130

2.7. DEVET RJEENJA JEDNOG ZADATKA IZ GEOMETRIJE

*)





Rije je o sljedeem zadatku iz geometrije:
Oko jednakostraninog trougla ABC opisana je krunica. Dokazati da svaka
taka M luka

AB ima osobinu MA+ MB = MC .

Daemo devet razliitih rjeenja ovog zadatka, isto geometrijskih, pomou
trigonometrije, pomou vektora i analitike geometrije.

Dokaz 1.Naravno, taa M pripada luku

AB kome ne pripada taka C (vidi sl.1). Na

dui CM odredimo taku D, tako da bude BD BM = . Uglovi BAM i BCD su
jednaki kao periferijski nad istom tetivom MB. Poto su uglovi DMB i
BAC=60
0
jednaki (kao periferijski nad tetivom
BC), to je
0
DMB 60 = , pa je trougao MBD
(zbog BD BM = ) jednakostranini. To znai da
je
0
BDC 120 = , a i
0
AMB 120 = , jer je
0
AMC ABC 60 = = kao periferijski nad
tetivom AC (a i zbog toga to je etverougao
AMBC tetivni). Svakako BC AB = , pa su
trouglovi AMB i CDB podudarni, odakle
slijedi da je AM CD = .
Sada imamo: MB MA DM CD MC + = + = to je i
trebalo dokazati. sl.1.

Dokaz 2. Na osnovu Ptolemejeve teoreme primijenjene na tetivni etverougao
AMBC imamo:

MC AB AC MB BC AM = + . (1)

Kako je a AC BC AB = = = , iz (1) slijedi:

MC a MB a AM a = +

ili nakon dijeljenja sa a: MC MB MA = + , to je i trebalo dokazati.

*)
Koautor Alija Muminagi, Nykbing F., Danska

y
x
D
S
A
B
M
C
131
Dokaz 3. Neka je { } AB CM K = . Oigledno, AKM BCK (jer imaju jednake
uglove) pa iz te slinosti slijedi:

AM AK BC AK
AM
BC CK CK

= = . (2)

Iz slinosti trouglova MKB ACK (trouglovi imaju jednake uglove) slijedi:

MB BK AC BK
MB
AC CK CK

= = . (3)

Sabiranjem jednakosti (2) i (3) dobijamo:

BC AK AC BK
MA MB
CK CK

+ = + =(zbog BC AC a = = ) =


( )
a AK BK
CK
+
= = (zbog AK BK AB a + = = )
2
a
CK
= .
C
A B
M
K
a
a
a
S

sl.2
Dakle,
2
a
MA MB
CK
+ = . (4)

Osim toga je i MCB KCB (jer je C zajedniki, a BMC BAC ABC = = =
0
KBC 60 = = ), pa je


2
MC BC BC
MC
BC CK CK
= = = (zbog BC a = )
2
a
CK
= . (5)

132
Konano, iz (4) i (5) slijedi:
MA MB MC + = , q.e.d.

Dokaz 4. Uzmimo taku E na opisanoj krunici oko trougla ABC , takvu da je
CE AM = . Produimo CE preko take E i MA preko take A i presjenu taku
oznaimo sa F (sl.3). Zbog CE AM = je

CE AM = pa je i CAE ACM = , a zbog
toga je AE MC . Tako je etverougao CEAM jednakokraki trapez i
0
AMC MCE 60 = = (jer je
0
AMC ABC 60 = = ). Ovo pak znai da je trougao
MCE jednakostranini. Zbog AE MC je i trougao AEF jednakostranini, pa je
FA FE = .
C
A B
M
E
F
S

sl.3
Dalje imamo da je:

AE CA CE AB MA MB = = = ,

pa je AE MB = . Sada je dakle:

FA AM AE AM MB MA + = + = + ,

a u jednakostraninom trouglu MCF je:

FA AM FM MC + = = ,

pa iz dvije posljednje jednakosti slijedi da je:

MA MB MC + = , q.e.d.

Dokaz 5. Produimo MB preko take B do take E tako da je MC ME = (sl.4).
Zbog
0
CME 60 = i MC ME = , trougao CME je jednakostranian. Neka je
ACM x, MCB y = = i BCE z = . Imamo da je
0
x y 60 + = i
0
y z 60 + = , pa je
133
x z = . Sada je
0
AMC 60 BEC = = , ACM x z BCE = = = , te MC EC ME = = pa
je MCA BEC i iz podudarnosti tih trouglova slijedi da je MA BE = .

C
A
B
M
60
0
60
0
60
0 60
0
S
60
0
E
x
z y

sl.4
Tako je sada:
MA MB BE MB ME MC + = + = = , tj.

MA MB MC + = , q.e.d.

Dokaz 6. Na osnovu kosinusne teoreme primijenjene na trouglove AMC i na
MBC , dobijamo:
2 2 2
AC AM MC 2 AM MC cos AMC = + ,

2 2 2
BC MB MC 2 MB MC cos CMB = + .

Kako je
0
AMC CMB 60 = = (vidi dokaz 1.) to imamo:

MC AM MC AM AC
2 2 2
+ = , te

MC MB MC MB BC
2 2 2
+ = .

Oduzimajui ove jednakosti (gdje je BC AC = ) dobijamo:

) MB AM ( MC MB AM 0
2 2
= ,

a odavde nakon dijeljena sa 0 MB AM imamo:

MC MB AM 0 + = i konano:

MC MB AM = + , to je i trebalo dokazati.
134
(U sluaju 0 MB AM = , tj. MB MA = lako se pokazuje da je
MB MA MS MS MS 2 MC + = + = = .)

Dokaz 7. Neka je MCA = (sl.1). Ugao MBA je jednak takoer (kao
periferijski nad tetivom AM). Poznata nam je veza izmeu stranice trougla, sinusa
naspramnog ugla i poluprenika opisane krunice (sinusna teorema). Iz trouglova
AMC i BMC dobijamo (R je poluprenik opisane krunice tim trouglovima):

) 60 sin( R 2 MB , sin R 2 MA
0
= = i ) 60 sin( R 2 MC
0
+ = .
Odavde je:

0 0 0
0 0 0
MA BM 2R sin sin( 60 ) 2R 2sin30 cos( 30 )
1
2R 2 sin 90 ( 30 ) 2Rsin( 60 ) MC,
2


( + = + = =

( = + = + =



to je i trebalo dokazati.

Dokaz 8. Primijeniemo metodu analitike geometrije. Uvedimo (sl.1) pravougli
koordinatni sistem sa koordinatnim poetkom u A, tako da je: A(0,0), B(a,0),
a a
C , 3
2 2
| |
|
\ .
i M(x>0, y<0). Lako se dobija da je centar krunice
a a 3
S ,
2 6
| |
|
|
\ .
, a njen
je poluprenik .
3
a
R = Jednaina krunice glasi:

3
a
6
3 a
y
2
a
x
2
2
2
=
|
|
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
, (5)
ili
0 y
3
3 a
ax y x
2 2
= + .
Dokazaemo da je

2 2
2 2 2 2
3
2
a
y
2
a
x y ) a x ( y x |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
= + + + , (6)

odnosno CM BM AM = + poto je:

2 2
y x AM + = ,
2 2
y ) a x ( MB + = ,
2 2
3
2
a
y
2
a
x CM |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
= .
135
Neka je
2 2 2 2
y ) a x ( y x L + + + = , a D
2 2
3
2
a
y
2
a
x |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
= .
Imamo:

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
L x y ( x a ) y 2 x y ( x a ) y 2x 2y
2ax a 2 ( x y )( x y 2ax a ) 2x 2y 2ax a
2 ( x y ) 2a x( x y ) a x a y ( x y a x)
( x y ax ) a 2 ( x y ax ) a y .
= + + + + + + = +
+ + + + + = + + +
+ + + + + = + +
+ + + + + +


Iz (5) je y
3
3 a
ax y x
2 2
= + , pa je sada:
2
2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2
2 2 2
a 3 a 3y
L x y ax y a 2 a y
3 3
a 3 4
x y ax y a 2 a y
3 3
a 3 4
x y ax y a ay,
3
3
| |
= + + + + + =
|
|
\ .
= + + + + =
= + + +


(jer je y y
2
= zbog y<0).
Dakle, konano je:

2
2 2
2 2
2 2 2
D 3
2
a
y
2
a
x
4
a 3
4
a
ay 3 ax y x L = |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
= + + + = .

Odavde slijedi da je L=D (jer su L,D>0), a time je dokazano (6), odnosno
CM MB AM = + .

Dokaz 9. Posluiemo se vektorskom metodom. Imamo (sl.5):

SC MS MC , SB MS MB , SA MS MA + = + = + = ,
odnosno
136
SA MS 2 SA MS MA
2 2 2
+ + = ,
SB MS 2 SB MS MB
2 2 2
+ + = ,
SC MS 2 SC MS MC
2 2 2
+ + = .

Zbog R SC SB SA MS = = = = , imamo

) SA , MS ( cos SA MS 2 R 2 MA
2
2
+ = ,

) SB , MS ( cos SB MS 2 R 2 MB
2
2
+ = ,

) SC , MS ( cos SC MS 2 R 2 MC
2
2
+ = ,
odnosno
2
cos R 4 ) cos 1 ( R 2 cos R 2 R 2 MA
2 2 2 2 2
2

= + = + = ,

2
cos R 4 ) cos 1 ( R 2 cos R 2 R 2 MB
2 2 2 2 2
2

= + = + = ,


2
cos R 4 ) cos 1 ( R 2 cos R 2 R 2 MC
2 2 2 2 2
2

= + = + = .
Odavde je:


2
cos R 2 MA MA

= = ,


2
cos R 2 MB MB

= = , (7)


2
cos R 2 MC MC

= = .


sl.5.
Dokazaemo da je
.
2
cos
2
cos
2
cos

= + (8)

C
A B
S

M
137
Poto je (vidi sl.5):
0
240 = + i
0
120 = to sada imamo:

0 0
0 0
0 0 0 0
cos cos cos cos( 120 ) cos cos120 cos
2 2 2 2 2 2
1 1
sin120 sin cos cos sin120 sin cos
2 2 2 2 2 2 2
sin60 sin cos60 cos sin60 sin cos( 60 ) cos .
2 2 2 2 2



+ = + = + +
+ = + = +
+ = + = =


Time je dokazano (8). Iz (7) i (8) slijedi:

2
cos R 2 )
2
cos
2
(cos R 2
2
cos R 2
2
cos R 2

= + = + ili MC MB MA = + ,

to je i trebalo dokazati.




LITERATURA


[1] Arslanagi, ., Aspekti nastave matematike za nadarene uenike
srednjokolskog uzrasta, Udruenje matematiara Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
2001.
[2] Arslanagi, ., Matematika za nadarene, Bosanska rije, Sarajevo, 2004.
[3] Arslanagi, ., Miloevi, D., est rjeenja jednog zadatka iz geoemtrije,
Matematiko-fiziki list, Vol.33, Nr. 1/132 (1982/83).
[4] Engel, A., Problem-Solving Strategies, Springer-Verlag, New York, 1998.
[5] Mari, A., Planimetrija Zbirka rijeenih zadataka, Element, Zagreb, 1996.


77
2.8. GENERALIZACIJA VAN SCHOOTENOVE
*)

TEOREME




U [3] je dato devet raznih rjeenja jednog zadatka iz geometrije koji glasi:

Oko jednakostraninog trougla ABC opisana je krunica. Dokazati da za svaku
taku M luka

AC kome ne pripada taka B , tj. take B i M su sa raznih strana

prave AC , vai jednakost MA MC MB + = , (sl.1)
U matematikoj literaturi ova injenica je poznata kao Van Schootenova teorema.
Sada emo dati generalizaciju Van Schootenove teoreme koja glasi:
Neka su taka A, B,C tri uzastopna vrha pravilnog n - tougla i neka taka M
pripada opisanoj krunici tom n -touglu i pri tome su take B i M sa raznih
strana prave AC . Tada vai jednakost:
MA MC 2MBcos
n

+ = . (1)

Dokaz: Posmatrajmo kompleksnu ravan sa koordinatnim poetkom u taki O koja
je centar opisane krunice k pravilnom n - touglu i neka je 1 koordinata vrha
1
A A mnogougla
1 2 n
A A A (sl.2).
x
y
k
M
O 1
C=A
3
B=A
2
A=A
1
O
A
B
C
M
K

sl.1 sl.2
Ako je
2 2
cos i sin
n n

= + tada je
k 1

koordinata take ( )
k
A , k 1,2,3,...,n = .

*)
Franz Van Schooten, 1615.-1666., holandski matematiar

78
Ne umanjujui openitost, pretpostaviemo da je
1 2
A A , B A = i
3
C A . Neka je
| )
M
z cos t i sint; t 0,2 = + koordinata take M k . Budui da su take B i M sa
raznih strana prave AC , to slijedi da je
4
t
n

< . Tada je

( )
2
2
M
t
MA z 1 cos t 1 sin t 2 2cos t 2 sin
2
= = + = = ;

2 2
M
2 2
MB z cos t cos sint sin
n n

| | | |
= = +
| |
\ . \ .



2 2
2 2 cos t cos sint sin
n n
2 t
2 1 cos t 2 sin ;
n 2 n


| |
= +
|
\ .
( | | | |
= =
| | (
\ . \ .



2
M
4 4
MC z cos t i sint cos i sin
n n

| |
= = + +
|
\ .



2 2
4 4
cos t cos sint sin
n n
| | | |
= +
| |
\ . \ .



4 4
2 2 cos t cos sint sin
n n
4 t 2
2 1 cos t 2 sin .
n 2 n


| |
= +
|
\ .
( | | | |
= =
| | (
\ . \ .







79
Jednakost (1), tj. MA MC 2MBcos
n

+ = je sada ekvivalentna jednakosti:

t t 2 t
2 sin 2 sin 4 sin cos
2 2 n 2 n n
| | | |
+ =
| |
\ . \ .


koja je tana jer slijedi nakon pretvaranja zbira na njenoj lijevoj strani u proizvod,
tj.:
t t 2
2 sin 2 sin
2 2 n
t t 2 t t 2
2 2 n 2 2 n
2 2 sin cos
2 2
t
4 sin cos .
2 n n

| |
+ =
|
\ .
+ +
=
| |
=
|
\ .


Sada emo dati tri posljedice jednakosti (1).

Posljedica 1. Za n 3 = , dobijamo iz (1):

MA MC 2MBcos
3

+ = ,
odnosno
MA MC MB + = ,

a ovo je Van Schoutenova teorema.

Posljedica 2. Za n 4 = , tada za taku M koja pripada opisanoj krunici k
kvadrata ABCD , i pri tome su take B i M sa raznih strana prave AC , slijedi iz
(1):
MA MC 2MBcos
4

+ = ,
odnosno
MA MC 2 MB + = .


80
Posljedica 3. Za n 6 = , za taku M koja pripada krunici k opisanoj pravilnom
estouglu ABCDEF , gdje su take B i M sa raznih strana prave AC , dobijamo iz
(1):
MA MC 2MBcos
6

+ = ,
odnosno
MA MC 3 MB + = .


L I T E R A T U R A



[1] T. Andreescu, D. Andrica, Complex Numbers from A to ... Z, Birkhuser,
Boston-Basel-Berlin, 2004.
[2] . Arslanagi, Matematika za nadarene, Bosanska rije, Sarajevo, 2005.
[3] . Arslanagi, Matematika itanka, Grafiar promet d.o.o., Sarajevo, 2008.
1
O JEDNOJ ZNAAJNOJ OSOBINI TEINICA TROUGLA

Dr. efket Arslanagi, Sarajevo, BiH



U ovom lanku emo dati neke znaajne osobine teinica trougla i kroz
zadatke ih iskoristiti u svrhu rjeavanja tih zadataka. Kroz te osobine bitan
momenat e biti povrina trougla pa se ne rijetko ova metoda rjeavanja zadataka
zove metoda povrina.

Rije je o dvije sljedee tvrdnje:

Neka je AD teinica trougla ABC (taa D BC je sredite stranice BC tog
trougla). Tada je
1
0

ABD ACD
P P

= ;
2
0
BB CC = , gdje su take B i C podnoja normala povuenih iz vrhova B i C
na teinicu AD.

Dokaz: 1
0
Imamo (sl.1)
ABD
1
P BD AE
2

= , gdje je taka E podnoje visine iz vrha

A na stranicu BC , kao i
ACD
1
P DC AE
2

= jer je AE visina i trougla ACD .

Poto je taka D sredite stranice BC trougla, to je BD DC = te dobijamo odozgo:
ABD ACD
P P

= , q.e.d.

B
A
E D C


sl.1

2
2
0
Sada imamo (sl.2):
ABD
1
P AD BB
2

= te
ACD
1
P AD CC
2

= .

Poto je BD CD = ,
0
BB D CC D 90 = = i BDB CDC = (unakrsni uglovi), to je
BB D CC D pa je tada

BB CC = , q.e.d.

B
A
B
,
,
D C
C

sl.2

Sada emo dati nekoliko zadataka koje emo rijeiti pomou prethodno dokazanih
tvrdnji 1
0
i 2
0
.

Zadatak 1. Neka se taka M nalazi unutar trougla ABC i neka vai jednakost
ABM ACM
P P

= . Dokazati da tada taka M pripada teinici AD tog trougla.

Rjeenje: Neke je D taka u kojoj prava AM sijee stranicu BC trougla ABC
(sl.3). Dokazaemo da je tada BD CD = , tj. D D , gdje je AD teinica trougla
ABC . Imamo sada:
ABM
1
P AM BB
2

= i
ACM
1
P AM CC
2

=

gdje su take B i C podnoja normala iz vrhova B i C na pravu AD .
Kako je po pretpostavci zadatka
ABM ACM
P P

= , to dobijamo odozgo da je:

1 1
AM BB AM CC
2 2
= ,
3
a odavde
BB CC = . (1)

B
M
A
B
,
,
,
D C
C

sl.3

Poto su pravougli trouglovi BB D i CC D slini (imaju po dva odgovarajua
ugla jednaka), to vrijedi:

BB BD
CC CD

=

. (2)
Sada iz (1) i (2) slijedi:
BD CD = ,

tj. taka D D je sredite stranice BC trougla ABC pa je du AD teinica tog
trougla, q.e.d.

Zadatak 2. Neka su take A , B ,C simetrine vrhovima trougla A, B,C u odnosu
na take B,C, A redom kao centrima simetrije. Dokazati da je tada:

A B C ABC
P 7P

= .

Rjeenje: Po pretpostavci u zadatku je taka B sredite dui AA pa je du C B
teinica trougla C A A (sl.4). Sada imamo na osnovu tvrdnje 1
0
:


C AB C A B
P P

= . (3)

Poto je du AB teinica trougla C BC , to je iz istog razloga, tj. 1
0
:

C AB ABC
P P

= . (4)
4
B B
A
A
,
,
,
C
C

sl.4
Sada iz (3) i (4) dobijamo:
C A B ABC
P P

= , (5)

odnosno zbog (4) i (5):

AA C C A B C AB ABC
P P P 2P

= + = . (6)

Analogno dobijamo da je:
BB A CC B ABC
P P 2P

= = . (7)

Imamo sada na osnovu (6) i (7):

A B C AAC BB A CC B ABC ABC
P P P P P 7P

= + + + = , q.e.d.

Zadatak 3. Neka je ABCD konveksan etevrougao, a take A , B ,C , D su
simetrine vrhovima tog etverougla u odnosu na take B,C, D, A redom kao
centrima simetrije. Dokazati da je tada:

A B C D ABCD
P 5P

= .

5
Rjeenje: Iz istog razloga kao u prethodnom zadatku, tj. na osnovu tvrdnje 1
0

dobijamo (sl.5):
CC B CDB BCD
P 2P 2P

= = ,

BB A BCA ABC
P 2P 2P

= = ,

AA D ABD ABD
P 2P 2P

= = ,

DD C ADC ADC
P 2P 2P

= = ,

a odavde nakon sabiranja ovih jednakosti

( )
AA D BB A CC B DD C ABC ADC ABD BCD
P P P P 2 P P P P

+ + + = + + + ,
te
( )
A B C D ABCD ABCD ABCD
P 2 P P P

= + + , tj.

A B C D ABCD
P 5P

= , q.e.d.

A
A
B
B
C
C
D
,
,
,
,
D
:

sl.5
6
Zadatak 4. Koristei tvrdnje 1
0
i 2
0
dokazati da se teinice trougla sijeku u jednoj
taki (tj. da su konkurentne).

Rjeenje: Oznaimo sa T taku presjeka teinica BE i CF trougla ABC (sl.6).
Dokazaemo da taka T pripada i teinici AD trougla. Na osnovu tvrdnji 1
0
i 2
0
,
slijedi da je
ABT BCT
P P

= jer taka T pripada teinici BE trougla ABC . Iz
istog razloga, poto taka T pripada teinici CF trougla ABC slijedi da je
BCT ACT
P P

= . Iz gornje dvije jednakosti dobijamo da je:

ABT ACT
P P

= ,

odakle zakljuujemo na osnovu prethodnih osobina da taka T pripada teinici iz
vrha A . Dakle, teinice trougla ABC se sijeku u jednoj taki, q.e.d.

B
F
T
E
A
A
,
,
C
C

sl.6

Za vjebu preporuujemo da se rijee sljedei zadaci:
1. Neka je ABCD konveksan etverougao a take A i B su simetrine vrhovima
A i B u odnosu na vrhove C i D kao centre simetrije. Odrediti omjer povrina
etverouglova A B AB i ABCD .

2. Neka je ABCD konveksan etverougao, a take M, N, P,Q su sredita stranica
AB, BC,CD, AD redom. Dui AN, BP,CQ i DM obrazuju svojim presjenim
takama etverougao XYZT ( { } AN DM X = , { } AN BP Y = , { } BP CQ Z = ,
{ } CQ DM T = ). Dokazati da vrijedi jednakost:

XYZT AMX BNY CPZ DQT
P P P P P

= + + + .

7
3. Neka je ABC jednakostranini trougao i taka M unutar tog trougla. Neka su
take A , B i C podnoja normala povuenih iz take M na stranice BC,CA i
AB tog trougla. Dokazati da vrijedi jednakost:

AMB BMC CMA A MB B MC C MA
P P P P P P

+ + = + + .

4. U konveksnom etverouglu ABCD se nalazi taka M za koju vai jednakost:

MAB MBC MCD MDA
P P P P

= = = .

Dokazati da tada jedna od dijagonala etevrougla polovi drugu dijagonalu.

5. U konveksnom etverouglu ABCD take M i N su sredita dijagonala AC i
BD . Neka je E presjena taka stranica AB i CD , a F presjena taka stranica
BC i AD etevrougla. Dalje, neka je taka P sredite dui EF . Dokazati da su
take M, N i P kolinearne (pripadaju istoj pravoj).

6. Neka je etverougao ABCD trapez
( )
AB CD . Neka je O presjena taka
njegovih dijagonala AC i BD . Dokazati da je tada
AOD BOC
P P

= .

7. Neka se taka M nalazi na stranici BC trougla ABC . Kroz taku M
konstruisati pravu koja dijeli taj trougao na dva dijale jednakih povrina.

8. Neka je etverougao ABCD trapez
( )
AB CD i taka E BC . Prava kroz vrh B
koja je paralelna dui DE sijee krak AD trapeza u taki F . Dokazati da su
prave AE i CF paralelne.

9. Neka je O presjena taka dijagonala AC i BD trapeza ABCD . Prava
povuena kroz taku O koja je paralelna osnovicama trapeza sijee krake
trapeza u takama M i N . Dokazati da je OM ON = .


LITERATURA

[1] Arslanagi, ., Matematika za nadarene, Bosanska rije, Sarajevo, 2004.
[2] Enescu, B., Arii, Editura GIL, Zalau, 2006.
[3] Mari, A., Planimetrija-zbirka rijeenih zadataka, Element, Zagreb, 1996.