazije dokle svit u oto estoko viruje, a ovamo je oto
sve juto nopoko.)
I hodit na ribe more bit port, ako se od otega ne ive oli je
cijadin u penjun. Buto se lipo ide se na
kancenicu oli na panulu, guto se, a bude i od koristi. Cu son
da se u zodnje vrime lokorde kako lude, pok ako von
se ukoe prilika kupit hi na pekariju oli von kogodera
daruje, pjegat von jednu ricetu. Ni moja nego mije
rekajedon prijatej iz Vicenze, a po fameji po ocuJe 1Z
Sicilije. Njegova binona je dobota do smarti kuhola u
jednega bogatuna, pok i ricetu dondanas zovedu po njemu:
IanzardO alla
don SpaIUGGi-

I
,. :
Bome da ste kapili da lanzardo LOKORDA, je
tako? Vazmite onda jednu velu oli dvi manje na cijadina,
filetojte, reentojte istavte cidit. (Oni tamo duperaju retele
od za to, vi morete ca vonje na ruku, ako igrote tenis
posluit von za to dopokon i reket, somo ga fregulu
properte.) Onda bi hi bilo nojboje zadnit i na
gradikule. Ako vonje oto ekoda, dobraje . paura ca se
ne takoje sa kapju UJA, oli hi jednostavno sfrigojte, pok
onda butojte SOL i friki PAPOR po filetima. Sad von je
potriba kojigodera LIMUN i NARONCU na
fetice sa svon koron, (ako ni one kupovne
isfregojte pod teplu vodu), kraje trukojte u Dobro je
ubrat i malo frikega od istega fruta. Potriba je i
SUHICIH, koji pig LUKA na fetice, malo joglih od
RUMARINA, grancicu-dvi DUICE,
zarnih od KORIJANDULA i malo od KORO MACA.
(More bit da von se parit ovode cudo tega ca vi
bite promislili stavit, ma oni dole su kroz puste vike imali
kontakte sa Istokon i Afrikon priko Maurih nego sa
Europon, pokje puno zocinih i nocinih ostalo i tako nije po
gutu. Boramije i meni!) Na dno adate terine od terakote oli
cakla stavte koji list, povar fetice limuna i naronce pok filete
sa po malo travicih i zocinih, pok otin redon dokle sve ne
istratite. Vazmite maslinovo UJE i KVASINU, oni ug iz
i uzovrite. (Uglavnom duperaju pol i pol, ako volite
Juto stavte kvasine, ako volite slaje untojte
PROSEKA, jerbo siguro nimote njihove Marsale doma, Je
tako?) Izlijtepovarneka oblije i molojte da se dobro ostine.
Ako sad promislite kako je ovo somo jedon bogatiji i
zacinjeniji na savur, imat krivo. A oni ca sumnjodu
da son ovo jo izvento za ovu priliku neka mi se jovidu, kad
dojde moj amico Genaro moredu ga pitat sve ca je
ikakoje.
Kad smo vej okolo tega lova na vele ribe, bome da bi vajalo
spomenitBig Game Fishing. To vonje ono kad na otvoreno
more abrumojedu pustega vrimena pok onda na j oke i
vele udice panulodu na velu ribu. Nododu se jaglunima,
sa kojima bude vele posla dokle hi ne izvadidu na
kUvertu. (Ovo dobota umejo na akcije USKOKA, je tako?
Sa tin ca posli pustega pisonja po fojima i teotra po sudima
pustidu vitar u laticu, a trofeje pustidu iz
paruna vonka. Ovamo kad je na udicu, malokoji epeta plivo
u more.) Intanto, dopala nos je feta jagluna, kako je da je. To
von bude za parste oblizat kako da ne znon
nocin koji bi bi faliven, (za Boga milega, ne stavijte otu
deliciju u ledenicu, nanci per sonjo! bi vos moga
prijovit na policiju. I irno bi posve prov), pok bit ni ovi
caslidi:
SPIZA
Kako doma maloko irno provu od matunih, ostaje von
paher na letriku. Ma, ni zla, ni sa njin puno manje
u gut. Ako je Bog providi puno debelu fetu, ucinte dvi
tanje. Stavte hi u jednu terinu i oblijte sa dobrin Inulon
maslinovega UJA kojega ste batili sa ugon od jednega
LIMUNA i izmi ali jo jednu KAPULU isicenu usitno, po
pol lice usitno PETRUSIMULA i MURTELE, ko jubi more
i moli list JAVORA, a svakako MARAVINCA i obilato
frikega PAPRA. Neka tako pocije uru-dvi, kadikad
voltojte, dokle von se vino za pit dobro ne ohiodi. (A neka
bude co boje, po vaemu gutu i boje da fregulu zavanco
nego da kapja fali. To bi von bilo gore nego da vos nikor na
zodnji i nojslaji zalogoj oine reketon po cupku.) Onda
otreste i stavte u rotijeru na malo UJA, pospite fregulu greze
SOLI i u vrilu otprilike 35 minutih do tri kvorta od ure,
prima temu kako je tepla. Po potribi, ako izvampi, a da
ne bi zagorilo, banjojte sa onim likvidon di se je
mocilo.
Sa tin vonje dosta somo lipi kruh, malo kojegodera
salote i Bog te veseli! Moga bi priporucit zelenu olu, ma
oto bi epeta potezalo na Siciliju. Da mi je znat zoc mi sve ota
Sicilija tuce po glovi?
Vrotmo se mi na statistiku - ona govori da slatko volidu v '
enske nego muki. Jo bi intro u nju, ma po onima meru
poznotima mukima ea su infioni u slatko, ne bi se reklo da
je otako. Certi ne moredu nanka zaspat bez cagodera
slotkega pri. Kad ni nita na g . du da
dvi galetine sa
je vej tako kako je, ne mOJreJJ]lO
priporucije:
Od
Otprilike 20 dek i 15 dek OMENDULIH (mire
morete po svoju i prominit, a omendule bi bilo boje obilit)
tucte umortoj avan, za one ca bar na kapidu) i
pomalo dodovojte 15 dek CUKARA da se sve lipo izmio.
Na bondu istucte 6 UMONCIH, pok umiojte tote ono ca
ste istukli pri. Sad gre malo izgratone kore od LIMUNA,
more i NARONCE, i dobro istucena 2 BILONCA. Sa
pomnjon izmiat i napunit pok stavit u sridnje
teplu na 35 do 40 minutih. Sa ovin je lipo popit
proeka, a ko ga ne jubi neka vazme plavac, ma oni
jacji di je isto ostalo malo cukara od groja unutra. (Na
kupovni von vaj o pisat kasna berba.)
Eto nos na kroj, po starinski se ualo na svarhu.
I kako i uvik, finijemo sa: zdravi i veseli bili, lipo jili i
pametno pili!
Marinko
NIJE
"TIK
oletkom srpnja lOYt'en je IURO 1011
Poljioj i Blojini, pobjedom najbolje
europsI noaometne repmentodje -
ponjobke. U finalu su olnoli bukvi(U Talijanima
koji se ni don donos nisu opomvili od oko.
Yi(ente del Bosque predstavio je svijetu dotad
molo poznati nolin nogometne igre kroz taktiku
kojo se popularno naziva ti ko-toka. Moda nije
ba interesantno za suvremeni nogomet, ali se
svakako pokozola uspjenom. ponjold su no
tronu lurope.
Dok su se panjolci jo oporavljali od slavlja povodom
osvajanja Eura 2012., u Splitu je projekt Mie
u kojemje najvanije uloge u Hajduku povjerio
djeci. Hajdukova dica shvatila su to imje za i
puniti "Poljudsku ljepoticu". Prepoznavi trud i zalaganje
tih mladih momaka, nisu tedjeli dlanove ni nakon
poraza od Intera 3:0. Talijanski mediji nisu se pretjerano
bavili utakmicom, su stranice svojih sportskih novina
ispunili hvalospjevima Torcidi. Nikako se nisu mogli
kako je da nakon poraza i - budimo iskreni-
suzdranih gostiju, mladi hajdukovci dobiju l5-minutni
aplauz svojih Izbor novog predsjednika Hajduka
Marina proao je u do tada skandalu
splitskog eljka Keruma. Hajduk je dobio
novog predsjednika, a Kerum je, se, svoju
sudbinu na Splita.
Vratimo se mi malo na na otok.
S
TAKA"
Pnod idu u nii mna!
NK Hvar je 9. mjeseca natjecanje u
hvarskoj nogometnoj ligi. Seniorskoj nije
doputeno sudjelovati u vioj ligi, premda su to izborili
prologodinjim naslovom prvaka. U dopisu koji je krajem
kolovoza uputio predsjednik Nogometnog saveza nae
upanije Pako kao glavni razlog se navodi
neadekvatno nogometno igralite. kategorijama je
doputeno igrati ako se na igralitu u Krinoj luci obloe
zidovi zatitom, kako bi se usljed kontakta sa zidom
izbj egle ozljede. Sjetimo se tragedij e u Zadru kada j e stradao
Hrvoje Ima li ove zabrane veze sa smjenama u vrhu
Nogometnog saveza SD upanije, bit jasno kad ta
trakavica zavri. Nedvojbeno je da su Hvarani u nemilosti
upanijskog nogometnog saveza zbog svrstavanja na stranu
biveg nogometnog suca Alojzija uprahe, koji je najvie
ostao poznat po utakmici Rijeka - Osijek iz 1999. g. i
nepriznatog gola u 88. minuti, koji je Rijeku tada mogao
dovesti do naslova prvaka. Te godine prvakje bio Dinamo.
Hvarska nogometna liga desetog mjeseca
novu sezonu. Ljetna stanka smirila je strasti koje su se

POGLED SA HVARSKIH TRIBINA
--::::-------
I
II
uzburkale u pretposljednjem kolu, posebno na utakmici
Junj ak - Jelsa, koja j e prekinuta nekoliko minuta prije kraja
zbog na terenu. su kanjeni
sudionici tog a sam zavretak
prologodinjeg prvenstva ostat po tome da se
u zadnjem kolu prvak. U zadnjem kolu Levanda iz
Velog Grablja nije uspjela pobijediti Vrisnik, pa je rezultat
utakmice Junjak - SOK postao nebitan. Spomenimo i to
da je policijsko osiguranje u Jelsi na spomenutoj utakmici
bilo kao da dolazi Barrack Obama. Hvarska nogometna liga
po svemu je jedinstvena, a vjerujemo da i nova sezona biti
uzbudljiva i zanimljiva.
Homo so rukometom!
Rukometai bez dvorane i dalje se natjecati i igrati svoje
utakmice u Jelsi. Gotovo je nevjerojatno da grad Hvar nema
pristojnu sportsku polivalentnu dvoranu koja bi sluila
rukometaima, rukometaicama, koarkaima, itd.
lokalnih da Hvaru najskorije vrijeme
dobiti dvoranu su, izgleda, ludom radovanje. Sramotno je da
djeca treniraju po i kii na neadekvatnom igralitu,
a sa druge strane gotovo nitko ne to uprava RK
Hvar radi za nau, hvarsku djecu. Trenem Miri
jedina satisfakcija moe biti da je u svojoj sportskoj i
trenerskoj karijeri puno djece spasio od ulice, droge i
alkohola! Sjetimo se kako smo svi utakmice na
Tenisu kada su Hvarani osvajali naslove rukometnih prvaka.
Najtrofejniji sportski klub u Hvaru je nebrigom gradskih
vlasti doveden pod pitanje opstanka i svrsishodnosti
postojanja. Novi predsjednik pendi Ismaili, zajedno sa
Mirom i ostalim kolegama radi nevjerojatan
posao. Da se RK Hvar ugasi, bi li im itko imao to Tko
bi objasnio mladim rukometnim nadama da nema novca za
loptu? Zasluuju li to i veterani koji su godinama
krvavih kolj ena odlazili s utakmica?
Nekad veliki klub kojeg su se u sportskom smislu svi
pribojavali danas mora svoje utakmice igrati u Jelsi, ili ih -
ne igrati. Sjetite se nekada njih i do Jelse pogledati
koju utakmicu i zapljeskati tim mladim ljudima koji moda
puno ne govore, ali igurno im nije drago igrati pred
"strancima". Izborna godina..' e.krenula. o dvorani

POGLED SA HVARSKIH TRIBINA
vie biti ozbiljno Gotovo ista stvar je sa
enskim rukometnim klubom. Ines i njena ekipa
rade i trude se. Neka im djeca koja ih najvie podravaju
budu poticaj da ne izgube snagu u bitci za pristojni rad, koji
djeca zasluuju. Na kraju o rukometnim herojima
se jedno pitanje: Imaju li Ines, Miro, pendi,
... u svojem dnevnom boravku nagradu Grada Hvara za
sportski rad?
Kraj sezone opet nam donosi mnogo lijepih sportskih
natjecanja. listopada rezerviran je za memorijalni
turnir "Luka koji NK Levanda i Grad Hvar
organiziraju na uspomenu prerano preminulog prijatelja,
sportaa, vatrogasca ...
Kraj 10. mjeseca nudi nam turnir ,,Adio lito" koji je lani
privukao mnotvo Hvarana na SP "Gariful". Hvarski
restorani i i ove godine se bore za trofej koji bi ba svi
htjeli osvojiti. Ima li to bolje nego pobijediti svog prijatelja,
kolegu, susjeda? Nadamo se samo sa malo manjim
tenzijama nego lani.
Novogodinji turnir i ove godine okupiti znalce malog
baluna na popularnom "Tenisu". Kao i svake godine,
se ekipe koje daju dodatnu dra drugom
najstarijem malonogometnom turniru u Hrvatskoj.
Novogodinja regata je u problemima. Izbor novog
predsjednika HJS-a Marijana nije donio nita
dobro u gradu Hvaru. Za nadati se da Hvar
biti sablasno prazan za i novogodinje blagdane i
kako se i dalje pod hvarskim nebom bijeliti jedra
optimista.
Puno sportskih je pred nama. na kakvu
utakmicu i dajte podrku mladosti koja igra za Va i na
Grad. Onima koji vode tu mladost poelite da volju nikad ne
izgube, a onima koji bi trebali osigurati infrastrukturu i
uvjete za bolju igru i nove pobjede recite ... (ma znate i sami
to).
Na kraju: Sportski pozdrav!
Tjka taka je i sat ioji otkucava.
JJFRANJ o ASIKI
SKLADATELJ
BOJE LJEPOTE"

dr. fra Bernardina kunce

"Franjo Asiki skladatelj Boje
jepote ili Franjo Asiki patnik i
slavljenik Boje ljubavi" ove je godine
doivjela svoje drugo dopunjeno izdanje u
nakladi "Glasa koncila".
Predstavljanje knjige u Hvaru organizirao je ogranak Matice
hrvatske u petak, 22. lipnja. U su, s u 19.30, o
knjizi uz autora govorili Joko i Josip Botteri Dini
te Kuzma u ime organizatora. Prigodnu
izrekao je i biskup Slobodan tambuk iskoristivi tu prigodu
da i K. na izboru u Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u svojstvu suradnika
HAZU-a. ostalim, na predstavljanjuje istaknuto kako
je ova knjiga skoro u cijelosti nastala u hvarskom
samostanu, je do lani bio fra
Bernardin. Predstavljanju knjige - velikoj
prisustvovao je lijepi broj Hvarana.
U djelu na 264 str. autor studiju polazinim crtama
za stvaranje slike sv. Franje, a nastavlja poglavljem u kojem
se razmilja o svecu kao ikoni u velikom mozaiku Boje
ljepote. poglavlje razmatra raspon od ivljenja
s izvora ljepote u sv. Trojstvu do ljepote Krista na
kriu. dva raspela - onog na Franjina
duhovnog puta u crkvi sv. Damjana, ,,Krista slave" koji je
Franji da obnovi njegovu crkvu; i onog na vrhuncu
puta kada je u raspetog serafina primio od
istog stigme - centralna je tema poglavlja, ali i cijele
knjige. Peto poglavlje nastavlja se na ovo razmatranje
studijom o utjecaju stigmatizacije na razvoj
pasionskih pobonosti kod franjevaca. esto
poglavlje nosi naziv ,,Radost duhovne poruke i trajnost
Boje ljepote u osebujnoj malenosti Franje Asikog" . Slijedi
i "prilog s razlogom" naslovljen ,,'Krist slave' i
Krist' - jedan Krist" u kojem se razmatra prikazivanje ove
tematike u umjetnosti. ostalim, su i dva
hvarska umjetnika: fra Joakim-Jaki Gregov i njegovo
raspelo iz samostana Gospe od Milosti pod nazivom
,,zavlada Bog sa drveta" te Kuzma i njegova
skulptura u svetitu Sveta Mati slobode za koju fra kunca
predlae naziv "Nacionalna preobrazba muke i smrti u vjeri
Krista pobjednika zla i smrti". Knjiga je lijepo likovno
opremljena, a sadri i predgovor fra Bonaventure Dude,
autorov uvod i zahvale, te bogatu bibliografiju.
Zanimljiva i pisana knjiga trebala bi svakoga
zainteresiranog za lik i dj elo svetogAsianina.
Recenzent knjige akademik Tonko zapisao je:
,,studija 'Franjo Asiki, skladatelj Bolje ljepote'
je dobro utemeljen uvid u biografiju jedne od
figura u ljudskoj povijesti, iznimno
poletno ispisan tekst o jednom sloenom problemu
duhovne tradicije; jednom knjiga u potpunosti
ispunjava preuzetu ukazivanja na manje znane
aspekte Franjina djelovanja. "
Jedan od knjige u Hvaru Joko o
njoj je zapisao: je o knjizi kakvu na hrvatskomjeziku
jo nismo imali, napisanu krajnje s
uravnoteenim pluridisciplinarnim pogledom na teoloke i
kao i na kulturno-
povijesne aspekte duhovne obnove koja je
obiljeila Europu kasnog srednjeg vijeka. "
NOVI LIBRI


AGA YE HVARSKIH
BENED IKTINI{I"
T
iskanje i posljednji
na temu hvarskih fenomena
koji su uli na UNESCO-ve liste-
od agave hvarskih benediktinki".
Uvodnu napisao je biskup Slobodan
tambuk, a pogovor vii kustos Mirjana
Sve ostalo u knjizi priredilo je
sedam Osnovne kole "Jelsa" uz
urednika i mentora prof. Vinka
i savjetnika prof.
Ante
na 24 str. donosi povijest benediktinskog reda i
hvarskog samostana, govori o odgoju i obrazovanju u
samostanu, ivotu sestara te o agavi i procesu i
vrstama izrade od nje. Tekst je citatima
iz Pravila sv. Benedikta, a knjiga je opremljena
brojnim ilustracijama - crteima i
fotografijama. na uspjean prezentira
fenomen hvarskih benediktinki, koji je
prepoznao i UNESCO uvrstivi ga 28. rujna 2009. g. -
zajedno s Lepoglave i Paga - na listu
svjetske nematerijalne batine.
Kao to je istaknuto, ovo je ovakav
iziao na inicijativu mentora prof. Vinka
koji predaje povijest u osnovnim kolama Starog
Grada i Jelse. Prvo je 2010. g. izaao "Procesija
'Za krien' na na 44 str., a izradili su ga
takoder O uz preagovor fra Bernardina
kunce i pogovor don Prugi je
20 ll. g. izdala " Stari Grid pod
nazivom
povijesni
rad je starogradskih
te ...
Sunak1adnik svih je ALFA d.d. iz Zagreba. Svi
navedeni kvalitetno opisuju hvarsku batinu
uvrtenu na UNESCO-ve liste i treba pohvaliti rad
djece te posebno njihova mentora.
JB
VAMO-TAMO
~
VAMO-TAMO

VAMO-TAMO
N
akon lanjskog uspjeha, nagrade za
najboljeg debitanta, koju je Pero
osvojio na
Melodijama hrvatskog juga u Opuzenu,
nismo mogli propustiti ni ovogodinji
festival (petak, 10. kolovoza). Ekipaje
prokuana - tekst i glazba Miho
Slave, aranman Joko Banov, pjeva Pero,
a uz njih je i 15 Pjesmaje
"Zva san te rumarin".
Autobus-kombi vozi nas do odakle
trajektom za Drvenik. Zaustavili smo se u Vidu, rimskoj
Naroni, gdje nas je u restoranu "Duda i Mate" g.
Gano Bonjak. smo razgledavali Norin,
vozili se kroz a, trstiku, travu uz vrbe, a usput i
ukusno jeli - vrste sira, prut i neizbjene pohane abe.
Ni nije nedostajalo. nam o Vidu, muzeju
Narone i ivotu tamonjih ljudi. Natrag u restoran, gdje nas
brujet od jegulja, romba i aba. Uz vino, ni pria,
festival tek u 2Ih. Na lijepom trgu sv. Stjepana s
istoimenom crkvom (slavi se 3. 8.) Pero nastupa sedmi po
redu. Ulaznica (30kn) ujedno je i pa odmah
zaokruujemo naeg favorita. Gledateljaje 700-800. Onima
Zftt\IRISftO U ODUZfnU
oko nas dijelili smo rumarina koje smo donijeli iz
Hvara (hvala g. Bertiju). Svi su zahvalili. Konkurencija je
jaka - Coce, anko, Frii, Monteno ... Mi ovacijama
i ispratili Peru, a on je pjevao izvrsno, bez treme. Voditelj,
popularni nakon nastupa veli: "Lako je Peri kad ima
ovakvu publiku!" U pauzi pri brojenju glasova nastupila je
Tereza Kesovija uz pratnju maestra Banova. Malo je falilo
do nagrade - tek nekoliko glasova publike: Pero je
Nakon nastupa druili smo se s i
Opuzena. Nismo tuni, vano se pojaviti i sudjelovati. Ako
Bog da, dogodine na Pero opet nastupiti i biti jo
sigurniji. Nadamo se i kojoj nagradi.
U ime autora Mihe i Pere, od srca hvala svim
sponzorima i donatorima jer bez njih bi bilo teko i zamisliti
na festival!
Spot - u kojem se uz Peru i rumarin pojavljuje i Anamarija a reirao ga je
Zoran Tepa - moete pogledati na http://www.youtube.comlwatch?v=p_qjJp8JJTo
ili na stranici http://wwwfacebook.comlPeroRadaic.
MB
Na Molu je u petak, 31. kolovoza, bio poseban
jer su djeca, mladi, roditelji i prijatelji imali svoje
slavlje - "Feta dice s Mole prije kole", po redu.
Feta je nastala iz protesta. Naime, prije tri godine
presjekli su konope brodicama vezanim
za Molu. Vlasnici brodova ignorirali su postavljane
kojima se kupalina zona pred
Molom. To je izazvalo pobunu, koja, naalost, traje do
danas. Preostaje tek tihi prosvjed i - feta. Ove godine
na feti se okupilo mnogo Okupljeni
su u udrugu kojoj je predsjednik Mihovil d o d *'i * d o d *
srednjokolac, potpredsjednica Nevesa r re BJe' hA" A rofpre' Bje hAca
majka troje djece, a i ostali su organizirani - pomau se,
plivaju, igraju se, kolur" ...
Imaju i svoje legende - najstarije Zoru
Novak-Kogo, Jelu i Mariju Novak-oleti. Od
mukaraca treba spomenuti Antu Tudora, Ramiza
Krhana, koji otvori sezonu plivanja i
najuporniji je, Ivota Novak:a-Kogota i Ivicu Tudora.
Mladi i parovi s djecom tu su
svakodnevno. Imaju turnir u briku1i i treeti - neki se
toliko zaigraju pa i ne u more. Postoje i suci. Pliva
se i tafeta, ekipno. Na samoj feti bilo je raznih
grickalica, pizze, sokova, piva (a ni bilo vina! !!), a
svirala je i glazba iz radio prijemnika. Gosti, turisti,
prolaznici rado su se zadravali i posluili se jelom i
Rekli su: "Pa ovo je mala Copacabana!" To je i
istina, jer je hvarske djece ovdje i u Kria
plivati. Treba spomenuti i sponzore
ovogodinje fete: pekaru pizzerie Kogo i
Bumbar, restorane Marinero, Kod kapetana i Ex
Rocco, Garip, Zvonka,
Antoanu i hotel Park. I mi iz Kruvenice smo bili
pozvani pa smo pomalo zapisali i fotografirali.
Radujemo se s njima. Nastavite tako dalje! I dajemo
svoju potporu u borbi za vae i nae omiljeno
kupalite!
MB
8. svibnja - 2. rujna 2012.
U
ein sv. Propera, 9. svibnja, u 19h otvorena je
orka, je proslava svetkovine
hvarskog suzatitnika. Uslijedila je pjevana
koju je prevodio biskup Slobodan uz asistenciju
hvarskog dekana don Emila i upnika Dola
don Ivice Potom je upnik slavio sv. misu.
Svibanjska pobonost je toga dana molj ena u l8.20h.
U 20h pred Katedralom je koncert benda mladih
upe sv. Stjepana.
Na svetkovinu sv. Propera, u 10.
svibnja, misu pred orkom u lOh slavio je upnik. Uslijedila
je svibanjska pobonost. misa je u l8.30h.
Slavio je biskup tambuk u koncelebraciji s vie
Na kraju mise odrana je procesija sa relikvijarom
po Pjaci. Orka sv. Propera zatvorenaje prije mise u
petak, 11. svibnja.
svibnj a iz tiska je izaao "Sakralni obj ekti
upe Hvar" u izdanju naklade. Tekst za je
napisao Joko a fotografije izradio Ivo
Za vrijeme sezone ulaz za razgledavanje
Katedrale se lOkn. Oni koji bi se doli pomoliti,
mogli su bez ulaznice kroz lijevi ulaz, gdje je bio
prostor za molitvu. N a vratima su i ove godine deurali Boris
i Milena Tudor.
Slavlje prve odrano je na 6. vazmenu nedjelju, 13.
svibnja. su po prvi put primili: Nika Ana
Marko Tara Bosak, Tonia
Dominik Marko Jerolim
Domagoj Mia-Maria Dominik
- -""'L Nives Gabriela Nika
Miko Laura
., Rozarija Patrizija Simon
, Marko Karmen
a Schwartz, Josip dOI1 Jaka
Vid Sara i BOris Vuksa.
Priprema1i-su-ih upnik i kapelan. U popodnevnim satima:-----=__
su posjetili benediktinke te sudjelovali na
svibanjskoj pobonosti u Katedrali.
Svetkovina Gospodnjeg - Spasovo proslavljena
je u 17. svibnja. Recitiranu misu u lOh slavio je
biskup Slobodan, a pjevanu u 19h upnik.
Duhovska devetnica molila se uz svibanjsku pobonost od
petka, 18. do subote 26. svibnja.
U petak, 25. svibnja, don Pavao je u refektoriju
samostana priredio program "Jer toliko toga
imam moje blago u i pjesmi", koji je u
20.30h.
Na svetkovinu Duhova, nedjelja, 27. svibnja, biskup
Slobodan je na misi u lOh podijelio sakrament krizme.
Koncelebrirali su mu upnik i don Andro Krizmu su
J?rimili: Marko Antonija Matea
Matea Tereza Antonio
Leandro Nikola Hraste,
Dubravka Ivan Bisera Kristijan
Stiven Filip Antonio
Zvonimir Franco
Kristijan Parlov, Fabiana Anamarija
Doni Antonija i
Franko uvela.
Prije mise pjevanaje
upnik j e pozvao krizmanike da se pridrue misi na blagdan
Marije Majke Crkve, u ponedjeljak nakon Duhova, 28.
svibnja. Odaziv je bio osrednji.
U 31. svibnja, u je tradicionalno
proslavljen blagdan BDM Elizabeti. Grupa
iz Hvara sa upnikom i dvojicom ministranata
krenuli su starim putem i izgubili se u uvali prije pa j e
bilo probijanja kroz gusti uz mobitelsko iz
Imali smo i manji incident. Jedna se
pokliznula i nogu pajuje trebalo prebaciti do ceste
radi odvoenja na Hitnu ivot se pjevati bez
upnika, a blagoslov polja i misa su ipak u

UPNA KRONIKA
najavljenom terminu. Bilo je stotinjak koje je
pred crkvom na kraju slavlja barba Duje
Tudor iz Milne.
Od petka, 1. lipnja, svakodnevno je u 18.40
lipanjska pobonost - zlatna krunica i litanije Srcu Isusovu.
Blagdan Presvetog Trojstva proslavljen je u nedjelju, 3.
lipnja. Nakon mise u Katedrali je odran koncert
glazbene kole iz Graza.
Stogodinjica hvarskog biskupa Celestina
(8. svibnja 1912. - 4. lipnja 1994.) bila je
povod okupljanju vie generalnim
vikarom i dekanima Hvara i na zadunici
na obljetnicu smrti u ponedjeljak, 4. lipnja. Misu u Katedrali
predvodio je biskup Slobodan.
Na svetkovinu Tijelova, u 7 . lipnja, recitirana misa
u Katedrali je u 10h. misu u 19h predvodio
je biskup Slobodan u koncelebraciji s fra Jakijem i
upnikom. Na kraju mise odrana je procesija s Presvetim
po Pjaci uz sudjelovanje obje bratovtine, i
zbora.
mjeoviti zbor Vox Animae
(osnovan 2007. pod okriljem u Splitu)
posredovanjem Ive ujedno i
zbora, odrao je koncert u Katedrali u subotu, 9. lipnja.
zbora ugostili su upljani, kojima zahvaljujemo, a
nakon koncerta za njih je zakuska u
dvorani.
Misa zahvale za proteklu kolsku i godinu
odrana je u nedjelju, 10. lipnja, u lOh, a predvodio je
upnik. i su molitve vjernih koje
su sami priredili.
Blagdan sv. Antonija, srijeda, 13. lipnja, je misom
kod franjevaca u 6.30h, koju je slavio fra Jaki, a nakon koje
je uslijedila procesija sa kipom (nosili su ga
bratimi sv. Kria: Novak-Dare,
Ante i Tonko-Ante
bratimi sv. Nikole: Antun Tudor-Kotin, Frane Primi, Marko
i Marko civili -
"zensoti": Novak-Hahon, Ante Novak-Longin, Ante
Novak-Hahon iha i Lojko). Kao i lani - kada
je obnovljena nakon vie od pola - ila je od
samostana preko Rive na Pjacu do tri skaline i natrag kroz
Burak do samostana. Fra Jaki je zatim odrao blagoslov pred
crkvom i pozvao sve na prigodnu zakusku. U crkvi Gospe od
Milosti u l7h bio je blagoslov (tradicionalno levande
i bakuka) i djece, a u 19h misu predvodio je biskup
Slobodan.
SV.PRO!iPER

U petak, 15. lipnja, proslavljen je blagdan Srca Isusova.
Misu u 10h slavio je biskup Slobodan, a pjevanu misu u 19h
upnik.
nedjelje lipnja, 17. 6., preko mise u IOh bratimi sv.
Kria primili su novog Kreimira
Od te nedjelje misa kod koludrica je zbog sezone
(tj. kako bi zaposleni u turizmu imali
sudjelovanja u nedjeljnoj misi) sat ranije, u 7h.
Od 17. do 24. lipnja upnik i kapelan bili su na nagradnom
putovanju u Ukrajinu s hvarskom srednjokolskom
ekipom, pobjednicima olimpijade. Vie o tome
u reportai ...
Svetkovina sv. Ivana Krstitelja slavljena je u
nedjelju, 24. lipnja. Kod benediktinki, koje sv. Ivana slave
kao suzatitnika samostana, misu u 7h predvodio je fra
Joakim Gregov.
Misu za Domovinu na Dan dravnosti, ponedjeljak, 25.
lipnja, slavio je biskup tambuk u koncelebraciji sa
upnikom i kapelanom
Na svetkovinu sv. Petra i Pavla, petak, 29. lipnja, upnikje
slavio misu u 10h. Pjevanu misu u 19h predvodio je biskup
Slobodan, a u molitvu je posebno
upnika, kojemu se toga dana navrilo 30 godina od
i kapelana, koji je tog dana slavio
imendan. Na kraju mise upniku je prigodnu u ime
pastoralnog izrekao Boris Tudor, te mu je
poklon upljana.
Od ponedjeljka, 1. srpnja, pobonost (krunica) je
u 19.30h, a uslijedila bi misa (osim kada
je prvo bila misa, a potom euharistijsko klanjanje).
Nedj elj omj e misa bila u 20h.
Na blagdan sv. Benedikta, srijeda, 11. srpnja, misu kod
koludrica u 19.30 predvodio je biskup Slobodan.
Svetkovina Posvete hvarske katedrale, spomen na
od 11. srpnja 1706. g. kada je posvetu izvrio biskup
Rajmund Asperti, zbog datumskog poklapanja sa sv.
Benediktom, proslavljen je u nedjelju, 15. srpnja. Misu u
IOh slavio je Borna kapelan upe sv. Nikole
na Kustoiji u Zagrebu.
Misu blagdana Gospe Karmelske predvodio je upnik u
ponedjeljak, 16. srpnja, u20h. Po starom pred ikonu
Gospe na njenom oltaru objeeni su prvi plodovi crnog i
bijelog koje je kao i prethodnih godina poklonio g.
Jozo Novak-Kronjac.
GOSPA U

UPNA KRONIKA
Preko mise u lOh u nedjelju, 21. srpnja, upnik je
obukao novih ministranata. To su ovogodinji
Dominik Domagoj
Dominik Dawnay i Marko U ime starijih
ministranata pozdravio ih je Ivan
Mise u Zvijezdi mora bile su 25. i 26. srpnja. U srijedu, na
blagdan sv. Jakova apostola misuje slavio upnik. Istije, u
koncelebraciji s don Pavlom, predvodio misu i na spomen
sv. Joakima i Ane dan. ovog ljeta crkva je
iznajmljena slikaru Vjekoslavu Stipici, koji je u njoj
organizirao prodajnu izlobu. Pred ljeto je majstor Bare
popravio nova od vlage na unutranjem
junom zidu. U planu je izrada novih vrata te kora.
Dana 29.7., posljednje nedjelje u tom mjesecu, upnik je TIJELOVO
slavio misu pred crkvom sv. Klementa u naselju Vloka u
lOh. Misa se namjenjuje za rtve Vike bitke iz 1866. i
stradale u tragediji fregate Radetzky iz 1869. godine. Po
izvjetaju deurnog (koji je ovu prigodu
iskoristio za obilazak tamonje gustirne, o vie u
rubrici Voda) prisustvovalo je 105 osoba. Nakon mise
upnikje blagoslovio polja i U Katedrali upnu misu je
prevodio fra Vendelin gost
samostana.
Na Dan domovinske zahvalnosti, u nedjelju, 5. kolovoza,
misu za Domovinu u 10h slavio je biskup Stambuk.
Svetkovina Uznesenja BDM - Vela Gospa proslavljena je
u srijedu, 15. kolovoza. U 7h misu u Zvijezdi mora (u MISA ZAHVALE ZA KOLSKU GODINU
prisutstvu oko 180 vjernika) predvodio je upnik. Biskup je
slavio pjevanu misu u 10h u Katedrali, a posluivali su
bratimi sv. Nikole. misu - koja je bila
pjevana - slavio je upnik, a sudjelovali su i bratimi sv. Kria
(bratovtine su dogovorile da umj esto prve i nedj elje
kolovoza posluivati na Velu Gospu).
ivot sv. Roka djelomje pjevan, a dijelom na
spomendan u 16. kolovoza. U crkvi Duha Svetoga
uslijedila je sv. misa koju je slavio don Pavao.
Na misi u nedjelju, 19. kolovoza od upe se
oprostio nakon trogodinje slube dosadanji kapelan
don Pavao Vie u reportai .. .
U ponedjeljak, 20. kolovoza, Katedralu je ujutro pohodio
belgijski kralj Albert ll. koji se u Hvaru nalazio na
ljetovanju s princem. kao turist, uredno je
platio kartu, a predstavio se tek kad je upozoren da se u
Katedrali ne smije fotografirati. Na rastanku muje g. Boris
Tudor poklonio j edan "Sakralni obj ekti upe Hvar" na
francuskom jeziku, a kralj je dao mali prilog za Katedralu.
Istog dana bila je misa zadunica za pokojnog
upnika don Josipa o 6. godinjici smrti. sv. ANTONU
UPNA KRONIKA
Na misi u nedjelju 26. kolovoza, oprostili smo se
sa dosadanjom sakristankom s. Mirom (vie u
reportai) i poelili dobrodolicu novom kapelanu don
Marku ujedno upniku Brusja i Velog Grablja.
Prigodnu izrekao imje biskup tambuk.
Misa pred kriem na Vrhu sv. Mikule tradicionalno je
odrana prve subote rujna, 1. 9. Zbog loe meteoroloke
prognoze bilo je manje vjernika nego (po slobodnoj
procjeni oko stotinjak). Misu u oblacima - jer je vrh bio
okruen niskom naoblakom - predvodio je upnik Selaca i
Starog Grada don Ivica Huljev u koncelebraciji s jo 5
ostalim, molilo se i za kiu, koja
mjesecima nije padala na otoku, a je oko pola sata
nakon mise.
S nedjeljom 2. rujna u upi su djelovanjem tri nove
sestre Boje ljubavi: kao i s.
Marija Bero; kao sakristanka s. Klaudija
sestra s. Zvjezdane kojaje obnaala istu ulogu
u Hvaru) te s. Vladimira Matan u svojstvu kuharice u
sestrinskom samostanu. Pozdravio ih je upnik preko
sv. mise.
NOVI BRATIM sv: KRIA KREIMIR
MISA NA VRHU sv: NIKOLE BLAGDAN sv. JAKOVA U ZVIJEZDI MORA
UPNA KRONIKA
+ + + +.+ + +
GRADSKA KRONIKA
. ..
rogI 1,
kulturnjaci, entuzijasti, turisti,
kriminalci i drugi ca cinite novitode,
lito je vrime za pocinit, a ne cinit monode. A
vi ste svi skupa zajedno napunili puste foje i
internetske portune! Ako ovako nastavite, iza
drugega lita tukat apoito izdat Kruvenicu
somo sa gradskon kronikon. Zato vos lipo
molin da se do lita smirite i molote nos malo
na miru. Od sarca va Joko B. koji je ovo
pribro i skroti iz Slobodne Dalmacije (SD) i
naega drogega portuna otok-hvar. com
(OH), nike je i som napiso, a ni ga bilo voja
komentirat jer je ovo stvarno priko svake
mire ... Gutojte ako morete!
9.5. PARTIJANERl, NE DOLAZITE!
Oleg Valjalo, zamjenik ministra turizma RH, u je
predstavio program Ministarstva turizma. su nakon
izlaganja govorili da su a priori protiv toga da njihov grad
bude "partijanerska destinacija", istaknut je problem
prostorno-planskog planiranja, te problem brodske linije.
Visoki dunosnik bio je i
problema. Sugerirao je da sjednu zajedno za stol i
kakvo odredite biti,jer je to u nadlenosti lokalne
samouprave. (SD)
10.9. FJERASV. PROPERA
Fjera sv. Propera, u organizaciji udruge Forske uonce,
je u IOh. Na brojnim tandovima razne udruge i
nudili su svoje prehrambene i ine proizvode. U
popodnevnim satima na Pjaci nastupili su Baletni i Plesni
studio mladih te bendovi Jabbawockeez i La Troya.
je u Arsenalu odrana tradicionalna gastro-priredba u
organizaciji Udruenja obrtnika otoka Hvara - Sekcije
ugostitelja grada Hvara. Ulaznice su kotale lOOkn, a
prihodi su utroeni za putovanje mlade kuharske
reprezentacije, pod vodstvom Zdravka koja se
priprema za Kuharsku olimpijadu ovog listopada u Erfurtu.
(OH)
11.5. GRAMPODA STARINE -
INTERVJU SA ZORKOM
Nekoliko izjava nae urednice za otok-hvar. com: "Na ideju
radionice me potaknuo barba Rade Otkad je u
mirovini, 10 godina neumorno radi na pravom, velikom
hvarskog govora. Kako sam na lekturi i
redakturi njegovog tako sam dobila ideju za
pokretanje radionice. Bliio se zimski period (a svi smo,
vjerujem, osjetili prazninu forske zime) pa sam htjela, zbog
sebe i drugih, zimu korisnom i lijepom. Teta Niklaje
dala zeleno svjetlo i od svega srca joj zahvaljujem na tome."
"Ideja za knjiicu je upala kako tovor u petrusimul. Zavrili
smo sa radionicom i neto je ostalo neto je
jednostavno falilo. Tako smo napraviti malu
kompilaciju svega to smo radili i htjeli smo da to bude kao
pravi mali maturaIni rad. "

GRADSKA KRONIKA
12.5. 39. DANI HVARSKOGA KAZALITA
Od8. do 12. svibnja u Zagrebu i Hvaru odrali su se 39. Dani
hvarskoga kazalita, redatelju,
kazalinom pedagogu i knjievniku Branku Gavelli (1885.-
1962.), o 50. obljetnici smrti. Skup organiziraju
knjievnost HAZU i Knjievni Split.
prijavilo 30-ak sudionika iz BiH, Ceke, Hrvatske, 1
Slovenije. Tim povodom odrane su predstave: 9. SVIbnja,
"U sudnici ", vikog amaterskog kazalita "Ranko
u Arsenalu; 10. svibnja etnomonodramu
" Veja" Sinie u konobi Luviji, a 11. svibnja "Nosi
nas rijeka" KUD-a "Mosor" iz Gata u Arsenalu. Ne
rad Dana hvarskog kazalita, ni vanost
Branka Gavelle za hrvatsko kazalite, ipak treba istaknuti da
to se ove godine nije stavio naglasak na 400. obljetnicu
hvarskog kazalita, datuma kako za lokalnu tako i
za europsku kulturnu povijest.
12.5. TRIBINA "DJECA AFRIKE"
U je odrana javna tribina "Djeca Afrike", u
organiziciji Lions Cluba povodom dana
(13.05.) i obitelji (15.05.). Gostovala je
imunac, volonterka misije u Keniji.
Cjelokupni dobrovoljni doprinos iao je u svrhe kolovanja
djece uAfrici.
12.5. OLIMPIJADA OTOKA
HVARA - POBIJEDILA SU DJECA!
U Starom Gradu, na igralitu Dolci odrana je tradicionalna
Olimpijada za u organizaciji
"Sardelice", kao svojevrsni sportski oprotaj
skupina s i priprema za kolske klupe. Hvar je
obranio prologodinju titulu, a sva su djeca dobila barem po
jednu medalju. (OH)
15.5. PROBE ZA PREDSTAVU
IZNERVIRALE HSS-OVCA
Sjednica Gradskog Hvara na kojoj se o
sudbini hvarske naprasno je prekinuta nakon to je
Pjerino u uao u -
renesansnom kostimu! (SD)
17.5. "VJETROVITI" PROBLEMI U DALMACIJI
Zbog vezova uslijed jake bure u uvali Podstine na
otoku Hvaru nasukala se 11-metarska brodica sa
nj dravljanina, od kojih nitko nij e
(SD)
17.5. 'HVARANI, PIJETE S IZVORA ODMAH
ISPOD CRNIH JAMA'
Tekst o stopi oboljelih od akutnog eneterokolitisa
(proljeva) na otoka Hvara, koji je "Slobodna"
objavila, izazvao je broj reakcija i potaknuo
raspravu u javnosti. "Taj rad nema nikakve veze sa Zavodom
i mi se od da se radi o
incidenciji akutnog eneterokolitisa i interpretacijama da je
za to "kriva" voda za je o privatnom radu dr.

GRADSKA KRONIKA
Ankice i dr. Mladena i sve
izneseno oni trebaju objasnitf' stoji u reakciji dr. Jasna
ravnateljice na kojije spomenuta
informacija dana u javnost moe se okvalificirati kao
'zlonamjerno uzbunjivanje navodi Ivan
direktor "Hvarskog vodovoda" (SD)
20.S. I HVAR IDEALNI ZA
BICIKLISTE GURMANE
portal "The Daily Meal" je u osam svjetskih
tura na kojima se najbolje jede i pije uvrstio
nae i Hvar, ali i ture po Burgundiji, Novoj kotskoj,
Jordanu, Toskani, Kaliforniji, od Bordeauxa do San
Sebastiana te po Republici. (SD)
21.S. ENSKA KLAPA BODULKE U
enska klapa "Bodulke" sudjelovala je po drugi put na
klapskom marijanskom bodulskom festivalu, 4. po redu, u
19. svibnja, a izvele su skladbu "Zdravo majko,
djevice" A. (OH)
28. S. JADROLINIJA OD 1. LIPNJA
POSKUPLJUJE 20 POSTO
Trajekti, dvotrupci i brodovi koji odravaju linije du
Jadrana su od 1. lipnja plovili po sezonskom plovidbenom
redu, pa je na svim prugama bilo vie isplovljavanja. Cijene
karata se za 20 posto, to se ne odnosi na
Putovanje Split-Stari Grad kotalo je 47 umjesto 39 kn, za
aute 318 kn (265 kn). Prema naputku Ministarstva prometa
'Jadrolinijim' trajektima se mogu voziti s
kartom, ne vie samo na svoj, nego i na sve nae otoke. (SD)

Ekipa televizije Canal 13 dola je snimiti
reportau o naem otoku. U Hvar ih je dovela Marija
(rodom Petrova), iseljenica iz Grablja, koja je
snimiti reportau o svome mjestu i otoku kao
poklon i svojoj Tonki, voditeljici
Canala 13, koja je 1995. g. bila Miss Mundo Chile. U
snimanju je sudjelovala i enska klapa "Bodulke", gdje
pjevaju Tonkine rodice Danijela Novak i Linda
(OH)
31.S. RATNA KOLA BAN JOSIP
POSJETILA HVAR
Ratna kola "Ban Josip je u sklopu studijskog
putovanja (29.5.- 2.6.) posjetila i grad Hvar. su ih
Pjerino i direktor marketinga TZ Hvar
Georges Buj, a posjetili su i biskupa tambuka. (OH)
31.S. KRENULE Sl. HVARSKE LJETNE PRIREDBE

manifestacija na Jadranu, su 27. svibnja nastupom
PD "Hvar" i K ,,Bodulke", a u 4,5 mjeseca odravanja, do
11. listopada, gotovo 200 sudionika predstavilo se
Hvaranima i gostima. O organizaciji je brinuo Milan Lako,
a ostalima su violinist Stefan Milenkovich,
pijanisti Kemal i Sonja Hrvatski komorni
orkestar, klape Iskon, Sv. Juraj HRM-a, Kumpanji, Vela
Luka, A cappella, i Galenik, Stella Maris, jazz-
pijanist Aaron Goldberg, Anke Helfrich Jazz Quartet, Steve
Morgans & Golden Rock Band te brojni drugi. (OH)
3.6. ZNAJU SE POBJEDNICI FONL-A I
1. UPANIJSKE LIGE
Pobjedom nad SOK-om Junjak je osvojio ovogodinju
Forsku nogometnu ligu, dok su seniori NK Hvara
nakon pobjede nad Jadranom u Supetru dva kola prije kraja
osigurali prvo mjesto u upanijskoj ligi i po prvi put izborili
prolaz u 4. ligu HNL-a. U nedjelju, 3. lipnja, na hvarskoj
pjaci je odrana proslava NK Hvara. Nastupili su La Troya,
Gego te Marijan Ban i Diktatori. (OH)
S. 6. MLADI GLAZBENICI GODINAMA
POVEZUJU HVAR I GRAZ
8. razreda Glazbene gimnazije iz Graza - ove godine
njih 49 sa svojih nastavnika - odrali su koncert
glazbe u Katedrali 3. lipnja. Svemu ovome
kumovala je Austrijanka i forsko nevista Ingrid
Novak. (OH)
GRADSKA KRONIKA
5.6. ANELA ZA IVOT NA OTOKU
TREBA DOBRA GLAVA
U ponedjeljak, 4. 6., u odrana je promocija knjige
Pupuletovih" vike spisateljice Anele U
organizaciji Knjinice i Hvar, uz autoricu, o knjizi
je govorio Jaka Fiamengo, a ulomke iz
(OH)
6.6. ZAVRNA PREDSTAVA
U petak 8. lipnja u l8h u vrtu odrala se
zavrna pod nazivom "Moj grod" , povodom
predkolaca, uz sudjelovanje svih
skupina. Izlobu likovnih radova priredile su
odgojiteljice Marina i Sanja (OH)
6. 6. PRIX 2012.
Prix je festival igrane i dokumentarne radio drame,
koji se svake godine u svibnju odrava u Hvaru. Naizgled
zatvoren u sebe i izoliran od samog grada
prostore koristi kao kulise, Prix je postavio Hvar na
svjetsku radio mapu. Bilo je 58 radio uradaka u sedam dana
festivala. Prva mjesta pripala su Hrvatima, Rusima
Britancima. (OH)
8.6. ZAVREN DRUGI CIKLUS PROJEKTA
"ODGOJ ZA HUMANOST"
Prije sedam godina je projekt Crvenog kria Hvar
"Odgoj za humanost" u pod mentorstvom
Tonke i ravnateljice Crvenog kria Maje
Projekt je nastavljen u osnovnoj koli Hvar, od
prvog do razreda uz mentorice Nadu i
Lako i podrku pedagoginje Jelke
Djeca su sudjelovala u gotovo svim akcijama Crvenog kria.
Zavretak drugog ciklusa Projekta obiljeen je u uz
priredbu i recital djece uz vrlo dirljiv oprotaj sa
dosadanjim mentorima. faza slijedi u petom razredu.
(OH)
8.6. ZADOVOLJNI GOSTI "ADRIANE"
HOTELU DONOSE "OSCARA"
,,Perjanica hvarskim hotelima, 'Adriana', nekadanji
6. lipnja obiljeio je pet godina otkada posluje
kao luksuzni spa hotel. Novi izgled i ponuda u 'Adriani'
pozicionirali su hotel, ali i destinaciju koja je popularno
odredite poznatih i slavnih. 'Adriana' je 2008. dobitnica
'World Travel Award' nagrade koja se smatra 'Oscarom' u
hotelskoj industriji, u kategoriji butik resorta u
Europi, a u istoj je kategoriji nominirana pet godina
uzastopno, i ovogodinju nominaciju" kazala je
Renata Lichtberger, nova menaderica ovog hotela. (SD)
WORLD
TRAVEL
11.6. STELLA MARIS HVAR - NA MLADIMA
SVIJET OSTAJE
GSU Stella Maris je u petak (8. 6.), u klaustru
samostana oduevila Hvarane i goste. hvarskog
Stella Marisa pod svoje su okrilje uzeli i veliki broj hvarske
djece - premijerno su se predstavile Stellice,
skupina, i mladi gitaristi i gitaristice. (OH)
12.6. PRVA SOLARNA ELEKTRANA NA
CIJELOM OTOKU HVARU
Iako je gotovo sve do bio redoviti profesor
Ekonomskog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Ante
ostao je vrlo aktivan i u mirovini. Ime mu ostati
zapisano po tome to je u svome rodnom gradu, ali i
na otoku, izgradio prvu solarnu elektranu. (SD)
13.6. HRT ZAVRIO SNIMANJE ZA
DOKUMENTARAC O HVARSKOM KAZALITU
Proslavljeni redatelj Branko Schmidt za HRT snima
dokumentarac o naem kazalitu. Snimljeno je vie od deset
sati video materijala, a dokumentarac bi trebao trajati 52
minute. U studenom prvo prikazivanje na HRT-
u.(OH)
GRADSKA KRONIKA
15.6. OPROTAJNI KONCERT PLESNOG
STUDIJA MLADIH
Zavrni koncert na Venerandi u petak, 15. lipnja, i Smotra
stvaralatva u Vrboskoj prema najavi voditeljice
Nade trebale su biti posljednje aktivnosti Plesnog
studija mladih Hvar. Razlog je nerjeavanje stambenog
pitanja udruge nakon njihovog iseljenja iz
(OH)
20.6. HVARSKA PREMIJERA PREDSTAVE
"ZELENE KURE"
U srijedu, 20. lipnja, u Arsenalu odrana je hvarska
premijera predstave "Zelene kure" Dramskog studija
mladih Hvaru 21 h, u reiji Dolores i prema tekstu
Tina (OH)
21. 6. MILAN LAKO PREDSJEDNIK
GRADSKE GLAZBE
Dugo hvarska Gradska glazba napokon je
zasvirala u petak, 21. 06., u Arsenalu. Koncert je i
emotivno primljen od Hvarana je broj nadmaio
Na skuptini, koja je uslijedila, izabrani su
predsjednik Udruge Gradska glazba Hvar prof. Milan
Lako, potpredsjednik Bert tajnica Ita
Uprave Tomi i Marinko Jure
Alvi, zaslueno je stekao titulu
predsjednika. (OH)
24.6. DASKE KOJE IVOT UNUTAR
ZIDINA VENERANDE
Prva na rasporedu bila j e cirkuska predstava "N erna dilema"
udruge Cirkorama iz Zagreba, 23. lipnja. Sutradan je
odrana predstava ,,Baletni koncert" Baletnog studija Hvar
koja je bila humanitarnog karaktera, prihod je doniran
Crvenom kriu za u teko oboljele
iz Hvara. (OH)
24. 6. FESTIVAL MEDITERANSKOG
FILMA SPLIT U HVARU
Festival mediteranskog filma Split nastavio je svoju turneju
pod nazivom "Kino Mediteran" u Hvaru od 22. do 24. lipnja.
U Arsenalu prikazani su filmovi talijanski "Kopno",
hrvatski "Koko i duhovi" i hrvatski
dokumentarac "Marijine" eljke Sukove. Prikazanje i izbor
kratkometranog programa hrvatskih autora. (OH)
26. 6. HLADNI KANADSKI SPORT
NA VRELOM HVARSKOM BETONU
Nesvakidanja utakmica odigrana je u Hvaru gdje su se na
vrelom betonskom terenu, na plus 32 u hladu, na
igralitu pokraj hotela "Veneranda" ukrtali tapovi za hokej
ekipa Kanade i KHL iz Zagreba. (SD)
2.7. STARI SU HVARANI BILI
KULTURNIJI OD NOVIH
Hvarsko povijesno kazalite ove godine puni
postojanja. Posljednjih godina kazalite je zatvoreno i
se zgrada obnavlja. Radovi biti dovreni u ove godine.
Evo nekoliko izjava: Nives ravnateljica MHB:
mi se da netko od malogposla namjerno pravi veliki i
drim da je, osim unutranje restauracije, trebalo samo
srediti instalacije. Uz to, neki se elementi nisu
smjeli baciti". Ita ,,Neka tehnoloka poboljanja su
nuna, kazalite mora imati grijanje, sanitarije i
garderobu. Kazalite ne moe biti muzej i ne moe se danas u
taj prostor dovesti sto ili dvjesto ljudi bez ventilacije."
Radoslav ravnatelj Konzervatorskog odjela Split:
,Jzvana biti sto posto originalno, a iznutra se
maksimalno Dijelove koji nedostaju nadomjestit
se na talijanska kazalita iz istog vremena.
Sva tehnika bit skrivena. Meni je vano da se kazalite
osposobi i za predstava." Vladimir
ministrice kulture: ,,Pri Ministarstvu kulture
osnovan je radni odbor, koji l. listopada na
Hvaru organizirati simpozij o kazalitu, a vodit ga
teatrolog Boris Senker. Nakon toga u kazalitu biti odran
40-minutni, ali vrlo zanimljiv program koji se
priprema". Da su radovi dugo trajali, slau se svi, ali i ele da
obnovljeno kazalite bez problema radi 400
godina. (SD)
2.7. VELO GRABLJE: 4. FESTIVAL LEV ANDE
Posjetitelji su mogli sudjelovati u raznim radionicama, u
prezentaciji destilacije levandinog ulja, predavanjima
Stanislava tambuka i Adele Golub, poezije "Pisac s
Visa" te koncertu grupe Angels (predgrupa j e bila La Troya).
Festivaljeposjetilo oko ljudi. (OH)

GRADSKA KRONIKA
3.7. GODINA
NA ZVJEZDANIM STAZAMA
Od 2. do 6. srpnja odravao se simpozij
povodom 40. obljetnice osnutka hvarskog opservatorija pod
nazivom "The most mysterious Binaries: significance for
Astrophysics" (Najtajanstvenije binarne zvijezde: za
astrofiziku). Okupilo se 65 sudionika. (OH)
4.7. OTVORENA IZLOBA IVAN
Nakon godine ponovno otvorena multimedijalna
izloba o ivotu izumitelja daktiloskopije Ivana na
katu Arsenala. (OH)
7.7. ALKARI U POSJETI HVARU
Hvar su posjetili i sinjski Alkari.
govorio im je o povijesti kazalita, a
slavodobitniku "Alke" ponudio je nagradu -sedmodnevno
ljetovanje u Hvaru. (OH)
11.7. PROJEKTU SV. MARAK ODOBRENA

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije u utorak, 10. srpnja, odralo se potpisivanje
Sporazuma za projekte javne, poslovne, i kulturne
infrastrukture kojima je odobrena u
pripremi. njima naao se i jedan hvarski projekt
Muzeja hvarske batine "Sanacija i rekonstrukcija crkve
Sveti Marak - novi muzej". (OH)
13.7. CVIJET 2012. HVARU
dobitnicima nagrade cvijet 2012. TZ
Splitsko-dalmatinske upanije u kategoriji mjesta od 3 do 10
stanovnika grad Hvar je na prvom mjestu.
su dobili priznanje u kategoriji suvenira za svoj
paprenjok. (OH)
18.7. PJERINO TUI
'JADROLINIJE'
Manjak mjesta u dvotrupcima koji u pici sezone plove iz
Splita prema otocima, te viegodinji muk odgovornih na
zahtjeve za korigiranje plovidbenih redova, ponukali su
na podizanje tube zbog
nesavjesnog poslovanja protiv Uprave "Jadrolinije".
"Poznato je da je 'Jadrolinija' monopolist, ali ova Vlada
mora raspisati i svim zainteresiranim brodarima
da poveu Hvar s kopnom. U ljetnom
plovidbenom redu postoji samo devet dnevnih linija prema
naem otoku, dokje izvan sezone situacija znatno loija, to
na naglasio je (SD)
18.7. HVARANIN
"Ujutro oko osam u posjet mije stigao sanitarni inspektor iz
Zagreba, a nakon razgovora s njim poveo sam psa u etnju.
Nisam proao ni 200 metara od kad su me sustigle
dvije "mrge ", izvukli palice i me Prije su
poprskali psa s nekim sprejem. Pokuao sam ali su
me sustigli, od udarca sam pao na tlo, a oni su me
mlatiti" ivko koji tri godine vodi
borbu mjetana koji pokuavaju stati na kraj buci iz hvarskih
nije prije vidio na Hvaru, ali ihje mogao
opisati jer su ga napali usred dana i nisu bili maskirani.
zato smatra da se onaj koji ih je poslao ne boji,
a ponajmanje da bi mogao biti otkriven i ,,Mogli
su ih poslati samo iz Venerande ili Carpe Diema. " eljko
Golua, voditelj Venerande, odgovara: "To je grozno, taj
napad, i meni je strano ao to se to dogodilo. Mi naravno
nemamo nikakve veze s tim". (SD)
21.7. FORSKO RIC I FFR OSVOJILI VOJVODINU
Emisija Free For Radija "Forsko ric" autorice Zorke
ietove pobjednica je "PROFEST-a 2012" - 3. festivala
autorskog filma zemalja podunavskog regiona u
Topoli od 22. do 24. lipnja u kategoriji radijske emisije. Na
festivalu je sudjelovalo 12 zemalja iz Podunavlja, Crne
Gore, Makedonije i Ukrajine sa 179 televizijskih i radijskih
radova. (OH)
24.7. IZLOBA "RAZUM I
ZA HIT DESTINACIJU
U je 21. 7. otvorena izloba hrvatskog dizajna pod
nazivom "Razum & -Common Sense &
Sensibi1ity", u organizaciji konzaltinga Narativ,
DesignAgende i Grada Hvara. (OH)
24.7. HVAR PUN TURISTA, A LIKARA
NI ZA PRVU
U kontekstu boljki koje su pridonijele loijim
ostvarenjima u turizmu spomenuta je i slaba organizacija
zdravstvenog sustava, osobito Hitne medicinske
(HMP). ,,Na upit u upanijskoj skuptini Fabijana
ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu dr. Leo
pisano je odgovorio da je Grad Hvar lani zatraio dodatne
timoveHMpza razdoblje od l. lipnja do 30. rujna (45 dana
GRADSKA KRONIKA
due), a sa svojim suradnicima u
upanijskom uredu za zdravstvo preuzeo obvezu
sufinanciranja hitne medicine s iznosom od 50 kuna,
to do danas nije U odgovoru stoji da je
Zavod u studenom prole godine od Grada zatraio 150
kuna za bolji standard u ovoj sezoni, na to se
ogluio, pa Hvar zato 24-satnu HMP imati
samo od 1. srpnja do 15. rujna" kazao je predsjednik GO
SDP-a Rino ,,Na Odbor za zdravstvo predloio je
upanijskom Domu zravlja da se prostor bive
ordinacije dijelom dodijeli za HMP. Nakon svega upanija
je prostor dodijelila Zavodu za javno zdravstvo, je
cjelokupan dogovor pao u vodu" rekao je Pjerino
(SD)
27.7. KRILO JET, DODATNA LINIJA ZA HVAR!
Na inicijativu odrana je sjednica Gradskog
koje je izglasalo da Grad Hvar pokriti trokove
subvencije nove katamaranske linije u iznosu od 500.000 kn
sa devet glasova za i sa tri suzdrana. je na
sjednici izjavio kako upanija nakon rebalansa
refundirati trokove Gradu Hvaru. (OH)
30.7. PREDSTAVLJANJE KNJIGE "PALAGRUA-
DIOMEDOV OTOK"
Knjiga ,,Palagrua - Diomedov otok" dr. Branka Kirigina
predstavljana je u Sv. Marku u organizaciji Muzeja hvarske
batine. Predstavili su je prof. dr. Vladimir (njegovo
pismo je ravnateljica MHB Nives
prof. Marinko i autor knjige dr. Branko Kirigin.
Prikazan j e i kratki dokumentarni film o Palagrui.
4.8. NA HVARU
od da organizira ljetni ivot
tako da ne bude alkoholiziranih besanih Sada se sve
vrti oko orgijanja", ljute se Drugo ljeto zaredom
gradom Hvarom krui pismo o pravu na dostojanstvo grada
temeljeno na peticiji koju je lani potpisalo 550 a
upozorava na diskriminaciju i mirnih turista eljnih
odmora naspram "nepristojnih, alkoholiziranih i
drogiranih turista koji polako ali sigurno postaju
dominantna skupina". "Ma, di su ti pijani i drogirani po
gradu? Di su kovace, gradje ka suza. Ne doputam da
se Hvar i s a kamoli sa ili
to se ne
smijemo se igrati s time. Stoga sam prvi dan odrao sastanak
sa zapovjednikom policije, posjetio u bolnici i
traim da se taj to prije rijei" odgovara
(SD)
8.8. SUSRET S PJESNIKOM
U ljetnikovcu Hanibala odran je 16. tradicionalni
susret s pjesnikom Tinom Uz poezije,
pjesnikje predstavio i svoju knjigu "utnja (ni)je zlato".
9.8. PREDAVANJE DR.
U 9. kolovoza u 21 sat, u vrtu lj etnikovca Hanibala
bilo je predavanje: "Kako smo i jesmo li otkrili
Higgsov bozon?". Odrao ga je ekipe znanstvenika koji
sudjeluju na CERN-ovom projektu CMS prof. dr. sc. Nikola

12. 8. LJETNI GULIKOE
Na prozivanje Nele voditeljice Savjetovalita
Saveza udruga za zatitu Hrvatske u Splitu, o
previsokim cijenama vlasnik restorana "Gariful" Ivan
odgovara: ,,Dakle, jedna kod
nas iznosi i do 1 OO eura po osobi, to naravno nije
GRADSKA KRONIKA
najskuplje. U moj lokal zalazi bogatija klijentela,
ponekad i sve popularnijeg Quintessentially kluba,
koji znaju da pravu kvalitetu uvijek prati i
cijena". Ugostitelj objanjava da su restorani poput
nogometaa - ako togod vrijede, onda su im i cijene vie.
Tako gosti dubljeg depa mogu za aperitiv popiti 0,03 l
kotskog viskija Glenmorangie Pride 446 (1981.) za
1600 kn, dok 6-litarska boca pjenuca Dom Perignon Rose
Gold Mathusalem zlatom stoji 800.000 kn. (SD)
17.8. NAPAD U CENTRU HVARA
Hvaranka Nela (54), koja sezone radi u
"MDD" na hvarskom trgu, u splitskom KBC-u
se od posljedica napada koji je doivjela na radnome
mjestu kada su dan prije oko l sat u upala
dvojica lopova i neto vie od milijun kuna.
Prema njezinim koji su je u
portunu nisu bili ni jaki ni vii od 170 centimetara.
(SD)
19.8. DEKONSTRUKCIJA HVARSKE GREGADE
ZA PREMIJERA HRVATSKE VLADE
U predivnom pogledu s terase hvarskog restorana DiVino
uivao je i premijer Premijera, koji je ljetovao u
Hvaru, ugostili su hvarski SDP-ovci, a meni je izgledao
ovako: carpaccio od jastoga, marinirani brancin i jakobova
kapica, dekonstrukcija hvarske gregade s dodirom slavonije,
(OH)
19.8. PREDSTAVA U LJETNIKOVCU
Predstava "Cvit 19. kolovoza u izvedbi Dramskog
studija mladih pod vodstvom Dolores bila je u
ljetnikovcu Hanibala
23.8. DON FANUCCI S HVARSKE RIVE
Dan nakon ispitivanja na dravnom
odvjetnitvu u Splitu zbog kaznenog djela iznude na tetu
40-godinjeg ugostitelja Kristijana Kelama, inenjer
Prosper (73) iz Hvara, u medijima prozvan don
Fanucci, putenje da se brani sa slobode. ,.,Ja sam u Hvaru
dvadeset godina poznat kao borac protiv buke iz
Moj zid od sobe i zid te ili kako
ga oni zovu 'Lions puba' isti je zid. Ija sam jednostavno u
zadnje dvije-tri godine s tim Kristijanom postigao dogovor
da kako-tako prebrodimo tu situaciju. On je meni prole
godine predloio i isplatio eura i ove godine mi je
predloio i trebao isplatiti eura. Upravo su me s tim
novcem uhitili policajci, a potom i priveli u Split." govori
Smatra da je akcija protiv njega akcija
podzemlj a koj e maltretira cij eli Hvar. (SD)
28. 08. PREDSJEDNIK GRADSKOG
DAO OSTAVKU
Predsjednik Gradskog grada Hvara Zorana
(HSS) podnio je ostavku, u prvom redu
motiviranu utjecanja na permanentno
neizvravanje odluka i GV-a od strane
Pjerina kao izvrnog tijela Grada, te
izbjegavanja suradnje i omalovaavanja GV-a, kao i
pojedinih od strane (SD)
29.8. PREDAVANJA U SV. MARKU
Muzej hvarske batine organizirao je dva predavanja u
bivoj crkvi sv. Marak. Na temu "Slikarstvo XVII. i XVIII.
na otoku Hvaru" predavao je 26. 8. akademik dr.
Radoslav a profesor Marinko odrao je 29. 8.
predavanje galija jadranski kruzer 15.
sto lj .
1. 9. TOMOVA HVARSKA TORIJA
Tom Cruise stigao je na Hvar u iz 31. kolovoza na 1.
rujna. Proetao je Hvarom te se vrlo ljubazno fotografirao sa
svima koji su ga za to zamolili, a 1. rujna je plovio oko
Paklenih otoka i u piceriji Kogo. (OH)
RAZMiLJANJA

mi neko vrime otac govori: "

Sjedni i napii svoje uspomene
iz djetinjstva sa Kruvenice" i
tako se otvarati slike ... jo kad
bismo uspon prema slikovitoj
crkvici. Moj brat i ja, kao i cijela naa
alvietovska famej a, bismo s
taj blagdan, koji je po
bio poseban.
Jo mi i sada u uima odjekuje: Kandalora, zima
fora ... Mama bi nas lijepo, odjenula i obukla
cipelice za hodanje i onda bismo po
skalinama kroz Grodu uspon prema
slikovitoj crkvici lijepo ime nosi ovaj va list.
se da mi se to kao djetetu
usponom i da sam svake zime s djetinjom
blagdan i nikako kao mala
nisam mogla shvatiti kako to moj mali Vjeko i
njegova ekipa mogu zafumat ispred crikve. To mi je
bilo potpuno nejasno. A ono to mi je bilo uzvieno i
mojem djetinjem duhu bila je procesija oko
crkve sa koju je predvodio starijim
generacijama poznat na pokojni, nezaboravni don
Jure drag, blag, uvijek spreman
O tome svemu danas crno-bijele fotografije
koje je pohranio moj tata i kojima
se uvijek s veseljem
Jo jednu uspomenu vezanu uz Kruvenicu rado
pamtim ... kad sam taj put prelazila s mojom
prijateljicom iz djetinjstva Jelenom koja je
bila u visokom stupnju svojom
najstarijom Anom. Razmiljam o tome kako je
lijepo da u svijetu ispunjenom vrtoglavim mijenama
postoji moj najdrai koj koji tradiciju koju smo
batinili od prijanjih pokoljenja i koju
namrijeti naratajima. Neka Vas sve
blagoslovi i taj neugasivi plamen!
Mirjam
RAZMiLJANJA
J
esmo li glupi, pa nam se servira ono to valjda
zasluujemo ili prieljkujemo - a to su gluposti - ili smo
ipak normalni ljudi koje netko eli glupima?
Kada se malo dijete odgaja uz nasilje i nekulturu, velike su
anse da i ono bude nasilno i nekulturno. To kau svi
a dobro znaju i svi roditelji.
Kada nam se svakodnevno nudi i prikazuje nasilje i
nekultura, a kultura i dobre stvari skrivaju, treba se zapitati
to je tome uzrok.
Naslovnice novina, tekstovi pjesama, scenariji filmova,
glazbene matrice, sve je postalo razvodnjeno, ogoljeno i
ispereno sadraja, smisla i duha, a sve to, kako se kae, u
cilju udovoljavanja sluateljima i gledateljima.
I tako mi koji sluamo i gledamo iz dana u dan
upijamo sve vie gluposti, na nae, valjda vlastito
zadovoljstvo, i traimo jo vie i vie. Ubojstva,
prevare, skandali, potresi, poplave, sve obilato zaliveno
golotinjom i prilogom od afera, gutamo pohlepno nezasitni i
traimo jo. A kuhinja radi "non stop", namirnice stiu iz
cijelog svijeta, a kuhari i kuhari uurbano
pripremaju svjeu hranu za gladni puk.
@
I
Ta hrana postaje sve vie unificirana, pa ako bismo i
poeljeli neto ili to nije lako To
je onako, kako bi se reklo, "a la carte", bilo bi preskupo, a i
dugo bi se Tako su ljudi primorani jesti samo hranu
sa par menija, za koju im kuhari trebaju objasniti
to je,jer zapravo nema nikakav okus ni miris. A kuharima se
naravno. Oni najbolje znaju to kuhaju.
Covjek se moe prepoznati po tome kako jede i to jede, pa
kada jednom uivati u glupostima, sa
se moe utvrditi kako j e glup.
Naravno, je u prirodi da se opravdava, pa
kako mora neto jesti. To je istina. Moramo svi jesti, ali
moramo li se ba prederavati onog to nam se nudi?
Moemo li se bar malo potruditi i neku drugu hranu,
koj a nije ba toliko ena glupostima?
Na kraju, pa ako smo i zaista glupi, zato se netko ne bi
potrudio da nas opameti, a ne da nas jo vie proglupi? Zbog
nam se ne nudi "pametna hrana"?
razlog tenji za naim progluplj ivanj em?
Miki
1ro
DENTJERE NA SUNCE KAZALO
pita Boga:
- Boe, to je za Tebe jedno
- Samo jedna sekunda - odgovori Bog.
- A to je za Tebe miljun kuna?
- Samo jedna lipa!
- A bi li mi onda dao jednu lipu?
- Naravno! Molim te, sekundu.
***
Razgovara par:
- Draga, koga bi ti povela na pusti otok?
Jednu vrlo lijepu ili jednu vrlo
pametnu osobu?
- Ni jednu ni drugu, dragi.
Ti zna da ja volim samo tebe!
***
Otiao kod Boga.
oni u jednu sobu punu satova.
upita Boga:
"to Ti ovoliko satova?"
Na to Bog: "Za svaku dravu jedan sat, i
kad netko u nekoj dravi opsuje Boga, taj
sat za tu dravu se pomakne za jednu
minutu"
razgleda pa na kraju upita:
,,A gdje Ti je sat za Hrvatsku?"
Bog: "Eno ga u sobi, slui mi kao ventilator"
[Il Q lj !Jj
1-;:#
...... ovo JE SPARTA
2 UVODNIK
3 UPNIKOVA BESIDA
8 POBJEDNICI OLIMPIJADE
11 KUZMA POSTAO HAZU
12 DVA ODLASKA, DOLASKA
15 PITAM SE, PITAM
16 PRIJATELJI MISIJA
18 HVARSKE BISKUPIJE
20 HVAR U DOMOVINSKOM RATU, 4. DIO
RAZGOVOR S POVODOM -
90. OBLJETNICA U HVARU
RAZGOVOR S PROPEROM
36 400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
44 HABSBURGOVCI U HVARU
49 SVEVID - BOG KOJI SVE VIDI
51 NINI NANI...
54 GUSTIRNE, DIO OSMI
57 SUA NA HVARU
60 ADASTRA
62 POSLJEDNJI RADETZKYJEV MAR
65 IZ PROLOSTI
67 FOR - PRI I SAD
68 KANTUN OD SLIKIH BARBA IVOTA
70 LJEKOVITO I BILJE (2)
73 ORA ET FLORA
74 SPIZA
77 POGLED SA HVARSKIH TRIBINA
80 NOVI LIBRI
82 VAMOTAMO
87 UPNA KRONIKA
93 GRADSKA KRONIKA
101 RAZMILJANJA
103 DENTJERE NA SUNCE
,
90 GODINA HVARSKOG VRTIGA
1922. -2012.