Sapuni i deterdenti

Sapuni su soli viemasnih kisenlina: palmitinske, stearinske i oleinske. Sapun se dobiva alkalnom hidrolizom mast, odnosno kuhanjem biljnog ulja ili ivotinjske masti sa rastvorom ive, kaustine sode, NaOH. CH2 O CO C17H35 l CH2 - OH + CH2 O CO C17H35 + 3NaOH --------->3C17H35COO Na + CH2 - OH l CH2 - OH CH2 O CO C17H35 (GLICEROL)
(TRISTEARAT)

AKLALNA HIDROLIZA Na

SAPUN

Pored masti za proizvodnju koriste se pomona sredstva, ato su: voda, kuhinjska so i punila. Kao punila koristi se kreda, kaorih, talk i vodeno staklo. Osnovna sredstva su Na2CO3, natrijum preborat Na2B4O7, natrij silikat Na2SiO3 . Za proizvodnju sapuna koristi se vie postupaka, zavisno od kvalitete i vrste sapuna kojeg elimo dobiti. Pored saponifikacije koriste se i faze: uklanjanje neistoe iz sapunske mase, dobivanje glicerola, smanjivanje sadraja vode i oblikovanje sapuna. 1) 2) 3) 4) Tehnoloki postupci za proizvodnju sapuna mogu biti: postupak kuhanja postupak polukuhanja hladni postupak postupak kontinuiranog kuhanja

Postupak kuhanjaje jedan od najvanijih, jerobuhvata 4 osnovne operacije procesa proizvodnje sapunske jezgre: a) reakcija masti i baze do potpune sapunifikacije b) isoljavanje sapuna iz otopine soli i odvajanje glicerola c) kuhanje smjese sa suvikom baze d) potpuno odvajanje sapuna. e)

Podjela sapuna:
Prilikom pranja sa sapunom u vodi ostanu bijeli tagovi, odnosno, ostaci sapuna. Uzrok tome jeste to sapuni sabih kiselina sa prisustvom mineralnih kiselina lako prelaze u slobodne masne kiseline koje su u vodi jako rastvorljive. Primjer: sapunom u tvrdoj vodi nastaju neerastvorljivi kalcijevi sapuni. Zato se pri pranju u tvrdoj vodi sapun vie troi, jer je najprije potrebno istaloiti Ca

-ione da bi se tek sa novom koliinom sapuna uspio postii efekat pranja.

Mekahni sapuni
Mekahni sapuni su dobiveni saponifikacijom masti i ulja sa kalijevim hidroksidom, KOH. Ovakvi sapuni slue za pranje vune, sukna i za pripravljanje kozmetikih preparata.

Toaletni sapuni
Dobrog su kvaliteta i slue za pranje i njegu tijela. U sebi sadre lanolin, razna eterina ulja i parfeme.

Medicinski sapun
Uz navedeene dodatke sadre i dezinfikacijska sredstva, npr. Krezole, bornu kiselinu (H3BO3), Karbonatna fenol kiselina (C6H5OH).

ALUMINIJEV SAPUN
dobiva sekuhanjem viemasnih kiselina sa Al(OH)3. Koristi se za impregnaciju tkanina, u industriji papira, za lijepljenje celulozni vlakana.

Olovni sapun je mekan i ljeplji. Upotrebljava se u medicini za izradu flastera i

mehlema.

Tekii sapuni su vodene otopine sapuna u kojem ima K2CO3, kokosovog ulja i
krimske kiseline.

Teni sapuni su slini amponima, razlikuju se samo po to ne sadre parfeme i

nisu bistri.

Deterdenti, tenzidi ili povrinski aktivne tvari

Deterdenti su dobili naziv od latinske rijei detergene sredstvo za pranje i ienje. Prvi deterdent u prahu pojavio se 1956.g. I u novije vrijeme je u porastu. Poto sapuni tvore nerastvorive soli sa zemnoalkalnim i tekim metalima, nisu prikladni za pranje u tvrdoj, a posebno ne u morskoj vodi. Zbog toga sapuni imaju i svoje nedostatke jer smanjuju napetost povrine tkanine i ne djeluju na nju dubinski. Danas deterdenti zbog te osobiine se i veim dijelom proizvode i upotrebljavaju kao sredstvo za ienje i odravanje higijene. Prednost pranja deterdenata u odnosu na sapune manifestuje se u sljedeem: imaju veliku mo pranja i kvaenja, dobro peru u toploj i hladnoj vodi, nemaju mirisa pa se mogu koristiti u prehrambenoj industriji proizvodnja im je ekonomina. Prema grai i elektrinim nabojima hidrofilnog dijela molekule deterdente dijelimo na:
Kationske Anionske Nejonske

Dobivanje deterdenata
Veina detergenata proizvode se iz derivata nafte. Za dobivanje deterdenata slue viemasne kiseline, heftino ulje, prirodni gasovi, ugalj, i dr. Materije. Njihove molekule su po strukturi sline molekulama sapuna tj. sadre hidroilni i hidrobni dio, a i mehanizam im je isti. Prvi sintetiki deterdent dobiven je esterifikacijom 1dodekamola (12 - C atoma) sa sumpornom kiselinom nastaje dodecil hidrogensulfat. Daljom neutralizacijom dobija se natrijum-dodecil-sulfat, koji je u stvari i deterdent. 1. ESTERIFIKACIJA: CH3(CH2)10CH2OH + HOSO3H -----> CH3(CH2)10CH2OSO3H + H2O
1-dodekanol sumporna kis.-----> dodecil-hidrogensulfat

2. NEUTRALIZACIJA: CH3(CH2)10CH2OSO3H + NaOH -----> CH3(CH2)10CH2OSO3-Na+ + H2O Na -dodecil sulfat (deterdent) Pored osnovnih sirovina deterdentima se dodaju i razni dodaci, npr. karbonati (pospjeuju pranje), fosfati (pospjeuju pranje i koriguju tvrdou vode), NaSO4 (slui kao punilo), perborati (za bijeljenje). Kao polazne sirovine za dobijanje deterdenata koriste se: ugljikovodici (alifatski i aromatski), amini (alifatski i aromatski), alkoholi, ketoni, hlor, amonijak, sulfatna kiselina. Nepoeljna strana deterdenta je teka bioloka razgradnja, za razliku od sapuna. Deterdenti koji se teko ili nikako bioloki ne razgrauju uzrokuju jako pjenjenje u vodotocima, dolazi u otpadnim vodama usljed ega oteavaju plovidbu a vode takvih tokova nepovoljno utiu na floru i faunu. Anionski deterdenti su najvie komercijalni jer sadre povrinski aktivnu esticu anion, SO3- (sulfatna estica). Voda koja sadri kalcijeve soli je pogodna za pranje sa deterdentom. Anionski i neanionski deterdenti se smiju mijeati jer meusobno ne reaguju. Kationski i anionski deterdensti se ne smiju mijeati, jer meusobno reaguju.

Sredstva za strojno pranje rublja

Za strojno pranje rublja, koriste se detergenti koji moraju sadravati: 1. sredstva za omekavanje vode (15 - 30 %), 2. sredstva za izbjeljivanje (15 - 20%), 3. enzime (0,5%), 4. pomona sredstva (30%), 5. optika bjeljila i mirise (do 15%)

Enzimi se dodaju u vrlo malim koliinama, a slue za bioloku razgradnju

mrlja. Djeluju polako, a njihova aktivnost prestaje iznad 60C. Zato strojevi za pranje rublja umaju ugraen posebni bioprogram kojim se rublje dobro i dugo vremena namae u mlakoj vodi.

amponi
amponi se takoer dubrajaju u tene tenzide, najee anionskog tipa, kao npr. natrijum dodecil sulfat. amponima se dodaju prirodne ili sintetike boje, razni mirisi, bilja ili voe. Njima se ph vrijednost regulira, jer kosa i koa imaju blagu kiselost 5,5 pH. Jako bazini amponi oteuju kosu, kou, i oi. Mnogo znaanjini sastojci ampona su proteini i lanolin koji kosu ini mekom i sjajnom.

Datum: 28.10.2012.g. JU Gimnazija Velika Kladua Referat pripremili: Azra Delanovi, Faris Dizdarevi, Aldina Delanovi, Azira Dizdarevi Tekst otkucala: Aldina Delanovi