Professional Documents
Culture Documents
Seminar Ski Rad
Seminar Ski Rad
Profesor: Student:
Prof. dr Slobodan V. Vidaković Marija Zonjić
Br.Indeksa: VIII 502/08
Sadrzaj:
1. Uvod……………………………………….……….............. 2
2. Neophodnost promena u racunovodstvenoj profesiji………..3
3. Kriticki osvrt na finasijsko izvestavanje u nasoj praksi ……. 5
4. Odnos prema globalnoj harmonizaciji polaganja racuna u nasoj
praksi…………………………………………………………7
5. Primena zakonskih pravila za finansijsko izvestavanje I
dostupnost informacija na WEB-u…………………………..10
6. Saglasnost WEB prezentacije finansijskih izvestaja sa
opsteprihvacenim racunovodstvenim principima…………....12
7. “Granice” godisnjeg finansijskog izvestavanja na WEB-u I
identifikacija konacnog korisnika finansijskih izvestaja…….14
8. Prosireni poslovni izvestajni jezik…………………………...16
9. Zakljucak…………………………………………………….17
10. Literatura…………………………………………………....18
UVOD
Internet, ili kako se u pocetku zvao ARPAnet razvijen je od strane
Napredne projektne istrazivacke agencije (Avance Research Project Agency
ARPA) u sluzbi vojne industrije SAD. U svom razvoju on je postao alat za
tranprt WWW (World Wide Web), koji predstavlja globalni hipertekst sistem.
Skoro sve kompanije u zemljama razvijenog trzista kapitala i hartija od
1
vrednosti, imaju svoje Web sajtove. To su po pravilu visenamenski Web sajtovi,
koji osim osnovne prezentacije date kompanije, sadrze i prikaze njenih godisnjih
finansijskih izvestaja. Godisnje finansijko izvestavanje na Web-u pruza brojne
izazove za kompanije, njihove revizore, kao i organizacije koje se bave
nadzorom i podesavanjem odgovarajucih poslovnih standarda. Zbog toga je
tehnologija pripremanja godisnjih finansijskih izvestaja na Web sajtu privukla
veliku paznju internacionalnih organizacija (IFAC-Medjunarodno Udruzenje
racunovodja, IASC-Komitet za Medjunarodne racunovodstvene standarde) sa
osnovnim zadatkom da obezbede zahtevani kvalitet i pouzdanost finansijskih
izvestaja.
I pored cinjenice da je nase poslovno okruzenje, za razliku od okruzenja
trzisno razvijenih zemalja, neadekvatno, odnosno da nije masovno uslo u
implementaciju novih mogucnosti ”Informacione revolucije”, i mi cemo se
morati vrlo brzo suociti sa Web poslovnim strategijama. S ciljem izbegavanja
potencijalnih zamki koje nove tehnologije nose sa sobom, neophodno je
blagovremeno prouciti iskustva drugih, zatim,analizirati dileme i nacine
razmisljanja (vezane za savremeno elektronsko poslovanje), kao i neophodne
mere zastite koje treba da se preduzmu, s ciljem minimiziranja pripadajucih
ocekivanih rizika. U okolnostima koriscenja Web prezentacija, evidentno je da
se primenom novih tehnoloskih mogucnosti, povecava eticki rizik vezan za
kvalitet, sveobuhvatnost prezentiranih finansijskih izvestaja, a samim tim
povecava inherentni rizik.
3
2. KRITICKI OSVRT NA FINANSIJSKO IZVESTAVANJE U
NASOJ PRAKSI
7
Zakon o reviziji racunovodstvenih iskaza, kojim je revizija ustrojena na
nacin slican onome u zemljama sa dugom tradicijom revizije, je imao presudan
uticaj na tekucu praksu ekstene revizije.
Savezni organ je, u vezi s tim, propisao da se na obavljanju revizije
primenjuju, kao standardi revizije, Medjunarodni standardi revizije koje je 1996-
te godine izdao Komitet za medjunarodne standarde revizije, a koji se objavljuju
u strucnim publikacijama Saveza racunovodja i revizora Jugoslavije.
Kao jedan od prvih koraka ucinjenih ka primeni Medjunarodnih standarda
revizije smatra se objavljivanje prevoda Medjunarodnih standarda revizije sa
engleskog jezika 1998. godine u izdanju SRR Srbije.
Polazeci od cinjenice da su Medjunarodni standardi revizije veoma
sofisticirani, odnosno da ne predstavljaju striktno pravilo koja bi se mogla
relativno primeniti u praksi revizije, predstoji nam dug put do njihove primene,
koja podrazumeva i zahteva sposobnost profesionalnog prosudjivanja od strane
revizora.
Za razliku od revizora iz anglosaksonskih zemalja, nas revizorski kadar se
prvi put suocava sa Medjunarodnim standardima revizije. Jedna od mogucnosti
koja stoji na raspolaganju jeste da se buducim potencijalnim revizorima
problematika Medjunarodnih standarda ukljuci u nastavne programe i prezentira
na akademskom nivou.
Studentima, odnosno, buducim revizorima Medjunarodni standardi
revizije bi, obzirom na njihov broj i sadrzinu, mogli, po logici stvari, da budu
izlozeni samo nacelno. Upravo iz navedenih razloga, u razresenje odnosne
problematike vezane za implementaciju Medjunarodnih standarda revizije, mora
se aktivno ukljuciti SRR, kao nasa jedina profesionalna organizacija.
U protivnom, bilo bi nerealno ocekivati da se Medjunarodni standardi
revizije stvarno i primene u praksi, sto bi bila ogromna steta koja bi se
neminovmo odrazila na kvalitet revizorskog rada, sa svim negativnim
posledicama koje bi iz toga mogle proizaci.
8
4. PRIMENA ZAKONSKIH PRAVILA ZA FINANSIJSKO
IZVESTAVANJE I DOSTUPNOST INFORMACIJA NA WEB-
U
9
rezerve, upravo zato sto nacin izvestavanja na Internetu nije precizno i
jednoobrazno definisan.
Uporedi li se odgovarajuca papirna izvestajna dokumentacija sa
kompanijskim Web finansijskim prezentacijama dolazi se do zakljucka da
odredjeni broj kompanija na svojim Web sajtovima prezentira samo zbirne
informacije. Veliki broj kompanija ne zeli ili ne zahtava prezentaciju
kompletnog finansijskog izvestavanja na sopstvenom Web saju.
To bi moglo navesti na zakljucak da pomenute kompanije mogu svoje Web-
sajt prezentacije obogatiti namenskim, dodatnim i specificnim informacijama
koje nisu i ne mogu biti zamena za njihove finansijske izvestaje bazirane na
tradicionalnoj papirnoj izvestajnoj dokumentaciji.
„On line“ posrednistvo prko informacija na Web sajtu najrazvijenije je u
SAD i Kanadi, uz pojavu pravog svetskog fenomena cija se manifestacija ogleda
u izuzetnom trendu povecanja i sirenja „on line“ posrednistva i na ostale delove
sveta.
Ako podjemo od akta broj 33-7233, koji se odnosi na hartije od vrednosti,
ciji je autor Komisija za hartije od vrednosti i berze, prema kome se zahteva da
prezentacije na vlastitim Web sajtovima budu identicne kompanijskim papirnim
finansijskim izvestajima, s jedne strane, to sprecava pojavu namernog ili
nenamernog narusavanja postojece regulative, sasvim je jasno da ce u vrlo
bliskoj buducnosti kompanije pazljivo razmotriti svoje „on line“ prezentacije.
Mnoge kompanije koje imaju zbirne rezultate na svojim Web sajtovima u
najvecem broju slucajeva ukljucuju takvu verziju prezentacije koja omogucava
download tj. prepisivanja pomenute prezentacije na disk korisnika (pretrazivaca)
Godisnji izvestaji mogu se prepisati najcesce u prenosivom
dokumentacionom formatu (Portable Document Format – PDF) softverske
kompanije Adobe Acrobat, koja je razvila poseban alat za prikaz podataka na
Intenetu, cijim koriscenjem posetioci Web sajtova mogu podatke prepisati na
svoj kompjuter i kasnije ih analizirati.
Postoji izvestan broj ogranicenja koja, u izvesnoj meri, ogranicavaju
raspolozivost podataka na Web-u.
Najpre, mnogi posetioci koji su novi u kompjuterskoj tehnologiji, bez obzira
na jednostavnost samog postupka, ne znaju kako se to radi. Naredno
ogranicenjne odnosi se na cinjenicu, da deonicari koji su prikljuceni na Internet (
kroz razne specificne Internet sprave, kao sto je Web TV ili kroz novu Internet
jedinicu namenjenu za kucnu upotrebu kao sto je Compaq’s i PAQ ) nisu u
10
mogucnosti da prepisu podatke i instaliraju softverski alat Adobe Acrobat citac
( Adobe Acrobat Reader – AAR ), kakom bi podaci bili prepoznatljivi.
11
Samo na taj nacin bi se potencijalni korisnici Web prezentacija finansijskih
izvestaja pravilno usmerili.
U sklopu preporuke IFAC-a, Savez racunovodja i revizora kod nas bi trebalo
da sugerise, pa cak i obaveze nase poslovno okruzenje da vrsi kompletno
(umesto sumarnog) Web prezentiranje svojih godisnjnih finansijskih i
revizorskih izvestaja. Nasa zakonska regulativa ( a samim tim i poslovno
okruzenje ) prihvatila Medjunarodne racunovodstvene standarde, a problematika
Web prezentacije nije u njima u potpunosti jasno definisana, s jedne strane, kao i
zato sto nas prevod standarda nije azuriran.
12
6. „GRANICE“ GODISNJEG FINANSIJSKOG IZVESTAVANJA
NA WEB-U I IDENTIFIKACIJA KONACNOG KORISNIKA
FINANSIJSKIH IZVESTAJA
13
U izvestaju Odbora za standarde finansijskog racunovodstva ( Financial
Accounting Standards Bord – FASB ), stoji jedna interesantna cinjenica da ti
multimedijalni fajlovi skoro da i ne ukljucuju bilo koji oblik odobrenog
revizorskog odricanja ili poricanja. Ovakva ogranicenja emitovanja imaju
odredjene imlikacije i na revizora.
Na IFAC-ovom sajtu, postavlja se veci broj pitanja za diskusiju ( Mogu li se
kompanijama slobodno dozvoliti da dodaju hiperlink prema ili iz revizorskih
izvestaja? Koji su to moguci rizici za korisnike Web sajta? ) ali jedno je sigurno,
tj. u aktuelnom trenutku evidentno je da tehnoloske mogucnosti Web
prezentacije jos uvek nisu na zadovoljavajucem nivou propracene zakonskom
regulativom.
Sama priroda Web prezentacije povezana je sa velikim brojem
zainteresovanih korisnika.
Prilikom dizajniranja svog godisnjeg finansijskog izvestaja na Web-u
kompanija moze imati u planu vec definisanog korisnika ( kao sto su finansijski
analiticari ) sto je moguce ako su Web stranice zasticene lozinkom.
Paksa pokazuje da se najcesce desava da korisnik nije specificna publika,
odnosno da bilo ko moze da se javi u ulozi korisnika informacija prezentiranih
na Web-u. U slucaju tj. prilikom dizajniranja godisnjeg finansijskog izvestaja za
nepoznatog korisnika kompanije bi trebalo da stave neki oblik upozorenja o
nameni Web sajta.
Bilo bi sasvim korektno da se investitoru prilikom donosenja investicionih
odluka, daju precizna objasnjenja o tome kako da dodje do potrebnih dopunskih
objasnjenja, kako bi se potencijalni rizik pri donosenju odluke o ulaganju spustio
na prihvatljivu meru.
Potrebno je jos dosta vremena dok standard ili zakon eksplicitno ne regulise
ovu oblast i obaveze kompanije na krajnje korektan postupak prema
korisnicima. Pozitivna praksa i negovanje pozitivnih etickih principa poslovanja
blagovremeno bi zapocela ukoliko bi nas Savez racunovodja i revizora pristupio
pripremi formulacije o nekim osnovnim obavezujucim postavkama na Web
sajtu, koje bi bile vazece do dopune standarda revizije.
14
Extensibile Business Reporting Language – XBRL predstavlja
multinacionalni kooperativni poduhvat dizajniranja, sa ciljem da se proizvede
jedan namenski interoperatvni „finansijski izvestajni jezik na Web-u“. Da bi
obezbedio konzistentan nacin koji kompanija treba da omoguci da izvrse
identifikaciju svojih finansijskih i drugih informacija na Web-u, prosireni
poslovni izvestajni jezik, u svojoj postavci koristi, Ekstenzivni napredni jezik
(Extensibile Markup Language – XML ).
Prilagodjavanje dizajniranja i standardizacije programskih specifikacija
kojim se postavljaju finansijski izvestaji na Web sajtu, vrsi se, pomocu XBRL-a
sa vrlo jasnom namenom. Na ovaj nacin korisnicima je omoguceno lako
pronalazenje informacija, kako bi oni bili sposobni da na jednostavan nacin
izdvoje potrebne vrednosti ( za prodaju, troskove, marzu, sredstva i obaveze,
kao i sadrzaj beleski finansijskih obracuna i drugih informacija )
XBRL je dizajniran kao DW koncept i glavni korisnicki pomocni alat prema
Web-u, medjutim on nije nova forma u racunovodstveno-knjigovodstvenim
procesima, vec stvara finansijske informacije koje je kompanija izabrala da
prezentira tako da su vise transparentne i lako raspolozive za opstu korisnicku
zajednicu.
Korisnici koji imaju potrebe za detaljnim informacijama o ovoj oblasti,
podatke o XBRL-u mogu da nadju na XBRL.,org., koji je nastao na osnovu
inicijative AICPA da ukljuci, sada vec vise od 70 organizacija.
U okviru Opsteprihvacenih racunovodstvenih principa ( GAAP-a ) unutar
SAD kompletirane su prve XBLR specifikacije, za komercijalne i industrijske
organizacije, a kasnije je prosiren na Internacionalni racunovodsveni standard i
njegove principe, kao i za druge forme poslovnih entiteta, kao stok su vlade i
zajednicki fondovi.
Extenisibile Business Reporting Language – XBRL ne predstavlja skup
standarda koji definise obim sadrzaja ili detalja koje kopanija mora da ukljuci na
svoj Web sajt, vec kompanija o tome individualno odlucuje.
ZAKLJUCAK
Literatura:
1. Finansijsko izvestavanje – osnova upravljanja biznisom-
Prof.dr. Slobodan V. Vidakovic; Novi Sad, 2005
2. www.scribd.com
16