Thomas Nagel, to sve to znai?

(1987) Poglavlje 6: Sloboda volje

Zamislite da ste u redu u menzi i da ste doli do deserta. Dvoumite se izmeu breskve i velikog komada okoladnog kolaa sa lagom. Kola izgleda odlino, ali znate da deblja. Ipak, uzmete ga i sa zadovoljstvom ga pojedete. Sutradan se pogledate u ogledalu ili stanete na vagu i pomislite Da barem nisam pojeo taj okoladni kola. Mogao sam umjesto njega uzeti breskvu. Mogao sam umjesto njega uzeti breskvu. to to znai? I je li to istina? Breskve su bile pred vama kada ste prolazili redom u menzi: imali ste priliku da umjesto kolaa uzmete breskvu. Ali to nije cjelokupno znaenje vae reenice. Ona znai i da ste mogli uzeti breskvu umjesto kolaa, da ste mogli uiniti neto razliito od onoga to ste uinili. Prije nego to ste donijeli odluku, bilo je otvoreno hoete li uzeti kola ili voe i samo je vaim izborom odlueno to ete uzeti. Je li to sve? Kada kaete Mogao sam umjesto kolaa uzeti breskvu znai li to da je sve ovisilo samo o vaem izboru? Odabrali ste okoladni kola i njega ste uzeli, ali da ste odabrali breskvu, bili biste uzeli breskvu. Izgleda da ni to nije sve. Jer ne elite rei samo da biste bili uzeli breskvu da ste je odabrali. Kada kaete Mogao sam umjesto kolaa uzeti breskvu, time isto tako elite rei da ste je mogli odabrati pri emu nema nikakvih da. Ali to to znai? Znaenje ove tvrdnje ne moe se objasniti pozivanjem na druge situacije u kojima jeste odabrali voe, niti pozivanjem na mogue situacije u kojima biste bili odabrali voe da ste bolje razmislili ili da je s vama bio prijatelj koji pazi na to koliko jede. Ono to tvrdite jest da ste mogli odabrati breskvu umjesto kolaa upravo tada, u okolnostima onakvima kakve su bile. Mislite da ste mogli odabrati breskvu ak i da je sve ostalo bilo upravo onako kako je bilo, sve do trenutka u kojem ste odabrali okoladni kola. Jedina bi razlika bila u tome da ste, umjesto to ste pomislili Ma neka i posegnuli za kolaem, pomislili Bolje ne i posegnuli za breskvom. Ideja da je netko mogao uiniti drugaije odnosi se samo na ljude (i moda na neke ivotinje). Kada kaemo Automobil se mogao popeti na vrh brda, pod time mislimo da je automobil imao dovoljno snage da stigne do vrha brda da ga je netko do tamo dovezao. Ne mislimo da je automobil, kada je bio parkiran u podnoju brda, mogao sam od sebe krenuti i popeti se na vrh umjesto da ostane na mjestu. Prije toga moralo bi se dogoditi neto drugo, npr. morao bi u njega netko ui i upaliti motor. Ali kada se radi o ljudima, mislimo da su samo tako mogli uiniti stvari razliite od onih koje su zapravo uinili, bez da se ita razliito moralo dogoditi prije toga. to to znai? Dio znaenja moe biti ovo: sve do trenutka u kojem ste napravili izbor nije bilo niega to bi neopozivo odredilo to ete izabrati. Sve do trenutka u kojemu ste odabrali okoladni kola bila je otvorena mogunost da odaberete breskvu. To nije odreeno unaprijed. Neke stvari koje se dogaaju jesu unaprijed odreene. Na primjer, izgleda da je unaprijed odreeno da e sutra Sunce izai u tono odreeno vrijeme. Nije otvorena mogunost da Sunce sutra ne izae i da se no naprosto nastavi. To nije mogue zato to bi se to moglo dogoditi samo kad bi se Zemlja prestala vrtjeti ili kad bi Sunce prestalo postojati, a u naoj galaksiji ne dogaa se nita to bi moglo dovesti do toga. Zemlja e se nastaviti vrtjeti ako je nita ne zaustavi i sutra ujutro njena e nas vrtnja opet okrenuti prema unutranjosti Sunevog sistema, prema Suncu, a ne na suprotnu stranu, od Sunca. Ako nije mogue da se Zemlja zaustavi ili da vie ne bude Sunca, nije mogue da sutra ujutro Sunce ne izae. Kada kaete da ste mogli uzeti breskvu umjesto okoladnog kolaa, dio onoga to to znai moe biti da nije bilo unaprijed odreeno to ete uiniti, kao to jest unaprijed 1

odreeno da e Sunce sutra izai. Vaem izboru okoladnog kolaa nisu prethodili nikakvi procesi ili sile koji bi va izbor uinile neizbjenim. To moda nije cjelokupno znaenje, ali sigurno jest dio. Jer ako je doista bilo unaprijed odreeno da ete odabrati kola, kako ujedno moe biti istina da ste mogli odabrati voe? Da ste odabrali breskvu umjesto kolaa, onda bi bila istina da vas nita nije moglo sprijeiti da odaberete breskvu. Meutim, svi ovi da ne znae isto to i tvrdnja da ste mogli odabrati breskvu i toka. Niste je mogli odabrati ako ta mogunost nije bila otvorena sve dok je niste zatvorili odabirom kolaa. Neki ljudi smatraju da nikada ne moemo uiniti nita drugo osim onoga to stvarno inimo, u tom apsolutnom smislu. Oni priznaju da ono to inimo ovisi o naim izborima, odlukama i eljama, te da u razliitim situacijama pravimo razliite izbore: da nismo poput Zemlje koja se vrti oko svoje osi monotonom pravilnou. Ali oni tvrde da prethodne okolnosti odreuju nae postupke i tako ih ine neizbjenima. Iskustva, elje i znanje neke osobe, njene naslijeene osobine, drutvene okolnosti i priroda odluka pred kojima stoji, zajedno s drugim imbenicima za koje moda uope ne znamo, sve to zajedno dovodi do toga da je pojedini postupak u danim okolnostima neizbjean. To se gledite naziva determinizam. Tu se ne radi o tome da moemo znati sve zakone u univerzumu i pomou njih predvidjeti to e se dogoditi. Prije svega, ne moemo znati sve sloene okolnosti koje utjeu na ljudske odabire. Drugo, ak ako i saznamo neto o okolnostima i pokuamo izvriti predvianje, sama ta injenica mijenja okolnosti, to moe izmijeniti predvieni ishod. No predvidljivost nije posrijedi. Hipoteza je da postoje zakoni prirode, poput onih koji upravljaju gibanjem planeta, koji upravljaju svime to se dogaa u svijetu i da okolnosti koje prethode nekom postupku u skladu s tim zakonima odreuju to e se dogoditi, i tako iskljuuju svaku drugu mogunost. Ako je to istina, onda ak i dok ste se premiljali o desertu mnogi imbenici koji djeluju na vas i u vama ve su odredili da ete odabrati kola. Niste mogli odabrati breskvu, iako ste mislili da jeste; proces donoenja odluke u vaem umu zapravo je samo izvrenje ishoda koji je u vaem umu unaprijed odreen. Ako je determinizam istinit za sve to se dogaa, bilo je odreeno da ete uzeti kola i prije nego to ste se rodili. Va je izbor bio odreen situacijom koja mu je neposredno prethodila, a ta je situacija opet bila odreena situacijom koja je njoj prethodila, i tako unatrag koliko vam je drago. ak ako determinizam i nije istinit za sve to se dogaa ak ako se neke stvari naprosto dogaaju premda nisu bile unaprijed odreene nikakvim prethodnim uzrocima i dalje je znaajno ako bi sve to jesmo uinili bilo odreeno prije nego to smo to uinili. Ma koliko se osjeali slobodnima kada birate izmeu voa i kolaa, ili izmeu dva kandidata na izborima, u tim okolnostima zapravo postoji samo jedan izbor koji moete napraviti iako, da su okolnosti ili vae elje bile drugaije, i va izbor bi bio drugaiji. Kad biste prihvatili ovo gledite, vjerojatno bi se promijenio i va stav prema mnogim stvarima u ivotu. Na primjer, bi li bilo razumno optuivati se to ste popustili iskuenju i uzeli kola? Bi li imalo smisla rei Stvarno sam trebao uzeti breskvu umjesto kolaa ako niste mogli umjesto njega odabrati breskvu? Sigurno ne bi imalo smisla to rei da pred vama nije bilo breskve. Ali kako bi onda imalo smisla to rei ako je pred vama bilo breskve, ali je niste mogli odabrati jer je bilo unaprijed odreeno da ete odabrati kola? Izgleda da ovo ima ozbiljne posljedice. Osim to bi bilo besmisleno optuivati se to ste uzeli kola, vjerojatno bi bilo isto tako besmisleno optuivati ikoga zbog bilo ega loeg to je uinio, ili hvaliti ikoga zbog bilo ega dobrog to je uinio. Ako je bilo unaprijed odreeno to e uiniti, to je bilo neizbjeno nije mogao uiniti nita drugo u postojeim okolnostima. Kako ga onda moemo smatrati odgovornim?

Moete biti jako srditi na nekoga tko doe u vau kuu na zabavu i ukrade sve ploe Glenna Goulda. Ali pretpostavimo da vjerujete kako su njegovi postupci bili unaprijed odreeni njegovom prirodom i okolnostima. Pretpostavimo da vjerujete kako sve to je uinio, ukljuujui i ranije postupke koji su doprinijeli oblikovanju njegova karaktera, bilo unaprijed odreeno prethodnim okolnostima. Biste li ga i dalje mogli smatrati odgovornim za takvo besprizorno ponaanje? Ili bi bilo razumnije smatrati ga vrstom elementarne nepogode kao da su vam ploe pojeli termiti? Ljudi se razilaze oko toga. Neki smatraju da ako je determinizam istinit, onda nije razumno nikoga hvaliti ili osuivati za bilo to, ba kao to nije razumno osuivati ili hvaliti kiu zato to pada. Drugi smatraju da ipak ima smisla hvaliti dobre postupke i osuivati loe, ak i ako su ti postupci bili neizbjeni. Na koncu, injenica da je bilo unaprijed odreeno da se netko ponaa loe ne znai da se nije ponio loe. Ako je ukrao vae ploe, to pokazuje nepotivanje i prijetvornost, bilo to predodreeno ili ne. Nadalje, ako ga ne osudimo, ili ak kaznimo, vjerojatno e istu stvar uiniti opet. S druge strane, ako smatramo da je one to je uinio bilo unaprijed odreeno, to onda vie slii kanjavanju psa zato to je izgrizao tepih. To ne znai da ga smatramo odgovornim za ono to je uinio, nego samo nastojimo utjecati na njegovo ponaanje u budunosti. Ja osobno ne smatram da ima smisla osuivati nekoga zato to je uinio neto to nije mogao ne uiniti. (Dakako, determinizam pretpostavlja da je bilo unaprijed odreeno da u ja to smatrati.) To su problemi s kojima se moramo suoiti ako je determinizam istinit. Ali moda nije istinit. Mnogi znanstvenici danas smatraju da to nije istinito za osnovne estice materije da se u danoj situaciji elektron moe ponaati na vie od jednog naina. Ako determinizam nije istinit ni za ljudske postupke, moda se otvara prostor za slobodu volje i odgovornost. to ako ljudski postupci, ili barem neki od njih, nisu unaprijed odreeni? to ako su, sve do trenutka vaega odabira, bile otvorene obje mogunosti, i da izaberete okoladni kola i da izaberete breskvu? U tom ste sluaju, barem to se tie onoga to se dogodilo prije, mogli odabrati oboje. Iako ste odabrali kola, mogli ste odabrati breskvu. No je li to dovoljno za slobodu volje? Je li to to izbor nije bio unaprijed odreen sve to znai reenica: Mogao sam izabrati voe umjesto kolaa? Ne, vi vjerujete neto vie. Vi vjerujete da ste vi odredili to ete uiniti, i to samim inom. Nije bilo unaprijed odreeno, ali nije se niti naprosto dogodilo. Vi ste to uinili, a mogli ste umjesto toga uiniti i neto drugo. Ali to to znai? To je udno pitanje: svi znamo to znai uiniti neto. Meutim, problem je u sljedeem: ako in nije bio unaprijed odreen, izmeu ostaloga, vaim eljama, vjerovanjima i karakterom, onda izgleda da se naprosto dogodio, bez ikakvog objanjenja. Ali u tom sluaju, kako je to mogao biti va in? Jedno mogue rjeenje bilo bi da na to pitanje nema odgovora. Slobodni in naprosto je temeljna karakteristika svijeta koja se ne moe analizirati. Postoji razlika izmeu neega to se naprosto dogodilo bez ikakvog uzroka i ina koji je uinjen bez uzroka. To je razlika koju svi razumijemo, ak i ako je ne moemo objasniti. Neke ljude to bi zadovoljilo. No drugi smatraju sumnjivim da se smisao u kojem ste mogli izabrati voe umjesto kolaa objanjava pozivanjem na neobjanjenu ideju. Do sada je izgledalo da determinizam predstavlja veliku prijetnju odgovornosti. Ali sada se ini da je ipak teko shvatiti, ak i ako nai odabiri nisu unaprijed odreeni, kako smo to mogli uiniti ono to nismo uinili. I jedan i drugi izbor moda jesu unaprijed mogui, ali ako ja ne odredim koji e se od njih dogoditi, nisam nita vie odgovoran nego ako je to bilo odreeno uzrocima izvan moje moi. Ali kako ja mogu odrediti izbor, ako ga nita ne odreuje? Suoeni smo s alarmantnom mogunou da nismo odgovorni za svoje postupke bilo da je determinizam istinit ili ne. Ako je determinizam istinit, odgovorne su prethodne 3

okolnosti. Ako determinizam nije istinit, nita nije odgovorno. Izgleda da smo se nali u slijepoj ulici. Meutim, postoji jo jedno mogue gledite, sasvim suprotno veini onoga to smo do sada rekli. Neki ljudi smatraju da odgovornost za nae postupke pretpostavlja da nai postupci jesu determinirani, a ne da nisu. Oni tvrde da neki postupak, da bi postupak bio neto to ste vi uinili, on mora biti izazvan odreenom vrstom uzroka u vama. Na primjer, kada ste odabrali okoladni kola, to je bilo neto to ste vi uinili, a ne neto to se naprosto dogodilo, zato to ste okoladni kola eljeli vie nego to ste eljeli breskvu. Odabrali ste kola zato to je u tom trenutku vaa elja da pojedete kola bila jaa od vae elje da izbjegnete debljanje. U nekim drugim sluajevima psiholoko objanjenje vaih postupaka bit e sloenije, ali ono e uvijek postojati jer u suprotnom to ne bi bili vai postupci. ini se kako to znai da je va postupak ipak bio unaprijed odreen. Naime, da nije bio niime odreen,onda bi predstavljao neobjanjiv dogaaj, neto to se dogodilo iz vedra neba, a ne neto to ste vi uinili. Prema ovom stajalitu, uzrona determiniranost sama po sebi ne ugroava slobodu nju ugroava samo odreena vrsta uzroka. Da ste zgrabili kola zato to vas je netko drugi gurnuo prema njemu, to ne bi bio slobodni izbor. Da bi postupak bio slobodan, ne trai se da naprosto nema uzroka: trai se da uzrok bude uobiajenog psiholokog tipa. Ja osobno ne mogu prihvatiti ovu soluciju. Kad bih mislio da je sve to inim odreeno okolnostima i psiholokim stanjem u kojemu se nalazim, osjeao bih se kao da sam u klopki. I kad bih mislio isto i o drugima, imao bih osjeaj da se ponaaju kao marionete. Ne bi imalo smisla smatrati ih odgovornima za njihove postupke isto kao to ne smatrate odgovornima niti pse, make ili ak liftove. S druge strane, nisam siguran da razumijem kako se moe govoriti o odgovornosti za postupke ako oni nisu odreeni. Nije jasno to to znai da ja odreujem izbor, ako ga ne odreuje nikakva injenica o meni. Stoga je osjeaj da ste mogli uzeti breskvu umjesto kolaa moda nekakva filozofska iluzija koja ne moe biti istinita to god bio sluaj. Da biste izbjegli ovaj zakljuak, morate objasniti (a) to znai tvrdnja da ste mogli uiniti neto drugo, a ne ono to ste uinili, i (b) kakvi biste vi i svijet oko vas trebali biti da bi to bila istina.