Professional Documents
Culture Documents
Drugačije Razumijevanje Osmanlija - İlber Ortaylı
Drugačije Razumijevanje Osmanlija - İlber Ortaylı
Drugačije Razumijevanje Osmanlija - İlber Ortaylı
9 789958 S907S7
,.
(j}
o
OJ
o
Veliki 27
71 000 SaraJevo, Bosna 1 Hercegovina
Tel./fax +387 33 574-700; 574-701
E-ma1l: mfo@connectum.ba
www .connectum.ba
l Connectum, Sarajevo
Za l Ajet Arifi
Naslov originala l Osmanhy1 yeniden
Prijevod sa turskog l Salmir Kaplan
Redakture prijevoda l dr. Kerima Filan
Urednica l Emina
Korektura l Emina
l Benjamin
m.trno8 l SEMUST, Sarajevo
.-IMID, septembar 2009.
NM, SIUIIllaVO
biblioteka
DIALOGOS
PREDG V R
njiga razumijevanje Osmanlija
libera Ortajlija (ilber Ortayl ), tivo je
koje je pobudilo iznimno veliku panju
turske javnosti. Knjiga je prvi puta objavljena u
februaru 2006. godine i do danas je doivjela
preko 25 izdanja, a nedugo nakon prvog izdanja
postaje i najprodavanija knjiga u Turskoj. Sastoji
se iz predgovora autora i 21 poglavlja koja nisu
povezana. Poglavlja su uglavnom
nastajala na skupovima i konferencija-
ma na kojima je prof. Ortajli. Sva
poglavlja - kao to se da razumjeti iz samog
naslova- tretiraju Osmanlije i segmen-
te Osmanske drave, od znamenitih do
osmanske kuhinje i arhitekture. Svako poglavlje
je ustaljenom metodologi-
jom, no radi knjige irem krugu
autor se da tekst raste-
reti fusnota i detaljnog izvora, o
mu je svakako dalo na popularnosti i boljoj pri-
kod publike.
Kako treba razumjeti na ov razumi-
jevanje Osmanlija?
Da bismo ispravno shvatili poruku
odailje kroz ovakav
poznavati neke iz
kap i
... " ......... !l.a..ft .. . ' lustemuatt. :aa-m
{Pn H 1 ritn"er 1\l lulhatnida ll koji je
, {)J'- tn :) :' g ) lisn)Olll \ ladavinon1 obiljeio
1 <.rt' lnji 1 eri) t l)snlansl e drave. Iako su
1 li "t' n ega na priJt'stolje dola jo tri sultana,
nazivaju po ljednjim sultanom, jer je
inst tt u ija sultana nal on Abdulhamida umno-
'" 111' i izgubila ulogu koju je imala do
nj historija u Turskoj sultana
1\hdulhan1ida II tretira uglavnom kao negativ-
n )g vladara, apsolutistu koji je svoje
vlad1vine negativno utjecao na razvoj demokra-
tij i ljud kih prava. Profesor Ortajli se ne slae
a takvin1 stajalitiina i sultana Abdulhamida II
je"' ta u jedan sasvim povijesni kon-
tek t. Prikazuje ga kao pozitivnoga vladara i
jednog od najsposobnijih u historiji Osmanlija.
On je svojom i vladanja
prolongirao kraj Osmanske drave, koji
je bio sasvim izvjestan i jo u 19. sto-
Ovo je samo jedan primjer koji pokazuje da se
prof. Ortajli u svojoj knjizi nije drao ustaljenih
kliea u pisanju historije, da je u punom kapaci-
tetu koristio intelektualnu slobodu, te da je
upravo to ono to ovu knjigu zanimljivom i
od ostalih.
Salmir Kaplan
razumijevanje (Jsmanlija" nastalo
je kao projekat u sklopu kojeg sam u formu rnjige
sakupio svoje radove i predavanja o (J.smanlijama,
odravana na simpozij um ima i
tim tipovima konferencija.
Predavanja je najprije trebalo prebaciti u elek-
tronsku formu to je Neslihan
Engina Atatimura, a potom je taj tekst treba-
lo prekontrolirati i dodatno urediti.
"Tima(( mi je uputila ponudu za objavlji-
vanje toga teksta to sam, moram priznati, pri-
hvatio sa velikim zadovoljstvom i nadam se da
ie knjiga opravdati te da
kod isprovocirati komentare i dodatni
interes za osmanskom historijom.
elim da se ova knjiga ne shvati samo kao
razumijevanje Osmanlija, i kao
dopunsko objanjenje nekih dijelova osmanske
historije koji se u slubenim kolskim programi-
ma u Turskoj veoma turo. Generalno
sam miljenja da programi povodom
obiljeavanja raznih godinjica nemaju ba
puno smisla i da za sobom ne konkretne
akcije. 700. godinjica osnivanja
Osmanske drave u Turskoj je probudila
kivani interes za historijom Osmanlija, pa su se
intenzivnije traiti odgovori na
poput onih: "ta je Osmanska
institucije postojale unutar te ",
tada ivjelo? 6egQ, je to Dia
iLBER ORTA'rll
toga e ukazala potreba za ovakvom jednom
1 ton1 literat re ko;a na
"iren1 AJ ugu ponuditi odgovore na
postavljena pitanja. Zasigurno je i knjiga koju
drite u rukanta jedna od takvih, a nadam se da
ih u biti jo ovakvih.
Autor
ISTANBUL- CRTICE IZ PROLOSTI
Be mekam-z Konstantiniyye el-Mahmiyye ...
U Konstantiniji, mjestu ...
Ovako se u fermanima i slubenim spisima
spominjao grad Istanbul. Pod ovim
imenom se spominjao i na prvim stranicama
tampanih djela, i to do prije nekih stotinu
godina. U cjelokupnoj historiji Arapa i u histo-
riji islama Konstantinija je naziv koji se koristi
za dananji Istanbul. Nikada se kroz historiju
nije naao niko ko bi se usudio omalovaavati i
poricati ime njegova utemeljitelja Konstantina. I
osmanski Istanbul sasvim je rado prihvatio i
nosio ime velikoga Konstantina.
bilo je sasvim za da u vri-
jeme okupacije Istanbulal, u pericid11 nakon
Prvog svjetskog rata, Turcima smetati
ime Konstantina u nazivu grada, jer su se
okupatorskim snagama nalazili i Grci koji su
ime utemeljitelja grada, cara
li i mijenjati sa ..... . L&'-io.LIA#&al
Konstantina koji je vladao malom,bllm
1
Istanbul. Peter Coek.
j:dini zbog kojeg se ime Konstantinija
1 sluzbeno ukinulo. Poznato je da je ovaj veliki
grad imao i druga imena. Kada je J(onstantinopolis
u 4. slubeno utemeljen samo je jedan
grad bio ispred njega - Rim. No kako je bio sre-
dite stabilne, bogate i imperije,
Konstantinopolis je za par zasjenio Rim
i naziv Novi Rim (Nea Roma). Kako je
Start Rtm propadao, osiromaivao i ostajao bez
stanovnitva, Novi je, kao u inat, iao suprot-
nom, uzlaznom putanjom.
Nakon dva na svijetu se nije mogao
ni zamisliti grad od Konstantinopolisa. U to
d_oba Aleksandrija, Rim, Jeruzalem (koji je povr-
bto jer je bio religijsko sredite), Antakija
1 stara _Atena bili gradovi-ruevine. Nije
grad u svijetu koji bi po i
raskoi parirao Istanbulu. U velike se gradove toga
'' ,.
1
J 1'\ t J r: l" l l t J IVt l J f ll J J t r J "', Ff r [ l J A
p()rioda svaka]<(, rrHJgu ubrcJ)JfJ (JITJf')<Jd<;)d JJdma(J',
abasidski J3agdad iJj Jlazan j u
Iranu, ali da ne po<,t(J)J grrJd V(J)j bJ s
dao usporedili s I<>tanbulotn.
, 6. dva su ncimara iz Mil ta i Ajdina
(7 .An lem i os i hi dor, <;a grac! J !J wliku bogo-
molJU koJu danas nazivamo Aja Sofija (B()zanska
mudrost). 'I'esko je povjerovati da bi S(: ()na oi-u-
;ala ,?o danas da mimar Sinan u 16. stol u nije
1zvrs1o potrebnu restauraciju. 'l'ada je ljudski rod
prvi puta uspio izgraditi kupolu osovljenu pomo-
, u stupova i lukova te kasnije ni Bizantinci niti
drugi narodi imati prostora da usavrsavaju
tehniku podizanja kupola. Do izgradnje grandio-
znih damija u 15. i 16. u Istanbulu se
nita nije moglo mjeriti sa raskonim kupolama
Aja Sofije koje su parale nebo iznad grada.
Nikako se ne smije zanemariti graditeljstvo iz
perioda renesanse, ali moramo ustvrditi kako je
ipak istanbulska arhitektura bila ta koja je gotovo
hiljadu godina svojim raskonim djelima- uglav-
nom bogomoljama - panju cijeloga
svijeta. Posjetiti Istanbul, proetati njegovim uli-
cama, razgledati ga - bila je privilegija i za
narode sa dalekog istoka Rusije, iz Italije,
Sirije, Kavkaza pa i za one iz Skandinavije, za
koje se zna da su se u to vrijeme jo uvijek p
marno bavili lovom. Ne smijemo
Ruse koji su u Istanbul dolazili radi
ostajali oduievljeni njegovim
N e jelom evrops o
koJ j b
ILBER ORlAYLI
on "tantinopohsonl. Spomenimo kako je I<oln
u S\ on1 zlat110111e dobu jedva dosegao cifru od
l O 000 stanov11ika. Italija je bila zemlja gradova
u raz' oj u, ali su prelijepa Venecija, Piza, Rim i
Firenca n1orali 15. i 16. da bi se
n1ogli usporediti sa Istanbulom.
Istanbulske su bile dosegle takav
nivo i postale toliko prepoznatljive da je bilo
dovoljno samo polis i da se odmah zna na
koji se grad misli. Otuda dolazi i Stinpoli, jedno
od imena Istanbula, a gradu, u gradu. U
vrijeme omejadske opsade Istanbula prevlada-
vao je naziv Istinbol. Vremenom su i Turci
li koristiti varijante ovoga starog naziva.
U 18. se na nekim nadgrobnim spome-
nicima, ali isto tako i u fermanima i slubenim
spisima, izraz Islambol, to nedvojbeno
aludira na postojanje islam u korijenu dana-
njega imena. U to je vrijeme na sceni vladala izu-
zetno svijest o pripadnosti te zbog
toga ime ne zaivljava masama, a u 19. sto-
u potpunosti izlazi iz upotrebe. Osmanski je
Istanbul raskoan i bogat, i sve su - kako na
zapadu tako i na istoku - bile uprte u njega.
Moda su i postojali gradovi koji su se po broju
stanovnika mogli mjeriti sa Istanbulom, primjeri-
ce Isfahan u Iranu ili Delhi u Indiji, no Istanbul
nije postao ono to jeste zbog svoje
nosti. aprotiv, Istanbul postaje slavan zbog
svoje raskoi, originalne arhitekture i glasovitih
biblioteka u koje su se knjige donosile karavana-
. __ deva i tako se intenzivno
U imenima to 5u ih Istanbulu davaH razl1/1ti
narodi ogleda se i b()gatst v() grt::tda.
Asitane-i Saadet (Grad
Der Aliyye (IJveri uzvtsenf:J, !Jaru-l
hilafetu-l Aliyye uzvienog hahfata), Der
Saadet (Dveri samo su neka od imena koja
su ne tako davno ivjela u narodu. bi
bilo nabrojati sva imena Istanbula. f{ecimo i to da
u slavenskim jezicima postoj i naziv Carigrad koji
je jo uvij ek u aktivnoj upotrebi u bugarskom
JeZIKu. Svaki od ovih naziva moramo nj egovati i
prihvatati jer se radi o imenima jedine hiljadugo-
dinje metropole u svijetu.
Mnogi su nastojali osvojiti ovaj grad, aJi bi im
se u tome njegove grandiozne zidine.
Ipak, naim je djedovima, topove i
moderno naoruanje, polo za rukom osvojiti
Istanbul, a potom ga i Najprije su veli-
ke crkve pretvorili u damije - to je na
ni bio vid zatite - a kasnije su pravili
originalne damije izgradnja u 16. stolje-
svoj vrhunac.
Istanbul je uvijek imao isplaniranu strategiju
naseljavanja koja je u periodu nakon osvajanja
podrazumijevala i prisilno stanov-
nitva iz Anadolije i to ne samo muslimanskoga.
U to vrijeme su u Istanbul i .IWLIL ... t ... r
ski koji su govorili turskim, a
njih i jezikom te naravno
Armenima ne pripada
, t..\ Jala na el u <.:Jt'ltllupnog Arn1ensl og
kot pu,"a i Ul ravl},1la nJtnle. N al 011 intenzivnih
n11gt ,lc tj a J l'' rej'" koga stanovnitva u 15. i 16.
st<.)lJecu, Istanbul i Solu11 postaju glavni jevrejski
C(\ntri u vijetu. Mnogobrojna imena to ih nosi
l' aZUJll k,1ko Istat1bul ivi u legendama mnogih
naroda, a i danas se ponosi i
kakvom se malo koji grad
n1oe pohvaliti. Ovo je bitna i nepobitna
Ilica na kojoj treba uvijek insistirati.
Istanbul je bio grad veselja i zabave.
ceremonij e i originalni dvorski
protokol neto su to se kod dr ugih naroda
rijetko Ne zaboravimo da je tokom 16.
na evropskim dvorovima dominirao
panjolski protokol te da je protokol francusko-
ga dvora vriti utjecaj na druge narode
tek u 18. dakle nakon Luja XIV.
Tokom jednog sastanka rektora iz Evrope kra-
jem 1940-ih godina, tadanji je rektor
Istanbulskoga univerziteta, rahmetli prof. dr.
Sidik Sami Onur (Szddzk Sami Onur) kazao:
"Najstariji univerzitet je upravo onaj to ga ja
predstavljam i stoga treba da mi se u slubenom
protokolu dodijeli mjesto:' Istanbul je
grad koji od vremena cara Teodosija u pravom
smislu posjeduje univerzitet i po tom je
pitanju puno ispred Praga, Cambridgea i ostalih
znanstvenih sredita Evrope.
Konstantinopolis je bio predme-
tom divljenja i ono se stremilo kao uzoru.
Tradicije ovoga grada su s ciljem njihova prono-
14
Zlatni rog, Most i Galata, pogled sa Bajazita. J. Godfrey
enja i predstavljanja nale mjesto u brojnim
djelima tipa. su i sami bizantijski
carevi osobno sastavljali djela o tradicijama
l(onstantinopolisa. Za primjer navedimo
l(onstantina Porfirogeneta i njegovo djelo De
Ceremoniis Aulae Byzantinae iz 10.
Nedvojbeno je bizantijski dvorski protokol na
nastavio ivjeti i u okvirima
osmanske tradicije.
Osmanskim protokolom je do u bio
ivota sultana, njegove
komunikacije sa velikodostojnicima na dvoru;
striktno je bio i carski jelovnik .. kao. i
na koji se izvodi selamluk, ceremoniJa pri-
prilikom sultanova odlaska na duma-
namaz u neku od istanbulskih damija.
protokol nije bio bitan samo za
vine nego i za cjelokupan
li
izuzetno
, molba, alba naroda ili grupe ljudi
(Op. pre .)
i vop1sne i zanimljive. Nair on bi novi su] tan
bio opasan na Ejupu3 fEyup), sultan bi
sa povorkom prolazio cijelim gra-
dom, se i morem.
Sredinom mjeseca ramazana sultan bi u svoj-
stvu halife svih muslimana uz ceremoniju i
povorke (Hirka-i erif)
i ostale svetinje koje se pripisuju Muhammedu
a.s. Nakon ove ceremonije sa naglaenim vjer-
skim karakterom, ispred carske kuhinje
(Matbah-i A.mire) postavile bi se tepsije sa
Udi ldvom - jedna je dolazila na 10 vojnika -
koje su u dvorskim kuhinjama pripremane za
pripadnil<e kapikulu odreda
4
kao to su
ri, spahije, tobdije, debedije i dr. Nakon to
se prva sini ja u ime sultana, koji je i prvi
silahdar agis i njegovoj sviti, dolaze po
dvojica voj11ika iz ostalih orti i preuzimaju po
jed11u si11iju umotanu u platno, nakon se
izlazi vani. Na se odreda, kao
to su usta, saka, mutevelija, odabaa i dr., a iza
njih idu vojnici sa sinijama baklave i preko
Divanjola (Divanyolu)6 se prema kasarna-
ma gulgule i kroz svjetinu
koja ih pozdravljala aplauzima. Sinije i platno
3 Gradska u Istanbulu. {Op. prev.)
4 Regularne vojne jedinice to ih je sultan, a koje su .... p , ......
neposrednom komandom Porte. (Op. prev.)
S Zapovjednik svih sllahdara {dvorjana koji su nosiO
podara). (Op. prev.)
6 ulke koja povezuje1rgove
iLBER ORl YLI
koJlll1 '"u prekrtvane, dana se
na?ad.
Pren1a Jilmazu Oztuni (Yilmaz Oztuna), za
tanske se ceremoni-
ja prilikom udaje, dok je za ceremonija
bivala u obrezivanja. Te su cere-
monije bivale krajnje pompezne i raskone i na
njima su prisustvovali gradski zanatlije,
ulema i vojnici gdje bi svi zajedno u jedan glas
pjevali gulgule. Te su ceremonije trajale danima
to je bila prilika da se na ulicama grada pojave
i provesele svi, od proste svjetine do
zanatlija koji su u obrezivanja
stvarali i svoja najljepa djela.
Sve spomenute ceremonije dio su hiljadugo-
dinje tradicije. su se ceremo-
nije dale vidjeti i u Iranu i Bizantiji, ali su svoj
vrhunac i najrazvijeniji stadij doivjele upravo u
osmanskom Istanbulu. U 19. ovi se stari
mijenjaju! Istanbul ulazi u jednu potpu-
no novu fazu. Sta to zapravo
komunikacije dvora i puka poprima
oblik. Dodue, jo je svako mogao
posmatrati selamluk petkom pred duma-
namaz, je bilo odvojeno mjesto i za ene
koje su eljele posmatrati. Dosta se dralo do
sigurnosti. Trupe koje su pozdravljale sul-
tana nisu bile sastavljene od musli-
manskih vojnika. Bilo je tu vojnika, 7 i
7 Nii an u vojsd. Mae se odnositi i na nierangiranog dvorskog
slubenika. (Op. prev.)
18
ORUK(IJF PAIUMIJEVANJF OSMANLIJA
Proslava Bajrama u drugoj avliji Topkapi-saraja. P.Martini
mulazima
8
vjera. Jer toga se dana
pozdravljalo vladara gotovo svih vjerskih skupi-
na u svijetu i predstavnici svih mileta bili su tu
da mu pokau svoje potovanje i pokornost.
Selami uk pred duma-namaz postao je mjestom
gdje se manifestirao osmanski dvorski protokol.
Stoga su priliku posmatrati selamluk imali i
strani izaslanici u gradu, kao i mnogi stranci
koji bi se tu zatekli tek tako.
Tako ste u nekom uglu mogli grupu
stranih i koje su se okupile
da bi posmatrale spomenutu cermoniju. Jednako
zanimljiva i bitna ceremonija bila je opasavanje
sultana a ..............
na Ejupu. I tu bi se formirala
koja bi pratila sultana kroz grad. Zaldll
kako li je i
8
IH lli l Ill IJ/\ l llMlll VANJE
MAN L lJ A
n J n
Ml MAR SINAN
Period vladavine Sulejmana
zlatno doba ne samo Osmanskoga
carstva nego i cjelokupne turske historije. Sva su
carstva manje-vie imala svoje zlatno doba. Taj
period moe trajati i pol, nikad
ne moe znati. I Osmanska je
imperija, ba kao i sve druge, imala svoj zlatni
period koji je trajao dva i pol Ostalo sve
otpada ili na doba osnivanja i razvoja carevine ili
na doba stagnacije i dekadence. I danas se sa
zlatnoga doba Osmanlija -
perioda Sulejmana i drugih
sultana.
Nakon 46-ogodinje vladavine Sulejmana Il,
cijelo - a na i danas -
period njegove vladavine percipiranje kao idea-
lan model i mnogi ga se knjievnici i
sa sjetom i alom u svojim djelima.
Carevina i turska knjievnost u tome su periodu
dobili svoje pjesnike.
Mi se jo uvijek bavimo
tih ljudi, njihove poezije i
sti. No ima onih je
l
1
ivi 1110 n1i l oji s' sn1atran1o odgajatelj ima i
u .. it :\1 in1a na._ n1ladosti koja svoje kulturne
po tr be zadm o ljava skromnim vokabularom o.d
1.000 rij sam da bi se, ukoli-
ko b1 se Turci istinski zainteresirali za svoju
knjievnost i jezik, otkrivati nove, do
ada nepoznate kulturne riznice. Razmislite
malo o da su tada, u vrijeme
pjesnika, poeziju koja nije bila loa pisali
i sultan Sulejman i njegova miljenica Rokselana.
I najglasovitiji majstori minijature, mnogi ilu-
stratori i iluminatori ive u ovome peri-
odu. Tada sa istoka u Istanbul pristiu karavane
deva koje na hiljade rukopisa i tako ista-
nbulske biblioteke postaju bogatije za najdrago-
cjenije rukopise. Istanbul je tada bio
i za Zapad. Sultanov omiljeni vezir
Makbul, odnosno Maktul Ibrahim-paa (do
pogubljenja je nosio nadimak Makbul - Sretni,
a nakon pogubljenja zbog kazne nazvan
je Maktul - Pogubljeni) bio je veliki dravnik
koji je skoro pa renesansu u Osmanskom
carstvu.
Ne zaboravite da je Makbul Ibrahim-paa po
povratku sa boja na polju donio
skulpture Apolona, Herkula i Diane koje je dao
postaviti ispred svoga dvorca,9 to biti uzro-
kom mnogih rasprava, a postepeno otvoriti
vrata i jednoj buni.
U ovome periodu turska arhitektura koju su
9 Dananji Muzej islamske umjetnosti na Hipodromu u nepos-
rednoj blizini Plave damije. (Op. prev.)
24
Sulejmanija damija. Thomas A/lom.
do tada krasile lokalne karakteristike ide ka svo-
jevrsnoj jednoobraznosti. Primjerice, ako pogle-
date damije to ih je sultan Fatih dao izgraditi
po na Peloponezu, u Ateni ili Janjini,
vidjet evidentan utjecaj bizantijske arhitek-
ture iz njezinog kasnoga perioda. Takve se gra-
daju susresti i u Istanbulu. No u 16.
sve damije, medrese, adr-
vani, od Bosne pa do Halepa i Egipta,
odlike i pripadaju .. - Je -
istom graditeljskome stilu, bas kao da Je posto-
jalo neto kao Ministarstvo uredenja
koje bi iskoordiniralo sve te silne
projekte. A u procesu
originalnog osmanskog
sumnje je veliki neimar --A-
Koje bio taj
Zna da
l
, .. ul u rt d "l 't)} n ih
.. 1 a nr '\ pt 'LlZI u )d -..ak.
.. 1 i uzin1ani u t' :\ red do' od t' nl su u
t .. r1 :1 bi n g :t le t btla prak
a pril1. n1 pr 1\ L dtn)a d ' irn1 . l r ti '"'tl dj
trebah pc 1 dt.' 'lti dr n:t zn:tnja i
v e t1ne p trebne dnt. 111 graditelju. Ponekad
: n1nt g t. pretiert1ie p pit'"ln.tl porijekla
k regrutiranih pt1ten1 dev irn1e, ali treba znati
da je Ye oma te .. ke a i gurnu .. Ctl tlst:vrditi pori-
jeklo. limar inan je bio o n1anski graditeli i
bio je O manira. \ 1djet cete da je on iza yao iz
svih i regionalnih ok,,ira. Svakako da se
smatra i vojnikom jer je uzet iz jednog od janji-
odaka.
Obiao je cijelu Osmansku carevinu uzdu i
poprijeko. A zato? Prilikom vojnih pohoda
potrebno je du cijeloga puta popravljati mosto-
ve, izvore pitke vode, konake gdje se vojska
okrijepiti, praviti ili popravljati damije. Da bi se
sve ovo izvelo na najbolji potrebno je ovla-
dati vjetinama, upoznati materijal i
raditi u suradnji sa lokalnim majstorima. Stoga,
oni koji su u ovim projektima - da ih
tako nazovemo - u kratko vrijeme stekli su inter-
nacionalna znanja i dobili priliku da ovladaju
mnogim vjetinama koje su strane, recimo, jed-
nom dananjem studentu arhitekture.
Danas naalost nismo u studente
arhitekture odvesti u Englesku, Italiju, Egipat,
Indiju, Kinu i pokazati im tamonja arhitekton-
26
ska r 'tn 'l'- lj 'l i up zn ti ih v Iii in
t i n Ul i p l Z n ' l t i 111 pr f ori n ('j t 1
sn1 't nuti l o u k n did ti z n
ar .. tvu in1 H n1 t d u
'lJ e lu car 'Vintl - dakl .. tri k n tin nt - i upo-
znaju nj '""ll tl iju, :t in1 j v k ko u v li-
kt: pon1agalo u njihovu tr u ., IlO nl r zvoju.
l kori t iv ..,i priliku da u n1aj tor koji p zn -
'tl i lok"1lne geograf ke prilik i voj tva gr vin-
n1aterijala - to je od iznin1n vano ti - ti u
111ladi ljudi bili kadri razvijati tandardno gradit lj-
stvo . . Nije potrebno da budete "kolovani arhitekt
da biste danas na dzamiji Osman aha u Trikali
te n1nogim damijama u Istanbulu i
Halepu prepoznali potpis mimara Sinana. Svaki
koji pazljivije osmotri ove pa
n1akar i 11e posjedovao osobita znanja iz arhitektu-
re - lahko shvatiti da su djelo ruku istoga maj-
stora. A samo genijalni majstori mogu posjedovati
u ovoj mjeri i lahko prepoznatljiv
graditeljski stil.
Turska je umjetnost, dakle, imala e pu
naziva osmanskom. Ljudi u u to ij'-&&.lll ....
zili kroz sasvim nove faz . U 16. p
-
dava ortodoksija, konz vru pri tup vj .
U aja se i Jamska knjii o i knjie
Srednjega istoka. Jed n od posr dnjih IUI.---
ta je i ejhulislam Ebu uud dij
min ejhulislam jo mj bi
sc ni drug
K ii t.._llW.
l lt l t< Ut< 11\Y I I
'vnosti podj dn. l o pr tvladuj n1isti< J za m te
se kroz sva l u sferu utnj e tn osti J1(' 1 zbj eno i -
nje provla ,.iti produhovlj enost. I ravnc granice
iz t >ga doba daJU nam za pravo da upotrij(bimo
t rn1in Orb Ls ()ttornanorum - ())manski .s vijet.
ranice su se pruale od dananje Madarskc na
zapadu do Gruzije na istoku, te od ukrajinskih
ravnica pa sve do sjevera dananje Etiopije iliti
Abesinije. Unutar granica Osmanske carevine
nalazili su se i Alir, Tunis i Libija u sjevernoj
Africi te crvenomorski bazen sve od Jemena,
kao i Perzijski zaljev.
Zamislite jednu ovako veliku i aroliku carevi-
nu, sa mnogim religijama i jezicima. I
onda zamislite izuzetno nadarenu osobu kojoj
se prua prilika svim ovim predjelima i
potrebna znanja i iskustva. I<ombinacija
talenta i bogatoga iskustva ne moe iznjedriti
nita drugo doli izuzetne sposobno-
sti. u dananje vrijeme ne postoji drutvena
klasa koja bi posjedovala razvojne
nosti. Osmanska imperija u 16. pred-
stavlja dravu u kojoj klase
teki ivot konstantno dobivaju
priliku da u kratko vrijeme otkriju i
mnoge stvari, koje iskoristiti za postavljanje
novih standarda u umjetnosti. Ovaj grandiozni
mozaik, od vjera, jezika i
skupina, ne moe se dovoditi u zajed-
kontekst sa imperijama
iz 18. i 19. jer Osmanska imperija pred,..
stavlja teritorijalni integritet u kojemu su svi
28
Jj ud J ki, us rrJj st tr J un t ar Vf>j e-
ga - kak() u trf)rJjj ttJYr> JrdJldVfJ i u -
jz vuta (Jdrevinf ima
u na j vi se u pravne e rgan e.
Pored erjjatskog p(J&tojj i obif<Jjno pravo do
kojPg sc veoma draJo. l&trJdobnc> Sf da govoriti
i o pravu i Jevreja da unutar vlastite
zajednice primjf)njuju svoje pravo. ( .. ak se i za
pravoslavnu zajednicu u periodu to ga
nazivamo turkokratia primjenjuj e pravo iz
posljednjeg perioda Bizantije. Jako je Carevina
bila orrromna, u svakodnevnome se ivotu jo
nije rasipnitvo, kao to je to bio
u imperijama novoga vijeka. Na sceni
imamo situaciju da vlast, odnosno uprava nad
izvorima koji su carstvo bogatim, na odre-
deni gubi primat na ekonomskom polju.
Jer najljepe bile su damije, medrese,
sebilji. .. Najljepe i najbogatije zdanje u Istanbulu
u 16. ipak nije Topkapi saraj iako je izu-
zetno elegantan sam po sebi. Tada je jedan san-
dak-beg imao prihod od oko 12. 000 zlatnika,
dok je ostavtina najbogatijega b sanskog
trgovca iznosila oko 4. 000 zlatnika. Moj profe-
sor Halil Inaldik je kazati kako su u
ovo vrijeme u najpovoljnijem poloaju bili i
ujedno najbogatiji drutveni sloj
velikodostojnici i oni koj su up avlj zal
nim posjedima. Pripadnici
su imali visoka
nlija arhitektura nije samo
avl davanj zidarske tehnike. Tu je postojao
aut rit t koji je stajao na graditeljske ekipe
i 1' i je donosio sve odluke prilikom
Ako bi on ocijenio da postoji opasnost od uru-
.... avanja dijelova zgrade, npr. balkona,
bio je ovlaten da na licu mjesta izda naredbu za
ruenje. Tako se na Sultanahmeta do
19. primjenjivalo pra\ilo po kojem se
nisu smjele graditi visoke zgrade kako ne bi
dolo do podzemnih tkp
vode. No u 19., a posebno u 20. o .. o se
pravilo kriti i na tome su lokalitetu
mnoge visoke zgrade.
Po ustrojstvu i zadacima, neimarski odjel bio
je dio korpusa, i osobe koje su se
pripremale za neimare utapale bi se u
kulturu Osmanlija te na taj bi
kod sebe
nost. U ovakvom su ambijentu izrasli mnogi
genijalni umovi turske graditeljske umjetnosti.
Jo uvijek se ne zna broj djela mimara
Sinana. Aktuelno je i pitanje kako je projektovao
svoja djela. Do nas, naalost, nisu dospjeli origi-
nalni nacrti i planovi, ali postoje zapisi
i o tome. Zna se da je mimar Sinan uvijek radio
male makete - na principu lego kockica - i
potom ih razvijao finalnu verziju. U
vrijeme kada je mimar Sinan djelovao, zacijelo
nije bilo ni eljeznice ni aviona, a znamo da je
"pokrivao" ogroman teren i stajao na ogro-
mnoj armiji neimaca Qsmanske carevine; Sloit
E
ehzade-damija Eugene Flandin.
se da nije bio u stanju osobno nadgledati
izgradnju svakog objekta irom
carstva. Nedvojbeno se kako
je mimar Sinan stajao na jedne graditeljske
kole u kojoj su pored njega djelovali i drugi
neimari i njihovi koji su slijedili stil
glavnog graditelja. ., .
Tako se u mnogim dijelovima carstva - 1
tamo gdje zasigurno nije mogao prispjeli i
graditi- uzdiu
sk o-stilske karakteristike mimara Snana. Bw Je
to graditeljski genije to je i Obla-
stima u kojima su podalio ledmslYe.a.
originalan osmanski arhitektonski
oko Sulejmanije, g+ se
turbe mimara Sinarla,
l l t d t-. d R l \\ l l
h\ \tn J' licna kart,\, naa
t ll l 'n.\ l\ tt l t'ntlju. ' e nnsc alJk'n' o pona-
. ,H lJ' 'n l' :-;t'l'l.line l'.lVtlll s!unoubistvu. l
t h ul \st\ u ll' ll' l.'l' n, ls P'lst td jet i pred
11.hl L1
'
U 111U'U
r a' l.l t111
1ku ll
' ..
gt''llt'I\l 'l a
n 1i .. t 111 s
n1 riti pr n ) iti i pri t 111
ru l 1nbulL
l i dna d
Z l
d zab rl\ a u
ibli t k lika
n l t nbul
n u
D U K ( l J E R l l U M l Jf V f\ r J J f O S M A Ll J A
ci j t turske drzavne gruntovnice i katastra (7 apu
J aciru,tro Gen el .
Bez sun1nje je Dafer-agina medresa ( cafer
A
1
1edresest) na pote-
zu Aja Sofije i sokaka obje-
kat na tao u periodu. Danas se u ovoj
zgradi koja je dodijeljena Fondaciji za brigu o
turskon1 kulturHoJn naslijedu (Tark J(ultUrune
Hi.zn1 >t odravaju kursevi kaligrafije,
ebrua i drugih ostnansl'ih utnjetnosti te se prire-
'tt izlobe.
irm k
t
k
lj
,
l
unutranjosti Anadolije - prirnjrr mimarc.t SJ nana
- pa i sa I<avkaza. Pr(J( cs(Jffi devsirrrJe uprav-
ljali su devirme emin i 1 katibJ ( z<1 koji su
morali biti poteni, da na osnovu
karakteristika ocijene ko moze biti regru-
tiran i, svakako, dovoljno iskusni.
Devirme emini i katibi dolaze u unaprijed
regiju i uzimaju sa
sela. I<ao to smo naglasili, devirma se ne
provodi svake godine. To je proces koji se odvi-
j o akon svakih dvije ili tri godine, a nekad i
vie. Nema ni govora o regrutiranju na hiljade
svake godine. Recimo i to da se nisu
t1zin1ali sinovi jedinci niti koji su bili
jedi11o n1uko dijete u porodici. Miljenja sam
da se za devirme nastojalo do
1 OilSeilZttsa sa drutvenom zajednicom u cilju
11eeljenih posljedica.
Po pravilu se, nakon to slubenici zadueni
za devirme na lice mjesta,
izaberu iz sela, jer su kao takvi - je
kazano - bili izuzetno pogodni za asimilaciju.
O dj dakle radilo po pravilima
pa t ko nije moglo desiti da e ako to u
om nt logijskom romanu a Dri1fi
I uzme dij e od 3-5 godina
u ij ,d ,moglo
b.
,l .. 1 , i ' L kl ga uzrasta, dalle
,1 ' \n 11c up 1trij per-
' l\ al 11t u eYropski111 Jezici-
< l 1li bo\. Star sr1a dob
J iYaL:t ie 1d q pa do 14-15
pr .1 .:.1 regrutirati stari i e od
1 :tl li i "'nekle Yec f rmirane
..: ir e za ll-nl era,anie. lT literaturi se
,.L, r ic i dre di ka su nei
e.: glipodmladiti
- :e cr zili koii pos je-
re zn311 ili za koie bi se utvr-
... . .. . .
......... teta za trazeno zaru.man e.
e a 1e upra,o mimar Sinan bio
namen ki regrutiranihn
-
.. e e a no da pri tome pori.eklo i etnicitet
.LLS:<J"-A. .Lii: .. nikak"\ru ulogu. Osmanska drza\i a se
onike ne zamara tal""';Jm pitanji-
e a u n eri etko uzimani djeca ci iz
}\nadolre - iz aramana - koji su bili
.
ere.
Kavkazu i u Albaniji bilo e sela oja su ivjela
ogromnoj bijedi i bez bilo kakve nade u bolju
Ljudi nisu imali uslove za bavljenje
CA.&.IL.afUa..a&JI..II.IUI..I..I. ili tako da su jedva
uspijevali prduaniti djecu. takvim su
rodlleli jedva Obli devinnu . su vidjeli kao
jedina lllogtliDolt da izbave djecu iz bijede.
Jf .....
ni J nisu })jJi trJJd/(J mladi da se
nakon to odrastu ne bi svoga prJrijekJa, za
to postoji mnogo pr1mjera, a
Mehmed-pau Sokolov1fd, 1<-rJ)J kasnije prJsrf.;d-
stvom devirme u dravnu sluz bu mnoge
svoje porodice. neki od
u isto su vrijeme bili i srpsk1 patrijarsi.
lli Ajaz-paa za kojeg se vezuje zgodna po
kojoj je jedne zime dobio stare cipele od neke
ene u junoj Albaniji. Kasnije joj je u znak
zah,ralnosti vratio iste te cipele napunjene zla-
tom. Porijekla se manje vie svako. Ono
sto se zaboravljalo bio je maternji jezik i vjera ..
Nakon to sve kandidate sakupe na jedno mjesto,
pjeice bi se krenulo na unaprijed
destinaciju. su bili dovoljno odrasli, a i
zdra\ri da bi mogli ajprije bi ih obreza-
li, a potom razdvojili. Oni koji su bili inteligentni
i lijepe vanjtine su u Enderun (unutar-
nja sluba), gdje su istodobno sluili na dvoru i
prolazili kroz najkvalitetnije obrazovanje.
perioda provedenoga na dvoru izlazili _",_
sku slubu (Birun) sa sancJat-4Jep
nekim drugim ttll.i.!l
Kada se uzme u obzir
l ,, , t rt n,\ u, ll' l o to nel i
\ lL\ ll u n 'l ) na .. tuni ' t' odabrano selo,
n n '\',\ , l "'dvod 'dj e .., a i. Naprotiv,
t tl J , , 't l i l" ,h ndlazili d broYoljno, vje-
l , , tal t) sl bijed' i 11aprcdovati
1 h tu. 'i u
l i i' , t ' <-'lll ratoYa. llostalon1, da li u
tu t n n
r rut \ Uli i" 'l('l bi dok
l1111 .... i
1l n1u - 11 iL l"' it.\1 1p. p reY.), postati
iri i :lrz1ti uzd i lc "'areYine tl svojin1
d11aka dar1aS11joj u
.
l
i pripr ma11. aden1i oglana u
bil na prin ipu kla kole sa
i bi e domogli ultano e
u u ultan oj blizini. Jako je
z i n cin n i brazo alo u
n i li m u lice. klopu obrazo-
p rt li an e aligrafiju, knji-
um tn ti.
disciplini i
._.,.ralo zna citi da 'e
Bilo je i onih koji su, pCJk, bili izuzfjtno u(fni,
kao Mahmud paa, Dagalazadf, Mehmfjd-pl:tsa
Lutfi-paa je poznat kao autor djeJa.
I<oprulu Mehmed-paa nije bio izuzetno
ali su kasnije mnogi njegovi srodnici -
koji nisu doli putem devirme jer je poJah-
ko izlazila iz prakse - postali poznati muderisi
svoga doba.
Devirma je predstavljala ivotni
stil. Svi bi regruti turski, i oni koji se
ne odaberu u Enderun daju se u turska sela
porodicama na brigu kako bi tamo savladali
turski jezik i Veoma je
ca da su ovdje jezik i nauk
o vjeri. Temeljna je stvar u tome to se
ma nije nudila "rafinirana medresanska pobo-
nost'; su je primali od seljana sa kojima su
odrastali.
Civilizacijske tekovine i jezik najvaljanije se
daju pukom. Tako bi mla-
dima u dobi od 15-18 godina, koji ele
recimo, francuski jezik i kulturu, moj savjet .IDU.
da odu u francuske provincije saa
prvi orak na ne moze
s ako odjednom savlada "
oj razini. omu
de e,
p-----
l it: la l r st rat i ' svoj svi j t l poviJ st J, pri --
liju ili . u j j s bi zant i j sl i pl iz pot (Jdi (
ihail l t i -J r nosogh1, ili poznati Murat-- paa
l oji j l i iir l tni carske btzantsk
p r li p, l :1ologa. Sen1si- paa je, pak, bJ(J
izdanal loz Isfendijaroglua.
avalo se da, kao u p1in1jeru Mel1med pae
Sol i Mal1mud-pae, nakon bitke ulema
i d virtne etnini - koji su bili dosta iskusni i
inteligentni - razgovaraju s porodicama i obja-
Sile da je devirma obostrani interes. u JJ aj
svoju djecu da slue sultanu i postanu muslit11a-
ni jer to je dobro i za nas a i za vas': govorili b1
roditelje. Mehmed-paa
doao je iz familije kao dijete svetenika.
Naglasimo da je kasnije postao iskren i dobar
musliman. Upravo to predstavlja
karakteristiku cjelokupnog sistema devirme.
Veoma je bitno pitanje kako je moglo do
ovako uspjene asimilacije. Prije svega, naglasi-
mo da je Enderun neovisna institucija
historiju moramo dobro upoznati. Tu su se ljudi
jedni drugima sa "vi': tu nije bilo ni
traga bilo kakvoj drskosti i
Zapovjednicima odaja se sa puno
potovanja. Za sve je postojao precizan raspo-
red i satnica. se znalo kada se objeduje,
pa, ustaje, kada se ide na i 1 to
-IVaJU avtluacijom oma".Jcoga tlvora, ito je
prilnJel'l ,
govrJrJ i trjr ..
Int--resan -tJ rJ ttafJr)rnen 1 d jP .,
i s tr., j';
11
Z h u varJJantu"- {a em
"'ug1 e o je m' sJ tt kako s dj n
p ljene u Haremu tu samo radi sultana. r Jn ;1
tu da bi b1le predt;tallljene 6ulta.nu kcJJi oda J re
one l<ojt: mu se do padnu. Ali u
djevoJke u Haremu ostaju kao slu.killJe gdje
prvenstveno trebaju turski jez1k 1 I.Siam-
sku vjeru.. akon to prihvate tekovme tzv .. Cl -
lizacije osmanskoga dvora, neke od nJih se udaju
za momke koji IZ Enderuna izlaze u BtrwL lako
se slubeno ne uspostavlja krvna aristokradja,
osmansko drutvo ipak mnogo ne odstupa
ustaljene prak.ser l tu se dakle putem r.a
udaje obrazuJe jedna eli IlOK
Je slui snaga i um, uz .............. GDaV
ke poslove.. Oni koj te
u.spJeimm, gube .,_amu rm.,.
rus dio elite zbog &p neana
pravne povlutke
7
vrijen1 vladavin ul tana Ahmeda III (1703-
1730} regrutovano svega l. 000 No
tada, polovicon1 17. devirma se
nj pritnjenj ivati i Turcima u Anadoliji.
Jedan od anadolskih ademi oglana je i veliki
vezir evehirl.i Damad Ibrahim-paa. Naravno,
i u odredu Ziiluflu BaltacLlarll uvije!< je bilo
turskih ademi oglana, kao to je Baltadi
Mehmet-paa. Bi1o je i ademi oglana koji su
regrutirani kao muslimani, primjerice oni sa
I<avkaza. Nakon 18. institucija devirme
u praksi prestaje postojati.
U estogodinjem ivotu Osmanske carevine
moe se govoriti o neto vie od dva
devi:me, koja otprilike od poro-
dice Candarli iz polovice 15. pa negdje do 18.
Mnoge teke periode u svojoj historiji
carevina je nastojala pro nove,
metode na kojima se valja
zadrati.
11 Naziv za jedinice od vojnika dovedenih preko devirme, a
koJe su b11e zaduene za dvora. su se nazivali i teberda-
ran. (prim. prev.)
"
PORODICA KAO INSTITUCIJA
ta se podrazumijeva pod izrazom "osmanska
porodica"?
lv g1i S1TIO kazati i "porodica u osmanskom
drutvu" ali postoji razlog zbog kojeg nismo.
Naime, kako je Osmanska carevina ogromna i
posljednja imperija u pravom smislu ona
predstavlja pravi mozaik vjera i naroda
koji su govorili jezicima. No bilo je tu
i elemenata koji su spajali sve te
silne a njima prvo mjesto sva-
kako pripada instituciji porodice.
Beduinska plemena u Arabiji i balkanski gra-
dovi na obali Jadranskog mora bili su dio iste
Carevine kojom se upravljalo iz Istanbula. Iako
je ogromna udaljenost od jednog do drugog
kraja carevine uzrokovala velike u
drutvu, porodicu je ipak krasila jednoobra-
znost. Uzmimo za primjer po jednu porodicu iz
nekog malog sela na Dunavu, ili iz bazena
Eufrata, sa Kavkaza ili pak iz arabijske
Nedefu i vidjet da po pitanju
nih odnosa,
shvatanja uloge DdfOGt1ce
apS.,QAglQ.JIMU
ll BlR OR Lt\' ll
Pod popnon1 osn1ansl a porodu a podnr;,lltni
jevamo jednal o muslilllallsl u lwz ohz.ira r Ht
n
1
ezhebsl u pri pad nost - l a o i k rla nsk u i
jevrej sk u porodicu. Porodi a j bila l <'11 ulj dru
tva, a moe sc posmatrati iz dva razli ( ita ugla: iz
ugla drave i drutva. , 'ta j ' prPdst avija la pot'(>
dica? Za dravu jP porodica najbitnija osr ova
koja obezbjeduje reproduciranje stanovrdst va}
ali je i ta koju se oporezuj(' kako bi sc nar 1ak',
la sredstva za dravnu blagajnu. {J J <J. stol j( 'u
porodica i temelj za regrutJranj( voj(J<(
(ahz-t asker).
Prilikom sklapanja braka na,
potrebno je spomenuti zavesti u tzv ..
ske registre (sidile). Medutim, to sc uvijek
radilo, nije se moglo uvijek uraditi.
je bilo - uz vjerske ceremonije to takoder ni
uvjet nego je dio tradicije - drutvu obznaniti
sklapanje braka. Nakon toga i djevojka
smatraju se muem i enom i zajedno sa djec<Jm
i starijim ukoliko su u ivotu,
njavaju jednu porodicu.
Unutar porodice vaila su neka pravila, od
kojih je osnovno bilo da je porodica po
patrijarhalnom sistemlL Shodno tome i drava
je registrirala i s nove kao pore
zoe obveznike. Isto je vailo 1 za nernus amans
porodice_
()pnaaska porodica se zaiiUVa VJft ....... ...
.--. se biti svodi aa ........ ..,._
upavo to? Da Je terllal
lJali(! kao Olft
j
,
f \ L f
p s, zpn,lnla branilo da izlaze, ali u Istanbulu
- i n :\ tu nego i u mnogim manjim mjesti-
Illa - :ene se sasvim slobodno pojavlj uj u na
1vnin1 n1jestima. Tada je bila rairena praksa
po turbeta i to toliko da bi se - kad bi
"' e obredila sva muslimanska turbeta - smatralo
obavezom prisustvovati obiljeavanju uznesenja
svete Marije (hazreti Merjeme). Na Dan Gospe
u crkvama oko istanbulskih zidina zajedno bi se
okupljale i i muslimanske ene. Ovo
je u svome putopisu Put u grad sultana 1
7
J h.
zabiljeio Salomon Schweigger. Dalje
biljei kal<o nije u stanju izdravati dvije
ene, te da se u eventualnih razvoda
djeca - poglavito enska - dodjeljuju majci i
potom dodaje kako su ene u to vrijeme mnogo
vremena provodile u etnji. Takva su zapaanja
Salomona Schweiggera. Prema ovom
nom protestantu, osmanska ena je
u to vrijeme uivala mnoga prava i slobode.
Za osmansku se porodicu kae da je
demata'; se naglasiti njena brojnost.
No radi se o stanovitoj sociolokoj predrasudi.
Smatra se da je mnogobrojna porodica svojstve-
na drutvu koje se bavi zemljoradnjom. Ali nije
tako. Ako zavirimo u historiju vidjet da,
pogotovo u 19. u Istanbulu i mnogim
drugim gradovima dominiraju malobrojne poro-
dice. Jo tada se da govoriti o tzv. osnovnoj poro-
dici u koju se ubrajaju samo roditelji i djeca.
Kada se govori o ulozi porodice u prolosti
osmanskoga drutva, mora se spomenuti i utje-
48
caj i mjesto mahale. IaJr(J j( - v dkt1 smr1 vrl pr1 -
crtali- porodica ta koJa j(zgru
drutva, najbitnija uloga 1pav pr1pada mahali,
dakle susjedstvu. Za osmansku prJrorJj(,u ona je
osnovni element, polazina platforma. A s v e ima
svoj razlog. U jednu mahalu se mogla doseJiti
samo ona porodica za koju je imao ko o
da su ostale komije ovu porodicu drali
pod kontrolom i imali pravo opomenuti ju i
istjerati iz mahale u da se ova na bilo koji
n ::lrin neprikladno ponaa. Bila je to ustalj ena
praksa. I<oliko je bio vaan sldad i spokoj mahale
u to doba najbolje se iz primjera prvog
engleskog ambasadora u Osmanskoj carevini
Edwarda Bartona kojeg je u 16. u diplo-
matsku misiju poslala kraljica Elizabetha. Naime,
Barton je stanovao u jednoj mahali na Tophani i
bio je sklon oputanju i zabavi. U svojoj bi
pravio sjedeljke na kojima se pilo i
glasno zabavljalo to je uznemiravalo ostale sta-
novnike mahale koji su zbog toga sastavili arzu-
hal (kolektivna alba, op. prev.) i tako iz mahale
uspjeli istjerati i engleskog ambasadora.
je da u to vrijeme jo nije postojao
Vestfalski sporazum o imunitetu i povlasticama
diplomata, ali se ipak radilo o izaslaniku Njenog
primjera bilo je jo, a znamo
za neke sa stranim trgovcima.
Vidimo, dakle, da je jedn
ga stila i kulturnih ipak
vrijeme bilo dosta naselja sa JLUU
1 stanart se
podizuti iz jed11og jedinog razloga - da ne
'--uj n1ahala. Smisao mahale jeste u tome da
lj udi l\ e jedni sa drugima, da budu zaj edno.
To je veoma bitna stvar koju t reba uvij ek imati
na umu.
]o je bitnija da mahala posjeduje i
pravni karakter. Naime, kada se sakuplja van-
redni porez, tzv. avariz-i divaniye, ne oporezuje
se svaka ponaosob, nego se oporezuje
mahala ili nekoliko zajedno, to mahalu
bitnom i s aspekta finansijske politike.
Svaka je mahala ponaosob bila obavezna vodi-
ti brigu o otpadnim vodama, i protu-
poarnim mjerama. Stanovnici jedne mahale u
periodu nesigurnosti na sebe preuzi-
maju brigu o bezbjednosti svoje mahale. To je
veoma bitna koja nije regulirana zako-
nom nego tradicijom koja je znala biti i od
zakona. U mahali rame uz rame ive i siromani
i bogati, jer mahala se ne formira po principu
ekonomske njenih stanovnika, po
principu pripadnosti religiji gdje
- onoliko koliko su u -
v v
pomazu one stromasniJe.
Dijete kao novi jedne porodice se u
mahali i komije su ti koji prvi da s rodi-
teljima podijele radost. Ukoliko je porodilji
potrebna njega i komije su tu da pripo-
mognu. Kad poraste, dijete ide u kolu koja se
nalazi u mahali. Muslimanska djeca
mekteb, a i jevrejska vjeronauk u
sklopu crkve ili sinagoge. Zajednica uspjenu
50
- , ...... ,."...", , *-Jn
dj ecu a upozorava onP koji iz nekog
razloga ne kolu.
U mahali se dijeli i dobro i zlo. i
svadbe se realiziraju uz komiluka. Isto
tako se u smrt nim cijela mahala
stavlja na raspolaganje familiji.
Ul<oliko u mahali ima teko bolesnih, svi se
trude pruiti im potrebnu njegu. Niko, dakle,
nije bio preputen samome sebi. Zbog svega
ovoga mahala se mijea u ivot pojedinca. ccta
ce reci mahala?" bio je jedan od korek-
t iva u osmanskome drutvu. To je bilo toliko
izraeno da do osnivanja moralne policije (ahlak
zahltasl) u vrijeme Abdulhamida II
velikim pritiscima mahale na one koji ive
neprimjerenim ivota. i u moder-
nom turskom drutvu postoji izraen utjecaj
komiluka na ivot pojedinca, to svakako
korijene iz osmanskoga perioda. Naalost, danas
se na svaki rui institucija mahale.
i oni koji dijele istu zgradu nisu u stanju
razviti za ivot.
Osmanska porodica ima i svoju veoma bitnu
evoluciju, iako su ta dva pojma u biti
no suprotna. Porodica je institucija koja ide
dalje od povijesnih To je i naj-
utjecajnija institucija ljudskoga roda. No post(,)j
period unutarnje evolucije koji se odvijaQ
tar same porodice. Osmanska ooJrOGJlHII
zajednici sa mahalom i ima
ekonomskom iva_tu;dr.ui:wa .." .., .. ,.,.:lill..
u
tan , nita u v \ld 1111 gradovin1a dolazi do
L ent)ll anja ovoga sistema. No
'-
Tur K.. :\ uvijel - kao i ostala drutva
... d11 1 -to lp a - u ovom pogledu relativno
1nze1 yativna u odnosu na evropske zemlje. U
nerazvijene ekonomske i drutva,
p rod1ca je ta na kojoj se zasnivaju drutvene -
nazovimo ih tako - institucije. Ekonomska kriza
u Turskoj pokazala je manjkavosti usistema" u
kojem pod istim krovom ne ive tri generacije
iedne porodice.
U drutvima gdje su krize zajed.nicl<I
ivot tri generacije unutar jedne porodice osigu-
rava kvalitetnu brigu o kvalitetan
odgoj, ali i prednosti sa finansijske strane.
Naalost, danas pod utjecajem pogle-
da na ivot i svijet, kao i pod utjecajem
ne polarizacije, unitavamo vrijedno-
sti o kojima ovdje govorimo. Svi znamo da je s
finansijskog aspekta mnogo tee opstajati kao
osnovna nego kao iroka porodica.
***
Porodica je, s jedne strane, u osmanskom
drutvu imala i ulogu obrazovne institucije -
kole, odnosno mekteba. Jer dijete se odgajala u
zato se posebno brinula najstarija genera-
cija u porodici, te se stoga moe govoriti o
osmanskoj porodici kao drutvenoj instituciji.
Iz katastarskih popisnih deftera (tahrir defterle-
sz
ri) vidin1o da su muske glave porodice pore ki
obveznici i da im se dodjeljuje toliko obradive
zemlje koliko jednm parom
volova. su i u gradovima porodice-
ono to podrazumijevamo pod pojmom uire
porodice" - osnovna proizvodna snaga. Grads i
majstori za egrte uzimaju nekoga od rodbine ili
Stoga vidimo kako se u starim cirus-
tvima zanati zasnivaju na tradiciji,
ne prelaze tek tako sa na nasumice oda-
branog Zbog toga su neki zanati karak-
za narode pa
da su Armeni tradicionalno zlatari, Rumi stolari
a Surjanci kamenoklesari i srebrenari.
Zanimljivo, Turci se tradicionalno bave staklar-
stvom i vitraom. To saznajemo iz deftera to se
u Sulejmaniji, a koji su osnovni izvor za
kulture ishrane u turskom drutvu.
Ljudi su u osmanskom drutvu naviknuti da
objeduju unutar porodice i za dugi vremen ki
period turska kuhinja, kao ni kuhinje drugih
naroda u Osmanskoj carevini, ne izlaze na tri-
te, ne mogu se u restoranima. I danas je
donekle situacija. Iako je u Turskoj oko 70.
000 Armena, danas ne moemo neki ugo ti-
teljski objekat u kojem kuati Arm
kuhinju. To je jo uvijek kuhinja koja e za rz&Jta
u granicama porodice, odnosno J.\fHJ
to i najmarkantnija razlika izm
zapadnoevropskih
Na koncu, e
kultura mahal
l tv l)l zira na v eru, odra talo uz straila, dobre
vtlt\ 1 l aJkt' l)d k\_)jih ve u nevjerovatnoj
vrv , ht .. nostulla. Na to tada nije moglo utje-
ni slikovnicama n1 kolon1. ve se to unutar
pot od tee pr pricavaju p reno ilo sa starijih na
ll1lldt:..
Porodica k o k nz rvati na imperijska in ti-
tu ija, koja u'" to in1 i pr nti,,nu ulogu u dru -
t tl, p toji i dana . ri "' m s loziti da je
n \zapt) l ' t 11 tivna p j va, li u liko e
kod 11a ... n mar11f ' tir1 na n g ti an i
f<tlat1 naein k lik u z p dn j Evr pi, za to veli-
k ' z(udtl
0
idu in Ntitu i ji p r di i nj zin n1
pr 'V ntivnon1 karakt ru.
.. ka p or di a po .. itlj , n1ij njati zajed-
n a p 'riodtHll Trln irna ta l . in1 , ena
p l(1hk > ul zi u mn )ge fer zivota, brazuje
p t j t koja brazuj "im mijenJaJtl ne e
k n m k pr tp ta k unut r porodi . Zb g
)dr n ih n g ti nih toko a, p r di j
p , t1la i t m ur d n zak n m. T ko j , napri-
tnj r" d n , n i Z n z brani pr k mj rn g
tr nj ( i. rafa t an un u) im h tj l
m njiti p i z br niti miraz i li .... '""'
nizi nj mp znih dbi i t ....... , "'
l Iju nj .
u" u \.:;t J v 11TT T T
proces je ukidanjem Pravnog dekreta o
porodici (Hukuk-i Aile J(ararnamesi) i donoe-
njem zakona (Medeni Kanun)
1923. god1ne. Ustvari, bio je to proces romani-
zacije turskoga prava, njegovo sa
zapadnim pravom. adalje po"edinac i poro-
dica biti temeljni elementi drutva i sa pravnoga
a pekta.
Tedno od bitnijih pitanja kada govrimo o
porodici este i pitanje razvoda. Prema islam-
'"' - me pr ''U i ustaljenoj osmanskoj praksi, ena
bi za razy d trebala imati ozbiljne razloge, kao
naprimjer, ako njen mu pije i konstantno ustra-
java u tome. Ako mu da da vie kon-
Ztlmirati alkohol, ako e zarekne da je "pusti-
ti" ake opet konzumira i potom ne odri
zena ima pravo sama traiti razvod. i u
l tt jtt da e za mua ne zna gdje se nalazi, tj.
'"ada e matra izgubljenim, ena ima pravo na
razvod. igurno da e i nastranosti kod
mua tretir u ao valjan razlog da se eni da
prav na raz od. I u da se supruznici u
br u ne au ena d biva razvod o ga
iuprak-
ima pra O da
---dt i .,. ........
Ur 71
a 'O Je p tao zasro 1 .o Je
bud pa ji rL Ponekad su
z og r:a zloga osta a.. i rjeti sa
m a o e - o ne stagali.
Je J b. o stara eljs 'Om rodi eljar a
a (J "ma e jf:: -:s(. eri- as se stara-
j.. je .fJ i .... rj. .... da nag;.asim da
j, riJeme b. 0 nezbrinute d ece. Tak .ra
djeca " z nadoknadu
je f ,'(j na ienaroa rCJ)e su it odga;a e.
J)rJ J Zd (j nr; .. zna da su u 19. stol;ecu reve
zajedrJJr../.; - pr1je s (;ga nf.;mushmar1ske - p ara-
lt: z;j hva]juJ u(.J s rrJtitima i fondacija-
fillE. J)(; tr.; i prJrrJdJca predmetom zani-
manja odredenih fondacija. i muslimani ni
nisu krtarili na otvaranju fondacija za
nezbrinutu djecu, ali ne smetnimo s uma da je
U> bilo drustvo koje je ivjelo skromno. Sve je
bilo u granicama skromnosti. Miljenja sam da
se danas trebamo stidjeti silne nezbrinute djece
na nasim ulicama. ivimo kao drutvo koje nije
ispunilo obavezu prema takvoj djeci.
Pitanje obrazovanja i razvoja porodice, poseb-
no njenih enskih u 19. postaje
dru no pravilo, moemo da postaje i
# '.
m SIJa.
U k jigama na Zapadu porodica se predstavlja
liko druenja djece, roditelja i
j dova baka, u hladnim zimskim
ma pored kamina. u je oba ezno i knjige,
ri porodoe su obrazo rani, ba e e
i radom'" kolskim knjigama porodica
se predsta rija o rako kao to smo opisaH. od nas
je bilo i mukarci dosadu da
sjede u dnrenim recimo u Istanbulu,
gdje su se okupile ene, te lijek pronalaze u odla-
sku u oblinje kahve, postaje e\ridentna
pobuna protiv ustroja koji vlada u porodici.
Takva je ideologija doprinijela da se porodice
i da se formirati porodice u
koJima tri generacije prestaju ivjeti skupa.
Osmanska porodica, kao to smo naglasili,
predstavlja tip porodice u kojoj zajedno ive tri
generacije, mjesto gdje se pridaje vanost rod-
binskim i dobrosusjedskim odnosima. Ovo je
karakteristika za kompletno osmansko drutvo.
Zbog ovakvog unutar porodice,
postojao je komuniciranja
i jedne porodice, to
se prenijelo i na ulicu. Bez obzira na vjeroispo-
vijest, u Turskoj se i danas svim starijima
sa tetka (teyze), amida (amca), brate (kar-
i sl. Ovakav zadrao se i kod
ljudi koji su napustili Osmansku imperiju i
nastanili se u dalekim krajevima poput Amerike.
Ono na to se ovi ljude najvie ale jeste
uspostavljanja bliskih odnosa
dima u novim domovinama po Evropi
koje su im zamijenile osmansku
Mi na porodicu siedamo .
zer.vativnu
di u l' ao institu ne mogu mnogo utjecati
vladaju i reimi, ona uvijek ide ustalje-
nonl ruton1. No ne moe se kazati kako promje-
ne eko110n1ske prirode u posljednjem
111 u negativno utjecale na porodicu.
VISOKA PORTA
Bab-l ali naziv je koji moemo
Ustvari, naziv koji smo mogli
u prolosti. Otkako je tampa promijenila loka-
ciju i otila u rubne dijelove grada (jkitelli), ovaj
se naziv prestao koristiti.
I<ako se tampa - zbog kvarta u kojem se
nalazila - nazivala Ba- l ali, prva asocija-
CIJa na ovaj pojam i jeste tampa. u
cijelom svijetu se u 19. pod ovim poj-
mom podrazumijevala osmanska drava, odno-
sno osmanska vlada. Neki od stranih naziva za
osmansku vladu u 19. su Sublimeporte,
Hohepforte, Verhovnij Dvor. Vidimo da se u
diplomatskim izvjetajima i slubenim prepi-
skama izraz Visoka Porta u potpunosti poisto-
sa vladom.
Kada krenemo sa Sirkedija (Sirkeci) prema
parku Gulhane ( Gii.lhane), nai8 na velika
drvena vrata kroz koja se nekada ulazilo tl
Visoku Portu. Vrata su i dan-dallas drvena, a
takva treba i da ostanu. Vrti su djelo
majstora, F.ossati OAmah iza
se dvorite u kojem
predsjedtlitva m.a
Radi se o
meltti
1\ rh i v e, n e k o li l o g o d i n a r a 1 i j ', z a n 1 a J o J z b J ( -
, pri l ikon1 p >ara u kojem j( jzgori<J
\'lavn i fi na nsijsk1 tt red (rleflerdarluJ<).
"
t\) ' ari su za Visoku Portu bili stvar.
an1 ) u 18. izbilo je nekoliko poara.
l:Yodine 1808. Alemdar Mustafa-paa je,
, t be i svoju priljenicu od koji su ga
napali u njegovu konaku s ciljem da ga ubiju,
pucao u sldadite municije. Dolo je do katastro-
falne eksplozije u kojoj je poginulo nekoliko stoti-
na i u kojoj je konak sasvim uniten.
Ovakav harakiri s vremena na vrijeme eta
se susresti u turskoj tradiciji. Poslije su
Porta i konak ponovno Do perioda
Tanzimata zgrada Porte bila je od drve-
ta. Zgrada u kojoj je danas smjetena uprava ista-
nbulskog okruga ( valilik) je od kamena
1844.godine i bila je sjedite velikoga vezira.
U prolosti je Porta bila mjesto na kojem su se
mladi ljudi koji u dravnu slu-
bu. Stoga se za slubenike na Porti
koriste izrazi portinski i portinski pisari.
U turskom jeziku - nekad u pozitivnom, nekad
u negativnom - ivi izraz Porta, pa se
kae portinski mentalitet, portinska
portinsko gospodstvo, portinski maniri.
Do 19. imamo malo zgrada i
institucija, tj. objekata koji i predstav-
ljati otjelovljenje carevine. Topkapi saraj bio je
sultanova Naravno, svi dijelovi dvora nisu
bili namijenjeni za stanovanje sultana. Sultanova
p ivatna bio j Harem.
to
Ulaz Babi-alL Thomas A/lom
Da li se o Enderunu, kao skoli u kojoj su obra-
zovani slubenici, te o Carskom
Humayun) moe kao o
institucijama u pravnom smislu? Osvrrumo se
malo detaljnije na Carsko
odnosno Carskoga
bili su veliki vezir kao te
rumelijski i anadolski kazasken. Iako od sto-
lJ. stoJ i na ilmije, vjerskog stalea. ejlml-
. , ..
islam nije bio divana. Drugi.
1
bili su divana. kao
1
hzput;Um-
1
vezrr .. ,. aa
derya zapoVJ ednik mornarice. Kasnije ce -
, - "'
nom Carskoga postati
1
J8DJ
divana bio je . i niandija
upra ljao svim ...............
nim prepiskama b.
dravnicima. To
ll t t ~ ~ t\ \' l l ll l ~ Ill t l J l l ~ A /ll M l JI V A N J l () M A N l ll 1\
zda a do --umena a i na taj ih
o up ma i onim istrai ra a osman-
oriJe iz cijeloga s rij era koji
t i jeti i 00raviri u ..
.. .. .... ., 1'1 .,
OJaO Je JOS Jed.an uree - ured .rapetan
pase. aJazio se na Kasirr .. pasil4 (Yaszmpa;a .
remenom ie preustroien u tnl.Starstvo
pomorstva !Jahri e , a danas je u
cif za pr) ' ednistva mornarice gdje se nala-
z s l2be!i8 5jed1ta admirala turske mornarice.
z zetno je zar "mlji ra da sejhul-islam
imao s :oga konaka . . j ego v sluibeni ured
nalazio se tamrJ gdje je 1 privatno stanovao. vi
i (JbJekti predstavljaju manifestaciju
d rz ave, to se pro siriti i u p rovi nei-
jama gdje se uredi kajmakama15 i sudnice
popularno nazivati driavna kapija (devlet
kapzszJ ili tvrdava {kale).
U blizini zgrade Velike Porte nalazio se defter-
darluk, sjedite finansijskog ureda. akon veli-
kog poara i restauracije, zgradu je na koritenje
uzela policija. Iza te zgrade nalaze se dravni
arhivi koji oskudijevaju sa prostorom za
dokumenata. Istanbul kao grad - ali i Turska
kao drava - pokazuju nedozrelu politiku
nja arhiva koji estovjekovnu historijsku
gradu. Velike drave poput Turske - ustvari one
drave koje su u prolosti bile svjetske
' kao ito je to bilo Osmansko carstvo - imaju
14 Gradska lemt u Istanbulu smjeJtena na obali Zlatnoga roga. (Op.
pm)
RAZU lilJE A JE OS A LIJA
arhive u kojima se diplomatska
Bila je praksa da velike drave
r_o razmjenjuju ambasadore. anije svaka dra-
va niJie mogla imati ambdsadora i ambasador se
nije mogao slati u svaku zemlju .. Ambasadori su
bili privilegiia velikih zemalja, to je bilo i prav-
no regul1sano. velike zemlje koje su
sobno razmjenjivale ambasadore ubrajale su se
Austro-e garska, Rusija, Francuska,
Italija, panjolska i naravno osmanska drava. U
biti je trebalo da se ambasade nalaze na Parti, ali
su jo od vremena Bizantije sva strana izaslan-
stva bila smjetena sa druge strane Zlatnog
roga, na Bejoluu (Beyoglu), gdje se i danas nala-
ze skoro svi konzulati.
Jedini izuzetak predstavljalo je izaslanstvo
Irana koje se nalazilo na Porti. I danas je u toj
zgradi smjeten Konzulat Islamske republike
Iran. Kad smo kod te zgrade, htio bih da
ispravim jedan pogrean podatak koji se
ponavlja - zgrada nije djelo poznate graditeljske
obitelji Balyan Fossati.
U posljednje vrijeme Porta je mn&--
gim nemilim Godine 1945. izbili su
veliki neredi u su se sreditu nalazile n
ne Tan (Zora), ill joi ranije u proilosti pozR21i
napad na VISOku Penu 1913-g. kOIIII.tD-,-
li Enver i Talat-paia i u ajem
rata. Bio je to krvaV-i ::dfZIW
Vladu,
, kn ri'u i l ult uru. Naziv l' arta dolazi od
in l 'lla l zaalnZ,_ldt:' ( lla arie) Sinan pae. I
' ' nie,, ..l s .. bq tcdaj u n1nog' i legende
l .. k, \' 1 <-'kl <.)!'t ali h 1 asa ne tur sl oga po rij l, la.
l <. l<. l1nl hlllllllt'ru i11an paa p orije klon1 je
iz t\' !'k' p ro l igalo, sto da j bio
tali\ulsk11lcn1ic. Navodn ga j zarobila osn1a11-
,t 111 rnari i doY la tl .... arcvirltl, a n1ajla n1u
raniit' - takoder ka zar bljcnica- a osn1an-
Yora do la u l tali u i udala se za grofa
l Pot a no je o tala r11a i la nl tl" vjeri u
koit Jt r <.iena pa je i si11a o<.igajala u turskot
1
1 i
i lan1 k )Ill <.iul1u. St ga Ilije bilo te .. ko da Sirlai1-
""
a' kroz dev: irn1u pri tttpi i posta-
ll :.. Illll Hn1a11. Bio da11 od osn1an-
kil1 dra 11ika.
K k u t n1 k artu in1ao svoj konak i kako
tu o t io i n ke od oj ih zadubina, kvart se
ni proz ao po njemu, to je veoma
pr k a za I tanbul. Ovaj je kvart danas poznat
p n1n im "kolama, tamparijama, fotokopir-
ni ma i knjizarama te e smatra jednim od
bitnijih ntara I tanbula. U Daalolu se nalazi i
man i arhi - Osmanli
oji, ruku na ree, za luuje mnogo
du d one u kojoj e dana nalazi .
.... nalazi e i lftihad Evi, mje to
j ne odgo m d nom
tuntkOIJfl ..:pJI;mu .... - . .... - p zn Jptihad
WIM ). Za .
-.- -....,. ,-w ,,J .,.-.. t"W 'J t...ii "' -' l Y ,.,....-, lJTT
od ruke do ruke. Bio je to islam-
ski kako je volio kazati rahmetli fJemil