Professional Documents
Culture Documents
12 (Geometrijske Tolerancije, Kvalitet Povrsina I Zavareni Spojevi)
12 (Geometrijske Tolerancije, Kvalitet Povrsina I Zavareni Spojevi)
1-12
_________________________________________________________________________________________________________
P ogav j e l l
11 22
G E O ME TRJ S K E TO L R N C IE , I E A J K VA LTE T PO VR N A I I [I ZA VA R N I PO J E VI E S
2-12 u
_________________________________________________________________________________________________________
Geometrijske tolerancije
eometrijska tolerancija jeste tolerancije oblika i polo`aja delova kojima se utvr|uje dozvoljeno odstupanje putem odgovaraju}ih polja, unutar kojeg mora le`ati deo povr{ine, ose ili sredi{nje ravni. Odstupanjem oblika naziva se odstupanje oblika od stvarne povr{ine (koja ograni~ava telo i deli ga od okolne sredine) od oblika nominalne, geometrijski idealne, povr{ine. Odstupanjem polo`aja naziva se odstupanje stvarnog polo`aja posmatranog elementa (polo`aja, ose ili ravni simetrije) od nominalnog polo`aja [60]. Informacija o geometrijskoj toleranciji se upisuje u dijalog boksu za kontrolu karakteristika, npr. iz palete Dimension. Vrste geometrijskih tolerancija i karakteristi~ni simboli {ematski su prikazane u slede}oj tabeli. T12.1
Tip karakteristike Tip tolerancije Karakteristike Pravost Individualne karakteristike Forma Ravnost Kru`nost Cilindri~nost Individualna ili povezane karakteristike Profil Linijski profil Povr{inski profil Ugaonost Orijentacija Upravnost Pozicija Povezane karakteristike Paralelnost Lokacija Koaksijalnost Simetri~nost Prolaz Radijalno bacanje Ukupno bacanje Simbol tolerancije Forma
2D / 3D 2D 3D 3D 2D 3D 2D / 3D 2D / 3D 2D / 3D 2D / 3D 3D 3D 2D 3D
Oznaka tolerancije sastoji se iz simbola odstupanja, vrednosti tolerancija i slobodnog znaka polaznog elementa. Ozna~avaju se velikim slovima latinice. Vrednosti tolerancija daju se u milimetrima.
Poglavlje 12
3-12
_________________________________________________________________________________________________________
Iz funkcionalnih razloga, jedan od elemenata uzima se kao referentni element za davanje tolerancijskih podataka. Za referentni element treba propisati toleranciju oblika. Ako je potrebno, mo`e se odrediti vi{e referentnih elemenata. Osnovni oblici oznaka za upisivanje tolerancije oblika i polo`aja dati su na sl. 12.1.
Geometrijska tolerancija Primarni podatak Sekundarni podatak
0.008
M A B C
Geometrijska karakteristika
Referentno slovo
Tercijalni podatak
Referentni trougao
a)
Vo|ica tolerancije Podatak zone tolerancija Simbol maksimuma materijala
b)
Referentni element
Sl. 12.1 Tipi~ni kontrolni okvir geometrijske tolerancije a), sa referencom b) Ozna~avanja geometrijskih tolerancija daje se na narednom crte`u i klasifikovano u tabelama:
a)
b)
Sl. 12.2 Primer primene geometrijskih tolerancija na jednoj projekciji crte`a a) i odgovaraju}i solid model b) (CE 2D.dwg)
4-12
_________________________________________________________________________________________________________
Ravnost Tolerancijsko polje je ograni~eno sa dve paralelne ravni na me|usobnom rastojanju veli~ine tolerancije ravnosti t.
Kru`nost Tolerancijsko polje u posmatranoj ravni ograni~eno je sa dva koncentri~na kruga na rastojanju jednakom veli~ini tolerancije kru`nosti t.
Cilindri~nost Tolerancijsko polje je oblast u prostoru, ograni~ena sa dva koaksijalna cilindra, na me|usobnom rastojanju jednakom veli~ini tolerancije cilindri~nosti t.
Poglavlje 12
5-12
_________________________________________________________________________________________________________
Primeri
Definicija Tolerisani profil mora se nalaziti izme|u dve obvojne linije na me|usobnom rastojanju koje ograni~avaju kru`nice pre~nika t. Sredi{ta ovih kru`nica nalaze se na liniji geometrijski idealnog oblika. Tolerancijsko polje mora se nalaziti izme|u dve obvojne linije na me|usobnom rastojanju koje ograni~avaju kru`nice pre~nika t. Sredi{ta ovih kru`nica nalaze se na liniji geometrijski idealnog oblika.
Oblik povr{ine
Paralelnost
Tolerancijsko polje projektovano na ravan, ograni~eno sa dve paralelne ravni, na me|usobnom rastojanju t, koje su paralelne sa referentnom linijom C, predstavlja toleranciju paralelnosti povr{ine i referentne linije C.
Upravnost Tolerancijsko polje je oblast u prostoru, ograni~eno cilindrom ~iji je pre~nik jednak veli~ini tolerancije upravnosti t= d mm, a njegova osa je upravna na referentnu ravan A.
6-12
_________________________________________________________________________________________________________
Primeri
Definicija
Tolerancijsko polje je oblast u prostoru, ograni~ena sa dve paralelne ravni, na me|usobnoj udaljenosti jednakoj veli~ini tolerancije nagiba (ugaonosti) t, koje su nagnute prema referentnoj ravni B za dati ugao a. Pozicija Tolerancijsko polje polo`aja linije je oblast u prostoru, ograni~ena cilindrom pre~nika t, ~ija se osa nalazi u teorijski ta~nom polo`aju posmatrane linije, ako je vrednost tolerancije t.
Koncentri~nost Tolerancijsko polje je oblast u prostoru, ograni~ena cilindrom pre~nika koji je jednak veli~ini tolerancije koaksijalnosti ose t, ~ija se osa poklapa sa referentnom osom. Simetri~nost
Tolerancijsko polje je oblast u prostoru, ograni~ena sa dve paralelne ravni, na me|usobnom rastojanju jednakom veli~ini tolerancije simetri~nosti sredi{nje ravni t, simetri~no postavljene u odnosu na referentnu ravan ili referentnu osu.
Poglavlje 12
7-12
_________________________________________________________________________________________________________
Primeri
Definicija Tolerancijsko polje je oblast u prostoru, ograni~ena u svakom radijalnom pravcu sa dva kruga koji se nalaze na rastojanju jednakom veli~ini tolerancije aksijalnog bacanja t, koji le`e na mernom cilindru ~ija se osa poklapa sa referentnom osom.
Ugaono bacanje Tolerancijsko polje je oblast u prostoru, ograni~ena sa dva koaksijalna cilindra, na me|usobnoj udaljenosti jednakoj veli~ini tolerancije ukupnog bacanja t, ~ija se osa poklapa sa referentnom osom.
Lejer tolerancije postaviti kao teku}i. Mod SNAP, sa korakom 1 mm, na statusnoj liniji postaviti kao aktivni (On).
8-12
p
_________________________________________________________________________________________________________
Otvoriti Dimension Toolbar postupkom iz menija View m Toolbars... m tab Toolbars ) Dimension. Kliknuti na ek. taster Close. p Stil STL izabrati kao teku}i. p Metod vezivanja Snap to Nearest postaviti kao stalno aktivan. 2. Formiranje vo|ice za kontrolni okvir.
p p p
Sa palete alata Dimension aktivirati komandu Quick Leader. Po~etak vo|ice je lociran (Snap to Nearest-om) pribli`no u ta~ki ~237,157. Kliknuti levim tasterom na izabranu ta~ku na kosoj konturi (sl. 12.4). Koordinate druge ta~ke neka budu 250,140, i tre}a, u horizontali sa drugom, 260,140 (ili @10<0).
Sa palete alata
Dimension,
Tolerance
Nakon pojave dijalog boksa Geometric Tolerance (sl. 12.5a) kliknuti na prvo (crno) polje Sym, ~ime se otvara paleta raspolo`ivih simbola geometrijskih tolerancija prema standardu ISO 1101 (sl. 12.5b). Kliknuti na simbol za ugaonu toleranciju (drugi red, prvi simbol).
Poglavlje 12
9-12
_________________________________________________________________________________________________________
*
a) Sl. 12.5 Dijalog boks Symbol b)
p p
b)
Geometric Tolerance
U belom polju Tolerance 1 uneti vrednost tolerancije 0,08 (= 80 mm). U polju Datum 1 upisati A, ~ime je unos podataka zavr{en (sl. 12.6). Kliknuti na ek. taster OK.
Formirani tolerancijski okvir pribli`iti krajnjoj (tre}oj) ta~ki vo|ice (260,140) i potvrditi lokaciju levim tasterom mi{a (sl. 12.7a), ~ime se dobija kota geometrijske tolerancije kao na sl. 12.7b.
*
a) b)
Sl. 12.7 Postupak vezivanja tolerancijskog okvira za vo|icu posredstvom Endpoint-om a), formiran tolerancijski okvir sa vo|icom b)
Snap to
10-12
p
Kompjutersko crtanje i konstruisanje Algoritam komandne linije formiranja geometrijske tolerancije sa vo|icom je slede}i: (komanda postavljanja vo|ice)
_________________________________________________________________________________________________________
Command: _qleader Specify first leader point, or [Settings]<Settings>: () Specify next point: 250,140 () Specify next point: 260,140 () Specify text width <2.73>: *Cancel* Enter first line of annotation text <Mtext>: *Cancel* Command: _tolerance Enter tolerance location: 260,140 () Command: *Cancel*.
Sa palete alata Dimension, aktivirati komandu Quick Leader. U komandnu liniju uneti S (Settings) i potvrditi Enter-om. Ovaj postupak se mo`e realizovati i iska~u}im menijem izborom opcije Settings pre lociranja prve ta~ke vo|ice. U svakom slu~aju pojavljuje se dijalog boks
Leader Settings.
p p
U polju Annotation Type taba Annotation izabrati opciju 0 Tolerance (sl. 12.8a). Pre}i na tab Leader Line & Arrow (sl. 12.8b) istog dijaloga.
*
a) Sl. 12.8 Dijalog boks Leader Settings sa dva taba (pri opciji 0 Tolerance)
Annotation
b) i
Leader line & Arrow
p p p p
U listi kotnih strelica Arrowhead izabrati simbol Datum triangle filled. U polju Angle Constraints izabrati u listama: First Segment: 90o i Second Segment: Any angle. Selekciju u ovom tabu potvrditi ek. tasterom OK. Prvu ta~ku vo|ice locirati (Nearest-om) u poziciji, npr. 285,200, na produ`enoj liniji sa desne strane. Za 17 jedinica vertikalno nagore, odrediti drugu ta~ku vo|ice (285,217 ili @17<90).
Poglavlje 12
p p
11-12
_________________________________________________________________________________________________________
Tre}a ta~ka vo|ice je locirana u koordinati @6<0. Nakon formiranja vo|ice, otvara se dijalog boks Geometric Tolerance. U polje Datum Identifier: uneti simbol reference A (sl. 12.9), a zatim kliknuti na ek. taster OK, kako bi se zatvorio ovaj dijalog.
Ovim postupkom se formirao referentni element sa vo|icom. Pored toga, automatskim postupkom prepisa dobijen je novi podstil <style overrides> u Dimension Style Manager, u okviru teku}eg stila STL (sl. 12.10).
STL
Algoritam komandne linije formiranja referentnog elementa sa vo|icom je slede}i: postavljanja vo|ice)
Command: _qleader (komanda Specify first leader point, or [Settings]<Settings>: () Specify first leader point, or [Settings]<Settings>: 285,200 () Specify next point: 285,217 () Specify next point: @6<0 () Command: *Cancel*.
K70.dwg
(sl. 12.11)
(K70.dwg)
12-12 u
_________________________________________________________________________________________________________
Stvarne povr{ine ma{inskog dela sadr`e neravnime koje su nastale usled primene odre|enog tehnolo{kog postupka izrade. U eksploatacionim uslovima ~esto se zahteva da pojedine povr{i budu manje ili vi{e glatke. Neki od tih razloga su [17]:
p p p
smanjenje trenja kod kliznih povr{ine, estetsko oblikovanje (ukrasni delovi), spre~avanje pojava koncentracije napona, naro~ito kod delova koji su izlo`eni naizmeni~no promenljivim optere}enjem velikog intenziteta i u~estanosti.
Za analizu i merenje hrapavosti u metaloprera|iva~koj industriji koristi se tzv. efektivni profil na du`ini l (JUS M.A1.030). Profilna linija na izabranoj referentnoj du`ini l prikazana je na sl. 12.12. Osu X ~ini srednja linija profila m linija odre|ena tako da je srednje kvadratno rastojanje profila (y1, y2, ..., yn) od te linije minimalno.
p - profil
y Ra
n
Rmax X y1 y2
m - srednja
l
linija profila
-Y
Ra
O~ekivana vrednost odstojanja Ra svih ta~aka efektivnog profila od srednje linije naziva se srednje odstupanje od profila. Defini{e se obrascem:
Ra = 1 y dx l 0
l
m,
Ra =
1 n yi . l i =0
Ova vrednost naj~e{}e se koristi kao parametar za odre|ivanje klase hrapavosti, odnosno kvaliteta obra|ene povr{i. Kao dopunski parametar mo`e se koristiti i najve}a visina neravnina Rm. Na osnovu ovog kriterijuma Ra, povr{inska hrapavost ma{inskih delova se razvrstava prema JUS M.A1.021 i 026 u dvanaest klasa, Ra=0,025 mm do Ra=50 mm. Izme|u klasa ISO tolerancija i hrapavosti povr{i postoji uzajamna zavisnost, data u tabeli (T-12.3). Vrednosti parametara Ra date su u mikrometrima.
Poglavlje 12
u
13-12
_________________________________________________________________________________________________________
Zavisnost klase tolerancije od klase hrapavosti povr{ina date su u narednoj tabeli. T12.3 Oznaka klase ISO tolerancije do
IT / Ra IT5 IT6 IT7 IT8 IT9 IT10 IT11 IT12 IT13 IT14 IT15 IT16 Ra 3
mm
do
18
od
18
do
80
/ klasa hrapavosti
0,1 / N3 0,2 / N4 0,4 / N5 0,4 / N5 0,8 / N6 1,6 / N7 1,6 / N7 3,2 / N8 6,3 / N9 12,5 / N10 12,5 / N10 25 / N11
/ klasa hrapavosti
0,2 / N4 0,4 / N5 0,4 / N5 0,8 / N6 0,8 / N6 1,6 / N7 3,2 / N8 3,2 / N8 6,3 / N9 12,5 / N10 12,5 / N10 25 / N11
Ra
/ klasa hrapavosti
0,4 / N5 0,4 / N5 0,8 / N6 1,6 / N7 1,6 / N7 3,2 / N8 6,3 / N9 6,3 / N9 12,5 / N10 25 / N11 25 / N11 50 / N12
iznad
Ra
250
/ klasa hrapavosti
0,8 / N6 0,8 / N6 1,6 / N7 3,2 / N8 6,3 / N9 6,3 / N9 12,5 / N10 25 / N11 25 / N11 50 / N12 100 / 100 / -
Ozna~avanje povr{inske hrapavosti i kvaliteta na crte`ima koji su prethodno prezentovani, propisano je standardom JUS M.A0.065. Njime se numeri~ki i simboli~ki defini{e klasa hrapavosti pojedinih povr{ina kori{}enjem pogodnih, standardnih oznaka u osnovnom obliku kukica. Razlikuju se slede}e tri vrste oznaka za povr{ine dobijene:
p p p
skidanjem strugotine (rezanjem) materijala, bez skidanja materijala i bilo kojim postupkom.
Kada se propisuje najve}a i najmanja vrednost hrapavosti Ra, treba ih ozna~iti kao na sl. 12.13, gde je a1 najve}a, a a2 najmanja vrednost. Vrednosti Ra daju se neposredno ili alternativno putem broja klase povr{inske hrapavosti od N3 do N12.
14-12
_________________________________________________________________________________________________________
Na slici sl. 12.13 prikazana je {ema povr{inske hrapavosti prema ovom standardu, dok su u T-12.4 prikazani na~ini ozna~avanja klase hrapavosti i pravci prostiranja brazda na povr{inama objekata.
a1 a2 e d
b C(f)
Skidanjem materijala
a1
Vrsta obrade (npr. bu{enje) Vrednost referentne du`ine (npr. L = 4,8 mm) Naznaka dopunskog kriterijuma (npr. Rm =0,30 mm) Oznaka pravca brazde
Poglavlje 12
15-12
_________________________________________________________________________________________________________
Ozna~avanja klase hrapavosti (gornji deo tabele) i pravaca prostiranja brazda (donji deo tabele) T12.4
Najve}a vrednost
Ra [mm] 0,025 0,05 0,10 0,20 0,40 0,80 1,60 3,2 6,3 12,5 25 50
N2
N3
N4
N5
N6
N7
N8
N9
N10
N11
N12
Ukr{teno u dva kosa pravca, relativno, prema ravni projekcije u kojoj je znak postavljen
16-12 u
_________________________________________________________________________________________________________
Za ozna~avanje povr{ina nastalih skidanjem materijala rezanjem, struganjem, glodanjem, kovanjem, valjanjem, bru{enjem i dr., koristi se kukica koja je zatvorena sa gornje strane (sl. 12.14). Za ozna~avanje kvaliteta bez skidanja materijala rezanjem, koristi se otvorena kukica sa dodatkom kru`i}a u prvom redu crte`a. Ista kukica koristi se i za ozna~avanje zahteva da data povr{ treba da ostane u stanju koje je nastalo u prethodnom procesu, bez obzira na na~in obrade. Tada se kukici ne dodaje nikakva oznaka. Kod posebnih karakteristika povr{i, dodaje se nastavak na du`em kraku sa desne strane, gde se ispisuju tra`ene karakteristike obrade povr{i (u tre}em redu crte`a).
(Oznake.dwg)
Oznake hrapavosti koje se zahtevaju, a vezane su za odre|eni tehnolo{ki postupak, nanose se, kao i u prethodnom slu~aju, na produ`etku, iznad linije (sl. 12.16).
Poglavlje 12
17-12
_________________________________________________________________________________________________________
(OZN_1.dwg)
Kada dolazi do ponavljanja slo`enih oznaka i u ograni~enom prostoru za uno{enje oznaka, mo`e se izvesti ozna~avanje kvaliteta hrapavosti kao na sl. 12.17.
(OZN_2.dwg)
Prilikom ozna~avanja kvaliteta obrade navoja, kukica se stavlja na konturu nazivnog pre~nika sa strane sa koje prilazi alata (sl. 12.18). Ako se kvalitet obrade na jednom mestu menja, onda se mesto promene ozna~ava punom linijom i kotira se (sl. 12.19).
Primer:
(OZN_1.dwg)
18-12
_________________________________________________________________________________________________________
(OZN_1.dwg)
Kvalitet obrade slo`ene povr{i sa zaobljenim prelazima ozna~ava se kao na sl. 12.20.
(OZN_1.dwg)
Ozna~avanje kvaliteta obrade zubaca zup~anika u preseku i pogledu, vr{i se kao na sl. 12.21. Kod nale`u}ih povr{i, bilo da je re~ o istom, ili o razli~itim kvalitetima, kukica se stavlja na zajedni~ku konturnu liniju ili na pomo}nu liniju, koja je nastavak zajedni~ke konture (sl. 12.21 donja projekcija ).
Napomena: Kada se kod oznake kvaliteta hrapavosti koristi broj 6, iza njega se stavlja ta~ka (6.). Time se on jasno razlikuje od broja 9 u polo`aju okrenutom za 180o.
Poglavlje 12
19-12
_________________________________________________________________________________________________________
Sl. 12.21 Ozna~avanje klase hrapavosti zubaca zup~anika, odnosno o`lebljenog otvora
(OZN_Zup.dwg)
Ako je izvodnica, odnosno trag povr{ine prava linija, znak se postavlja pomo}u pokazne linije na konturi ili na pomo}nu kotnu liniju (sl. 12.22). Kada su osnovni znaci propra}eni dodatnim oznakama za obradu, orijenti{u se, po pravilu, tako da se mogu ~itati odozdo ili sa strane.
(OZN_2.dwg)
Znak kvaliteta hrapavosti se koristi samo jednom za jednu datu povr{inu i, ako je to mogu}e, u pogledu (ili preseku) koji nosi meru koja odre|uje veli~inu ili polo`aj te povr{ine [18].
20-12
_________________________________________________________________________________________________________
Kod zahteva da sve povr{ine jednog predmeta imaju istu hrapavost, to se mo`e prikazati na dva na~ina:
p p
sa napomenom blizu posmatranog pogleda ili u gornjem desnom uglu crte`a (sl. 12.23) i iza oznake broja obratka (sl. 12.24), bez napomene.
Ako se zahteva da sve povr{ine, izuzev ozna~enih, imaju istu povr{insku hrapavost, onda se to mo`e prikazati na slede}e na~ine:
p p p
upisivanjem zajedni~kog znaka obrade u blizini pogleda ili u gornjem desnom uglu crte`a sa napomenom: sve povr{ine osim nazna~enih (sl. 12.23c). upisivanjem zajedni~kog znaka obrade iza oznake broja obratka i op{teg znaka izme|u dve kose crte (sl. 12.24a) i upisivanjem zajedni~kog znaka obrade iza oznake broja obratka i upisivanjem (izme|u dve kose crte) na crte`u kori{}enih znakova hrapavosti, prema rastu}im brojevima koji su me|usobno odvojeni zarezom (sl. 12.246).
Ozna~avanje povr{inske hrapavosti nije neophodno kada uobi~ajeni proizvodni proces sam po sebi osigurava prihvatljiv kvalitet obra|ene povr{ine.
a)
b)
c)
(OZN_3.dwg)
a)
b)
(OZN_3.dwg)
Poglavlje 12
21-12
_________________________________________________________________________________________________________
Primer:
Konstruisati 2D objekte koji su predstavljeni na sl. 12.25 i 12.26. Definisati osnovne geometrijske aplikacije, sa punim konturnim prikazom kotiranih objekata i unetim simbolima kvaliteta povr{inske hrapavosti [60].
2D
objekta
(2D_3.dwg)
2D
objekta
(2D_10.dwg)
Osnovne komande:
Line, Circle, Fillet, Trim, Mirror, Polygon, Offset, 2 points, Polyedit, Lineweight, Dimmension, Linear Dimmension, Quick Leader, Tolerance.
22-12
_________________________________________________________________________________________________________
Primer:
2D
a)
b)
3D
(3D_3.dwg)
3D
(3D_10.dwg)
Poglavlje 12
u
23-12
_________________________________________________________________________________________________________
Zavareni spojevi se prikazuju na na~in koji je u saglasnosti sa op{tim va`e}im principima tehni~kog crtanja. Me|utim, upro{}en prikaz zavarenih spojeva - {avova, kako je standardom definisano, pru`a sve potrebne informacije za odre|eni {av. Simboli~ko prikazivanje uklju~uje osnovne oznake, koje podrazumevaju [18]: oznaku vrste {ava, na~ina dimenzionisanja, dodatnih podataka (posebno za radioni~ke crte`e). Osnovni simboli razli~itih vrsta zavarenih spojeva date su u tabeli (T-12.5).
u
Zavareni ili lemljeni spoj dva elementa prikazuje se na tehni~kom crte`u punom debelom linijom tipa A. Svaki postupak zavarivanja ozna~en je odgovaraju}im brojem i koristi se za ozna~avanje na crte`ima. Kada je postavljena na stranu neprekidne pokazne linije, lice {ava je na strani strelice (sl. 12.29a). Kada se postavlja na stranu isprekidane pokazne linije, lice {ava je na suprotnoj strani (sl. 12.29b).
b)
Oznaka mo`e biti postavljena iznad ili ispod pokazne linije. Znak za obele`avanje {ava sastoji se iz:
p p
strelice (1), koja pokazuje liniju (2) spoja sa linijom {ava, pokazne linije (2), koja se sastoji od dve paralelne linije, neprekidne (2a), tipa B i isprekidane (2b), tipa F. Isprekidana linija mo`e biti ispod ili iznad pune linije i slu`i, kao {to je nagla{eno, da poka`e da li je lice {ava na strani strelice ili suprotnoj. Kod simetri~nog {ava mo`e se isprekidana linija izostaviti, oznake vrste {ava (3) sa prate}im brojnim vrednostima.
3 1 Spoj 2b
2a
24-12
_________________________________________________________________________________________________________
Svaki postupak zavarivanja ozna~en je svojim brojem i koristi se za ozna~avanje postupka na crte`ima.
Napomena: Zavarivanje kao posebno stru~na oblast zahteva detaljno prou~avanje standarda JUS C.T3.011 i 012 u kojima su obja{njeni elementi neophodni za izradu i kori{}enje crte`a zavarenih spojeva.
u
Ta~kasti - {av
Poglavlje 12
25-12
_________________________________________________________________________________________________________
(nastavak)
Vrsta {ava Primer Prikaz ozna~avanja Obja{njenje
Slobodni - {av
- {av - predstavlja najmanje rastojanje od povr{ine objekta do dna provara, koje ne mo`e biti ve}e od debljine najtanjeg komada.
h
- {av
- {av
26-12
_________________________________________________________________________________________________________
Vrsta {ava
Primer
Prikaz ozna~avanja
Obja{njenje
- {av
Rubni - {av
Poglavlje 12
27-12
_________________________________________________________________________________________________________
(nastavak)
Vrsta {ava Primer Prikaz ozna~avanja Obja{njenje
Neprekidni - {av
Neprekidni - {av
Neprekidni - {av
28-12
_________________________________________________________________________________________________________
Straightness
oblika.
Flatness Ravnost tolerancija oblika. Circularity Kru`nost tolerancija oblika. Cylindricity Cilindri~nost tolerancija
oblika.
Profile of any line
tolerancija oblika.
tolerancija oblika. Parallelism Paralelnost tolerancija oblika. Perpendicularity Upravnost tolerancija pravca. Angularity Ugaonost (odstupanje od nagiba) tolerancija nagiba. Position Pozicija tolerancija polo`aja. Concentricity and coaxility Koaksialnost (koncentri~nost) tolerancija polo`aja. Symmetry Simetri~nost tolerancija polo`aja. Circular run-out Radijalno i aksijalno bacanje tolerancija bacanja. Total run-out Ukupno bacanje (radijalno i aksijalno) tolerancija bacanja. Ra Srednje aritmeti~ko odstupanje mikroprofila povr{ine. Rmax Maksimalno odstupanje mikroprofila povr{ine. IT6 IT16 Oznaka klase hrapavosti (po JUS ISO standardu). Parallel to plane of projection Postavljanje oznake paralelno ravni projekcije. Perpendicular to plane of projection Upravno na ravan projekcije. Crossed in two slant directions Ukr{teno u dva kosa pravca. Multidirection U vi{e pravaca.