D-R RUDOLF STAINER

SUPROTNOST
NAUKA I SOCIJALNO PITAN,E
SA STANOVISTA ANTROPOSOFI}B
'QUDOL F
SUPROTNOST
ISTOKA I Z
NAUKA I SOCl} ALNO PIT ANJE
SA STANOVISTA ANTRO POSOFlJE
. .
eset pre(\a. vanja odr fan h juna 1922 u
os med unarodnom lIntropoS{)f skom kongr esu
BEOGRAD 1937
J1 nfroposofsKe bfblioleke
tamJla rija .Graficki I nstitu( " , Kneza Pavia IS-a.
A D R Z A
Antroposo/fia i naliKo
1. Antro oso fija i prirodna naulw
5
2. nt rop o ' oE ja i psihologlja. .
22
3. An troposofija i istorija Istoka i l apada 37
4. Antroposofija i razvoj covjecanstva sa geograf
skog stanovlSta . . 49
Antroposofij a i kosmol gij a 70
An/roposoliia f so iolofj l/O
6. ad a:-; nj ost i socijalne 1c1.nje . . . . ~ ( ~
7. adasnjost i soci jaln e prilike (Atia nt skR i paci
f icka kultura) . . . . . . . . . 96
8. S3daSojost i soci jal ni nedoslaci (Az i.ia-Evropa) 107
9. Sada njost i soci j alne nade (Evr opa- Amerik<\ ) 119
10. 0 511 0Ve socijainog pitanj a . . , . . 130
I. ANTROPOSOFIJA 1 PRIRODNA NAUKA
.
Vrlo post ova ni sJusaoci!
Ovaj ko ngres objavJjEn yam je kao kongres na kome ce
se rasmatrati pogl edi na svij et a ti me ce se ou i bavit i. Ali ko
danas hoee da govori 0 pogJedima na svij et l1 e smi je mimoici
prirodnu nauku i prije svega one sto se izvodi iz pogJeda ua
svij ei koji je donijela prirodna nauka. Prirodna nauka je u z
vj esDom smislu vee nekoliko st Ij ca, mozemo reci od petnaestog,
'esnaestog stoljeca, u kultufDom svij etu sve vise ovladavala Ijud
skim misljenjem.
lmali bismo vrl o mnago da kazemo ako bismo htjeli dOl
ukazemo na velike triurnfe saznanja prirodot:: nauke i l1a preo
brazavanje svega covjelw va zivota tekovinarna prirodno -naucllog
istraiivanja. Sa stanoviSta pogleda na sVijet mora nas na pri
rodnoj nauci interesovati jo' nesto sasvim drugo, a to ie, vee
ad duze vremena, njena ul oga vaspitaca civili'i;ovanog covje
canstva. Kada covjek O' ovori 0 toj vaspit noj ulozi u razvojnom
toku modernog covj ecanstva dolazi, mozemo reci do dva para
doksa. Dozvolite da prvo rasmotrim ta dva paradoksa.
Prvi ie u vezi sa preob razavanj em \j udskog misaonog zi
vota kao takvog, sto je prirodn naucni nacin istrazivanja izvrsio
vise u pogJedu na Ijudsku uo utrasnj ost. Ko nepri trasno gleda
ranije pogl ede na svi jet naci ce da je u njim a, iz uslova razYoj a
covjecanst a u stariji m epohama, miSijenje kao sarno po sebi
prido[Josilo nesto onome sto pokazivabu opiti i p smatranja pri
rode. Treba covjek da se sjeti sarno oekadasnjih ogranaka a
znanja, astrol ogije, alhemije, pa ce naci da se u takvi m, za f (i
ni ja ku\ uroa raz ob\ ja pri kl adnim naciuima spoznaje, pril azil o
prirodi tako da je, kao po sebi razumlji vo, Jjudsko misljenje iz
::iebe pridonos' 0 ne Vto ono me do c ga je covjel{ u saznanju d o ~
lazio odnosno otkrivao u svij etu.
Toga nema u prirodnonaucl1om misljenju novoga vremena.
Coviek je danas u neku ruku obvezan da jednostavno usvaja to
do cega dolazi posmatranjem i opitima,da zapazanja preraduj e
u takozvane prirodne zako ne. U obradivanju opita i posmatranja
sluii se dakako misljenjem, ali sl uzi se mi Ijenjem sarno kao
nekim sredstvom da bi paj ave doveo u vezu tako da mu One
svojim postojanjem otkrivaju svoj e unutrasnje odnosaj e, svoju
zakonito&t. Pri tome nastoj i da iz mn Jenja De unosi nista u
ana moze zapazati u spoljasnjem svijetu. To smatra, i s pra
vom, kao nekim idealom prirodnonaucnog shvatanja.
Pod takvirn uticajima covjekovo rni sljenje poslalo je stvarno
&luga, samo sredstvo za istraziv oje. Misao kao takva u izvje.
snom smislu nema vise sta da kat e kada se radi 0 tome da se
i trazuje zakonitost pojava u svijetu. - Ali time je nastao jedan
paradoks na koji zelim da ukazem. Time je misao kao Ijudski
dozivljaj, u neku ruku iskljucena iz odnosaja covj ekovih spram
realnosti svijeta. Misao je postala formalno pomocno sredstvo
za bvatanje real osti. Za unutarnji tovj elwv zi ot to znati van
redno muogo. To znaCi da na miSljenje mor' rno da giedamo
kao ua 0110 sto se mudro i skromno ima da uzdrzi kada se fadi
() posmatranju svi jeta, da Je u duse vnom zivotu kao
neka zasebna truja.
A kada se covjek up ita: Kalw se sarn a pri ro dna nauka
moze priblifiti misljenju, dolazi do paradoksa, Jolazi do toga
da kaze sebi: Ako se misljenje mo ra da povuce u prer di vanj u
prirodnih zbivanja, ako rnisljenje mije da zahvdta sarno formal
0, objasnjavajuci, sastavljajuci, l1re ujuti . tada to znaCi da ono
nije u samim prirodnim zbi vanjima. Tada postaj e paradoksno
ad sad a sa prirodnonaucnog stano vista po tavimo ravd no
pitanje: Kako moiemo iz prirodnonaucne zakonito sti shvati ti
misljenje kao neko oCitovanj e, objelodanjivanje lj udskog orga
I izma? Aka covjek stoj i nepristrasno i ozbiijno u prirodnom
zivotu, tada mora reci: OtkaIw se miSlj el1je moralo povuci ad
pnrodnih zbivanja, moze posmatranje prirodnih zbi vanj a doduse
uvijek teiiti da dopre po rni IJenja, ali to poslDatranje ne moze
u tome nastojanju ni ukoJiko uspjeti. Tako metcdski iskl juceno
i jz realnosti prirodnih zbivanja, mi sljenje je osudeno da bude
arno slika a ne realnost.
da dan:ls vee mnogi ljudl uvidaju svjesnD
dalekoseznost toga paradoksa; ali u potsvjesnim dubina a du
7
sevnog zi vota ko d vrlo mnogih Ijudi vee u sadasnjosti postoji
osjefanj e tome da covjek sa onim st ga stvarno cini covj e
ko (j er ' amo time st o je misa no bjte moze sebe smat rati
covjekom, u misljenju je njegovo Ijudsko dostojanstv o) ide kroz
ziv t kao sa necim cij u realnost za sada ne moze prizoati, sto
kao oeku sliku no, i kro z ii vot. Uk<l zuju i na svoje oaj plemeni
tij e u ljudskoj prirodi covjt:k osjeta sebe oekako u nekoj nere
alnost i. To je n sio sto le2i na dusi onome ko je ulaz io u pri
rodnonRucne metode istrazivanja neorganske pri rodne oauke i
biol 'lgi je, i b se nije zadrzao sarn o kod pojedLnacnih tkrica
nego ie u sirern smisl u sngledao sta sJij edi iz te metode istra
fivfJnja.
Mozefio reci da je tu oesto sto moze da vodi do teski h
sumnja u Ijudskoj du.'i. Sumnje nastaju dakako prvo u razumu ali
one t 1m i u Ijudsko srce. Ko u dublj ern smi slu promatra Ijud
sl u prirodu (sto u pojedinostima imamo da iznesemo u iducim
predavanjima) 00 zna da dusev l1 0 raspolozellje, a narocito kada
dijelom postaJe trajno, uti ce i na tjelesno stanje covjekovo i
da je s tim tanjem jl i raspolozeaj em u vezi i skladl1 0st
zivota. 1)a I i covjek pri m u sebe surnnje iii ne, s tim je
u "ezi i da Ii ce hrabro i uspravno it i kro z zivot i blagotvorno
mf)ci djelovat i medll svoj im bliznjima, iii ce iei kroz iivot z10
vol jno, utuceno, ne biti ni za 5tO ni sebi ni drugima. Ne I, azem
da t sto sam s da r kao mo ra voditi trajno u sumnj u, ali vodi
lako nC'! put sumnje' pravcimJ lwj e imam da opisem.
Veli canst vene tekovlne prirodne nauk u spoljasnjem svi
jetu slavljaju na covjeka, u pogl edu na njegovu dusu, vanredne
zahtjeve aka l1 a poz it ivan "aci n stoji spram prirodne nauke, sto
bi neosporno morao kao sto cemo vidj eti u svjetlu pogl eda na
~ v i i e t sto se 0 dje zastu pa. Ti zaht jevi tr uze od covjeka da se
On jace, snaznij e sllprotst avi sll mnji nego to bi se trebcLl o
s 'protstavili da oni ne dolaze od sigurnih ot! r ica prirodne nauke.
Vodi Ii na t j stftl ni prirodna nauka, dakako sarno p ri i
duo, do oeceg negat ivnog za dusevni zivot, na drugoj strani
donij el a ie covjekll nesto yam dno pozit i no. U vezi s t im po
zitivnim imamo drugi paradoks koji mi je narocit.o bio pred du
som kt',da sam prij e vise od dvadeset godma pi ao knj igu nFi.
l(lsofija lobode", kada sam pokusao, podrzavajuCi stvarni pri
rodnonaueni pogled na svijet, da otkrijem bit covjekove 10
,ode.
8
Prirodna nauka sa svojom zakonitoSCll dolazi stvarno teo
retski lako do odr icanja covjekove slo bode. A tu je ana gdje
iz prirodne nauke teoretski stvarno slij edi suprotno od onaga
do cega je a na u svojim posmatranj ima dosla II i. Kada
se sve ozbUjni je udubljujemo u ka rakt er sli ke mislj enja 0 kojoj
am gavorio kada iz toka prirodnonaucnog nacina promat ranja
(ne prirodnonaucoih teorija) dolazimo do toga da t u slikll mi
S.ljeoja unlltarnj e dusevno ispravno dozl vimo, dolazi mo do ova
kvog zaklj ucka: Ako je misljenje u covjeku sarno slika, ako nij e
reainost, tada 000 nemQ kao izvjesna pri r dna snaga neko djej
stvo Iwje bi na st o prisil javalo Covjeka. Tada smijemo za takvo
reci da j kao neka slikil. u ogledalll koja li e moze co
vjeka p ri il javat i. Snage u covjek!.l i ii izvan njega mogu ga pri
siljavati ali ne sllke. Aka on da\<\ moze uvidati svoje moraine
impul e u tome Ci sto m mislj enju kc ie u covjeku njeguje prirod
na nauka svoj im metodama, ako moze sebi izgradi vat i moraine
impul se tako da pr i njibovom izgradivanj u ziv i u islom misl}enju
kome ga va pi tava prirodna nauka, lada u tim, u ci tom miSlje
nju shvacenim moralnim impulsima nema snage koj e bi ga pri
siljav(l le nego snage i sllJ<e po kojima se covjek moze same
sam opredjeljivati. To zoaCi, rna da p rirodna oauka sa izvje
soim pravom iz svoj ih razloga mora da odri ce slobodu, ona
vaspitava za slobodu sadaVnjeg kulturnog covje ka time sto ga
odgaja za misljenj e koj e je s\ilw.
To su dva pol a, je an II pogledll oa mi aooi zi vot, drug:
u pogledu oa zivot volje, p red koje je do sao covj ek pr ko pri
rodnonaucnib pr omatcunja adasnj osti. Ali time istovremeno upu
( ujema na to da prirodnonaucni pogled na svijet dolazi sam
obom u suprotnost. On mora da zauzme izvjesl1 0 glediste spram
Ijudskog misljenj a, ali 0 11 is klju cuje mislj enje. On ukazuj e lime
l1a jednu metodu istraiivanja lwja se pred pri rodnom oaukom
moze potpuno opravdati a ipak moze dovest i do izvj esnog do
zivlj avanja misljenja. S druge trane ukazuj oa to da. pri rodno
naucni naCin posmatranja, posta U os novi uzevsi teoretski ne
moze doc' do s\o bode, mora produzi ti u jednu dIug U obla t da
bi dosecrao sferu sl obode.
Ovo st o ovdj;;: post avljam kao nuznost koj a proistice iz
pri rodDe znanosti, nj eno produzavanje u jednu oblast do l<oje
ne moze da dode dan s priznata prirodna nauka, pol, usava jedan
pogled nn svijet koji ovdje ima d se zastupa. On to dana.
9
moze jos na izvjestan nesavrsen nacin posto je tek na pocetku
' voga postaj anja, ali e mora pokusati , jer bas oni opisani du
'evni doii vljaji u pogledu na misljenje i slobodu razvijaj u se
kod sve viSe dusa kulturoog covj ecanstva. Ne smij emo
vive mislil i da se onakve eznje, pitanja i zagonetke t alaze sarno
pred onima sto su bil o kako u vezi sa naukom. To size i u one
krugove, mozerno r Ci do u naj daJja seJa, do kojih ne dopiru visa
prirodnonaucna 0 krica, ali vaspitaoje potstice na takvo mi slj enj e
ak 10 tezi prir odna nauka i dovodi zatim do nesigurnosti u
pogledu na Ijudsku slobodu, rn a da dan s jos vrl o nesvjesno.
Sloga se kod ovih stvari ne radi sarn o 0 naucnim pitanjima nego
o opstim pitanjirna covjecanstva. Radi se 0 to me: Moi e Ii covjek,
st.ojeCi na tlu prirodnonaucnog odgoja, dopreti na putu saznanja
dalj od prirodne nuke?
To se moze pokusah tako da se putevi mogu op ravdati
pred strogirn prirodnjacirna, moze se potrazitl putevi a st o se
potpuoo oasl anjaju na prirodnonaucno misljenje i savj esnost.
o ta\{vim putevirna htio bih govoriti kao uvod u ova
vanja. Ali put sazn nja za nase vrijern ni je lako izloziti u poj
m virna rna da ga vee rnnogi Ijudi nesvjesno uvidaju. Stoga
veceras z lim da objasnim starije puteve saznanja koj ima je
covjecanstvo isla da bi dolazilo do saznanja sto se nalau izvan
obicne oblast i koju danas obraduje prirodna nauka.
Mnogo toga a cemu se danas misli da niposto ne maze biti
predmet saznanja nego sarno predmet nekog vjerovanja, sto se
tradicijorn sacuvalo u razvoju covjecanstva, sto danas postoji
kao tradicija dostoj n postovanja i kaa u takvu se vjert\je, potice
iz starijih metoda saznanja koje vise nijesu podesne danasnjoj
kulturi. Sve one 0 cernu se dan as misli da ima da ostane pret
stava vjere, !ito se uzima kao davna sveta tradicija u sto se
ima vjerovati, to su nekada bila istinska saznanja ijudi koji su
astoiali u one vri jeme da dolaze do saznanja razvoj em svoj e
duse, s\uivenib dusevni h soaga. Covjek danas i ne zna da je
moogQ toga sto se istori ski sacuvalo u razvoj u covjecanstva
ka a nadeno stari jim putevirna saznanja.
Te puteve saznanj a opisujem pomoeu metoda koje eu
kasniie opisati. Onaj ko se oslanja sarno na spoljasnje istoriske
a ne na duhovne dokumente starijih epoha covjecanstva moze
blli proti v moga opisa. Neee nati stvarnog protivurjecja ko ne
nristr no ispi tuj e i spoljasll.ie istoriske dokumente i uporeduje
10
sa ooiro sto eu danas iznijeti na osnovu izvjesnog vi dovitog:
gledanja. Zelim da naglasi m da te starije puteve saznanja ne
opisuj em zato da i h dan as kome preporucim za postizanje viSih
saznanja. Oni odgovaraju sta rijim epohama i mogu da skode
covjeku ako ib iz zabl ude na sebe primjenjuje. Dalde sarno zato
da bismo objasnlli danasnje metode sazoanja opisujem dva sta
rij a puta i pred cavam pomocu nj ih puteve kojima covjek danas
ima da ide ako hoce da prevazide sferu danasnjeg prirodnona
ucnog saznanja.
Od stariji h puteva poznaje mozemo prvo ra motIiti put
l oge kojim su u njegovom ci stom Ii ku nekada 11 a i'toku n i po
jedi ni \judi. Put Joge prosao je [azni m mij enama, a da n': s na
rocito isticem da je t o, st o je za05ta10 do u kasnije epohe, U
jedoom sasvim dekadent nom, stecenom stanj u, taka da s e mora
reci da je to stetno za covjeka u ka5niji m epohama, a i Ijudska
priroda prosla je raznoli kim razvoj em u ti m kasni jim epohama
Covj ekovoj prirodi bil a je nest o sasvim drugo prikladna u ra
nijim epobam nego u kasni jirna. Sto je ra oije bil o cista metoda
saznanja kasni je je pojedinirn Ijudima sluzil o kao zudnja ka moCi.
U cemu se s astojao p t l oge kojim su na istoku u vrlo
davno vrij eme isli pojedinci, sto su bili, da upotrebi ma danasnji
izra z, naucenjaci u vi sim obl astima s vi jeta ? Sast ojao se, pored
ostalog, u naroCitim vjezbama disanj a. - Vjezbe disanja spo
minj em iz mnostva vjezbi koj e je izv[sivao ucenik iii naucenjak
Joge. - Aka danas obratirn o pazoj u na svoje di anje vi dimo da
se ono u zdravom organizmu zbi va vecim dijelom oes vjesno_
Covjek mora da je bolestan a k.) osjeca di aoje. U koliko se di
aoje u covj ekovu zivotu vrsi, moterno reCi kao amo po sebi,
u t liko je to ispravnije za obitou svi jest i za obicao zivot. l ogi
je preioaciyao tok disanja za vrij eme vjezbi u kojima je zelio da
razvi je snage saznanja koje drij emaju t.1 obicnoj svijesti. Tok
disaoja preinativao je t ako da je udi anj e, zadrzavanje daba i
izdisanj e vazduha bi valo u drukcijim razmaci ma vremena oego
pri o bi nom di aoj u. To je cinio zato da bi u svi jest azoio tok
disanja. Obicni ri tam disanja nije s vjestan. Prein aceni ritam di
sallj a, koji covjek svoj evoljno odIeduje kako ce proti cati, teee
potpuoo svjesn . Sta se t ime zbiva ? T re ba sarno da se izraz' mo
fizioloski, mozda i donekle popul arno, ne sasvim naue na. da
bismo vidj eJi sta je jogi postizao ti me sto je u svijest dovodio
Syoj tok disanja. Ka da covjek udahne ulazi udah kroz kic mu i.
i
tI mozak. Tu se ritam toka disanja sjedinjava sa onim zbivanjirna
sto su mater ijalni no ioc i mi saonog zivota, sa
zbivan ji ma. U covjekovom obicnom misljenj u ni jesu arno cullJo
zi vcana zbivaoja nego nji ma uvijek protice i ritam disanj a. Pri
covjekov(, m misa onom zivatu uvi je k biva sjedinja vanje, medu
sobo prozimanje i harmoniziranje culno -zivcanih zbivanja
ritma disanja. Kada ie pak jogi svoj izmijenjeni ritam disanja
potpuno svjesno upuCivao u culno-zi vcani tOlr, sjedi njavase se
i u ajegovoj svijesti ritam disa nj a sa misaonim ritmom, sa 10
gickim ritmom ako bi se tal\O smio izraziti , bolje receno: sa
logiCkorn i anali zom misli . Ti me je on mi jenj ao av
svoj mi sao i zivot. U kome ga je pogledu mi jenj ao? Time sto
mu je njegov zivot di sanja postaj ao potpuno svjestan, strujale
Sll na neki nacn misli nj egovim organi zmom kao i sam tok di
saoja. Moterno reci: jogi je pustao da mi sli uticu na tok disa nj a
i ispunjeo zivim mislima, t Iw li ma disanja dozi vliavase sebe
u unutarnjem ritrnu svoga bica. Time se uceoik Joge izdizao nad
liude svo je okuline i otkr ivao im ie saznan ja koja oni nijesu
rnogli imati. ua bismo vidjeli se tu stvarno iznosilo moramo
malo pogl edati kako je stara spozoaja djelovala U obicnoj svi
jesti \j udi.
Danasnj em covjeku moogo je sta[o do toga da okrenut
spoij asnjem svijetu vidi ci ste bOje, da cuje ciste tonove i ostala
zapazaoja da ima u iz jesooj ci stoti, to jest onaka kako to moze
da ima cuioim zapazanjem. Ta ko nije bi lo u svije st i Ijudi dav
nog kulturnog razdo bl" a. Covjeku tadanjeg kultUfllOg razdoblj a
no cijeloj njegovoj jzgracIeno ti bilo je sasvim prirodno da oe gle
da sarno bllj e, to nOve i druga zapazanja cuj"ma oego da Lt sve
mu gl edn i dllsevno-duhovno. Tako je u Suncu, Mjest:cu, zvije
zdama, u bicima prir odnih car::tava, Lt svim manifest acija ma pri.
rode, glt.dao duhovno-dllsevno, kao sto covjek dall es vidi sarno
boje, cuje sarno tonove itd., koje zat im pomocu sadanjeg obi
cnog misljenja nastoji upoznati u svojim odnosajima. Ali zato
covjek tada nije imao kao sada, jaku, u sebi sam oj snaznu samo
Gledaju ci duhovno- dLt sevno u svemu u svijetu, gledao je
sebe dijelom svijeta a ko sebe, nije sebe kao samostalno ja iz
dvajao iz svij eta. U pore denj l1 mogl i bis mo to ovako prikazati .
Kako bi 0 sebi mislila covjekova ruka kad bi imala svijest?
Vidjela bi da ije samostalno biee, da ima smisla sarno kao dio 1
cQvjekova ti jela_ :;1icoo i covjek Lt ono vrij eme nije sebe SinO.
trao amo stalnim bicem nego dijelorn cijele prirode u kojoj je
g! ed::l0 duhnvno . dus evno.
lz tog neposrednog sazoanja, koje je uslovljavalo nesamo
stalnost covjekova ja, razvij ao se jogi. jogi je za dosizanje co
vj ekova 1a spajao svoje rni sijenje sa tokom disanJa koje je is
pu nja 310 It. lHl tdrn je bice covjekovo. Ono ;to je ' ovjeku
danas, mllzemo feCi pre ko nj egovi b nasiijedeni h. osobina, nje
govog odgoja, po sebi razumljivo, da sebe osjeca kao ja, to je
u uno vrij eme covjek morao posti zati ukol nim putern preko
vjeibi. Time je od t0g doi ivljaja ja imao nesto sasvim drugo
nego covjek dallas. Sasvim su dvije razne sty ri da Ii covj ek
nesto prima kao po sebi razumljiv dozi vl jaj (dan as je c{)vjeku
osjecanje ja po sebi razumljiv doiivJ jaj) iIi to mo ra tek izvo
jevati izvjesni m putem, rutevima saznanja kao sto je to bil o u
davnoj istocnoj 1 ulturi . Tada covjek iivi sa onirn ' to je u va
sioni djelotvorno, medutim ne dozivljava to kosmicki kada to isto
asnij e dozi Ijava Ila zvj esnom nivou. Stoga se jogu preko nje
govi h vjezbi otl< ri valo Ijuds ko ja, Ij udska dusevna bit . Kada se
to sto se postizalo tal< vim putevima saznanja reno it o II opstu
kul t urn u svije t, \judi su to primali ao vai ne duhovne objav::, .
U spj evu Bhagavadgita oal azimo iz dubina !judske lirike
divno opisane dozivl jaj covj ekova ja, kako ja covj ko vo, kada
ga covjek u doi ivljaju spoznaje, u poznaji vodi
covieka do saosj ecanja sa svime, kako mu e stvaroa bit covjeka
otkriva u vezi sa jednim visim svijetorn, s jednirn duhovnim, sa
natculnim svijetom. U carob im to .ov ima opisuje se tu doziv
ljavanje covjekova ja, u njegovoj preda nosti vasioni. Onome
ko se psiholoski m posmat ranjem istorije udublj uj e u ona davua
vremena, jo sno mu . e da su divni zvuci Bhagavadgil e proizisli
iz noga s10 je covjek mogao dOiivj e1i pomenutim putem
spoznaj e.
Tc kay put saznanja bio je Laj prikladniji u onoj staroj
i tocnoj kult urnoj t' pohi. Tada je bilo opste sbvatanje da Sf:
covjek m ra povuci u izvjesnu usaml jenost, odvojenost ako hoce
d: dode u vezu sa natcu Inim svjetovima, jer te vjeibe dov ode
covj ekc u izvjesllu senzibilno t, cine ga preosj etljivim. Morao
se povuci iz zivota. U davno vrijeme imaio se povjerenje bas
u takve usamljene Ij ude. Sto su oni kazivali primalo se kao
pretstave sazoanja. To nije viSe podesno danasnjoj kulturi. S
iJravom traze Ijudi da stoji u zi votu onaj ko im govori 0 sa
13
znanjima, da on t o moze pri miti sa snaznim zivot om, sa Ij ud
skim radom i djelovanj em shodno zaht jevu vremena. Danasnj i
Jj udi ne osjecaju se, kao nekada, blisld onome ko se mora po
vuci iz fi vota. adasnji putevi saznanja moraju biti drugaci ii.
o tim putevima govoricemo mal o kasni: e. Prvo zelim da done
kl opi sem, ali ne zato da ga mozda preporucim covjeku da
nasnj ice, i nacelo puta is posnistva koji je bio podoban u stari ja
vremena.
Put isposnistva astojao se u tome da je co jek tj elesn _
fun cije, zahtjeve tijela slabio taka da covJekovo tije 0 n
djejstvuj e onako snazno kao u normal nom zivotu. Covjek .ie
sl 'l bio funkcije ti jela i tak sto je sv oj spoliasn.ii fizicki 0[
gani zam dovodi o u bolno stanj e. Time SU oni Sto su isli ti m
a. ketskim putem dol azi li do izvjesnih dozivlj aja sazoanja. N
\, aze m da je za zdrav ijudski organizClm, pomocu koga zivimo
u zemaljskom zivotu izmedu rodenja i smrti, i pravno slabiti
ga kada se radi 0 10me da taj or
C7
anizam bude d jelrlt;m u
obicoom iivotu. Siabeci svoj tijelo stari asketi u dozi vljavali
sam) svoje dusevno bjce, j tako iz svoga du ' evnoga bi ea imali
izvje. na sazoanja 0 duhovoom svijetu. Jer bas time je covjeku
za Z: ot izmedu rodenja i smrti oaj podes niji fizi cko-culni olg:J
ni zam to mu on sakriva duhovni svijet. Put starih a keta bi o
je u tome da su osl abljenjem fun kcij ti jela svjesno mogli ulazili
u du i!ovni svijet. Ni to nije pu t za Ko tako slab i
svoj organi z::tm postaj e nesposoban za djelova nj<> medu ostal im
lj udi la, postaje nesposo ban i spram sebe. DCl l1asnji zivot trai i
ljude sto se ne povlace iz njega, koj i nastoje da budu zdravi, od
nOSDll da ozdrave ako su obo\jeJi . Spram onoga ko se ot udu
od zivota ne mogu drugi Ijudi danas imati povj erenja. Stoga
moze biti za danasnjeg covjeka taj asketski put koji je II
staro doba vodio do saznanja.
Danasn.i i put saznanja 0 lJ atculnom svij,tu mora biti sa
'vi m drukciji. Vidj eli smo da je jogi poku' avao da n,iO
kolo preko disanja dode do misljenja da bi mi sijenje na drugi
l1 i1 cin doz1 vi o nego u obicnom zivotu. Vee i iz pomenutog raz
loga covjek danas ne moze iCi tim oko!nim putem preko disanj a.
iJana on ima da drukCij e dolazi do izgradenog misljenja do.
bi zatim p[eko izgradenog mislj enja dol azio do saznanja koja
su nast avak pri rodnih . saznanja. Stoga danas imamo da nepo
sredn o obradujemo mislj enje cineci izvjesne vjezbe preko kojih
14
ga unutamje snaznije, energicni je izgradujemo nego sto je one
U obj cnoj svi jcsti . U obi cnoj svijesti predajemo se nekom vi se
pasivQo m mi: lj enju sto se drfi tob spo\j asnjih zbiv anj a. U 00
vom putu sp ozoaj e covjek uzi ma u srediste svoje svi jesti izvjesne
I e ko preg\edne pretstave, ostaje u Cist o] misli . Znam da nek i
lj udi nalc:ze to L1 kasni jel'!l put u loge, na pr. U onom Pat anjaJi-a,
ali to nij e tacno, jer ! ada c vjek u ori je!1talnom duhovnom sko
t ;v(]nju Ci,1 i vj efbe Joge, one zbog razvoJ a, kOjim je otada prosao
Ij!ldski vrgani zam. 'ada dje uj u drukcij e nego kod Ijudi rani
jib t'po ba.
Mi se dnn'i 'l dakle obracamc neposredno na mi'ljenj i to
time sto ni 2guj emI.J medit,Liiu, sto se dLlze vr i jcme koncentri semo
n. misnone sadr:Z,jjc. Dusevno ci uimo nest o 5to se moie upo re
diti sa 1(1. -.I t jem n kog misica. Ako pri radu duze vremenc
upotr ebJjavi:no neki mi si c, on ojaca. I sto mozemo ciniti i sa
mi' ljcnjem. Mj est n da se milj eojem uvijek predaj emo sarno tC)kLl
spol.l a'njih zbiva Iia, unosimo j2kim napr ezanj em vol j e u srediste
vojt: vij est i pr gh:dne pretstave u koji ma n ma nesvjesn ih re
minis cenci ja sjecauja, iskljuCimo sve drugo iz s vijesti i konce n
trisemo se na takav sadrzaj u svijesti sto SmO ga imaji ili nam
ga je da neko sto je isku,(Jn u tome. To izgieda Jako "ali i
lako je tesko" kaz ' G et he u "Faustu". Neko ce to moraii Ci
niti neaje-I jama, neko mj esecima, itd. Kad d odemo do tOO'a da
nam sv.ij es[ pJstoj ano mi ruje na ist am miSHul10m tako
da svu svoj u unutarnj u paznju i sve nutarnj e dozi vljavan;e
tpun) POSy cuj mo snazenj u, dusevnom j acanju mi saonog
zi vota, tadl:! naro ljet ku dospjevamo do suprotnog zbiva nja cd
onoga kroz koje j' jogi prolazio. Otcjeplju jemo svoj e mislj en\e
od toka d"sanj :1. To danas jos izgleda kao od to besmi leno,
f;: tastiCnQ. Je gi je u nekLt ruku svoje misl jenje () lnetao u unu
tarnjost tij ela da bi ga sjedinjavao sa rit morn disanja tijel a i
tnko dozi vlj avao sv oj e ja, svoju unutarnju duhovl1 ost. Na sada
nj em jJ U U za dalja sa znanja covjek ima da odvoj i m:s!j enje od
tu ka disa nja kGj" se nesv jes 0 Il alazi u svakomooi cnom misljenj u.
Iscrpnij e vj zbe u sv i m . ojedin ostima, u sas vi m egzakt no ,1 sistemu
opisane s u u mojim knj ig<'l ma: K ko se stie:u saznanja vi sih sv to
va, Tajn'" nauka, )Zagonetke duse , kao i u dmgim m ,jim dj li
ma. T;ko covjek postepeno dolazi do toga da misaono zbi ranje lie
am,) iz uji iz toka disanja nego i ucini potpuno slobodni m od
t ijela. I u t om pogledu vi di rn J koliko je vel ikll usl ugu Ij udi ma
15
ucini o tako zvani rn aterij ali sti cki, ili bolje re cf:n o mE' hanicki po
gled Da svijet , koji je upozori o t o a SIl tjel esna zbivanja
podJog'l obicnom mi sJ jenju. Bas ti me t IOze doci potsti caj da
tr<1 zi mo misljen je koje se vi se ne zas niva ns tj <: iesnim zbiva.
nj ima. To ce se moci naCi samo jat aj ll ci obi cno mi s\jt' nje na
p'Hnen ut i naci n. Ti me dospj vamo d'l mislj t' n!a ko je je sl obod
n od ti j e!a, d') mi sl j enj a koj e se sLls t()ji u cislo du ,E:v nim zbi
va jima. Spoznaj iC mo OrlO sto je u covjeku oi l::! slikovit pri m l a ,
UP Ol []:Jj('IT! O t o dr: duse pr 0 ka:J sli kt" , ali leo slik c: sto n' .
pokazuju samostalan zi vot, r (, d U:e!a.
To je prvi kora nu izvjesnom put u :- azna,nja koj i je
pril ladan modern m co jeku. D lazimo do j dno, ' dozivlj aJa
st o 'e skr iven obicnoj ' vijest i. Izlazimo iz sebe, -dozivljujemo
'ebe odvajajuci logicno misij enje od organizma na koj i Je
st arno vezano nase logicno misljenj , ulazimo tim mi ' Jjenjem
u spolja' nj i rit am svij ta, t k t acla do.zi vljujemo da po' t oji t a
kav spoljasnji r ital11. N duhom i na cin dol azi 1am do svi jest i
' pol) l.iinji ritam svijeta. U obicDOj svijest i nalazimo se taka
da 'voje isli log ichj ,'a t vljarr; i t ako se sluzimo mi 'l jenjem
[{ ao ,redsi ',1 0 m za spoznaju spol jasnjeg culnog svije a. U oJ a
can om, zivom mis ljenju, rada se i1eka r ta muzi kalnog elementa,
::t li loj i j izvjest an elemcnat aznanj a; c vjek dozi Ij ava tada
;tvjestan ritam, duhovni ita st o ,'e nal azi U 0 ::;11 vi svega,
ulazi u svijet pocinjuci ga zapaz t i u duhu. r d apstraktnog, mrt
vog misljenja, ad misljenja koje je samo njegova slik a, po t aj c
.:; ebi ozivl j 11 0 mis\jenje. To je znacajan pr laz koji covjek moze
llcini ti d apstr aknog, li st o iogicnog mi s!jenja, do jedn g zivog
mi slj nj a za koje osjeca cia je sposobno da obrazuje realnost 1<: ao
;to vi di da je proces rascenja u ni cmu Zi va realnost.
Ti m zivim misljenjem moze i' ovjek dublje prodret i u pri
rodu neg;o obicnim misljenjem. To mozemo predoCiti na jed
flO 11 , ma da dosta osporavanom primjeru iz obicnog zivot a. Na
pri mj r, svojim apstrsktnim misk njem proucavamo l1eku Vi Sll
ziv t inju. Stvar amo sebi pretstave 0 njenim zivotnim procesima,
o rganima t e zivotinje, si stemu kosti ju, mi sica itd. Izgr adi mo
u m \ilw te zi otinje. Zatim unutarnje izgradimo tl mi
sli a 'Iiku c vjeka, pred cimo sebi njegov sistem kostij u, mi
medusobno prozimanje njegovih zivotnih funkcija itd.,
itd. Poto 1 mozerno meclusobno spoljasnje uporedi t i to st o smo
mi saono dobili u jednom i drugom siucaju. Aka smo vise skloni
16
darvinizrn u moze rn o naCi da se covjek u nekom realno-culnom
Jlrocesu razvi iz zi i o tinjskih predak a. Aka smo vi se skloni spi
r ilualno-i.deali sticnom mozen 0 sebi pret staviti srodnost na neki
urugi naCi Il . U t o neeemo uiaziti. Vazno je pri tome da,
p02to rno izg radil i sl ik u zlYotinje, nijesmo u stanju svoji m ap
' traktnim, mrtvim mi sijenjem iz unut arnjeg misaonog ziyota
da predemo do slike covjeka. Moramo mi lima priCi spolj asnjoj
"ulnoj stYa rno:t i CO\ jeka, moramo svoje ideje, svoje misaone
, jil,e dobiti ll a C In .i r al no, t i a zatim ih mozemo medusobno
uporediv:lti. Kada smo napredovali d zivog misijenja mozemo
{Jpet .' tvoriti mi ' aon u , Ii lw, al i ada zi u mi!"aonu sHim 0 si
,(emu kostiju, mis' ea, medusobn m prot icanj u zivot nih funk
cija kod zi votinje, j n oze mo ada, posta nam je misao postala
;/.i\3, d tu lI1 i8aO l< ao sliktl slijedi mo i dodemo u amo j
mi. Ii do li ke covjeka. Kako se t o tu zbiva mogu . am da na
l1a jednom pri mjeru.
Magnet ka je mimo u jednom polozaju i to
1 ada se njen pravac podL\Jdar a sa p ravce 1 mag netizrna ZernlJ e :
"je\er-jug. Taj se pravac narout , isti ce, medu svim ost alim pray
rima pokazuje ,. e neulraln . Sve : to it arno pred sohom
11 a tom primjeru postajc u zi vom tlllslj enju dozivljaj spra m sve
prosto ra. Za iivo mi;'; ij enje pro , to ' ni je vise ono ravnodu
'no Jedn do dru!4'oo', Lao st u je za ap tral t no, mrtvo misijenje.
ro or po Laje unut a nj e rasclan.i en, i spoznaj emo sta to znaci
k icma kod zivotinj a ide ug l'avnom ho ri zo talno. Gdje nij e
t ak o mor mo t o iz dublje zakonitcsti op ravdat i k 0 narocit o
znacu.\nu abnor malnust, ali L1 susti n i kicma zivotinja lezi hori
2011raII10. !11ozemo reei llporedno povrsini Zemlje. Nije svejedno
d, Ii k icrna u prost ru lezi iIi .i e u vertikalnom p'ravcu kao sto s e
c(lvjek usp rad ja u t ok u svoga zivota. Tako l<ao sto u ziyom
spoznajemo da bi smo morali u. praviti g lavnu lini ju
kada ze.limo da je postavimo u jedan drugi pravac
. ',i et lwg pro. tora, tako bi 1110 mor aE preobli citi sve os tale or
Mi 'ao posta je ziva Jednostavno ti me sto se okrene za de
' edeset st pen i od hor izont alnog do ver ti kalnog snalazen ja u
Itro' toru. Tako dolazimo unut an ji m pots t icajem od zivotinj
g d Ij ndskog obli cja.
. ;a }( nacin, poni ruei pr vo u ritam prirodnog zb ivanj a 21
t ime dulazeci do duhovnoga I oje je U osnovi p rirode, ul azimo
{l ublj e u unut arnjo t prirodnih zbi vanj a. Dospjevamo do toga
17
,
da u vojim ZlVlm mislima imama nesto cime ronimo u r
cenje i p ostajanje spoljasnjeg vij eta. Ulazimo sve dubJje u ta.i
ne postojanja iz kog-a, e covjek razvi tkorn :>vijesti ja, osjetll.
njem samoga sebe, di zao navise u toku razvoja covjecan tva.
Moze ko na to stavi ti p r irnjedbu da su 1 eko t akvo
imale izvjesne li cnosti i da je sadasnji ca svoj im ozbiljnim nac"'
10m i t razivanj a s pravom otkloniJaJ t akvo zivo mi Xljenje kakvo
je na pr. r azvio fil o_of Schelling i fil osof prirode Oken. Medti
tim, naCin kaJ 0 Oken i Schell ing unutarnje ozivlj uju slikovite
ideje dobivene na poljasnjim zbyanji ma i 1 iCi ma i primjenjuju
na os ale priro dne cinjeni ce i bica, da bi tako, mazerna reci gle
da li u smislu priro de, t aj nac in ima nesto fantast cno.ga,
st se udal juj od 'ealnosti, st ne sadrii u :- ebi st larnosti. Tek
kada c vjek por ed mi aonih vj ezbi cini i volje dolazi do
t o a a zivim misl.i ma ul zi u duhovnu stvarnost. Vj zoe volje
mogu . e 0 ako naznaciti .
Kad covjel- poo!e.da na . voj pr t ekli zi vot idi da je ' o'
stajao drukci ji u dusevnom z'votu, ali da je posta jao
dr ukCi j i uticajem n' li jedcn ih svojstava okoline i vaspitanjern
u dj el injstvu, i sto se i ka nije, manje-vise pa ivno odnosio pre
rn a zivo tu. Onaj ko 110 e da dode do saznanj duhovne st va r
nost i mo ra, grubo re eno, u svoje r uke uzet i to sto je, manJe
vise a ne mazda u punom mi '!u rijeci , pasivl 0 dozivljavao u
unuta rnjcm n' egova nj u i vladanj u vol jom. U pomenutim k nj i
gam a navedene su za to vj ezbe koje su pri. ll i dusevni doziv
1j' ji . an 0 eu u nacelu nagovjestiti 0 cemu se radio Kao st o
CC vjel u nelom dobu zivota ima izvjesne navike koj ih r ije
deset o di a mazda nije Imao neg o rou ih je zivot nametnuo
tak ovjek moze (vr tom unutarnjom teznjom preduzeti da.
ugradi u sebe izvjesnu osobinLl karaktera, la j bol je j da po ti ze
talwe sobine karakte ra zn koje je potrebno godi nama r adi ti na
. cbi, .ako da co' jek mora vrlo cesto da obraca paznju na ono
sn2zenj e j' canje vol je sto je u ve zi sa vl adanjem soborn.
Kad' COyj It na taj naCi n s ' oj r azvitak volje uzme II svoje rulce
t ako os dijetom sam iz cin i ono sto je inai::e u s vari svijet
na njemu ci nio. tada II njegovOlil dozivlj avanj u znace neSto sa
svim 0 obi t o cr a zive 1 isli u oje se uzivio medit acijom i kon
cen r acij om. 'One po, t aj u uvijek sve ise i vise bolnim dozivlj a
jima, unut arnjim bol im doz ivl jajima dusevnoga. Zapravo niko
ne moze dob do visih ' aznanj a ko nije prosao tim dozivijajima
15
b la j patnje. Dozivl jajima bola i patnje mora covjek prvo proCi
a zati m ih savladati , tako da ih prisajedini sebi i uz,digne se iz
l1ad nj ih, da po-tane prema njima neutral an. Sta se tll zbiva u
C()V jekll mozemo ovako sebi predociti . Pogledajmo Ijudsko oko.
Time u 0 \ '0 ulazi svjetlost, boje zbivaj u se fizicke promjene
u unul r asnjosti oka. To bi se mog lo vrlu naucno izloziti u svim
pojedino ti ma, ali ad naznacuje1110 samo u dalVno dob"
\.iudi Sli te pr ornjene oo;jecali kao laki bol. 1 danas bi te promjene
1I l\ll, u uhu , l,i LLdi 111 0 -a I dozivlj avati kao la ki bol da se svojim
u trnj:-b:om nj lh ne odllose neutr a!no. Svako culno za
pazanie izgrad\lje :e u .. t vari na patnji i bolu. Prozimajuci na
upisani nac in .2 ivim mi Iim'l bolno svoj C1J Ii du"evui zivol, ne
prozimamo ti jelo bolom Oll' ko I ao af,keta, tijelo o. taje zdravo,
razvijamo g' a shodno 7.aht jevima obii.'nog zivota, Ii unutarnje
prisllo dozil' Ucl" amo patnju ! bol u Od onoga k se uzdi
!.;ao malo do v!sih saznanja moci c te cesto (ut i rijei.'i sli cne
ovima : T s to mi j e II %ivolu d( nasi kao r dost i veseJje
zahvalno sa m primao, a li za svoj<l scunanja imam da zahval im
t me to propal io, :svome bolu i mud. Tako vee zivot, onoga v
;to tezi za -aznan j rn. na ncki nacin priprema na to da jedan
dio :'\1 O'J pravo . puta do vise . 1 oZllaje mOira proci savlad iva
njem patnji i bo10\,<1 ..Jer svl adavaj uci bol, patnju, time svoje
cijelu du;evno hiCc \jni 1110, mozemo reei u poredenju, culn!m
o rg<Jl1o l11 , a s h 'arno bis mo rnorali reci dullovnim org anom, du
rganom. Ti me poCnjemo da g ledamo u duhovni vi j et,
k::\ ) ,'t o preko 'voj ih obi cnih cula vidi mo i cujemo u fizickom
" ' ij ehl. ( t ra udi vanjima ne treba danas
da :"ol'oril11. Poznat mi je prigovor da i spoljasnji nacin
. aznanja mor a prvo provjeravati, ali na to se ,dana necemo
:vrta t i. Hoeu samo da kazem: u istom smi Iu u kome covjek
\l obicnom zivotll svojim cuinim zapazanji ma tacno vidi spolJa
snji fiz ici\.i ' vijet, tako posii je savladallog duscvno.g bola svojim
dusevnim i duhnvnim org-allom, je covjek kao dusevno bice
.:a\ t acno vidi duhovni svijet.
Tim g le danje m (koje zelim ci a nazovem moderna egzak
t11a vi dovitosl, z r zliku od svib starih vidovitih umjeca) mo
7emo i dublje uia zit i u to sta je vjecno covjekovo biCe, mo
fem( eg-zaktno ulaz it i u znacenje covjekove be. mr tnost i. To
C 1110 :U! a ras mat r ati kada budem govorio 0 odnoXa ju ovog
pogleda na ,-vij et spram duscvnih pitanja covjekovih. Danas
I
19
r
,a m hti o da pokazem kako cov jek moze doti do modernog
lIatCu lnog puta saznanja, za razl iku od starijih puteva spoznaj e.
,/ ogi je tlzcli zao u svijest unutarnji ritam svoga tijela, nasto
.lao je da dode do ja u Ijlldskom biCu, mi tezimo da udemo u
r i am svijet a. Stari a, keta slabio je voje tijelo da bi u neku
r uku iznudio dusevno-dllhovno dozi vl j avanj e. la p utu saznanJa
pri l{ladl1 m dobu covjek se p r isno obraca dusevnom zi
vot u, taj put trazi da se covjek ne o,dvaja iz zivota, nije sklon
askezi i (}dbacll je svako Illucenje t ijela. Stari a ketski i put
.foge izdvajal i su covjeka iz zivota.
Poiw:ao sa m da donekle opisem put k jim covjek
ll1() ze iCi t ime da s znanj a ti r ij-emaj u u dusi razvij a vii5e
l la duhovno- dusevni nac in spoznaje nego sto Sll ra ni je razvl
j ane. Time covjek lll azi dublje u bit pri rode. Pogled l1 a svijet
o kome ovdje g ovo ri m nije II opoziciji danasnjoj prir odnoj na
lIci , Il ap rot h, on uzi ma to slo je pravo nacelo i:; t r azi vac3
II pr irodnonauc ilo m ist razivanj u i izg raduje to svo.iim vjei
hama II covjeko'u . posobnost. Danasnj a prirodna nauka trai i
egzaktnost i narocil o je zadovoljna aka do nj e moze doci pri
ntjenom ma temat ik e n2 zbivanja u pdr odi. To je stoga sto su
ject nost avno zvan covj eka zapazan ' a koja mu preko cuJ. a daje
s p Ij asnja priroda za p mat ranja i opite, Coyjek je prozima
necim sto sa,vim sam izg raduje u vome unut arnjem bicu, pro
zima ,i cc mate mat kim saznanjima. testo se navode a jos
11lozemo reci upraznjavaj u ad .stt-a ne p ri rodnonaucnih misli
laca Kantove rijeci: U svakom stva-mom saznanju ima same
toliko nallke koliko je u nje mu matematike. To je jednost rano
J,ada se uzima obicna matematika, ali primjenjujuci je na prl
I"odne po,iave, na nezive pr irodne pojave, vidimo da .ie covjek
7; dovolj;m kada spoJjasnji svijet ok o sebe moze p rot kati ma
t L' mati kol11. To je zat o sto matematiku u unutr as nj osti doziv
!java kao tacnost, jer je ona ono sto unlltrasnje
glcda i nal azl kao pouzdano, !eao ist inito, ma, da to sebi mora
predociLi i u crtdima . A to sto unuta rnj e prisno nalazi
s paja sa o nim ii to napolju vidi . Ko je II svoj cjelini sagledao taj
t 1< spo7. naj e, vidi da u naucl1on1 sOl islu moze zadovoljiti (0
vjeJra, da do neke nauke u covjeku moze da vodi ,iedino ono
o. niva 11a necem sto on snag a.ma svoje unut rasnjosti
moz dozi vjeti i sa
cr
ledat i. l\ alemat ikom covje1{ ulazi u ci
nj nice i u skl op nezivog, a sarno donekle, mozemo reb po
r
20
ne'to primitivno u svi jet zivoga. Za ulazenj e u vise manife
tacije spoljasnjeg svijeta pot rebno je COyjeku izvjesno unu
tamje promatranje egzaktno isto tako kao sto je mateml'lt
sko posrnatnnje. I sam jedan istaknuti pretstavnik Haeckel-ove
. ~ k o l e naglasio je da bi covj ek mor ao napredovati do sa vim
drugacijeg nacina i trazivanj a i posmatranja ako hote da se
iz anorganskog uzdigne u organsko prirode. Za anorgansko
ima COy jek mat ematiku, geomet riju; za org.ansko, za iivo, nema
.ios ono st o bi unutarnje bil o llobl iceno tako kao na pr. neki
t rougao, krug iii elip. a. t ivim miSljenjem COyjek dol azi do
t oga, n obicnom matematikom brojeva i figura, lego jed
nom vi om matemati kom, jednim kvalita . no visirn promatra
njern koje djeluje uobJicujuci, koje zahvata u umjetnicko.
Takvom matematikom ulazimo u svjetove u koje inace ne mo
~ e m o ul aziti, time prosirujemo navise u biolosku oblast pri
rodnonaucno shvatanje. I mozerno sigurno biti uvjereni da ce
jednom doci vrijeme kada ce COyjek reCi: Nekada se s pravom
naglasavalo da se t oliko nauke m o ~ e dobiti iz anorganske pri
rode k liko se ona u l afirem mislu moze mjeri ti k antila
ivno matematikom. U Zivotnim zbivanjima moti ce 00
jek naci to li ko naul e koliko je spo oban Ida u nji h ulazi
ul1ut arnje zi im misli ma, e zaktnom vi dovitoscu. Takva eg
zaktna vidovit o"t u t 'ari vrl o je bliska bas matematskorn
po. mat ranj u. Kad COyjek uvidi dar ova duhovna spoznaJa,
ima da se doblje i7. duha modernog saznanja prir de tada
ce bas iz obl a.::ti moderno 'arnanja prirode naci opravda
ni m duhovno :aznanje 0 kome se ovdje oovori. Ova dubovna
spoznaja ne do lazi u opoziciju a znacajni m i velikim tkriCima
prirodne nauke. Ona zeli da pokusa nesto drugo. Po matr ajuCi
sv.ojim spoljasnjim culi ma nekog covjeka, njegov culni lik, nJe
gove pokrete, crt e i izr z lica, narociti pogled njegovih ociju
upoznajemo sarno 'poljasnjost COyjekovu ako preko svega toga
ne sag!edamo i dusevno u njemu; tek t ime .ga vi di m u potpu
nosti . 1 to tako prirodnom naukom vidimo sarno spoljasnju
fizionomiju ' vijeta, mozemo reci sarno pokrete svijeta, mimiku
svijeta, ako ne idemo putem duha. Tek posta preko spoljasnje
fizion mije pri odnih pojava, preko te mi mike i pokreta ude
mo u dusevno vijet a, tek tada spoznajem nesto od ono 8i
eime je cOyjek srodan sa v jecnim u svijet u. To zeE ovo duhoVDO
na ucno promatr.anje cij e sam metode danas u uvodu nastoJa
l
21
d opivem. no nec' e da bu,de neki protivnik moderne pri rodne
nego zeli da je pot puno rimi u n.ienom znace
nj u i sus ini k ao st o se potpuno pr ima i polja Xnj i cov.i ek. Ono
oi htjelo (taka kao sto se prel o sp IjaSnjeg covjeJ..:a g leda
nj egovo dusevl1o) preko prirodnih zakona) ne di letantski I
la icki neg-o zbilj ni m shv a anj em, prel<o fiz ionomijc pr irodnih
zakona da dop re do onoga t o :;e kao c1uhovno, kao dusevno V
naJazi U 0 'novi svijet a. Ovo duh vno-naucno po mat ranje ne
z Ii dn ikako oporice prirodnu znano t, da j oj tvar a ma.kakv
protiv nistvo, nego zeli da bude du:a, duh prirodne nauke.
2
2. ANTROPOSOfIJA J PSIHOL GUA
Kada covjek stane pred vel i ka zag-onetna pitanja 0 svoJoj
dusi, ona obuzimaju ojegovo cij 10 bite. S tim pi anji ma u vezi
je i reta i patnja covj ekova i da I i ce postati u zivotu vaI j aR
iii za zi vot nesposoban. Taj 0 nosaj covjekov spram oj gove
duse, t a vazna pitanja u pogh: du duse i njene duh vne egzi
steocij e ne javljaj u se arno zato sto bi "ovjek &umnjao u svoje
duhovl1o-dusevno bite. J kada je covj ek u i zvj esnom pogl edu
siguran svoga duhovnog i dusevnog bica, kada u svome duhov
nom i dusevnom bieu gleda svoje pravo znaceoj e i i j lldsku vri
jednost, OS aje mil velikom zagonetkom u zivotu pital1j e 0 sud
bini njegove duse. Ni Iuajoj i materijalista ne odriee da u cov
jeku ima necega duhovnog. On ce pri znati duhovno Iwo takvo,
sarno a smatra proizvodom fi zickih materij ainil zbivanj a. Ali
ko se oe zad volj ava takvom teorijom, J 0 ispituje najdublje
osj ecaj e svoje duse i pi ta kakva j e sudbina duhovnog bica <:0
vjekova, doti ce u zi votu pred noge pojave i dozivljaje, koji
ce mu biti zagonetni bas zato sto je svjestan svoga dusevno
duhovnog zi ota. 2ato ce on morat i upitati: Da Ii je dusevno
duhovni zi vot prol azni h sto se dize i z fizickog bi t a i sa njilTl
prelazi u opsti svi j et pri rodni h ci nj enica, ili je duhovno-dusevno
bi te u vezi sa jzvj esni m duhovno- usevnim svij etom u kome ima
nelo vjecno znacenje?
Od mno;ih co ' jekovib doiivl j aj a dusevnoga, st o mu pred
dll hovno ako davode zagonetn, pi ta l.ia du"e, naveSCll sarno dva.
Mazda se k!)d malo Ij !di ti dozivlj aj i oCituju tako da po tanu
svjesni m, iii izra eni rn teorijskim pitanjimi:l. ali to nije
vazno. Vazll o je st o t kvi d zivl j aji zahvataju bas potsvjesne iii
23
oblasti duse, tu se utvrde, a u svijest dopiru sarno
ka op' te dusevno ra polozenj e iii neraspolozenje, kao ono sto
cov'eka ci ni hrabrim i energicnim, iii kao 000 sto ga obeshra
bruje tako da se ne snal azi u zivotu. Kao sto rekoh, navescu
sa . . dva od tib dozivljaj a.
jedan dolazi covjeku pred dusu svake veceri pri usniva
nj u, kada kao ugaseno tone U oesvijest ono sio je za vrijeme
budoog dnevnog zi vota bilo djelotvorno u dus vnom dozivlja
vanju. Kada covj ek pogleda na to dozi vijavanje, iIi, kao sto ve
cinom biva, post a u nje ovoj dusi djela nesvjesno osjecanje toga
dozivJjavanj a, kada vidi da ri usnivanj u dusevnim zivotom po
ci nje vladati kao neka nesvijest, - a posta covj ek vidi u du
:evno zivotu svoju pravu vrijedn ost, posta je on u pravom
smislu rije ci du bovno-du evno bice, covjek se tada mora upita
ti: )a Ii dusevne dozivljaje preuzima opste prirodno zbivanje i
ooda kada coviek prolazi kroz dveri smrti, kao sto to biva svake
veceri pri u nivanju ? Mozemo reci: to je dozi vljaj nesvi jesti du
sevnog iivot a.
Drugi dozivljaj je suprotan prvorne. Dozivljavamo ga, ma
nje iIi vi s vjesLlo ii i nesvjesoo, odredeni je iii neodredenije,
kada pri budenju svoj im dusevno-duhovnirn bicem ulazirn o u
sv je tijelo. Tada osj ecamo da dubovno- dusevno bite zahvata
nasa cul a, da smo svoje du: evno doz ivljavanje prozeli uzajam
nim odnosajima izmedu spoljasnjeg svi jeta i nasih cula. Covjek
osj eca da dubovno-dusevno bi ce silazi dalje 11 tijelo, da zahvata
organe volje, da n postaje budan, razborit covjek, koji se moze
JuZiti svojim tij elom, svo'im organizmom. - Ali kada malo
promis\imo moramo reci : I pored anatomije i psihoIogije (koje
su zaista va nredno nastojale da spolja istraze i analiziraju tje
lesne funl<cije) Ij udi, iz nu ra gledano, ne znaju obicnom svijesti
nista 0 tome kakav je uzajamni odnosaj izmedu covjekova du
hovno-dusevnog bica i tjelesnih radnji. Pogledamo Ii neku naj
jednostavnij u tjelesnu radnju sto proizlazi iz volj e, na pro di
zanje, pokret ruke, vidimo da prvo postoj i pretstava, misao da
se ruka pokren e. Ali kako misao struji dolje u organizam, kako
zahvata u mis ice. kako se to naposl jetku ostvari, moze covjek
vi djeti sarno vi dovitim posmatranjem. Obicnoj svijesti ostaje
st a se tu u unutarnjosti stvarno zbiva, kao sto joj ostaje
skriveno 000 duho vno-dusevno u cudesnom mebanizmu ljudskog
oka ii i nekog drugog culnog organa.
24
Na jednoj strani ie zagonetna covjeku nesvijest dllsevnc g
zivot a za vrljeme spay nja, a na drugoj strani tama u pogledu
onog sto se zbiva kada mu t ijelo zahvata njegovo duh ovnodu
sevno bi ee. (;ov jek osjeea u svoj oj dusi, maDje iIi vise svjfsno,
da mu je nepoznato stvaralastvo duho vno-dusevnog biea u od
nosaju sa orcr c nizmom, nepoznato mu je i tu gdje se ono cei -
tuje jelotvorno u fizi cko m zemaljskom i i votll .
T 5t o covjek tako dOiivljava U obicnom zivotu, size Ll
neSto izmjenjenom obliku i u psihologi ju. Morali bismo dngo
govo riti da n<l ucno izlozimo kako su te po)ako usle
u nauku, ali mozemo to sasvim ukratko ovako nazna Citi. Na
jednoj str ani n3uka O' ledn prerrn duse vn om pi ajuci: U kal<vom
je uzajamnom odnosa ju duse vno prema tijelu? Na drugoj slrani,
posmatrajuCi tijelo i sve one stc je spoljasnja prirodna nauka
kaza) a 0 tijeltt, jedni su mis!j en ja da dusevno tr eba pret taviti
kao uzrok tjelesnoga; drugi misle da ti jelo treba smatrati stvarn im
uzroic om i da je dusevno sa rno kao nekil poslje dica tj e
lesnoga. Noviji i. traiivaci uvidjeli su da ni jedno oi rugo
ne zadovoljava, PJ su stoga izveli cudno shvatanje 0 psi
hofi zicnoj uporednosti , po lwjoj ne dJeluje tijelo na dttsevno
bice, oi duse vno biee na tijelo, nego da su tjelesna zbivan ja
uporedna s dusevn:,ma i duse vna s tj elesnima. Uvij ek bi se mogio
reci: koj a dusevll (! zbivanja prate izvjesna tj elesna, iii koja lje
lesna prate izvjesll il dusevna. Ali i ova nauka 0 dusi osjeea na
jednoj strani kao da ne dopi re do dusevnog zivota. [{ada covjek
obicnom svijesti preduzme da promatra taj dt!sevni iivot, to
promatranje ima nesto pasivno, (o\1j ek tada ne vi di one sto za
hvatil 11 tj elesn i zivot. Ko sredstvima psihologije promatra mis
Ijenje i osjeeanje (u izvjesnom pogledu to vail i za vo !j u) pri
lazi im nemocan, nigdje ne nala zi ono sto bi z:lista mogl o
zai1vatati 11 tijelo. "fada psiholog osjeea da je obiena svij est ne
moena 'pram duse vn og zivota. Na razne naCine je
da se to nadvl ada. Ali raspre filosofa, preobrazavanje poj edi nih
filos ofskih nazora stn Sll nastali tokom vremell3, dokaz je da je
obienoj vi jesti nemogllcno da pride dllsevnom dozivlj ilvilnjll,
Jer svuda se nameee osjecanje nemoei da obicna svijest dop re
do dusevnog
On posmat ra nje du se'v nog zi vota obicnom svijesti ne mot
dovest i do vaz ni jih otkricJ iznio ie i Richard Wahle u svojim
djelim ?: CJ Iina filosofije i njen kraj i Mehanizam duhovno g'.
25
)i\'ota. Tu je pokazano da je obicna svijest U osnovi uze vsi
nemoc. a spram pitanj a duse vnog i ivota.
Na drugoj strani po!msano je u novije vri.i eme da se psi,
hol -gij om ne ide neposredno Il2. one sio je duse vno (spram
l\Oga je obicna svijest nemocna) nego da se oaoko!o, preko
on L'ga <to se pokaz uje nJ tijeIu, iz koga tobote proi stice tako
2 ana ndusevno", saz na nesto 0 onome sto se obi eno nazi va
usevnim poj avama. Tako je nastala eksperiment aina psihoiogij a.
Ona je nuzno proi stekla iz sa dasnj eg gled anja [la svijet i sa
dasnjih etoda i t rativ nja. Ne osporavamo opravdanost ekspe
rimental oe psi hologije, mazda se sam u pojedioost ima ne bismo
l oztli S'l nj cnim putevi ma istrai ivanja i oj enim utkricim8. -
Ali lu se opet dol azi pred zJ gonct \U 0 dus evnome bic u. Ma ko
liko da saznamo: !ita se covjdwvim ti jel om moze doz ivjeti put em
kspe rimentalne p ihol ogij e, ipak m ramo reCi: Sve sto se na
taj nacin na tijel ll sazna i sto se privid no sazna 0 cisto du
5 ' v im funk cijam a, ip k .'e to) ako se covjek nece da obmanjuje,
spoznato zaobi lazoo, putem ti jela. Sve to ipak pripada obl asti
ko)a ce smrcu covj2kovorn preti u opst e prirodno zbivaoje, tako
da se lime nece moei ni ;ta doznati 0 duho vno-dusevnorn bi ell.
Mozcmo reci : 1 pred tom pSiliologijom ponovo javl ja velika
zagonctka () duse vnom bicu u covjekll . - jedan moderni psi
hol og. Fra nc Brentano kaze u prvoj koj izi svojih nezavrsenih
djeta 0 psihoiogiji : Sta bismo imali oel psihologije i kada bi
nam objasnila ka ko se pr tstave sastavlj aj ll iii rastavl,iaj u, kako
dj luje paznja, kako dolaz i do pamcel1 ja u zivotu izmedu ro
lieni i smrti itd. , itd., ako bi smo se zbog n3ucnosti psihologi je,
koj j stremi prirodnR nauk3; morali odreci toga da saznamo sia
bi ,' S3 covjel'ovom du om posto se nj egovo tijelo raspadne u
S\'ojc sastavnc di jelove.
lz toO'a mora covjek izvtsti zakljucak da u pro uca
c vjeka prirodno na llcnim metodama mozemo doci do iz
vj ne tacke, ali da ne mozemo doci do dusevnog bica, da u
poO' Jedu dusevnog biea ne mozernc uspjeti obicnom svijesti (koja
ie potpuno op ravdana u prirodnoj nauci kao i U obicoom zivotu).
Stoga yam govorim sa gledi st a pugleda l1a svij et koji kaze:
r)usev ni iivot ne moie se istraziti onim du eVl1im snagama, sto
ocituju u obicnoj svi jesti, sto djeluju u obi cnom zivotu i u
obicnoj nauci. Za to se mora ju razviti u dusi drukcije dus vne

26
snag , koj e su U obicnoj svijesti vise iii manje jos neprobudene
iJi skrivene.
Za ispravan stay spram takvog zivota pot rebn o
je c vjeku nesto, sto danas ima samo neznalno, potrebno mu
je uno slo bismo mogli nazvati inteJektualna skromnost. U iz
vj esno do ba svoga zi vota covjek bi mogao da n. pr. ovako
pogJeda na svoj zi vot: Nekada s< m bio mal o dijete, tada sa m
razvijao dusevni zivot sto je proticao kao u nej asnom sanjanj u,
Ja sam ga zaboravio kao neki san. Tel postepeno, iz sn Jikog
djetin jeg dusevnog zivota izron11 0 je ono sto me je drwel do
toga da se mogu snalazili u zivotu, da mogu ucJanjivati toku
svijeta voje misli, osjecajne impul se, odlu ke volje, da sam po
stao covj k sposoban za rad. Iz neodredenog i
djecj eg dusevnog zivota, tijesnu spoj enog sa tijeiom, izronilo je
ono d02i vljavan je ko je imam pomocu uob icajenog vaspi tanja i
naslijedenih osobina, sto se razv ijaju toko m zivot a. Ko tako u
intel ektualnoj skromnosti gle da kako je postao U ovo m zemal j
skorn zi votu, nec e biti dal eko od toga da U oeka doba ZiV{lt
upita: Zasto se to at' bi moglo nastaviti? Dok sam bi o dijete u
meni Sil jos bil e nepro budene one dusevne snage sto su m!
daoas najvaznij e, pomocu koj ih se sada snalazim u zivotll, po
mocu ko ' ih sam postao covjek sposoban za rad, Zasto se ne bi
mogle nal azitj i neprobude ne snage u mojoj dusi, koje mogu
dalj e razvijatl! Covj ek dakle mora doci do ie od!uke sto proi z
laz! iz intelekt ualne skromnosti . Tako je nazivam zato sto je
covjek sidon da kaze: Svijest koju imam kao odr ast ao covjt: k,
to je svijest normalnog Bile bi rnastari je, pri' idenja,
vi zi je iii tome sl icno, ono, sto bi u uoutarnjem dusevnom ziV(jt u
bil o drukcije od takozvane normaloe svij esti. Pogled n21 vijet
o kome ovdj e govorim proistice iz potpllno zdravog dusevoog
zivota i pokusava da iz zdravog dusevnog zivota razvija sn' ge
sto su jos L1 eprobu dene u dusi , t.akode snag. saznanja, ko je
zatim postaju soage vidovitosti U onom smi slu 'cl ko sam jLlce
govorio 0 egzaktnim vidoviti m juce sam naznac io u
izvjesnom smislu sta dusa ima da predLlzme soborn, Ukazao
sam i oa moje lmj ige: K- ko se stiCll saznaoj a vi si h svj -,to a ,
"Taj na nauka ", "Zagonetke duse", itd. Kazao sam da se l\ nji ma
nalaze poj edi nosti oni h dLl sevni h radnj i, koje, polazeCi od
zdravog dusevoog zivota, vade do viseg razvoja duse, Tada
dusa dolazi do izvjesnog duhovnog gledanj a, kojirn ;noze da
27
gleda u duhovno-duvevni svij et, kao sio obicni m culni m orga
nirna maze zapazati u fizi cko-cul nom svijetu. I protivnici po
gleda na svi j et koj i ovdje zastll pam, priznaj u da prvi dio u
pornenutirn knji gam moze da bude covj eku vrl o kori stan. lz
vj esnirn i ntelektualnim, osjecajoi m i moralni m vjezbamR cov
.ik dol azi u dusevno i tj elesno sta je u kome pas aj e dub
Ije budan, Sll pr otoo sv mu onome stc bi kao bol esna du
sevno t vodilo do medillmnizma, do ha!ucinacij a i vizij a. Jer sve
slo se ostvari ovim posljednjim putem mora da odbaci prava
nauka 0 dusi . (Upravo, do vi zij a covjek ne dal azi i z dusevnog
bita, nego timE- sto se u njegovom (;rgani zmu nalazi nesto bo
lesno. ISl a va zi i za ill di umnizam. ) To sve oema veze sa zdra
vom naukom 0 dusi i sa zdravi m razvaj em duse i mora se
prosudiva i sa gledi sta zdrave naul{e 0 du"i . Al i neki protivnici
o og pogl eda oa svij et smatraju da su faotasticne i stetn vj ezbe
KOjima j e ciJj da se u dusi i zgrade one so ge mi slj en' a, osj e
canja i v l je, kOj e zatim covj eka uvode u duhovni svijet, taka
da s u njemu postepeno sO:'llazi, pa i da svoj om vol jom ulazi
u duhovni svi j et.
Juce sam donekle naZlJa "i o 'ako savremeni c:ovjek izvje
vje2bama rni Vlj enja moze da izdigne misljenj e iz obicnog
stanja u kome Sf pasivno predaje pojavama spoljasnj eg svi jet a
i onome sto i z dubi ne Juonjava kao sjecanj e, a sto se takoc1 e
nadovezuj e na spoJjasnji svijet. lz t oga se misl j enja i zdi zemo
ime sto vrslmo vj i be medita i je, ozbiljno, strplj i vo, energi cno
i postojano. Neko ce to im ti d' sprovodi godinama, neko
krace ri jeme, ali kad covj ek u tome dodt: d odl lcne tacke,
vi djec da iz nj egovo ' mrtvog misl jenja postaje
uoutarnje Ziv misl j enje koje moie da doi i vlj v [Ham vij ta o
Razbor ito sb vatanje svijeta i zivota ne tez! za ti m da dode do
neki h pr i vide jii, ne",Ll da zivot pr et ta a, zivot mjsli, duzi vi u
takvoj jacini, kao sto covjek inace dozivij ava 000 sto vi di spo
Jj asnjim cul"ma. l{ada covj ek j aca misaoni zivot onako ka ko
sam juc az .iicic, postaje m posteptno iivot pretst av8, zivot
misji t ako i ntenzivan i ii v, lwo stl) su mu i nace intenzivna za
paianja u eu] om svi jetu, nn pr. kad gJeda boje, s\usa zvuke
l td. 'a remeni covjek koj i i eli da ' pozna duhovni svij et, ako
je razbori t covj ek, ne trazi nel<a r ividenj a, nego t ezi da u
svorr;e i nt enzivnorn i slikovitom iivotu misli i pret stava bude
pot OU!1 0 priseban j budan. U mcdi tacijama k<1kve sam ovdj
28
oaznacio covjek ne smije da je ikako z3visan ad nesvj esnoga
ii i potsvj esnoga, nego da jezbe koje vrsi u prisnom dusevnom
li votu provodi tako svje no i razborito, mozemo feci tako egzaktno,
kao sto je to inace kod matemaL ki h iii geomeirijskih radnji.
Zato smijemo reci: ovdj e se oe radi 0 staroj maglovitoj vi do
vi t osti, oego 0 vidovit os i koju cavjek posti i e potpuno svjesnim
i razboriti m dozivlj ajima i dusevn' m vjezbama. Ra
zboritost je pri tome na v kom koraku, tako da to sto covjek
daiivij ava i izaraduje 11 'ebi , moil::mo uporediti sa onim sto
inac dozi v/java nB nekom geomet ri jskom probl emu. I n3ce vje
iba nije dobra. Posta covjek dode do akvog zi vota pretstava,
takvo oj acano pO viElje nez2 visno od di sanja a i od
t ijel a, postaje cisto duhoVllodusevna fuokcija. 0 takvom misl je
nju covjek tada neposrednim zRpaianjem zna da ga ne vrii i
tijelom nego u cisto duhovnoduSt vnom eJementu. Te k t <'l da
osjeca 0 takvom misl jenju da j e kao zi vo tl poredenj u sa ap
straktnim, mrtvim mislj nj em. Taj prel il z od obitnog apstraktnog
misij enja do zivog co vj et< doi :vlj ava sl i cno kao kad
bi ajednom ozi vio neki mr l vi organizam. Zivo mi slj enj e, rna
da j e duhovno-dusevno zbivanje, nij l inearno, tako povrsi oSko
kao obicno apst raktno mi sljenje, nt'go .ie 1I 5ebi puno i sli
kovito.
U dalj em iz!aganju je vanredno \ nzn o da co vjek zadrzi
onu razboritost, jasnost, koju m ra i mati za vri jem(' vj etbi, i u
casu kada se U ojemu pojllvi to zi vo, U s bi pl asti cno rnisij enje.
Ako bi se covjek u tom casu pc dao likama, do kojih se sam
probio, i ako bi mi slio da ce u njima nati duhovilu real nost ,
bi o bi fantasta a De duhovrU istrazi vac. l z dusevno
o
sadriaja u
sli kama, koji je covjek tada po t igao, lI
t
)oznaj e P nesto 0 Sna
gama u sebi samome i 0 tome sta on sam moze da ll ci ni 11
sebi svoj im Ijudskim bi cem, Ta, mc, ie mo (E:c i, i magioati vna spo
znaj a ne \<azuj t tovjel u nesto 0 nekom svijetu i zvan covjeka,
pa ni 0 Onome sto je covjt!k u spo\jasnj em svijetu, Na pravom
je stanovi stu spram tog doziv\jaja covj e ' onda kada u tim zi
vim siikama osj eca i spoznaje sebe i<ao neku sllagu. Tada osj eca
sebe u svome ja kao du ov odusevoo bice izvan tijela, ali do
zivJj ava amo u slikam3.
Do izvjesnog slvarnog duho nog gl edanja dolazi co vjek
tek onda ad ima hrabr osti da nastavi vjeibe do narednog ste
pena. Taj naredni korak jEste u tome da co vjek svojom voljorn
29
otstrani iz svoje svijesti one pretstave koje je svjesno uni o u
svijest da bi pomocu n.iih jacao svoj u dusevnu snag-u. A to j
dosta tesko , U obi cnom iivotu zaboravljan(e nije teska st var.
Ali kada covjek prvo s, napo ro m, sasvim slobodno, unese i2
vjesne prctstave u srediste svoje svijesti, tada mu je po trebna
veca snaga nego inace 11 dLlsevnom i ivotu, da bi te pretst ave
otstranio i z svijesti. Ali tu ve ' u snagu co vj ek mora postepeno
razvitj , Kao 5to je pr vo svu paznju, svu urllltClrnju dusevnu
snagu, say dusevoi napor, prikupio da bi se llsredsredio na iz
vjesnu pretstavu u staniu meditaci je, tako ovjek mora dot i d
toga da te prets ave, i u opste sve pretstave, slobodnom valjo m
ot strani iz svij esti. Potrebn o je da covjek moze sv{)jom voljam
da ucini da nastane ono slo bisrno mogli nazva1i "prazn a svi
jest.:. znaci diee :' prazna svi jest <., moze v;dj et i on?j ko ne
sta biva sa covj ekom sa obicnom svijcsti
kada ostane bez cul l1ih ut i saka i pretst ava sj(:canj a. Kada se
co jeku, bi lo kako, oduzmu uti sci i si ' eanj e, tada
zaspi, to jest nj<'govfI svij t' st prelazi u nesvijesno. Mora a na
stupi suprotno 01.1 toga: potpuno jasDa, svjesna budnost, ma da
je covjel< svoj om unutar, jam voljom sve ot -tranio iz svoje svi
jesti .
Kada covjek tako prvo o.iaea dU5U, a zatlm ie llcjni praznom
i odrii pri svijesti , tada dusa, koja jt: za to pr ipreml jenCl , gl "da
ako sebe duhovni svijet, [wo sto oko vidi baje, ulJO cuje zvuk=.
Covj k ada gleda u duhovni svijet. _. Du hovn ti l11 i strazi v" nju
o kome se ovdje gover! putpuoo je jasno da obicna svij est ne
moze da dosegne duh j du5u. Do t oga covj ek dolazi t ek
razvije snag kojih kao obi can c vj ek jos nema, Bas tr ezveno
saznanje, ko.ie mozt! da postiie obicna svijest sl je u vezi sa
tijelorn, potstice covjeka na to da razvije u sebi snage k ,je zaLta
mogu da otkriju dusu i dull,
Pri tome e mora jos nesto imat i u vi du ak a covj ek l! ct
da dode do zdrave a ne do bolesne spoznaje duse , U medium
nizmu. pri vi denj i ma, hal ucinacij ama, u tim bol esnim dusevnim
pojavarna, covlek sav prel azi u nj ih. On postaje jedno (bar to
korn svog, duse nog obol j enj a) s tim sto se pojavljuje kao bo
l estan dusevni zivot. To ne bi va \,ada se pr ' duzi maju vj etbe
kakve 5e ovdje navode. Ko na ovaj naci n postC1je ist razivac duse,
nj egov o fizicko bjelo ostaje sa sposobnost ima potrebnim za
obicall zivot, za obicno snalazenje u zi votu. On izl azi iz ri ziclw
o

30
tijeJa da bi doJazio do imaginaiivnog gledanja, razvi ja vidovito
rni!iljenje, ali ni jednog trenutka ne prelazi L1 toga, mozemo reci
viseg covjeka, nego on uvij k moze razbori to djelovati u svome
tijel u isto tako kao inace. Pored vise razvijenog covj eka uvijek
je istovremeno i Jbican covjek sa svojim zdravim Jj udskirn ra
zumom. koji t rijezno prosuduje 0 svemu do cega visi covjek
dol i'l zi 11 vidovit m
Do svoga dusevnn<T bi a covjek dolazi prvo ime sto iz
gradi zi vo sli kovit o misijenje. Zatim uspostavi prawu s iie t,
dolazi do gledanja koje kao jedi nstvena slika obuhvaia njegov
z rnaljski zivot otkako je roctenjem usao u sadasnji zemaIjski
zivol. j dot adanji zernaljski zivot vidi pred dusom, ali ne
tJlw 1{ (1 () sto u sj ecanj u jav!jaju pojedine rem in iscencije, nego
vidi eij eli svoj zemal jski zivot Ie 0 neku veliku jedi nstve nu ' pu
cinu sli ka, ali koj a je pred covjekom II vr emcnu a ne L1 pro-"
storu. Sa Jednirn pogledom duse agleda svoj ii vot, ka i to
kako on zahvata u covjekovo rastenje, razvijanje i u snag i
dj elatno t i fizickog fj ela. Covjek vidi ebe Iwkav je bio ovdj e
na zemlJi kao bite lwje misii , osj ca i hoee, ali tako da se mi
; Ij "nie, osjet anj e i volJa ada zgusnjavaju i istovremeno uU< i
vaj u u Ijudsko bite. Sao-Jed kako je nj egov dubo no" dusev!]i
zivot u nepos rednoj 'ezi sa tijel om. (Kako cl usa djelujc no tlelo
t 'jck inace n(lsto ji da dokuci filosofskim teorijama). Tek kada
idov "t o sagleda tUSLl, vi di i " ako onQ ,' to vi di U onoj pucin i
slika zahvata s 'akog trenutk II pojcainoti fizic!wg i iv ota.
nali i b, rak astoji se u to me sIo otstr c;ni mo iz svoje svi
je. ti one pretstave, pomocu kojih smo jac3l i, razvi jali svo j du
' evni zivut. Razvij amo Ii se po mocu ti h pretst ava sve d,Jl j , kac
sto misi ee jezbom sve v' se jacamo, dol azi mo do tog' da mo
l rno tsi rani ti iz svoje svijest i onaj cij eli tablo dusevnog zi
ota !zmedu svoga rodenja i casa u kome s ' ll aJazi mo u zivot u.
To izis lwje, dakak
r
) , vet e napOf(:, teze je neO"o otstraniii iz svi
jesti ei ste slikovitt:: preUave, ali naposljetku uspje vamo. Ka da
l1 am uspi je da taj vlastiti zivot , koji u zemal j kom zivotLl nazi
vamo 'voj im u!1 uta rnjim zivoto otsiranim iz svijesti taka da
1I svij esti nem<l, ne sarno sadasnjih utisaka, nego i svega (moga
stn u sebi dOii vljavamo kao u nekom drugom tijelu, u nekolTI
li ni jem ijeiu (ali koje je u vezi i sa onim st o je u covj ek
r Vcenj e i ' jecanj e), sto laKO doiivij avamo u izvjesnom fin ijem,
takoreci eterskorn covj eku, prvom natculnom covj ek u, - tad a
mozerno dalj e gledati u duhovni svijet svojom svij koj a je
pr i potpunoj budnoci prazna, al i je i zvojevr:la veClJ unli t, mjl
snagu. Tada covjek maze da gleda na 0110 sio je bilo njegovo
dusevno bice pri j e no st o je sisto u fi zicko zemaljsko bite. T il la
moze d vidi ono ' to nazi vamo vjecrJo bice covjecje duse, tada
to ni j e 'amo neka filosofska teorij a. Covj ek tadR dolazi do
gled nj a voga <:i si og dubovno-dusevllog bica, sta bio u du
hovu - tlsevn svijetu ri j e no sto je sis:w da bi SI:: put m konce
cij e, zaceca i roc1enj a, obukao II jzvjesno fizi ck !) zemal jslw ti jeio.
M ie da izgleda danas m!1ogim ljudima kao ne"1 0 fan a
st icllo to slo smo kazal i , ma da to covjek postiz e na tako eg
zaktnom pulu kao st o su sarno matematske pretstave.
Jos cudni jc moze dd. i zgl eda One st o cerno j os kazai i ne sarno
o dusi i nj enoj ubo vno-du sevno.i egzi stenc i ji, nego sto cemo
reci I 0 stvamosti toga dozivljaja. 0 to me cemo govoriti i L1
iducim predal'Hnji ma, danas cel110 to sarno donekle naznaCiti.
T o sto c rno tako danas samo nagGvjestit i moze 51;! mozda
ovako ub.iasniti.
Zapit jmo se p rvo : Sta llstvari zapaza i spol l1 aje COl jek
o 0 cbe u s ijetu, u ob; cnom z maljskGlD itv tu? Us v ri vi dj
samo spol jasIlji svij t A ono sto ' e U covjekovoj ull ut ra'lIjo 'ii
odi grava gl ed;\ sarno tak o sto to u psillologiji , :1natonli ji u(: i fli
lleCi m spoljasnj i m. I nu covJek posl1l atr- sarno tako
'to to prvo ueini ' puij asnjirn a zatim vrsi opite kao st o j e l1a
vi ka sa :p() lj asnji m zbiv nj i ma. Ii -tako ne dolazi do sv (ra
duhovno-dusev l1ogc bi en, koj e zahvdta u tjel e ne organe. U ( bc
110m ii ' otU izmec!u roJenja i smrti ustvari gl edamo s,. IDO to sto
je izvan covj eka, neposrednm posmatranj m ne mozerno zagle
dat i U uI1utarnj ost covjekovu i vidj et i ki1 ko duhovl1odusevno ice
zail vata 1I tl rgone tijel a. Ali onaj ko 1110ze dC:! istrazuje i pr OIllCi lrc.
zi vot a :tall )vi sta au 1011 11 fig gl edanja ka l\Vo Silm ovdje i zni o,
doci ce do t 0g;;t da ce na pr. kazati ovako: Vel i c3nstvtllo
je to ;;t o vidimo spoljasnj i m pogl edom, zakonitosl i koje nal a
zi mo II spoljasnj'l sVl j d u zvij ezda, II spol jasnj em svi j ct
unca 'to narn salj e svjet! st. Ve\icanstveno je to sto
c vj e' dozi 'ljava, bilo dil sarno posmat r2, bll o da naucno
i pi tuj no pr. kakve Sl1 zakoni t osti utome kad a uti caj em SUIl
cane s Ij tl sti i toplote nastaje ze1e11ilo biljaka. Sv j e t o vel i
canst\'el1o, al i da moze 11 0 z?gl dati u gradnju Ijuc skcg srca nas!i
bi mo da je ullutr asnj :l zakonitost srca vel i "3nstvenij a od toga
32
sto vidimo napolju. To moze da na lucuje covjck sa obicnol11
svijesti. Ali nauka koja i ovdj e govorim, koj a se osni,>' Cl l1a
egzaktnoj vidovit osti, ona moze da to zai ta istrazi i potvrdi.
Ona moze da kaze : Vcl icanstvene nam izgledaju atmosfers ke
promjene ali jos veee je to sto se nalazi i zbiva u gradnji i
fu nlc;ijama covjekovib pluta. Ne radi se ttl a prosiranstvu,
obirnnosti. Covj ek je svijet u malome, spram velikog svijeta.
Na j dnom mjestu kaze Schi ller : Pri jatelju, veli ko nij e II prostoru .
On 111 ' li I1' ono uzv ise l1o, najveee. To veli ko moze covj k do
zivjeti tel< II amom sebi. Izmedu rOl1enja i mrti to covjek ne
vidi s oiom obicnom svij e ti. Sas vim je suprotno covjekovo
dozivl javanje u pas ajanju II kome se nalazi prijE: j dinjenj a sa
ti jeJom, 1I du hovno- dusevl1oj egzistenciji, II dubovno dusevnoj
ok lini. Kao sto je covj eku ovdjC' taman co vjek v ul1 ut ra 'nj i
svij tt, a svijetao i zvutan spolja 'llji svijet kosmosa, tHk mtl
je u cisto duhovno-dusevnom iivotu, prij e njegovog zemaljskog
ut jelovljenja, taman spoljasnji kosmos, a !judska unut rasnjost je
tada covjekov svijet. Tada gl eda cQvjekov ll ullutrasnjost, i zaista
u tada ne izg!eda m;:Jnja i neve!iCaI1 5tVE'lIija od kosmosa kada
a fiz icldm oCima g!eda za vri.km zemaljskog zivota. Covjek
se hda uzivlj aVCl kao II svoj polj asnji svi jet 1I ono sto j e zalw
nitost covjekove unut rasnjosti, covjekove duhovno-dusevne UI1U
.sojnsti, 1 priprema se d duhovl1o-d u"ev nom bi cu obrc duIe
tj elE'sne funk ijc, dd postaje . si o je izmedu fO enja i
Prije no :;to co ,' jek side LI ze al jski zivot .:' c oko
Iljega kao jedan svi:d to sio j tovje k izmedu roden ja i sm rti.
TOl ij c neka "pekuLl i"a. to j nepos redno promatranje do
!coge dohz' egzaktna vid"vilost To je nesio sto covj eka, '3
gledi sta cgzak!ne vi dov ito , ii, ll vodi i dLl lJ korak daljc 11 ono sto
rnoz rna nazvati vez TIl \/ jc enoo'a Li cov jeku sa nj govim zi 'otO!
izmedu r denja i smi"ti, vj ecn oga t1 co ' jeku, koi e mt! ostaj e s l"ri
veno izmedu rodjenja i smr i a zilsvijeHi mu tek oncia, !cada dod do
toga cta gleda, dok j 0 110 JOs LI neovaplocenorn stanj u. Time
se (; vjeku ot kriva jed nil ' trana njegove vjecnosti . Za tLl stram!
ljudskt:' jecnosii nemamo rij eci tl novijem govoru. GOVOr"FlO s
pravol11 0 be,mrtnnsti, ali tr ebal o bi gov oriti i 0 bezrodenosti>
jer ()fla nam se pokazuj kao llt'pos redna spoznaja.
To je jedna strana egzaktne vi dovitosti , je na strana lj udske
vjecnc:li, velikog zagonetnog pitanja Ijudskog i ivota,
najveceg pitan'a p_ ihologje. Ur uga strana javij a se kada vrsimo
33
one druge vjezbe, koje sam jute ozna cio kao vj ezbe volje, kOj i
rna u svoje cuke uzimarno volju, tako da se nj orne moiemo s]uziti
nezavi,oo od tijel a. Spomeol1o sam da te vjezbe zahtjevaju da
bol i trpljenje u dusi svladamo, da bi dusu potpuno uci nili culnim Of
ganom, zapravo dl hovn im organom gledanja, tako da ono duhovno
ne sarno o- Jedamo nego da ga i \stinito vidimo. Ucimo li da na tai
llacin zivimo izvan svoga lij eJa, ne sarno svojim rn islima nego
i svoj01l1 voljorn, dalde da ci jeli m svojim bicem dozivljavamo
izvan tijela, tada se pred pogledom duse javlja sIi ka smrti, t ako
da ada znamo kakv o je bez tij ela dozivlj av2nje u mislj enju, Lt
volii, kao i u onome S!O je izmedu toga, u osjecanju. Spozna
jemo imaginativnD iita je to zivje li b z tijela. To nam daje sl iku
o tome kako prolazirn o kro z uveri sl1Hti, kako mOZEmo bi b bez
cijda j kako, prosavs i hoz dVE'ri smrti. dol azimo opet u du
hOVDO dusevnu oblast iz l\t)je smo sisli 11 ti jelo. Ne samo da
smo fil a of ski sigurni 11 to, negu neposredno gled(l mo to st o je
u covj"ku vjeeno, besm rt no. Tako izgradeno m volj Ol11 oil riva se
cluhovl1om cr led&lljll druga sir(> na vjecl1osti, bes mrtnost, kao sto
mil se pomenutim izgr?oenim mi sljenjem otkriva bezrodenost.
I\a da dl1s a take postane dl1hovn im organom, to je l1 stvari
kao kad bi prog!edao stijepac cd rodenja. Tada vidi da svijet
izgieda drukcije nego ranije dok ga je zapazao p; panj em. Vidi
~ a s v i m novo II svijet u. Tako drukCi je vidi svi jet onaj ko je na
opi2ani nacin duhovno progledao. Samo Lt jecl nom pogl ed l1 spo
menncil da nas ukoliko covjek tacta postaje drukciji.
Obicnim pogiedom, bez otvorenog duhcvnog oka, posma
tramo np r. zivot nekog covjeka, njegovo dj tinjst vo, djecastvo,
zatim ka ko dolazi do iz\'j es!log v2znog dogadaja u njegovom
zivot u. Udruzuje se s nekirn drugi m covj ekom tako da otada
zajedno nast avljaju put Li zivotu, sudbine im se spajajl1. U obic
noj svij esti covjek je upucen na to da to smatra slucajem, ma
nje iii vise smatra slucaj nosti ma dogadaje u zivotu. Ali zivot
covj ekov glu1an otvoren im dllhovnim okom ra zlikllj e se od zi
vota posmairanog neotvoren im duhovnim okom, kao sto razli
cito vide svijet covjtk Sa fizickim oCima i sli jepac. Pogledajrno
malo dublje ka ko se iz dj ecjeg dusevnog zivota, iz uzajilmnih
'impatija i antipatija razvijaju prvi cljecji [(oraci, kako zatim
covjek iz dubine svoga bica, kao iz dl1b okih ceznja upravlja
sam svojim koracima, kako sam sebe vocli do sudbi nskog do
gadaja. Posma'lr aiuCi tako zivot, gled,ljllci tako na zivot, na pc.
l1e k g (area, covjek I e kaze: Taj zi vot je tu sam po sebi j
' am za sebe. Zi vot toga starca mozemo !ogikom vratiti na dje
cij i zivol. Po njegovo j svojstvenost i moramo ga svesti na dj e
(iji zivot. Sto je za takvo pos matranje (:isl a logika, to je za
egzaktnu vidovito t nepos redno gledanj e. Ako zivot zaista sa
gl edamo kako se f3 zvija iz dubokih dusevnih ceznji covjekovih,
moramo g', dalj e u gledanju pratiti unatrag, a tact a dolazimo do
rani jeg zemaljs kog zi vo ta u kame se pripremiio st o se u s a ~
danjem zi votu razvit o, te dusevne ceznj e, "to dovode do sada
njih djelo anja itd.
Danas .:am Gonekie naz nacio da sasvi m egzaktan put, a
ne nekakve mast ariie, vodi do obuhv8tnijeg, dub\jeg posmat ranja
zivota, kaj e razvijen om nauko m 0 dus i ustva ri prodire do vjec
noga u covj ku. Tada se L1 covj ek l1 , iz toga sto spowaje 0 svi
jetu i covjeku, rada i istins ka poboznost, prava dl.l boka reli gioznost.
Onaj koji je gl edao (mi slim u dosiovn om smi slu rijeci) ko je
O'ledao kaka se dusa odvaja od tij ela da bi presla u dubovno
dusevno carst vD, gl eda drukcije i na socijalni zivot. Sa tog vi seg
gledista ?' Ieda ka ko se medu Ijudima stvaraju prijatel jstva, Iju
ba Ii, razne socijalne veze itd., kako je tjelesna prisutnost sred
stvo za dusevnu zajednicu, za uzajam ni dusevni zivot i osj eca
nj <1. Ali Zlla da se od zemaljski h zbiva nja odvajaiu prij ateljstva
i Iju bavi, kao st o dusa ostavlj a tijel o, da se to st je duhovno
postalo izmedjL1 covjeka i cov' eka nastavlja II duhovno-dusevllom
svijetu, gdie se i doi i Iliava na duhovno-dusev ni nac n. Na
osnovu saznani a, a ne na osnOVLl nekog vjerovanja mozemo
rec i: Pros avsi kroz dveri smrti ljudi se opet sastaju. U fi zickom
vi jetu je tiieio za preka za gledanje dUhovnoga. U duho vnom
svijetu nema zapreka prij atelj stvLl i ljubavi. Ljudi SLl tu bli i i
jedan drugom nego u fizickom tijelLl. U tom religiozoom osje
cajt!, u tom religioznom gledanju nalazi se l stovr emeno i r isto
saz nanje. Pri te me pogled na svijet, sa cijeg st anovista ovdje
o.rorim, ne zeU da dira Ll ikoju reIigijll. Ovai pogled na svijet
moze da prizna svaku vjeroispovjest u n j ~ n o j pun oj vriied
nost i, kao j da je prakticno ispunjava. U isio vr ijeme on daje
rel igi ozllom zivotu spoznajnu osnovu.
Danas sam nastojao da izlo zim sa rno izvj esne OSnovne Ii nije
odno "aiu jednog savremeoog duhovnog pogl eda na svijet spram
n::iuke 0 dus i. Sta ~ e danas jos moze prigovoriti tome, kad se
tako prikazuju te oSll ove, mozda mi je bolje poznato nego
35
onima I'oji su proti v toga pogieda na svijet. Neosporno je da
kod ,nogih [j udi post oj e danas, rn a da s?svim u nesvjes tlo m
ceznje za nelwm takvom naukom 0 dusi. St oga se cesto moraju
ponovit i rij ci : Kao sto covje\< ne mora bit i slikar da bi osjetio
Ijepotu neke slike, tako ne mora biti l1 i duh ovni istr azivac (rna
da to moze bi ti do izvjesil og stepena) da bi ispit ao da Ii je tacno
ova sto ovdje govo ri m. I<ao sto covjek maze osj etiti !j epotu
neke slike i ako nije slikar, tako obicnim, zdravim lj udsk im ra
ZU!,-.om moze an as shvat iti sta kaze duhov ni ist razivac. Da
covjek moz to uvidj eti mozemo bi ti uvjereni u toli ko vise sto
vidi rno da Ijudi zude za produ bl je njern saznanja 0 dusi. Ovo sto
smo danas u glavnim potezi ma pokusali da spomenemo kao sa
vr emeni pogled 11 a svijet, teznja je vrl o mnogih Ij udi, rn a da to
i n zoaju u svoj j obicnoj svijesti; za tim teze ani koji ozbi ljno
traze 0 11 0 sto vodi navise u ovom vremenu tol iko mnogi h snaga
sto vo de naniZe. 1<0 govori 0 nekom savremtnom pogle u a
svi' et mora bi i svjestan toga da mora govorili, mi sliti i htj eti
u skladu sa onim cemu, ma da cesto 11 l''' vj esl1 , teze duse u
sada 'niem ozbil jn m vremenu. Nadam se da ::i t U ovim rasma-
tranii ma 0 pogledu na svij et 0 kome sam dan" s g vorio, nal azi
nesto od onoga cemu teze mnogi Ijudi, pos to im je to potr bno
kao duhovni sadr zaj, kao zivi du ho vni zivot, za sadasnjost kao
i za blizu buducnost.
3. ANTROPOSOFIJA I ISTORIJA ISTOKA 1 ZAPADA
Kod Goethea, koji je mnogo znacaj noga dao u jednosta,'
nim izrazima, naJazimo, u vezi sa odnosajem covjekovim spram
iivota u istoriji , i sledecu recenicl1: "Neka se svaki zapita kako
udjeluj e u dobu u ko me zi vi l" Sigurno, kod vecine ljudi danas
je j os manje ili vise nesvj esna teznja da traze svoje pravo sta
novi st e u cil ju da voje snage uclane u tok razvoja covjecanstva,
tako da se to uclanj ivanje zbiva u duhu epohe u kojoj zive. Ali
vee i povrsno posmatranje Ij udskog zivota u njegovom razvoju
-pok azll je da Sll Ij udi up uceni na to, da se sve sv jesnije i svjes
nije uclanjuj u u zivo!. 1I7Sfinfdirmi zivot je obiljezje starijih kui
turni h epoha. Uspi nj anje sve visoj svi;esli jedan je od istorijski h
cinilaca. Zivot postaje sve slozeniji i trali od covjeka, bez ob
zira kakav posao obavlja, da se izvjesnom svijesti postavlja u
razvoj covjecanst va.
Posmatranjc razvoja covjecanstva u istorij i, u novo me na
ucnom smislu nije ustvari maogo staro. Mozemo reci: u onome
se pojavilo kao pisanje istorije osjecamo mladost istorijskog
posmatr anja. To pisanje istorije (razvi vi se iz obicnog nenauc
nog opisivanj a istorije u stoljecu) nastojalo je,
posto se vremenski podudaralo sa prirodnoznanstvenim razdob
Ijem, da sve vise primi prirodnoznanstveni izgled.
Zbog toga se i torijski naNn posmatranja sve vise pribli
zavao nazoru: da se ono sto se kasnij e zbilo, mora uzrocno
pojrniti iz prethodnoga. Ali, ko je dovoljno nepristrasan moze
vidjeti, da doduse dale ko vodi takvo uzrocno posmatranj e isto
rijskog zi vota covjecanst va, ali da j d uvi jek ostaju mnogobrojne
cinj enice istorijskog ii vota, ko'e se ne daju prav il no uVfstiti u
Enjoy Energy
Savings and
Hi gh Definiti o n
Multimedi a

':>.. SUS ' full line -up of innovati ve 3C
:;oluti o n s w ill b e s howcas ed at
2009 in Hannover. Take this
o p portuni ty a n d j o in u s there!
Ceal
HANNOVER
IiSUS @ Hall 26, Stand D39
38
Ileko Jedn d:ta\ no uzmcno Tada nam isl orijski zivot
iz teda kao odw velika r".leka, na kojoi i zvj e no j 5to na po
- rsini n bis1110 mogli objasnit i jednostavno oni rn se nal azi
mal ' vis uzvodno..lego bi- ITlO morali uzi mali U obzi r cia i u
njeni m dubi nanH' dj eluj u raz lO vr Sn :n3;.re, koj (;' 11, sv akoIU
mjestu mogu da probiju na povrsinu, da proUzrOkLljU 1 ) ji
nje U u:illlvljent preth odnim lalasimFl . Take> narn l zgl .. a li..l
iZil iSl rii. keg zivota covjecal stva naJau beskr aj e dubinc. i z
gled<l n; U1 i><lO aeka pov[siaa 0 koju udura n izmj eri m Wlgu
djel:itnosti. Ljudsko posm tranje jed\' a sm ij e i da :;c poduhv' l i toga
da saglcda sve sto ie uar,")ci t n svojstv no neiwj epasi. Zat J C..: se
i .'torijsko posl11atranj e.: morati svr: vise J ribli zovati onome,
bismo magl i nazvati simplOmalolo ko Po simpto.
mima 11 kojirna e ocituje Ijudsld organi zam ustanovljavam o "10 -
Ma 0 nj egovol1l zdravom i bol t! nom stanju . . \J\ oramo 'e. pri vi
kavati da se bavimo i i torijsko m si mptomatoJogij om. Sto St na
povrsill l objavljuje da ' hvatam o tako, da lll,(1zul C 11a oesto dubll e.
J da na snovi svc vi s si mptoma )wj e nalazim voim po ma
tranjem, dt)d rna do toga, da utlu trasnjl zivot ist urijskog raz' it
ka pocnt: d<1 djelujc na n< s. T aka, da dullOvn im z8hvatanjel11
islor ij kilt snDga co jecans h' a, koj e razn im pu tevima dj eluju i u
nasll dl1 SU, postan rno da ::ldern Cl svo je mj E'st n II raz
VlljU covjec3ll st va.
Pri posmatr anju sv ijcta i zivota, kakvo sam ovcl je izl agao,
moze c vj ek osj titi da :e ono sto je u ist ori )i sill1 pto mal icno,
is ol java j u tom e sio covj t:k doziv!j ava u svojoj dubclwj 11l1U
imsnjosli . Bas to sto am opisao kao budenje spozn nj i h
SObIlOSti , koj e u ob i cl1oj vi j est i, U obi cnom zi votll dri j emaj u
duboko u dusi , to budenj e sn: ga sa znanja, kao sto odgovara
savremenom covje \l1 , vodi !l as do uvidan ja da snage saznanja
!l sada ' nj osti moramo drul cije razv ijati nego 11 kada. ada da
n'l 'nji covjek raz\'ija vido vit e nagc saznanja, kada u svome
prisnom, dubokul11 zi vot u dol azi do izvjesll og duhovnog gleda
nj1, doi ivl j av, ga U osnovi drukci je nego na pr, u nekad, snjim
joge. Nekada j e covjekov o tl ctculno dozivljavanj e as ta
jet 0 u du' i kao n ko trajno sjecanje. St o covj ek U obicl1orn zi
V0i u misl i , st o pri ma u ebe kao dozi vl jaje iz okol ine, zad rzava
u Jusi, u iz vjesn om pogl e ll, kao t ra jn o sjecanje. U to trajn o
l1li a Oll O sJC canje ucl aniivase se ono sto je co vjek u kulturi duse
lll'!(ada na istoku posti zao u svome gledanj u u duhovni svi j et.
High Definitio n
Multimedia
ASUS' full line- up of innovative 3C
sol utions wi ll be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join u s there!
CeBI
HANNOVER
/iSU5 @ Hall 26, Stand D39
39
Ostajalo mu je to u sjeeanju kao Sto i obi cni doz ivI Jaj i ostaj u
u pretstavama sjeeanja. Zavrsivsi vvoj put u duhovn i svijet
vjek se sve vi'e uzivljavao u traj ni za j ednicki i ivot sa duhovnim
::; vijetom. OsJecao se, tako reCi, osiguran kada ie naj z(ld st igao
u bOiansko-duhovni vijet, znao je da t o pretstavlj a neSto trajno
1 ?a njegovu dusu.
Suprotno je kad se CO 'j - k danas uzdiie 0 duhovnog gle
danja, polazeci od onib snaga Ijudske prirode do kojih se od
on g doba covjecanstvo razvilo. Svoje duhovne do zi vljaje ne
mozemo zadrzati kao pret tave j ecanj a onaka kao st o !lam u
pretstavama sjecanja ostaj u misli koje svakodnevno dozivljavamo
na spol j asnjt:m sVijetu. Veliko .ic razocaranjc za mn oge. kof se
po savremenim metodama probiju do i zvjesnog uho vnog gle
danja, sto 1m to gIedanje biva vila kr atk otrajn o, kao i gIedanje
II spoljasniem s ijet u, neI<e stvarn osti koj u tako de ne vi dimo
kada odemo od nj e. To trenutn o sjedi nj enji? u dusevllom ziv otu
sa dul10vnim svijetom ne pri aj edin' ava se pamcenju u obi cnom
smi lu rijeci. Zeli Ii covjek l<as nije da opet dozivi to sj ed inj enje,
ne moze ga uzi mati jz sjecanja, kao sto SI:' sj eca obicnih do
zivljaja u fizickom svi j etu. Da bi ponovno do sao do dozivljaja
du lOVI og svijeta mora covjek a ponovi on aj pul ko.iim je svo
jim snagama do njega do "ao ran ii e. j edan od gl avni h cinil aca
da u savremen oj vi dovitosti vidimo i tin ito stvarn ost
jeste taj sLo Sf to sto gl edamo ne sjedi njava sa nasi m ti j elom .
Kad nam misli ostaja i zvj esno vrijeme kao pretsiave sjecanja,
uvi j ek ;maci da su se sjedini l e sa t ijelom, ucvrstil e U orga
nizmu.
1)(1 bi t o bilo razuml j ivi je mozem o navesti jos i ovo, sto
:;1:' n oze uzeti i kao moj a licna na pomen a. Kada covjek saop
sta a ono st o je dozivio u duhovno m svijetu, Oll to ne moze
da ucini iz j eca nj a, u obicnom smi Ill. Uvijek iznova mora da
( i ni napore da bi se uzdigao do neposrednog duhovnog zapa
t anj a. Ka da covj ek 11a pr. odrzi trideset istih predavanj a na 0
snovu onoga sto gIeda u duhovnom svijetu, nijedno predavanje
ni je za ojeo-a ponavI'anje p retho dnoga, nego svak o mora nepo
' red no crpsti i z dozivlj aj a. U tome ie isto vremeno nesto zbog
cega se boja zlj ivi I jud i mogu zabrinuti spram savrem enog du
ho nog gIedanja. M no i Ij udi gledaju veli ci nu velikih zagonetaka
svijeta i zi vot a bas u t ome sto se te zagonetke nikada nece
oei potpuno rij e iti . Oni s pravom odbijaju i svaki dubovni

; US' ful l line up of innovative 3C
lutions wi ll be s howcased at
2009 in Hannover. Take thi s
,portunity and join u s the re !
teB
HANNOVER ;;;- N
.IiSU$ @ Hall 26, Stand D39
40
pogled koji bi tvrdio da se zagonetke ii oia mogu konacno rije
siti rna kojim pogledom na svijet. 0 takvom konacnom rijesenju
ne govori ni shvatanje zivota 0 kome je ovdje rijee, a vee zbog
navedenog razloga sto covjek mora uvijek iznova sticati ono
sto u izvjesnom smi slu zaboravlja. Mozda ce kome izgledati Sl1
vise prosto sto cu sada reCi, ali ne mislim tako prosto. K 0 st
ovjek nij e dana::; sit zato sio je juce jeo, tako spram vreme
nog duhovnog gledanja ne moze reci da ga je jednom zavrsi o
i da ga zatim ima u sjecanju cij elog zivota, nego se t1 vij t" k iznova
mora boriti za duhovne objave. Osim toga, kad se covjtk duze
vr emena bavi istim pretstavama iz duhovn og svij eta, pojavljuju
se sumnje, neizvjesnost i, i mora ill bas pri pravilnom dLlhovnorn
ledanju stalno pobjedivati u zivom unutrasnj em dusevnom zi
votu. Kada u savremenom smislu postize duhovno gleddnj e,
covjek nikada ne postigne sve.
Savremeno duhovno gl edanje traii prije svega i ono sto
mozemo nazvati prisustvo duhom. U davno doba na istoku du
hovni istrazivac mogao se u neku ruku prepustiti vrem enu ; On ,)
st je postizao ostalo je da trajno postoji. Ko iz savreme. e
Ijudske prirode zeli da gleda u duhovni svijet, mora biti uvijek
spreman sa svojim duhovnim Culom. Mora paziti , jer io sto se
objavlj uje iz duhovnog svij eta moze katkad da se pojavi samo
u jednom trenutku a zatim da iscezne. Covj ek 1ma da bude spre-
man da u tom trenutku sagleda duhovnu obj avu. Mnogi Ijud:
sto se brizljivo pripremaju za duhovno gl edanje ne dolaze do.
nj ega ako istovremeno u pripremi ne razvjjaju sposobnost svoga
pri sustva duhom. Jer sarno time moze covjek da upravi svoju
paznj u u pray: cas, a ne tek onda kad je vet nestalo duhovne
obj ave .
U toku predavanja opisacu jos i neke druge svojst venosti
sto se nal aze pred covj ekom kada na savremen nacin ze)i da
ulazi u duhovni svijet. Sada cemo ukazati sarn o jos na jedno.
jer cerna time neposredno preci na izvjesno istorijsko posma
tranje covjecanstva. Najbolj e je i lI ajsi gurn ije za savremenog
covjeka, koji zeli da ulazi u duh ovni svijet, da polazi od oni b
pretstava, od onih mi saonih radnji, koje smo stekli terneljiti rr
posmatranje rn prirode i te meljitim udubljivanjern u prirodnu zoa
nost. Za rneditaciju, kClk vu sam opi sao, najpodobnije s I pret
ta e koje covjek stice iz savremene prirodne znanosti, ali ne
da ih po sadrzini same primi u sebe, nego da ih meditati vr! o
Tl March & April 2009
US at CeBIT 2009 Hannover
U S' full line- up o f innovative 3C
uti o n s w ill be s h owc ased at
BI T 2 009 in H a nnove r. Take this
... a n d j oin us there!
CeBI
HANNOVER
,i$U$ @ Hall 26, Stand 039
March & April 2009
41
preraduj e. Danasnji covjek se na prirodnoj znanosti naueio rni
'ijenjn koj e odgovara sadasnjern dobu. Sve sto u mi Ijenju rno
iemo teci i z moderne prirodne znanosti , to moze a bude sarno
pri prema za st VrHno duhovno gl edanj e, ako smijem da upotri
jebi m taj i zraz. Osobito misl j enje, koje ti cerno u spoljasnjern
svjetu, II opi tima i posmat ranj ima, moze da nam sluzi sarno za to
da na: pripremi za dubovno gledanje. U pripremi moramo zati m
cekati na obj ave duhovnog svi jeta, kao sto sam opisao [{mij e.
Za vaki koeak u promatranju duhovnog svijeta morarno
r ' 0 da postanemo zreli. Svojom voljom mozemo sarno da uci
nimo sebe cul om, kome moze da SP. objavljuje duhovni svij et.
Moramo cekati na objektivne objave. Ko u tome ima iskustvR
zna do j e na pojedina saznanja morae cekati desetinama godina.
J ta okolnost oSigurava objektivoost saznanja stvarnosti u du
bJvnom svi j et ll .
Tako nij e bilo kod onoga koji je u davno doba na istoku
voji m vjei b rna trazio put u natculni svijet. Njegovo j e mi sljenj e
u amorn pocetku bilo takve prirode, da ga je u izvjesnorn
smlslu i mao sarno dalje da nastavi, da bi ulazio u duhovni svijet
onal 0 kao sto sam prekjuce ovdje ocrtao. On je dakle vee u
obi cnom zivotu imao rni sljenje koje je same trebalo peoduziti ,
da bi dosao do i zvjesne vidovitosti. To je bila viSe snolika vi
dovit ost, zato sto je razv i jana iz obicnog zivota tadasnjeg vre
mena. Vi dovi t gL:danje kome tezi danasnji covjek ima da pro
t ir e u punoj jasnoei, sJieno jasnoci pri rijesavanju maternat ski h
probl ema. Sadasnje duboko dozivlj avanje duhovnog istrazivaca
11 vezi i e sa velikim preobrazajima u cijeloj Ijudskoj prirodi '
t okom vrernena. To moze da uvidi covjek istrazujuci bez pred
U ,jerenja i spoljasoje dolmmente, a ne sarno onaj ko duhovni m
promat raoj em moze da ispituje do u najdavllija vremena isto
rijski zi vot covjeka i kosmosa. I po spoljaslljim dokumentima 0
duhovnom zivotu covjecanstva mozemo vidjeti da
se on razlikuje od toga kako covjek u danasnje vrijeme ima da
ll lazi u duhovni svij,et.
Time s10 se sadasnje misljenje ne moze jednostavno nas1a
viti , taka da nas u daljem toku dovede do duhovnog
gledanj a, ti me sto nas mi Jjenje moze sarno ' priprerniti da po
stanemo zr eIi za gledanje duhovnog svijeta kada se peed nama
poj avi , bas ti me je nase rnisljenje sposobno u oblasti opita, po
.smatranj a, u oblasti koj a spada u prirodnu znanost. Time sto

JS' full line-up of innovative 3C
Jt ions will be showcased at
31T 2009 in Hannover. Take this
'o rtunity and join us there!
High Definition
Touch

('1)0
ho
HANNOVER;;' N
J'iSL.iS @ Hall 26, Stand 039
Multimedia
42
ie nase mislj enje dosegio duboku tacnost i ll tll tras j s agu,
mozemo ga sigurni je primjenji vati na svoje skolovanje, da bi
zatim, u pravome srnislu rije i, rnogJi Vekat i na fJbjave duhov
nog svijeta.
Imacemo jos pril ike da govorimo 0 i tori j korn razvoju LI
pogledu spol j a)<nj eg sv i jeta u vezi sa nim sto ell dallas kazat i.
Dan s Cll vise govoriti 0 unutrasnjim snagama razvoja covje
canstva. Tu se u prvorn redu upucujerno 113 misljenje i na pre
obrazavanj e mi Vl jenja u toku razni h epoha raz voja covjecanstva.
PosmatrajuCi oajdublje istori j ke impulse moram o uzet i 11 bzi r
ljudsko rnislj.enje, ier je sav spaljasnji istori j ski zi vot zavi,,< n od
misijenja, buduCi da covj ek svoj e istorijsko djefo anj c izvrSava
iz svojih misii , osim svojih impulsa osjecanj a i volje MeJutim,
Ijudsko mi sljenj , ka {Q ga danas mazemo d upotrebljavamo za
pr irodnu znanost na jedooj strani i za i spoljavanj Ijudskt:' slo
bode Da drugoj trani , mnogo se ra zUkuje od misljenja !;:r.jt: a
lazimo u ranijim epohama covj ecanst va. Si gurno, mnogi ce reCi:
MiSljenje ie misl jellje, svejedno da Ii s poja'ljllje kod Johna
Stuarta M i li a ili kod Solo vjeva, iIi mazda kod Platona, Aristotel ,
Heraklita, iii kod davni h mi Jioca na i sl oku. Ali ko s izvjesn am
dubljom pronicl ji vo moie ude u to l< 0 S 1 mis!" djelo
vale 11 covjecanstvu, naci ce da je nase danasnjc misljen.ie sa
vim drukcije od misl jenja ranijih epo ha. Time drticemo ledno
vatno pitanj e razvoja co jecanstva.
Pogledajmo danasnje misl jenj c. St n sada izlaiem sa isto
rijskog gledista obrazloiicu kasni j e i nct osnovu pri rodne nauke.
Ovo sto nazivamo mislj enjem, razvilo se upotr b ,m gov::ora . Ko
ima izvjesnog smisla za t o sta j e u govoru nekog naroda dje
latno, u onome st kao logika dj Juje 11 govoru, kao logika u
koju se uzivljavamo L1 svome dj eti njstvlt, i '0 irna zatim do
volj no psi ho!oskog smisl a za to da zapazi 011 0 ( l cemu se tll
radi, on ce na(;i da danasnj t: mi'lj enje proi ziazi zaprcl vo iz OnQ (ya
sio govor stvara iz nase dusevne konstitucij e. !2' govora razvi
jamo postepeno misl i i zakonitosti mi -I i, nase danasnje
je dar govora. Ali br.s misljenj e, koj e je dar govora, to ie (\ 11 0
misljenie sto je u civi li zovanom covjecan tvu postalo velika po
stije pojave f{operni ka, Gali leja, Gi ordana Bruna, koje je po
stalo veliko u dobu u kome je covjetanstv o upravil o sv . ju p'
zoju u prvom redu na posmatranje prirode u sa vremenom S li lu,
primjenjujuCi mi' ljenj e na zapaianj3 i og!ede 11 .. poljasnjem svi c
Touch
n
March & April 2009
@f111:
J
,,4
I
I,PI:6j,!.la
1
@'
3' full li ne-up of innovative 3C
ons will be showcased at
T 2009 in Hannover. Take this
rtunity and join us there!

HANNOVER
J'i5l.iS @ Hall 26, Stand 039
r tu. Al i, :.lko se vrati mo u rGl nije doba razvoja covlecanst v3,
Ila: i cemo nesto sa vim drukci je, 111'1 pr. u grckom do bu .
Prenesemo Ii se u on o 51 0 jt dj el oval o u grckoj lmjet nn
sli. Pl , nish'll, fil osof iji , uopst e u grckom dobu, nR}azi mo da je
Grk to sto j e bi l a mi 'ao doti vlj RvRo duboko, t ij esno spoj no
a rijt cju. Misao i r ijee bjehu j edno. Tada je covj ek govorio 0
mi:,li d,l je elemenat govora nj eno ti j eiQ. Kao st o u fi zi ckom
::. ii, ILl ne zami sl j amo svoju uu:; u prostorno odi eljeou od fizi ckog
orgHJIlZma, i ,to tako ni je mi sao grcko j svijest i biia odj el jena od
rijeci. C,'.vjek o"jecaXe oboj e ka j edoo, mi sao je a t <ll (l' ima
ri!cci tekla. It toga je proi sticao Ll co vje kovoj sasvim
drug; sta 1 spram svi jeta, drugaCi ji nego ;to j e kod
Janasn j eg clI vj eka a mi sl ju odv ojenom od rij eci. se pre
rna daua -'lljoj ocj ell i na r: r. ne uzima vi se kao zn<l oost nno sto
jc u doba st voreno kao znanos t. t>anasnj i istrazivac pri
f/lde s pr "v01 I! kate: G rcl nij esu imal i prirndnu znan(jsl, 001 U
1I11ali iilo,' ofiju prirode. Ali time ,ie to s::mo donekle rijeseno.
Dubliu su,'tinu toga motern o i strazl li t ek duhovnim gl edanjem.
Kada misJjenjem ' to je n?rocito pogodoo danas za prouea
\ fln e pm de, u kome se uci mo danas orslijec1ern ; vaspi
tat Jem, 'nd, 'e sl u2imo tim l11 isl jcnjcm i ono :5to
f1aZivamr- aucne pretstave, lada te naucn e prctstave trogo
odvajamo cd onoga sto nazivamo r eliO'iozno doi i vI Jav;1nje. r' o
ic karakt eri stika naseg doba st o moderni covjek u iz
vjesnom ')IIislu tr az i znana t koja ne pr i ma u sebe'nistn 11 umjet .
nickom vidu, nikakvo urnjetnicko gl edanie, kaa ni 0 11 0 sto zt ]i
t1a bude pr,.dmet relic'i ozne svijesti, re.l igiozne predanosti pra m
svije ta i bozanstva, T o j e karakt eri sl i ka dallasoje civil iza i j e, a
V" j CO s istice. LI koliko dalj c idemo na zap,; i i spitujemo
osnovni kiua/{Ier Ij dske c \ li lizac ije. Moderni covjek i rna u svo
'oj dusi Imo jedno po red dr o<luku, umjetnost i rd igi ol l1i
zivot. On IIJ'tOj l da na j edn oj strani st vori ll a!'o Cil i pojam zna
nja, d na drugoj st ran i ne dopusta d el Um]etllo,t zahvata u na
uku, i l1a'tojl da do nek,)g tava II reli gi oznom
zivotu.
Kada cevj .i{ lI astoji J;I ,t' uzdigne d d duh 'Jvn og gled;mja
u koj i am nazn;lci o. polazt ci ( d skolovanog pr i rod nu.
nau -nog mi "ljel JU SCl \lsnj ice. dnlazi do i noga sto sam spum e
nuo k(l :l i ko vi to, ziv n misi j II je. T i m sliiiovi li m misljenj em co
March &April 2009
",I it'k moh, im" kVclitaiivl1 0 lJ 'I kmaLl<i, poj imat i ana sio se ne
,US' full line -up o f innovative 3C
luti o ns w ill be showcas ed at
lBIT 2009 in H annover. Take t his
H fg h Def initi on
Touch
,portunity and jo in u s t here
l


HANNOVER" N
IiSLiS @ Hall 26, Stand 039
m
44
motemo obicnom matematilwm i geometrijom. moze shvatiti zivo.
Zivim mislima covJek moze da zahvata u zi vo. Istrafujuci cisto
hemijska sj edinj enja neorganskog svij eta, nal azimo (ako bih se
smio popularno izraziti ) da su tu mate ri je i snage u izvjesnoj
manje Ii vise nepostojanoj ravnole i i. Sto se vise uspinjemo ka
zivome, sve nepostoJ anija je ravnoteza, s'le slozenije je uzajamno
dj ei ovanje. U koliko ravnoteza biva nepostojanija, kvantiiativno
iskustvo sve rnanje dosize zivu tvorevinu, do nje dolazi te k zi va
misao, koja se sa zivim moze sjedinj avati , kao matematska ruisao
sa nezivom t vorevi nom. Time dospjevamo do jednog
saznanja, oa kome obi no iogicko, apstraktno mis!jenje nepr:
kidno prevodimo II izvjes no umj etnicko misl jenje, 11 izvjesno
umjetnicko g\edanje. Ovo zadnje je isto taka dllboko egzakino
kao sto moze biti egzaktna sarno matemat ika ii i mehanika. l nam
da se mnogi boje toga da se 00 0 sto zeli da bude egzaktno,
prevede iz modernog nal1cnog duha u umjet ni cki oblik, u to sto
se u izgradllje kao oeka vrsta kvalitati vlle matematike.
Ali sta koriste sve teorij e saznanja (koje deklamiraju da do
saznanj a objektivllosti mozerno oei sarno ako idemo (J d za
k\jutka do zakljucka i cuyama se da u saznanje ne unosimo rna
sta od umjetni ckog bica) lead priroda, stvarnost na jednom iz
vjesnom stepenu djeluje, tvori umj etnicki taka, da se ona otiui va
sarno urnjetnic\{oj spoznaji? Najmanje dospjeva covjek do onoga
sto iznutra uobli cava Jj udski organizam (kao sto sam prekjuce
opi sao) do onoga sto u covjeku djeluje kao ne ki prvi natculoi
covjek, ako misijenje ne uzdigne do izvjesnog umj etnickog uo
bli cavanj:t, ako \judski lik De stvara iz jedne kvalitativne mate
matike. Potreboo je da zadriimo naucni du h i primimo umj et
nicki duh. lz danasnje znanosti potrebno je da rodimo urnj et
nicki duh, zadrzavajuCi naueni du h. Cineti to priblizavamo se
lTI irenju nauke i umjetnosti, kao sto je Geotbe slutio rekavsi :
"Ljepota munifestacija tajnih pri rodnih zakona, koji hi oam
bez ojene pojave ostali vjecl10 skriveni". Geothe je zoao da
covj ek nc spoznaje cjelinu svijeta, ako hoce da prirodu i uopste
sv ij et shvati onakvim misljenjem kakva se pokazuj e kao zdravo
i ispra vno za neorganski svijet. Prelaz ad neorganske do 0[
ganske znanosti nece covjek naci dotJe, dok apstraktno saznanje
MarCn &. AprIl
US at CeBIT 2009 Hannover
U S' full line-up of innovative 3C
utions w ill be show cased at
BIT 2009 in H annover. Take thi s
:Jortunity and join u s there!
Touch
CeBI
HANNOVER
Ji$LiSi @ Hall 26, Stand 039
ne preobrazi u duboku zivu spozllaju.
Pri blizavajuci se tak o u savrernenom dllhovnom nastojanju
shvatanju zivoga, priblizavamo se onome sto nije postojalo u
-15
taka jasnom i svj esn om obli ku kao $10 mi tezimo, ali je instin
kl i voo bila u grckoj svij esti. Niko ustvari oe poj ima 000 sto t:
oCituj e oa pro jos kod Platona, a narocito kod filosofa prij e
Sokrala, ako oe uoei da i e tada j os u covjeku zajednicki djeto
vaG umj etnicki i filosofsko-naucni el emenat. Tek pri kraju grc
li og razdoblja, pribIizno kod Aristotela, odvaja se misao rodena
iz govora, a zatim kasnije, razvi jajuci se u skolastici, postaj e
prirodnonaucna misao. T k kasnij e se u grckom razdoblj u mi
ao takoreci ul j ustil a' LI starij oj grckoj kuIturi rnisao je imala
umjetnicki elemenat. Grcka fi l osoiija moze se u bitnome razum
j eti sarno aka se istovremeno pojima umj etnickim el ementom.
Tada vidi rn o da u grckoj civili zacij i jos nije bila odvoj ena
umj etnost od nauke. To se oCituj e i u urnjetnosti i u nauci . ada
ne mogu da ul azim u poj edinosti, al i proucavajte dublje, sve
grcku plast iku, pa eete naci da tu Gr k nije radio ovako
kao danas, prema modelu, nego da je radeei pl ?stict:!o radi o iz
Izvj snag unutrasnjeg dozivljavanja. Uoblicavaj uei na pro misi ce
ruke, uobJi cavao i h j e prema anome sto je osjecao u svojoj
unutrasnj asti. Du evno j e osjeeao svoga unutrasnjeg, zi voga
drugog covj eka, mozemo reei eterskog covjeka. Sto je u sebi
dozi vli avao izlijevalo se u plasti ku. U umjetnost i se spolja vid
/ji vo oCiloval0 to sto j e covjek u sebi g/edao. Na tom gIedaoj u,
sto se prenosilo L1 iive mi sli govora, osnivala se znanost kOj a
je jQ S i mal um j etniCki karakt er, time sto je bila jedno s onim
sto i e Grku otl< rivao grcki duh jezika.
Staru grcku kulturu shvatamo u pravom Sl11i slu tek kada
se i z sada nj nauke, odvojene od umjetnosti, L1spnemo do sa
znanja koj e se opet prelijeva 11 umj etnicki elemenat. Ovo sto
covj ek ad razvija u punoj svijesti, imao je nekada u izvjesllom
in tin ktivnom dozivljavanju. Zajednica znanost i i umjetnosti pr -
obrazi la e tokom vremena tako da je danas potpuno odvojena
umi et nost od nauke. Vaspitanje, obrazovanje covjekovo do viXeg
stepena ku lture polazi lo je sa sasvim drugog gIedista i u Sred
njem vijeku. Kasni j e, u prirodnonaucnom ra zdoblju, radi se po
glavito 0 tome da se covjeku saopstavaju ctkriea Slo se dobi
vaju posmat ranjem i ogledima. U Srednjem vi j eku covjek je za
obrazovanj e morao da uci tako zvanih sedam slobodnih umj et
nosti : gramatiku. retoriku, dialektiku, aritmetiku, geome ri j u,
astr onomi ju i muziku. Tada j e coviek postajao uceni akom, i me
sto je ti cao u sedam sIobodni h umjetnosli (ali lwje su vet bil e
March & April 2009
SUS at CeBIT 2009 Hannover
sus' full line-up o f innovative 3C
) Iuti o n s wi ll be s howcased at
eBIT 2009 in Hannover. Take this
:Jport unity and join us there!
CeBJTiE
HANNOVER;;' N
.IiSl..S @ Hall 26, Stand 039

!In rutu da postLlnu ono sto su zatim kasnije postale) sazmmj
i nauku . Prouca vajuci skol asticku filoso!ij u Srednjega vijeka, koj a
:e nalazi k:w na prelaw izmedu starog i naseg remena, mo
l el!10 I'idjeti kako je skol astika vanredno izgr dival a pojmov e.
I savremenom covjeku vrl o je kori sno za obrazov3nje mislj enj
da donekle ud 11 S oiasiilw. U koliko 'e dalje vracamo 11 raz
voj u covjecanstva, sve vise I al azimo da 5U \1 a Ika j umj t nost
bilt: jedno jedi nst vo.
J:eligi zti i zi vot bio je u grcko doba odvojen od z11 ao05ti i
umjetnosti, on je sasvim razliCit od naucllog ii i umj etnickog do
Livlj::J.j a. ana slo zivi u umjetoosti i !l auei, to je kao red t: t u
pro.toru ; \ remenu; in sto postoj i u sv ijesti kao religio zni
sadrzaj, to jl;.. izvan reroe na i prostora, u vlecnosti; t o d ctuse
rada u sebi rij erne i pro'tor, ali rou se pribl izavamo kada
osta,iemo u prostor u i vremen u. - U grcKo doba je na jednoJ
twni jedinstllo um jetno ti i nauke, a na drugoj slran i reji gi zni
iivd. O[ se manife ' tuje nezavisno od ctusevnil1 snaga sto se
razvi j ahu u nau i i umjetnosti. Ousell ll i zivot covjelwv mo ra
prvo doci u pobozno rasDolozenje, u sveljubav, da bi se rnogan
uzdiei do onoga sto se objavljuj e i z bo zansko-dl1hovnoga, a sa
cime 5 (: C j el< m Jze sj dil1iti u religi oZlloj preda ost i.
Pogledajmo kako je u tom pogledu na istol<u. U koli ko se
da1.i vracamo u prcslost, tt toliko vi se nalazimo dn je dll hovni
zivvl bio sasvim dr ukCiji. Do toga nas dovodi to : to postizeroo
u duhovnom skoi ovanju. Kada se od dozivljavanja
ii jll poj mova uzdizem do onog dubo[w g bola i patnj e koi
u
mC,rlllTl O svlad'ti da bisro potpuno, kao ci jeli covjek. poslali
culni organ odnosno duhovni or an, tako d svijet dozivljava
rno nezavisno od fi zickog tijela, - tada pocinjemo dozivljavati
"tvarnost izvan vremena i prostora. Tu dozivljavamo i s v r
1105t duhovno dusevnoga kako dj elujl:: u vri jeme, kao ;(0 sam
naznacio. I do duhovnog gl edanj a, koje se postiZe
savlacl i vanjcm bola i patnj e, utl osi mo U saznanj e i eleme at koj"
pravo 'aznanje, isti nsko sazn anj e 0 dllhu uvodi u rt:l igio zl1oJ do
li Ijiivd nje; uzdiiemo se do sa znan' a koje je U sferi religi ozn t'
poboinosti. Tek tada sh vatamo iz Iwlikih j e dubi na 11 covjeku
Izvi raio ono sto j e na istoku nekada postoj al o kao jedi nstvo
religi j e, umjetnosti i znanosti. To j nekada bilo jedno jedin
"tvo. To je bi l o 11 no doba, kada misao ni je bila sarno 0 05 na
na t!{iasi ma rije " i , nego kada je covj k doii vljavao rni sao II
;US' full line-up o f innovative 3C
lutions w ill be s howcased at
,BIT 2009 in Hannover. Take thi s
Savings and
- 1-
Touch
__portunity and join u s there !

HANNOVER;' N
J'i5LiS @ Hall 26, Stand 039
Savings and
Touch

HANNOVER;;' N
/i5lJ5 @ Hall 26, Stand 039
March & April 2009
47
duhl jim od rij ecl, sa naj dubljolll nili U (0
vieku .. je indij ki jogi crpi o misli iz disanj a, iz oll ug<'_ sto
e milazi dubJj od ri jeei . Misa se tek pos t 'peno uzdigl <'l do
ri j ed, d zntim prek rijeei lI apol j e u savrt men u ku ltttru. Misao
je pr " obitn0 bil a sjedinj cna sa pri nijim, dubJji m covjekovim
dOiivlj'l\.anjem, a to j e bil o 1I vr emen ll kada u duhovnom j
dinstvu bjese religija, umietno t i ZtlAnost
Od harmonicno jedinstva re!igije, 11l1j etnost i i iilosoi ije
(kakvo n lazimo u izvjesnolll pogJedu u Vedama) ostao .ie tamo
nn. istolw izvjestan dozvul<. Necemo ga l ako sbvatiti ako osta
nelDo pri onome sto posto]i u zapadoej Im lluri kao odvojenost
r ligije, lI m'etoo t i i nauke. Shvatamo ga 1I punom smi Ju ijeci
kada se pomocu nove du 0 zoanosh vi nemo do glcdan.ii'
kojt' opd stvara harmon ijll Dc uke, umjet nosti i religije. Od C!V, . '
starog jedinstva imamo jos na i stoku kao neki odjek. Kav da ie
ranija ,"poila istorije jos ostala do sadasnj osti na jedllom kOllladu
Zemlje. To mozemo vidjeti i u Sol ovjevu, velikolTl filosofu
tvrup ' kog i stoka.
Tal fil osof iz druge polovi ne XIX vij ka djt::luje IICl n s na
sas im :>sobiti oacin. Kod filos ofa na zapRdu nalazi mo da je
njihovo stanoviste izgradivano iz prirodno-naucno misljellja.
Kod SOlovjeva postoji nest o sto pretstavlja religij e,
umjetnosti i nauke. iiajuci Solovjeva vidimo, dakako, da Se on Y
luzi i zrazima zapadnih i srednjeevropskih iil osofa. Uzivljamo
Ii se LI " rnisao, u to 5t O 00 kaze tim izra zima, dozi vlj avamu ga
drukcije. Tada imamo osj ecanje kao da i lDamo pred subom
jedn0g covjeka ko ji je sa diskusi j a st o su voden' !lrij ;::
sab0ra u Nikeji. Osjecarno potpuno t n sto je vl adao u disku
sij ama prvih hriscanski h otclca, kada j e u prvim stolj eCima hri s
canstva postojal o jos kao neki odjek. jedi nstvo religije i nauke.
To jedinstvo, gdj i volia i mislj enje jos teku zajedllo, t o e
ve nalaz i u istocooevropskom pog! du na svijet Sol ovj eva.
Posnl'ltramo Ii danasnju Iwlturu i civi l i wciju, nalazim o da 1 za
padnii im krajevima postoj e odvoj eno nauka, mj etll ost i r Jjoija.
Pri tome vidimo da j e nauka ono st o pripada sadasnjem isl o
rijskom casu, da ie ona i zgradena na strogom prirodnon<luC:llom
mi'ljen ju, dok u umj etnosti i rel igi ji preuzi mamo taru l radicij u.
Vidimo da je daoas mal o produkti na umjetnost u nov ' m ( bli
LiJntl stila, da j e svuda ozivljava je slaro stil a. U naucnir mi
slima zivi ono 't je u sada'njem vremenll zivo. MO r;1n10 pri
,US full line-up of innovative 3C
lutions will be showcased at
2009 in Hannover. Take this
lportunity and join u s there
l
doba, kao sto sam sp menu , koj e c imati ii vo.
imaginativoo mi" Jjenj e, koje opet vodi do ii voga koj e ce opet
i u novilll urn jetnicki m sti lovi rna postati neposredno st varalacko,
a da ne bud e prazno. neuk usno, neumjet nicko. Naucna mi ao
.e pokretni impuls oeposredoe sadasnjosti, a 1I toliko vise u ko
li ko dalje idemo na zapad. Na istoku vidimo odj ek onoga sto
je bilo jedinstvo reli gije umjetno ti i nauke. Taj religiozni
osnovni elemenat imaju u dusi istocni Evropljani. Gl edajuCi u
svij t s tom osnovnom nijansom oni mogu da razumiju zapad
rno zaobi laznim putem, na pr. pomocu duhovnog razvoj a kakav
SI: ovdje iw o i. Neposredno ne razumjevaju zapad, posta covjek
na zapadu zeli da posve omedi religioznu i umjetnicku misao.
A cov.i ek Sredn je Evrope mora se otvarati spolj asnjem sV' jetu i
dozivlj avati misli koje se odnose na spoljasnji svijet. To ne maze
dru kcij c nego gledaiuCi u sebe i dozivljavajuci svoju unut rasnjost.
Za unutr a nj ost mu je potrebno religiozno dozivijavanjc . .l os
dublj e od reli gi oznog doti vlj avanj a u unut rasnjosti i n3 ucnog
dozivljavanj a pri posmatranju spo\j asnje O' svijeta je skr ive no u
Ij udskom biel! 0 0 0 sio spaj a to oboje: umjetoi cko doiivl ja anje.
S oga se dozivlj avanje dimas u izvjesnom pogledu
i ne istice kao oesto sto je potrebno u !ivotu. Zapadna kult ura
predala se naucnim mi slima a istocna kultura religioznim mi
'lima. Mi stojimo u sredini, ali se ne motemo potpuno utiviti
u urnjetnicku kult uru, vidimo da je renesansa dal eko visa ll mj t
nicka kultu ra. Ipa k postoji u sredini ceznja za izmirenjem istoka
i zapada, nalazimo je na pr. kod Goethea. Kod Goethea se
ujedno tapajll nauka i umjetnost. Ako covjek moze da ujedno
gJeda naul u i umj etnost, ako u njima nalazi pravu duhovnost,
tada se uzdize i do religi oznog dozivlj avanja. U tome
Go the je kaz ao : Ko i ma nauk u i umi efnosf ima i religij u.
U na e doba doslo je do najveceg izraza razdvajanje reli
gije, umjetnosti i nauke. Medutim, potrebno je da tratimo harmo
nizi ranje, unutrasnje jedinstvo religij e, umjetnosti i nauke. Tek
time mogu da se uzajamno shvate istok i zapad. Tome unutra
m jedi n tvu zeli da vodi onaj pogled na svij et i zivot 0 kome
}e ovdie govoreno i 0 kome te mo da\je govoriti.
US' f ull line-up of innov ative 3C
'utio n s wi ll b e showcased at
BIT 2009 in Han nover. Take this
port unit y and jo in u s there!
Touch

C'l)O
C'l)1
HANNOVER
@ Hall 26, Stand 039
. ANTROPOSQfIJA J R ZVOJ COVJECANSTVA SA GEOGRAFSKOG
STANOVI5TA
K il l) prilii\e Zemlje rnozerno opisati po principlI fizicke
geografij e, tako i kao r.eku vrstu duhovne geografij e mozern fl>
opisati duhovne impulse sto djdlljU oa Zemlji, a nar ocito istocni
i zapadni impuls duhovnog zivota covjecanstva. Ovo sto u tom
p gledu mozemo danas reci nete bi ti sasvim iscrpno opisivanj e
nego amo rasmatranje u giavllim iinijama, a time cerno osvije
tliU bolje i ono sto je ovdje vec spomenuto.
Z8. odnosaj istoka i zapada testo se navode simbolicne
rijet1: SvjetJost dol azi sa istoka. Ali kad zapadni covjek, uopsie
covj ek novije civilizacije, gJeda na istok dobiva uHsak 0
nekom snu slicnom duhovnom zivotu. S?vremeni duhovni
zivot navikao je lla jasno oertane pojmove, u ostrirn konturama
na pojmo ve sto se naslanjaju na spoljasoje zapazanje. Na istoku
su ceste soolike pretstave, pokretne, talasaste, nijesu u ostri m
konturama, ne n2slanjaju se neposredno na spoljasllji svijet. A
ipak su se iz tog snolikog dllhovnog zivota (kakav je na pr. u
Vedama) razviJi ostri pojmovi, koji nijesll dobiveni uporediva
njem spoljasnjih cinjeoica, analizom, nego su rodeni iz duboko
dotivljenog duhovnog zivota. Od nekadasnjeg velicanstvenog
pogJeda na svijet na istoku, kada je neposredno stvarano iz
duha, sacuvano je do dcJnas vrlo malo a i to cesio 11 deka
dent nom sta nju. Ljub' vi bjese u onome sto stvarase covj"k na
i5toku, ona je bila u svakoj njegovoj ideji, poimll i slici, kao
da se izlij eva la u predmete. Covjek na istokll osjecase neposredno
duhovno 11 svemu oko sebe. Tako bjese ne kada 11 razvoju covje
(n n tva na jedoom dijelu Zemlje.
lVIarcn 6. April
;US' full line - u p of innovati ve 3 C
luti o n s wi ll b e showca sed at
:BIT 2 0 09 in Ha nnover. Ta k e thi s
p o rtunity a nd jo in u s there!
TQ,ud:l
-
HANNOVER
J'iSl..i5 @ Hall 26, Stand 039
ity and join us there
larch & Apri\ 2009
50
N::J zar"du drukciJi slav (: ovj eknv spr 1m sVij d a. T u
c0\".iek k;w J i ' e povlac i od toga st o il'"p lsredilO zapaZR CU
ii ml il prl)<; (" rtI i vremenu. Rasparcava 1.0 vidi okom i
st "\' lj:l pl, d miKrosk p, i tr<1zuje tako pri rodu dJ bi u.'ao u njcl1e
tajlll:!. U 1 b:\fal riji ma dobiva poj m( ve koj i Sll as" j m f<lz lic iti
ad - rl' d'l() 4T zapaianja. Na osnov 1 culnoel' zap;; zhllj a co vjek
danas nasll.ji ci a dobi je svoj pogl ed na svi je. MeGutim, naucni
pug-led 11ft .; vij t 1 dal ek( j od toga 51 . t, arno vidi mo (ulima.
Zdil1lo If d'! pri d':' mo prirodi s ti m sticerno u dana "!ljuj
naui,;i. m' ramo prvo nesto preobraziti u s\' oj oj dusi . Ako smo
ka :l b.A<ln icar istrazi al i mikroskopom zivot ct lija, tvar(' ii poj
0 atumi m3, rno 1110 se pr vo don eldc pre lbrazi ti 11 svojoj
d ;i da bi sl11 0 ()pet -n Ijuba Iju neposredll gledali bil j e i cvi
j ete. Ako srnu proucavali gradu zi votinie, moramo zali m dr uk
c'Ji m pogl dom ll eposredno gl edati zivotinjski Iik i djeiatnost,
da bi rna e radovali kad vi dimo kako se zivolinja i gra negdje
na iivadi ii i kad o'l eda mcianholicno, ul<oceno ii i s povje
rell j m. taka maramo uci niti preo brazaj u dusi
]qda zelim da s un emo u ono sto umjetni cki pogl ed vidi
lIa covjeku. - Takav prcobrazaj nije morao da Cini c vj k
.., i taka. To "to 1e u3zi vao svojom znclllost i, koj a je bil a pr odu
hovljena Ijuba liu, v Jdil o ga je do neposrednog rrl edanja koj e
je bil o posve neposrcdni odjek t oga sio on dozi vl j< vase 11 dusi.
Uzi vlj avajllci se u svoj cluho vni zi vot, dozivl j avase ga kao nepo
srt dnu realnost, on to nosi 1.1 st' bi kao samu po sebi razumij ivu
b:arnost , Tacta rnt! se polj asnj a priroda, uopste ( ljeli polj sllji
sv ' j et sve do zvi j ezda, pokazuje ka o neki odj ek, koji je u osnovi
isto kao i to sto ima covjek u se bi. Ali to Sto mu se na
pol j u ukazuj e kao neki odjek, kao neka slika, t o ne moze na
zvati st arnoscu 11 iSl om smi slu kao ono sto neposredno doziv
Ij a' a u svojoj du"i, one sa cime j e sj edi nj en, cemu kaie: OvO
jeste, jer njegovu egzistencij u osj eca kao svoje vlastito bice.
Gl edaj uci napolj u to sto mu ' e ul\ azuje kao slika njegovog bica,
Zil ao je da to nij e slvarnost u istom smislu, da bi osta1a nij erna
i tamna da je ne oba ja svjctlo cu iz sebe. Osj ecajuci to, sve
"ise dol az i do dusevl10g dotivlj ajn: I stina, stvarnost, jeste u
onome sto dusa neposredno dozivljava. To sto covjek napoljll
vi di kao siiku, to je prividnost , to je maj a, t o nij e p otpuna
tva rno st, to postaje stvarnost tek kada dol C1Z i 1I vezu sa oni m
sio se naiazi u dubinama covjekove duse.

S' full line-up of innovative 3C
tions wi ll be showcased at ,
.IT 2009 in Hannover. Take this
l
.51
T ko VJOl mO da se talI1 0 na ist c lw oll r; nazor del
duhovni svij t stv' ,rJl OSt, a sp oljasnji svi j d ua j e pr i vi cl nn, ,:(:
lilea obmarl1, mai a, Al i z, t o ll e smi j er, o mi sl"ti da c0v je: '1 "
i stokl1 (nil pro ll vr i j erne pri je Budhe) sasvi m ,-,tlldi vil() od' P0 - '
lj <lsn j eg svi j (: t1. On ga je primao rna da j e u i; TTl ,JII i 1\1 vi dio
dii to Sll) postoj i U )fOS ,uru i v m ntl nem \'l.Zl' sa puw;m
stvarnOSCJI. [l ego sa izvjesnom pri vi dno' ti , ' lli k;: 1 l h : b i Cc' iT1 U
vezi tim j ' i ono U dus vn m Zi VOlli n8 i sin ku, ;t c
osj e .sc-j dinj ena sa dl1 hovll i rn i sto u SVel11 11 st. , po
st Il i u spol jasn'em clli nom vijetu gl edase sl i ku ist in itog
sv i jetc' k nj i postoji u duiu, zulil ) i do n(l Zr fa da jt i covjl knvu
tjllesno bite 'ii ka prai skon og covj ek vog Ii a u c1 uhu VIlOI11 , vi
j ctL!. l\,a j dan s'lsvi l11 naroci !i naCi n gl eda i tn clljak spoij C1StJji
. vi j et, IHIO vi j et , l i ka j eenog duhovnog sv i .kta, kao sto i
:matra :.1 i1wm 0 11 ga sto jt n bio prij e lJ O ' t ll it:' si sal. II cuhl "
fi zicki svij et Sa lI jeg v a glerl i st a su sasvi rn u sk laci u i p ogl ed
na co\' j eka i pog-J ed na pflfodu. lJa to , m(! dOl J j edne st raw'
istina, 'i se n pr i st aj e l1 <:1s cm danasI1j m ,lwatanjt1 , lll ozemo \' 1
dj eti kada posmatranj u saznanj a 0 svij e! u na ist oku pri! ni tr. o
oni m mc- todarna duhovnonaLl cnog i st razi anj a h ie sam opi sao
o >i b dana.
I zl ozi o sam oa . vj ek budt nj em sn c: g'i stn dr i j emaj u 11
dusi moze da dod , do g!ed (j J1 Je; duhovnog sv i j eta I ako t o od
cr ol/ ara dana; lj em kulturnom cov j t ku ; svoj im dul1 0vnirn olwm
covj l k tada pacinj e da gl ed(l u d uhovni svij \:t kito st o tj elt:: snim
okom vidi Cl1JIlO- izick i s i j 1. U dalj em raz vijanj u covj eko vih
duhovni h cula, duhovni svij et mu ni j e mozda nelw pantei sti cka,
m gl o i ta t vorevi na opste dubovno ti , nego tl dl1hovnom
vi di konkretua biea kao sto L1 cu l nom svi j etu vili i I onkret na biea.
T o ell d nas sarno naznaci ti uporedujuCi .
Prj spoljasnjem doziv lj aju, stoieci u nj emu svo jim culll im
zall azanj em, dozi vl j a nmo sebe Ll vezi sa cinje ni c m a spoijasnj eg
sv ijcta. Iz t akvi h oeposrednib Ll OStlovi uzevsi, sast oj i
se covjel ov zemal j ski zivo t. Od t akvih doiivljaj a zaclr zava ll10 kilO
sj ee nj a u svo,joj svi j esti sa rn o i zbi i jedel e, k80 neke sj enke, m i
sa ne slike dozivl j aj a, - Neki rn ag! oviti tni t i k moze da za
misl ja da 1I dubin3l11 a svoj e duse crpi i z vj eellost i . Ka da bi bio
u ' tanj u da t o l ncnij e i spit a, najcesee bi nasao cia su t o sa I1J o
pr br azeni spoJj asnji dozi vlj aji, spoljasnja zapazanja, j er se sj e-
t ar( a L1 covj eku ne same vj erno sac ll vaj u nego se ccs t o i
p reo br aze,
US at CeBIT 2009 Hannover
US' full line-up o f innovative 3C
uti ons will be showcased at
BI T 2009 in H annover. Take this
portunity a nd j oin us there !
March &April 2009

;;' lO
c-)O
HANNOVER;;' N
Ji$l.i$ @ Hall 26, Stand 039
52
Svakodne ni dusevni ii rot obiene svi jesti jeste zbir sl ik <'1
koje u ostaci nasi h jecanj a, nastali h zapazanjima i drugim do
zi vljajima u spoJjasnjem eulnom svi jetu. Tako da, pogledavsi na
covj ekovu obicnu svijest u fizickom zemaJjskom zivotu, motemo
reci : NapoJju je fizicki svijet rasprostrt u prost oru, svijet cinjeni a,
koji u prostoru i vremenu razvija svoj e uzroke i posljedice, a u
obienoj covjekovoj svijesti je svijet dusevnih sjenki, koje
covjek u cjelini dozivljava kao nesto dusevno zivo, ali su to
arno sli ke spoljasnjih cinjenica culnog svijeta. Obrnuto je kod
neposrednog saznanja, kakvo sam opisao ovih dana, kada covj ek
u meditacijamil , 11 pra znoj svijesti, zaista dozivljava one duhovno
u prirodnim poj avama, kada moze da promatra duhovno-dusevno
saroog eovjeka kakav je on prije no sto iz duhovnog svijeta.
si de u svoje tjelesno bite. Kada razvijenim duhovnim culima do
zi vljavamo konkretno duhovnost, kada gledamo u duhovni svij et
kao sto obicnim culima vidimo fizicki svijet, tada se takode sj e
camo i vremena kada smo kao duho vno dusevno bite zivjeli u
cisto duhovno-dusevnim svjetovima, i gJedamo svoju fizicku 0 [
ganizacij u l<ako je ona u svojim pojedinostima slika onoga stO'
je oko nas duhovni svijet. Psihologijom i anatomijom mozema
sarno kao spoljasnju stvClf promatrati pluta, srce i druge diie
love ti iela. Ali kada gledamo duhovni svijet oko sebe, vidimo
da je to sto je u covjelm srce, pluta ita., da je to u fizickom
sarno slika onoga sto u duhovnom postoji kao uzor. Kao sto je
za obi cnu covjekovu svijest fiziCki svijet napolju, a covjek 11
svojoj dusi stvara slike kao dozivljaje, tako u duhovnom svijetu
vidi da su eoyjekovi dijelovi tijela slike duhovnog svijeta ko ji.
vi di oko sebe. Sta je zaista covjelc upoznajemo tek kada upo
znajemo duhovni svijet. Tada vidimo da duh nije apsirakcij a,
kau i da materija nema ono znacenje kakvo joj se pri pi suje
novijoj ci vilizaciji. Tada vidimo da ie ,covjek na Zemlji slika
onogil sto je bio prije svoga silaska u zemaljsku egzislencij u.
G! edajuti sad na materijalizam (u koliiio je opravdan) sla
zemo se s tirn kad se kaze da je obicno, svakodnevno miSljenje
funkcij a mozga i zivcanog sistema. Ali na drugoj strani znamo
da je to sto post oji i dj eluje u nama u materijalnoj formi, pre
obrazena slika duhovnoga, da je materijalno preobrazena du
hovnos!. Duho vno, posta se preobrazi u zemaljsl<og covjeka,
uzima materijalne sposobnosti mozga, iivaca, da bi u materi
jalnoj siici vrsi!o one sto postoj i kao uzor u duhu.
- ll.su..A kSlLlH j
N.f\b'T'f\V"L')f:\ 2:.T'nA-J..1/COM
5 S'To S?J ') - u.. Vf\ 'to \ ':J 2.-1L 0t.YV'\12.
VLr-..t) l Gt..\ \. t ;\,9 'b1 , &6t>ll-l{ '* )1trN"et- 22 ,E)Ij ,
March & April 2009
US at CeBIT 2009 Hannover
U S' full line -up o f innovati ve 3C
ut io ns w ill be s howc ased at
BIT 2009 in Hanno ver. Take thi s
portunity and j o in u s t here !
./a..i$ @ HaJI2B. Stand D39
Do toga dolazi danasnji eovjek rrl.zvojem onih snaga sa
znanja 0 koj ima sam govorio ovih dana. U snolikom pri prem
nom obli ku to je postojal o u starom istocnjackom pogJedu na
svij et. Tada je coviek svojom instinktivnom vidovitoscu vidio da
ie duho vni sv ij et realoost a priroda, zajedoo sa tijelom Cov e
kovim, da je slika du hovnoga, da se u njoj kao spoljasnja pri
vidoost ocituje duho vno. Ne smijemo pomisliti da istocnj ak oij
zapazao pr irodu. On je imao fin a cul a za posmatranje prirode,
ali je vidio i duha u svemu iome sto je kao sli ku sa
Ij ubavlju promat rao. Dub D'lZi vase stvarnoscu, a sto je spoljas
nje gJ edao to mu bjese prividnost. S vremenom se u daii em
toku razvoja covjecanstva sve vise gubilo neposredno gl edanje
duho vn osti. Pogled se sve vi se upravljao n<l spoljasnji svij et,
osjeeanje 0 vel iko] obmaoi i teznja da se covjek iz nje oslobodt
postaj al o je glavna stvar. Ta jednostraoa, insti nktivna teznja da se
eovjek osJobodi iz ovog svijeta patnje kocila je covj ekovu ak
HVDost za djelovanje u spoljasnjem zemaljskom svijetu. To se
ne smi je ponov iti u razvoju covjecanstva, zato savremeno du
hovno saznanje ima da bude potpuno budno i u punoj svijesti.
Covjekova teznj a za duhovnim zivotom ne smije da bude i po
dru gi put takva da ga prij eCi da se svom svojom moti prihvata
zemal jskih zadataka.
Ovaj opi s sa duho vno-geografske strane mozemo da upot
puniliio jednom slikom iz sadasnjeg ljudskog duhovnog rdz voj a,
slikom iz oblasti socij alnih teznji, socij alnih borbi, sto se po
javljuju u oasoj civil izaciji koj a je i za Evropu u izvjesl10m po
gledu postala slara. Prije dvadeset godinf! bi o sam nastavnik It
socijalistickim krugovima. Tu sam govorio 0 duhovnom zivotu
koji bi mogao voditi do stvarnijeg drustvenog uredenja nego
sto je ono, u mnogom pogledu nestva rno, lwme tezi apstraktni
marksizam, iii izmjenjeni marksi zam i t. d. Kada malo razgle
dam o kakvo je tu osnovno osjccanj e (koje se zacelo duboko u
dusama, kao sto se uostal om na istoku pojavil o osjecanje ffiaje)
tada eovjeku tesko pada na dusu j dna rijec koj a izrazava mnogo
toga 0 nesvj sni m oSjccajinl3, nesvjesnim idej ama i pojmovirna,
nes\ij esnim ctZojama. Ta se rijec vee de setinama godina moi e
cuti kao one karakte ri st icno u si rim krugovima Ij udj . Mec1u mi
lionima Ijudi rasireno je osj ecanje koje se izrazava tom rijecju.
Ta ie rij ec ideo 10 giia, to je rijec sto se obrazovala iz ol1og po
gIeda koji je bas p roletarska klasa primila u svoje obrazovanje.
5
SUS at CeBIT 2009 Hannover
)"SUS' full line-up of innovative 3C
;olutions will be showcased at
2009 in Hannover. Take this
o pportunity and join us there!
eo
';;'0
1 0
HANNOVER
Ii5US @ Hall 26, Stand 039
66
Iz znan osti koja je sve pri mala mate ri jalisticko
obrazovao se naz r kao da se istorij ka stvflrnost zapravo sa
stojala sarno u pr ivredni m rna, u privrednim odnosajirna,
u klasnim borbClma, ukratko U onome sto je spoljasnje,
culno- fi zicko, materiJ31n o u ijudskom istorijskom zi votu, - da
su privredne snage prava stvarnost. Privredni m' teri jaliznm
(koji je mnogo rasirenijL nego st o se danas jos misli u
drustvenim redovima) ipak je u izvjesnom smi sl u poslje
dica opsleg materijalistickog nazora. Po toj ideologiji Zl aei da
pravni t ivot, moral, one sto se nfllazi u Jijepom, religi02ni zi vot,
ukr atko, da say duhovni zivot nije stvarnost, da je to sarno pri
vidnost, pjena sto se dife iz prave stvarnosti materi jalnih pri
lika i borbi. Po toj ideologiji je (da upotreb im sada istocnjacki
izraz) maja one sto coyl e k dozivlj ava u sebi: umj etn',st, znanost,
pravo. poj rr ovi 0 drzavi, rel igiozni impulsi . Sto dusa u sebi do
zivljava i gradi nij e stvarnost, prava stvarnost je sarno no sto
post(,ji spolja u culnim cinjenicama. Tako se u zapadnoj ci vi1i
zaciji stvor il Cl sasvi m suprotno raspoiozenj e od onoga sto ie na
istoku vee dugo vladalo, a danas, kao nesto zastareio, postuji
jos samv kao sp"l jasnji ukras. Ta mo je prava stv(l rn(l st ono sto
se u duhu dozivlj ava, maj a one sto se spolja zbiva u fizi cki rn
cinjenicama. Ovdie je maj a Ono sto se u duhu doi ivlja va, stvar
nost 0 110 sto postoji kao culna cinjenica. Svij et u svome razvoj u
tezi da potpuno ostvari sve svoje mogucoosti. Posto se na istoku
stvo ril a jedna jednostranost, morala je da dude i druga jedno
stranost Pogl edajmo :ta mnie da znaci to ideoJosko osjecanje.
Spomenuli smo da je na istnku postojaio instinktivno, snu
sl icno saznanje 0 duhovnoj stvarnosti, da u fi2ickom postoji
stika duhovne stvarnosti . Posto ie covjek u prvom redu up ra vljao
pazoju duse na duhovnu stva rnnst, postade mu culna stvarnost
nestvarnoscu, spoijasnjom privi dnoscu, majom. Ali ova maja
vaina je covjeku ne sarno za spolj e,snji rad nego i zbog dubljeg
unutarnjeg razvoja. Da je covjecanstvo osutll) kod onog snu
sii cnog vidovitog gl edanj a, kakvo je postoj alo na istoku, ne bi
bilo d sio d) impulsa sl obode u doiivl javanju duhovnog svijeta.
U toku svoga razvoj a iz duhovnog svijet a, sa k"Jim se on
osjecao du bnko sjedinjen i z(l visan, covj ek se zbog rozvoja svoje
sl'ijesti , 2a izvjesno prel azno d ba istorij skog razvoja, morao
okrenut i sarn o spolj asnjem svijetu. :-)toj ci pred spollasnjim
cinjenicama, covjekov dus evni zil/ ot posl aje SJ;kiJ lih cinj enica,

Enjoy Energy
SUS at CeBIT 2009 Hannover
ASUS' full line-up of innovative 3C
soluti ons will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Ta ke this
and join u s ther.e!

HANNOVER;;' N
/iSl.i$ @ Hall 26, Stand D39
67
-ll dus evll om zivot ll umjesto prave duhovnosti nastajll apstraktni pol
ovi, postepe no nastaj u sarno nestvarne sli ke. Spomenuo sam:
mozemo biti slobodni kad nosimo u sebi slike kao impulse. Slike
same po sebi ne uti cu na covjekovu slobodu. Zelimo Ii da se
upravl jamo prema nedjelotvornim slikam a, ' moramo sami sebi
davati impulse. Tako je i sa onim sto u nama postaju apstraktni
pojmovi . f(ada se u covjeku javlja ono sto nosi u sebi kao naj
pl eme nitij e: moralno-reli giozno bice, tada to postaje u njemu
impuls om slobode. To je najdragocjeniji sadrzaj eovjekova zivota,
a javlja se u eposi kada je covjek svoj pogled upravio nepo
sredno fizic kim ci ojenicamC1, javl ja se u apstraktnom mi slj enj u.
Kada se moralno javi kao lTloralna intuicija u ci sta m misljenj u,
ispunjen je zadatak epo he koja je od realnost i duha dosla do
apstra kcije duha, koja sad sve duhovno shvata kao maju, pri
vidnost, ideologiju. U casu kada moralno kao moralna inluicija
zahvati u to maja-mis ljenj e, u tu ideologiju, tada je tek dosegnut
-prvi stepen i mi ponov Do spozn aj emo: ovu ideologiju, koju
dozivljavamo kao ogledalne slikt:: spoljasnje prirode, moramo
ozivj ti u svojoj dusi, razvij ajuCi sebe., budeci u sebi dublji zivot
sto je skriven u covjeku. Sadrzaj svijeta morao je za covjeeanstvo
prvo postati ideol ogija d;l !)i covj ek u tC1 j sadrza j svijeta mogao
uliti svoju real nost. To je bil o potr ebno zbog covjekova doziv
Ijavanja slobode, a to je doiivlj nj zil pada, novije civi lizacije.
Bi lo je potrebno da se eovjek prvo osj eti kao u nekoi nerealnosti
u odoosu na sve sto mu je najdragocjenije : lla umjetnost, nauku,
moraIne pojmove, ukrat ko lla sve sto ie njegov duhovni zivot.
I da mu kil O jedina stv;:,rnos t izgleda sarno to sto je zapravo
prolazno, posto ta stvarnost, kada se pravi'lno gleda, ne moze
smetati covjekovoj sl obodi.
Tako mozemo vidj eti da je u onome sto se poj avljuje kao
ideologija upravo jace naglas eno osjecanje 0 poj movima koje
irnamo 0 prirodi u pogl edu mjere, broja, pokreta i odnosaja
reda. Da l1 am priroda daje sto drllgo nego pojrnove Be bismo
rnogli postati slobodni. U pojmove sto covjekll izgl edaju prvo
samo kao ideologija, u te nerealne pojmove maze se zatim
uliti novi real no duhovni oblik viseg svijeta. Dosavsi do tog
stepena razvoja gdje II ideologiji jednostrano gleda na svi jet i
sebe, potH'boa je sad eovjeku snaga i hrabrost da u tu ideolo
giju uli je duhovno glt dan i, duhovno dozivljeni svijet. Inaee ce
ideologija ost ati ideologija, rna koliko da se filosofski raspravi,
SUS at CeBIT 2009 Hannover
\SUS' full line-up of innovative 3C
30lutions will be showcased at
- CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
~
Touch
CeBI
HANNOVER
~ @ Hall 26. Stand D39
68
a rusilacke snage doci do vel o jakog izrazaja kao sto cem()
vi djeti u drugom dij elu ovih predavanja koja ce se odnositi na
>antroposofij u i sociologiju<t .
To su dva suprotna pogJeda na svijet. Jedan gleda stvarnost
duha a ulni svijet kao maju, drugi gJeda sarno cuLni svijet a
duhovni svij et kao maju. Razumjevanje moze da donese sarno
ono shvatanje svijeta i i iv ota koje moze da unese du hovnu
int uieiju, duhovnu imaginaciju i inspiraciju u ideoloski gledani
duhovni svi jet, tako da se to sto danas izgleda beskrajno prazno
opet ispuni duhovnim sadrzajem. Jedi no takvo shvatanje svi jeta
i ii vota moze istovre meno vidjeti u kome je smislu reaLnost to
sto se na istoku smatra pri vidnoscu, da je to slika duhovnog
svijeia, preobrazba duhovnog svijeta, potrebna i radi ra zvoja
covj ecanstva u slobodi.
U jednoj sl ici mogli bismo ukratko naznaciti to sto smo
izloziIi . Za stay covjekov oa istoku, gdje je fizicki svij et i ze
malj ski zivot covjekov smatran kao maja, karakteristicna je jedna
receoiea Budhina. Vi djevsi mrtvaca Budha je rekao : Zivot j e
patllj a. stotina godina kasnij e osni va se hriscanstvo i po
stavlja se zatim znacajan simbol: Raspece, uspravljen krst sa
Spasiteljem, krst sa mrtvim Ijudskim tijelom. Pri st alice Budhine
na ist oku dosle su do zakljucka pred mrtvaeem: zivot je patnja,
covjek mora da teii da se osl obodi zivota. Ljudi na zapadu
upravljaju pogl ed na mr tvo ti jelo na krstu, ali ne osjecaju sarno
da je zivot patnj a, nego im je mrtvo tijelo na krsl u i im bol
uskr nuca, uskrsnuca rluha iz unutrasnjih a covjekovih, da
se duh moze osloboditi pobjedom nad materijom. Ali ne u tome
smisl ll da se covjek asketski otuduje od fizi ckoga svij eta, da ga
gleda kao maju, nego da IOU obrati punu pai nju i savladuje ga
radom, akti vnoscu, bud nom volj om.
lstocni pogled na svijet je star, ali pri tome ima tolik u ve
liCinu u sebi da je dostojan postovanja. Starea covjek post uj e,
ali I e traii od njega da priznaje shvatanj a omladine. To stc}
nalazimo na zapadu mlado je i ima obilj ezje pocetka, to mora
razv iti u sebi snage mladosti, da bi na svoj naCin dospjelo do
duha kao sto je istok svojim samostalnim nacinom do"ao do
dllha. Postujemo Ii istok zbog njegove duhovnosti, mo ra na m
biti jasno da iz tog pocetka na zapadu moramo izgradit i duo
hovnost, ali tako da se mozemo razumjeti po eijeloj Zemlj" sa
svakim hvatanjem, a narocito sa starim shvatanjima dostojni m
SUS at CeBIT 2009 Hannover
,SUS' full line- up of innovative 3C
_. .--- - - -
--- ---Osolutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunfiy and lOIn u tner \
Touch
teBI
HANNOVER
Ii$lJ$ @ Hall 26, Stand 039
69
postovanja. Kao zapadni i srednjeevropski Ijudi moramo zoati
da nase shvatanje svijeta i zivota ima nedostataka, ali da su to
nedostaci mladosti . Cinicemo sto treba za razvoj covjecanstva,
ako onome sto nalazimo na istoku kao duboko postovanje, Iju
bay i divlje nje pred duhovn osti ne stavimo nflsuprot neko pa
sivn primanje, nego ako to dopunirno marljivim radom i sna
gam sto bije iz onoga slo je danas jos na zapadu neduhovno
aJi ima u sebi klicu duhovnosti.
SUS at CeBIT 2009 Hannover
Touch
full line-up of innovative 3C
s o lutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
oppo rtunity and join us there!

HANNOVER;;' N
I'i$i..i5 @ Hall 26, Stand D39
--
5. ANTROPOSOFIJA I KOSMOLOGJ J.l\.
Kada pocnemo danas da raspravlj amo s Ijudi ma C! moguc
110sti saznanja dubovnog zivota u vezi sa culno-fizickim svij etom>
vidimo da jos dopustaju mogucnost saznanja dllhovnog svijeta
u opstim pojmovima i idejama, mozda kao neki nejasni pante
izam iii kao oe ko mist icno shvatanje zivota. Podemo Ii zati m
tako daleko, da iZllosi mo duhovnonallcna otkrica 0 stvarnoj
kosmol ogiji , 0 postflo ku i razvoju svij ta, tad Ijudi obicno
prekinu razgovor. Ko u da nasnje vrijeme tvrdi , da na osnovu
svoga saznanja moze da iznosi konkretne pojedinosti 0 du hov
nom porij eklu svijeta, 0 duhovni m snagama djelatn im u razvoju
svi jeta (kao sto ' am ja izl ozi o u mojoj :.Tajnoj nauci), d se
razvoj svi jeta vraea u dubovni oblik egzistencij e posto pr.)de
culoo-fizickom faz om, na nj ega se gleda kao na Mek oga ko nij e
sasvi m pri cistoj svijesti.
U ovom pr da vanju ne fadi se 0 tome da izlaz mo iz
vjesne poj edioosti kosmologije sa stanovista pogleda na
svijet i zivot koji se ovdje zastupa. U danasnj em predavanj u
pokusacu da opisem k(i ko covjek moze doci do du hovnOZ11 3n
stvene kosmoiogije, do spoznaje dubovnih impulsa 1.<oji su osnova
razvoju svij eta. {{ad covjek tako l1eSio preduzi ma moze mu se
sa izvjesn ih strana prigovoriti da je to antropomorf iz ill, t. j. da
uzima ono sto se odigrava u covj eku, sto postoji u nj\' govom
dusevnom zivot u, i da to po nekakvim svoji m osjecanji ma i
predrasudama primjenjuje na vasiol1u. Medutim, ko tacl1ij ' po
gleda kojim putem i naCinom ovdje izlozeno shvatanje svijeta
i zivota doiazi do svojih otkrica 0 vasioni, vidjece da se tu ni
izdaleka ne radi 0 nekom antropomorfizmu, nego da se Oll>
SUS at CeBIT 2009 Hannov
----
jOy Energy
vings and
)h Definition
Itimedia
Fun At Your Fingertips

Touch
ASUS' full line-up of innovative ::
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take tl
opportunity and join us there!

......
M
71
hovoom spoznajom nalaze otkri ca 0 svi jetu i razvoju svijeta, isto
tako objekt ivno kao kod saznanja 0 pri rodi.
Iz predavanja kOja sam dosada ovdj e odrzao razabrC1 li ste
da ovo shvatanje svijeta i zivota zeli da se najbrizlj;vije zad rzi
sve sto je covjecanstvo steklo u toku posljednjih stoljeca kao
n3ucnu sa vjest i oprezne mdode u trazenju istine. Ovo shvatanje
,vij eta narocito uzima u obz ir da za pri rodno saznanje postoje
granice i zeli da savjesno ispita gdje se nalaze b' ranice ciste pri
rodne spoznaje. Cesto se danas naglasava da postoj e takve gra.
nice, 0 nj ima se vee odavna govori . 0 nj ima ie govori o vise
na filo of ski naci n Kant a popularnije Sopenhauer. U to me
pravcu moglo bi se navesti siost a. Al i moze se reCi da su i
Kant i Sopenhau er. kao i svi sto se kre(;u LI n } ~ h o v o j struji mi
slj enja. opasni za ispravno prosudivanje 0 grani eama spoznaje
priro de, jer . su oni, mozemo red, na vrlo zavodlj iv naCi n isli u
posmat ra nju covjekove mo t i saznanj a, II posmatranju covjekovih
dusevn ih sposobnosti. Do' li su do izvjesne graniee, a put i
naci n, kako su se pri bli zil i toj grani ci vanredno je ostrouman.
Al i, u casu kada uvi dimo da se covjek mora promatratJ kao
cjelina, da se mora uzeti L1 obzir sve do cega co vj ek kao tj ele
sno-dusevno i duho vno bice moze dati u pogledu saznanja,
djeJatoosti i unutr asnjeg dozivljavanja, tada vidrnI o i da jedno
strana kritika mati saznanja mora da vodi do jedn st ranosti.
Aka zeli mo da uocimo odnosaj covjekov ::.pram svijet a, da bismo
ti me ustan ovili. da Ii za covjeka postoji put do spozna je svij eta,
moramo uzeti U obzir i promatrati cije/og. covj ka. A sa ta kvog
gledita mozemo postavit i pitanj e: 1< ako,bi se covjek odnosio
spram svijeta kada ne bi postoj ale grani ce spoznaje prir ode, 0
koji ma je u prirodnoznanstve nom smisl u prije pola stoJj eca pace o
da govori Uu Bois-Reymond, a na koje se danas gleda lleStO
drukcije? Pretpostavimo da bi co vjek pomocu teorets ke spoz:Jaj e
(1<oju dozivljava sticuCi pa jmove pri zapazanju i rezultatima
ocr leda, da bi ti me dosao do zakonitosti svijeta) bez daljega
mogao ponira ti u carstvo Il ezi voga i u carstvo zivoga kao j do
dusevnoga i duuovnoga bi ca. !(akCi v bi covjek tada morao da
bude, kada 11(;; bi postojale graniee sCl7. oanja za obicnu svijest
koju imamo tI [Jaukami:l i u obicnom zivotu - kada bi obi cna
vijest mogl a u svako doba da size L1 dubolnt sustinu stva ri i
bi ca, a ne da pril azi same do spolJasnj e strane svijeta? Biee
Enjoy Energy
Savings a nd
High Definition
Multimedia
Fun At Your Fingertips
Touch
ASUS' full line-up of innovative 3C
solutions will be s howcas ed at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join us there'
teB
HANNOVER
/iSLiS @ Hall 26, Stand 039
72
koj e na taj nacin u s vojoj zemaljskoj svijesti ne bi imalo gra
nica bi!o bi bez one s posobnosti koj u zovemo liubarr. Be z Iju
bavi ne bi Ijudi mogli postojati. Ali Ijubav cini da covjek, kada
lao zasebno bice stane pred neka bice u prirodi, ne moze
svojim jasnim mislje njem pooi rati u to drugo bice, nego da u
casu kad razvija Ij ubav ozivi u eovjeku one sto moze da se
preivori u providne, jasne pojmove. Ljubav bi prest ala anog
rasa, kad bismo mogli jasnim pojmovima uroniti u drugo bice.
Zbog onaga Sto covjek ima da postane na Zeml ji, zbog toga
sto covjek treba da ,bude bi ce Jjubavi, potrebno je da mu u
s az nallju obicnom svijesti postoje granice. Obieno saznanje
mora da stane na grani ci, koja je povucena zat o da bi covl ek
mogao pastati bi ce Ij ubavi . To je same u glavni m potezirn a
naznaceno, a svalw maze sam da iZiJede dalje zaklj ucke, koj i
mogu pokazati da se mora dalje poCi od onih ishodist a koje je
imala na pr. l<antova filoso!i ja.
S druge strane, ozbilj no shvatanj e svijeta i zivota ne smi je
s izgubiti u maglovitoi mistici. Vidjevsi da su pri rodnoj zna
nosti povllcene graniee danas se i mnogi odlicni Ijudi predaju
mist ici, i to na rocito s tari ji m putevima mistickih teznji covje
canstva. A to ne maze biti pravi put za danasnjeg covjeka.
Misticar nastoj i da gledanjem u covjekovll unut rasnjost dode do
dubi na biea. Ali i u pogledu toga gl danja II covjekovu unut ras
njost opet su covjeko vo m saznanju postavljene graniee. Pogle
dajmo s1a covj ek ne bi mogao da ima kad bi mogao u svoju
unutrasnj ost da gleda jednostavno bez graniea, da gleda u naJ
dublju prirodu svoga biea, gdje je on u vezi sa vjecnim izvo
eima zivota, gdje se njegovo bice llclan juje na kosmicku egzi
stenci ju? Kada pravi poznavalac duse tacnije razgleda t o sto
covj ek nal azi putem mi sti ke, vidi t esta da ie to ipak nesto sto
se osniva na onome sto je misticar spolja zapazao, primio to u
p ots vjesne dubine, peozeo osj ecanjem, voljom i organskim zbi
vaniem, a zrl.ti m je to opet izronilo u preobrazenom obliku.
Razna z pazanj a mogu da se preobmze tako, pa mi sHear misJi
da iz nosi neSto iz dubina duse, d(l ima da pokaze kakve su
vjecne dubine duse. I zoaeajni mi sticari kao sto su Eckart i
Johannes Tatt ler nijesu bil i potpl1no sl obodni od zablude koja
nastaje time sto covjek izmjenjene pretstave obicne svijesti
smatra samostalnim objavama Ijudske duse.
Fun At Your Fingertips
~
Touch
ASUS' full line-up of innovative 3C
solutions w ill be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join us there!
C e B I T ~ ~
HANNOVER;;' N
Ii5l...iS @ Hall 26, Stand 039
73
PosmatrajuCi oepristrasno tu c'injenicu mozemo odgovoriti
ua pitanje: St a coyjek ne bi mogao da imil kadn bi svoj om
obicnom sYi jesti u svakom trenu mogao potpuno gledati u svoju
unutrasn' ost ? Ne bi magao da ima ispravnu moe sid ania.
Mogli bismo to i naucno izloziti, a posta se sad radi sarno 0
sporazumjevanju, mozemo to ovako naznaciti. S l O covj ek do
zivljava u sebi pri posmat ranju spoljasnjeg svij tta, i sto u sebi
preobrazava tako da se to u njemu kasnije opet moze pojav
Iji vati kao pretstave sjet anja, to I(ao dusevllu sliku spolj asnjeg
zapahnja refle ktuje u sebj kao u nekoj vrsti l1nl1trasnj eg ogl e
daL Potrebno je da u svako doba postoji mogucn ost da covj ek
odbaci, kao sJi ku ogl edalom, to sto je spolja primio kao spo
Ijasnje utiske. Nas organizam, nase bi ce, mora da bude kao
nel{a naprava ogl edanja. Treba Ii da razbijemo to ogl edalo
da bismo dosli do onoga sto se nalazi iza njt'ga ? Tome stvafl10
tezi misti car, ma da to ne zna. A covj eku je potrebno normain o,
uredno sjecanj e. Ako se sjecanje prekine od casa u djeti njstvu
do koga se sjecamo, dospjevamo u bolesn o dusevno stanje.
Covjek morC! da je graden tako, da moze zadrzati to sto spolja
dozivljava, mora da bude bice sposobno za sj eeFl11je. Ne moze
neposredoo da uronj ava u dub ne svoga biea. Kada kao misti
car pokusava da neposredno, obicnom svij esti ur oni u dubine
svoga biea, dol azi sarno do pomenutog ogledala, do pretstava
koje je spolja primi o.
Te obe g ran ice pred obicnom svijesti (granicu sto nam je
stavlja priroda u pogJedu spozn je fizickog culnog svijeta i
graoicu spram misticne teznj e) jasno ima pred sobom ono
stremljeoje koj e je oydje naznaceno kao savr emeni put covjelwv
do duhovnog svi jeta, ana teznja da pr8budi snage saznanja sto
dri jemaju u dusi, da bi covjek postizanjem jedne druge svij esti
mogao gl edati u duhovni svijet.
Kada gledamo covjeka pomocu saznanj a 0 kojima sam go
yori o ovdje ovih dana, vidimo da se obicna svijest (kakva je u
osnovi cula, intelekta i moci misljenja) zaustavlja pred spolja
~ n j i m s vij etom zato sto za dalj e spoznavanje ima prvo da iz
gradi sebe samo l<ao sredstvG, . i da izgradi ono zivo misljenje
o kome sam govori o u pret hodnim predavanjima. PromatrajuCi
zat im zivim mi slj enjem pri rodu i covjeka, nalazimo da u akt u
sazoanja prestaje obicna svijest. P ri spoznaji nekog zbivanja u
Fun At Your Fingertips
Enj oy Energy
Savings and
~
High Definition
Touch
Multimedia
US at CeBIT 2009 Hannover
ASUS' full line - up of innovative 3 C
soluti o n s w ill be sho w c a sed at
C eBI T 2 0 0 9 in Ha nnov er. Take thi s
opportunity a nd join u s there
l
teB T ~ ~
HANNOVER ~ N
,"'iSUS @ Hall 26, Stand 039
74
prirodi nasa je sviJest jasna do izvjesne grani ee. Kod te granice
prelazi djel imicno u ne ko stanje spavanja, u nesvjesno stanje,
zato sto tada mora da pocne djelovanje sposobnosti koja se
jace od apstraktnog misij enja izlijeva u spoljasnji svij et, koja
nase bi ee iZllosi u okolni svijet, a to je J.j ubav. Tek kada izgra
dime zivo misljenje mozemo se uzi vljavati u realnost biea, mo
zema, u neku ruku, da ulazimo u nj ih zivim misli ma. Poste
peno doiiv lj avamo duhovno-dusevni ritam svijeta, sticuCi novL1 ,
vi su svi.jest , kao sto sam ranij e opi sao, ulazimo sve dalje u
duhov ni svijd, koji je u vezi sa culno- fi zickim svij etom. U po
redenju sa obicnom sVi jesti , u natculnom saznanju osjecamo se
kao probudeni. Sve vise nam se ot kriva tajna naseg bica. To
je dozivlj avanje potresnije od dozivlj aja u najdubljoj misti ei.
Potresnije ad lakozvanog ur onjavanja u vlastitu unutrasnjost
jeste cas kada covjek osjeta, da u izvjesnorn trenutku viseg
saznanja mora svo je ja kao bit e istoc iti u spoljasnji svijet,
da cin saznanja postaj e nesto sto Cisto saznanje pre obrazava
u realni iivot, u realno: biti jedno sa spoljasnjim svijet om.
Za to je potr eboo moogo jace osjecanje svoga ja. Pri obicnom
saznanju Spo!jRs nj eg svi jeta covjek svojim ja dolaz i, mozemo
reci, do granice prirode. Ja biva tu odbaceno, covjek osjeca
kao da je oinLlzen dusevnim zidovi ma. Tt opet dje!uje natrag
na osjecanje 0 ja. Covjek ima izvjesnu snagu u o. jecanju 0 ja
a pravu niansu dobi va to osjecanje 0 ja time da covjek svome
ogran icenDm osjecanju spram svijeta i bitnosti svijeta dodaje
oml predanost ko ja dolazi iz Ijubavi . U natculnom saznanju ja
postaje snai nij e, veee. Pri tome postoji opasnost da se ono sto
se u zemaljsko m zivotu s pravom nazi va Ij ubavJ ju preobrazi u
izvjesno sebi cno zaroojavanje u biCa, da covjek nekako zajedno
s tom sebicn osell ul azi, istace sebe u stvari. Stoga je na pri
piemne vjezbe ukazana veli ka vainost u mojoj knjizi Kako se
sticu snnallja visih svetova ? U opisivanju pripremnih vj eibi
ukazano je i na to sto se odnosi na sebicnost u vezi sa osje
canj em 0 ja, izl oiel1o je da je nuino da covjek snazilo razvije
potrebnu ljubav U obicnom ziv otu, u obicnoj svijesti, prij e no
sto pokusava da visil11 saznanjem ude u natculoi svijet. Prvo
co vjek mora i u tom pravcu da bude dusevl1o, fi zicki i duhovno
zdrav, prije nego se up uti da na zdrav nacin ulazi u du hovni
svi jet. Si gurno, nije laka takva spoznaj a sebe, ul afenje u tajnu
Enjoy Energy
Savings and
High Definition

Touch
,f.Nt:eW,t.NY'
- ASUS' full line-up o f innovati v e 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!

P)O
Ce J,o
HANNOVER;;' N
/iSl.i5 @ Hall 26, Stand 039
,....
I
I
75
svoga bica sve veci m razvijanjem ljubavi . Jer tu covjek doziv-
Jj ava potresan utisak kad gleda sebe kao nikada tt obicnoj
svij sti .
lz onega sto smo kazali vidi se da covj ek u natculnom
saznanju svoje ojacano ja, kao da pruza u okolinu, kao da ga
istace u okolil1u. Ti me dopire do duhovnosti , tako da upoznaje
znacaj nu istinu: da covjek time slo postaje sve sposobniji da
ul azi u spolj asnj i svij et, stvarno dolaz i do spozoaje samoga
svoga dusevnog i duhovoog biea. Do istinske spoznaje sebe
moze covjek doei same kada jelca njem svojih sMlga saznaoj a.
koje su inace neprobudene u njemu, po stiie sposobnost da svo
jim ja roni u spoljasnii svijtL Napolj u u svi jet u nalazi covjek
pravu spoznaj u sebe. Covjek se mora navikn uti da u sayre me
nom rij eCi do stvarne spoznaje svijeta ima da doldzi ti me,
sto mnogi pojil m mora okrenuti skoro u su protno. Tako je i sa
pojmom spoz oilje sebe: NaCi ees svoje provo ja, fcada gfedos
II .svijef, fiada trai is wTijeK S17e 17iSe II daljinalTla lime sto
vcj em s170jifi snaga sa;;,nanja iacas sposobnost s170ga j a da
ponire II Ie daljine. Tako moiemo reCi: kosmos vodi da
II sebe prodremo, do bismo njega na/ell /no sfivolili, a kao plod
fog. prodiranja v[Qca nam so;;,nanje nas samifi.
drugll strRnu, koj a se cesto trazi pogreSni m
misticni m putem 1 Govo ri o sam 0 tome da se volja covjelwva
moze razviti, i 0 tome kako je mogueno s druge strane razvi ti
neprobtld ne' snDge u covjek u. V lja se moze razviti tako da
leko, da cije li covjek postane neka vrsta eula, duhovnog eul a,
to maci da njegovo duhovno-c!usevno biee posta ne tako pro
vi dno, cisto, kao sto je inaee providno covjekovo oko. Sjetimo
se sarno toga da covjekovo oko mora da bude nesebicno u ma
terij ainom smisl u rijeci, da bi mogi o bi ti CLli o gledanja. Da se
covjeko vo oko ispuoi neko m materi jom, da bi istakl o svoju
vazGos t, odmah bi covjekov pogJed potamnio. Ta kvo kao oko
trebalo bi da postane cij elo covjecje biee u duhovn o-dusevnom
smislu. Nase cijelo bit e mora postat i dusevno -duhovno providno.
Tada svojom v()ljom vee u ovom zemalj skom zivotu ulazimo u
duhovo o-duvevni svij et. Posti zemo mogutnost da gledamo du
hovno-dusevni svijet, a time i u svoje unut rasnje bite. Posti
gnemo Ii sposobnost da kroz sebe kao duhovno eulo gledamo
duhovna biea i duhovna zbivanja u spoljasnj em svijetu, tada sa-
Fuh"AtYou-r F ingeftfp -s-
Touch
---,.--ASUS full line-up o f innovati ve 3C
soluti o n s w ill be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
CeBJj':
HANNOVER
JiSUS @ Hall 26, Stand 039
76
gledamo i unlltrasnjost svoga fizickog biea. Upoznajemo ti me
bit svojih pluea, srca i drugih dijelova tijela. Dllhovnost spo
Ijasnjeg svij da gl eda se u nasoj llnlltrasnjosti preko nase fi
zic kf' prirode. Taj put, da II spoljasnjem svijetu upoznajemo
sebe, pokazuj e se kao vrIo stvaran u svome dajlem toku. Upo
zoajemo kakav je udio pojedinih dijelova tijela i njihovu skladnu
dj el at no st II cij elom covjecjem bieu. U vezi s tim mozemo na
vesti na pr. sljedec . Ono !ito ncdazi neki magJoviti misticar, to
su uglavnom preobrazene preistave sjecanja, ali se u to cesto
pomije' aj u i posljedice izvjesne organske djelatnosti, sarno sto
on to ne zoa. Mnogo toga sto je neki misticar na taj nacin
crpit) iz svoj e duse vnosti kao Iijepo, poeticno itd., nije neki
izraz duhovnog ~ i v o t a , nego rezultat talasa unutrasnjeg organ
skog zbivanja. lzgleda prosto kada se kaze: Neki covjek dode
do neceg m' ti cnog, poeticnog, a kada bi vidio pravi izvor toga,
nasao bi ci a je to djejstvo izvjesnih p rocesa jetre u pretstave
sjecanja. Sarno] stvari ne mora se smanjiti njena vrijeclnost time
sto se zaista tako vidi njeno postanje.
Kada covJek duhovnonaucnim skol ova njem postiie visu
svij es t i zaist sagleda dubi ne svoga bica, unutrasnjost svoga
bica, tada, gledaj uci 11 sebe, vidi da su osnove njegovog bica
svuda U cij elorn duh;)vnom svi jetu, i zbivanjima duhovnog svi
jeta. Tek tada spoZl1Jje covjeka, tada vidi da je djelo cijelog
kosmosa na pro ono sto apstraktni idealista, posmatraj uci sarno
sa fizi oloske i anatomsk e stra ne, mdda smatra najnizim u co
vjeku. Upoznajuci du bine s voga biea upoznajemo i da nas or
ganizam na du hovni naCl n nastaje iz ci jeJog kosmosa. Tada
nam se pri kazuj e da je ci jeJi covjek kao ispisano sjecanje ko
smosa. GltdajuCi probudenim dusevnir:..,. okom (a ne okom ma
glovitog misticara ko) ipak ostaje kod obi cne svijesti ) u dubine
svoga biCa, u duhovno-dusevnom smislu, gJedamo sta su nasa
pluca srce j ostali organizam, pokazuje nam se kao sjecanje
svij eta ispisano u covjeku, kao sto je inace nase sjecanj e za
pisano u dusi za zivota izmedu rodenja i sadasnjeg trenutka.
Sp mnajemo { oT7jefca Kao sjeeanje svijeia, Kao S!ikU sT7ijefa, kao
s!f.{::u :zbivClnja U KosnzoSU. IzlazeCi svojim ja sve dalje u spo
Ijasnjost svijeta covje k dolazi do spowaje sebe, a ulazeci u du
bine covjekove dolazi do spoznaje svijeta. Pri tome covjek ima
d a se upozna sa svi m pojedinostima potrebnim za takvu spo
Enjoy Energy
~
Touch
US' full line-up of innovative 3C
so lutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join u s there!
CeBI EE
HANNOVER ;;,fN
.I'i5U$ @ Hall 26, Stand 039
znaju sebe, koj a u svakom dijeiu covjekova bica vidi kao sku
pijenu, sai etu duhovnost izvjesnih duhovnih zbivanja u kosmosu ..
Potrebno je i da nade kako' duhovno. dusevno preiazi u mate
ri jalno, da nade most izmedu materija inog i duhovnosti, kako
na pr. dusevna toplota preiazi u materijalnu toplotu. Tdda nam
s , iduci u dubine covjekova bica, otkriva kosmos, kao st o
covjek inace u svom sjecanju nal azi svoje licne dozivlj aje. Po
treb no je da spoznajemo covjekov organi zam tako, da poiazeCi
od duhovnosti spoznajemo mate rijalnost, da se tako sve vise
pri bIi zavamo unutrasnoj spoznaj i covjekovog oiganizma. Dusevno
bice ot kriva nam se tek kada mozemo u pojedini m dijelovi ma
tijeia pratiti nj ihovo postanje u raznim stepenima materijainosti:
toploti, vazduhu, vodi. Prvo moramo zgusnuti dusevno, tek tada
dolazimo do fizi cke prir ode covjekove, a obrnuto: ulazeci u
nj ene dubi [J e dol azi mo do dul1ovno-dusevoog bica koje je osnoy
fizitke pr irod e. Kao sto svojom sn8gom sjecanja naia zi mo u
sebi sacuvane dozi vl jaje iz svoga zernaljskog zivota, tako uro
nj avanjem u cijeiog covjE:ka nalazimo dubovno-dusevno bite
koj je pri zacecu, razvoju klice, itd., sislo iz duhovnog s ..... ijeta.
Duhovno.dusevno bite covjekovo obavijajuci se onim sto mu
dol azi od Zemlje postaje sjecanje svijeta. U sebi na!azimo kao
u sjecanj u sa rzan kosmo s, pa mozemo unutarnjim gledanjern
da sagledamo kosm o, .
Moida tete upitati : kako moze covjek kroz to sj ecanje
vi jeta da dode do davnih stanja Zeml je. do konkrektnog sje
canj a svij eta, ane da opisuj e neku opstu dubovnost? Pogle
daj m0 kako je sa obi cni m sjecanjem. Sjecajuci se nekog svoga
dozivljaj a prij e deset godina znamo da nije bio sada. Sadrzaj
pretstave sjecanja ukazuj e nam sam po sebi na pravo mjesto u
vr menu. Slicno je i kada na pravi naci n gledamo u dubine
svoaa organi zma, svaki pojedini dio u njemu ustvari ukazuj e
ll a doba koj e dolazi u obzir za bilo koj i stepen u razvoju syi ..
jeta. To sto oam daje prirodna zoanost, kada oa OS11 0 VU svoj ih
zapazan ja u sadasnj o ti pretpostavlja kakva su bila ranija stanj a
razvoja, moze covjek da dopuni sarno gledanjem u sebe, tako
da u sebi n laz i stvarno sjecanje svij eta, proslost svijeta. Inace
cemo uvijek zapadati u pogreske kada hipoteticno izvodimo
ideje 0 razvoj u svijeta.
Vrl o se cesto danas predocava t iwzvana Kant Laplasova
itjft@:Jj,4It.g:@I,htM4
_.._-- __ _____'S full line- up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in H annover. Take this
opportunity and join us there!
CeB T ~ ~
HANNOVER ~ N
r.sus @ Hall 26, Stand 039
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Touch
1 8
teorija, (ko'a ie danas, dakako, nesto izmjenjena) da bi se po
kazalo kaiw su se iz pli novite svemirske magle odvojile pianete
suoe nog sistema. Uzme se malo ' lilja, kroz okrugli karton
stavi i cvrsti igla. pa se pomocu igle okrece ulj e. Tada se od
vajaju kalJ i ulja i dalje kruze oko ulja od koga su se odvojile.
Stvara se suncani sistem u malome, pa se sa stanovista obicne
nauke mOl t: reci da je tako bil o i napolju u velikom suncanom
sislemu. Al i, onaj Iw tako predocava postanje su ncanog
sistema morao bi dB. uzme u obzir sve cinioce. Kada bi to uCi
nio m rao bi uzeti U obzi r i sebe, da on tu stoji i okrece ulje,
i morae bi zamisl iti i u vasioni nekog divovskog covj eka koji
okrece onll svemi rsku maglll. To je zaboravljeno kod pomenu
tog ogledG. Vrlo je Ji jepo kad covj ek inace u zivotu zaboravlja
sebe, ali pr i pret stavljanj u nekcg vaznog i ozbil jnog pitanja ne
mi le zaboraviti sebe. Shvatanje svij eta i iivota koj e se
ovdje zastupa. dopunjuje prirodnu znanest onim sto covjek
moze da gleda u duhu . Ti m pogledom covjek nalazi da
je duhovn o-dusevni sv ijet u vezi sa materijalnim razvoje m.
Goa pretpostavka 0 sve mirskoj pr8magli, koja se uzima
sarno sa fiz icke strane, morala bi se dopuniti time da su tLl bila
djelatna duhovno-dusevna bica i duhovno-dusevne snage. Na
drugoj strani to sto se po tzv. teoriji 0 toploti govori 0 smrti
Zemlje trebalo bi dopuniti time da ce dllhovno-dusevna bica i
duhovno- dusevne snage prenijeti u druge svj etove to 5tO ce biti
sa Zemljo.m na kraju njenog razvoja, kao sto se dLlhovno
dusevno bi ce covjekovo uzdize u vise svjetove kada se tijelo
raspada u zemaljske elemente.
U kult urnom fivotu danasnji covJe k na jedn\)j straoi ima
materijalisticki nazor 0 zbivanjima u svijetu, stvara izvjesne pret
sta Ie 0 cist o fizickim zbivaojima u svijetu jednim pocetkom
koji zami 51ja po cisto fizickim zakonima mehanike. I stvara pret
stavu 0 smrti ZemlJe, 11 a pr. po teoriji () toploti. Pri tome gleda
se[;)e u tom svemu zbivaoju, a po daoasnjoj prirodnoj znanosti
mu je kako je on postao iz tog zbivanja. Sto do..
zivljava u svome dusevnom dozivljaju, u svome misljenju,osje
t anj u i vol ji, mo raine i rel igi ozne impulse 11 sebi, ne moze da
objasni onim sto se zbiva u materijalnom carstvu. Prirodna zoa
nost upucuj e covjeka na materijalno zbivanje, a on ima u sebi
.i moraIne impulse i religiozne snage. Stoga daoasnji Ijudi u
3' full line-up of innovative 3C
ons w ill be showc ased at
T 2009 in Hannover. Ta ke this
it y and join us there!
Ce
HANNOVER;;' N
/i5l.i$ @ Hall 26, Stand 039
nes vj esno rn imaj u ovakvo oSJ ecanje: Zernlja je nastala
materijal noga. lz te rnaterije dize se kao neka
obl ac i, koji su sarno il uzi je, a u njirna je sve
najvredoije, sto mozerno primiti kao kulturni
jednom doci srnrt Zemlje, tada ce say zivot na
kopan kao na nekom velikom groblju. Ono st o narn je bilo naj
dragocj enij e, najlepsi i na jveCi id eali, bice POkOP<lO i zajedno
s tim sio je bil o materijalno bice Zeml je.
vjeruj e se da ce tako biti. Ali ko ozbiljno uzima to kako
stvari ma danas misl e Ijudi koji otklanjaju covjekovo
duho no is trazi vanje, on vidi da ie mcr210 doci do
rastr zan osti i pesi mizma kada se hoce da odgovori
Sta ce bi ti iz covjekovog duhovno-dusevnog stvaranja ako svijet
posmat ramo samo u materij alnom smi slu? Zato
tolika provalij a izmedu religiozno- moralnog z1vota
svijet 1I smislu pr irodne znanosti.
Prava, e zaktna vidovitost, kakva je ped
covjeku pozvana ie da izgradi most izme(tll onr ga
hovno i onoga sto je materijalno. Egzaktna
otkri je sive rnost duhovnoga i da kaze sta je zaista
da otkrij e stvarnost duho vno- dusevne biti u
nj" ma svijeta, tako da dode do mirenja
noga. Ljudi su danas jos u mnogom pogledu
mirenja, posto su stoljecima navikli da istinitim
Oll l sto se osni va na cvrst om tlu culnog zapazanj a,
u pasivnom stavu spra m spoljasnjeg svijeta. Ko
takva saznanja sliean je covjeku koji bi u vasi oni
sarno obicnll silu tezu pa bi kazao: Zemlja ima svoiu silu tezu,
stoga vasions ka Bj ela moraju da padnu na Zemlju
neko podupiranje, posto ne mogu da slobodno
sto ru. To vazi dok se nalazimo na Zemlj i i
tezu Zeml je u pogledu Zemljine okoli ne,
zu sverni r nam o da sve mirska tijela ne mo raj u da budu poduprta
nego da se medusobno nose. To shvatanje moramo
i u pogtedll saznanj a. Moramo biti kad ri
koj ima nij e pot re bna potpora culnog posmat ranja, nego koje
medusobno nose kao i svemirska tijela. To je preduslov
zanje prave kosmologij e, koja ne uzima U obzir sarno
zbivanja nego i dusevna i duhovna. Takva kosmologija potrebna je
79
iz 6sto
pj ena, kao nek i
ana sto narn je
Ijudi. 23tim ce
Zemlji biti po

Mozerno reci: ne
0 tim
sam ostalno
duboke
na pitanje:
dan il S i postCrji
i gledanja oa
bna savremenorn
sto je du
vidovito st ima da
materij aln o,
materij aln im zbiva
duh ovnoga i materijal
protiv takvog
smatraju sarno
u kome su
pri znaj e sarno
priznavao
iIi da irnaju
lebde u pro
uzimamo u obzi r
ali kad gl edamo
primjeniti
da izgr adujemo istine
se
za posti
materijalna
'US' full line-up of innovative 3C
utions will be showcased at
BIT 2009 in Hannover. Take this
____:::>ortunity and join us there!
CeBJTi?
HANNOVER
/'iSI...iS @ Hall 26, Stand 039
80
savremenom covjeku da bi zaista spoznao sebe, a vidjecemo da mu,
je pot rebna i r<:1 di rijesavanja socijalnih pitanja. Uronjavajuci u spo
Ij asnji svijet, dozivljavamo sve vise sta je coviekovo ja, time
sticemo poznaju sebe. UlazeCi u dubine svoga bica nalazirn o
sjecanje svi jeta, saznanje 0 svijetu. Mnogi vee slute 1I cernu se
sastoj i tajna 0 spoznaji svijeta. Spoznaja sebe i spoznaja svi jeta
Illorajll biti istine koje se uzajamno nose. !foeeS Ii da
sebe, trai.i sebe u daljinama sflijeta. lioees Ii da sllijet.
u/odti U sfloje vlastite dub/ne, one ee if I<:.ao u neKom sieeanj u
svijeta oll<:.dfi tajne Kosmosa.
:om
March & April 2009
il&ifiM:J.,i,I,ijl:E!,i,t.l@.
us' full line-up of innovative 3C
'..Jtions wil l be showcased at
B IT 2009 in Hannover. Take this
-.."."':r'...-....-_,.....--__'ortunit
y
and join us there!
Touch

HANNOVER;;' N
Ii5US @ Hall 26, Stand 039
Touch I
,"i5l.i$ @ Hall 26, Stand 039
II. Antroposofija i sociologija
US at CeBIT 2009 Hannover
;US' full line-up of innovat ive 3C
lutions will be showcased at
lBIT 2009 in Hannover. Take thi s
oportunity and join us there!
March & Apr-I\ 2009
6. SADASNJOST I SOCIJALNE TEZNJE
Ova predavanja 0 socioiogiji bice u smisiu dosadasnjih
1' asrnatranja. Necemo govoriti tako kao da bi covjek nesto zna
-eajno mogao reci 0 socijalnom zivotu sadasnjosti, time da ap
straktno utopisticki iz ideja izmisija socijalne reforme. Iznijecemo
da covj ek, prozimajuci cijelog sebe duhovnonaucnim pogledom na
svijet 0 kome je ovdje govoreno, moze da nade smjernice i osnove
za ra zumjevanje socijainog zivota i soci jalnih pokretnih snaga.
Iz ovill predavanja vidjecemo da taj pogled na svijet i zivo1.
nije nesto apstraktno i utopisticko nego da je bas sposobao da
uiazi u konkretnu stvarnost. Danas nje predavanje ima da bude
kao neka spona izmedu predavanja koja sam ovdje dosada
odrzao i onill koja jos namjeravam ovdje odrzati.
Iz dosadasnjih predavanja moze se vidjeti da Sl" onim sto
je iziozeno nije misiiio neko shvatanje zivotaza usamljenike, za
posrnatraoce iz mime sobiee, nego da se naznaei shvatanje zi
vota koje ima i socijalnu stranu, koje moze ne sarno da vodi u
duhovne svjetove kao takve nego i u duhovni i dusevni svijet
nasi h bliznjih. 0 socijalnim pitanjima danas lakse govori onaj
ko se osjeca pristaiieom neke politi eke stranke. Tada ima svoj
program, ima gotove ideje i moze reci: to su teznje sadasnjeg
vremena. Ovdje se, dakako, ne moze polaziti od neke takve
stranaeke sabione. Jer, s jedne strane stvarno svaka stranka u
izvjesnom pogledu ima pravo U onome sto tvrdi. Radi se tu
sarno 0 tome sto stranke obieno ne poznaju granieu do koje
mogu nesto tvrditi. S druge strane nijedna stranka nema pot
puna pravo, mora u izvjesnom smislu da nema pravo. I tu se
.opet radi 0 tome da se to u cemu nema pravo moze dobro ra-
SUS at CeBIT 2009 Hannover
S US' full line - u p o f inno v ative 3C
J luti o n s w ill b e s h owcased at
e BIT 2 0 09 in H a nno ver. Ta k e thi s
ppo rtunity and j o in us the re
l
ouch
C e B I T ~ ~
HANNOVER;;' N
liSUS @ Hall 26, Stand 039
March &April 2009
vijeg doba) i neposredno poclobna da uledi odnosclj cov;eka i
covjeka. Jedino jasan pogled u to pitallje moze takode objasniti
'ocijalne teznjc nCijllovijeg duba. Te socijalne teinje, kako se
obicllO postavljaju, naime, mogll biti samo kao nt:ki spoJjasnji
High Definition
SUS at CeBIT 2009 Hannover
\SUS' full line-up of innovative 3C
,olutions will be showcased at
2009 in Hannover. Take this
) pportunity and join us there
l

HANNOVER;;' N
J'i$l.i$ @ Hall 26, Stand 039
84
wmjeti upravo iz posebne prirode covjekovog posmatranja.,
svijeta. I neko drvo mozemo ispravno fotografisati sarno sa
raznih strafla. Stranacld programi mogu covjeku izgledati leao
fotografije zivota sa raznih strana. Napominjem to zata da bi
se vidjelo da se socijalnom iivotu i socijalnim problemima,
izvj esnom tivom shvatanju u tom pravcu, mozemo pribliziti tako
da to pokusamo uciniti sa raznih gledista.
U nase vrljeme mnogo se govori 0 s(icijalnirn teznjama.
Posmatrajuci nepristrasno istorijski iivot covjecanstva vidimo da
to nije bilo do nedavno. Socijalnih teinji, s0cijalnih stremljenja
bilo je uvijek, ali tek od nedavna Sll se pojavile u apstraktno
formulisanim teorijama. Kada pokusamo da nademo uzrok zasto
dan as skoro svaki tovjek govori 0 socilalnim zahtjevima vidimo
da mozda nikada [Jije bilo toliko protivsocijalnih sklonosti kao
u danasnje vrijeme. Sigurno. ova sVakodnevna bijeda i nevolje
zivota potsticu covjeka da rnisli 0 socijiilnim pitanjima, ali kad
je govor 0 socijalnim teznjama mislimo stvarno jos l1eSto drugo:
osjtt3nj a, osjecaje koji nastaju u covjeku u vezi s tim da on u
stvarnosti nije neko odvojeno bite, nego da mora da zi vi i
radi zajedno sa drugim ljudima, da je on na svijetu ne sarno
zbog sebe nego i zbog drugih Il'udi. U tom pogledu Ijudi pro
teklih razdoblj3, u osnovi Llzev;i, biii SU llzajamno bliii :lego
Ijudi dimas. i .Ja nas zivimo u jednoj istorijsl;oj epohi, koja je iz
dubinC\ clIvjekovih iznijeb narocite snage, osobit c u civilizova
nom svijetu. TE: su snage s jed ne striine narocito valj ;me. ali su
manje podobll e da u covjeku zivo potstaknu socija!nc instinkte,
socij21ne impulsl', kuii su zn [anije vrijerr:e bili <1obri il nijcsu
vise za nase doba.
U Ijudskom razvoju posljednjih tri d;,) cctiri sto!jeca. iz du
bina covjekove duse izbil;: je Ol1a Ijudsl(a sposobnGst, ol1a du
sevna snagil., koja se moze nazvati intelektu il ln0111 sn<lgom,
razuma, I,ao manjevise razumsko posmiitranje svijeta,
To promatrallje svijeta imalo je vanrcdan Ilapredak u pogledu
spoznClje prirode. One; moze covjeka odvesti vrlo daleko u po
gledu njegovog odnosaja spram spoljasnje prir()de. Ali pos!iivlja
se pitanje da Ii je ta snaga (koja pretstavJja sjaj, triumf, najno

85
-z nak, sarno simptom neceg mnogo dubljeg u covjeku. To dolazi
u pitanje naiOcito za duhovnonaucno promatranje.
I{ada pogledamo dubJje kako je u starijim epohama nasta
jal o socijalno razvijanje, socijalne veze medu ljudima, nalazimo
da su tu bitne snage uglavnom zivotni instinkti, dublji, nesvjesni
osjecaji, a ne intelektualne snage, razumsko posmatranje zivota.
Intelektualna snaga, sto se pokazala tako uspjesna za neposredno
zapazanje prirode, vjerovatl10 ce imati malo zivlltne spcsobnosti
za socijalno uredenje. Snaga intelekta poknala se naroCito zna
caj na za posmatranje nezive prirode. (;ovjek koji ostaje sarno
kod posmatranja prirode, i nece da se uzdigne do duhovnog
promatranja, dolazi pred zagonetku kada treba da od mrtvoga
dopre do zivoga. Ne treba se cuditi da to sto ima veliko zna
cenie za neiivo, za mrtvo, ne moze da ima istu jacinu i plod
nost za to sta je ne sarno iivo, nego treba da se izgradi ikao
dusevci socijalni odnosaji medu ljudima.
U izvj es nim potsvjesnim cblastima duse nalaze se one
snage koje su bile djelatne u socijalnom uredenju, ali na drugoj
tr aoi danasn joj epohi sa svojim narocitim svojstvima covjek
ima da zahvali za dva snazna socijalno djelatna impulsa.
Jedno od najvai ni ji h socijalnih pitanja sadasnjosti doslo
mt je pred dU5U prije trideset godina kada sam se bavio pro
blemom covjekove slobode U Ijudskom drustvu. DOiivljaj slo
bode je, U osnovi uzevsi, star toliKO koliko i intelektualni zivot.
Time sto se t ovjek intelektualnim zivotom uzdigao do 6ste
misli , kojom je shvatio i pojave u prirodi, postao je svjestan
svoje slob ode. Starija doba su u say misaoni iivot mijesaia jos
necega sto je bilo iIi sarno posIjedica organskih zbivanja, sto je
instinktivno izbijalo iz nesvjesnih oblasti voIje iIi takoder iz ne
svjestl og u osjecajnom iivotu. Jasno pojimanje misljenjem, uz
dizanj e do jasnih, matematski formulisanih prirodnih zakona,
jasno pojimanj e stvari, - da se u tome nalazi cijelim svojim
bicern - posta lo je covjeku mogucno tek u vremenu kad se
uzdigao do cistog misljenja, koje su za novo prirodnoznanstveno
istrazi vanje inspirisali Kopernik, Galilej i drugi poslije njih. Tako
je upravo dozivljaj slobode u vezi sa onim sto na drugoj strani
proizl azi iz instinktivnih moci koje su ranije bile socijalno stva
ralaCke.
Prilazeci u punoj ozbiljnosti problemu slobode, covjek
biva 2a neko vrileme bacen kao u neku prazninu, koju osjeca
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savi ngs and
High Definition
Multimedia
Touch

ASUS' full line-up of innov ative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
o ppo rtunity and join us there
l

HANNOVER;;' N
Ja..i5 @ Hall 26, Stand 039
- -
High Definition
80
sa svom grozom koju covjek moze da dozivi kad se nade pied'
prazni nom, pred bezdani. U ranije doba, dok je covjecanstvo
bil o naivnije u pogledu dusevnog zivota, dok nije dos lo do
svijesti koja vlada u novije vrijeme, mogla su da postoje shva
tanja koja su bila slikovitija, koja nijesu tekla u cistim apstrak
tnim mislima. Slikovite misli potrebne su covjeku za uClanjenje
u slozeni socijalni ljudski zivot. Apstraktnom mislju ne moze
covjek rijesiti to st o ga vodi do toga kako da nade svoje mjesto
u svijetu.
U predavanjima ovih dana izlozio sam da covjek duhovno
naucnim razvojem, od apstraktnih, mrtvih misli, dolazi do zivih
misli koj ima moze stvarno ulaziti ne sarno u neorgansku, nelivu
prirodu nego i u tvorevine zive prirode, kao i u unutarnjost
dusevnih svj etova. Time se covjek svojom svijescu priblizava
opet onome sto je nekada postojalo na instinktivan nac in. Mnogi
Ijudi danas jos ne priznaju kad im se kaze ovo: Ono sto je
nesvjesno djelovalo u ranije vrijeme, sto je iz nesvjesnoga oplo
davalo fantaziju itd., to se dusevnim razvojem, kako sam ga
opisao, moze uzdiei u svijest. Odmah se prigovara da se iza
takve teznje nalazi neko filistarstvo, neko izmisljanje, koj e na
ivnost zeli da prevede u svijest. Od nekog takvog puta u svijest
covjek ee se plasiti samo doUe dok ne zna da se ono doziv ...
Ijavanje u naivnosti, koje je kod covjeka na prvom rnjestu in
st inktivI1o, moze opet obnoviti i pored svijesti zivoga misijenja.
Zivo mi sljenje uvodi nas i u zivo pojimanje socij alnog zivota.
2ato eu danas u uvodu ui'>azati sarno na jedno. Danas se
oa pi. vrlo mnogo govori 0 kapitalizmu, 0 funkciji kapitalizma
u socijalnom uredenju. ima nebrojeno definicija 0 tome iSta
je kapital. Cesto su te deiinicije vrlo stranacki obojene, ,li iza
njih se krije jos nesto drugo. Kapitalizam u svojoj funkc iji 11
soci jalnoj strukturi covjecanstva ne mozerne shvatiti U ostro ocr
tanim pojmovima, nego u zivirn pojmevirna kakvi su nekada
bili u instinktivnom naivnom dusevnom zivotu a koje danas
opet dobiva svjestan dusevni zivot. Treba sarno da se jednom
osvrnemo na to sta kapital znaci na pr. u Srednjoj Evropi, u
Njemackoj, gdje je izvjestan socijalni razvoj poceo kasnije nego
u Engleskoj. I sta znaci kapital u Engleskoj gdje je socijalni
razvoj zapoceo jednostavno kroz ranija stanja ekonornskeg ii.
vota. Tu je trgovacki kapital osnivao One sto se u Njemackoj
bez trgovackog kapitClla moralo da vrsi drukCijim zahvata njem.
-
Fun At Your Fingertips
~
- - -
Touch
MSUS' full line-up of innovat ive 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
o pportunity and join us there'
CeBI
HANNOVER
li5l.JS @ Hall 26, Stand 039
87
kapitala. Kada pogledamo kakva je bila uloga kapitala l\ Sred
nj oj Evropi a kakva u Engleskoj, tada se ubrzo uvida da se sa
pojmovima kojima se treba obuhvatiti socijalni zivot, cak ni u
nekom odredenom slucaju ne moze imati nesto potpuno odre
deno. Mora se imati nesto Cime se moze neposredno zahvatati
u stva rnost i to na mjestu koje je po svojoj idejnoj sustini ela
sticno tako da se tome moze dati neki drugi oblik pri istoj
soci jalnoj strukturi. Posto zivimo u dobu koje je vaspitano na
intelektualizmu, koji moze da postoji sarno u ostro odredenim
poimov ima, potrebno je da potrazimo to kako do razumievanja
sociialnih teznji dolazimo time da iz intclektualizma u(temo u
zivi svijet mi 'Ji koji se opet moze preobraziti u takve socijalne
impul se sto ranije bjehu instinkti u starijim epohama razvoja
covjecanstva.
Shvatanje svijeta na koje se ovdje misli ne treba da bude
ma kakva teorija. Cesto mu se prebacuje dogmatizam. I kada
govo ri 0 socij alnom zivotu prebacuje l1lU se da lici na utopije,
dakl e na dogmaticnost. Sve je to neosnovano, jer (I cemu se
radi nije niposto to sto se izrazava jednim iIi drugim pojmom,
nego da covjek uzi ma u obzir cijeli zivot, fizicki, dusevni i du
hovni zivot. To je pripremanje za sposobnost da se shodno
stvarnosti sbvati taj cijeli iivot u svojim pojedinim konkretnim
oblic im3. Time se otvara perspektiva na najvaznij e socijalne
tetn je naseg vremen a. ((ada sredstvima ovog duhovnonaucnog
pogleda posmatramo Ijudski fiv ot nalazimo da je i pojedinacni
covjecji zi vot pudvrzen izvj esnim stepenima razvica kao i isto
ri jsld razv oi cijelog covjeeanstva. Gledajl1ci u duhovne odnosaje
nalazimo da u il1telektualisti ckom nacinu mi sl jenj a ne zivi dijete
niti u prvim godi nama zivota, niti n godinama pohadanja
osnovne skole, kao ni kasnije do dvadesetih godina zivota. Tek
poslije dvadesete godine, u zreiijem dobu zivota, mo ze mo osje
cati intelektualizam kao unutrasnji dusevni kostur. Do tad a osje
camo svoj iivot instinktivno tako kao da on na izvjestan naCin
tek im a da ul1ntrasnie otvrdne u tak vim smjernicama koje se
kasnije pojavljuju kao dusevni kostuL Ali cijeli nas socijalni
zivot pro iet je onim na sto je ipak uplivisao intelektualizam,
rna da intelektualizam ne moze da bude socijalno stvaralacki.
On teee u to sto je nesigurno postalo u instinktima. Tako u da
nasnjern socijainom uredenju irnamo neki neorganski zajednicki
lIticaj instinkata sto su postali nesigurni i onoga sto od inte-
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Touch
....--
ASUS' full line-up of innovative 3C
solut ions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opp o rtunity and join us there!
C e B I T ~ ~
HANNOVER;;' N
I'i5l.J5 @ Hall 26, Stand 039
88
lektualizma nastoji da ude u soeijalni tivot a ipale tu ne pri
staje.
Na drugoj strani to uSl ovljava da sivararno sasvirn drukcije
ideje 0 tom e sta se u stvari zbiva u soeijalnorn zivotu, kakve
snage tu zaista postoje. Danas se resto govori u netacnom
smislu 0 soeijalnim odnosaiima medu liudima. U zadnja tri do
cetiri stol jeea ljudi su vaspitani da sve iskivaju u intelektuali
sticnim oblieima. To mogu odrasli ljudi ali ne dieea i omladina.
Omladina razvija sasvirn drukcije snage nego sto su intelektu
alisticke. Dij ete razvij a u prvom redu snage kojima je ono
jedno jedino culo, sasvim slicno culu I<oje sam opisao kao du
hovno culo, dijete je to sarno vise u materijalnom smislu. Ono
eijelim svoji rn bicem zapaza okolinu i podrazavajuei tome uti
skuje to u svoje pokrete. To podfilzavanje, koie protkiva eio
dusev ni zivot djeteta, sasvim sigurno nij e intelektualisticko.
Zatim, pribl ii no ad mijene zuba pa do paIne zrelosti, dijete se
ugleda na misl jenja, uvjerenja svoje okoline.
Nemojte misliti da ell yam ja, koji sam napisao "Filosofiju
slobode", iz nekog reakeionarnog instinkta reei ovo sto sada
imam da kaze m. Ovo sto eu izlozi ti odgovara uistini jednom
zakonu razvoja covjecanstva. Od mij ene zuba do polne zrelosti
di jete je iz dubine svoga biea sposobno da prim a to sto nalazi
oko sebe kao sam po sebi razumljiv autoritet i sio mu se daje
prelw tog autoritet a. KO dubl je pos matra zivot zna kolika je
sreea za nj egovu dusevnu h,lflTloni ju eijeiog zivota bilo to ako
je bas u pomenutom dobu zivota sa postevanjem i divljenjem
g\edao na izvj estan autoritet. osjeeajuei (ne ugl edajuCi se tada
na I1jega): preko tog covjeka otkr.iva mi se to sto ja sam treb8.
postanem, Sio ja sam hoeu da budem. Slusam mnijenje ovog
iii on og i pri mam to u svoju dU5U. - Sasvi m je pogresno kada
se misli da dijete u dobu pohadanj a osnovne skole treba da
prima sarno to sto vee razumi je. Tada se uistini brinemo sarno
za to doba njegovog zivota, i ne uzim amo u obzir sta se sve
Cini u teznji da se djetetu daje 8al110 to 0 cemu se misli da to
dijete vee ra zumij e. Dijete razumije vise no sto se misji, ali ne
inteiektorn nego cijelim svojim bieem. Kasnije, na pro u 30, 40,
60 godini zivota maze da se iz dubine duile pojavi nesio
sto je rem iniseenca na pr. iz osme godine zivota. Tada je iz
postovanja pr imio od nekog autoriteta, tada to nije razumio u
intel ektualistickom smislu, ali se uZivio u to sto je tako primio
Fun At Your Fingertips
Enj oy Energy
High Definition
Touch
ASUS' full line- up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there
l

HANNOVER ;;- N
IiSi..S @ Hall 26, Stand 039
I'
89
u dubine duse cijelim svojim bicem. Poslije ne!\oliko desetina
go dina izronjava. Covjek je postao zreliji, razumije to, tek
sada to ozivljava. Za kasnije doba zivota znaci vanredno mnogo
kada covjek na taj nacin moze unositi kasnije u zivot ono sto
od svoga djetin jstva nosi u sebi. To je sasvim razlicito od ne
preobrazenih sjecanja, to ie nesto sio moze da se zasniva na
zivo j nau ci 0 vaspitanju koja u onom dobu zivota nece da daje
djetetu ostro odredene pojmove, koji su dobri za izvjesne svrhe
zivota, ali se spram djeteta ('doose tako k30 kad bismo l1jegovu
ruku priklj estili da ne moze rasti, da mora ostati mala , da se
ne moze dalje razvijati. Do pravog vaspitanja clolazimo tek kada
dajemo zive pojmove koji dalje zive sa djetetom kao sto nje
govi udo vi da lje zive s njim. DajuCi djetetu pojmove !\oji imaju
u sebi moc rascenja tek t3da dajemo djetetu ne S8mo radost
zivota nego i pravu zivotnu snagu, kada dozivljavamo, kao sto
sam naznacio oeSto sasvim naivno 1.1 dlJsevnom zivetu. Zivotne
snage ne donosi nam intelektuali sticko rilzumijevanje nego pri
manje od nekog aut oriteta koga postujemo.
Zatim dolazi doba u zivotu lwda se u covjekovom, jos ne
odrede norn stavu spram svijeta, rada Ijubav i razni, ponajcesce
neostvarlj ivi ideali . Tell: posta prodemo to sve, prelazimo bez
stde u intelektualisti cko doba zivota. Ono sto se danas cesto
daj e omladini da llci, prildadno .ie u stvari onom kasnijem dobu
zivota koje sam naznacio. Zato dan as oml adin3 cesta ne razu
mij e svoje uCitelj e. Ranija vremena razvijala su i u socijalnom
zivotu n1ge koj ima je sasvim drukcije nego danas om!adina razurn
jevala starije. Ot uda se stvorila socijaloa provalija izmedu sta
rijih i omladi nE:. Ne sarno duhovnim udubljivanjem nego oziv
ljavanjem svoga duhovncg zivot a moramo opet steCi cnu spo
oboost kojom odrasli covjek moze razumjeti omladinu.
To .ie sarno jedna strana, same sasvlm mali dio i u soci
jaloi m teznjama danasnjice da se premosti provalija medu gene
racij ama. To se moze uciniti sarno obogacivanjern unutrasnjeg
zivota. Tek onaj ko danasnji intelektualisticki dusevni
zivot unLltrasnje osnazi do zivog rnisljenja i do duhovnog gie
dan ja, iii bar da prim i otkrica toga misJjenja i gledanja (jer i
oni bude cijeJu dusu) tek on nalazi opet mogucnost da potpuno
gleda II djetinji zivot, da iz tog iivota trazi snage s kojima se
moze razumjeti sa djetetorn. UkazujuCi na pomenutu provaliju,
ukazujemo uopste l1a provalije sto u danasnje doba postoje
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and

High Definiti o n
Multimedia
Touch

.

. , . .
-
,1,I.Q:61,1.t.OO*
ASUS' full line-up of innovative 3C
solutions w ill be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join u s there!

HANNOVER;;' N
/iSLiS @ Hall 26, Stand 039
90
izmedu covj eka i covjeka, muskarca i zene, izmedu klasa drustva.
Jer, kao sto nas goli intelektualisticki zivot odvaja ad djeteta,.
tako nas on odvaja i od drugih ijl1di. Tek kada razvijemo zivo
miSljenje, koje je slicno izvjesnom instinktivnom pojimanju svijeta,
vidimo da tim zi vim misijenjem opet mozemo pouzdano nati
svoje stanoviste 0 socijalnom uredenju kao sto ga je nekada
instinktivno nasao covjek tako da su bili mogucni socijalni orga
nizrni. Tek time sio inspirativnu svijest u kojoj in
spirativno primamo iz duhovnog svijeta objave duhovnih bica,
tel< ti me mozemo zaista da premostimo provalije medu ijudima.
To je drugi stepen socijalnog zivota. Prvi je da covjek
imaginat ivnom spoznajom nalazi svoje mjesto u svijetu, a sto
je nek ada instinktivno cinio. Drugi je stepen da nademo most
do drugog covjeka, do covjeka koji je u nekom drukCijem so
cijalnom polozaj u. Danas je Ijudima to vanredno otezano, jer, U
osnovi uzevsi, danas ne rasuduju iz stvarnosti, iz svojih osjecaja,
pr i ucl anjivanju u socijalni zivot. Najdalje su od stvarnosti bas
kada misle da rasuduju shodno stvarnosti. Treba sarno jednom
pog\edati kako se danas i oni sto vade ljude postavljaju u
zivot, iele da kritikuju tivot, a ipak su daleko od stvar
nosti ii vota.
Samo kao primjer za to zelim da navedem jednu licnost,.
Rozu Luksemburg, koja se naroCito radikalno isticaia u soci
jalnom djelovonju novijeg vremena. U nekom njenom gO\1oru
mogJi st e cuti. n3 pr. ovakva izlaganja: Nekada je eovjek vje
ro va o da on potite iz nekakvih duhovnih svjetova, da su ga
oni postavili u socijaini zivot. Danas znamo da se on nek3da
neodjeven, kao neki majmun, verao po drvecu i da su se iz
toga majmuna-covjeka razvili oni koji se d,mas nalaze na raz
Iicitim polozajima socijainog zivota. - Takvo izlaganje proJe
tarskim masama bilo je prozeto kaq nekom reiigioznoscu, ne sa
toplinom neposredne !iene djelatnosti nego sa izvjesnom suvo
parn oscLI, tako da se takvim osjecajem i shvati, a da i pored
toga iza zove izvjesl10 odusevljenje zato sto su Ijudi tada osjecali:
Pa to su u stvari svi Ijudi jednaki i otpadaju sve socijalne
razlike. Ali, to sto je tako govoreno nije govoreno na osnovu
doz iv\jaja socijalnog zivota nego iz teorije za koju se vjerovalo
da je stvarnost zivota.
Vecina ljudi d,mas stoji u socijalnom zivoiu tako kao ta
markantna licnDst Roza Luksemburg. 0 socija!nom zivotu govore
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Touch
A S US' full line- up o f inno vati ve 3C
sol uti ons will b e showcased at
CeBIT 2009 in Hanno ver. Take this
opportunity and j o in us there!

HANNOVER;;' N
IiSi..iS @ Hall 26, Stand 039
91
tako do. u njihovim rijecima ne bije snaga sto dolazi iz zivota,
iz doiivljaja socijalnog u covjeku. To moze covjek kada starom
instinktivnom snagom promatranja socijalnih prilika nalazi svoje
mjesto u zivotu kao i most ka Ijudima drugih drustvenih po
lozaja, staleza i drugih do bet zivota, a dalje je nalazenje covjeka
kao pojedinca, co vjekove Jicnosti. U starijim epohama to S ll
Ijudi nalazi li instinktima sto se nalaze vanredno duboko 11
covjekll. Oni postaju svjesne snage saznanja kada se covjek
razvija dotle da say postaje eulo, duhovni organizam, kao sto sam
opisao, time svojom voljom izvan tijela dozivljava u duhov nom
svijetu. Uzi vljavanje u drugog eovjeka uvijek je nesvjesno iii
svjesno osjecanje izvan tijela onoga sta je drugi covjek. Netacno
je misljenje da covjek, gledajuci drugog covjeka, na osnOVll
njegovog spoljasnjeg izgleda zakljucuje da i taj drugi ccvjek
ima ja. I<ada tu cinjenicu duhovno gledamo vidimo da se tu
rad i 0 neposredaom zapazanju toga sta .ie u drugom covj eku.
Neposredno zapazanje drugoga covjeka jeste sarno cin gledonja
uzdi gnut u duhovno-dusevno. Do toga dolaze i izvjesne struje
r
dana snje filosofije. Duhovna znanost pokazuje da se covjek
llzivljava u drugog covjeka nalazeci na svjestan nacin snagu
koja djeluje u nesvjesnom, instinktivnom, i da se tek tako moze
potpuno uclaniti u socijalni zivot. Ali onda, kada pomocu va
spitnim putem postignutog u covjekovom razvoju
(odnosno pomocu onoga sto maze da nikne iz intelektuali zma)
mozemo da ukazemo n3 tako prodl1hovljen dusevni razvoj, tada
mozemo da ukgzemo i na to da se mogu nati socijalne per
spektive. Naravno, tek kada se duhovno, moze dokuciti na ovaj
nacin, dolazi se pomocu snage, koja otldanja prvobitno str<illO
vanje, do neposrednog dozivJjaja impulsa slobode u covjeku. Taj
impuJs slobode ima covjek zaista dozivjeti cije!imsvojim bicem. To
mozemo pretstaviti na jednom primjeru iz vaspitanja.
Na cemu se zasniva Valdorfska skola u Stutgartu, koj a je
ponikla iz duhovnog shvatanja svijeta i zivota? Kao jedna so
cijalna ustanova ona zeli da se u danasnji socijalni zivot llclani
kao sto traze snage danastljice. Zato 11jen ci lj nije da bude skala
nekog pogJeda tla svijet u me: kome pogledu. Sasvim je pogresno
shvatanje nacela te skole kada se misli da se djeca tu upucuju
u neki pogJed na svijet. Tu je sarno za nastavnike duhovno shva
tan je svijeta i zivota. Sto na tom shvatanju svijeta i zivota nij e
teorija nego tivot, moze plodno djelovClti i u pedagoskoj umjes-
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Touch
om
March & April 2009

ASUS ' full line- up o f innovative 3C
solutions will be s h o wcased at
CeBIT 2009 in Hannov er. Take this
opportunity a nd join us there!
CaB
HANNOVER;' N
liSLiS @ Hall 26. Stand D39
92
nosti, nacinu predavanja, u svemu nastavnikovGm radu o!w po
ucavanja i vaspitanja. Gledajuci na apstraktna nacela, i kod drugih
metoda poucavanja i vaspitanja moze se naci uglavnom to isto sto
i kod Valdorfske skole. Ali u Valdorfskoj skoli radi se 0 neposred
nom ZivOtl1 slo teee iz zi vog shvatanja svijeta a ne iz shvatanj a
zi vota koje daje sarno pojmove. Nastavnik na pr. mora imati t1
vidu cl a medu skolskom djecom ima i takve koja ce jednom u
zivotu razviti sposobnosti dal eJco vece od sposobnosti svoga
nastavnika. Mora se umogllciti pedagogija kojom se so. djecom
u svakom dobu moze postupati tako da dodll ne sarno do
_posobnosti koj e ima nastavnik nego i cia nesmetano mogu
razvi ti eventualne sposobnosti sto se kod njih nalaze u klici a
nema ih nastavni k. Danas se cesto nabr aja da treba razvijati
liencst dj eteta, ne klj ukati ga nego pustati da se dij ete iz sebe
raz vija, i gledaj uCi sarno na rijeci moze to izgledati vrio iijepo
i plodno za iivot. Ali cesto se stirn ipak ne misli ni s!", drugo
nco-o da se razvija u djetttu to 0 cemu se misli da bi to mogla
hit i iicnost, i del to net e biti li cnost veta od nastavnika . U Val
dorfskoj skoli sloboda je U osnovi cijelog vaspitanja. Nieim Se
ne dira duhovno-dusevno bice covjekovo kao ni biljka knju
pust<imo da se sl obodno ra zvija prirnajuci svjetiost i vazdu h.
Pravi poznavalac covjeka zna da je sveti nj a duhov no dusevna
Ii cnost djettt2, i da ono potpuno sarno slijedi impulsima okoline,
svijtta ako sebe. Toj licDosti, na kOj ll gleda sa sveto m strepnjom,
llcii el1 tr eba da ukio ni ono sto je moze smetati II njenom raz voj u
Smetnje sio mogu dnci sa fizicke, dusevne, pa i duhovne strane,
mogu se Iji dj, i j kada se poznanj e covj eka razvija u pedagoskom
s mjeru. Tada se maze lltanc3Din: zapazanjem otkriti gdj e se
nala ze smetn je slobodnom razvoju iicnosti. Tll ne treba grubo
dirat i u dfllgaCiju prir odll licnosti, tada lienost umije svojom
vlastitom sn2gom da se razvija tako da i.! svojim sposobnostima
moze doci dalje od nastavnika. To znBei imati pravu paznju
spram covjekove slo bode. Covjekova sloboda trazi da covjck u
nalazi impulse koji ga vode tl zivotu. U ranije dob:1.
uzivljujuci se insti nkiivn o u socijalnu okolinu, covj ek je iz svoj e
olwline primao sio je tada u njemu djeloval o kao moral ni. l\ao
religiozni impllisi. To je paralizovano jacinom intelektllalizma.
Prvo se mora razv iti ono sto u svijesti opet vodi do onoga sto
ie nekada postizano instinktivno.
U vez i s ti rn sav remeni covj ek mora II svojoj lienosti da
Enjoy Energy
High Definition
Fun At Your Fingertips
Touch
,
March &April 2009
ASUS' full line- up of innovative 3C
soluti ons will be showcased at
CeBIT 2009 in H annover. Take this
opportunity and join us there!

HANNOVER;;' N
IiSi..i5 @ Hall 26, Stand 039
93
trazi morai ne impulse, a moze ih naci sarno u praiskonim dubi
nama svoje duse. Na drugoj slrani u posljednja Iri do cetiri sto
Ijeca promstranje zbivanja u prirodi odnegovclno je tako da vazi
kao jedini autoritet Tako ljudi stoje na jednoj sirani pred tim
sto, na vanredan naCin, mogu svojim razumom u prirodnim
zbivanjima. Napredak covjecanstva u tom pogledu pOKazao se
zadnja Iri do cetiri stotjeca i u vanrednoj primjeni prirodne zna
nosti u tehnici. Prirodnoznanstveno miSljenje Ul2Zi u covjeka i
vodi ga dalje. Tu je covjek produktivan na podrucju tthnike,
jer to sto llsisava iz prirode djeluje u njemu kao neki inspira
tivni dar. Mozemo do u najnovijepronalasl<e slij'editi kako ono
slo prirodonal1cnici prirnaju iz prirode u neku rulm njihov duh
vodi dalje u tehnici talw da dalje djeluje inspiracija prirode. Ta
inspirativna snaga nedostaje savremenorn covjeku tamo gdje do
lazi u obzir eticlw, religiozno, dobra volja, ukratko sve 0110 510
iz covjtka treba da vodi do socijalnog ureaenja i socijalnog
zivota. Tu nam je opel pGtrebna snaga koja u duhovno dusevl10j
oblasti djelujc tako kao cisto prirodna inspirativna snaga u
spoljasnjoj tehnici. U spoljasnjoj tehnici dosli SOl O vanredno
daleko. Sto je c:wjecanstvo tu postiglo mora pJatiti time sto je
donekle zaostao cisto duhovni zivot, udalji o se oct starih tradi
cija kako u religioznom tako i u moralnom i socijalnom po
gledu. Danas it covjeku potrebna l11ogucnost da iz svoje licnosli,
u punom dozivljaju slobede, dolazi do neposrednih moralnih
impulsa. Zato sto stojimo pred tom socij alnom nuznoscu ukazao
sam u ,.Filosofiji slobode da postoji moratn<1 intuicija. Vet
tada sam nazllacio da u savremenorn ziV0tu covjE'ku mugu sarno
iz duhovnog svijeta priticati moralni irnpulsi, koji ga osnazuju
eticki i moralno. Zato sto u posmatranju spoljasnjeg svijeta ne
maiemo doti de duhovno stvaralackog, potrebno je da se uz
dizemo do duhovnih intuicija.
Ko svjes[)() du blje razgleda ovo doba tehnike vrlo ce lako
reci : Nalazeci se okruzeni ovorn mrtvom tehnikom ne mozemo
iz nje crpsti moraine impulse kao sto je to nekada mogao cov
jek koji je u prirodnim pojavama, u prirodnim snagama, gledao
duhovno-duscvno. Ne mozemo to jer imarno saznnnje 0 prirodi
cisto od svega toga. Zato svoj moralni svijd moztmo da dobi
jamo sarno kada ga licno neposredno duhovno dokucujerno u
slobodno j intuiciji. A za to nam je potrebna unutrasnja ziva
snaga duha, koju mozemo dobiti i udubljivanjerrJ U otkriea onog
F un At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
Hi g h Definition ~
Multimedia
Touch
(ltiftM:ji.t.I.pl:6j,j,tMY'
ASUS' full line-up of innovati v e 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join u s there
l
C e B I T ~ ~
HANNOVER ;;, ~
/'iSL.i5 @ Hall 26, Stand 039
94
l) hvatanja svijeta i zivota 0 kome je ovdje govoreno. Ovo shva
tanj e svijeta i zivota zeli sarno da iznese ideje i pojmove da bi
ani u nama na duhovan nacin postali zivi, tako da mogu po
stati i socijalni impuls, a ne sarno impuls u covjekovom mi
sljenju, u saznanju. - Socijalne teznje sto se u javnom zivotu
danas mnogovrsDo iznose jesu simptomi toga da su izgubljene
stare instinktivne pouzdanosti socijalnog zivota i da stojimo pred
nuinosti da na svjestan nacin osnivamo duhovni iivot koji ce
davati iste impulse kao nekada instinktivni zivot.
Cesto danas moiemo cuti: Svakodnevne brige za zivot i
nevolje danas su tolike da se jedino moramo brinuti za presne
potrebe zivota. a tek kada se u tome pogledu malo olaksa mo
zem a pogledati malo dalje. Sta ce nam sve te socijalne ideje.
Ovdje u Srednjoj Evropi radi se prije svega 0 nasusnom hljebu.
- Ali, i pored svih trenutnih potreba, treba da Ijudi sto prije
dodu do socijalnog razumjevanja, da se ponova ne stvore uslovi
koj ima ee Ijudi opet doci u takvu bijedu i nevolju. Socijalno
pitanje ne moze se rijesiti starim utopistickim i intelektualistickim
Ogled u tome pogledu na istoku Evrope odveo je u
upropascivanje. Potrebno je da se u socijalno pitanje ulazi teme
ljitim misljenjem, osjecanjem i dazivljajem, inace, sarno nastav
Ijanjem starih formulisanja ide se u susret r<lstrojstvu.
Avet evropskog Istoka preteei gleda l1a Zapad. Zbog toga
lle treba da ostanemo nedjelatni nego da stalno trazimo zive
socijalne snage, zivo shvataoje socijalnih teznji, buduei da se
apstraktno i utopisticko pokazalo kao neplodno. Kako to maze
da bude u pojedinostima pakazaee se u idueim predavanjima.
U ovom uvodu danas htia sam sarno da ukazem na to da se
iza sacijalnih ideja nalazi nesto dublje, sto je u vezi sa izvjesnim
preobrazajem cijelog dusevnog zivota .. To se u najnovije doba
pocelo da shvata i u proletarskim krugovima. Uvida se vee,
manje iii vise, neplodnost starih parola i testa se vee naglasava
vaznast dusevnog biea covjekova, da opet moralni i religiozni
impulsi moraju da biju socijalnim zivotom. U danasnje doba
!judi misle da su prakticari, a ne znaju koliko u stvari rade po
teoriji. Nije nam zadatak da neposredno postavljamo nove so
cij alne iii uopste kakve druge ideale. Nij e potrebno da apstraktno
aovorimo 0 idealima. Ono sto nam nedostaje nije apstraktna
skl onost idealizmu. Po!rebno nam je doi irJ/jat7anje duhclT7noga
a ne i:.mis"/janje i dea/a. Potrebno je da imamo duh ne sarno u
Fun At Your Fingertips
Enj oy Energy
Savings and
High Defin ition
M ultimedia Touch
A SUS' f ull line -up o f innovative 3C
solution s will be s howca sed at
CeBIT 2 009 in Hanno v e r. Take t h is
opportunity and jo in us the re !

HANNOVER;;' N
IiSl..i$ @ Hall 26, Stand 039
95
pojmovi ma nego toliko ziv da se kao bice naiazi u svemu
nasem djelovanju, pa ce se njegov upliv osjecati i u socijalnom
pogledu. Danas nam ne treba iormulisanje 0 idea lima i soci
jalnim teinjama, l1ego ono lto nam daje snagu da slijedimo
ideate, lto nam daje unutarnji iiflOt da rasplamtimo ideale f<ao
ono , ~ t o budi nasu flolju na odusevljenle.;ca ideale plodne .;ca
sflijet, .;ca dufiorrni liivot.
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition ~
Multimedi a
Touch
~ - ~ ..~ ~ ~ .. -.. ~
~ . ~
ASUS' full line-up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportuni ty and jo in us there !
teB T ~ ~
HANNOVER ~ ~
Ii5i..iS @ Hall 26, Stand D39
7. SADASNJOST 1 SOClJALNE PRlLIKE
(Atlantska i pacific ka kultura .)
Za sadasnji preobrazaj socijalnog st anja na Zemlji karak
teri st icne ~ u rijeCi jednog engleskog kolonijalnog ministra, koji
je prije nekoliko mjeseci kazao da se pogled svijeta ima da po
mjeri od Istocnog mora i Atantskog Okeana prema Tibom Okeanu.
Tek sad a poCinju Ijudi postepeno da povlace konsekvencije iz
prilika sto su se dugo pripremale i toliko snazno izmjenile ve
likim ratom. Da pov/ace KonseKvenci;e i ~ toga fto se u /edno
;edinstvo nosto;e da preobra:ze ne same privredni i soci;alnt
neg. o i sf7i uJ:o;amni odno:,Yo;i COf7;eeol7Stva no d;e/a; Zeml;i.
Stoga je potrebno da spoljasnje privredno razvijaoje prati i
duboki duhovni preobrazaj, cije pocetke moze covjek danas
mozda sarno naslueivati. Pri tome se mora uzeti u obzir, rna
kako da se izmjene socijalne prilike na Zemlji, da se u tom
socij alnom stanju Ijudi moraju uzajamno da razumjevaju ako
hoee da stupe u medusobne odnosaje. Za uzajamno razumjevanje
potrebno jt povjerenje a za povjerenje je potrebn(l da covjek
moze bar donekle gledati u dusu drugog covjeka. Civilizaciji
Zapada do sada je manje iii v i ~ e bilo mogucoo da dobije oesto
siri vidokrug (l Evropi i njenim kolonijama a moraee da se
nade vidik preko cijele Zemlje. - Sta se zbiva u tom pravcu,
veceras treba da ukatemo na osnovu nekoliko istorijskih osnova
koje neposredno zahvataju u sadasnjost. U vezi stirn kazacemo
nekoli ko rijeci 0 pokusaju razumjevanja u samoj zapadnoj
ci vilizaciji.
Kada obrazovani Englezi govore 0 Srednjoj Evropi (a tu
se misli u prvom redu na Njemacku) moze se cuti pribliino
Enjoy Energy
Savings and
Hig h Definition
M ulti medi a
ASU S ' full line-up o f innovat ive 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s
o pportu nity a nd j o in us the re !
CeB
HANNOVER
/iSU$ @ Hall 26, Stand 039
Fun At Your Fingertips
~
Touch
ovakvo misl jenje. Kod nas Engleza pociva sve na izvjesnoj de
mokratskoj osnovi . Pojedinac mnogo odlucuje 11 onome sto se
zbiva 11 prosvjetnom i pri vrednom zivotu. Veliki dio javnih po
lova ostavJ ja se ini cijativi pojedinca. Kada pogi edamo prema
, rednjoj Evropi vidimo da tamo postoj i izvjesna 3utokratij a,
izvjestan princi p uprave u kame upravni sluzbenic i iz sredi sta
drzavnog zivota izdaju razne propise 0 odn osajima, pril ikama
medu Ijudima. - A tama dalj e prema Istoku, t akv o ra smatranj e
na510 bi da postoj i ne sarn o auto kratija [l ego neka vrsta patri
arhalne 211 to kratij e, koja je protkana ne sarno onirn sto
duju Ij l1 di koji upravl jaju ll ego i izvj esnim religioznim imptl l
som, tako da Ijudi osj eeaju da je to sto ci ne na Zemlji naredi
vallO ad dl1 hovni h, vanzemaljski h moei i biea ti je impulse pri
maju u svoje osjeeaje.
Takvo rasmatranj e znCl caJn je za sada snj e socijalne pri
lil(e. St o idemo dalj e na Zapad u toli ko vi se je covjek svojim
cijelim mislj enjem i osjeeanj em vezan sa poslovima 0 koj ima
se stara. To narocito dol az1 do izrazaja u pri vrednim stvarima.
U pogledu dj lat nosti u privrednom zi votu covjek na Zapadu
na 'toji da prodr e u pojedinosti , sitnice. Tu je kod covjeka
izvjestan bl izak Iicni odoosaj s. ra m spol jasnjih okol!1 os ti zi vota.
U Srednjoj Evropi 0 je u izvjesnom smi slu drukCij e. Tu vlada
da se osiva ri ana, sto Englez, gledaj uei sa svoga sta
novista, naziva znaosiveni m upravJjanjem drzave; da preov!adaj u
izvjesne idej e koje se smatraj u tacni ma, koj e treba da se uzive
u principe upravljanj a i da se mogu obuhvatit i jednim pregl ed
ni m sistemorn, jedni m dr zavlli m sistemom. A pojedinac, pril azeei
cin jeni cama neposredn og zivota i ci njeni cama privrednog zivota,
prvo ima u vidu svoj e privredno iskustvo, ali on pored toga
ipak upire pogl ed u ana sto u izvjesnom smisl u nosi pravno
drzavni l< arakter koji se moze uclani ti tl ,iedan ad po menutih
si st ema. Pojedioos! posmatra :<: 3.0 dio nekog takvog sistemH.
Englez oerna sklonosti da iz mislja neki sistem, on gleda sarno
ono sto proi zlazi iz konkretnih pojedinosti zivota a ne ana
5to kao izvjestan opsti sistern obuhvat a cjel inu.
Time je ukazan0 i na jednu pojavu koja je u oajnovij e
vrijeme postala narocito znacll jna. Za mili one i milione Ijudi
nesto vanredno znaCi ime Ka rla Marksa. I pored mnogovrsnih
izmjena !i to su nastal e u pogl edu nekadan jeg dogmatski llkoce
nog, sabl onskog marksi zma (kakav je j os priJe nekoUko dese
7
Fun At Your Fingertips
Touch
ASU S' full lin e -up of innovative 3 C
solutions w ill be showcased at
CeBIT 2 0 09 in Hannover. Take thi s
o ppo rt u nity and j o in u s there
l
I' .... 1____,.
\.e
HANNOVER;;' N
Ii$US @ Hall 26, Stand 039
Y8
tina godina bio za milione Ij udi kao neka reJigija) za siroke
mast: evropskog proletari jata ime Karla Marksa ipak vazi kao
ime jednoO" proroka socijalnog preobrazaja. Ovdje se sada ne
radi 0 tome da ukaz uj ern 11a rna koje zablude marksizma, nego
sarn o da sa izvjesne stram' ukazem na njegovu istorijsKu
pojavu.
Marks je svoje obrazovanje dobio u Srednjoj Evropi, U
Njemackoj . Tu je pr imio sklonost za onG sistematsko, za ono
uredi vanje ideja kao sto sam malo pri je naznacio. Zatim je oti
sao na Zap ad. U Francuskoj, a naroCito u Engleskoj, u engie
skim radnickim krugovima, proucavao je konkretne pojedinosti
soci jalnog razvitka, pri vr ednog razvoja novoga doba. lz toga je
obrazovao si stem jednog socijalnog organizma kakav mo ze da
obrazuje sarno srednjeevropski covjek. A taj sistem nije uhvatio
korjena mozda u prvom redu na Zapadu, nego u Srednjoj
Evropi. To sto je Mar ks na Zapadu zapazao u konkretnim po
jedinostima, uobliCio ie u jedan veliki sistematski sklop ideja, a
to su njegovi privrzeni ci ucinili jos vise dogmatskim i teorij
skim. To je postalo ideal neke opste organ izacije cijelog Ijud
skog ro da sa privrednog stanovista. To je postalo u izvjesnom
pogi 2du ideal pri vredne, drzavne orgalJizacije, kada su izvj esni
krugovi imali mogucnost da to provadaju na Istoku, dakako u
vanredno neznatnoj mj eri, a sto takode vodi postepeno u besmi
slenost. Bitn o je pri tome da se i na takvoj pojavi jasno uoCi
da se iz osnova razlikuje vee i nacin misljenja Srednje Evrope
od naci na rn isljenja evropskog Zapada. Iz toga se vi di da bi
raznoli kosti na Zemlji mo rale biti jos mnogo vece i da jedino
nepristrasnost, misljenje bez preduvjerenja, moze da sagleda te
razl ike.
Danas se ta raznolilwst u malome krugu evropske civili
?acije mora posmatrati u vezi sa pozadinom velikog svjetskog
poretka. U danasnjicu, u socij nlne prilike, u danasnje stnnj e,
zapljuskuje i ono sto se rani je u istoriji zbivalo na Istoku i Za
padu. U mnogom soc ijalnom izgledll danasnjice ima i onoga sto
je danas maski rano tako da mu se sarno neznatno vidi porijeklo.
U onome sto je prije duze vremena nastajo l1a lstoku nalazi se
i ono sto se na Zapadll pocelo da pojavljuje u sasvim novim
obli cima zaj e no sa 0111111 sto je narocito srednjeevropsko.
Podemo Ii prema isto[m, prema on om Istoku koji ce u
bl1ducnosti morati da obuhvati i zapadne tvorevine, vidimo de!
,
3US' full line- up of innovative 3C
will be s howcased at
Enjoy Energy
Savings and
High Definition

Touch
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity a nd join us there!

HANNOVER ;;- N
JEi.,;S @ Hall 26, Stand 039
99
su amo U lIaCinu miS ljenja, u socijalnim oSJeCaJlma ljudi, jos
osta ci prada vnih uredenja i pradavnih impulsa. To sto se od
to o-a jos moze zapazit i na lstoku, rna da je doslo u dekadencu,
ukazuje na ona doba kada je na Istoku u raznim vidovima po
. tojala vladavi na svesteni ka, koji su, shodno tadanjoj lj udskoj
kulLHi. U sl) cijalni razv oj ugradival i ono sto su svojom instink
ti vnom vidovit oSCLl doznavali iz dllhovnih svjetova. Na jednu
k' sniju epoh u, kada je nekadanji Istok vec bio u svome raz
voju na nize, odnosi se ono sto danas Ijudi iz istorijskih doku
m nata ll al aze 0 tome da su 11a Istoku nekada vladale hijerarhij e
svestenstva koje je ucilo na rod da se iza svih prirodnih pojava
nal aze bozDns ko-dllhovna bica, i da covj ek izvjesni m magicni m
radll jama mo ze steci milost iii ljubav tih bi ca. Tacno je da su
u vrijeme stare orij entalDe civilizacije izvjesne odabrane indivi
dual nosti trazil e vez u sa duhovnim svijetom, koja se osnivala na
ono me zasta mi danas ne moze mo da imilmo ni najmanje sklo
nosti , Osnival(! ,e na taj nama 0 uzimanjll izvjesnih jela i piCil ,
tako de: se iskl juci obicna culna djelatnost covj ekova i covje k
dozi vi doba u koj ima je moraln o-duhovno jos bila u jednom
jedinstvll sa fizi ckom prirodom. U pradav na doba razvoja Zemlj e
!1 Cl stoj ali su da se preneSll ani upuceni svestenici time sto S11 u
svoJe ti jelo uzimali izvj esne esencije iz spoljasnje prirode. ::lPO
menuo sam u prethodnim predavanjima da covjek na savremenom
putu u natculne svjetove, iZv-jesnim duhovnim gledanjem II svoj u
vlastitu prirodu, dozivlj ava sjecanje svijeta. Pri tome Covjek moi e
lb size do onog vremena (kada prirodni zakoni za Ijude nijesu
bi li takvi kao da nas, niH duhovni zakoni tak0 apstr3ktni kao st o
Sl1 danas) lcada je moralno-duhovno i fizicko-prirodno bilo jedno
jedinstvo, tako dJ covjet< dolazi do dll hovno -dl1sevno-fizickog
porijekla Zernljina razvoja a ne do 6sto mt hanisticke Kant-La
plasove p ramagl e, Sio covjek tako dusevno moze dozivj eti leao
sjecanje vijeta post ize se danas duhovno-dusevnim vjezbama a
ne djelovanjem na fi zicko tijel o. Tako nije bilo u davno doba
na lstoku, Tada su Ijl1di dolazili do izvjesnog snoJikog duhovnog
sledanj a time sio su potsticali svoje nesvjesne instinkte uzima
niem u svoj organizam razi1ih esencija iz bi lja, iz prirode. To
je bio prvobitni nacin kako su prvaci u vladavini svestenstva
n<1 lstoku do lazili u vezu sa dllbovni m svijetom a istovremen o
.3 U imali punu moe nad socijalnim i politickim prilikama. Time


Fan-At your full line- up of innovative 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover_ Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there!
Savings and
High Definition
Multimedia
Touch
CeB
HANNOVER
,"iSUS @ Hall 26, Stand 039
100
u nalazili i impu lse po kojima su davaIi smjernice u socijai
ll0111 zivotu.
U svi m socijaJnim uredenjima Istoka bio je izliven religi
ozn i el me nat, svijest da ustvari duhovne moci vladaju svim
zemaljskim i da nijedan covjek ne bi trebao na drugi nacin da
zapovj eda osim tako da pusta da se snaga bozanske rijec i izIiva
u duh, u dusu, koj a te zapovjesti treba da daje. Uslijed toga Sll
oni impulsi , koji su se prvo smatrali kao religi ozni, kao milost
va nzemaljskih moci , u socijalnom zivotu primili obiljezje zapo
vjesti , pa i oodje gdje nam se u izvjesnim istocnj ackim kult u
rama Cini kao da imamo posia sa zakonima u kasnijem smi slu
te rijetl. Xada se gleda unatrag na bit takvih zakona, kao ::it o
su bili na pro zakoni Hamurabi. a, lako se vidi da su tu U osnovi
impulsi, koji imaju karakter "zapovjesti", koji se ipak svode [1a
ono sto se smatrala kao opstenje izabranih ljudi sa duhovnim
svij e om.
To se zatim, u sve slabijem obliku, odrzalo u svim soci
jal ni m llredenj ima koj a se zasni vaju na crkveno-religioznim os no
varna. Ma koliko da su danas II socijalnim prilikama te stvari
maskirane, kod druStava na religi ozooj osoovi moze se vidjeti
kako se donekle jos pokazuju dj eJatni opisani impulsi starog
lstoka. Mnogo toga u danas njem socijal nom sklopu ne raZll mi
jemo ako ne uzmemo u obzi r da su Ijudske duse u nesvjes.
nom jos u vezi sa onim prilikama. U dusama su jos a
sljeden i ost aci reJigioznih sklonosti Ist oka, pa i tama gdje su
religiozna shvatanja popri mila drukcij e obI ike, obIike koji su s
odvojili od privrednog iivota kao sto je to kod religij a l1a Za
padu. Da istocoe religije svoje djelatne snage salju do u poje ..
dinosti privrednog zivota. moglo se zapaziti jos prije rata na
evropskom Istoku.
Da bis mo razu mj eIi socijalni razvoj moramo uzimati 1I
obzir i te duho vn e impulse, jer to sto se dan as cesto opisuje
kao socijalno uredenje lIstvari je sarno spolj as nja strana. Da
je tako mozemo vi dj et i na primjerima kao sto je na pr. ovaj .
Danas sa uzasavanjem gledamo na ono sto se l1a evrop
s om Istoku l1a toji da ostvari kao soc:jalni organizam. Ali,
gledajuci na to s10 se dauas zbiva oa evropskom Istoku mo
ramo se sjetiti onoga sto se prij e priblizl10 osam stolj eca do
gadalo u Aziji, u Kin i. Prije osam stotina godina u Kini je pr!
li eno nenadano lI vedeno drzavno u[edenje (i ost vareno u visa

Furl" At Your full line-up of innovative 3C
solutions will be showcased at
C eBIT 2009 in Hannover. Take this
Enj oy Energy
opportunity and j o in us there!
Savings and
High Definition

-
Multimedia
..
Touch
_ .
- .
..-,
- .
.


HANNOVER M' N
Ii5US @ Hall 26, Stand 039
101
kom stepenu) u kome se provadalo ovo: Sve prilike ljudi, i
one privredne, u svim pojedinostima uredivala je drzavna vlast.
Razna drzavna nadlestva u to vrijeme u Kini sedmicno su utvr
divala cijene, odredivala kalw se i na kome mjestu mora obra
divati zemlja, zemlj oradnicima su pribavljali sjeme za sjetvu.
Bogate ljude oporezi valo se vrlo mnogo tilko da njihova bo
gatstva postepeno predu u opste dobro, i 1. d. - Kad se toga
svega sjetimo mozemo reci: To sto u nase vrijeme izvjesni
krugovi nastoje a uvedu kao socijalno uredenje u Evropi, to
je prije osam stoljeca bilo ostvarivano u visokom stepenu, sve
dok nije s[usena socijalisticka uprava i njene pristalice protje
rane iz Kine. Trideset godina trajalo je tamo jedno uredenje 0
kome mozemo reCi: Kada ga covjek danas opisuje, a ne kaze
da se odnosi na Kinu, moglo bi se vjerovati da se odnosi na
danasnju Rus ij u.
a takve stvari moze se pokazati kada se ukazuje na spo
ljasnju stranll so ci jalnog ureclenja. Jer tada vidimo da to sto se
u uobi cajenom smi sl u shvata kao socijalizam ne mora biti sam
produkt naseg vrernena nego da se to pojavilo iz sasvi m dru
gih klll urnih lIzroka lla dalekom lstoku p.ije osam stotina go
dina. Al i kada se u!azi u srz onoga sto se tu socijalno uobJica
valo i onaga sio se mozda danas zeli da socijalno obrazuj e
zap3za se kao zna caj na razlika da SL1 u onom kineskom socija
li zmu postojale jos ja ne poslj edi ce teokratij e, a da je danasnjem
ruskom socij alizmu prisajedinjeno apstraktno misljenje, na pri
rodnoj znanosti nauceno mislj enje, u kome covjek nij e ni najmanje
svjestan svoje veze sa dl1hovnim svjetovima. Sto je po spoljas
:Ij em liku prividno isto, ni je isto kada ga gJedamo u duhovnom
smislu .
Kada poiazimo sa nekog takvog gledista naci cemo da je
narociti oblik teokratske driave, odnosno teokratskog socijalnog
uredenja, tujao za vrij erne jedne izvjesne epohe covjecanstva.
Kad je ta azijska teok ratija bila na svome vrhuncu, zapadni i
srednjeevropski narodi jos nijesl1 imali kl1!ture i civilizacij e. Pre
lazeci u Evropu primito je sasvim drugi lik to sto ie u Aziji
imalo teoluatsl i oblik. Prelazni oblik moze se naCi u Platono
voj utopistickoj drzavi, tn se nalazi nesto sto donekle potsjeca
na istoenj ack ll svestenicku jerarhiju. Iz toga razloga Platon je
htio da za upravlj ace svoje drzave izabere one koji su tu u gre
lwm smislu postali mudraci, filosofi. Ustvari u grckoj civiliza-
Enj oy Energy

3US' full line-up of innovative 3C
'.
will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
Touch
CeBI
HANNOVER
J'i5l.iS @ Hall 26, Stand 039
102
ciji bio je filosof one sto je oa Istoku bio svesteoik. Ali u Pla
tonovoj utopistickoj drzavi maze se vee prepoznati jedan drugi
obiik u koji se preobrazio istocojacki socijaini zivot. Nije vise
trazen odnosaj covjeka sa vanzemaijskim rYloeima, nego to sto
je re iigioUlo trebalo osjecati 0 tome odnosaju preuzimalo se
manje ii i vise iz staiOga doba Istoka, a samostalno se izgradio
odnosaj covjeka i covjeka, ono sto na starom Istoku nije bilo
osobi to znacajno, kao ni u onim socijainim uoblicenjima koja
se opisuj u li Starom zavjetu. Odnosaj covjeka i covjeka u svome
prvobitnom liku uaroCito jasno uocavamo kada dublje gledamo
u grcki dusevni zivot, kada je covjek jos na izvjestan nacin
osjecao duboku vezu duhovno-dusevnog i prirodno-fizi ckog
svoga tij ela. U dubljem dozivljaju za stare Grke jos nije bilo
ta kvo razdvajanje tijela i duha kao sto je to za nas postalo. To
se poj avilo kasni je, tek kod Aristotela. Ranije stari : Grci nijesu
iu ali takav pojam 0 tij elu i duhu. Za njih je bilo jedinstvo duo
hovno i fizi cko.
Kada se kod starih Grka odnosaj covjeka i covjeka uoCl
vise sa osjecajne strane i vidi kako taj odnosaj potice iz starog
odnosaja covjeka spram bozanstva, kada se to ima u vidu moze
se feci: sto je ranije bilo duboko religiozno shvatanje, preobra
zilo se II pravno shvatanj e. A iz toga (iz zajednickog dj ejstva
grcke i ri msko-latinske biti) nastalo je zatim to sto se moze
nastav iti u socijaino uoblicavanje. Svestenik postaje postepeno
upra 0 ' amo nasijeclnik istocnjackog narodnog vode, jer sve
'tenik je n3 Istoku, pa i kclda 0staje Ll pozaclini, uvijek bio stvarni
duhovni voda. Pojavlj uje se nacin misljenja, obrazuju ideje, koje
se osnivaju na odnosaju covjeka i covjeka. To ide tako daleko,
da i sam religiozni zivot ponire u tu, mozemo reCi, pravnu
st ruju. U taj obuhvatni pogled na svijet, sve do u tadanju kos
moiogiju, ulazi pravni elemenat, koji zatim, manje iii vise
ostaje tOk0111 cijeJog Srednjeg vijeka. To se maze osjetiti kada
se pro ucava shvatanje drzave Augustinovo i Tome Akvinskoga.
Religiozni impulsi, premda ostaju takvi, primaju pravne oblike.
Za ulazenje pravnih obiika u ljudska religioZl1o kosmoloska
shvatanja i{arakteristicna je slika strasnog suda u Sikstinskoj
kapeli u Rimu. Ta slika simbolicki pretstavija i prelaz iz
cisto religiozno-kultskog elementa u (}no shvatanje koje reli
giozno prozima pravnim elementom koji se unosi u shvatanje
o upravljalJju covjeca nstvom. A to je i u svim soci jalnim ure-
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Touch
Fun At Your full line- up of innovative 3C
soluti ons will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
oppo rtunit y and j o in us there!
CeBI
HANNOVER
.liSl.iS @ Hall 26, Stand 039
103
denji ma Srednjega vijeka i u mnogi m danasnjim uredenjima.
I{ada se ukl oll i maska vidi se da je tu taj pravni elemenat kako
su ga prenijeli religiozni impulsi iz ranijeg doba. Mozemo reci:
istoenjac ko-teosofsko preobrazava se u pravno-logieno. Mu
drost lstoka postaje rijec Zapada, a iz rijeci razvija se opd ono
slo postaje pravni oblik lwji se siri dalje i mjerodavan je tokom
cijelog Srednjeo- vijeka. ProucavajuCi privredna uredenja Sred
njega vijeka svuda nalazimo da je u socijalne prilike zahvatalo
one sto je pra nog obiljezja i prozeio istocnjackom religioznoscu.
To utiskuje oblicje socljalnim prilikama. Pri prelaw iz srednje
vjekovne u novu istoriju sve se vise potiskuje u pozadinu re
ligiozni el emenat
j
a sve se vise istice pravni elemenat i ulazi
zatim u privredne priii ke. Sto sad uvdj e opisujem muze se 11
svim poj edinostima pratiti kada se proucava tok puta u svijet
rimskog prava. I u pojmovima 0 svoj ini, u pravilima 0 pos.iedo
vanju, u svemu privrednom, odl ucujuce je bilo socijalno stanje
, tv<! ri koje se temel jilo na takvim osnovama. U koliko sc tok
razv oja covj ecanstva vise pribliZava Novome dobu, na Zapadu
se sve vise istice samostalao elemenat. U starije doba
sve privredno bilo je jos zapleteno u religiozno-pravniOl obIi
ci ma. Privredni e1emenat em an ipuje se prv o za Ijudsko mislje
nie vise na Zapadu. ada se proucava privredni elemenat kakav
je bi o kod Fenicana, i uporedi sa piivrednim sistemima Novoga
doba, zapaza se da ie onaj fenicanski eiemenat proizasao iz
impulsa koje sam opisao, al i da se tokom vremena zapadni
privredni sistemi sve vise oslobadaju tih impulsa. Kao treea
struj a se to st o prvo pokazuje tendencu da privredne
odnosaje podredi samostalnim sociialnim oblicima. Ta tendenca
dolazi sa Zapada, koji sa svoje strane manje iii vise preuzima
to sto dolazi sa Istoka i iz sredine izmedu Istoka i Zapada. U
amer ickoj civilizac iii na pr. naroCito su se privredni odnosaji
emanci povali od drugih kulturnih struja, razvili su se iz svojih
vlastiti h uslov3, iz privrednih uslov<I razvili S11 se do trustova i
sindi kata. Iz izvjesne Ijudske sklonosti , koja je upravo sklOTlost
Zapada, covjek zel i da pri vredni 2ivot odrzi odvojeno cd reli
gioznog zivota, doci m ga sl abije moze odrzati odvojenim od
onoga sto se kasnije prisajedinilo kao pravno misl jenje j osje
cani e. lpak se jasno istice da postepeno pr:vredna uredenja u
svome socij aln om pogledu teze da iziau iz onih sablonsl,ih poj.
mova u koj e su dosli time sto se na njih prosirio pravni ele
','ZE? Sl77 r
g'
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition

Multimedia
Touch
ASUS' full line- up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannov er. Take this
opportunity and join us there!

HANNOVER
I'5l.i$ @ Hall 26, Stand 039
104
menat. Sve vIse tezi da postane samostalal1 cisto privredni zivot.
Time je istovremeno ukazano na nesto sto mora iZ3zvati naro
cite suprotne odoosaje, pa i konflikte medu Ijl1dima, a i l1 aro
di ma. Uzi majl1c! U obzir cinjenicu da se na starorn Istoku
religi ozni elernenat pruzao i preko pravnog i privrednog, da je
zatim rel igiozn: postao samostalan a pravn i se rn anje iii vise
odvoJio, Ii imajuCi jos u sebi privredni, pogledarno Ii to da se I
na Zapadu zeli da obrazuje samostalan privredni zivot, tada
rnoramo takode posmatrati kako se pojedina Ijudska kultu rna
stremljenja odnose spram takvih dllhoVl1ih st mj a. Jasno je da
se iz onog ieokratsko- patrijarhal nog elementa, koji svoje ko r
jenje jma na Istoku, sa izvjesnom tacnosti moze obrazovati sarno
ono sto pristaje za agrarnl1 organizaciju, za jedan socijalni 0[
ganizam koji se u prvom redu oslanja na obradivanje zemi je,
oa poljoprivredu. U izvjesnoj je istorodnosli agrarni zivot j
teokratski elemenat. To se odrazava i 11 svim kasnijim socijai
nim prili kama sve do naseg vremena. Uzimajl1ci U obzir no:.
jednoj stran i istorodnost izmedu teokratskog naCina misljenja,
njego ve pat rij ar ll alne biti, i agrarnog sistema, mozemo na dru
goj strani vidjeti da je i sve ono sto sacinjava trgovi nu uglav
110m 11 istorodnosti sa drzavuo- pravnom biti. Zato je na starom
lstoku trgo vina kao neki privjesClk patrijarhalne uprave medu
Ijudima. Trgovina se razvija u obliku koji danas za lias ima
socijal no znacenje ug!avnom sa pravnim elementom. U koliko
se ona obraz oval a ua Istoku to su prouzrokovale izvjesne u
pravno pretvorene aii smatrane kao bozanske zapovjesti. Trgo
vina dobija socij al ni izgled tek u Ijudskoj drzavno- pravnoj slru ji .
Oblast privrednog zivota prvenstveno se pokazal a podobnolll u
L1 stanovama koje se oslanjaju na pravo i pravno misljenjf:, to
je trgovacki dio privrede. Sa industrijskim dijelom u oovije
vr ijeme pojl se doduse i drzavno-pravni elemenat, jer U ci je
10m covjeku sve mora biti povez3no, tako da, s10 idemo dal je
na Zapad opet nalazimo da covjek ima izvjestan licni odnosaj
spram pojedinosti, da ga prvenstveno razvija na industrijalnolTI
dij elu i na onom sto je s njim u vezi. I tu on unosi trgov acke
odnosaj e, jer je dimas u socijalnim uredenjima zivota tako da
se preduzece zamislj a da se u trgovackom smislu uclanjuje
socijal no uredenj e. Pn=cduzimac smatra da je njegovo preduzece
postavljeno u jedan trgovacki odnosaj tako da i u tom pogl edu
na Zapadll na privredni zivot uplivi se druga, srednja struja. Taj
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings a nd
High Definition

Multimedia
Touch

ASUS' full line-up of innovat ive 3C
solutions w ill be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!

HANNOVER;;' N
.I'iSLi5 @ Hall 26, Stand 039
105
pra,' co- drzavni elemenat djeluj e jos VIse u danasnjim socijal nim
obli cima koji se obrazuju iz dubina sirokih narodnih masa. Kao
pojave modernog tehnickog zivota nastala su razno
vrsna socijalna uOblicenja k<1O na pr. radnicka udruzenja. Ma
da SLl ona si vorena iz privrednih odnosaja (na pr. savezi rne
talski h radn ika, udruze nj a grafickih radnika, i L d.) ipak je par
Iamentarno-drzavno-pravno tu kako Ijudi u njima zive, kako po
smatraj u stvari , raspravljaju 0 njima i glasaju; to je iu upravno,
to p ti ce od druge struje 0 koj oj sam danas govorio. Treca
stmja a svoji m vlasti tim idej ama tek je u pocetku i j os svoj e
socijalne sablone mora da uzima iz onoga sto je staro. U sa
dasnjosti postoj e uporedo tri glavna soc ijalna uoblicenja koja
se opcenito u najvecoj mjeri opet raznoliko rasclanjuju ali su
jedan pored drugoga tako kao da postoji istorij a rasprostrta u
pr ost oru. Uz ivlj elVamo li se u rna koje socijal no uoblicenje, U
neko privredno iii drzavno udruzenje, iii u zivot neke religiozne
zajednice, svuda nalazi mo da zajedno postoji one sto je u isto
fi ji nastaj al o jedno za drugim, ali se u prosto ru ispreturalo, a sto
anas treba razumjeti , jer je sada vrijeme kada covjecanstvo na
vi iiem stepenu mora izboriti u punoj svijesti onu naivnost iz koje je
prvobitno djelovalo. Nekad je prim itivni privredni zivot i drzavni
zivot lspravno bio i tocen 11 teo kratsld oblik. Kasn ije se obra
zavalo dvojstvQ, i iz st aroga doba bio prenesen reJigiozni ele
m nat, a drzavno-pravni elemenat rFlzvijao se dalje, sadrzavaj uci
u sebi i privredn i zivot. Danas ide privredni zivot ka sarno
stalnom uoblicenju, ka Ijudskim zi vim idej ama koje mogu opet
djelovati stvaral ac, i kao sto su jos kao zivi impulsi djeloval i
grcko- rimski pravni oblici i ist ocnjacki religiozni impulsi. Pome
nute strll je u covjetanstvll odj eli le Sll se jedlJa od druge,
postrl, le 5U sa mostalne. Treba da mozemo posmatrati socijaln3
uobl icenja i u pogl edu duhovne strane koja je prvo jedino
djelotvorua, i sa pravne strane koja postala odlucujuca u
Srednjem vi jeku, kao i u pogledu privredne strane '>:a kojl1 se
takode mo ra traziti dUfIovna strana.
To bi trebalo da bude samo rasmatranje 0 osnovama so
cijalnih prilika u danasnj ici. Za razumjevanje socijalnih prilika
potrebno je da stvarnim razumjevanjem ulazimo u rasmatranje
onii1 perspektiva LI svijetu oa ke je sam ukazao u pocetku ovog
p redavan ja. Za to je covjeku potrebna ziva misao, a da mu je
potrebna moze se donekle vidjeti i iz danasnjih rasmatrania,
Fun At Your Fingertips
Enjoy Ene rgy
Savings and
High Definition
Multimedia Touch
ASUS' full line-up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
oppo rtunity and j oin us there
l

HANNOVER;;' N
,"iSLiS @ Hall 26, Stand 039
106
kao iz rasmatranja samog zivota danasnjice. Svuda covjek
Cezne za tim da privredni zivot protka podobnim zivim impul
sima j idejama. U tom pogledu narocito su zanirnljivi obrazo
v ni ljudi na Zapadu.
Spornenuo sam u pocetku danasnjeg predavanja da je u
jf: dnom vrlo znacajnom djelu, izaslom prije velikog rata, jedao
Englez ukazao na to da je iz osnova raziican engleski nacin
rnisljenj a od njemackog. Os im toga on uocava da je u njernac
kom naroctu Srednje Evrope uvi jek zivjela misao i kaze 0 rnisli
da je ona ipak u ljudskoj dusi elemenat koji prisno uvijek iznovL
ukJ zuje na velike zagonetl{e svijeta i covjecanstva. Da se covjck
u kultllrama, koje njeguju misli tako kao Nijemci, stalno sreta sa
najdublji rn zagonetkarna svijeta i covjecanstva, rna da su Ijudi
uvi dali, dodaje taj Englez, nedokucivost njihovog rijesenja. Me
cl uiim, s pravol11 bi se rnoglo govoriti 0 uzal!1dnosti njihovog
rijesavanj a, kada bi se mogl o ukazivati sarno na onu misao
koja je ipak neka vrsta mrtve misli , ma da moze da se vine
do najvisega. Ali, ko jednom nasillti da se u nase vrijeme mogu
II Ijuds kim dusama radati zive misli, nece mozda govoriti 0 ne
kOll1 kon3cnom ri jesenju, ali ce govoriti 0 putu koji moze do
vesti do toga da za svako do ba mozemo uvijek rijesiti socijalna
pitanja koja se postavljaju za to doba. Posto je jednom mi slj enje
o socij alIl om ur de nj u usI a u razvoj covjecanstva, ne moze se
govoriti IJ t ome da se socijalna pitanja sada mogu odjeda red
rilesit i. Medu impuIsima razlJoja ad sadasnjosti za buducl10st mora
da postoji i razmisljanje 0 socijalnim prilikama. Zato mozema
rec i: Nij e govor 0 rije.senjima neg.o 0 jednol7l i i!7om covj efcovom
mis/-'enjLl, Koj e na svjesian naCin teK vidi ciljeve i na svjes/an
naci 7 se upucllje na put Ka rije.senju soC/ja/nifi ;;a90net!<:i i i vota.
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
~
Multimedia
Touch
tltfiM:Ji'Nijl:6W;i,N4'
ASUS' full line-up of innovative 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
CeBI
HANNOVER
,15Li5 @ Hall 26, Stand 039
f
8. SADASNJOST 1 SOCIJAL. 'I IEDOSTACI
(Azija- Evropa.)
Kada se danas postavij a pitanje 0 socijalnim nedostaci ma
i socijalnim potrebama, skoro svaki covjek bi, sa svoga stano
vista i PQlozaj a, imao nesto nar ocito da kaze 0 tome. Ne misli m
mozda da razgledanjem potreba sadasnjice navodim sta bi se
imalo post ici, nego da uKazem na neke izvore iz kojih pol ice
ono na sta se sa raznih strana s pravom ukazuje i veJ iki dio
covjecanstva dovodi u ocajanje i pesimist icno raspoiozenje.
Mazda medu najostrije izreke 0 tome ocajanju spad3 izreka
j dnog covjeka od koga se ona mazda najmanje mogla oceki
v<,ii . Jedan od naj znameni tijih istoricara umjetnosti, Herman
Gri mm, koj i je umro krajem devetnaestog stoljeca, kazao je u
jednom od svojih posljednjih djela ovako : Pogledamo Ii one
sto se danas dogada medu narodi ma, pogiedamo Ii medus obni
odnosaj raznib civilizovanih naroda, kako se spremaju da za
vojste jedan na drugi, kao da se u njima nalazi kiica za d<1 ije
ratovanje, mozemo ocekivati dan opsteg samoubist va. Moramo
se zapitat i da li ovo spremanj e naroda za ratovanj e ne vodi do
propast i ci vilizacije. -- Clldno je da je t o kazao bas Herman
Gri mm, jer on inat e ima optimisticki nazor na svij et, on
je djel og svog zivota llpravljao pogled na ono sto covjecanst vo
maze uzdici, sto II covjecanstvu zivi kao stvaralacko i produk
tivno. Cudno je pored toga sto je on te rij eci kazao jos krajem
devetnaestog stoljeca, a ne pod mracnim utiscima prije pocetka
svj etskog rata.
Ali zadaca covjekova ne moze nikada biti da oslaje u oca
janj u n go da gleda prema onome sto moze da mu daje nadu
za ono sto vodi obnovi, izgradivanjll, zo ri. 2ato je potrebno
t-un At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Touch
dl
1
i':Ji.:N,ij:6i,J;t.1I14'
ASUS' full line-up of innovative 3C
solutions will be showc ased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
C e B I T i ~
HANNOVER ri N
r.sus @ Hall 26, Stand 039
108
da du blje potrazimo korjen onoga sto nas je II evropskoj C1Vl
liza iji postepeno dovelo u vanredno tezak polozaj. Mada se vje
mje da su tu sarno privredni uzroci, ipak cemo glavne uzroke pri
vrednom padu morati potraziti u duhovnomzivotu novije civilizacije.
U predavanjima posljednjih dana ukazao sam na to da na
da:lasnj i dusevni zivot ljudi utieu snage proslostJ . Da bismo ih
-hvatili m ramo iCi u davnu istoriju razvoja covjecanstva. -
Juce sam Platona, koji se, mozemo veci, nalazi kao
na i hodistu sadasnjeg zapadnjaekog duhovnog zivota, tako da
jednim okom gleda na Aziju a drugim na Evropu.
Platonov socijalni nazor je u mnogom pogledu stran sa
remenom covjeku. Platon gleda ideal socijalnog organizma II
t! aranju iz vjesne zajednice, ko ja bi bila i na stetu razvoja
coviekove individualtiosti . On smatra potpuno izvodljivim da se
novo rodencad, [{o ia izgledaju nespos obna za zivot, jednostavno
l Z1o ze, otstrane iz ljudske zajednice, da ne bi smetala u soci
jalnom organizmu. Platon takode nalazi mogucnim idealni so..
cijaloi organizam u ko me bi sarno izvjesni stalezi !judi imali
punopravan oIozaj. 1 ne uzimajud U obzir da je ropstvo
srnatr an _ kao sarno po sebi razumljivo, Platon uvrstava u
_voj socijalni organiz2m kao spore dna zvanja na pr. one
i;'Jji se trgovinom i prometom. Sve one za koje ne
drzi da su zaist a dio socijalnog organizma, ne uvrstava ih
potPU11 0 u socijal ni organizam. Savremena svijest nalazi da je
za covjekov u indi vidualnost bilo malo f2zumjevanja u Plato no
voi idealnoj socij alnoj zajednici . Pogled je jos sasvim upravij en
soci jalnu zajednicu, nju se stavlja na prvo mjesto. Covj ek
k <'l. O pojedinac u toj zajedni ci smatran je kao faktor drugog re ct a
i zivot mu je bio u toliko opravdan u koliko se mogao uclaniti
u ustanovl j eni soci jalni ideal.
ada trazimo korjen onoga sto je dovelo Platona do takvih
misli 0 zaj ednici moramo ga potraiiti u Aziji, u istoenjackoj
Jnl lturi . Tada nam u duhovnom pogledu maze biti jasno da se
duho ni zi vot Evrope razvij ao i istorijski kao neko malo po
Iuostrvo kontinenta. - Ali gledajuci Da Aziju sa soci
jalnog gledist a, nalazimo da je u Aziji ideja 0 zajednici svuda
na prvom mjestu, i da je Piaton tu ideju 0 zajednici jednostavno
preni o sa Istoka. Za potpunije objasnjenje te ideje 0 zajednici.
"1 ti me u vezi i danasnjeg socijalnog stanja u svijetu, moral!
ismo jos neSto dodati.
....... III oJ -"'" __...... """;:'_" _ ....- _
Enjoy Energy
Savings and

High Definition
Touch
;US' full line-up of innovative 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there
l
Ceal
HANNOVER
IiSU$ @ Hall 26, Stand 039
10k
Istocnjacki duhovni zivot nosili su Ijudi koji su bil i sas\' im
razli cit i od Evropejaca kasnije civilizacije, U pogledu na du
hov nu i dusevnu bit u Aziji je postoiala visoka kultura, kojoj
se sta vise danas obraeaju mnogi Evr oplJani. Spomenuo sam
vee izreku koja se testo navodi: Svjetlost dolazi sa Istoka. Ali
Jjudima Istoka nedostajalo je prije svega ono sto je najkarakte
ri sti cnj je evropskom stan6vniStvu otkada je pocelo da radi tJa
ci vilizaciji zemaljskog razvoja. Tamo u Aziji Ijudi jos nemaju
razv ij eno osjeeanje 0 ja, osjeeanje li cnosti jos je 1I dubillama
duse, jos ne postoji osjeeanj e !ienosti takvo kakvo ima Evrop
Ijal1in. Kada azijsku kult uru prima covjek koji oema razvi jeoo
o .ieeanj e on u njoj sudjel uje na izvjestan sno1iki na cin,
bez osjecanja lI enost i. Azijska kultura je pogodna za Ij udsJ,e
zaj edni e. U vrij eme dok covjekova individualnost jos nije bila
dosla d svoga punog razvoja, Ijudske zajednice bile su prijem
Iji vije, sposobnije od pojedinca za jednu vi soku kultUrLl . Va b'
pri mile tu visoku kulturu, Ijudske sposobnosti u socija lne> m ii
votu zajednice pomnozavaj u se a ne sarno da se sabirajli. A
ono sto je u istocnjackoj civilizaciji smatrano kao narociti ideal,
i sto je 'sve vise i vi se prelazilo u Evropu, prelil o se u jedl1 o
stavnu formuIll II apolinskoj izreci: sebe! U izvjeso(;m
pogledu mozemo cijel u staru Azij u gledati tako ({ao da se nien
razvo j upravljao t ome a se istocnjaekom nesebicoom klllturllam
raz voju, kao zavf sni smisan doda recenica: Upoznaj seber, k'Jja
otada postoji 11 covjecanstvu kao duhovna i kult urna devizil,
uopste kao covjekov vi soki i daleki ciIj. Ali i na Istcku se 0 5j e
cala teznja da covjek u svome visem obra zovanju U izvjesncm
smisl u dode do svoga ja. a duhovnog gledista to sam naznaCio
kada sam karakte ri sao put Joge. Sa soci jalnog gledista to do
lazi u obzir kada rasmatramo ono sto je ua lstoku u socijalr em
vods tvu ljuds kih masa bi lo samo po sebi razuml jivo. Tu. svuda
nalc zimo da je ouaj koji je bi o ucitelj , voda, bio je u duhovnom
PfJ gI \: du istov[emeno i svestenik i Ijekar. Na Istoku je u us koj
vezi bil o li jecenje i sve ono cemu su ljudi tezili kao spozn-lji,
kao vi sem duhovn om 2ivotu. U staroj istocnjackoj kultu ri bio
je jedno Ijekar, Llcitelj i svestenik. To je u izvjes nom .og\edu
u v zi s tim st o je na istocnjacku kulturu duboko uplivi sa!o osj
canje opsteg Ij udskog grijeha, a to ie unosilo nesto b()ie": no
cio Ijudski [azvoj, tako da je put saznanja, uopste tL' znj' ::: a
vi som duhovl1oSCU, uzimana u smislu da se treba lijeciti cOl/ j2k

_ ____ JS' full line-up o f innovati ve 3C
I
t
Enjoy Energy

Touch
...- .. .

soluti o n s w ill be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s
opportunity and j o in us there!
teBI
HANNOVER
.IiSl..S @ Hall 26, Stand 039
110
takav kakav je po prirodi. Odgoj za vIse duhovno obrazovanje
bio je istovremeno lijecenje, jer se smatralo da treba lijeciti co
vjeka takvo
a
kakav je po prirodi. S tim je u vezi stari istoc
njacki duho vni razvoj.
U ist ocnjac l< oj mis terijskoj kuIturi razvijanje covjekovo do
viseg duhovn 'g razvoja bil o je u ustanovama koje Sll istovre
m no bile hram, skoia i ishodiste socijalnih impulsa. Tada su
jos religija, Ll111j etnost i znanost bile jedno jedinstvo. U vrsenju
kulinih obreda manie se pazilo na to sto je zivilo u dusi kao
vj erovanj e, kao dogmc, a vise na to da se veza covjekova sa
boz3nskim trati II prvorn redu u prinosenju zrtve i vrsenju kuIta.
U 'lTSenj ll kult a, i u onome nasta se on naslanjao, bila je sadr
za na i umjet no st. U dozivljaju ll mjetncsti i religije bila je data
starn. form ula spoznaj e. Covjek [{oji Je ulazio u to dllboko je
din t ' 0 re li gije, umjetnosti i znanosti nije primao sarno nesto
Y to ga j II nj egovom razvojl1 jednostavnim plltem vodilo na
pri jed, n go je moran da kao eovjek dozivi potpuni preobrazaj,
neku vrst ponovnog roc1enja. Neki takav ueeni k morao je svo
jom svi.ies i da proue kao kro z neku vrstll smrti, stQ znaei da
je dozivlj avao nesto st o ga otstranjuje iz zivota 11 obicnom svi
jetll , kao sto smrt oistranjuje covjeka iz ovog zivota. } ada je
u dubo kom dozi ljaju osiavio sve 011 0 sto pripada zemaljskom
zi votu, tada j pl' oiazeci take kroz smrt, kao potpuno 110voro
de ni covjek, dozivio duho vni sVijet. To ie stari re!igiozni kultski
oblik katarzisa, piociscenj a, prosvjet ljenj a covjekova. Trebalo
je da se novi covi eh: rodi u starome. Slo covjek dozivljava II
svij et u kao strasti , l1zbudenja, nagonc, pozllde, sto ga vodi do
pretstava koje pripadaju ovome svijetu, to je Z3 vrijeme svoga
viseg razvoja imao da dozi vi tako da sve to isiovremeno savl a
Quje i da iz tih dozivlj aja izi de prociscen i prosvjetljen. Tek
tad a se tome novorodenom covjeku povjeravalo da moze vrsiti
izvjesn11 so cijal nu djel atnost 11 svojoj okolini.
Ono sto ie zivil o na Istok11 prdlo je 11 drukcijem obliku
u Orc1\u, a time i Ll Evropu gdje je djelovalo onako kako je
uo pste grcka kultura djelovala na civilizaciju i duhovni fivot
Evrope. Ovdje cu sada ukazati na to da je 0 grcloj tragediji
(iz koje je vanredno mnogo umjetnickog preslo u duhovni zivot
Zapada) Aristoi eI dao kar akteristikl1 koja se obieno povrsno
shvata. Cest o se navodi poznata Arist otelova recenica u kojoj
se kaze da je tr agediji svrha da pobl1di strah i samilost, da bi
ijiS-ittM:ji,:N.ij:6!,i,tM4'
;US' full line- up of innovative 3C
will be showcased at
Enjoy Energy

Touch
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
teB
HANNOVER;;' N
./iSl...5 @ Hall 26, Stand D39
111
t im pobudenjem doslo LI covjeku do prosvjetljenja, prociscenja
strasti . Ar istotel pri tome upucuje dakle na nesto umjetnic! 0, na
000 sto se kroz tragediju treba da ucini. Pod milosrdem ra
zum jeva Aristote! da se co vjek gl edanjem tragedije dovodi do
toga da svojim dU0evnirn zivotom ulazi u to sto neki drugi
co vjek doiivijava u patnjama, bolovima, pa i radostima. lJa gl e
dal ac svojim dusevni m zivotom izlazi iz uske ogranicenosti u
kojoj se po prirodi nalazi, i da se u covjeku pri gledaoju tude
patnj e (posto tada donekle izlazi iz s\loga tijela) izazove strah ,
koji uvijek nastaje kada covjek dozivi nesto pri cemu u neku
JlIku izlazi iz sebe. Arist otel smatra da covjek gledanjem tr age
dij e dol azi u jedan osjecajni svijet koji ga izvodi iz njega samog,
da se time prestr avi i nastupa izvjesno proci scenj e. Tako se
privikava da podno si one sto inace takav kakav je po prirodi
ne moze da podnese, i da se vise ne plasi lwda na taj naCi a
tre ba da izi de iz sebe u soci jalni zivot. Aristotel dakle ukazuj e
na to da se tragedijom isto vremeno daje nelw vrsta njege cc
vjeka za snaznije osjecanje sebe, za ojacanje L111utarnje dll sevne
potl zdanosti. - Gr k je istovremeno sa umje1nickim u tragediji
gledao II njoj nesto sto je co vjeka dovodilo do samog sebe, stc
je covj eka iz sn ova 0 svijetu, iz polusvijesti 0 svijetll, vodilo
sv e vise do potpunije svijesti 0 sebi. Mozemo reCi da je II ' 0
cijainom pogl edu tragedi ja imala da pomaze onom velikom p o
ziv u: Covjece upoznaj sebe I
Pogledarno Ii 11 vezi sa ovim jos jednom na Istoli: vidirno
da je znaCil o snaznij i dozivlpj c j a one Za Cim se tezilo II
bramovima posvecenja u pogledu lijecenja covje ka, preobrazaja
do viseg covjeka. Prj preobrazaju do viseg covjeka u hramo
virna posvecen ja tez ilo se a covjek dode i do dozivljaja 0
svome ja. Jedna od so cijalnih zadaca bila je da pojedini ljlldi
dazive rodenie toga osj ecanja 0 ja da bi zatim u socijalnom
pogledu mogli da budu vode svojih bliznjih. I{ada to shvatimo
razurnj ecemo i to sto se u Platonovom nacitu idealne drzave
jos nal azi snazno osj ecanje 0 zajednici i da tu jedino onaj ima
pravo da razvije potpU110 svoj u individualnost ko to cini preo
brazajem do viseg cGvjeka, sto se moglo postici Inoz tadanjy
mudrost. Dakle kad tadanjib Ijudi jos nije postojala svijest 0
to me da bi se u punom srnislu moralo vaditi raCllna 0 indivi
dualn osti_
I
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Fun At Your Fingertips
~
Touch
ASUS' full line-up of innovative 3C
soluti o n s will be s h owcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join us there!
CeBI
HANNOVER
Ji5U5 @ Hall 26, Stand 039
11 2
Sto je poniklo iz takvog azijskog socijalnog zivota, presa
dilo se zatirn u Evropi, amalgamisalo se sa hriscanstvom, preslo
i u Srednji vi jek. U Srednjem vijeku, u jllznu kulturu koja je
naslj edena iz Azije, snazno osjecanje 0 ja donijeli su ljudi koji su u
masama dolazi!i vise sa sjevera i iz Srednje Evrope. Ti larvdi
imali su tada veliku istorijsku zadacll da U ono sto u irn 81i
Ijudi Istoka sa magl ovitim osjecanjem 0 ja, unose punijll samo
_vijest, punije osjecanje 0 ja. {{ao ideal u spoznaj nom i soci
jalnom pogledu grcka kultllra je jos imala izreku: Spoznaj seb !
arad i sto su 1I Srednjem vijekll dosli sa sjevera donosili SLl U
sebi po prirodi snaznije osjecanje 0 ja. Oni su, i kada su bil i
U zajednicama, ipak svuda tezili da svoje ja unose u ono sto sa
primali u spoznajnom i socij alnom pogledu. Time se tokon:
istorijs 'og razvoja, saradnjo rn ljudskih ustanova, utvrdival a s
prot nost izmedu zivota zajednice i individllalnog zivot a.
Posto je u covjekov razvoj uslo osjecanje 0 ja, morale s
'j edin iti sa neCim drllgim sa eime je 11 organs koj vezi. 1stoc-
njacko-grcka kllltura i Civilizacij a bila je izgradena na ropstvu,
na nesl obodi veIi kib ljudskih masa. Sa raznih gledista mnogo
je govoreno 0 znaeeDj u ropstva u starijim vremenima, ali on
5to prij l' svega ir ba da se uoci za danasnj" zivot ni je jos do
volj 0 uzimano 11 obzi r. Puno znacenje covjekovog ra do u SO
cijal nom ure denj u jos ni je postojalo ni 11 pogledu zi vcta zajed
Ilice kao ni socijalnog zivota sto je proist icao iz miste rija u
kojima je Grk jos gledao svoju llmjetnost kao izvjestan impul::
razvoja. Zata se covjekov rad u neku ruku nije l1zim 0 u obzi r
kada se govo(l o 0 ideainoj sli ci covjeka. I{ada tu opi sujemo
t ovjeka izvj esne vrijednosti , individual nost koj a svoj orn vrij d
110SCU izbija na povrsinu, tada je to onaj koji se zapravo i z g r ~
divao na Ijlldsl{Uj masi k ja je radi la. Time sto je istocnj acka
kultu ra pr sadivana u Evro pi i sve vi se ponirala u one sto Sil
bile teinje razvoja individll alno sti, ul azil a je ist ovr meno u ne
mino vnost da se covjekov rad uracuna u soci jalne ciniocf.
sklj utiti rad kao socij alan faktor, jednostavno je nemogutno
ka a je individualnost covjekova potp uno probu aena.
U RimLt su se vodile borbe oko socij al nog problema, po
sto Sll ljudi osjecaJi instinktivno da eovj ek moze da dozivi sv oj u
punu individual nost tek priznava njem rada u socijalne fakt ore.
Time je cije\o socijalno ur edenje covj eca nstva do bilo dr llkCiji
izgkd. Pokazuj e drukCiji izgled u civilizovanoj Evropi nego u
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Fun At Your Fingertips
Touch
ASUS' full line-up o f innovative 3C
solutions w ill b e showcased at
C e BIT 2009 in Hannover. Take thi s
o ppo rtunity and join us there!
CeBI
HANNOVER
i'i$l..iS @ Hall 26, Stand 039
11 3
civiiiz ovanoj Aziji. Rasmatrajuci razvej individualnosti u Evropi,
razumj eeemo donekle i one sto je vise puta naglasavano kada
se htj el o naznacit i otkuda dolaze socijalne nevolje nasega vre
mena. Tu se s pravom ukozivalo da je tek sa pojavom mo
derne tehni ke i diobe rada poceo narociti razvoj s0cijalnog ure
denja danasnjice. I ukazuje se da na pro moderni kapit alizam
nije uista drugo nego posl jedica podjeJe rada. Znacajno je nasta
ukazuje nau ka novij e civi Uzacije Zapada u pogledu podjele ruda
i njenih posljedica u danasnjim socijalnim nevol jama. Ali, pri
tome je potrebno ukazati na to da su na p ro u starom VaviionLi,
Il starom Egipt u, postoJali grzdovi vrlo velikog prostranstva, i
da je to sto je tu radeno, radeno na osnovu podjele rada. Juce
sam spomenuo da je vee u jedc:naestom stoljeeu u Kini posto
jala neka vrsta socijali zma, al i da se ne fadi 0 tome da se gleda
spoIl snji oblik. Isto tako mo ra se ukazati aa to da je podjela
rada (koja je s pravom u novi je vrijeme smatrana glavnim
uzrokom socijal nih nevo lja) dolazila u obzi r i u ranijim epo
hama razvoja covj ecanstva da su bas pod njeni m uticajem bila
o:nogucena istocnjatka sacij al na ureoenj a. Sada nja podjela rada
jeste ponavlj anj e necega st o je i ranije post oj81o, ali je u istoc
njackoj kul turi bila pri ne probudenomcovjekov om ja, dok mo
derna podjela rada koja dolazi sa tehnikom, naiazi covjeka koj i
hoee da p tpuno razvi je svoje ja. Tako opet vidimo da isle
stvari u raznim razdoblji ma imaju razna znacenja. 2ato je u
isto njackom socijalnom ur edenj u covjek kao rastao iz soci
jalne povezanosti, iz zivota za jednice. Kada je htio da se uspi nj e
izvjes nom vi sem duhovnom zivotu covjek je prvo morao da
nade svoje ja. Evrop'ki covjek docnijeg vremena imao je ja i
morao ga je uci anit i u socijalno uredenj e. On je morae iCi su
prot im putem od puta na lstokll . U Evropi nala zimo svuda
tragove 0 tome kako je covj eku tesko da svoie ja uclani 11 so
ci jalni por dak, dok je nekada iz socijalnog poretka, mozemo
reci, morae spasa vati svoje ja. Ta t eSkoca moze se i danas jos
pojedinacno zapazi ti I,ao osnovna soc ijalna nevol ja.
l{ada sam prije nekoliko godina drzao preda vanja pred
radnicima, pokazalo se i tada da u Ijudski m dusama post oji teSko ' a
u poglcdu ucianj enja ja U CJ elinu socij alnog po r ,tka. I ako S<im se
trudio da bilS radni cima objasnim kakvo bi to uclanjenje mo
raio da bud . pokazalo e da covjek sa snazno razvijenim osje
tanj em svoga 1a ne nalazi put u soci jalni poredak. Pri objas
e
ngertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Touch
if1IIIPI: ki,I ,t04'
A SUS' full line- up of innov ative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
Ce
HANNOVER
J'i5l..i$ @ Hall 26, Stand 039
114
njeniu da bi taj put morae da bude drukciji od cnih puteva na
koie na [azne nacine upucuj u soci jalisticki il i komuni sticki agi
tato ri, pokazivali su se u diskusijamn zanimljivi nazori. Poslije
jednog moga govor a 0 socij al nim pitanji ma ustao je jedan
covjek i pretstavio se kao krpac cipela, Razu mi je se da je vrl
zanimlj ivo cuti sta mi sli takav covjek, al i u ovom slucaju va2.
ni je od onoga sto je misli o bilo je ono sto on nije magaa mi
sliti. Prvo je istakao da se nikako ae slaze sa mn011l i izlozio
je kako on ebi zamislja socijalno uredeoje. Zatim je jos jedl10m
potsjelio da je on obican krpac cipela, pa da prema tome, U
njegovom nacrtu socij alnog uredenja, on ne bi mogao bit i neki
cinovnik. Aii u pozadini njegovih izlaganja bilo je da bi mo gao
biti ministar. To pokazuje nedostatak U orij entaciji kada dola zi
u obzir pitaoje: Kako treba da se u socijalno uredenje uelaa i,
u duhovoom zivotu OSll azeno ja.
Prilikom jednog drugog radnickog sasiclnka kazao je j d(!n
radnik : Mi ne trazimo da buderno nadzorni ci, iii da zauzmemo
neke vodece po!ozaje u fa brici, hocerno da ost'anemo obient
radnici, ali zeli rno da imamo svoja puna prava. Ma koli ko ta izreka
mote biti j jednostrano opra vdana, U osnovi uzevsi ne posto ji
tu interes za socij alni po redak, nego sarno za ono sio je naro
cito snaiao razvi jeno ja kao takvo. Znam da rn nogi Ijudi d,lOas
ne mogu iz s oje svijesti priznati da je upravo ovo nesiaganje
izmedu socijalnog uredenja i dOii vljavanj a svoga ja, korj en
mnogi h iii skoro vih nasih socijalnih 1 evolj a i nedostatal a. Ali
ko dublje gleda 11 2. ivot vidjece da smo dosH dotl e da dodus
razvijemo osjecanje 0 svome ja, ;-; !i ne mozemo dovesti u sldad sa
pravim pogledom L: samog covjeka.
To takode maze rno vidj eti kada uporedimo sadasnje izgra
de ne nazore sa onim sto iz duh c)vo on3ucnih osnova smat ramo
da je potrebno za ozdravl jenje Ijudi. ,,' asvim je umjesna jedna
primj edba jedne osobe iz redo va donasnj ih pedagoga pril ikom
I1j ene posjete Val dorfsk j skoli, Vodio sam tu licnost kroz skolu,
upozo ri o sam je na nilS metod nastave i njegov s cijalni zna
caj. NaroCito sam je upozorio da kod zdravog metoda nastave
mora da je u harmonij i du hovni, dusevni i tjelesni cdgoj . Da
ooaj koj i poducava i vaspitava prije svega mora da zna kako
dj elL1 je ovo iii ono na stvaralacke iIi rusilacl<e snage covJd ovog
organizma, covjeko vog ti jela. !{azao sam i Ci a izvjesne vj ibe u
pamcellju, odnosno propustanja u tome smis lu, cl olaze do izra

full line-up of innov ative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity a nd join us there!
Savings and

High Definition
Multimedia
Touch

HANNOVER;' N
J'i5I..j$ @ Hall 26, Stand 039
,
115
zaJCl u knsnij em zivotu. Da se radom na cisto clusevl10m zivotu
postepeno mogu popraviti tjelesni nedostaci; da bi uciteij morao
da vi di donekle vezu fi zi cke pr irode sa dusevnim i duhovn im
bi cem, kod zdravog i bolesnog staoja covjekovog. Tada mi je
ta osoba kazala da bi prema t ome ueitelj morao biti i Iijecni.k.
- Zaista moralo bi se teziti za tim da donekl e tako bude.
Kada vidimo koliko se tes ko ucla njuj e ja u sadanje soci jalno
uredenje sjeti mo se da je na Istoku lijeeni k bio istovremeno
uCi telj i voda u narodu, a u staroj Grckoj umj etnost je u izvj esnom
smi slu imala i vaspitni uticaj. Umjece Iij eenika bUo je uopste u
vezi sa svakim stremij enjem dllha zato sto se tada covjeka, iako
inst inktivno, gledalo kao cjelinu u tjel esnorn, dusevnom i duo
hcvnorn pogl ecl u, i sto se ii jecenjem dusevnog bica eovjekov2
nastojaio da djel uje uopste na snage kojima covjek doiazi do
spo znaje 0 covjekovom zdravlju. U grckom umjetnickom zi votu
ra dil o se 0 tome da se dusa li jeci pllt em umje1nosti . J os kod
starih grcki h lijecni ka smatral) se da ie spoznaja i Ijekarstvo u
uskom jedinstvu i da je vaspitallje, i uopste prosvjeCi vanje na
ract a, srodno lj ekarstvu, da se iz Ij ekarstva donekle izgradivalo.
Moramo da gledamo oa takve pojave proslih vremena ako ho
cerno da i u nase vrijeme razvij il mo ispravoe dubije dnsevne
snage u pogledu svoga stava spram socijalnog uredenj a, ima
inti L1 vidu ci jelog covjeka. U svome odnosaju sprRm svojih
bl izoj in da ne razvij amo sarno snazno osjecanj e 0 ja, nego da
to znallO da sjedinjavamo sa osjecanjem svakog covjeka u po
gJedu na tij eio, dusu i duh. Aka sma to u st anjll pomocll du
llOl' rJo znanstvenog razv oj?. tada ce se dll sevnim raspolozenjem
koje se pri tome rada naci sredst va i put da se uclani u soci
jalno uredenje cio eovjek i svi Ijlldi , t. j. da se rad u socijRl
nom urede nj u uzima U onom smislu kako se to uostalom po
kazuje le ao nllznost istori jskim razvojem. I danas jos Ijudi ma
nedostaje da rad na ispravan nRCin uclanjuju u socij alno ure
denje. Rad se dakako cesto gleda kao ono sto ll iazi u proi z
vod rada, st o je 11 njemu kao kristalizovano i stvarno daje vri
jednost proizvodu rada. Ali Iw tacnij e zagleda zapazice da se
oe radi sarno 0 tome da covjek uopste radi, da on dakle snage
sV(l ga fizi ckog organizma predaje socijainom uredenju, nego da
je za cijenu i vrijednost rada bit no kako se rad moze uelaniti
u cj elokupan socijal ni zi vot. Moze covjek da vrsi neki rad koji
je u socij al nom poret ku potpuno neekonomican. Covjek mozt
Enjoy Energy
Savings and
High Definiti o n
iv1ultimedia
Fun At Your Fingertips

Touch
.


i&j1I.,,:
Ji
fi.tPI:61,lhi@'
ASUS' full line-up of innov ati ve 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
o p portunity and j o in us there!
teB
HANNOVER
j"i5l.i$ @ Hall 26, Stand D39
116
biti ma rlj iv, moze i da misli da ima prava na nagradu za svoi
rad, ali ako je taj rad u izvjesnom losem socijalnom organizmu,
tada se radom cesto ne koristi nego stetL Sa nekog takvog gle
diSta tre bali bismo u socijalnom organizmu da posmatramo
mnogo toga sto je ustvari nekoristan rad, a ipak se vrsi. Po
gledajmo sarno koliko se mnogo toga stampa u literaturi, koliki
ogroman rad ulaze za to oko izradivanja hartije, stampanj a,
i t. d., a sto se cest o, osim malog dijela, kao nell potr ebljivo
preraduje u novu hartiju. l zvrsen je rad koji se, mozemo reci
rasplinuo u vazduhu. Pa kada se sjetimo ko!iki se neizmj eran
rad za vri jeme uzasnog rat a posljednjih godina ras plinuo u vaz
duhu, shvati cemo da rad sam po sebi ne da ima nepo
sre no vri jcdnost, nego da rad dobiva vrijednost po tome kako
se uclanjuje II socij alni zivot. Ali sadasnjost najvise boluje na tome
sto joj nedostaje osnovno razllmjevanj e za to da rad na pray!
naCi n po tavlja II socijalni organizam, da U lleku ntku sve to
sto covj ek radi, uistini radi za svoje bliznj e. To moramo postici
tek time da se svojim ja naucimo zaista ud anjivati u Ijudsku
zajedni cu. Tek time da sticemo pravilno razumjevanje drugog
covj eka, tako da potreba drugog covjeka bude i nas vlastiti
d zi vlj aj , da se svoji m ja mozemo uzivljavati u ja svakog drugog
covjeka, tek time cemo naci put ka onim novim socij 21 lnim
zajedni cama koje nije slvamla priroda, nego koje se moraju nad
iz covjekovog ja. nase socijalne teznje proistictl iz ja. Covjek
osjet a Sta mu nedostaje u so ci jalnom urec1enju, ali one s10 mo
ramo nat i jest e razumjevanje za to sta je Ijudski harmonic,1rl
zivot ti jelom, dusom i duhom. To se u socij (ll nom pordku, u
osnovi uzvesi tek mor a roditi iz ja. Veli ka borba koj a se odig
rava u pogledu podjele rada, kao i ana sto se ranije odigral a
pod uticajem covj ekovog ja, to se nalazi kao glavni korjen u
svim nasim so ijalni m nedostacima. Danas osnivamo produktivne
zadruge, ulazimo u njih tako da za nas nije odl ucujuce ono sto
tal<va zajedni ca znaci u socijalnom organizmu, nego taka da u
p[ vom redu dolazi U obzir nase ja. Ovdje se ne radi 0 tome
da se sitnicar ki, ili kako drukci.i e, zapomai e zbog covjekovog
egoizma. Treba i tu shvatiti stoie na izvjestan oaein na svome
mj estu, jer d nij esmo imali dozivljaj 0 ja ne bismo dosl i do
svoj e slobode i vrij ednosti. Samo time sto smo sttkli dozivlj aj
o ja omogucen je veliki duhovni napredak. - Ali to osjecanje
o ja mora da nade put ka saosjecanju. Danas se mnogo govori
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and

High Definition
Multimedia
Touch
S at CeBIT 2009 Hannover
ASl.JS' full line-up of innovative 3C
s olutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s
opportunity a nd join us there!

HANNOVER;' N
i'iSl..iS @ Hall 26, Stand 039
11 :"
o potrebi da se savlada individualizam. 0 tome se ne fa di nego
o tome da se u covjeku nade zajednica. CovjcK Is/oKo morao
ie 11 ;,wiednrcu da nade cOr7jeka. /l1i moramo U C01
7
jekU do 17a
demo To moiemo pasfiCi S01770 Kada <'ITloj duselmi
i i!7ot s'lles/rano obogafimo. Zato sam na kraju jedne od moji h
mi tedjs ki h drama pokusao da iznesem jednu scenu u kojoj se
prikazuje kako se jedan covjek probi ja do unutarnjeg dozivljaja
da u samome sebi dozivi raznolikosti u covjebmstvu. Napolju
su raznali kosti ljudi, u socijalnom uredenju morama biti razno
liki, moramo da imamo svaki svoj poziv, ali u unutarnjosti svojoj
mozemo da dozivimo socijalni svijet, sve sto je napolju diferen
cirano. Mozemo u sebi dozivjeti svaki poziv, kada nademo
pravu vezu izmedu covjeka i covj eka. Radamo Ii u svojoj unu
trasnjosti to socij al no uredenje, naiazimo Ii mogucnost da u
samom sebi dozivi mo socijalnu stvamost, tada cemo moti da
idemo onim suprotnim putem od ja ka socijalnom uredenju.
Time je istovremeno receno da se sve ono sto se odnosi na
pojedinca md e ucianiti i u zajednicu . U zadrugarstvu, obrazo
vanju sindikata i trustOVCl, radnickim udruf enji ma, svuda se
osjeca potreba da se iz ja nade put ka zajednici. -Ali to je upravo
velika borba sadasnjice da bi zaista i u covjeku moglD da
uhvati korjen 0 110 sto je u njegovoj okol ini.
Nekada ie, i to ne tako davno, priblizno jOs i oko tri
naestog stoljeca, covjek bio u prisnoj vezi sa svojim pro izvodom
rada, tada je covjeku stvaral o radost one sto je izradivao, posta
je u to ulijevao nesto od svoga vlastitog bica. U socijalnom
poretku covj ek je tada jos zivio bez potpuno probudenog ja. Otada
je sa tehnikom ja islo svome sve vazni jem razvoju. l)anas je
covjeku pro izvod njegovog rada cesto sasvim stran, pa i ooda
kada je duhovni radnik. Sto cinimo u spolj asnjem svijetu trebal0
bi da nice iz dubina naseg bica, da se moze sjedinjavati sa na
sim ja. T o ce biti sarn o onda kClda dusevni zivot svestran0 iz
gradimo tako kao sto je ovih dana ovdje Dpisano, a tada ce se
u nama probuditi interes za slie oko nas. Danas ima maogo
ljudi koji nalaze da je bas njihov poziv nezanimljiv. Opet mora
doci vrijeme kada ce svaka pojedinost zivota biti zanimljiva.
Ranije je pojedinost bila zanimljiva kao predmet sam po sebi.
U buducnosti ce moci da bude zanimljiva u koliko budemo w.
stanju da za sve sto Clnimo znamo kako se uclanjuje u socijaloo
uredenje covjecanstva. Ranije se gledalo proizvod rada, a sada
Enjoy Energy
High Definition
Fun At Your Fingertips

Touch

ASUS' full line- up o f innovati ve 3C
solutions will be s howc ased at
CeBIT 2009 in Hannover_ Take this
opportunity and join us there
l
Ceal
HANNOVER
Ji5LiS @ Hall 26, Stand 039
118
cerno gl dati covjeka kome je potreban odnosni proizvcd rada.
Ranij e je proizvod gledan sa Ij ubaviju a sada ee u covjekovu
dusu moei da ulazi Ijubav i bratstvo, tako da ee covjek mati
znati zasto vrsi svoju duznost. To je one sto uglavnom treba
da se rada u covjeku pr ije no sto hoee da dude do razumje
vanja socijalnih nedostataka danasnj ice. Sa tog stanovista mo
ramo sagledati kako se u Evropi jos vodi borba za ja covje
kovo protiv onoga sto jos uvijek prosij ava iz jedne azijske
duhovne kult ur , a to 'e poteldo iz sasvim drul{cijih osnova
nego sto su danasnje, iz osnova sto su nicale iz covjeka u kome
jos ni je bilo piObudeno ja. U sadasnjici ne sarno da postoje
apstraktni poj movi individual nosti i zajednici, nego i nesto
sto prozima covjekovu dus u, sto trazi od svakog covjeka da
bude borae za svoj e ja. Jos smo na putu, odnosno tek na po
cetku, da nademo odnosaj covjekovog ja spram soci jalne zajed
ni ce. To je one od cega vode porijeklo nedostaci sadasnjice.
Uvi dimo Ii tu psiholosku osoovu, uvidimo Ii tu duhovnu osnovu,
ugledacemo u pravoj svjetJosti mnogo toga sto sretamo kao
teznje, ncvolje, bij edu, itd. MOiamo imati hrabrosti da bismo se
probili do prave svjeUosti. Tada ce se tek pokazati da Ii je
opravdau onaj radikalni pesi mizam kako ga je iznio Herman
Grimm, da Ii je opravdano reci: Ostaju sarno snage sto vode
padu eVfopsl{e civili zaci je, mozemo da blldemo sarno pesimisti ,
i sta vise morali bismo ocekivati dan opsteg samoubistva. Jpak
je pitanj e da Ii su u Evropi savladane sve azijske svojstvenosti
koj e su se imale savladati, da bi zatim Evropa oslonj ena na samu
ebe iz sred e svjetskog razvoja mogla da shvati i Istok. Sa
ne og takvog gledista ima se rasmatrati da Ii tieba uzi mati u
obzir ono sto je kazao Herman Grimm, iIi se moze misliti oa to
da Ijudi razvoj em onoga sto drijema u njihovim dusama ipak
imaj u mogucnost da gledaju prema osvitu k oda ce ra;wmjetl
da ne mora da /2retstoii smd er7[opske neg. o novo
rode .je. a Ii j i u koli ko je to mogucno, treba da se bar
donekle nazoacl u narednim predavanj ima.
Fun At Your Fingertips
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
Touch
S at CeBIT 2009 Hannover
ASUS' full line-up of innovati ve 3C
soluti ons will be showcased at
CeB IT 2009 in Hannover. Take this
opportun ity and join us there
l

HANNOVER
Ji5LiS @ Hall 26, Stand 039
9. SADASNJOST I SOCIJALNE NADE
(Evropa - Amcrika.)
U s! rivenom mo ra d3 trazi onaj ko danas u socijalnom
uredelJ ju zeli da nade snage koje opravdavaj u nade. Nade, l1a
IoCi to op avdane nade, nijesll toli ko vidlj ive kao socijal ne ne
volj e i uedostaci. Dakako, ima i danas Ij udi sto se manie iii
vise obmauj uju traieCi u raznim recept ima spas ad danasnjih
ve liki h koli izmisljaj u razna socijalna uredenja u koj ima
bi covjecanstvo, iii bar dio covjecanstva, mogao bolje napredo
vati nego dosada. Misli m da je sada covjek vee t oli [{ o parnetan,
da rn u je dosta lake da razumom izmisli rna kal,av socijaini si
stem. I dan as vee ima mnogo socija!nih sistema, koje ne sma
trarn o losima, a ipak ad nj ih ne ocekujemo nesto naOcito. I
anaj ko danasnj e socij al no uredenje ne gleda sa st anovista: sta
se 0 njern u moze izmislit', nego sa gledista spoznaje covj eka,
i on moze da govor i sarno 0 tome da se soci jal tle nade mogu
pojaviti ako se covjek opet pri blizi covjeku. Prije svega zaista
se vise ne r di 0 pronalazenju uredenja, nego 0 mogucnosti da
' e nade covjek, tako da se s njim zajedno moze bi ti u socijal
nim pril ikama. Kada na taj naCi n nademo covjeka u socijalnom
uredenju, iii u danasnjem socijalnom haos u, vidjecemo da tada,
manje iii vi e, moze slllziti istom cil ju rna koj e spolj asnje ure
oenie. U socijalnom pogledu moze covjel, da se razvij a na naj
raz novrsnije nacine u rna kakvo m socijalnom uredenju i prili
kama. To danas zavisi od covj eka a ne od uredenja. Zato je
bas u onim krug ovima, gdje se 0 socijalnom pitanju vise osjeca
nego 0 njemu misli , sa odobravanjem primljeno to st o u moj im
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Fun At Your Fingertips
Touch
.. ...

llk.jfiM:Jif1
I
uP':SW,t.ii4'
ASUS' full line-up of innovativ e 3C
soluti o n s will be s howcased at
CeBIT 2009 in H a nnover. Take thi s
o ppo rtunity and j o in u s there!

1'1)0
1,,0
HANNOVER;;' N
Ii5l.i5 @ Hall 26, Stand 039
120
.OStlovama socij alnog pitanja nijesam ukazivao sarno na pri
mj ere kako bi se ova iii ana moglo drukcije urediti nego da
mnogosta zavisi od drugih cinjenica. Da je l1a pro onaj ko vodi
neko pr eduzece, iii njegov pomocnik, u stanju da se svojim ci
jeJjm bicem uzivljava u Jjude koji fade u tome preduzeeu. r a
se u rna kame preduzecu priJazi blize ljudima ko]i u njemu fade,
prv0 time da se zaista iskreno i ozbiljno savjetuje s njima 0
svemu sto se radi u preduzecu pocev ad nabavke sirovina do
odasiJjanj gotovih proizvoda u prodaju i potrosnju. Radeei taka
stal no sa onima koj i sudjeluju u preduzecu stvara se prva osnova
da bi se dalje na ni oj izgradi valo sto se inace i eli u socijalnom
pogledu i cemu je opravdano da se tezi. Ali nije dovoljno da
se sarno strucno sa Ijudi ma razgovara nego je potrebno jos
nesto. Sta je iu potrebno da bismo opet mogli imati socijalne
nade, a tome sad a zelim da govorim.
Vee du ze vremena rasit-eno je shvatanje da bi covj ek viseg
polozaj a prije svega morao da trazi put sirokim narodnim ma
sarn a. U tom pravcu se l1ast o:alo u devetnaestom stoljeeu. Kad
je socijalno pitanje izbi jalo sve jace na moglo se za
paziti kako pojedini ljudi mjesecima rade kao radni ci u tvorni:..
cama da bi upoznali radni cki zivot. Bilo je i penzionisanih dvor
sl ih savjetnika koji su posli meau radnike, pa su se zaprepasti li
kad su vidjeli kako izgleda u narodu. Ukrat ko, vee duze vremena
postoje teznje da se upozna covjeka siroke rnase, narocito proJetar
a. U tom pogl edu vrlo mnogo je uciniia knjii evnost, zatim slikar
siva i druge umj etnosti, prikazujuCi zivot pro!etarca, covjeka iz
mase. Ali kod velikih pitanj a danasnjice ipak nije vazno
da vodece li enosti upoznaju u prvom redu zivot proletarca, iIi
inace covjeka iz siroke rnase, pa ni kada to cine umjetnici
prikazujl1Ci bijedu, nevolje i brige takvog covjeka. Nije mnogo
vazno da trazimo put da bismo razumjeli siroku masu. Daleko
je vazni je da nalazimo moguenost da nas razumije siroka masa.
Lia u fabri ci, iii u rna kome preduzecu mozemo govoriti tako,
da ij udi osjecaju da im to covjek gavori, da to sto govorimo
zaista govori iz njihove duse, a ne da osjecaju da im se govori
akademski, uceno, teorij ski. Za pohval u su i teznje sto se cine
putem vi sih narodnih skala, narodnih prosvje toih ustanova, itd.,
sto izgleda vanredoo dobro. Sto se tu iznosi narodu, interesuje
ga doduse donekle zato sto vidi oesto cudno u raznim naucnim
otkricima. To izaziva senzaciju ako to jos popratimo s proj ek-
Fun At Your Fingertips
Touch
ASUS' full line-up o f innovative 3C
solution s will be s howcased at
CeBI T 2009 in Hannover_ Take this
opportunity and join u s there
l

HANNOVER;;' N
- \!::!J "ali Zo, ')lemo11.::1:1
121
ijama, iii ako idemo s ljudima u menazenje i slieno. Ali e
treba se obmanjivati stirn, jer to ne govori u duse i srca Ijudi .
Govoriti u duse i srca Ijudi mozemo sarno onda ako imamo da
kazemo nesto 0 t ome kako je covjek uclanjel1 u cijeli zivot.
Vodece Iicnosti jmaju dan as 0 tome jos cudne nazore. One
misl e da covjeka iz siroke mase na pr. ne zanimaju t. zv. fil o
sofs ka pitanja. Al l treba samo naci prave rijeei u koje se to mora
pretociti, tada se zasvjetJe oei i otvaraju srca. Maze se na pr.
poel od sasvim jednostavnih naucnih cinjenica i . obraditi ih tako
da se vi di da su one u vezi sa eovjekovim bicem i eov jekovim
opredj el jenjem. I da se pokaze da to nije neko isjeckano znanje
koje moze da zani ma eovjeka u dokolici, nego nesto sto covjek
moze pri miti u svoju dusu kao dusevnu hran u. Ako to covjeku
uspije, tek tada je ueil1io pocetak da stvara povjerenj e izmedu
t. zv. Daroda i vodeci h lienosti . Danas mozete sa nekog partijskog
gledista govoriti narodu, mozete mn na pr. i2nositi pojmove 0
kapitalizmu, 0 rad u, 0 visku vrijednosti i sJienom, narod ce mal o
po malo rimati te pojmove. Mozete partijski govoriti ali ti me
necete Jj ude dovest i do toga da ulaze u socij alne tvo revi ne u
Ko jima f e ucestvovati i saradivaii cijelim svojim eovjestvol11, a
sto je potre bno da bi pobjedile snage razvoia sto vode
a ne one sto vo de nan iie.
Kada covjek ima volje za takve stvari zapazice gdje su u
tom pogledu danas prepreke i smetnje. Ja sam godinama bio
naslavnik u jednoj radnickoj prosvjetnoj skoli. Predavao sam
lamo razne grane n3stave. Nikada se ni jesam povinovao ma
kakvoj parti jskoj dogmi. I nikada nijesam nalazio smetnje 11
pog\edu razumjevanja od strane radnika. Na pr. istoriju sam
predavao taJw da sa 1 svuda osvijetlio da se istorija ne moze
razumjeti u materijalistiekom shvatanju, negoda su u nj oj dje
Iatne duhovne snage i duh ovni impulsi. Slusaoci su sta vise do
nekle shvatil i zasto je na pr. Marks, koga su oni tada vrl 0
ci jenili, dosao do shvatanja koje se oznacava kao "istorijski
materi jalizam" , i koj i ide dotle da sve duhovno smatra sarno
posljedicama ocit ovanja mehanistickih, privrednih i drugih. Objas
nj avao sam da to potice otuda sto su se u ist orijskom zivota,
priblizno od sesnaestog stoljeca, sve vise ispoljavaJe snage zbog
kojih je privredni 2ivot postajao odlucujuCi tako da umjet nost,
znanost itd. izgledaju (u izvj esnom pogledu i jesu) kao posl je
dice privrednog zivota, mehanistiekog 2ivota. A posta je

Touch

..... US' full line-up of innovati ve 3C
soluti ons will be showcased at
CeBIT 2 009 in H annover. Take this
o pport unity and join us there!
CeB
HANNOVER;;' N
IiSU5 @ Hall 26, Stand 039
122
Marks poznavao sarno noviju istoriju, dosao je u zabludu.
Ja ne zeli m da Se izj asnirn ni za jedno ni za drugo, nego samo
ukazLl jem da se i to raZllmjeio. Takvo pcducavanj e radni ka nije
bil o onemogll ceno nedostatkom povjerenja kod slusaoca, nego
t ime sto ' U L1obic(l jeni VOGi zapazili da se tu ne poducava stra
n3ci<;o -dogmatski. ] ednoga dana pojavi se izasl anik radnickih
vada na skupstini sazvanoj da se is pita da Ii sam ja podesan
za ucitel ja na radni ckoj prosvjet noj skoli. Ja sam primjetio da
bi ovdje moral a da se ost avi pntpuna sJoboda nastav niku ako
11 ovom krugu treba da vazi nace!o nap ret ka. 1 a to mi je iza
sla ni k odgo vori o da oni ne priznaju slobodu nego sarno ra
zumno primoravanj e. I a osnovu takvog shvatanja rece no mi je
da De mogu da lje bit i nastavnik l1a toJ radni ckoj prosvjetnoj
skoli . - Taj boravak medu sirokim narod ni m masama, u mo
d mom proJetar ijatu, bio je za mEl1e vrlo vaZ3n . Vidio sam;
govo ri Ii covjek tako da slusaoci osjecaj u da im se kazuje 0110
sto oni sreem f?Zumiju, sto je u vczi sa pravim bicem covje
ko im, sa onim sta je covjek zaista u svijetu, tada to ljudi da
nas smatrajtl najv' zIi ij im Osjeca se da bi se sflda sirokim ma
ama moralo na prvom mjestu obj asnj avati U opste Ijudskom
-mislu, a ne u partij skom smislu. Ljudi ceznu, mallje iii vise
nesvj esno, za tim sla moze doci iz jednog zaista sirokog po
gl eda oa svijet. A i kako bi dr ukCije irebalo da bude!
Ljudi iz siroke mase uclanjeni su dallas u svoj rad tako
da ih on ne moze da interesuje. Vrse rad taka kao da nije u
ni ka kvoi nzi sa onim sto je ljudsko u Ijudima. Tako veliki di o
modernog covjecanstva danas stoji pred radom koj i covjeka
sasvi rn ll pUCUjE: na samog sebe. Njega ne moze da interesuje
njegova okoli na, ne moze da ga interesuje to sto radi od jutra
do mraka ako se ne upucuje tako da moze zainteresovati.
Zanima ga u prvom redu to sio mu se pri kazuje kada se po
sli je rada sam pGs vecuje onome sto je on kao covlek. U da
nasnjem socij alnom haosu mnoge ljude, pa i one lla vis im po
lozaiirna, ne zanima mnogo njihov rad. Poznato je da danas
ima i ljudi duhovnih poziva koje ne zanima mnogo njihov po
zi v i da su tel{ izvaa svoga poziva upuceni l1a to da se inte
re suju za sebe ka o ljude. Vee iz toga proizJazi da je potrebno
da se cO'l jeku iznosi sta je bit njegovog bica, sta je on zaista
kao covjek, da bi SE: stvarale snove za socijalne nade.
Enj oy Energy
Touch

I-\'::>US full line- up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
opportunity and j o in u s there
l
CeB
HANNOVER
J'iSLiS @ Hall 26, Stand 039
l
123
U pogledu na njegu razuma uCIOJ eno je vrlo mnogo. Uka
zuje s dan<3 s mnogo n3 to sta je sve uCinila Ijudska inteli gen
cij a. Si gurn o, rnogu ljudi van redno mnogo nauciti kada im se
prikazuje sta je post ignuto u toj oblasti, u nauci, umjetnost i, itd,
Ali da bismo izgradivali osnove za prave socijalne tvorevine
potrebno je da smo u stanju ne sarno da iznosimo razumom
shvailjivo obrazovanje, nego i da Ijude odusevimo, ali ne veli
kim i 11 obicni m rije ci ma, lijepim govorima, nego da zaista
govo ri mo 0 onome pri cemu covjek osjeca da se to tice njega
kao covjeka. Kada iznosimo Ij udima pogled na svijet koj i smo
uz eli iz onoga sto je danas popularno, sto je danas priznato od
strane danasnjih istaknuti h znanosti, uvjer icemo se brzo a je
time nemogucno ui aziti u srce covjeiwvo. dati covjeku 0 0 0 sto
se tice njega kao covjeka. Covj ek ce uvijek osj ecati kao ne:sto
spoljasnje to st o mu se obicno daje. Kada iskreno jzrazi svoje
osj ecao je kaza::e na pr. ovako: To je sve lij epo, ali l1 a prvom.
mj estu mi to ne motemo da razumijemo, jer je tu toga toliko
mn ogo da bi nam prvo trebalo narocito prethodno obrazovanje,
a zati m to ni je dovol jno jednostavno, tu ima oesto 0 cemu osj e
camo da mi ne mot erna t, mo. Moie se cesto cuti slicno mi iil jenje
o danasnjim vi sim narodnirn skolama, narodnim knjizni cama i
slicnom. Kada l1 a OS110 VU nekog takvog iskustva istrazuj emo
kako da ulazimo u socij aini zivot, moramo dublje potraziti
uzroke, Potrebno je de se dota knemo i izvjesnih pog\eda na
svi jet.
Os memo Ii se na az jjsko-istocnjacke kulture, iz koji b smo
moogo toga n3slijedili, nalazimo da je tamo kao najvise obra
zovanj e bil o nesto sto moramo vanredno ci je:1iti. Sadasnji na
wcito sOO- ioo razvijeni int elekat, U osnovi llzevsi razvio se iz
istocnj acke snoli ke vidovit osti. Snolika vidovitost, koia nije uzi
mala u obzir pogled u spoljasnji svijet, razvil a se du naseg unu
traslljeg logickog rasudivanja, do toga stu je danas veli ko
st vo za posUzanje s,. znanja 0 prirodi. Ne sarno da su ios sred
nj vjekovo i skol astici govorili tako da je u uOblicavanju ri jeei,
pojmova i ideja, bil o dusevnih snaga koje su presle sa istoka,
nego i mi - rna da to i Joricerno - govorimo sve do u he
mi ji i tizici L! rijecima II kojima ne bismo govorili da !lase
obr zovanje u vis iill skolama nije bilo, U osnovi uzevsi, rezul
tat onaga st o je prdlo sa Istoka. Time sto je postajao intele
kat ano sto je bi la stara vidovitost, istovremeoo je iz toga kao
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Multimedia
ifilleD: m,i;IMY'
t"'un- At -YOUr full line-up of inno vative 3C
Touch
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there
l

HANNOVER;;' N
I'iSL.iS @ Hall 26, Stand 039
124
nek- dr ugi ogranak nicalo to sto j2 kod sirokih mtlsa postal o
mjerodavno za sbvatanja 0 svijetu, shvatanja sto su u Evropi
veci m dijelom vee izumrla, otstranjena novim obrazovanjem u
slwl ama, a sarno u ostacima jos postoje kod neobrazovanib 8ta
leza. Dok se na jednoj strani izvanredno razvio intelekat, razvi
jalo se na drugoj strani to sto su se izvjesni subjektivnidozivljaj i
jednostavno nehotice otslikavali napolje 11 prostor. Razvilo se
to "to je popr imalo najrazl10likije oblike, ali se ipak moze na
zvat i zajednickom rijecj u: . vetinjsko praznovjerje. To je bi io
mnogo rasir nego sto poka zuje danasnj tl povjest 0 dusi.
Vj erov3nje u aveti, koje se sastoji u tome sto se subjektivni do
Zi lj aj i obfe ktivllo prenose napolje u prostor, igralo je u toku
is torij kog razvoja covjecanstva mnago veeu ulogu nego sto se
danas mi sli. I rna da danas i svaki poluobrazovani covjek sma
i ra praznovjerjem vj (:rovanje u aveti, ipak u ljudima na razne
nacine zive atavisticka oSj eeanja, nastaJa u vezi nekadanj eg vje
ro anja u aveti. 1 u danasnjoj umjetnosti i drugim granama ii
vota, t esto rade Jjudi sa osjecan jima koja proisti cu iz te struj e
ra z oja covjecanstva.
U covj ku koji ni je prosao kroz intel ektualizam, kroz sred
niu i visu skolu, oci tuje se elementarno koje iz nj egovih dubina
ui azi u soci jaln o urede nje. I{ad2 to shvatimo mozerno vidjeti da
sirokim rnasama tr eba izlagati izvjestan pogl ed na svijet. I{od
Ijudi nizih stalei3, a i kod mnogib iz visih staleza, ono sto u
prvom redu dolazi U obzir nij e intelekat nego one sto u dusu
navire iz volje, 8to dolazi iz samog covjeka. Posto se takve
stvari uvijek spolja zapaze, otuda postoji danas izvjesna ceznja
da se covjek uzima kao biee volje. I mnogi smatraju C:a 8iroldm
masam;'i mogu da govore u smislu pogleda na svijet
sarno ooda ak se prije svega dot icu nacela volje u covjeku. Iz
ti h ceznja proizi slo je ono slo se t esto cini da s sirokim ma
sarn a prikazuje pradavni razvoj kada je covj ek ios bio kao neko
bice nagona. Iznosi se proleterima kako je u pradavno doba
covjek zivio u jednostavnim prilikama, pa da se iz toga zaklju
cuje kakvo bi danas treb 10 da bude soci jalno uredenje. Danas
se u narodnom obrazovanju mnogo vremena provodi s time da
se prikazuju te primitivne, nagonske prilike covjekove i slicl1o.
Takva pri kazivanja covjek danas prima i iz izvjesne potrebe za
senzacijama, a i onirn dijelorn svoga biea sto se nije preobra
zi l na vise, osjeca se donekle src:dnim s tim nagonskim u Ijud-
High Definition

Fun- At TOUr-Fin-gemps'--"---r-.= US full line -up of innovati ve 3C
soluti o n s wi ll be s h o wcased at
Touch
CeBIT 2009 in H ann over_ Take thi s
opportunity and j o in us there!
CeB
HANNOVER
/'i5l.iS @ Hall 26, Stand 039
125
skoj pr irodi. Ipak s tim ne us pjevamo da odusevimo Ijude, ne
obogacujemo im dusu nego pustosimo, ne . prilazimo cij el om
covjeku. Ne uspjevamo zato sto time razvijamo neku vrstu pra
znovj er ja kada idemo vrhuncima dall asnje znanosti j primamo
to sto je danas priznato kao natlcno. Kao sto je obrazovani
covjek kas nij eg vremena staro vj erovanj u aveti osje 'ao kao
prazn Jvjerje, tako sir oke mase !judi osjecaju donekle, kao pro
rocki, Irao gledajuci u buducnost da je neka vrsta praznovjerja
to sto im se danas iznosi kao idej e, pojmove i pretstave 0 11m
primit ivnim odnosajima u Ijuds. oj prirodi. Iznosi se da je Iju
dima vl adao amo izvjestan ii vot nagona, sto vlada u nii im
obl astima. Ne definisllci tacnij e ukazuje se na nest o tamno, na
nago[]ski i ivo t u koji zab vataj u instinkti koje Ilalazi rno i kod
i na razna neodredena ocitovanj a vol je i csjeca nja co
vj ekovih. Ukratko, ukazuje se sarno na ono sto kao niza pri
roda vI ada u covj eku. fJ8 naS e cesto smatra ideaiom da SE:
cO rjekov llnutrasnji iivot po mogucstvu pr t tavi sarno kao rna
terij Hlna zbivanja uzdignuta l1 neodi dene pretstave zivota n3"
pon3, inst in kata itd. Ali, sjet imo e sta sam ovih dana govoria
o unutrasn josti covjekove prirode. Opisao sam da duho vnoznan
,t elle vjezbe i razvoi vode covjeka do toga da zaista g\eda u
stvarnost svoje unut rasnjosti . Tada covjek ne prornatra sv i or
ganizam tako kao sto to cini fiz iolog iIi ana tom neg ga moze
mutras nj e do zi vjeti. Tada vidi da su pluta, srce, ild., sarno f i
zicki izrz, spoljasnja objava duhovnoga, koje se moie prelsta
viti kao sjecanje svij eta. makrokosrnosa.
To maze da naslucuj e covj ek ko ga danas njegov rad upu
cuj e na samog sebe. Drugog covj eka moze covjek da upozna
sarn o kada, gl edajuci u sebe, u bi ti svoga ti jela dolazi do du
sevno-d uho nog biC3. Kako se daoas govori nagonima, in
stioktima i slicno l11 U cov jeku, 0 cemll se danas rado gOY ri, to
je u covjekovom posmatranju potamnj eno dusevl1o, a tacna je
spra m prave unut r snje prirode kao nel< adanje praznovjerj e 0
.., ablas ti ma u spol jasnjoj pri rodi. Kada govori mo 0 covjeko voj
pri ro di ne smijemo vidj e[i ablasti nagonskog iivota, strasti i
slitno, nego moramo kraz to gledati na istinu. U svoj oj unu
trasnjost i moramo svl adati to sablilsno sto pretstavljaju raz, t'
def ini cije 0 nagonima, pozlldama, strasti ma, i slic!1om, kao sto smo
svladali sabJ asti u spoljasnjoj prirodi. l{od sablasti su Ijudi pred
spo jas nju prirodu stavlj ali ono 5to je nastaj al o u njihovoj unu-
JS' full line-up of innovative 3C
----- s-o....,- Iutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy

Touch
opportunity and join us there!
Savings and
High Definition
Multimedia
CeBI
HANNOVER
/'iSUS @ Hall 26, Stand 039
126
t rasnj osti. Sub)cktivno su projicirali napolj e Ll objektivno. Sada
ono -to je objekti vno duhovno-dusevnc prirode, pretstavljaju
tako kao da je terij alno. Razne definicije 0 nagonima i i n
stinkUma jesu materi.ial izovane sablasti prcnesene u unutras nj ost
covjekovu, tako da z3stiru istinu 0 duhovno-dusevl1om bicu. Tu
cinjen icu co vjek dan as tesko vidi ali je osjeca kada je kao pravo
saznanj e 0 covjeku i ztlosimo covjeku koji iz dubina svoga ne
s jesDog bica (a L1 tim dubina ma je duhovno- dusevno) n3s1ucuje:
Nemojte da mi dr)iazite SCI materijalnim sablastl ma, ncgo rn i
kaiite kako je covjek uclanjen u kosmos.
Pri je nekoliko 11 djel ja obradovao sam se prili kom pr da
vanj u jednom radn ickom udrutenj u. Trebalo je da tame go
vorim 0 nacior. aboj ekonomiji, ali kao i tlvijek prepustao sam
slus . ocima da sami izaberu temu u pocetku predavanja . ada
jed;m radnik izva di jednu svesku naseg casopisa :t> Tri i reee da
je u njemu ei ta jedan moj Clanak i nije dobro razumi o 0 110
g dje Sf govori 0 p
1
anetu koji je prethodio Zemlji i iz koga je
poslij e prelaska 11 duhovno nastala Zemlja. Iznoseci ta da du
bovnonaucna objasnjeuj a radni cima na jednostavan naein, Zil
pazi o sam sjaj u njihovim ocima kada im se govori 0 takvim
tva rima. Osjetil i su srcem i dusom, rna da su dasH ad rada ko d
da t a nij esu neke ideje 0 svijetu nego i ivi pogl ed
na svijet.
Smatram d:'l bi se prvo moralo tako socijalno djelovati
prije nego sto moze rn o da dodemo do toga da pri dobijamo Ijl1
de za pravi so cij alni poredak. :-<oliko ce vremena trebati da se
dode do tog socijalnog uredenja zavisi od dobre volje Ijudi.
Znam da mnogi ljudi kazu : Pa i nam tu govo ris 0 necem sto
moze da postane stvarnost tek za eetiri, pet stoljeca. Na to ja
uvijek odgovaram: Sas vim sigurno ako je tu nedovoljao broj
Ij udi, ali kod ovih stvari oe radi se 0 tome da se izraellnava
l<oliko vremena moze proci dok !j udi do du do takvog socijalnog
. uredenja, nego da se ostavi raeunanje a priooe voljom na rad.
Ako dovolj an broj Ij udi ima takvu volju, moze se u kratkom
vremenu postiCi to zasta se inace inteJektualisticki pretstavlja da
su potre bna stoijec" . Oklijevanje sio proistice iz takvog racu
nanja najvise nas spr cava da dodemo do boljeg socijaloog po
retka . Nc treba se osvrtati na to st3. kaie racun u intelektua li
sti ckom smislu !lego nastojati da pridemo Ijudima pa ce brzo
3' full line-up of innovative 3C
-------------------- -:;"ulu, [ons will be showcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take this
opportunity and j o in u s there!
,.---
Enjoy Energy
teB

Touch
. HANNOVER ;;,
/iSL.iS @ Hall 26, Stand 039

127
razumjeti pogled na svijet lwj i im ne dovodi pred dusu m2.te ri
jalizovane sablasti nego otkriva covjek Vll vezu sa kosm som.
Ukazao sam na to da je vee i zbog svojstveoosti sirokih
masa Ijudi pot reban jedan pogled na svi jet kao duhovna znanost
u ant roposofs kom smj ru, jer sarno iz takvog pogleda na svijet
koji moze da govori 0 duhovnom bieu kada govori 0 covjrku,
moie da izvi re nada za naiaienje socij alnog r3zumjevanj a. Oaatl e
se zatirn moze poel daJj e. Takva nada nam je L1 Evrop i
vrl o blizu. U Srednjoj Evropi okom devet naestog stolje ea na j
balji Ijudi traiili su metode vaspitanja kojima bi se djetetu mcgla
njeO'ovati volja. Slutil o se da se danaslljem covj eku mora volja
nj egovati. StogR se nastcja!o da se nadu inteiektualne . 3 nje,
met de, ko jima se preko pretstav(l moze priei volji djeteta, da
bi svoji m snagama mi '{ lj enja njegovalo volju. A daije na Za
padu} u Ameri ci, iz du hovtlo-geogra[skih odnosaja razvio se
izvjestan pri rn itivni pogled n 3 svijet knji imet u stbi znacajn
klice za buducnost. Tamo Sf..' moze (uti n<t pl' . ov21kvo misljenjc
o covjel<u: lntele ktual na djelat nost covjekova za vis i od toga u
kal vim je on prilikama, stalei l1 , p010zaju. Pri to me se dod us e
sl uzi voj im inteiekt om, al i to izvire iz volje a ne iz intelekta.
U ameri ckoj knjiievn,lsti cesto se ukazuje na vol ju leao na naj
dubli u bi t covjekovll . Tamo se cesto iznosi da je intelekat kao
odd ministar u dria vi a vl adal ac je valia. To nije neko t eorijs ki
izvedeno shvatanj e, nego shvatanj e koje je obrazovan im Ame
rikancima presl u krv. TakvG je tamo shvatGllje i psiho!oga.
Pojedine vjeibe Iwie je Amuikana c njegovao zna ce primiHvne
pocel ke Koj ima se dol azi do izvjesnog dub ovnog gledanj a. On
oa pro smatr a vrlo vaznim [ad covjekov na samova 'pitanju, vla
da nju sobom, obuzdavanj u sebE', da se ne ra di 0 tome da co v
jek nesto nall ci nego da svoj u voljn njeguje Listrajnim ponavlja
ojem izvj esne vjezbe. Istiee se da se ritmi ckim ponavljanjem
pretstav3 djeluj e na vol ju, na prevo srediste covje kovo. Na rawe
nacine ukazuje se sta zapravo mora da znaci za savremenog
covjelm najdubl ja sri njegovog biea. lz tog objasnjenj a ima da
se ono sto vodi do toga da se takode Llvidi da bi covjek
putem posmatr anja volje morae do ci do svoga dll sevn o-duhov
nog bie?. Taj pogl ed na svi jet ima dodi rnih tacaka sa oni m sio
se oa sb ja!o 11 Ev[ opi. u Srednjoj Evr opi naj bolji d uhovi
trudili su se da [] qOU intelckt ualne sadrzaje koji mogu c1 a nje
guju djecjL1 dusu i ni ene dubine volj e. Pedagozi u rednjoj
US at CeBIT 2009 Hannover
...JS full line-up of innovative 3C
_ _ __...-__..Itions will be showcased at
_ CeBIT 2009 in H a nnover. Take this


Savings and
High Definiti o n
o ppo rtunity and join u s there
l
Touch teBI
HANNOVER ri N
12
Evropi u devetnaestom stoljecu nastojali su da prona du kako se
j z intelekta nj eguj e vclja, ali su ostali kod apstraktnog misljenja
koje jos nij e napredovalo do zive misli. Jos su imali i istoc
njaCl og nasljeda i iz njega su htjeli da zahvate u volju. Zatim
je dosla velika masa lj udi koja je svuda u p rvom re du isti cal a
volj u. A danas zivimo u dobu koje je suprc'tn onome sto ie
nekada postoial o za odrzanje sccij ' .lnog reda. Nekada se iz du
hovnog i i vota mogio govoriti jednako svima ijudima, bez obzi ra
oa polozaj u druslvu, j na sve je to djeioval0. Shvatal o se umo
a zatim se spustalo do srca. Sada e pojavil0 nesto sto dol azi
iz olje. O pet moramo da naderno mogucnost da iz dubina
dulJ a g vori mo 0 svijetu tako da to poji maju i obrazovani i
neobrazova ni. Sarno tako rn ozerno zajedno raditi , zajedno mi
sJiti, osj ecati i htj eti, djelova ti socijalno :W buducnost. To ce
bih ako do de do zaj ednicke djelatnost i novih l.lica u Evr opi,
opisanih oVd.le ovib dana, i onega st o se u Arnerici pokazuj e
kod obrazovanih Ijudi, tako da se stvori razumjevanje za unu-
turnj i duhovni razvoj, za jedan zapadni du hovni razvoj. Kada.
mi kao IjUdi Zapada pokazemo da sma u st anjlt da sami u du
bi narna svoga bica nademo dub, kada evropsko-arnerikanski duh
uz Dogn2mo suplOtstavit i Istocnj ackorn uhu, koji je danas u.
dekadenci, t k tada ce rnedu Ijudi ma biti mogucna svj etska eko
no mija i pro met u punom povjereoju koj e dallas postoj i sarno
spoljasnj . 1 pored dana snjih raznih p rivredni c dnosaja sa Iju
<lima Zapada, Azijat ima u svome sreu osj ecan je: Nama ne im
ponuju vase masine, one i vas same Cine int lektualistickirn ma
sinama. Na pro Rentgenovi m zracima rnoieie prostorno da gle
date u covjekovu ull utrasnjost, ali za ono st o je zaista vazno
nama ni jesu potrebni aparati, to narn daj e sarna nasa vidovita
unutr a. snj ost. To moze da bude tacno iIi ne, al i takvo shvatanje
postoji na lstoku. Tarn o se vjeruje da je kolijevka duha u co
vj eku Is toka i sa izvj esni m prezirorn gl edaju na sve to sto se,
kako misle, zasniva na sili tehni ke, na rnebanistickom, tako da
i sam covj ek u tom socijalnom uredenju radi kao neki tocak 11
mas ini. Most sa Istokorn izgradice se tek kada iz osnova koje
sam ovdje opIsao, iz evropskog i merikanskog duha, sarni
. tvorimo duhovni pogled na svijet. Za to je potrebno da svijet
ipak pogleda na Srednj u Evropu koja je najdaJ je dosla u izgra
divanju intei ekia prema zivi m mislirna. Hegel , Fich e, Scheli g.
na jdal] su isli na put u do izgradivanja i ivi h misli. Oni , U
.....
Enjoy Energy
Savings and
High Definition
Touch
full line-up of innovative 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!



HANNOVER
I
@ Hall 26, Stand 039
129
smatrali, mozema reci , da u tome sto su imali jos kao apstralctne
mi s)i, sto Sll os jecali kao supstancijelni sadrzaj svijeta, da u
tome imaju iivo duhovno, a to je bila tek kliea zive misli. Zato
je j Srednja Evrapa ostavila te puteve kojima su oni krenuli . Ti
se putevi opet mora ju nati izgradivanjem zaista zive misli. To
ce moei da ostvari srednjeevropsko objasnjeje. Posta Zapad
opet rodi iz sebe duh, a Isto), opet sagleda svoj duh, i kada 11
trgovcima i privrednicima covjek Istoka uzmogne da vidi pret
slavnike jzvj esnog duhovnog gledanja na svijet, tada ce se moti
uzajamno razumjeti. To je one sto moramo nastojati ako treba
d3. imamo socijalnih nada. Ne mozemo ih imati ako ne sagle
darno ono sto mora da nestane.
Ovdje u Austri ji kazao je jedan covjek da se na kraju
luajeva sve rusi ali da iz rusevina izbija novi iivot. Ta nada
moze da se ukaze ako smo u stanju da od spoljasnje socijalnog
pogledamo 11a unutrasnje socijalno. Tada ne mozemo ieliti da
u svemu odrzimo stari poredak, nego moramo imati hrabrosti
da uvidimo da zasluzuje da se srusi one sto se mora srusiti.
Uvijek su istinite riieci da pravi rod donosi sarno one sto se
baei u zemiju da bi prvo istmnilo. Rijec >istrunilo< nije ovdje
na mjestu ali kao slika ipak pristaje. Upoznavajuci ispravno
0110 sto kao trulo moramo pustiti da padne, moramo iei ka
novi m djeiatnost ima, ka onome sto kao novi iivot treba da iz
bije iz rusevina; sarno tako mozemo u danasnje doba sticat i
s0 q alne nade za buduenost.
9

US' full line-up of innovative 3C
ons will be showcased at
Enjoy Energy
Sav ings and
High Definition
Multimedia
Touch
C e BIT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join us there!
Ce
HANNOVER;;' N
JiSU5 @ Hall 26, Stand 039
10. OS OVE SOCIJALNOG PITANJA
Kada sam prije pribliZno tri godine, po trazenju izvjesnog
broja prijatelja, oapi sao i objavio knjigu "Osnove socijalnog
pitanja" vi dio sam da su je uglavnom svuda pogresno razumjeli.
Stavlj ali su je u red onih djet a koja su manje iii vise utopisti
sti cki pokusaval a da u raznim spoljasnjim uredenjima nadu
lijek protiv socij al nih haoticn ih stanja II novi jem razvoju covje
canstva. Na pr. uzimala se kao gIavna stvar ono sto sam naveo
sarno kao obj asnj enje. Shvatali su je i neki m pozivom na raz
misljanje 0 raznim uredenji ma. Ja sam je smatrao pozivom na
ono ljudsko u covj kll , a da je tako maze se vidj eti vee iz
Qvdje odrzani h predavanja. Pokus :l vajuCi da prik,Jzem k(lko bi
Ijudi mogli doti do socijal nog mi sljen.ia, osjecanj a pa i h1tj enjCJ,
mo ran sam objasojavati na pr. kako bi se opticanje kapital a
moida moglo promjeniti tako da ga mnogi IJudi ne osjecaju
kao teret, kao sto je ceslo danas. Morao sam da kazem pone
sto 0 stvara nju cijena, 0 vrijedoosti rada itd., ali sve to same
zbog i1ustracije. Ko hoce da dubl je zahvati u covjekov zivot
potrebno ie da ga prvo zaista upo zna i osvijetli, da bi tako poka
zao gdje je izlaz iz danasojih zabasavanja, a oe postavljanjem
i zvjesnih sabl onskih idej a koie bi zatim treb a! o izvoditi u raz
nim zivota. Ko je nepristrasllo ulazio u socija!ni
i i vot Evr ope posljednjih trideset godina, on nalazi da je u nesvj es
nom hotjenju evropskog covjecanstva vee naznaceno one st o
bi se dEmas socij alno treba lo da ucini. Nesvj esne teznje nalaze
se u ljudskim dusama i treha ih samo izraziti rij ecima. S li b
razl oga odazvao Silm se zelji prijatelja da napi sem pomenlltu
knji gu. To ie bio povod !ito sam iz stvarnosti duhovne nauke
S at CeBIT 2009 Hannover
JS ' full line- up o f innovative 3C
s oluti o n s will b e s howcased at
C eBIT 2009 in H a nnover. Take
opportun ity and jo in u s there
l

Touch

HANNOVER;' N
March & April 2009

Enjoy Energy
Savings and
High Definitio n
M ultimedia
--
- .
_._
...-.5""'......-p""
~
Touch
131
pokusao da promatram to sto se posljednjih desetina godina u
Evropi zbivalo u svim socijalnim slojevima i stalezima ispod
povrsine spoljasnjih pojava i uredenja. Nijesam naznacavao da
ja tacno ovo iii one nego sarno ukazivao na ono za tim se
tezi iz nesvjesnih dubina. Potrebno je da covjek dode do svijesti
o tome cemu covjecanstvo tezi. Uzrok mn (lgim danasnjim soci
jaln im teskocama ima se traziti u tome sio su dan as nesvjesne
teznje covjekove u neskladu sa onim sto su Ijudi intelektom
izmi slili i unijeli u uredenja tako da se nasa uredenja ne slazu
sa onim sto se hoce iz dubina Ijudskih srca. Pored toga ne
mislim da danas uopste ima neku naroCitu vrijednost jedno
stavno utopisticki govoriti 0 rna kakvim uredenjima. U sadas
niem istorijskom razvoju covjecanstva, rna kako da se nesto
pametno kaze sta treba da se ucini, to ne moze da bude od
ikakvog znacenja ako to liudi ne prime, ako to nije nesto cernu
ljudi teze, dakako najcesce nesvjesno.
Mislim da se danas mora uzimati u obzir demokratski nazor
koji se pojavio u no vijem razvoju covjecanstva. Demokratski
nalO r, kako se danas nalazi u dubinama Ijudskih dusa, u so
ci jaloom pogledu ima izviesnu vrijtdnost SBrno onda ako
mu ni je cili da sarno iznosi demokratska misljenja, ntgo da
Ijude dovede do toga da mogu izraziti i ostvarivati svoja mislje
nja. Tu mi je kao glavno bilo pitanje: U kakvim su prilikama
.judi u stanju da zaista izraze svoja socijalna misljenja, svoju
socij lou volju?
P osmatr ajuci svij et u pogledu soci jalnog zivota moramo
feci: moze mo zoati mnago 0 tome kako bi ovo iii ono trebalo
da bu-de drukcij e; ali vidimo i koliko je tu razoih zapreka, tako
da to sto bismo htjeli ostvariti ne moze da postane stvarnost. Tu su
razli ke II druslvenim polozajima i stalezima, klasama, koje se ne
mogu premostiti jednostavno time sio covjek ima nekll misao otome
kako bi ih trebal o ukloniti. Te razli ke proisticu iz toga kako se
cuvj ek svojom volj om, kao sredistem covjekove prirode, di vio
u stalez, u klasu, iii u rna koju drugu socijalnu vezu. Pored
staleskih predrasuda, osjecanja i impulsa, uzivljavamo se i u
izvjesna privredna uredenja i ne mozemo da izidemo iz njih.
Teskoce pra voj socijalnoj zajednickoj djeJatnosti Ijudi jesu i u
tome st o su izvj esne vodece licnosti vrsile uticaj isticuci i druge
prepreke, koje pr oizlaze iz izvjesnog dogmatslwg ucenja 0 zi.
votu, iz izviesnih dogmatskih osjecanja 0 zivotu. Dok mnogi Ijudi ne
tll'-
ific
+m:Jifi.t'P':6i.iH.0g.
..,..-_--';US full line-up of innovative 3C
solutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in H annover_ Take this
opportunity and join us there
l
teB T i ~
HANNOVER;;' N
Ja..iS @ Hall 26, Stand 039
132
mogu da predu preko privred ni h, klasnih i staleskih meda, mnogl
ne mogu da se osl obode brana u svojim pojmovima i idej ama.
Kada pokusamo da dublje udemo u razne prepreke i sme tnj e
sto su se posl jednji h desetljeca pokazi'!ale u nesvjesnim dubi
nama dusa, naci cemo da se "sri socijalnog pitanja" nala zi
sasvim na drugoj strani nego sio se obicno trazi. Nalazi se u
tome sto se U Dovijem dobu razvoja covjecanstva u civiliz(!va-
110 m svijetu ist ovremeno sa pcjavom tehnike (koja Cini zi vot
zamrsenim) pojavila i vjera u svemoc drzavne uprave. Ta vjera
postajaia je sve jaca tokom devetnaestog stoljeca tako da nij e
pokolebana ni najrazli cnijim misljenjima sirokih masa ljudi c
socijal noj orgaDi zacij i.
Kada Ijudi taka u nesto dogmatski vjeruju tada u to m u
st o vjeruj u gl edaju i neki opsti Jijek, pa su vjerovali da mogu
da ostvare staloo savrseno socijalno uredenje. Ko posmatra iivot
i u onOm pogledu kako je ovdje opisano ovih d9na, uzimajuci
u obzir i stvarnost duhovnog svijeta, on naJazi da i najbol je
ureden je sto se moze pron aCi za neko doba moze da bude pot
puno dobro sarno za to doba. Ne primjenjuCi odvise nepokretno
sli jedece poredenje, moze rno reci da je socijalni organizam sliean
coyjecjem organizmu. Covjecji organizam (kao i zivotinjski i
biljni) ne moze da bude sarno u razvoju na vise. Ono sto je
organslw, da bi mogio da uspjeva, mora i da stari, da odumi re.
ProucavajuCi tacnije covjecj i organizam nalazimo da u nj emu u
svakom casu postoji i umiranje. Pored snaga koje izgraduj u, po
stoje j oeprekidno snage koje razgraduju. I rusiJacke snage ko
riste moogo eovjeku. PobijajuCi glediste materijalizma moramo
upraviti pazoju bas na snage kojE razgraduju u covj eejem orga
nizmu, na to gdj e se materija u covjecjem organizmu u neku
ruku raspada pod uti ajem organizma. T2da nalazimo da je sa
raspadanjem materij e u vezi obrazovanie duhovnog zivcta u
covjeku. Covjecji organizam mozerno shvatiti same ako pored
gradilackih snaga imamo u vidu i nepreki dan raspad.
lako sam to naveo sarno radi ociglednijeg pretst avlj anj a
ipak t, moze dati jasnu sIi ku 0 onome sto nepristrasan posma
trat mora naci j za socijalni organizam. Socijalni organizam ne
umi re (time se razlikuje na pro od covjecjeg organizma) al i se
mijenja, i u nje mu postoje gradilacke i rusilacke snage. I{ad,\
ostvarimo naj bo!je namjere i uspostavimo u rna kojo j oblasti
socijal nog zivota najboije sto proizlazi iz odnosnih prili k8, po-
US at CeBIT 2009 Hannover
JS' full line-up of innovative 3C
Jti o ns will b e showcased at
31T 2009 in Hannover. Take this

opportunity and join u s t here
l

HANNOVER;;' N
.I'i5L.i5 @ Hall 26, Stand 039
r
133
51i je izvjesnog vremena, zato sto tu rade Ijudi , individualnosti,
poka zivace se znaci propadanja, sil azenja. St o je ispravno za
dvadesetu godi nu l1ekog stoljeca, izmjeni se do cetrdeset e go
din istog stoljeca ta li ko da vee ima u sebi snage raspadanja.
Sl icne stvari cesto se mogu cuti u apstrakcij ama, ali u intelek
tual istickom razdobl ;u Jjudi ostaju u apstrakcijama i kada sma
traju da misl e prakticn o.
U soci jal norn uredenju prije svjetskog rata na pr. moglo
Sf! vidjeti da je i siro ke mase Ijudi donekle zadovoljavao I{ api
talizam do lt se nalazio u jedno rn razvoju koji je isao na vise.
Nadnice su rasl e kdd je kapitalizam za rna koju granu zivota
bio u razvoju na vise. Kada se dakle islo sve da!je i dalje,
kada se ka pital mogao sve slobodnije ispoljavati, mogl o se vi
djeti da se povecavaj u radnicke plate i da je sve bolja pri mjena
rada. Ali se nije na isli nacin obracala paznja 11(l to da se u
napredovanju istovremeno nalaze i drugi socij al ni fakt ori, koji
idu sasvirn uporeda i nuzno cine da nastaj e i silazenje.
Da se oa pr. povecwanjem plata zi votne prilike mijenjaj u tako
da povecavanje plaja s vremenom nije mnogo doprinosilo po
bol jsanju polozaj a u zivotu. Takve stvari su se dakako zapazile,
ali vo cij alne struje nisu se pratile tako da bi ta zapazanja bila
saobrazna zivotu i stvarnos ti.
lJanas, kada se nalazimo u vilznom istorijskom casu, 50
cijalni zivot mora se promatrati u svojim temeljima a ne po
poj varn a na povrsini. A tada dolazimo do pojedinih grana u
ocijalnom zivotu.
Jedna so ci jalna grana jeste duhovni zivot covjecanstva.
uhovni zivot covjecanstva (razumije se da nije odvojen od
ostalog socijaln og zivota) ima svoje vlastite uslove u vezi sa
Ij udskim indi vi dualnostima. Duhovni zivot uspjeva u dubinama
ljudskih indi vidualnosti odnosnog vremena i od toga zavisi say
ostali so c.i jalni zivot. Pomisli mo sarno kolike su promj ene na
stale na mnogim podrucjima socijalnog zivota time sto je neki
covj ek dosao do izvjesnog pronalaska iIi otkriCa. Ako istrazu
i mo kako covjek d(llazi do pronalaska iii otkrica moramo po
gJ edati u dubinu ljudskih dusa, pogledati kako su Ijudske duse
pr c:laziie izvjcsni m razvitkom, kako su bile dovedene do toga
da u svoj oj mi moj sobi ci izumeju nesto sto je zatim izmjenilo
cijel e oblasti socij alnog zivota. Od kolikog je socijalnog zna
t enja na pro bio Lajbnicov pronalazak diferencij al nog i integral

\ S U S ' full line-up of innovative 3C
;olutions will be showcased at
2009 in Hannover. Take this
_ _..... portunity and join u s there!

HANNOVER ;;,
/i5l..iS @ Hall 26, Stand 039
March & AprIl
134
nog racuna. Pokusaj mo jed nom da sa tog gledista saobraznc
stvarnosti posmatramo uticaj duhovnog zivota na socijalni i ivot,
pa cerno doti do toga (jer duhovni zivot ima svoie "flastite
Il sl ove) da je duhovni zivot zaseban ogranak opsteg socijalnog
zivota. Sve sto u duhovnom zivotu covjecanstva moze do. zaista
uspjeva mora poticati iz covjekove najdublje produktivne snage.
Najpovoljnije je za cij eli socijalni zivot to sto se u duhovnom
zivotu slobodno moze razvijati iz onoga sto je u dubinama co v
jecje duse.
Posljednjih desetina godina pokazivao se sve vise jedan
drugi implus, koji se zatim, u vezi stirn sto je civilizovano
covjecanstvo u dubi nama svoga bica postajalo sve demokratskije,
prelio u vjeru u svemoc drzavnog l{od sirokih rna a
covje-canstva pojavila se teznja da svaki covjek mora sudjelGvati
kada se radi 0 izgradivanju Ijudskih uredenja. Ta demokratska
teznja pokazala se kao realna soaga u istorijskom zivotu novijeg
covjecanstva. U vezi s demokratskim teznjclma vidimo na pr.
da su iz dubljih pobuda tl Sredojoj Evropi najveci umovi izno
sili [azne ideje 0 zajednickom zivotu Ijudi u drzavi. [{rajem
osamnaestog i pocetkom devetnaestog stolj eta u vrlo popularnom
obli ku pojavilo se ono st o bi's mo mogli nazvati: teznj a za ide
jama prirodoog prava. Tada su se vrlo znacajni umovi bavil"
pitanjem: U kakvom ie odnosaju covjek spram covjeka? Sta je
uopste najdublje bi te covjekovo u socijalnom pogl edu? 1 vje
rovali su da ce naci i sta je za covjeka pravo kada ispravilo
shvate covjeka. To su zvali razumsko pravo, prirodno pr3vo.
Mislili su da se razum om moze nati koje su pravne ustanove
\jude oaj bolje i najpodesnije. Idejom 0 prirodnom pravu
bavili su se moogi jos u prvoj polovini devetoaestog stoljeca.
U toku prve polovine devetoaestog stoljeca tome se su
protstavilo sbvatanje istorijske pravne skoie, koj a je smatrala
da se iz razu ma ne mez. izvoditi ono sto ie pravno medu Ij u
dima; da se tu ne uzima u obzir ono sto je ranije bil a, a sto
sve cini neplodni m izmisljanje prirodnog prava; da se ne uvic1a
da je pod uticajem intelektualnog doba nastupila izvjesna nep\od-
nost u duhovnom zivotu covjecanstva. Tako su protivnici pri
rodnog prava smatrali: Liudi nijesu pozvani za to da iz svoje
duse nalaze nesto 0 tome sta je pravno. Zato bi se pravo mo
ral o istorijski proucavati, kako su se liudi istorijski razvijali,
kako su iz njihovih obicajo, iz njihovih instinktivnih uzajamni h
SUS at CeBIT 2009 Hannover
"SUS' full line-up of innovative 3C
solutions will be showcased at
::eBIT 2009 in Hannover. Take thi:
)pportunity and join us there!


Hi gh Definition
Multimedia
HANNOVER;;' N
IiSU5 @ Hall 26, Stand 039
--
-----
135
odnosaja, okolnosti, nastajala pravna stanja. Potrebno je isto-
rijski proucavati pravo. Protiv takvog izucavanja istorije okrenuo
se i Nice u djelu: "0 koristi i steti istor!je za fivot". On je
:71 isli 0 : Kada bi covjek gledao sarno to sto je istorijski bilo u
co vjecanstvu, nc bi mogao doti do produktivnosti i plodnih
za sadasnj ost. Protiv tog istorijskog smisla morale bi se
buniti elementarne snage u covjeku, dC'l bi se iz tih snaga doslo
do stvaranja so ijalnih odnosaja.
Ukratko, u devetnaestom kada je intelektualizam
bio na vr huncu, medu licnosti ma pojavila se raspra 0
tome sta su zapravo osnove prava. Time se postavljalo i pit anje
o OSnOvama drzave, jer drzava je uglavnom ono sto proizlazi
iz samih prrtvni h ustanova. Ti me sto se nij e vidjelo sta su osnove
prava, nije se bib naCist o oi 0 tome sta je prava bit drzave.
Stoga je, ne sarno u teorij i nego i u prakticnom zivotu, tokom
devetnat' stog stoljeca i za mnvge Ijude sirokih masa zivot
dri ave postao probleJIi koji je potrebno rijeSiti .
To se viSe zbivalo u gornj im, svj esnim dijelovima civlli
zaci je covjecanstva. U du binama bilo je 0 0 0 sto sam karak
teri ao kao pojavu demokratskog pogleda. Pojava demokratskog
pogleda, kada se ispravno shvati, vodi nas do toga da pitanje
o biti prava shvatimo temeljit ij e, stvarnije, nego sto se danas
shvata. 1ma dan as moogo Ijudi koji smatr nju kao sarno po sebi
razu rn lji vo da covjek kao po jedinac moze da iznese sto je pravo
u ovoj iii onoj oblasti. Novij i pravni ci s takvom teznj om dakako
vee gube uporiste, pa nalaze, da kada tako filosofi raju, odnosno
kada misle da prakticno r?zmislj aju 0 zivotu, da tada gube
sadrzil j za pravo, da im pravo post aje nesto formalno. Tada
kazu : To sto je tako ci st o for malo o trcba da do bije sadrzaj, u
to se privredno mora uliti kao sadrzaj. Na jedno] strani je
jasno osjecanje da je covjek nemocan kada hoce da iz sebe
dode do pojma prava, do osjecanja prava. Na drugoj strani
ipak se st31no iz covjeka tr ati bit prava. Dernokratsko shvatanje
buni se bas protiv tog trazenj a. Ono smatra da uopste I1C postoji
ne ko opste apst raktoo odredivanje prava nego sarno mogucnost
da se Ij udi tI rna kojoj socijalnoj zajednici medusobno spora
zumjevaju, da u neku ruku medusGbno ustanove sta treba jedan
od drugog, a zatim se sloze 0 tome kakvi hodnosaji time pro
isticu medu njima. Tada pravo sljeduje Cisto iz stvarnosti onoga
sto Ijudi medusobno hoce, tako da to ne mote radati prirodoo
March & April 2009
0dvrngs d na
High Definition
Touch
IS ' full line-up of innovati ve 3C
ti o ns w ill be s howcased at
IT 2009 in Hannover. Take thi s
:xtunity and join us there
l
I
I
I
I
I
I

CW)O

ho
HANNOVER ri N
.I'i5Li5 @ Hall 26, Stand 039
-cnjoy-Energy
opportunity and join us there!
HANNOVER
Ii$l.iS @ HaJJ 26, Stand 039
136
pravo. I da sve to s to se ost varilo kao istorij sko pravo jos
uvijek ;i oze da se ostvari kada Ijudi za to trate pravo
vis te sa koga mogu da stvaraju pravo iz uzajamnog sporaztI
mjevanja u s kladu sa stva rnoscu. Demokratski nazor trati da
svaki covjek ucestvuj e u stvaranj u prava. Ko bl tada hti o da
pise knj ige 0 pravu ne bi teorijski izmisljao p ravo nego bi
jed nostavno glt dao to sto medu Ijudi ma nastaje kao pravo i t o
zapi s ivao. 1 u prirodnoj nauci 0 s poljasnj em svijetu ne gledamo
ta ko da iz svoj e glave stvaramo prirod ne zakone, nego gJedamo
zbivanja i ua osnovu toga nalazi mo prirod ne zakone. Uzi mamo
da je st oreao to s to hocemo da iskaze mo u prirodnim zako
nima, a ono sto post oji u pra vnom zivotu to se stvara medu
ljudima. T u je iivot na jednom drugom nivou, u toj oblasti
covjek stva ra kao so cijal no bice pore d ostalih lj ud i, da bi se
ostvarivao fi vot u ka me bi se u socij alno llfedenJe uli jeva o i
s misao razvoja Co vj ecanstva. To je demo kratska teinj a.
Trece pred ci m st oji novi, savremeni covjek i st o ir azi
nova socijalna uoblicenj a jes u komplikovani p rivredni odn 'aii
sto su se pojavili u novije doba, a to nije potrebno da opi su
j('m jer se sa raznih strana st rucno opi sivalo. P rivredni odno
saj i proisticu i z drukcij ih uslova nego st o je to kod dvije ostale
oblast i socijalnog organizma, duhovnog i pra vnog zi vota. J{od
duho VDOg zivota mo ra dolaziti od pojedinacne Ij udske indivi
dualnost i ono sto moie da bude pl odno u socijalnom uredenj u.
Sarno djel at nost covjel< a kao pojedinca, kao jedinke, mot e da vati
pr vi pr inos cjelokupnom socijal oom poretku. U oblasti pravnog
zivota radi se 0 t ome da pravo, a time i d rzavno bice, prois
tice iz s porazumjevanja tjudi . Ta d va uslova, koj a se odnose na
d uhovni i d rzavnopravn i fivot, ne p ost oje u privrednum zivotll .
U privrednom zivot u s ud sta se moze zbi ti, ne moze da pro
istice iz rna koga pojedi oca. Na pr. u devetnaestom stoljecu, u
vremenu toliko snaznog intelekt uaiizma, U vaznim obJasti ma
pojedini vrl o znacajni Ijudi , u koje se moze imati povj erenja
da dobro poznaju pri vredni ii vot, dali su misljenj e i 0
raznim stvari ma izvan svojih oblasti . To je vrlo znacaj no i
pametno, na pro sud 0 prakti cnom uticaju zlatnog vazenja kada
se 11 r3Zlli m drzavama preslo na zlatno vazenje. Ali stvari s e
zati m nij esu razvijale tako kako su pretskazivali ti Ij udi nego
sasvim s uprotn o. Na pr. neki znamenit i covjek kazao je da ce
pod uticajem zlatnog vazenja nestajati carins kih grani ca, a I{
S at CeBIT 2009 Hannover
S' full line-up o f innovative 3C
ions w ill be s h owcased at
IT 2009 in Hannover. Take thi s
137
stvari nastll pi J .i e suprotno. U oblasti privrednog zivota ne
moie bili uvij ek siguran voda ono sto moz e biti vrlo mudro
j dobro u obl asti duhovnog zivota. U pogJedu na privredni
iivot llopste ne moze davati mjerodavan sud poj f dina indivi
dual nost. Tu se mogu pri mjenjivati, mozemo reci, kol ektivni
sudovi koj i proizla ze iz zajednicke djelatnosti mnogih Ijudi iz
raz nih oblas ti zivot . Tu ui st ini imaju vrijednost samo sudovi
koji proizlaze iz saglasnosti rnnogih sudo va. To ne smije da bude
n ka Cista teo ri jska mudrost nego mora postati zi va mudr ost za
praktican zivot.
Time se cjelokupan socij alni zivot rascl anjuje u tri odj e
Ijene razli cite obl ast i. Na podrucju duhovnog zivota odlucuje
pojedinac, na podrucju de mokratskog pravnog zivota presuduju
svi Ijudi, jer je tu 11 pitanju odnosaj covjeka i covj eka iz ci sto
Ijudskog biCa, 0 to me se moze izjasnjavat i svaki covj ek. Na podrucju
privrednog zivota nije mogucan ni sud indi vidualnosti niti sud sto
se slijeva iz ravnopravnih sudova svih ljudi. Tu poje di nac uoosi
u cjelinu st rucoo znanje i is kustvo sa svoga podrucj a, da bi
zatim u zadrugama mogao ll astati ispravan kolekt ivan sud. On
moze nastati sarno ako se mogu dovesti u sldad opravdani su
dovi ojedinaca. Zato zadruge moraj u hiti t(1kve da se u nj ih
sli j(: va ono sto se moze dovesti u sklad, da bi zatim iz njih
mog:;,o proizlaziti sud cje:i ne. Cj elokupan socij alni zivot dijeli se
na 1a tri podrucj a. To nam ne kaze ma kakva ut opisticka ideja,
nego posmatranj e zivota saobrazno stva rnosti.
Uvij ek se mora imati u vidu da socij alni organizam, i mali
i veli ki , pored snaga koje vode razvoj oa vise, ima u sebi i
snage koje vuku na nize. Tako sva zi va djel atnost u socijalnom
zivotu istodobno nosi u s bi i snage raspadanja. U socij alnom
organizmu potrebno je neprestano li jecenje.
Pogledamo Ii sa toga gledi sta na duhovni zivot, u smi slu
pos latranja ucinjenih ovdj e ovih dana, tada mozemo r -Ci :
U istocnjac kom soci jalnom zivotu, duhovni zivot bi o je odlll
cujuci za sve. l Zao sto sam opisao ovih dana, tame je uglavnom
sve i u drzavnom i u privrednom zivotu crplj eno sarno iz
impul sa duhovnog zi vota. Posmatramo Ii soci jalni tok istori je,
nalazimo da za izvj esno razdoblje (za svako razdoblj e je druk
Cij e) teku impulsi iz duhovnog iivota, da ul aze U soc ij alne usta
no e, da se privredne veze obrazuju prema idejama iz duhovnog
zivota, da drzava prima ur edenja iz duhovnog zivota. Ali vidimo
US at CeBIT 2009 Hannover
U S' full line - up of innovati ve 3C
...Jtions wi ll be showcase d at
8 1T 2009 in H annover. Take t his
- - ... ~
Touch
- -
~
.
, . ~ .
-.
. .
teB T i ~
HANNOVER M' N
I'i5Li5 @ Hall 26, Stand 039
138
takorte da duhovni livot neprekidno tezi da razvija snage kaje
vode na nize, odnosno snage iz kejih se obrazuje ono sto vodi
na ni ze. Kada bi se duhovni zivot ispoljavao u svome punam
izrazu, vidjeJi bismo da bi iz duhovnog zivota neprekidno dolazio .
impuls da se ljudi odvajaju u klase, u staleze. Na Istoku jO' pod
jela na kaste bila nuzna posljedica razvoja socijolnog zivota iz
duhovnih impulsa. Jos i Platon ukazuje na to da bi se u ideainoj
drzavi ljudi morali dijeliti u st aleze: pr oizvoaacki, nastavnicki ,
voj nicki . lz punog izrazaja duhovnog zivota proizlazili su sta
Iezi, klasne razlike, a u klasama se zatim poj.9. vljuje covjekova
individualnost koja klase osjieca kao stetu po socijalno uredenje.
U duhovnom zivotu, dakle, neprekidno se nalaze povodi tome
da nastaju stalezi, klase, pa i kaste.
U oblasti drzave vazno je ono sto sam ovih dana oznacio
k,lO priznanje rada kao socijalnog fakt ora u toku Ijudskog raz
voja za say socijalni organizam. Problem fada razvi o se u vezi
stirn sto je teokratija, dolazeci iz Azije, primila svoj stva drzave
koja stoii pod uticajem pravnog impulsa. Time sto je treb, lo
da svaki dode do sV0ga prav.'.! nameta!a se potreba da se rad
ispravno utlani u socijalni organizam. Ali time sto se oct
gi oznog zivota odvajao pravni zivot , tezeci sve vis e demokratij i,
time je u covjecanstvo prodirao izvjestan formalisticki elemenat
socijalnog misljenja. Pravo se razvijalo iz medusobnih odnosaj a
covjeka i covj eka, Ono se ne maze ispredati iz razuma. Zivo
pravo nastaje iz uzajamnih odnosaj a, shvacenih razumom, medu
Ijudima. Zato pravo tezi logici, formalist ickim mislima. Covje
C3nstvo u svome razvoju prolazi i kroz jednostranosti. Nekada
je prulazilo kroz jednostnmost teokratije. l\asniJe prolazi kroz
jednostrano t drzave, kada se u socijalnom zivotll njeguje logi
cki elemenat, elemenat koji izmislja. I<oliko je ljudske misaone
snage upotreblj eno na pravni zivot na pr. sarno t okom istorij
skog razvoja! Ali time se covjecanstvo priblizavalo i apstrakciji.
Moze se osj etititi da covjekovo misljenje postaje sve apstrakt
nije bas pod llticajem pravnog nace!a. A sto Ijudi postizu na
jednom podrucju to se postepeno pruza preko cijel og Ijudskog
zivota. Tako je i re1igiozni zivot bio obuhvacen pravnim zivo
tom. I Bog se shvatao sarno kao neki sudija, kao sto se naro
cito vidi ; u Srednjem vijeku. Time je u uobicajeno misljenje i
osjecanje dosla izvjesna apstrakcija. Nastojalo se da se iz ap
strakcije ovlada zivotom. Apstraktnost se pruzala na jednoj
Savings and
Hig h Defi nit io n
Touch
l S' full line-up of innovat ive 3C
ti ons will be s ho w cased at
' IT 2009 in Hannover. Take this
and join u s the re!
teB
HANNOVER;;' N
IiSI..i5 @ Hall 26, Stand 039
March & April 2009
139
strani i u religiozni zivot, a na drugoj strani u privredni zivot.
Sve vise je raslo povjerenje u svemoc drzave. Sm 3traio se sve
vi e da je u skladu sa razvojem ako 'duhovni zivot u obliku
vaspitanja prede u oblast drzave. Time se duhovni zivot zapli
tao u apstraktne okolnosti sto su u vezi sa pravnim zivotom.
ORO sto se za drzavu osjecalo kao najpogodnije upijalo ie do
nekle u sebe i privredni zivot. I{ada se pojavila moderna pri
vreda bilo je skoro opste misljenj e da bi drzava u prvom redu
mOiala da im) glavnu rij ec i u uredenju privrednog zivota. Ali
time dovodimo i druge ogranke zivota pod moc apstrakcije. U
stvari .ie take, rna da mozda i ne izgleda. Pogledajmo kako je
to oa pr. u pogJedu na ljudsko vaspitanje.
U nase vrijeme orograma moze se na pro sastati man ji iii
veCi savjet ljudi da bi izmislili dobra pedagoska pravila. M gu
odli cno da sastave kako bi trebal o vaspitavati, kakav ima da
bude ILl stavni plan u pojedinim razredima. Sastavice idealne
programe ako su i malo pametnij i ljudi. P rogrami mogu bi li
vrlo dobri ali to nije vaino. Jer to Si o izmisljamo mozemo.
nametati stvaroosti, ali st varnost nece tada biti takva da U ojoj
mogu zivjeti ljudi, a 0 tome se radio VidjeJi smo na pr. kako
je jedan covjd< sa najboljim i najpJemenitijim namjerama za
razvoj covjecanstva u najnovije vrijeme u cetrnaest odlicnih
tacaka postavio program za cijeli civilizovani svijet. To se
rasplinul o -im je do so u dodir sa stvarnoscu. Trebalo bi da se
mnogo nauei na sudbini Vilsonovih cetrnaest apstraktnih tacaka,
koje su se rodile u pametnoj glavi, ali nijesu bile saobrazne
stvarnosti, ni jesu bile dobivene iz zivota. Tako i u pedagogi ci,
u vaspit3nju i obuci, nijesu vazni programi koji su ipak dati
sarno iz drzavnog i pravnog U propisima moze naj\jepse
da pise sta je potrebno uciniti, eli u stvamosti sc radi 0 nastav
nicima sa izvjesnim sposobnostima. To se mora zivo imati u
vidu. Nij edan se program ne moze ost variti, nego sarno 011 0
sto moze da proizide iz individualnosti nastavnika. Svakoga
dana iznova moralo bi se neposredno iz zivota vidjdi sta bi
trebalo Ciniti. Tada se nr; bi mogao postaviti rna kakav veliki
program, Iwj i ostaJe a pstrakcija. Stvarati se moze sarno iz
zivota. Deugo su post avljeni programi nastave, a drugo njihova
primjena u stvarnosti. Tu dolaze u pitanje jedino sposobnosti
nastavnika. Sasvim je razliCito da Ii se racuna. sa neposrednim
zivotom iii sarno sa oai rn sto izlazi cislo iz inteiekta. Intelektu
IS ' full line-up of innovative 3C
ions will be s howc ased at
IT 2009 in Hannov er. Take thi s
::> rtunity and join us there!
I '-'_," .-;1. IV I
Touch T
-
- .

HANNOVER;;' N
.IiSliS @ Hall 26, Stand 039
140
je stvojstveno da stvari prel1veli cava, da u neku ruku uvije k
ho ce da obu! vati neizmjernost svijeta. U stvarnosti zivota inte
lekt treba da bude sarno sluga u pojedinim konkretnim oblastima.
U najnovije vrij eme razv oj tr azi da se duhovni zi vot uredi
taka, da ima svoj vlastiti socijalni polozaj, sam svoju upravu,
tako da oi to sto se zbilla na pojedinom skolskom casu moglo
da ~ e daje iz zive nastavnikove indiv idualnosti, a ne prema rna
iwkvim propisima. Moramo se odluciti za to da duhovni zivot,
a s nj ime i skola, postanu samostaini, nezavisni od drZilve.
TCi d ce biti mogucno da unutar duhnvnog iivota i u oblasti
nastave dode slobodno do izraza covjekova individualnost. Ne
ireb2 se bojati da bi to mozda bilo na stetu autoriteta. Odje se
prepusta siobodnoj plodnoj dJeiatnosti Ijudske individualnosti,
tu individual nost osjeca potrebu za autoritetom. To se moz '
vi djdi i na Valdorfskoj skoli, gdje daci traze autoritet, jer im
je potrebno ono sto dr ugi stvara iz svo je individuainosti.
Drzavno-pravnom zivot u ostavlja se mogucnost da djelu je
iz demokratskog nazora. Ali i drzavno-pravni fivot, svojorn
sklont) scu apstraktnome, moze da ra zvija sna ge koj e u pojedi
ni m obl asti rna zi vota vode na niie. Covjek tada u svome radu
ni je dovoljno u vezi sa stvarnoscu. Takva jedna apstrakcija stvo
rila se i u pogledu opticaja kapitala. Sarno iz nepoznavanja
prilika, siroke mase danas cesto napadaj u rnoderno obrazovanj e
kapit'1ia. Onaj ko bi mozda htio ukloni ti ka pital iii kapitalizam,
rnor ,i rJ bi ukloniti cijeli moderni privredni i socijalni z:vot. Jer
ovaj socijalnl zivot ne rnoze postojati na nekorn drugom na
ceJu uego na podjeli rada a s nj im je istovremeno u vezi i
obraz ovanje kapitala. U najnovije vrijeme kapital se narocito
ispol1ava ti me sto se u sredstvima proizvodnje nalazi veliki dio
ka pit aJa . Bitno je to da je kapitalizam s jedne strane nuzna
poja \' a u savremenom zi votu, ali s druge strane, narocito kada
s njim upravlja drzava, vodi do toga da se novae odvaja od
poje dinih stvarnih podrucja zivota. U devetnaestom stoljecu to
je biJ o tako daleko otislo, kao sio &u kod nekog mislioca koji
zi vi u apstral(cijama nj egove ideje odvoj ene od zivota. Ono
privredno sto se na taj nacin odvaja ad pojedinih podrucja
zivota, to. je novcani kapital. Kada neko irna u svome novcaniku
izvjesnu svotu novca, maze da je zamj eni po volji za rna koji
p rivredni predrnet iii takode predmet duhovnog zivota. I{ao sto
se sasvim opsti pojarn cdnosi spram pojedinih iskustava, taka
JS' full line-up o f innovative 3C
Jtions will be showcased at
31T 2 009 in H a nnover. Take this
)ortunity a nd join us there !
ToUCh
C e B I T i ~
HANNOVER;;' N
/iSLi5 @ Hall 26, Stand D39
14 1
se taj elemen8 t odnosi spram pojedinih konkretnih pcdrucja
zivota. Zbog toga mo raju da nastaju krize u socijalnom po ret ku
koje se mnogo proucavaj u. I u mi<rksizlllU teorija 0 krizama
igra vrI o veliku ulogl.l . Jednostavno se svode na niz uzroka, a
u stva ri poticu iz dva dublja glavna uzroka. Jedan je kada je
kapitala odvise u opticaju, a drugi je kada ga je nedov c> ljno. Te
stvari se ni u danasnj oj nacionalnoj ekonomiji ne uzimaju shodno
stva rnosti. 1 ao sto i u duhovnom zivotu postoji sldonost da se
pojavljuju snage sto vode na nite, koj e proisti cu iz stales!d l:t,
k!asni h i slicnih raziika, tako i u privrednom zivotu nasta ju po
jave (kao na pro kapi tali zam je sklon apstraktnome l1 pri
vredi) koje vode do kriza. Tada se izmislj aj u soc ij alne rd orme,
ali se pri tome ne vodi racuna 0 tome da pojedina indi vidual
nost odlucuje u privrednom zivotu time sto svoja iskustva pr i
nasi U 0dgov?r Cl juca ud rui enja, al i da iz pojedine individualno
sti ne moze da proi zlazi ono sto je mjerodavno za pri vredn i
zi vot. Zato Stl pored drzavno-pravnog i dubovnog iivot a po
t re bll C asocij aci je za pri vredni ti vot. Asocijacija nije orgnniza
cija niti ma kakav savez. Qna nast aje time sto se sastajtl , sloze
pojedini pr ivredni ci, da bi svaki pojedini mogao pridonositi ono
st,) moze i zna iz svoj e oblasti, bez obzira na 0110 sto se cirri
iz rna koga sredisnjeg mjesta. 1z zajednickog rada, pri kome
svaki daje ono str) najbolje moze, iz djelatnosti zasnovane na
odlukama veci ne, tek iz takvih asocijacija moze da sl ijedi sve
ostalo u pri vredi. Sigurno je, stvarace se takve asocijacij e; one
mogu da nastaju jednostavno iz podsvjesnih snaga u covjeku.
_ oiemo razumno nastoj ati da one brze nastanu iii celw.tl d:l nas
bijeda up!.lti na njih. U ti m asocijaci jama bice sakupljeni oni koj i
se bave proizvodnjom, trgovinom i potrosaci. I sarno proizvod
nj a, opticaj robe, dobara i potrosnja igrace u njima izvj esnu
ulogu. Rad ce sve vise ulaziti U oblast pravnog iivota. U po
gledu rada moraju se Ijtldi sporazumjevati na demokr atski nacin .
Time ce rad bi ti od Tolen od onoga, sto moze,da bude djelot vo rno
jcdino u podrucju privrednog zivota. To moze da bude sarno one sto
iz k01ekti vllog suda nastaje u asoci jacij ama, sastajanjem proizvodaca
i potrosaca sa onima koji vrse promet dobara. Na podrucju privred
nog zivota 1I asocijacijama igrace dakle sarno dobra izvj esnu ul ogu.
Tada se 0 cijeni , vrijednosti neke robe nece postavl jati rn a
kakva nepromjenl jiva nacela, nego ce se reCi: Cijena, vrij ed,lOsl
mil koga dobra mijenja se prema zivotnim pril ikuma. Cij ena i.
US at CeBIT 2009 Hannover
3US' full line-up of innovative 3C
llutions will be showcased at
3BIT 2009 in Hannove r_ Take this
)portunity and join us there!

HANNOVER
Ji5l.iS @ Hall 26, Stand 039
14
vr ijednost odredivace se kolektivnim sudom u zadrugama. Ne
mogu 10 dalje opisivati, ali vise 0 tome moze se nati u mojoj
knjizi "Os nove socijalnog pitanja".
Ht io sam samo da ukazem na to d:t se u modernom raz
voju civilizacije cjelokupan socijaini zivot rasclanjuje na tri
donekle samosiaina podrucja: duhovni zivot, pravni i drzavni
livot i privredni zivot. Potrebno je danas shvatiti tu samostal
nost i sva koj od Ie tri oblasti postepeno dodjeliti njen rad da
bi na ispravan nacin mogle zajedno djelovati.
o troclanstvu socijall1og organizma ljudi su l1a razne naCine
razmisljali i ranije. l{ada sam objavio moje ,.Osnove socijalnog
pitanj a<, na izvjesnim stranama uk,l zivllio se nn ovo ili one slo
je sl iono so ranijim. Ne namjeravam da postavijam rna kakvo
prvenstva. Nije vaZl10 da Ii je pojedinac nasao ova iIi
ono, moze se samo radovati ako je sto vise ljudi doslo do toga.
Vazno je kako se to uvodi u zivot. Tu se mora ipak napome
nuti ovo . Kada je Manteskje u Francuskoj definisao neku vrstu
podj Ie u troje socijainog organizma, to je jednostavno jedna
podjeia 11 3 troje. Tu se ukazuje na to, da te tri oblasti imaiu
razl iCi te uslove i da zat o treba odvojiti jednu od druge. To nije
teinia u mojoj knjigi, gdje se oe fadi 0 tome da se tako raz
likuje duhovni zivot, pravni i privredni zivot, kao sta se
kod covjeka razIi kuje : ne rvno-culni sistem, ritmicki sistem (srce,
pluca), i probavni sistem, i da se pri tome kaze da su to tri
medusobno odvojena sistema. Takvom podjelom nije nista uCi
njeno dok se ne lIvidi kako te razoe oblasti zajedno djeluju,
ta ka da oajbolje stvore jedno jedinstvo, time sto svaka radi po
svojim usiov ima. Tako je i u socijalnom organizmu. Potrebno
je uc ini ti da iz svojih najsvojstvenijih uslova i snaga dje!uje
d uhovni iivot, pravnodrzavni livot i privredni zivct. Tada ce
nastajati jedinstvo socijalnog organizma, a izvjesne rusilacke
snage sio se budu pojavijivale u svakoj ad te tri oblasti, moti
ce se lijeci i zajednickim djelovanjem sa druge dvije oblasti.
Ti me nij e ukazano, kao kod Monteskjea, na podjelu na troje
socij al ng organizma, nego na tr oclanstvo socijalnog organizma
koje se sastavlja u jedllo jedinstvo cijelog socij a lnog organizma,
ti me sto svaki tovjek pripada svima tr ima oblastima. Covjek
kao slobodna individualnost, od koje ipak sve zavisi, nalazi se u
tom t roclanom orgJ nizmn ta ko da spaja u jedinstva te tri oblasti.
N'" fadi se 0 teznji za podjelom na troje s ocijillnog orga-
HANNOVER;' N
.Ii5l.iS @ Hall 26, Stand 039
US at CeBIT 2009 Hannover
US' full line-up of innovative 3C
'.Jtions wi ll be showcased at
3 1T 2009 in Hannover. Take this
,Jortunity and join us there!

143
'nizma, nego 0 teznji za njegovim troclanstvom, da bi bas ti me
na ispravan nacin nastalo jedinstvo. J<ada se, rna i povrsno
posmatra, moze se vidjeti da Evropa vee vise od jednog stoljeca
tezi za takvim tr ocl anstvom. Ono (;e do(;i i onda, ako ga Ijudi
De budu htj eJi svjesno, jer ce se u privrednom, duhovnom i
pravodrzavnom podrucj u prilike kretati tako, da ce do(;i pome
TI uto trocl anst vo. To troclanstvo trazi sam razvoj covjecanstva.
Moie se ukazati i na to da su se tri impulsa za te tri
razli cite obl asti zivota pojavila jednom u evropskoj ci vilizacij i
kao tri velika ideala, kao tri devize za socij aini zivot. Krajem
o amnaestog stoljeca, na evropskom zapadu istakao se poziv
2a lobodu, jednakost i bratstvo. I{o ima u vidu razvoj novoga
doba vidi da su u ti m trima devizama tri vrlo znacajnacovje
kova ideala. Ali s druge strane mora se opet reCi da su u
devd Daestom stoljecu mnogi Ijudi vrl o ostroumno pobijali
mOf' ut nost rna kakvog jedinstva socij alnog organizma, da ni je
mogucna drzava u kojoj bi se 1l10gl a zajedno ostvariti ta tri
idea la. Na pisano je na pr. vrlo ostroumno i uvj erljivo djelo u
kome se dokazuje da u drzavi ne mogu isiovrtmeno biti uje
dinjeni: sl oboda, jednakost, bratstvo. Tako se i tll javlja u zivotu su
prol nost. Ali u ii votu moraj u da postoje na sve strane suprotnosti. U
tome se I sastoji zi vot, da se neprekidno savladuju suprotnosti. Ziv ot
je pojavljivanje i savladiva nje s uprotnosti . Vanredno je opravdano
sto su postavlj ena tri velika ideala 0 sl obodi, jednii kosti i brat
stvu. Ali , u devein,;est om stolj ecu, i sve do danas, neprekidno
se vjt:roval o da sve mora biti uredeno centrali sticki. Zato "e do
lazil0 u zab!ude U ovom pogJ edu i stoga se nije mogio vidjeti
da ni je vai no boriti se ako loga kako bi se morala izmjeniti
sredstva proizvodnj e, ka ko bi se moran razvijati kapital itd.,
negu da se radi u tome, da se ljudima stvore prilike u kojima
mogu iz prc( svojstve nih tef nja svaga bica uredi ti svoj e socijal ne
okol nosti. Ispravl1 0 na zivot gleda sarno onaj ko zivo shvata
ovo: U du ho vn om zi votu mora da vlada sloboda, slobodan plo
dan razvoj indi vidualnGsti. Jednakost mora da vl ada u pravno
drzav nom zivotu, gdj e se medusobni odnosiJ ji Ijudi treb8 da
razvijaju u demokrntsko m smislu. mora da vlada u
stvarn im ve zama koj e 0 bu hvatJ j u to sto nazi vamo asoci jacij ama.
Ta tri ideala u pogledu shbode, jednakosti i bratstva ne smiju
se shvatiti u senti mentalnom nt-go tako da to \f odi sod
jalni m ureuell jima u kojirn a mogu Ijudi zivj eti tako, da doziv
ljuju svoju vri jednost i dost ojanst vo covjeka. Izbjeci ce se boIne
US full line-up o f innovati v e 3C
Jt io n s will be s howca s ed a t
3 1T 2009 in Ha nnove r. Ta ke thi s
) ortunity a n d j oi n u s there !
Ji5US @ Han 26, Stand 039
144
soci jalne rane u sadas njosti ako Se sh v<lti da jedinstveni S ci
jalni organiza m moze da nasiane sarn o tako, da se iz sl obode
plodno razvi ja duh, da jednakost zavl ada u driavnom i piavnom
zivotu , a bratst vo u pri vrednom zivot u, u zadrugama.
Prav i duhovni zi vot moze da izvire samo iz covjeka kcw
slobodne individualnosti . Demokratski nazor ll t:' ce mir ovati dok
ne posti gne jednakost na dr zavno-pravnom podrucju. To mcZemo
Cini ti razumom, inace se izlazemo revolucijama. Na privredw m
podruc ju mOra zi viti bratstvo u asocijacij ama. Tada (; e zi vo
pravo bi U one pravo koj e se medu Ijudima zasniva iz takvi h
prilika i odnosaja koji jednako vaz e za sve Ijude. Svako dru g()
pravo, lwje u neku ruku lebdi nad covj ekom, post aje formal
nos t. Stvarno pravo mora da proistice iz zivota ljudi, in ace
postaje konve ncionalnost. lstinsko br"tstvo moze da se rada
sarno iz istins lwg pozn anja ziv otEl , ako se temelji na samim
pri vrednirn oGnosajima, u asociJaci jama. bace se iz zajednickog
fada u udrLl zi vanjima ne stvara pravo poznavan je zi vota, nego
sam fut ina, kao sto je to danas vrl o t est o. U ispa: vnom rno
stavu spram sociJalni h pitanja kada pocinjemo da istrazujtmo :
l<akva S!1 oci jalna baojicna stanj a nastala pod uticajem fraze
umjesto istine na duhovnom podrucju, pod uticaj em ko nvencio
nalnosti umjesto prava na drzavno-pravnom podrucju, i rtlt ine
za zivnt L1mjest o poznavanja zivot a na priv rednom podrucju.
Danas je srz socij alnog pitrmja l! ovame : Kako da ra
viloim rasci anj enjem socij alnog organizma dodemo od vladavine
fra ze do isti ne, ad konvencionainosti do prava i od ru ti ne
zivot-a do pra vog poznavanja zivota ? Kada se uvidi da je tro
tlanstvo socij alnog organizma potrebno da bi se posti gla slo
boda, jednak )st i bratstvo, tek tada ce se ispravno rij ei3avati
socijalno pitanje i sadasnj e daba ispravno nado vezivati na
osamnaesto st clj ece. Tada i srednja Evr opa moze da lJa 0110
sto je kazala zapadna Evropa, zahtjevaj uci slobodu, jednakost,
bratstvo, ka ze iz dubine svoga duhovnog zivota: sloboda Ll
duhovnom zivotu, jednakost u drzavI o pravnom zivotu, brats'vo
u privrednom ziv ut u. Tada ce se za socijalno pitanj e mnago sto
posti ci i stvori ce se ideja 0 tome kako tri obl asti u socij,dnom
organizmu na osn ovu slobode, jednakosti i bratst va mogu
zajedn o djel ovati za ozdravljenj e d,tU(l s njih haoticnih dubovnih,
pravnih i privrednih prilika.
Preveo Mile Galovic
Ovaj ni z predavanja je i u casopisu .Upoz!1aj sebe I " 193i godi ne.
U S f u ll line -up o f innovative 3 C
utions w ill be s ho w cased at
BI T 2 0 09 in H a nnover. Tak e t his
,p o rtunity and j oin us t h e re!

HANNOVER
/iSU$ @ Hall 26, Stand 039
AHTpOnOco<pcbe
0,( A-pa PYI!Oll(jja LlilTtaiHe{l d:
Tnjll<1 lIa"ca )I oC/WiJOAJa . - Ca,aPlK3j: npejtrODOJ)J1. - 1 apaK'tep t aj lfe IIllyKe.
- CYWTIUfl 1{0aeKOBII . - Crr 4D31f>C 11 c"'pt . - PlI3ROj CoeTII U I{OBeK.
- Ca:JH3IbC caeTOa!! (0 nocaehelbY 111111 IlHfl u, Hj anl1j l1). - Ca-
AaWIbOCT 11 6YllyhooCT pa3BoJa CBe-ra 11 'lORe'l 8IfCTBlI. -- DOJ
p
llf1HOCtfl
113 0611!C't11 IlYXORHe MaYI(e: ETepCKO TellO 'lOBe&OBO. - ACTpanHH CReT.
- 0 iKI100TY 'lOaeKOSOM 113ft CMpTIl . - 0 TOKY 'lOBeqJer )f(H80Ta. -
SHUle oOnaCTR llyxo3Hor coer ! . - flOaeqj er 6f1h8. - CTMb'
CHOBR. - 0 nOCTU38fbY UarqYIi URK ca3Halb8. - DOCM8Tpll1be noj e
llHHaQHlfX H 6Hha llYXOOKor eS(lT!j . - HapO'l Wf UftnOMeHe.
(Crp. 372. UeHa 60' - - lIFf K.).
K ah:o Cit Ci1l11'IY Ca11ialba BIl UIiI X ctleliloll a. - C a.a P)f(ll j: YCilOIHI csaKfl kUUHber
)l(1180T8. - YUYTpaUl IbH MBp. - n pHnpeM8. - npOCSeTJlelbe. - no
csehefbe. - npaKTH4Ff 8 rlleJUlUlT3. - HeKe rrOcJlellllue ynylfelba. -
npOMeHe y )l(IlSOTY CHOBa KO.ll " TajHor Y4eHHKa .-- [(OHTliHYIHeT
C seeH!. - 4 YBap np8ra_ - >KHBOT HeMp!. - BeJl HKII 'IYBap npara
- U eHa 30' - 11110.
Teo o/ija_ - U yod U ll adc"tilllU spoznajll svijda_ Sadri aj : Bit covjekovi).
- Tri sVi j eta, - Zivut poslije sm rti u duhovllom svije!u, - UcenJe 0
ponov nom zivo! u i sudblni. - Veza fizickog sa drugim svjetovimJ.
Mis?onl ubliei i covjekova aura. - Staza spoznaje, - Cijen8 25- - din, -
CSHjeT, 3eMJba H 'lOsjeK . llHH, 20'-
Supr atnost Ist oka i Zapada. - N auka i socijalno pitanje sa stano
viiila antroposofije 20'-
PeHHKapHaUHja H Kap Ma 10'
npaKTH4HO eacnHTalbe MlilllJbelb3 10'-
BaCllHTalbe .IIeTeTa ca rJlellHlllTa llyxoBHe HaYke 10'-
MHcHja rlbeBa 10'--
Kps je caCBHM oco6wr COK 10--
Oce nas
10-
CYlllTHH8 yweTHocTw
iQ-
llyxoBHo BOllCTSO 'lOBjeK3 II 'lOsje'l3SCTB8
10-
OJ( AJleKCaHI!{la CmpaKowa:
40BeK fI MaWHHa
10'
OJ( l!-pa X. {foulf6aYMa:
CnopT y llyWH llaHallllber 'lOSeKa 10' - "
V1cnopY'lyje AR'f pOnOCOCl( a 6H6J1Ho'teKII, oeorpall, CtpaxwHH!\a 68H3 yll. 2i.
4eK. pa'lYH. nOUlt. U!Te.ll. fip. 53227. 5 at CeBIT 2009 Hannover
J S ' f ull line-up o f inno v at iv e 3 C
PZC
Jti o n s w ill be showcase d at
3 1T 2 009 in Hannover. Ta k e thi s
)ortunity and join us the re !

HANNOVER
J'iSl..j$ @ Hall 26, Stand 039
3
.Yo-ooRaj cet)e' " 1l311a:nl MeCe'lHO no'lcs Ot! 1931 fOJlHHe. nopej( OCT1IJIQf
y 'l3COUHCY c.y OUlT3Mn811a OB Aella ,!!-pa W(flajftepa:
1()31 :
Jedan pul za upozn8vanj e samoga sebe. U osaro medilaci j a.
o godisnjim svetl<ovinama.
Letnj e i zimske svet l(ovi ne slarih vr cmelll!.
1932:
Duhovni impu!si 1I prirodno t oku godine.
o dlle vnom i i otll.
Molitva za djecu
LJ ldsl,a i kosmic!,a mlsao .
Misao i v oli a kao svello i lama.
Veza prirodnogn s livot It svjetiu II tel i.
103]:
4oBjel<OBO 6Hhe, 4oBj eKoB3 cY,1J.611Ha H pa3Boj cBlljeTa.
Antroposofija i socij alno pitanje.
;V1i si ja istine.
1934:
Duhovni i fizicki razvoj sveta i co\'ecanstva. Niz od sledeCih trina est
predavanj a :
Prvi koraci u imaginativno sazn anjr .
VlHC11l1paUllja H HHTyHUHja.
ova i stara nauka inicijacije.
)f(HBOT CHOBa.
Odnosaj coveka spmm tri sveta Iwje gleda vidovita svest.
UapoBafbe ,1J.yxa y npHpollH.
o medusobnom prozi manju i culnog sveta.
ll.olKHB.'hajH cnaBalha ({ao npe1l3H3uH JI0lKHBJbaja nOC,Ile CMpTl1.
Dozlvljaji izmedu smrti i novog rodenj a.
Duhovno egzistencijR covekn [J osle srnrti .
llolKliB.1banarbe npOllJJlOCTH cneTon3.
Hazvoj sveta u vezi sa razvojem covel,a.
y y enoxy c,Ilo6one.
1935 :
XPHC'COC Ii .1bY,1J.cl<a ,1J.YllJa.
Culni $Vet i s et duha (izvod iz niza preda va njn. )
Odlornei 0 glU11l BCkoj i pozori snoj umetnosfi.

Kako je u svjdskoj povijest i postala prirodna wanost i kako se daljc
razvijala .
.JS full line-up of innovative 3C
.Jtion s will be showcased at
31T 2009 in H a nnover. Take this
)ortunity a nd join us there
l
IiSU5 @ Hall 26, Stand 039
11)36 "
ChllleT, .::!eMJba 11 '10ajeK, i"biixOBa CYUJTIIH8 1I K80 H IbI1JWB Cl
ornclUl lbC y aC3H CfilnaTCKHX MHT;! 11 Ca)lalbc KyllType,
1937' .'
Suprotnost Istoka i Zapadu, .- I ia ukll i socijalno pi tanj c sa
3ntr opo of i je,
Oodi!i nja pre tplat a na I:asopis iznosi 50'- dinara, Mogu sc dobiti i sva
do sada goditH, a narutuju se od Ant ropos ofske biblioleke , Be ograd,
Strahloica bona ul. 26. Cek, ral: , kod sled, br. 53227,
Biblioteke lepih nauba
O;J )l- p a C )!<yDut>a:
Higi je1l8 cov jekoHI zi vota na zemlji (opci dio) din, 15'
Stl1dijc 0 vl asti
IS'
60rHlba BJlallHMHpa Ha30pa 10'-
CJlenH JlYlIoHoUJa CTpaxHMHp Kpalb'leBl1H
8'- -
St oimena, Studija 0 prici Vladimira
10'
lliTa je EypHTMHja? YMeTHOCT llIlI(JbiiBOr rOBopa
8'
llecHHK i5eJle pallOCTH, CTYllHja 0 lIoe3ujl-l 'F.>op!)a rJlYMua 5'
0,4 A-pa 1<)[, A aj4eBe-)/<, yDui5:
Ljepota i eticka svijest
15' -
KIbHra OJl'lapaHHX 3anHca, CmlKollHTH r OBOp HapOmJllX npflqll
Kako se )edno ogleda u drugol11
IS'
o Iijecenju
15'
o Dis-oAoj r tlMl1Wllll
10'-
Gornje knjige Se od Antroposofske biblioteke, Beograd, StrahiniclI
bana til. 26, Celt . racuo br, 53227, Novac se lwapred.
" $t
0 ,
"

JS' full line - u p of innovative 3C
t io n s w ill be s h owcased at
2009 in H a nno v er. Tak e this
o rtunity a nd j oin us t h ere
l
/iSlJS @ Hall 26, Stand 039
ispravka : Posli je 52 strane pogresno je pocelo obiljezi
vanje straDa brojem 65 umj esto bIOjt:m 53.
US' full line-up of innovative 3C
utions will be showcased at
BIT 2009 in H annover. Take this
portunity a nd j o in us there
l
~ ~ C e B I T ~ ~
HANNOVER ;;- N
,15LiS @ Hall 26, Stand 039
full line-up of innovative 3C
,1S will be showcased at
2 009 in Hannover. Take this
Inity and join us there!
BIT
.I'i5Li5 @ Hall 26, Stand 039