ivorad Mihajlovic Slavinski KREATON Majstor igre stvaranja

ZAHVALNICA U stvaranju obimnog sistema kao to je Kreaton zahvalnost dugujem mnogim osobama. Te ko je izdvojiti nekolicinu iz tolikog broja ljudi, a da neko ne bude zaobiden. Ipak, d u an sam da uka em na one koji su odlucujuce doprinijeli. To su mnogobrojni poslenici sa ekspanzivnih podrucja Novog Doba, Nezavisne Sajen tologije i Neuro-Lingvistickog programiranja. Djela Maksa Fridema Longa o Huni su zlatan rudnik informacija za svakog ozbiljno g istra ivaca. Vjerujem da ce na osnovama njegovih djela nastati mnogi efikasni sistemu u buduc nosti. Brojne korisne savjete dao mi je Kenet Grant i uputio me na rijetke i te ko dostup ne izvore podataka. Veliku zahvalnost dugujem clanovima moje naju e porodice sa kojima sam provjeravao usavr avao procese Kreatona. Nije im bilo lako u trenucima kada sam bio u krizi i sumnjao u povoljan ishod. Najvi e mi je pomogla moja supruga Jadranka-Alda i, kao to sam istakao u posveti ov e knjige, mnoge vrijedne procese Kreatona citaoci duguju njoj, a ne meni. To nije velika novost. Znacajan udio ona je dala i u stvaranju prethodnih sistema, Novog Ekskalibura i Ekskalibura-2. Najzad, izuzetno veliku zahvalnost dugujem covjeku koji do sada nije elio da ga s pominjem u svojim redovima, a mnogo mi je doprinio. To je Robert Berdsong, istinski znalac hermeticke mudrosti, koji u nju ne samo da je sa mnogo ljubavi uvodio druge, vec ju je ivio. On mi je nesebicno stavio na raspolaganje svoj monumentalni i jo nepublicirani rukopis od 2.000 strana, a to je jo va nije, dje lovao je na moj rad samim svojim postojanjem kako to samo izuzetna Bica mogu.

UVOD Kreaton je nastao iz mojih eksperimenata usavr avanja Novog Ekskalibura: Alkemije S vijesti i Ekskalibura-2 , iz mojih kontakata i razmjene iskustava sa ljudima koje sam spomenu o u Zahvalnici i mojih uvida i novih stvaralackih proboja. Njemu je u izvjesnoj mjeri doprinio moj pro lo godi nji boravak u Oahaki, u Meksiku, kod Majkla Pauela i iskustva koja sam imao sa njegovim ucenjem. U fazi zavr nog uoblicenja sistema dragocjenu pomoc pru ili su mi clanovi moje porodice: sinovi Filip i Srdan, kci Ivana, supruga Jadranka i sestra Bojana. Kada ih ovako nabrajam, osjecam se pomalo nelagodno, j er se dobiva utisak nekakve porodicne radionice. Upravo takva nelagoda bila je razlog da sam u ranij im knjigama pre ucivao svoje najbli e suradnike, to se nije dobro pokazalo. Jednostavna istina je da su mi oni u dugom periodu predstavljali jedine suradnike, jer sam sa njima, individualno i grupno, usavr ava o pojedine procese Kreatona. Ovakav rad imao je korisne posljedice po sve nas. Pro irila su se na a saznanja o ve zi izmedu licnih problema i traumatskih iskustava iz pro lih ivota; Filip je razvio svoj sist em Meta-Ekskalibur, a metodologija samog Ekskalibura je znatno izmijenjena i unaprijedena. Uoblicenje Kreatona ocito je utjecalo na razvoj drugih znacajnih stvari i procesa. Neki Prakticari Ekskalibura poceli su da primjenjuju moje sisteme u zemljama Zapada, na e Bratstvo E.G.A. je dobilo pristup brzoj razmjeni informaci ja sa Neognostickim grupama preko elektronske po te, a Kenet Grant, istaknuti suvremeni hermetista, po svetio je u svojoj najnovijoj knjizi Iza granicne zone ( Beyond Mauve Zone ) tri poglavlja mom radu. Na usavr avanju Ekskalibura radio sam manje ili vi e tokom 3 godine od njegovog nast anka. Iz ovakvog rada neosjetno je poceo da se pomalja samostalan sistem, usmjeren na sas vim nove prostore Spiritualnog i kreativnog rada. U posljednjih 6 mjeseci sistem je dobio svoje im e i u septembru mjesecu 1994. godine pu ten je u svijet. Mnoge stvari u Kreatonu ce vas iznenaditi. Neka moja otkrica su jednostavna, ali znacajna i obja njavaju za to rad Prakticara Ekskalibura nije uvijek bio uspje an. Sada cete znat i gdje ste ranije grije ili i biti cete u stanju izbjeci prethodne gre ke. Mnoge tehnike Kreatona mo e koristiti i citalac koji nema prethodnog znanja, ali je za potpuno ovladavanje metodama ovog sistema neophodno da Prakticar prode Tecaj Ekskalibura pod vodstvom iskusnog Voditelja, a potom sam Kreaton Tecaj. Ci tanje knjige ne mo e zamijeni takav rad, vec samo da ga kasnije nadopuni. Jer Kreaton Tecaj je probojno iskustvo. Tokom dva dana rada Ucesnici asimiliraju znanje i nauce tehnike za koje bi im bilo potrebn o nekoliko mjeseci

individualnog rada. Rad na Tecaju pod supervizijom svodi mogucnost da se pogrije i na minimum. Dalje, neke tehnike Kreatona opisane su u ovoj knjizi, ali im samo rad u grupi daje pra vu vrijednost. Primjera radi, Otkrivanje svoje ivotne misije djeluje blijedo i be ivotno kada se radi individualno ili u paru, a u grupnom radu izaziva veoma duboko iskustvo i trajne promjene u Prakticaru. Najzad, Kreat on nije skup okamenjenih dogmi, vec iv sistem znanja koji se stalno razvija i oploduje. U trenutku dok citate ove rij eci, sistem je obogacen novim doprinosima u odnosu na trenutak kada su one pisane. Osoba koja s tekne prakticno iskustvo Kreatona pod vodstvom iskusnog Majstora koga sam obucio ja ili od mene validirani Trener, ima garancije da ce dobiti najsuvremeniju tehnologiju, a potom ce nove tehnike moci sa lakocom uklopiti u svoje postojece znanje. Obavje tenja o Tecajevima Ekskalibura i Kreatona koji vode Valid irani Majstori nalaze se na kraju ove knjige. Sa Kreatonom dobivate potpuno nove instrumente u ruke, izvanredno efikasne tehni ke kojima cete moci mnogo efikasnije kontrolirati subjektivni univerzum nego do sada. Mogli bis mo reci da on predstavlja kompjuter nove generacije, efikasniji i br i od svojih starijih rodaka. Medutim i ovaj kompjuter, kao i prethodni, Ekskalibur-1 i 2, mora se upotrebljav ati da bi davao rezultate. Kreaton ce raditi za vas samo ako vi radite za njega! Ako ga covjek k oji prode Tecaj ne koristi, nece postici ni ta. Davno je kineski mudrac Tehui Hsie rekao: Akcija uklanja sumnju koju teorija ne mo e. Ljudima koji odustaju od akcije ne mo e da pomogne ni Svemoguci Bog ili bolje reci on to nece. Od cuvenog mudraca potice misao da Bog nikad neceuciniti za covjeka ono to covjek mo e da ucin i sam za sebe. To nece ni Istiniti Ucitelji. Ovo nagla avam zbog ra irene zablude medu nekim Sljedbeni cima Novog Doba da ce Snage Vi e Svijesti, Savr eni ucitelji ili Bog obaviti ono to osim njih samih nitk o drugi ne mo e. Kada god bi mi uspaljeni Sljedbenik nekog od brojnih Savr enih Ucitelja ili Avatara tvrdio da o n ni ta ne treba da cini osim da voli svog Gurua, a ovaj zauzvrat preuzima na sebe njegovu karmu, sj etio bih se poucne francuske price o vrijednom vinogradaru. U jednom selu Ju ne Francuske postao je poznat marljivi vinogradar, koji je na nep lodnom kamenjaru i ikari tokom dugogodi njeg rada odnjegovao prelijep vinograd. Postao je poznat irom citave oblasti, tako da su kod njega dovodili mnoge videne goste. Jednom prilikom dovel i su u goste biskupa sa grupom pratilaca. On se iskreno zadivio nad velikim vinogradom i pohvalio vrijed nog seljaka: Sine moj, divno je ovo i tvoja marljivost. to moje oci gledaju. Svu ovu ljepotu stvorile su Bo ja milost

To je istina, Va a Svetosti, slo io se sa njim vinogradar, ko je to izgledalo kada je tu bila samo Bo ja milost.

ali, trebalo je da vidite ka

IGRA STVARANJA O igri sam vec pisao u Ekskaliburu-2 , pretpostavljam da se toga sjecate. Kao uvod u ono to slijedi spomenuti cu osnovne elemente igre, jer su oni osnova za dalje izlaganje . Igra je svaka aktivnost koja sadr i odluku da se ostvari neki cilj usprkos otpora ili barijera. Igra se sastoji iz odluke da se odigra odredena igra, cilja koji Bice eli da ostvari igro m, barijera koje Bice odvajaju od cilja i sloboda koje Bice ima u njegovom dostizanju. Ti elementi cine struktu ru igre (vidi kasnije o strukturama). Za praktican rad najva nije je slijedece: kada se ostvari cilj igre, njena struktura se raspada i Bice ostaje u praznini. Buduci da ne podnosi prazninu, ono odmah zapocinje novu igru. Da bi se igra odvijala na optimalan nacin, barijere i slobode moraju biti pribli n o iste snage. Jer ako su barijere prejake (na primjer, kada trogodi nje dijete hoce da pobjedi u boksu o draslog mladica), slijedi neumitni poraz. Tu nema igre. Igra nije moguca ni u slucaju kada su barijere preslabe, a slobode prevelike. Na primjer, ekipa vrhunskih profesionalaca mo e bez ikakve neizvjesnosti pobijediti ekipu kolskih ama tera. Ni tu nema igre! Tek kada su slobode i barijere pribli no jednake, igra mo e da se razvije. Najvrijed nije su one igre u kojima se cilj ostvaruje poslije naprezanja u savladivanju barijera i velike n eizvjesnosti. Igra stvaranja je jedna od osnovnih igara koje Bice igra u ovom univerzumu. Ono u takvoj igri ima u maloj mjeri bo anske moci, jer Boga vecina religioznih osoba prvenstveno do ivljava kao tvorca ovog univerzuma. Uslijed toga se mnogi stvaraoci, kada stvaraju punom snagom, osjecaj u kao bogovi. Jedan poznati knji evnik bi u rijetkim plodnim danima, kada bi uspio da napi e 20 nadahnut ih stranica, govorio svakome koga sretne: Osjecam se kao Bog! U vezi sa igrom stvaranja zanimljiva je opaska Alberta Ajn tajna: Sva bica ostavlja ju tragove svog postojanja, a samo Ljudsko Bice ostavlja tragove svog stvarala tva . Sa gnosticke tocke gledi ta, stvoreni univerzum je nestvaran. On je proizvod maje ili kozmicke iluzije.. Ali dokgod smo u njemu, mi smo u velikoj mjeri podlo ni njegovim zakonim a. Kako je rekao jedan inteligentni cinik, nema filozofa koji je u stanju da smireno filozofira o sudbi nskim pitanjima dok pati od zubobolje. Stoga treba da znate zakone igre stvaranja da biste tu igru djelotvor no igrali. Kreaton vas upravo tome uci.

CIKLUS OSTVARENJA: BITI -CINITI -IMATI Na ovaj Ciklus prvi je ukazao Ron Habard, bar koliko je meni poznato. Ciklus ost varenja je slican ciklusu akcije, ali kod ovog drugog nagla ava se diskreacija, rastvaranje tvorevin a, a kod ciklusa Biti-CinitiImati naglasak je na ostvarenju, odnosno stvaranju. On govori o tome kroz koje s tadije prolazimo kada ne to stvaramo, Ciklus Ostvarenja nas uci da neko prvo mora biti pekar (identitet), pa cinili stvari koje pekar radi (mijesiti i peci tijesto), dok konacno nema u rukama kruh (ostvarenje). Ovo je potrebno naglasiti zato to mnogi pro ive svoj ivot u uzaludnim poku ajima da na silno izmjene Ciklus Ostvarenja, koji je odraz kozmickih zakona ispoljenih na nivou lj udske svijesti. Kada to poku avaju, oni se upinju da prvo imaju ne to, da bi potom bili neko. Najdrasticniji primjer je za to kada ljudi zgrcu novac i slicne statusne simbole (imati), da bi stvorili u sebi osjecanje d a vrijede (biti). Mnogi koji bi eljeli da budu slikari vjeruju da bi to bili kada bi imali ono to oni pripisuju sl ikaru: atelje, platna, boje, modele, sredstva za prodornu reklamu ili dobre dru tvene veze koje bi im omogucile da se predstave u povoljnom svjetlu na televiziji, kupce koji su spremni platiti za njihove radove i tome slicno.. Ali je Ciklus Ostvarenja upravo obrnut: budi slikar, cini ono to pravi slikar radi -slikaj 10 i li 12 sati dnevno, stvaraj slike tokom niza godina -a ostale stvari ce doci na svoje mjesto. Ako takvom covjeku u po aru izgori atelje sa svim slikama, bojama, cetkama, platnima, on nece sebe prestati da smatra slikaro m. Takoder ce ga svi ljudi koji ga znaju i dalje do ivljavati kao slikara. Ja sam na mnogim Tecajevima Treninga za Majstore Intenziva Gnoze navodio rijeci covjeka koji je na na im prostorima, do prije nekog vremena, u ivao izvjesnu reputaciju: Budi Majstor , a sve ostalo iz toga proishodi . Medutim, taj covjek nije uzeo u obzir citav Ciklus Ostvarenja. Istina je da je najva nije biti Majstor. Ali to nije dovoljno! Neki ljudi su bili ubijedeni da jesu Majstori Int enziva Gnoze ili da su najbolji Majstori na svijetu, ali su ispustili drugu va nu fazu -ciniti -i njihovi Intenziv i su se neslavno zavr ili. Ili su vodili jedan ili nekoliko uspje nih Intenziva Gnoze, a potom bi prestali, odustali bi od druge faze ciklusa faze ciniti -i vi e nisu bili Majstori. Ljudi iz njihove okoline bi poslije nekog vreme na prestali da gledaju na njih kao na Majstore, a i oni sami bi prestali da sebe tako do ivljavaju. Tocno je da Majstor mora biti Majstor, ali on potom mora ciniti odredene stvari koje pravi Majstor cini, da bi kao konacni rezultat IMAO valjan Intenziv. Kod prvog navedenog primjera, slikara, interesantan je stav velikih, uspje nih gal erista, kada im predstavljaju mlade slikare sa nadom da ce im uzeti pod svoje pokroviteljstvo, to pretpostavlja dugorocnu i skupu investiciju. Kada takvom galeristi ka u da je neki mlad slikar izuzetno tale

ntiran ili genijalan, on se na to ne osvrce mnogo. Svi su oni talentirani ili genijalni, ka e on (galerista zna d a je prva faza, Biti, zadovoljena). Mene interesira da li je on u stanju slikati 10 ili 12 sati svakog a dana slijedecih nekoliko godina. To Cini slikara! Ovo je pravi trenutak da uka em na jo jednu va nu stvar u kontekstu Ciklusa Ostvarenj a. Slicno primjeru u kome ljudi imajuci NE TO poku avaju da postanu NETKO, kod izvjesnih ljudi se javlja te nja da cineci ne to postanu netko, odnosno da kroz fazu ciniti stvore fazu biti ili ident itet. I u tome ponekad uspijevaju, to mo e da izgleda paradoksalno. Kriterij da li ce uspjeti jeste ustraj nost u cinjenju. Za to? Zato to je dugotrajno i predano cinjenje doista nacin da se stvori eljeni identitet! Ukoliko je takav poku aj kratkog daha, on je pretvaranje i ljudi ga prije ili posl ije prozru. O tome govori na a poslovica Vidjela aba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ali ako se covjek posveti fazi cinjenja u potpunosti i trajno, on ce stvoriti eljeni identitet, a takoder i trec a faza -imanje -bice realizirana. Pretpostavimo da se neki Spiritualno ambiciozan covjek, po to je naucio neke stvar i o ljudima, pocne pona ati kao Ucitelj Guru, grupni lider i tome slicno. Na tom putu ga cekaju mnoge nevolje, patnje i iznad svega krvava borba sa sopstvenim Egom. Vecina ce odustati poslije du eg ili kraceg vremena, ali onaj koji dovoljno dugo u ustraje u CINJENJU, a to znaci da prihvaca tude patnje, podmece svoja leda pod njih, prihvaca odgovornost za probleme koje se njegovim Sljedbenicima javljaju, i ako to cini citavim svojim Bicem, bez ostatka, on ce neminovno stvoriti neophodni identitet. Treca faza -Im ati -nu no mora bili prisutna da bi se ciklus ostvarenja valjano okoncao, premda vecina o tome ne mis li. Medutim, za ivot uopce, a posebice za stvaralacki i Spiritualno usmjeren ivot, neophodno je potpun o razumijevanje odnosa posljednje faze (Imati) sa cjelinom Ciklusa Ostvarenja. Stoga obratite posebnu p a nju na ovo to slijedi! Ova faza je najkraca, jer ostvarenje cilja dovodi, poslije kratkotrajnog osjecanja i spunjenosti do raspada i nestanka strukture koja je bila uspostavljena pocetkom Ciklusa Ostvarenja. I u t oj fazi se mogu pocinite gre ke, o kojima nas opominje Ji D ing, govoreci o mladoj, neiskusnoj lisici koja ce , prelazeci potok, na samom kraju smociti rep. Njoj nasuprot, Knjiga Preobra aja istice iskusnu staru li sicu koja ce prijeci potok, a da rep ne smoci. Poraz se u ovoj fazi dogada, odnosno rep ce bili pokva en, kada covjeku manjka ope rativno znanje o ostvarenju cilja i njegovim posljedicama. Najdrasticniji primjer takvih porazn ih iskustava jesu ljudi koji, po to su ivot proveli u siroma tvu, dobijaju veliko nasljedstvo ili nagrade u igrama na srecu. Okolina ocekuje da ce njihov ivot poslije toga proticati u spokojnom zadovoljstvu, ali se on po pravilu sunovracuje: porodica im se raspada, pocinju da piju, da se kockaju ili drogiraju, cesto zavr a

vaju kod psihijatra, a bogatstvo nestaje isto onako iznenadno kao

to je i do lo.

Nas interesira kako da se pona amo u svakoj od tih faza. I Kreaton nam upravo to o mogucava. U prvoj fazi, Biti,uci nas, dajuci nam u ruke efikasne instrumente, da sebe form iramo onako kako elimo tako to cemo stvoriti odgovarajuci identitet. To znaci, identitet kreativne osobe kojoj plodne stvaralacke ideje neprestance priticu, da nam pa nja bude oslobodena fiksacija na nezavr ene aktivnosti

koje je zarobljavaju, daje nam potrebna znanja i metode za razvoj sposobnosti. U fazi Cinjenja ukazuje bjegnemo. to tocno trebamo raditi i na koji nacin i koje gre ke da iz

I konacno, u fazi Imati uci nas da budemo mudra lisica koja nece pokvasiti rep: da izbjegnemo karakteristicne gre ke koje ljudi cine. To se u vecini slucajeva svodi na jedno. N a svijest o tome to se de ava kada do ostvarenja cilja dode i prihvacanje takvog ishoda na zreo nacin. Zb og velike va nosti pravilnog razumijevanja Ciklusa Ostvarenja ponoviti cu: U trenutku ostvarenja po stavljenog cilja javlja se osjecanje realizacije, ispunjenja i oslobodenja, koje kratko traje, a potom se k reativna struktura raspada, dolazi do emocionalne reakcije koja ima oblik zasicenosti ili ispraznosti i pasi vnosti. I to tada valja da cinimo? Samo jedno: da odmah postavimo nov cilj kome od tog trenutka te imo, uz sa gledavanje trenutnog stanja u kome se nalazimo. Na taj nacin uspostavlja se nova ciljna struktura, kr ece novi Ciklus Ostvarenja i igra stvaranja pocinje iznova. Ucesnici na Kreaton Tecaju mogu da shvate Ciklus Ostvarenja u punoj mjeri tek ka da nauce da rade sa Vrijednostima (vidi kasnije). Da bi covjek imao ispunjen i skladan ivot, neophodno je da u Hijerarhiji Vrijednosti sreca dode na vrlo visoko mjesto. Neki Prakticari se uste u da to ucin e, jer se pla e da ce izgubiti motivaciju za rad, ulaganje napora i dalji razvoj ako srecu stave iznad samopotv rdivanja, kreativnosti i ostvarenja. To je neopravdana bojazan, jer praksa pokazuje da kada se sreca stav i u Hijerarhiji iznad navedenih Vrijednosti, dolazi do sljedeceg po eljnog ishoda: umjesto da covjek pos ti e neke ciljeve u ivotu da bi bio sretan, on sretan radi na ostvarenju svojih ciljeva! Obja njenje je u slijedecem. Ako postavite srecu kao svoj cilj u igri, vi cete se namuciti da do nje dodete, a kada je ostvarite kao cilj, biti cete sretni veoma kratko vrijeme, jer kada se cilj ostvari, Ciklus Ostvarenja je zavr en i cijela Struktura Ostvarenja se raspada. Zato, ako elite da najveci dio vremena budete sretni, trebate odabrati igru koja zahtjeva da budete u stanju srece (faza BITI) da biste ostvarili neki drugi cilj. U ovom primjeru opet nam se namece razlika izmedu BITI i IMATI. se slo ili da nemate i cemu te ite kao cilju. Imati je ono to ste

Biti je ono to prihvacate u sebi kao neophodan uvjet da tu igru igrate. To je ident itet koji je uvjet za igranje te igre. Ako cete da igrate kako valja igru roditelja, ne mo ete to da cinite sa identitetom ba tovana, policajca ili lopova, vec sa identitetom roditelja. Tenzija izmedu Biti i Imati je ono to definira tu igru i to omogucava fazu Cinjenja .

taj nacin vi tokom igre odr avate stanje Biti (u ovom slucaju stanje srece) da biste v r ili cinjenje i da konacno ostvarite imanje . Drugim rijecima, vi treba da najveci dio vremena potro ite na BITI i CINITI da biste konacno, za kratak trenutak, ostvarili IMATI. Riskantno je i cesto vodi razocaranju ako kao cilj (IMATI) postavite ostvarenje nekog stanja svijesti. Jer to znaci da cete najveci dio vremena biti bez tog stanja! U navedenom slucaj u, ako kao cilj igre postavite srecu, onda je sasvim sigurno da necete biti sretni dok se igra ne zavr i, odnosno dok ne ostvarite njen cilj! A ostvarenje vrlo kratko traje. To nas navodi da ka emo: nema niceg cudnijeg od elj e -kada je vidimo ostvarenu, nje vi e nema. I zato, ako elite stanje srece, treba da ga ucinite sastavnom komponentom faze BI TI, koja je neophodna da bi se igrala igra srece.

CILJNA ORIJENTACIJA U mnogobrojnim parapsiholo kim eksperimentima, pocev i od 30-ih godina ovog vijeka, utvrdeno je i statisticki dokazano postojanje prekognicije ili vidovitog predvidanja budu cih dogadaja. Ti rezultati ru ili su ustaljen kauzalni odnos uzrok-posljedica, u kome uzrok uvijek vremenski preth odi posljedici, na kojem je izgradena citava zapadna civilizacija. Jer, u slucajevima tocne prekognicije, me dij ima u svojoj svijesti posljedicu prije uzroka. On, na primjer, tocno sagledava neki dogadaj koji ce se dogoditi tek mnogo godina kasnije. To znaci da je posljedica postojala, makar samo u svijesti medija, prij e mnogobrojnih uzroka koji su doveli do takvog razvoja dogadaja. Neke pojave u klasicnom okultizmu uklapale su se u taj paradoksalni, neuzrocni o dnos. Tako se ka e da sna na vizualizacija eljenog rezultata dovodi do ostvarenja zami ljene vizije. Potrebno je samo izvjesno vrijeme da bi vizija sa astralne, formativne ravni pre la na materijalnu ravan egzistencije. Ka e se da ce, buduci da krajnji rezultat postoji, makar kao vizija u svijesti, i sredst va za njegovo ostvarenje nu no biti stvorena. Ovu teorijsku osnovu ciljne strukture u ostvarenjima podr avaju u najvecoj mjeri e ksperimenti psihokineze koje je vr io parapsiholog i elektronicar Helmut mit. On je konstruirao binarni generator slucajnosti, koji po njenu nosi ime mitova ma ina. Ona se jo naziva elektronski bacac novcica , jer na osnovu raspadanja radioaktivog stronocijuma 90, proizvodi slucajno pojavljivanje jedne od dvije mogucnosti na brojacu aparata. U njemu se nalazi elektronski prekidac koji oscilira milijun puta u jednoj sekundi izmedu crvene i zelene lampice. Znaci, 500.000 u sekundi impuls prode kroz zelenu i ist o toliko puta kroz crvenu lampicu. Na ma inu je prikljucen kompjuter, koji na ekranu odmah iskazuje postignu te rezultate i njihovu statisticku znacajnost. Subjekt u psihokinetickom eksperimentu ne zna ni ta o strukturi mitove ma ine, jer se ona nalazi u metalnom oklopu da ne bi mogao da je prepozna, ako bi nekim slucajem poznavao taj uredaj. Njegov cilj je da koncentracijom volje i misli psihokineticki djeluje tako da se jedna lampica upali. I u vecini opita subjekti uspijevaju da se odabrana lampica upali vi e puta u odnosu na drugu u mjeri koja j e statisticki jako znacajna. Takvi rezultati postavljaju problem. Da bi se odabrana lampica upalila, impuls t reba da prode kroz niz posrednika u ma ini: pojacivaca, prigu ivaca, spojeva itd. Razmi ljajuci uzrocno, ocekivalo bi se da Subjekt mora djelovati na prvi spoj, pa na drugi, treci itd. da bi do kraja spro veo impuls do eljene lampe. Ali

on to ne cini. On je usmjeren samo na krajnji cilj i kada je tako usmjeren, cilj biva postignut, odabrana lampica se pali, a sva sredstva i procesi koji vode do tog cilja automatski se u klapaju. Pri tome, subjekt o njima ne zna ni ta. Na osnovu tih eksperimentalnih rezultata psihokineza je sagled ana kao fenomen kod kojeg je dominantan princip ciljne orijentacije : ona ima tendenciju da uspje no izaz ove konacni ishod, bez obzira koliko su slo eni posredni koraci koji do tog ishoda vode. Ovo gledi te podr avaju i opiti koji su slijedili sa binarnim generatorima slucajnos ti razlicite slo enosti. Kada je Helmut mit uveo u opit dvostruko slo eniji generator slucajnosti, a to znaci sa dva puta vi e uvjeta koji su morali bili ispunjeni, rezultati su ostali potpuno isti. Slicna stvar dogada se u strukturama ostvarenja ili ciljnim strukturama, stoga c emo se u Kreatonu vracati na mitovu ma inu kao metaforu procesa koji se dogadaju u kreiranju eljenih i shoda.

FORMULA RASTERECENJA PA NJE Vecina ljudi ima na raspolaganju mali dio svoje potencijalne energije, jer im se ona iscrpljuje zato to je vezana u mnogim nezavr enim aktivnostima. Svaki nezavr en ciklus akcije u kojem nam je pa nja vezana, zarobljava i crpi izvjesnu kolicinu psihicke energije. Pa nja nam nije vez ana na svim nezavr enim ciklusima, ali na mnogima jeste. Uzmimo za primjer covjeka koji je u mladosti po ceo da studira ekonomiju, pa je taj fakultet napustio i potom poslao uspje an glumac. On o nezavr enom ekonoms kom fakultetu izuzetno rijetko misli, a kada se to dogodi, na studiranje ekonomije misli kao n a svoju mladalacku zabludu. to je najva nije, njemu nije ostala vezana pa nja na studiranje ekonomije. Medutim, d ruga osoba koja je studirala isti fakultet napustila ga je u trenutku slabosti i zaposlila se. Toko m kasnijeg ivota veoma cesto se vraca u mislima na svoje studije, kaje se to nije bila ustrajnija i ubjeduje i se be i svoju okolinu da ce morati ovih dana da nastavi sa studijama i konacno ih zavr i. Njoj je pa nja vezana u toj obl asti i sa njom znacajan dio njene psihicke energije. Prosjecan covjek ima veliki broj nezavr enih ciklusa akcije u kojima mu je pa nja zarobljena i svakako ce imati veliku korist ukoliko uspije da je oslobod i. Formula oslobadanja pa nje je jako jednostavna i isto toliko efikasna. Ako je prim ijenite, dovesti ce do pobolj anja kvaliteta va eg ivljenja odmah. Mo ete joj ponovo pribjeci kada god za t im osjetite potrebu, ali ako je jednom primijenite kako treba na nezavr ene cikluse akcije, kasnije tre ba da samo nakratko intervenirate. Rasterecenje Pa nje je posebno vrijedno kada vas okolnosti ivota savladuju, tako da ne uspijevate da se sa njima efikasno nosite. Ali njena primjena nije ogranicena na drasticne krize u ivotu. Ona ce pomoci i vrlo uspje nim i djelotvornim ljudima da svoju efikasnost podignu na j o vi i stupanj. Evo kako se primjenjuje Formula Rasterecenja Pa nje. PRVI KORAK: Ispi ite liste stvari, od najmanjih do opterecujucih, koje vam vezuju pa nju. Nemojt e ih stavljati u smi ljen redoslijed ili hijerarhiju po va nosti, vec kako vam padaju na um. Takoder nemojte na liste stavljati stvari koje niste zavr ili zato to ste od njih svojevoljno odustali! Odustali ste s vojom voljom (treba da budete sigurni da je tako), prethodnu ste odluku poni tili i tu nema poraza Bica, nema Be te. U kontekstu ovog procesa to znaci da vam pa nja nije za te stvari vezana. Treba da zavr ile nezavr ene cikluse gdje vam je pa nja zarobljena, jer vam je tu vezana energija. Da bi vam bilo lak e da uocite nez avr ene cikluse u kojima

vam je pa nja zarobljena, napravite slijedece liste: a. Stvari koje sam ostavio nedovr enim Na primjer: Na fakultetu mi je ostalo jo 6 ispita do diplomskog, a to odavno ote em.

Poceo sam odavno da pi em svoj prvi roman, ali sam napisao samo naslov i 10 strani ca, pa ostavio. Napisao sam program svog Spiritualnog rada i tu sam stao. Podnio sam molbu opcini za dogradnju stana i nisam oti ao godinu dana da vidim kak o je rije ena. Itd. b. Stvari koje odla em uraditi Odlucio sam odavno da okrecim stan, ali to stalno odla em. Treba da idem i da ra cistim odnose sa svojim ocem, jer su ostali nejasni -opet od laganje. Odla em izvaditi novu osobnu kartu, a staroj je istekla va nost. Odavno je trebalo da odem kod zubara, ispale su mi plombe i znam da cu poslije i mati nevolja. Tako sam i ranije postupao. Odla em vec nekoliko mjeseci da odvedem svoje dijete kod ocnog lijecnika. Okolina mi skrece pa nju da dijete ne vidi dobro, cesto se odlucujem dato ucinim, ali nikako da za t o nadem vremena. Treba da vratim knjigu koju sam pozajmio od prijatelja prije vi e mjeseci, stalno na to mislim. Treba da podsjetim drugog prijatelja da mi vrati knjigu koju je od mene odavno p ozajmio samo na nekoliko dana . Osjecam se nelagodno kad se toga sjetim i to stalno odla em. c. Na Da Da Na Da Da Da Da Stvari koje nisam u stanju poceti primjer: pocnem pisati svoju knjigu. pocnem spremati slijedeci ispit. pocnem redovno raditi Ekskalibur. pocnem tra iti odgovarajuci stan za zamjenu, jer svojim nisam zadovoljan. stvorim po eljan identitet samouvjerene osobe. pocnem jesti samo zdravu hranu. pocnem ozbiljno uciti engleski jezik.

d. Stvari koje nisam u stanju prestati raditi Da jedem slatki e.

Na Da Da Da Na

dugo ujutro le im u krevetu. pu im. satima piljim u televizor. grizem nokte. se prejedam.

Vi mo ete naci jo neku oblast u kojoj vam je pa nja vezana, koja nije ovdje zahvacena . Pisanjem ovih lista obavili ste prvi korak. DRUGI KORAK: Pregledajte liste i odaberite NAJLAK U stvar koju mo ete uraditi ili dovr ite sad odma h. Nije va no gdje se na listi ta stvar nalazi. Va na je sposobnost da se sa tom akcijom konfron tirate. Vi treba da znate da vi to mo ete sada da ucinite. TRECI KORAK: Ucinite to odmah! CETVRTI KORAK: Odaberite slijedecu NAJLAK U stvar sa liste sa kojom sasvim sigurno mo ete da se kon frontirate i ucinite to. Poslije nje odlucite se za slijedecu najlak u stvar i uradite je! I ta ko dalje do kraja liste. Svaki od tih zadataka zahtijevati ce neko svoje vrijeme da se zavr i. Stoga se nem ojte takmiciti sa satom ili kalendarom. Jednostavno uradite jednu stvar potpuno, pocinjuci od najl ak e, pa drugu, trecu itd. i to onda kada ste za to raspolo eni. Obratite pa nju na to da cete se osjecali sve bolje kako budete ra ci cavali te zadatk e! Takoder ce postojano rasti va a sposobnost da se nosite sa problemima i barijerama. Postepeno cete biti u slanju da se nosite sa sve te im i te im oblastima za konfrontaciju. Zadaci koje na pocetku niste mogli da zamislite kao rje ive, sada ce izgledati laki i jednostavni. Nemojte se iznenaditi ako citav e grupe stvarnih ili imaginarnih problema iznenada nestanu iz va eg svijeta! Vi cete postati dobitnik u igri ivota na lak i jednostavan nacin. U ovom trenutku treba poceti povezivati dobivene podatke koji su prethodno djelo vali izolirano i nepovezano. To ce vam omoguciti da bolje shvatite Kreaton. Za to je pa nja zarobljen a u nezavr enim ciklusima? Odgovor se namece iz prethodnog izlaganja o strukturi igre. Svaka tak va struktura zahtijeva odredenu psihicku energiju, koja se ula e anga iranjem pa nje. Sve dok se odr ava strukt ura, sve dok cilj igre nije ostvaren, energija je vezana u njoj. Kada se cilj igre postigne, kada je Ciklus Ostvarenja okoncan, struktura igre se raspada i nestaje u praznini. Tada energija biva oslobodena i

na raspolaganju je Bicu za druge igre.

ISKUSTVENE POZICIJE Iskustvena pozicija oznacava polo aj u kome se do ivljava neko iskustvo, odnosno toc ka gledi ta koju osoba zauzima dok ga pro ivljava. Prije nastanka Kreatona govorio sam o dvije moguce iskustvene pozicije: stanju ukljucenosti i stanju iskljucenosti. Praktican rad sa tehnikama Novog Ekskalibura i Ekskalibura-2 naveo me je da uvedem u igru i metapoziciju ili trecu poziciju iz koje se mo e steci iskustvo. Metapozicija je tocka gledi ta neke druge osobe ili drugog Bica koju vi zauzimate preko identifikacije sa njom. (Termin meta oznacava promjenu mjesta, reda, stanja i prirode). Iskustvenu po ziciju ukljucenja i iskljucenja obradio sam dosta detaljno u prethodnim knjigama, pa cu ovdje ukazat i na nove elemente koje mi je nametnula praksa. Pri tome cu neke stvari ponoviti vi e puta, ali se to pokazal o kao nu no, jer Prakticari u ovoj oblasti najvi e grije e. Stanja ukljucenosti, iskljucenosti i metapozicije imaju veliki znacaj za stvaran je eljenih crta licnosti i subjektivnih stanja na jednoj strani i za ostvarenje ciljeva u objektivnoj rea lnosti na drugoj, a takoder za rastvaranje nepo eljne realnosti. U ove tri godine, koliko sam usavr avao tehnike Ekskalibura i stvarao Kreaton, do ao do novih saznanja o razlozima ogranicenog uspjeha mnogih Prakticara, saznanja koja imaju snagu zakonitosti. Poznavanje ovih zakonitosti omogucava vrijednom Prakticaru nov proboj u sfere uz roka i daje mu vecu kontrolu kako subjektivnog svijeta, tako na posredan nacin i dru tvene i fizicke r ealnosti. Da bismo potpunije zahvatili cijelu stvar, ponoviti cu podatke koje moji citaoci djelomicno znaju od ranije. Prva pozicija je stanje ukljucenosti. Osoba je ukljucena u do ivljaj kada se nalaz i u njemu, kada ga do ivljava iznutra. Ona vidi svojim ocima i gleda iz samog do ivljaja na ostale elem ente tog iskustva ili ostale ucesnike u iskustvu. Ona pri tome ne mo e da vidi sebe, jer gleda iz sebe. Naravno, ona mo e da vidi dijelove svog tijela. Ako se sjeca nekog do ivljaja u kome se rukuje, ona vidi svo ju ispru enu ruku. Kada pogleda na svoja stopala, ona ih vidi, kao i noge. Ali citava svoju figuru ne mo e da vidi kao na ekranu, jer je u do ivljaju. Druga iskustvena pozicija je stanje iskljucenosti. Osoba je iskljucena kada sebe vidi kao na ekranu, kao glumca u snimljenom filmu. Ona iskustvo do ivljava spolja, jer je posm atrac svog do ivljaja i vidi ne samo taj do ivljaj sa svim elementima, vec i sebe usred do ivljaja.

Treca iskustvena pozicija iz koje sticemo iskustva ili metapozicija je polo aj koj i imamo kada se poistovjetimo sa drugom osobom ili Bicem i zauzmemo njegovu tocku gledi ta. Da bis te shvatili iskustvene pozicije uzmimo, na primjer, va razgovor koji ste prije nekoliko dana vodili sa n ekom osobom. To iskustvo mo ete da o ivite i do ivite iz tri navedene iskustvene pozicije: Ako ga do ivljavate iznutra, iz sebe, gledajuci svojim tjelesnim ocima na drugu os obu, vi ste u prvoj iskustvenoj poziciji ili ste ukljuceni u do ivljaj. Ukoliko ga do ivljavate kao posmatrac, tako da vidite u tom do ivljaju i sebe i sugo vornika kao na ekranu, vi ste iskljuceni odnosno u drugoj ste iskustvenoj poziciji. Iz trece pozicije, ili iz metapozicije, do ivljavate taj razgovor ako se identific irate sa sugovornikom i, osjecajuci kako se on osjeca, kroz njegove oci gledate na cijeli dogadaj. Stanje ukljucenost i iskljucenosti ce ce koristimo u kreiranju i diskreiranju tvor evina svog univerzuma, nego metapoziciju, koja se koristi samo u posebnim slucajevima. Sada cemo se usredsrediti na kori tenje prve dvije pozicije, stanja ukljucenosti i iskljucenosti. Ukljucena osoba mnogo jace do ivljava iskustvo, jer je usred njega. Ona zauzima to cku gledi ta iz samog dogadaja, iznutra. Iskljucena osoba se donekle distancira od do ivljaja, kao da izmedu iskustva i seb e stavlja prostorni amortizer koji ubla ava iskustvo. To ce vam pokazati slijedeci jednostavan eksperiment. Zamislite da gledate sebe, kao na ekranu, kako stojite na samoj ivici vrlo visok e zgrade i gledate dolje. Sada ste iskljuceni. Zatvorite oci i pa ljivo zapazite kako se osjecate. Zatim se ukljucite, udite u svoje tijelo, i svojim ocima pogledajte dolje. Iz to g polo aja, sa velike visine, vidite sicu ne ljude na ulicama. Ako ste to uradili kako valja, intenzitet va ih emocija i tjelesnih osjecaja biti ce sada mnogo jaci. Za praktican rad slijedece je najva nije: Vizija iskljucenog iskustva u kome vidimo sebe kao na ekranu predstavlja SMJER u kome se krecemo u ostvarenju eljene realnosti. Vizija ukljucenog iskustva u kome sebe ne vidimo, jer smo usred iskustva, ali vi dimo ostale elemente tog iskustva i druge ucesnike u njemu, predstavlja CILJ ili ishod koji e limo ostvariti. Problem koji se javlja sa ciljem ili eljenim ishodom je u slijedecem. Kada je cil j postignut, ciklus akcije biva zavr en, razlog za njegovo postojanje nestaje i citava struktura se ra spada. To znate iz

sopstvenog iskustva. Kada neki cilj ostvarite, javlja se prvo osjecanje ispunjen ja, a potom praznine i besciljnosti, iz kojih se rada pitanje, to sada? to dalje? Dok postoji cilj u svij esti kome te ite i kome se pribli avate, u vama raste zamah i energija je sve veca. Kada ostvarite cilj, sve se mijenja. Zamah kretanja ka cilju i energija koja ga prati nestaju, balon je ispuhan, volja da se cilj os tvari je iscezla. Drugim rijecima, odluka je ostvarena i ciklus ostvarenja Biti-Ciniti-Imati je zavr en. Ciklus ostva renja se u takvom slucaju poklapa sa ciklusom akcije: kada je odluka duplirana ili u svijesti ili u fizick oj realnosti, ona nestaje, gubi se u

praznini. Ovo je osnova za spoznaju iz koje proishodi i primjena ta dva stanja (ukljucenos ti i iskljucenosti) u razlicitim situacijama, odnosno za ostvarenje razlicitih ciljeva. Ostvarenja mo emo podijeliti na dvije vrste: 1. eljena stanja i 2. eljene okolnosti STANJA su subjektivne kategorije (crte licnosti i karaktera, emocionalna stanja, stanja svijesti, vjerovanja, ubjedenja, sposobnosti, vrijednosti, a takoder du evno raspolo enje i du e vni polo aj u kome se neko nalazi itd.) OKOLNOSTI su, kao to sama rijec ka e, ono to postoji oko covjeka. To je materijalno i dru tveno okru enje koje ukljucuje emocionalne i socijalne odnose sa drugim ljudima, novac i imovinu naj ire shvacenu, posao, stan, kucu ili bilo koje materijalno ispoljenje, na primj er: sklapanje ugovora, dobivanje i kori tenje kredita itd. Kada hocemo ostvariti neki cilja postavlja se pitanje: da li je svejedno uceni ili iskljuceni? Nije Naprotiv! Praktican rad me DISKREIRANJE Za DISKREIRANJE nepo eljne realnosti UKLJUCEN STAV JE NU AN, jer samo tako mo ete doci u tocku iz koje je tvorevina nastala, tocno je duplirati i na taj nacin diskreir ati! Zato kod ci cenja trajnih problema Metodom-1 i Metodom-2 insistiramo da osoba bude ukljucena u do ivljaj. U dijanetici nije razja njeno da li se ci cenje radi ukljuceno ili iskljuceno, ali k od vecine oditora dominira iskljucen stav. Oni ka u Klijentu da gleda sebe u do ivljaju koji se cisti kao na ekranu. Nije cudo da kori tenje takvog postupka zahtijeva da se 20-40 puta prode kroz lanac dogadaja da bi se oni izbrisali. U tim brojnim prola enjima kroz iskustvo koje se cisti dolazi ustvari do djelomicnog ukl jucenja Klijenta u iskustvo, iako mu je osnovni stav iskljucen, jer se od Klijenta tra i da osjeti do ivljaj. Na taj nacin se on gura u manje ili jace ukljucenje. Ukoliko se vi e i potpunije ukljucuje u iskustvo, utoliko je proc es br e okoncan. U mom Metodu-1 na ci cenje trajnih problema, umjesto 20-40 prolaza kroz problem, mi prov odimo Klijenta samo jednom kroz komponente problema, izuzetno rijetko se vracamo drugi put. I proble m biva diskreiran. Kada sam, radeci sa Klijentima dijaneticko ci cenje odluka ili postulata , zahtijevao da sve vrijeme budu ukljuceni, proces bi bio zavr en poslije dva ili tri prolaza kroz lanac slicn ih iskustava, a u sajentolo kom cilj i primijenimo efikasne metode za ostvarenje tog da li smo u viziji ili psihickoj slici tog cilja uklj svejedno! je doveo do slijedecih zakonitosti.

prirucniku za taj proces navodi se da ce biti potrebno do 40 prolaza kroz lanac iskustava. KREIRANJE Za ostvarenje ili kreiranje STANA (u koja spadaju crte licnosti, stanja svijesti i slicno), efikasniji je stav UKLJUCENOSTI! Svaki poku aj da stvorimo neko stanje iskljuceno, kada sebe gledamo kao na ekranu, dovodi do odlaganja ostvarenja tog stanja. Za ostvarenje OKOLNOSTI, odnosno materijalnih tvorevina i po eljnih odnosa sa drug im osobama nu an je stav ISKLJUCENOSTI! Poku aj da stvorimo po eljne okolnosti na ukljucen nacin dovodi sasvim sigurno do neuspjeha! Da pogledamo razlicit postupak u stvaranju po eljnih stanja i okolnosti na jednost avnom primjeru. Covjek treba da odr i predavanje u instituciji u kojoj radi. Pri pomisli na to on osjeca tremu. Naravno, on eli da umjesto treme bude ispunjen osjecanjem samopouzdanja i da njegovo predavanje bude uspje no. On treba ostvariti dva cilja. Jedan se odnosi na stanje, a drugi na okolnosti. Prvo , on treba stvoriti u sebi stanje sigurnosti i samopouzdanja. To stanje stvoriti ce ukljuceno. Ali to nije sve. On ne samo da hoce da bude pun samopouzdanja, on hoce i da osta vi povoljan utisak na slu aoce, a to je okolnost (jer ima samouvjerenih ljudi koji ostavljaju lo utisak). Stoga ce da tu okolnost (povoljan utisak na druge) kreira iz iskljucene pozicije. Pri tome je n ajbolje da obje stvari uradi u istom procesu. Prvo treba vizualizirati buducu situaciju i da se ukljucen usmjer i na stvaranje eljenog stanja ( Ja sam pun samopouzdanja ), a kada ga stvori u sebi, treba se odmah iskljuciti i s agledati po eljnu situaciju i sebe u njoj kao na ekranu (vizija zadovoljnih ljudi koji mu cestitaj u itd.). Sada cu vam razloge za takav postupak detaljnije obrazlo iti. Zadr ati cu se na zako nitostima procesa kreiranja, dr eci kao ideju vodilju ciklus akcije Biti-Ciniti-Imati, i zak one kreiranja subjektivnog univerzuma (vidi Novi Ekskalibur i Ekskalibur-2 ). Polazna osnova za jasno razumijevanje procesa stvaranja jeste pitanje da li eljen a tvorevina treba ostati u na oj svijesti, odnosno na psihoemocionalnoj ravni postojanja ili treba i z nje prijeci na materijalnu ravan egzistencije. Stanja ostaju u na oj svijesti, a okolnosti se ispoljavaju u n a im odnosima sa drugim ljudima. Osnovni cinilac koji omogucava razumijevanje zbivanja kod kreiranja jes te da li je za prijelaz na ih tvorevina sa emocionalnog plana na materijalni plan egzistencije potrebno vrijem e ili ne? Za ispoljenje stanja nije potrebno vrijeme za prijelaz sa emocionalnog plana na fizicki, jer se takav prijelaz i ne dogada. Sve pocinje i zavr ava se u subjektivnom svijetu. Na primjer

, ako Alfama stvorite u svijesti stanje Ja sam samouvjeren , to stanje se odmah pocinje ispoljavati u va em otu i da utice na va e pona anje. Vi se od tada nadalje pona ate kao samouvjeren covjek. Za prijelaz tvorevina koje predstavljaju okolnosti sa emocionalnog plana na mate rijalnu ravan egzistencije potrebno izvjesno vrijeme! Upravo u tom vremenskom rascjepu izmedu stvaranja u svijesti i

iv

ispoljenja u spolja njem svetu mo e da dode do propadanja citave operacije ukoliko s mo kroz programiranje uvjerili Nesvjesno da vec SADA imamo te opipljive stvari. Na primjer, ako u potpunosti usvojite Alfu, a on a je subjektivna Istina, da imate dovoljnu novca, da ste imucni, va Nesvjesni kompjute r prestaje da vam poma e da tu subjektivnu istinu objektivizirate na materijalnom planu, buduci da ZA NJE GA ona vec postoji! Za Va e Nesvjesno cilj je vec ostvaren, ciklus ostvarenja Biti-Ciniti-Imati je zavr en, tenzija nestaje, a sa nj om i sva motivacija. Osoba se osjeca ispunjeno i potpuno nemotivirano. Nema mjesta za bil o kakav napor. I zato druga, nu na, faza Ciniti nije uopce moguca. Covjek ne mo e da se napre e i bude motiv iran za ne to to je vec postigao! Takav razvoj dogadaja su iskusili mnogi vrijedni Prakticari i ne eljeni ishod do koga je do lo gubitak motivacije, pasivnost i izostanak faze Ciniti, unosio je u njih velike nedoumice . Ovako izgleda tipicna situacija za Prakticara koja ne zna zakonitosti kreiranja. On vrijedno radi Alfe za popravljanje svog financijskog stanja ( Ja imam novca koliko mi je potrebno ) i p roces pocne da se razvija. Kada zaradi neki novac on povjeruje da je to samo pocetak boljih okolno sti. Prakticar i dalje cisti svoju Alfu i ona postaje sna na i sasvim oci cena od Beta. U njegovoj svijesti posto ji eljeno stanje potpune ispunjenosti Alfom. Ali tada se osjeti sasvim ispuhano, bez ikakvih motiva zapad a u stanje inercije i nemotiviranosti za bilo kakav dalji rad na ostvarenju svoje Alfe. Iz ciklusa ost varenja potpuno izostaje faza ciniti. To stanje mo e trajati nekoliko dana ili nekoliko mjeseci i tek kada finan cijske nevolje jako pritisnu tu osobu, ona mo e da se pokrene na nov Ciklus Ostvarenja, odnosno na novu aktivnost. Druga tipicna situacija je da osoba od samog pocetka ima sna no subjektivno osjeca nje da ima potrebna financijska sredstva, ali se na tome citava prica zavr ava. Ona pocne dav ati Alfu Ja imam novca koliko mi je potrebno , i vec poslije minut ili dva ima utisak da je Alfa potpuno cista, bez i najmanje Bete. U stanju je da dr i svoju Alfu cistom dugo, minutama, satima ili sve vrijeme. Ali on a uopce ni ta ne pocinje da radi! Cilj je ostvaren u potpunosti, ali samo u svijesti i nikakav napor vi e nije moguc. U oba opisana slucaja dogodila se nesretna situacija da je osoba davala Alfe ukl juceno bez vizije cilja. Ona je, radeci sve vrijeme ukljuceno, izazivala u sebi STANJE i kada ga j e stvorila, cilj je ostvaren u svijesti, a kada se cilj ostvari struktura se raspada. Buduci da ta osoba poslij e stvaranja stanja na ukljucen nacin nije stvorila i viziju dovoljne kolicine novca ispred sebe i sebe u njoj k

ao na ekranu, sve je ostalo u njoj, nije se stvorila tenzija kretanja energije ka cilju i zbog toga po eljna okolnosti i nije mogla da se ostvari u materijalnoj realnosti, vec se samo ostvarila svijesti. Prakticar mo e, citajuci ovo izlaganje, da nacini jo jednu gre ku: da pogre no zakljuci da kod ostvarenja okolnosti nema stvaranja eljenog stanja. Medutim, istina je sljedeca. I kada stvara okolnosti, on prvo treba da, potpuno ukljucen, osjeti eljenu okolnost kao ostvarenu (da bi osje tio njenu vrijednost), ali odmah potom treba da se iskljuci i sagleda je kao po eljnu viziju ispred sebe i us mjeri svoju energiju ka njenom ostvarenju. Jedini ispravan nacin rada za ostvarenje okolnosti jeste ovaj: 1. Osjetiti Alfu kao subjektivnu istinu. Tada je Ucesnik ukljucen! Na taj nacin on osjeca vrijednost svog eljenog cilja i aktivira svoju energiju. Bez aktiviranja emocija nema pokret anja energije. 2. Odmah potom je on saopcava partneru ili, ako radi sam, izgovara je za sebe (glas no ili u sebi). U trenutku saopcavanja Alfe on se iskljucuje i ispred sebe postavlja viziju eljen og cilja: vidi sebe kao na ekranu usred eljenih okolnosti! Na taj nacin uspostavlja se struktura lna tenzija unutar strukture i psihicka energija tece linijom najmanjeg otpora ka cilju koji predstavlja vizija. Operativne principe uspje nog kreiranja i diskreiranja koje sam ovdje izlo io ne mo et e naciu literaturi ili u okviru drugih hermetickih i neognostickih sistema, bar ne u cij elosti. Njihovo poznavanje uciniti ce va rad mnogo efikasnijim i smanjiti ce postotak neuspjeha. Pisci knjiga o prim ijenjenoj psihologiji i tvorci metoda kojima je cilj izmjena subjektivnog svijeta uglavnom daju parcijalne savj ete, zasnovane na praksi koja se u njihovom radu pokazala kao uspje na. Neki savjetuju kao nu an uvjet ukljuc enu iskustvenu poziciju, drugi iskljucenu, a treci taj znacajan elemenat uopce ne spominju. Mnogi poznati hermetisti nisu posjedovali znanje izlo eno u Kreatonu, pa su pravil i opisane gre ke. Cuveni pisac okultne literature sa pocetka ovog stoljeca, Viljem Voker Etkinson, koji je pored svog imena koristio i pseudonim Jogi Ramacaraka, za ostvarenje eljene realnosti daje ovakav savjet: Vidi sebe kakav bi elio biti; vidi druge ljude kako bi elio da oni budu; vidi okolnosti kakve eli da budu. Na osnovu znanja koje sada posjedujete jasno vam je da je ovakav savjet samo djelomicno valjan, j er se kakav elim biti odnosi na stanja, a videnje sebe u odredenom stanju dovodi do odlaganja ostvaren ja tog stanja. Valjan i precizan savjet morao bi da glasi: Osjeti sebe kakav eli biti (ukljucenje!), vidi d ruge ljude i okolnosti kakvi bi elio da oni budu (iskljucenje!)

Tvorac sistema Meditacije sa unutra njim vodicem, Edvin kultnoj knjizi

tajubreher, navodi u svojoj

o radu sa arhetipskim predstavama kao najva niji savjet slijedece: Neophodno je da posmatrate i osjecate okolinu iz svog tijela i da gledate kroz svoje oci na nju. Nemojte gledati vizij u sebe! Ako vam se dogodi da pocnete da posmatrate sebe, vratite se u svoje tijelo, zadr avajuci tocku gledi ta i z sopstvenih ociju... Odr avanje stajali ta iz sopstvenog tijela i gledanje kroz tjelesne oci jedan je od n ajva nijih aspekata Meditacije sa unutra njim vodicem. Tokom dugo vremena ja nisam mogao shva titi za to neki ljudi ne dobijaju vrijedne rezultate, a drugi to uspijevaju. Tada mi je jedna osoba, k oja nikako nije mogla da postigne uspjeh, rekla da ona posmatra sebe i svog Vodica kao da gleda film o to me. To je bio kljuc zagonetke. Ona je bila ne-ukopcana . Ako samo posmatrate proces meditacije i niste aktivno u njemu sa svim svojim culima, meditacija se ne razlikuje od sanjarena. Ocito je da je tajnbreher utvrdio da je za njegov metod meditacije neophodno da o soba bude

ukljucena ili, kako on ka e, ukopcana u proces. To je sasvim razumljivo, jer se njeg ovim sistemom meditacije stvara odredeno stanje svijesti, a ne okolnosti. Ukoliko bi Prakticar poku ao da na isti nacin utice na okolnosti svog ivota, pretrpio bi neuspjeh. Ocekivalo bi se da je Alister Kroli, koji je definirao magiju kao sposobnost stv aranja promjena po sopstvenoj volji, bio efikasan u stvaranju eljenih ishoda. Ali nije! On nije znao zakonitosti Ciklusa Ostvarenja i njegovi mnogi poku aji bili su bezuspje ni, to veoma iznenaduje ljude koji ga smatr aju najvecim magom dvadesetog stoljeca. U toku svog boravka u USA, on je obavio veliki broj (309) s eksomagijskih operacija, od kojih je vecina (48) imala za cilj materijalizaciju novca ili zlata. Iznenadujuc i postotak tih operacija bio je neuspje an, tako da pocetkom januara 1915. godine on u dnevniku bilje i svoj ocaj zb og neuspjeha da ostvari cilj IX. stupnja OTO, tj. seksualne magije. Ovakav ishod postaje jasan k ada analiziramo kako su te operacije izgledale. Prvo, cilj operacija bio je novac. Medutim, novac je u ogromnoj vecini slucajeva sredstvo da se ostvare neki drugi ciljevi. Znaci novac nije bio pravi cilj, a Kroli se pona ao ka o da jeste. Tokom Kreatona nauciti cemo da struktura ostvarenja mora da bude ciljna struktura, tj. usmjeren a na cilj, a ne na sredstvo! Ukoliko je usmjerena na sredstvo, smanjuju se izgledi za njenu realizaciju. A ak o covjek ostvari inferioran cilj, koji je u stvari sredstvo za ostvarenje nekog drugog, vrijednijeg cilja, najce ce biva razocaran. Drugo, Kroli se poslije operacije zatvarao u sobu, ocekujuci da novac pristigne kao rezultat operacije. Da bi bio siguran da je novac do ao kao rezultat njegove magije, da nij e privucen na neki drugi, logican nacin, on je htio sprijeciti bilo kakvu normalnu aktivnost kojom bi nova c ostvario. A vec smo naucili da je u Ciklusu Ostvarenja nu na druga faza, Ciniti. Bez nje rezultat ostaje ogran icen na svijest operatora. I doista, Kroli je tokom svojih operacija imao svojoj svijesti jasne vizije novca i zlata koji pada kao ki a, ali je takav ishod ostao ogranicen na njegovoj svijest i nije se materijalizirao na fiz ickoj ravni egzistencije. Ovakav ishod dobro osvjetljavaju njegove cuvene Parijske Operacije. U toku nekol iko dana, on je sa pjesnikom Viktorom Nojburgom obavljao veoma komplicirane rituale, uz seksualn u magiju, da bi prizvao Jupitera, kao Boga obilja i bogatstva. Cilj operacije bio je opet novac, a opera tor je sve vrijeme bio ukljucen. Rezultat? Kroli je u svojoj svijesti imao sjajne vizije Jupitera, zlatnih pehara obilja i slicna iskustva, ali nije bilo novca! Kada valjano savlada teorijske principe Kreatona, Prakticar ce moci sasvim jasno da sagleda da su

seksualne operacije u Krolijevoj verziji (pored toga to su prevazidene suvremenim jednostavnijim tehnikama) pogodne za ostvarivanje subjektivnih stanja, jer u njima covjek zapad a u trans. U takvom krajnje subjektivnom stanju covjek je po pravilu ukljucen, to dovodi do osjecanja da je c ilj vec postignut i do odsustva svakog cinjenja, kao to nam Krolijev primjer jasno pokazuje. I stoga do ostvarenja dolazi samo na subjektivnom nivou sjajne vizije u svijesti operatora -ali ni ta od toga u materij alnoj realnosti. U ovakvom slucaju ciklus ostvarenja Biti-Ciniti-Imati se poklapa sa ciklusom akc ije: kada je odluka ostvarena, bilo u svijesti, bilo u materijalnoj realnosti, ona nestaje! Kada u stanju pune svijesti Alfama stvaramo realnost kakvu elimo, mi jasno uvidam o razliku izmedu sada njeg stanja i eljenog stanja koje izra ava Alfa. To stanje je cilj kome s e te i. Drugim rijecima, u na oj svijesti postoji strukturalna tenzija (vidi kasnije ucenje o strukturama) izmedu postojeceg stanja i eljene okolnosti predstavljene ciljem, koja nas gura ka ostvarenju cilja. Otuda s u mnogi Prakticari postizali znatne uspjehe Ekskaliburom, ali se medu njima ra irilo uvjerenje da poslije nekog vremena Ekskalibur prestaje efikasno djelovati. Stvar je u tome to su vremenom pocistili sve svoje B ete i sticali sna no i cisto osjecanje koje Alfa izra ava ili, drugim rijecima, ostvarili bi cilj, ali na alost s amo u svojoj svijesti. Nikakvog, cak nipocetnog, uspjeha nije bilo kada su ljudi poku avali ostvariti oko lnosti ukljuceno, bilo da su koristili Ekskalibur, bilo druge metode koje primjenjuju duboku prije mcivost, kao to su duboka autosugestija ili autohipnoza. Jer u stanju duboke prijemcivosti, u kome smo kad a se spu tamo u nesvjesno, nema kriticnog svjesnog duha, tako da na e nesvjesno prima nekriticki i apsolutno sve to u njega usadujemo. Kada u njega usadimo ideju da imamo na primjer eljeni stan, za nesvjes no je ta elja ostvarena i ono prestaje usmjeravati informacije i energiju u tom pravcu, ono prestaje da nam poma e. Ustvari, jedini razlog za to okolnosti treba da se kreiraju u stanju iskljucenosti jeste u tome to one ZAHTIJEVAJU VRIJEME da bi se realizirale na planu fizicke realnosti i to vrijeme ispunjeno drugom fazom Ciklusa Ostvarenja cinjenjem! Kada bi se one ostvarile odmah, kao i subjektivna stanja, ne bi bilo problema. Ali tada bi i druga faza ciklusa ostvarenja -ciniti -takoder bila nepotrebna. Medutim, stvarajuci u sebi po eljne osobine licnosti, a njih smo definirali kao st anja (napr. novcanu svijest, samopouzdanje, hrabrost, osjecanje srece, otvorenost na informacije, sp remnost da iskoristimo povoljne prilike, prijelaz sa plodnih ideja na akciju itd), na ukljucen nacin, m i ostvarujemo prvu fazu ciklusa ispunjenja -Biti, a ona je za stanja istovremeno i posljednja faza: Imati. Kada je neko stvorio u sebi

uvjerenje da je hrabar, on je vec hrabar, zavr io je citav posao. Kada stvaramo OKOLNOSTI, ova prva faza je ista kao kod stanja, ali cim smo stvor ili eljeno stanje u svijesti, odmah potom treba da se iskljucimo iz iskustva i sagledamo se be kao na ekranu usred po eljnih okolnosti, to ce stvoriti tenziju u na oj strukturi i pokrenuti na u energiju kao ostvarenju cilja. To ce omoguciti prijelaz na drugu fazu Ciklusa Ostvarenja -Ciniti, to ce dovesti do mat erijalizacije eljenih okolnosti -Imati. Zbog izuzetnog znacaja ovih osnovnih principa, ponoviti cu ih ukratko u obliku r ezimea: Za ostvarenje stanja bitan je stav ukljucenosti u do ivljaj. Za ostvarenje okolnosti bitan je iskljucen stav.

Stanja ne zahtijevaju vrijeme da bi se od faze Biti u svijesti pre lo na fazu Imat i. Okolnosti zahtijevaju vrijeme da tri se od faze Biti pre lo na trecu fazu, Imati, i to vrijeme ispunjeno drugom fazom: Cinjenjem. Koji cemo iskustveni polo aj primijeniti kod ostvarenja eljenih ishoda (ukljucenost u iskustvo ili iskljucenost)? Od su tinskog znacaja je da li odluka zahtijeva vrijeme da bi se os tvarila na fizickom planu ili ne! Drugim rijecima da li je na eljeni ishod stanje ili okolnost. Ako zahtijeva vrijeme, onda je efikasniji iskljucen stav, a ako ne zahtjeva vrij eme -ukljucen! Obja njenje ovog principa je u tome to u stanju ukljucenosti do ostvarenja dolazi u svijesti, a NE na materijalnoj ravni egzistencije. Citaoci Novog Ekskalibura znaju da postoje samo 3 nacina da odluka koju je Bice donijelo u jednom trenutku nestane. 1. Prvi, da Bice samo poni ti svoju odluku, i druga dva mnogo va nija, da do ostvare nja odluke dode: 2. u svijesti ili 3. u materijalnom svijetu. Prakticar, radeci na izgradnji svoje realnosti, treba da sprijeci da do ostvaren ja dode samo u svijesti, jer tada odluka nestaje i sa njom sva motivacija i energija, tako da d o druge faze Ciklusa Ostvarenja -Cinjenja -uopce ne dolazi! Tu le i obja njenje problema sa kojim su se mnogi Prakti cari suocili: ostvarenje odluke na pogre nom planu, na planu svijesti, umjesto na materijalnom planu. A Pra kticari ele ostvarenje upravo na materijalnoj ravni egzistencije i ravni meduljudskih odnosa! Kada je o dluka ostvarena u svijesti, u potpunosti izostaje druga faza, Cinjenje, koja je nu na da bi do ostvarenja do lo u materijalnom svetu i socijalnom svetu. Tada slijedi osjecanje ostvarenja, a potom slijedi osjecanje z asicenosti, bezvoljnosti i nemotiviranosti, jer cilj je vec ostvaren. Za Atmana ili Istinsko Bice sasvim je svejedno da li je do ostvarenja do lo u opip ljivoj realnosti ili u svijesti, jer On je u ovom univerzumu da bi stekao odredena iskustva. Za Atmana nema razlike da li iskustvo stice u svijesti ili na materijalnoj ravni, jer je podjela na subjektivni i obje ktivni svijet iluzija koju stvara Ego odjeljujuci sebe od Sve-postojanja. Ali je ta razlika od su tinske va nosti za Ego, za na svakida nji Ja, koji bi htio da takvo iskustvo ima upravo u takozvanoj objektivnoj realnosti. Jasan primjer ciklusa ostvarenja sa ostvarenjem ogranicenim samo na svijest imam o u slucaju clana na e Gnosticke Zajednice, alpiniste Blagoja-Jote Mickovica.On jeucestvovao u

ekspediciji osvajanja Mont Everesta. Sva pa nja bila mu je danima usredsredena na tu tocku. U jednom tre nutku, gledajuci Mont Everest nekoliko stotina metara iznad sebe, on do ivljava Direktno Iskustvo Istine , a to znaci najpotpunije sjedinjavanje sa vrhom. Poslije toga, potpuno ga pro ima osjecanje ispunjenosti, c iljna struktura se raspada i slijedi potpuni nedostatak motivacije da se fizickim tijelom popne na vrh. Kao to sam rekao, za Atmana je ta igra odigrana i to iskustvo ostvareno. Neki Prakticari Ekskalibura prijavili su mi znacajne uspjehe primjenjujuci postu pak koji je varijanta iskljucenog stvaranja okolnosti. Oni bi vizualizirali svoje tijelo u eljenim okol nostima. Sasvim je jasno da u takvom postupku zauzimaju iskustvenu poziciju iskljucenosti i na taj nacin uspos tavljaju strukturalnu tenziju kojom energija tece ka postavljenom cilju. SANJARENJE I OSTVARENJE ELJENIH ISHODA

Ostvarenje ograniceno samo na svijest takoder se dogada se fantazerima, koji vel iki dio vremena provode u ma tanju i tako posti u kompenzaciju za nedostatak ostvarenja u realnom ivo tu. Kada neki svoj uspjeh izma taju do kraja, oni se osjecaju olak ano i ispunjeno, a zatim nastavljaju da ive svoj svakodnevni ivot u kome manjkaju opipljiva iskustva. to takve osobe trebaju uciniti da bi imal e ostvarenja i u realnom ivotu? Na pocetku svojih ma tarija treba da im se sasvim prepuste, ali u kljucnom t renutku, umjesto da izma taju sretan ishod, treba da se iskljuce iz do ivljaja, sagledaju ga kao viziju i nakratko postanu svjesni svog trenutnog stanja. Takav postupak stvara tenziju izmedu postojeceg stanja i izma tanog cilja i pokrece sna no njihovu energiju ka njegovom ostvarenju. Kao to sam rekao u jednoj svojoj pr ethodnoj knjizi, ako zidate kule u zraku -vrlo dobro, one su upravo tamo gdje treba da budu, jedino p otom morate da izgradite ispod njih cvrste temelje. Ovo su vecinom nova saznanja, koja su nam ranije manjkala. Ona obja njavaju neke n euspjehe koje su do ivjeli mnogi marljivi prakticari Ekskalibura. Sada je moguce izbjeci ta kve neuspjehe. Za praktican rad stvaranja i rastvaranja subjektivnih stanja i za realizaciju ob jektivnih okolnosti individualnog univerzuma neophodno je da osoba bude u stanju da se po volji uklj ucuje u svoja iskustva i da se iz njih iskljucuje, a takoder da zauzima metapozicije. U tu svrhu radimo slij edece vje be. VJE BA # 1. Sjetite se nekog svog iskustva. Zamislite sliku tog iskustva i sebe u toj slici. Gledajte sebe kao na pozornici ili ekranu. Kada se tako sagledate, vi ste u iskljucenoj iskustvenoj p oziciji, VI STE ISKLJUCENI.

VJE BA #2. Sada u imaginaciji udite u sebe, u svoje tijelo i dok ste u tom iskustvu pogleda jte na taj do ivljaj svojim ocima, iz sebe. Primijetite da sada ne mo ete sebe vidjeti, jer ste usred d o ivljaja. Vi u toj iskustvenoj

poziciji vidite citav do ivljaj izuzev svoga tijela. U viziji vi nedostajete, sebe ne vidite, ali sebe osjecate u do ivljaju. SADA STE UKLJUCENI. VJE BA #3. Kada se identificirajte sa nekom osobom, vi ste u metapoziciji. To, medutim, ne mora da bude osoba, mo e da bude ivotinja, biljka, ne ivi predmet, bilo to. Metapozicija mo e da bude vi e, jer vi mo ete da se poistovjetite sa nekoliko osoba, naravno za identifikaciju cete koristiti jednu po jednu, a ne sve odjedanput. Vje ba ide ovako. a. Zamislite kako razgovarate sa nekom osobom koju poznajete. Zamislite, ako vec niste zamislili, da u tom do ivljaju sebe ne vidite, da gledate tu osobu kroz svoje oci. Sada ste u kljuceni. b. Povucite iz tog do ivljaja tako da vidite i sebe i tu osobu kao na ekranu. U ovom trenutku ste se iskljucili. c. Sada se identificirajte sa tom osobom, osjetite kako se ona osjeca i pogledajte kroz njene oci na starog sebe... Sada ste u metapoziciji. d. Izvucite se iz njenog tijela i opet pogledajte citav taj prizor, sebe i tu osobu kako razgovarate... kao da ste neutralni posmatrac koji sve to sa strane gleda. Sada ste opet iskljuceni. e. Zamislite sada da nailazi va zajednicki prijatelj. Identificirajte se sa njim, os jetite kako se on osjeca i iz njegove tocke gledi ta pogledajte citav prizor. Sada ste opet u metapo ziciji. Sposobnost brzog naizmjenicnog mijenjanja tocaka gledi ta svako mo e da postigne za samo nekoliko minuta vje banja. Ako napravite pauzu u prakticnom radu, mo da je potrebno da se ove vje be ponove. POSTUPAK EFIKASNOG KREIRANJA I DISKREIRANJA Obratite pa nju na slijedece postupke, jer oni cine nov, usavr en i znatno efikasnij i nacin kreiranja po eljne realnosti. Takoder, prednost ovog postupka je u tome to automatski odr avate balans izmedu stvaranja i rastvaranja. Stvaranje subjektivnog univerzuma kroz Alfe ili individualne istine mo ete praktic irati sami ili, to je mnogo efikasnije, sa partnerom. 1. Ako Alfom stvarate stanje, osjetite Alfu u potpunosti i saopcite je partneru ili glasno za sebe. Pri tome ste UKLJUCENI! To je istovjetan nacin na koji smo ranije radili. Na primjer

, Ja volim ljude . Osjetite to u potpunosti kao subjektivnu istinu i to saopcite partneru. Pr i tome obratite pa nju da li imate Betu. Ako je ima, diskreirajte je, tj. osjetite je u potpunosti , pro irite se preko njenih krajnjih granica, tako da se raspadne. Ali sada unesite u proces znacajnu novinu: Kada ste Betu diskreirali, ne skrecete pa nju na bilo koju drugu stranu, vec iznova NA SVOJE ELJENO STANJE, u kom osjecate da volite ljude. Zatim iznova dajete Alfu i ako se javi nova Beta, diskreirate i nju, pa opet skrecete pa nju na svoje eljeno stanje. Tako radit e sve dok se javljaju Bete, odnosno dok niste stvorili po eljno stanje. 2. Ukoliko Alfom stvarale okolnost, na primjer Ja imam sretan brak (to je okolnost, j er ukljucuje i druge osobe) postupite na slijedeci nacin: Osjetite u potpunosti da imate sretan brak, otvorite oci i to saopcite partneru, pri cemu istovremeno vizualizirate sliku te situacij e, viziju iz koje ste iskljuceni! Na taj nacin postavljena je ciljna struktura i tenzija usmjerava ene rgiju linijom najmanjeg otpora ka ostvarenju tog cilja (vidi kasnije ciljnu strukturu). Ako imate Betu, diskreirajte je Formulom Rastvaranja, tj. osjetite Betu u potpun osti, pro irite se preko njenih krajnjih granica i tada skrenite pa nju, ali NE na bilo koju stranu, vec odmah ka cilju Alfe, tj. na viziju sretnog braka. Pri tome ste iskljuceni iz te slike! 3. Ako, pak, diskreirate neko nepo eljno stanje (osjecanje straha, ugro enosti, uznemir enosti, ljutnje itd.), ucinite to Formulom Rastvaranja ili Prihvacanja, ali odmah po to st e nepo eljno stanje diskreirali skrenite pa nju na suprotno pozitivno i eljeno stanje (osjecanje hrabrosti, spokojstva, mira, tolerancije itd.). Ovakvim postupkom znatno cete ubrzati proces, a takoder cete ukloniti mogucnost da nesrazmjerno vi e diskreirate elemente svog svijeta nego to ih kreirate. Jer to se u prija njoj varijanti Ekskalibura pokazalo kao moguci nedostatak: neki ljudi radije diskreiraju, nego t o kreiraju, usprkos zahtijeva Majstora da odr e ravnote u izmedu ta dva procesa. U ovakvom postupku to s e posti e automatski. Na osnovu prakticnog iskustva utvrdio sam da neki ljudi u sticanju ivotnih iskust ava prete no zauzimaju iskljucenu iskustvenu poziciju, a drugi prete no ukljucenu iskustvenu po ziciju. U nekim do ivljajima dolazi do oscilacije iskustvenih pozicija, odnosno osoba naizmjenicno biva ukljucena i iskljucena iz iskustva koje do ivljava. Ona kao da preskace iz jedne u drugu poziciju. To je va no istaci zbog kasnijeg rada sa Kalemljenjem Vrijednosti, jer je u tom postupku neophodno da osoba zauzm e istu iskustvenu poziciju u obje vrijednosti. Ukoliko je u vecoj Vrijednosti oscilirala izmedu uk ljucenja i iskljucenja, to mora da

ucini i u ni oj Vrijednosti.

STRUKTURA KREATIVNOG PROCESA Strukturi kao znacajnom fenomenu u ivotu individue prvi je posvetio vecu pa nju Alf red Korzibski tridesetih godina ovog vijeka (vidi Korzibsky Alfred, Science and Mental Health ) u vodeci naucne principe u razumijevanje du evnog zdravlja. Na osnovu njegovog rada mnogi mislioci, pocev i od Rona Habarda, razvili su svoje neognosticke sisteme, tako da izucavanje Korzibskog savjetujem svakom istra ivacu kreativnih procesa. Strukturu je Korzibski definirao kao uzajamni odnos dijelova neke cjeline i odno s pojedinih dijelova prema cjelini. ivotne pojave odvijaju u skladu sa strukturalnim principima. Dominantan je princi p najmanjeg otpora. Po tom principu, energija se uvijek krece linijom najmanjeg otpora i nij edna promjena koju poku amo da ostvarimo u ivotu ne mo e da bude trajna ukoliko linija najmanjeg otpora ne ide u njenom smjeru. Citav ivot se sastoji iz struktura. Neke su staticke, jer sprecavaju kretanje; ne ke dinamicke, jer nagone na kretanje. Bunar je staticka struktura, jer sprecava tok podzemne vode i omogucava njeno pr ikupljanje. Kanal za navodnjavanje je dinamicka struktura, jer nagoni vodu na kretanje. Rezervoar za vodu je statickodinamicka struktura, jer sprecava kretanje vode i dovodi do njenog prikupljanja, ali kada se otvori, pretvara se u dinamicku strukturu. Bilo da je struktura staticka ili dinamicka, u njoj postoji tenzija. Po to je ona uzrokovana strukturom, nazivamo je strukturalnom tenzijom. U sudu sa vodom postoji stalna tenzija koja te i razrje enju. To razrje enje predstavlja jedno ravnote no stanje. Postoje i intelektualne, umjetnicke strukture, kao to je roman ili kazali na drama. Elementi takvih struktura su ljudi i njihovi odnosi. Zaplet u drami ili romanu stvara tenziju, k oja te i razrje enju. O tome Kolin Vilson u svojoj knjizi-prirucniku Vje tina pisanja romana , u poglavlju Formula uspjeh a , pi e: Cilj ovog poglavlja je da pru i sigurnost kandidatu za romanopisca, koji osjeca da je napisa ti uspje an roman bezmalo nemoguc zadatak. Tome nasuprot, to je prilicno lako i do sada je postignuto hiljadama pu ta. Jer u izvjesnom smislu osnovno pravilo za takvo ostvarenje je biolo ki zakon (mi bismo mogli da ka e mo prirodni zakon strukture, primjedba moja). Govoreci biolo kim jezikom, sloboda je oslobadanje ten zije. Stoga uspje an roman je takav koji stvara tenziju, a zatim joj omogucava da se isprazni kao lje tna nepogoda. Potom on

pokazuje na primjerima mnogih romana kako pisac posti e taj trik: tenzija se stvar a razlikom izmedu trenutnog stanja i cilja za koji se junak bori; i konacno imamo ostvarenje cilja koje dovodi do oslobodenja tenzije. Usporedo sa tim on ukazuje na neuspje ne romane cak inace poznatih pisaca koji su zaboravili taj osnovni zakon strukturalne tenzije i njenog oslobadanja ostvarenjem cilja. Ako pogledamo strukturu sa kojom covjek ima najvi e neprijatnih iskustava, to je t rajni ili kronicni problem. U njegovoj osnovi, kao kicma oko koje se formira citava struktura probl ema, jeste identitet. Identitet je tocka gledi ta + cilj. O njemu je su tina strukture problema. Tocka gledi ta je sta nje iz kojeg polazimo, a cilj identiteta je cilj strukture. Unutar problema postoji strukturalna tenzija koja usmjerava energiju linijom najmanjeg otpora ka cilju identiteta. Dupliranjem komponenata problema, Praktica r ih diskreira, a kada se u svijesti duplira identitet, citava struktura problema se raspada!

I meduljudska komunikacija je struktura u kojoj se neprestano uspostavljaju tenz ije i dolazi do njihovih razrje enja. Najobicnije svakodnevno pitanje Kako ste? stvara tenziju i kod upitanog i kod pitaca, a odgovor Dobro , Nije lo e Tako-tako dovodi do njenog razrje enja. Ako upitani ne odgovor tenzija ostaje u pitacu, koja se razrje ava razmi ljanjem za to upitani ne odgovara, kritickim mislima o takvom pona anju i sl. Dijete na cija mnoga pitanja roditelji nisu odgovorili, ima u sebi jaku tenziju, koja nekada ima oblik problema, neuroticnog poremecaja itd. Ta tenzija mo e da se isprazni prema i grackama, u obliku sanjarenja i ka njavanja roditelja ili ce jednoga dana ta osoba, kao odrastao covj ek, otici na psihoterapiju i, komunicirajuci o svom neshvacenom djetinjstvu, omoguciti sapetoj energiji koja s tvara tenziju da se isprazni i tako dovede svoju psihoemocionalnu strukturu u ravnote ni polo aj. Jedna od najva nijih spoznaja koju treba da omoguci ovaj Tecaj sadr ana je u slijede coj zakonitosti: Strukture odreduju pona anje! Nacin na koji je ne to strukturirano odre duje pona anje unutar te strukture. Struktura tla odreduje kretanje vodenog toka preko njega. Voda potoka se ne penj e uz brdo, vec ide linijom najmanjeg otpora. Tako se isto krece elektricna struja kroz provodni ke koji joj pru aju najmanji otpor. Na slican nacin u ljudskom ivotu, i tjelesnom i du evnom, postoje strukture koje odreduju kuda ceici linija najmanjeg otpora. Krv se kroz krvne sudove krece linijom najmanjeg otpora , ona ne probija zid krvnog suda, jer je tu otpor veci. A ako dode do zakrecavanja krvnih sudova, tako da je za kretanje kroz njih potrebno savladati veci otpor nego da se probije zid krvnog suda, krv ce se lini jom najmanjeg otpora probiti na mjestu gdje je zid najslabiji i izliti se po tijelu. Strukture koje najjace uticu na ljudsko bice imaju kao sastavne dijelove odluke, identitete, elje,

pretpostavke, vjerovanja, vrijednosti, sudove, ubjedenja i aspiracije. U odnosu izmedu struktura i pona anja dominantna su dva principa: 1. Ljudsko Bice se pona a u skladu sa osnovnim strukturama koje postoje u njegovom ivo tu. (Kod struktura koje u Ekskaliburu nazivamo kronicnim problemima to je vi e nego oc igledno). 2. Za ostvarenje eljenih rezultata u ivotu neke strukture su efikasnije od drugih. Strukture nemaju u sebi niceg licnog. Neke strukture stvaraju neuspje an ili pacen icki ivot, kao na

primjer kronicni problemi, ali ako stavimo u tu strukturu bilo koje Ljudsko Bice , ono ce imati slicna iskustva. Isto tako, ako stavimo mucenika i pacenika u kreativnu strukturu, koja vodi ispu njenju, oni ce imati iskustva ostvarenja koja karakteriziraju tu strukturu. U prakticnom radu tokom Tecaja pokazati cu kako se izmjenom strukture jedne Vrij ednosti mijenja citavo pona anje covjeka (vidi poglavlje Promjena Vrijednosti ). Na iroko je prihvaceno vjerovanje, koje podr avaju mnogi psiholo ki sistemi, da ce lju di ako promjene svoje pona anje, izmijeniti i strukture u kojima ive. Medutim, istina je u pravo suprotna: promjena strukture u kojoj neko ivi dovodi do promjene pona anja. Stoga covjek koji eli da os tvari trajne promjene u svom pona anju treba da pode od te jednostavne cinjenice i izmijeni strukture u ko jima ivi i kojima poku ava ostvariti svoje ciljeve. KOLEBLJIVA STRUKTURA - IVOTNA KLACKALICA Neke strukture izazivaju oscilacije u ivotu. Njih mo emo nazvati kolebljivim strukt urama ili ivotnim klackalicama. Kada poku a da ostvari znacajno pobolj anje u ivotu bez promjene strukt ure i u to ulo i napor, covjek postigne izvjestan napredak, pa se poslije nekog vremena vraca u s tari, manje vrijedan nacin pona anja. Ula e nov napor i donekle napreduje, a zatim pada nazad itd. Ocito je da taj covjek do ivljava promjene, ali one nisu postojane. Mnoge psiholo ke teorije poku avaju da objasne ova j fenomen. Kada se otkrije i rije i jedan problem, za koji se smatra da je uzrok takvog dogadanja, ob icno se poslije kratkog vremena javlja drugi, koji takoder zahtijeva rje enje i tako u nedogled. Obja njenje je u strukturi u kojoj neko ivi. Ako je to kolebljiva struktura koja pr edstavlja ivotnu klackalicu, nikakvo psiholo ko rje enje nece pomoci, izuzev ako omoguci promjenu str ukture. Razlog je taj to psiholo ka rje enja ne mijenjaju strukturu koja je uzrok takvih iskustava, vec pona anje koje proishodi iz strukture. Ona ne djeluju na uzrok, vec na posljedicu i stoga promjene moraju biti kratkotrajne. Najce ci razlog neuspjeha razlicitih kolebljivih struktura je u pretpostavci da rj e enje nekog problema znaci istovremeno stvoriti ne to na njegovom mjestu. Kao to smo naucili na Ekskaliburu, to nije tako! Kada rje avamo problem, mi ne to uklanjamo, diskreiramo. Da bi se po eljna situa cija stvorila, potrebno je kreirati je. To su dva sasvim razlicita procesa, premda se nu no dopun juju. Va no je zapaziti da su ciljevi ova dva procesa potpuno suprotni. Linija najmanjeg otpora u rje avanju problema ide oscilatorno od lo eg ka boljem, a potom natrag od boljeg ka lo em. Ovo se dogada vecinom zato to aktivnost koju poduzimamo stvara problem. Ako

poduzmemo novu aktivnost, ona mo e da smanji intenzitet problema, ali potom je mot ivacija za dalje akcije daleko slabija, osoba prestaje da djela u tom pravcu i poslije nekog vremena pro blem se iznova vraca ili osoba na istom mjestu stvara nov problem. Uocio sam, tokom primjene Ekskalibura, da mnoge osobe, kada rije e svoj trajni problem, bilo Prvim bilo Drugim Metodom, odustaju od aktivnosti kojom bi kreirali pozitivno stanje umjesto problema. Kao razloge navode da nemaju volje, da im nije stalo, d a ce to uciniti kasnije, da nema potrebe da to rade jer je problem zauvijek rije en i mnoge slicne. I poslije kraceg ili du eg vremena oni, na svoju nevolju, na mjestu starog problema stvaraju nov. Ta pojava je, ako se odustane od ciljne orijentacije koja stvara novu po eljnu strukturu, neminovna. Ljudski duh ne trpi v akuum, ima neodoljivu potrebu da ga popuni. I po pravilu, poslije nekog vremena, problem se obnavlja i li se na njegovom mjestu stvara nov. Jer ostala je stara kolebljiva struktura u kojoj energija linijom na jmanjeg otpora tece u pravcu stvaranja novog problema. Ovakav ishod, koji je vidljiv izraz kolebljive strukture, dogada se jer je zanem aren su tinski elemenat kreativnog procesa, stvaralacki cilj: to ja hocu stvoriti? Njega u uklanja nju problema nema, tu postoji samo ono to hocu diskreirati. CILJNA STRUKTURA U ciljnoj strukturi su tinski elemenat je cilj kome se te i, tako da linija najmanje g otpora omogucava energiji da tece od originalne zamisli do njenog konacnog ostvarenja u realnosti . Drugim rijecima, kod ciljne strukture na prirodan, energetski i bezmalo nu an naci n dolazi do kreiranja eljenog i trajnog ishoda, kao to kolebljiva struktura takav ishod spreca va. Da bi covjek svoj ivot uoblicio kako eli, neophodno je da napravi pomak iz kolebljive strukture u ciljnu strukturu. Takva promjena strukture izmijeniti ce smjer ili liniju najmanjeg otpora i eljene promjene biti ce moguce i prirodne. Su tina ciljne strukture je u tome to se promjene unutar nje ne kolebaju, vec se postojano krecu prema krajnjem cilju koji predstavlja energetsko razrje enje takve strukture linij om najmanjeg otpora. Za svakodnevni ivot u kontekstu ovog mog izlaganja najva nije je slijedece: kada je je dnom shvacena i svjesno savladana vje tina stvaranja ciljnih struktura, koje linijom najmanjeg otp ora vode do energetskog razrje enja situacije u vidu po eljnog ishoda, ona nam omogucava stvaranje eljenih re zultata ne samo u kreativnom procesu u u em smislu, vec i uoblicenje citavog ivota kao svrhovitog procesa. Zanimljivo je da ogromna vecina umjetnika vlada kreativnim procesom u svojoj umj etnosti, ali ga ne primjenjuje ire, na citav ivot. A upravo takav pristup kreativnom procesu daje naj

plodnije rezultate, jer bezmalo sve elje neke osobe mogu biti predmet kreativnog procesa. Nema nikakve po trebe da se odvaja stvaralacki proces u umjetnosti od istog procesa u svakodnevnom ivotu.

REAKTIVNA ORIJENTACIJA Nasuprot ciljne strukture, koja nas orijentira ka ostvarenju cilja, kolebljiva s truktura namece reaktivnu orijentaciju u odnosu na ivotne pojave. Ona se uspostavlja vaspitanjem od najranijeg uzrasta. Djeca su porodicnim vaspitanjem i sistemom kolovanja veoma sna no gurnuta prema rea ktivnoj orijentaciji u ivotu. Tu znaci da su ucena da treba reagirati na pravi ili dru tveno dozvoljen nac in. Osobe koje usvoje takav nacin pona anja smatrane su kao dobro adaptirane i zrele osobe . Na alost, one s u rijetko kreativne ili Spiritualno usmjerene. Sa druge strane, kreativne osobe kao to su umjetnici, koji kreativnost ispoljavaj u u svojoj uskoj oblasti, obicno ive kaoticno i nestabilno. A drugi tip osoba koje ive u ciljnoj st rukturi, individue usmjerene na Spiritualni razvoj, u svakodnevnom ivotu ne posti u vidljiva i dru tveno priznata ostvarenja. Na zadatak na ovom Tecaju je da ciljnu strukturu, koja porada kreativnu ili Spiritualnu ori jentaciju ka ostvarenju postojanih eljenih rezultata, naucimo i primijenimo u svim oblastima: u profesiji , hobiju, psiholo kom i emotivnom razvoju i ivotu naj ire shvacenom. Reaktivno pona anje izra ava se na nekoliko nacina. Za vecinu je karakteristicno da su usmjerene na izbjegavanje nepo eljnih ishoda, to su preventivna pona anja. Neki ljudi razvijaj u dominantnu licnost da ne bi bili manipulirani od drugih. Drugi su cesto samokriticni pred okolinom, da bi sprijecili tudu kritiku. Jer kada covjek ka e pred drugima Ja sam za te stvari glup , malo tko ce mu reci: Da, zais ta, ti si za to glup. Nisu rijetke osobe koje se nesigurno i neodgovorno pona aju da bi izbjegle da im s e postave veci zahtjevi. Ima osoba koje djeluju odbojno i neprijateljski da bi izbjegle intimnost koja ih pla i itd. Ciljna struktura prevazilazi reaktivnu, jer te i cilju koji je izvan i iznad reagi ranja na okolnosti. Postoje tri glavna vida ciljne strukture: 1. Kreativna ili stvaralacka struktura, ciji je cilj stvaranje necega to prethodno n ije postojalo. 2. Spiritualna struktura, ciji je cilj uklanjanje postojecih elemenata licnosti i E go naslaga. Njena su tina je rastvaranje ili diskreacija postojeceg, a cilj vi i nivoi svijesti, Istin a, Bog, Apsolut, oslobodenje od ciklusa radanja i umiranja itd... koriste se razliciti termini da oznace Jedno ili Najvi e. 3. Zen struktura, koja se svodi na potpunu identifikaciju sa svim postojecim u ivotu , u bilo kojoj formi da se javlja, pri cemu se gubi razlika izmedu unutra njih i spolja njih sadr aja .

U Kreatonu nagla avamo svojstva stvaralacke i Spiritualne ciljne strukture. Ljudsko bice, naravno, nije ma ina koja se pona a uvijek na isti nacin. Ljudi u reak tivnoj orijentaciji ponekad stvaraju, a ljudi u kreativnoj orijentaciji nekada reagiraju na okolnost i. Ono to odlucuje njihovu orijentaciju jeste u kakvoj strukturi provode veci dio svog ivota. U strukturi stvaralackog procesa nu no je na prvom mjestu imati u svijesti rezulta t cije se ostvarenje eli i sliku koja taj rezultat predstavlja, kao to smo kod mitove ma ine dj elovali na paljenje lampice, a ne na posrednike koji tome vode. Kada je vizija cilja jasna, procesi koji vode tom rezultatu nastaju i otkrivaju se na prirodan nacin. To znaci da u kreativnoj orijentaciji primjenj ujemo postojece procese, prilagodavamo ih ili izmi ljamo sasvim nove. Procesi uvijek moraju da slu e rezultat u, a buduci da nov rezultat mo e da zahtijeva sasvim nov proces, ogranicavanje sebe na poznate proces e mo e da ukoci va u stvaralacku spontanost. MEHANIZAM CILJNE STRUKTURE: TENZIJA I RAZRE ENJE U kolebljivim strukturama linija najmanjeg otpora kretanja energije se koleba. O na se naizmjenicno usmjerava naprijed-nazad i daje kolebljivu strukturu kao osnovu necijeg ivota. U ciljnoj strukturi ili strukturi razrje enja linija najmanjeg otpora kretanju energije vodi covjeka ka razrje enju en ergetske napetosti strukture. Mnogi stvaraoci ponekad nejasno i polusvjesno prepoznaju da su u cilj noj ili kolebljivoj strukturi. Primjera radi, o tome govori re iser Goran Markovic u jednom intervjuu. Opisujuci velike probleme sa kojima su se on i njegova ekipa suocili na snimanju filma u Bugarskoj i koje su na njeg ovo iznenadenje lako savladali, on na pitanje novinara, da li je tema filma bila odlucujuca za entuzi jazam glumaca, ka e: ... mislim da se u konkretnom slucaju radilo jo o necemu. U Dubrovniku sam nekada davno razg ovarao sa Du anom Jovanovicem, piscem iz Ljubljane, kome se svidio jedan moj film, pa ga je hvalio , a ja sam mu onda priznao kako se mnogo toga u tom filmu desilo zgodnim spletom okolnosti, odnosno da nisa m ba kontrolirao proces, vec su mi se stvari dobro potrefile i tome slicno. Ne, rekao je Jovanovic, nije tu u pitanju sreca, vec ulazak u dobru strukturu. Jer, kad ude u dobru strukturu, dodao je, onda se stvar i namje taju same i samo izgleda da slucajno dolaze, a u stvari, dio su te dobre strukture za koju si na ao ulaz. Obrnuto, kad ude u lo u strukturu, onda su sve stvari nekako nedokucive i kako god da se postavi na tj eme, ne mo e ih uskladiti. Kako je stvar prikazao Goran Markovic, ulaz u dobru ili lo u strukturu je neka vrs ta igre na srecui ne zavisi od samog stvaraoca. To, medutim, va i samo za ljude koji ne posjeduju zn anje o strukturama.

Takvo znanje omogucava da covjek po volji stvara ciljne strukture u kojima se stv ari namje taju same i samo izgleda da slucajno dolaze. Ocito je da je najva nija vje tina u mehanizmu stvar alackog procesa, Spiritualnom razvoju ili ivotu uopce stvoriti strukture koje dovode do razrje enja u slu bi stvaranja, razvoja i ivljenja, odnosno stvoriti ciljne strukture.

IZNUDENA PONA ANJA Spomenuo sam da kolebljiva struktura izaziva naizmjenicno kretanje ka cilju i od cilja. Ona ne dovodi do eljenog rezultata, odnosno ako se takav rezultat ostvari, ostvarenje ni je trajno, jer tada postoji energetska te nja vracanja na staru poziciju i stoga je sve te e da se ostvarenje za dr i. Na svoja ivotna kolebanja ljudi reagiraju iznudenim pona anjem, ciji cilj jeste kom penzacija neuspjeha. Takvih oblika pona anja ima nekoliko, a tri su najce ca. 1. Ostajanje u sferi podno ljivog konflikta 2. Manipulacija konfliktom i 3. Voljni napor i trajna tenzija Karakteristika sva ova tri nacina pona anja je da koce istinsku kreativnost, jer n e dozvoljavaju da psihicka energija tece ka svom cilju linijom najmanjeg otpora. OSTAJANJE U SFERI PODNO LJIVOG KONFLIKTA Ljudsko Bice ne podnosi emocionalnu klackalicu i stoga poku ava da smanji oscilaci je svojih do ivljaja na najmanju mogucu mjeru. To poku ava uciniti ostajuci sve vrijeme u jedn oj uskoj zoni koju mo emo nazvati zonom podno ljivog konflikta. Emocionalna kolebanja i dalje postoje, ali se emocionalna klackalica krece u su enim i podno ljivim rasponima. Takvo kompenzaciono pona anje se ispoljava u vidu uravnote enog pona anja , dr anja sebe pod kontrolom , odustajanja od talasanja i slicnim. U kontekstu razvoja kreativnosti ovakvo pona anje dovodi do sputavanja i ogranicavanja, jer takve osobe izbjegavaju promjene. MANIPULACIJA KONFLIKTOM Drugi glavni vid iznudice je manipuliranje konfliktom. Ono se svodi na slijedece . Da bi izbjeglo konflikte, Ljudsko Bice poduzima sve manje aktivnosti i ostaje ograniceno. Ono p okrece aktivnost tek kada mora, a to znaci kad je pod spolja njim ili unutra njim pritiskom. Covjek pokrece se be na aktivnost tako to ubjedljivo i sna no predocava sebi negativne posljedice koje ce nastati ako se akt ivnost ne poduzme ( Ako ne prestanem piti, postati cu alkoholicar i zavr iti cu u ludnici , Ukoliko ne prest anem pu iti, dobiti cu rak na plucima ). Zastra en takvim prikazom rezultata nedelanja, covjek je prinuden da djel a u smjeru sprecavanja nastanka tih negativnih posljedica. U manipulaciji konfliktom postoje dvije faze : 1. U prvoj fazi se nagla ava i pojacava konflikt u kome se covjek nalazi tako to se pr ikazuju negativne posljedice nedelanja. To povecava pritisak na covjeka. 2. U drugoj fazi se poduzimaju aktivnosti da se taj povecani pritisak ukloni. Ocito je da ovo kompenzaciono pona anje nema za cilj stvaranje eljenih rezultata, v

ec ubla avanje pritiska, odnosno sprecavanje negativnih posljedica. Ako usporedimo prvi nacin kompenzaciono pona anja (ostajanje u zoni podno ljivog kon flikta) sa drugim, manipulacijom konfliktom, vidjeti cemo da u ovom slucaju dolazi prvo do kretanja ka viziji negativnih posljedica (brige postaju sve vece, propast izgleda neminovna) sve do prekretne tocke, kada dolazi do kompenzacije, kada struktura odbacuje osobu u suprotnom smjeru nagoneci je na po e ljnu akciju. Tada se javlja prividno cjelishodno pona anje. Osoba poduzima pravu akciju i mo e da postigne po eljan, ali najce ce kratkovjecan ishod. Kako se nastavlja kretanje ka po eljnom rez ultatu ili, ukoliko je ostvaren, egzistiranje u njemu, u tom dijelu strukture popu ta tenzija, ali u drug om dijelu strukture napetost istovremeno raste. I vrlo brzo linija najmanjeg otpora se okrece u smjeru suprot nom od ostvarenog ili eljenog rezultata. Primjera za ovu taktiku i njenu su tinsku bezuspje nost ima mnogo. Osoba se prisilno kocka, pije alkohol, pu i ili uzima droge i mnogo puta poku ava da ostavi svoju tetnu naviku. Ona na pocetku pojacava konfliktnu tenziju: Ako ovako nastavim upropastiti cu svoje zdravlje, buducnost, porodicu, djecu, karijeru... itd. Misli o nadolazecoj propasti sve su crnje. Takva mracna perspekti va je nagoni da poduzme akciju koja njenu naviku treba ukloniti. Poslije nekog vremena i izvjesnog uspje ha napetost popu ta i dolazi do prekretnice u suprotnom smjeru. Ista stvar se uocava u sistemima samorazvoja kod ljudi kojima cilj nije samorazvice, vec koriste takve metode kao sredstvo. Drugim rijecima, oni neki sistem samorazvoja koriste kao u kolebljivu, a ne ciljnu strukturu. Takvi ljudi pocinju veliki broj puta da rade vje be koncentracije, samokontrole i meditacije iz osjecanja da im ivot prolazi isprazno i da treba da izmjene svoju licnost, da sazriju, upoznaju sebe itd. Neko vrijeme se dobro osjecaju, puni su sebe i buduc nost izgleda svjetla. Poslije kraceg ili du eg vremena motivacija im slabi, prestaju da rade i vracaju se u pred a nju kolotecinu uz osjecanje da nisu dovoljno istrajni, da imaju slabu volju itd. Kako se to ka e u o kultnom miljeu, nastupila je nu na reakcija . Ona to jeste, tocnije receno reakcija je neizbje na za ogromnu vecinu ljudi, koji nemaju znanje o zakonima strukture. Za mali broj ljudi koji takvo znanje posjeduju, rea kcija se dogada, ali buduci da ne ive u kolebljivoj, vec u ciljnoj strukturi koja vodi razrje enju, do reakcije dolazi tek kada se ostvari cilj. VOLJNI NAPOR I TRAJNA TENZIJA Ovaj oblik iznudenog pona anja se sastoji iz poku aja osobe da savlada strukturalni konflikt

nagoneci sebe na akciju naporom volje. Ako u tome cesto uspijeva, smatra se da o soba ima jaku volju. Ukoliko se ce ce trpi neuspjeh, tretira se kao osoba slabe volje. Buduci da vecina sebe smatra osobama slabe volje, a na volju se gleda kao na kljucni uvjet uspjeha u vecini aktivnost i, ljudi poku avaju da ojacaju volju disciplinom, vje banjem koncentracije, autosugestijama i autohipnozom, subli minalnim djelovanjem i drugim sredstvima i metodama. Su tinska razlika izmedu naprezanja volje i ciljne strukture svodi se na slijedece : U stvaralacko-spiritualnoj orijentaciji ne postoji potreba da sebe kontrolirate, disciplinirate, nagonite na bilo to ili pobjedujete svoje slabosti. Bilo kakvi da ste, ukoliko usvojile ta kvu orijentaciju imati cete prirodnu tendenciju kretanja energije prema stvaranju onoga to zaista elite. Ako n aprezanjem volje poku ate da pobijedite unutarnjeg neprijatelja , to znaci da ste rascijepljeni i podi jeljeni. Cak iako uspijete u tome, uvijek ce jedan dio ostati kao gubitnik u vama. Nasuprot tome, kada u osno vi va eg pona anja postoji ciljna struktura, u vama nema nicega to mora da se savlada, vec svi svjesni i nesvjesni aspekti va e licnosti pretvaraju se u saveznike u najdubljem smislu i usmjeravaju se prirodno ka cilju linijom najmanjeg otpora. Naucili smo u Ekskaliburu da ne bje imo od neprijatnih stanja, vec se sa njima suocavamo u potpunosti, na taj nacin ih diskreiramo i potom usmjeravamo pa nju ka (Alfa).

eljenom cilju

Kada uz napor volje poku avate da postignete neki cilj, a pri tome ste u struktura lnom konfliktu, mo ete nakratko postici uspjeh, ali na duge staze ceka vas neumitan neuspjeh. Nepr ekidan napor volje da se stvar postigne ili, ako je postignuta, da se zadr i, djeluje iscrpljujuce i oso ba mora da tra i sve nove motive za mobilizaciju volje, ne smije da se ni za trenutak opusti, jer se klatn o neumoljivo vraca u polaznu poziciju, A u strukturi ostvarenja covjek je najveci dio vremena opu ten. O tome n am govori primjer Svetog Augustina. Njega je jednom prilikom zatekao vojnik kako se, okru en djecom, igra s a kockama i tome se veoma zacudio: Kako to da se ti, sveti covjek, igra sa djecom? Na to mu je svetac u zvratio: Ne treba da se cudi . Ti si slavan vojnik, pa ipak tvoj luk nije stalno nategnut, ponekad mu o pusti tetivu. Ljudi koji za svoje uspjehe u ivotu treba da zahvale voljnom naporu, primjenjuju taktiku trajne tenzije. Oni stalno napre u volju da bi odr ali svoje ivotno klatno na pozitivnoj str ani, jer svako popu tanje napora pokrece klatno linijom najmanjeg otpora u suprotnom, negativnom smjeru. D obar primjer za to je tipicna uspje na Amerikanka Lujza Hej, spisateljica niza prirucnika o postizanju u spjeha u ivotu koji su i kod nas stekli reputaciju. Te su knjige zanimljivo pisane i ima u njima mnogo korisn

ih savjeta i informacija. Stvar postaje neprijatna kada ona opi e jedan svoj prosjecan dan. Tada se ukazuje punjen trajnom tenzijom.

ivot is

Ujutro, jo dok ne otvorim oci , pi e ona, moja prva misao je da se zahvalim za sve to im am. Potom, po to se istu ira, ona meditira pola sata, ponavlja molitve i autosugestije. Slijedi 15 minuta fizickih vje banja, a ponekad tome pridoda vje banje aerobika uz instrukcije sa redovne telev izijske emisije. Doruckuje voce, vocne sokove i bezkofeinski caj, zahvaljujuci se sve vrijeme Maj ci Zemlji za hranu koju jede. Prije rucka prakticira davanje glasnih autosugestija ispred ogledala, a ponekad ih pjeva kao mantre. Za vrijeme rucka, iznova blagoslivlja hranu i meditativno se zahvaljuje Majci Ze mlji. Ako jede u dru tvu, ona i ostali blagoslivljaju jedni druge za stolom. Popodne ona radi fizic ke vje be na gimnastickim spravama, a ponekad istovremeno slu a trake sa autosugestijama. Ponekad uvecer ona cita iuci. Tada takoder ispisuje autosugestije. Njen ivot je ocito ispunjen stalnim naporom volje da se klatno ne preusmjeri u ne po eljnom pravcu. I neko vrijeme mo e izgledati uspje an. Bilo kakvo opu tanje dovelo bi upravo do neuspjeha. Ali on mora doci prije ili poslije, ukoliko ovakve osobe sretnim stjecajem okolnosti ne promjene strukturu u kojoj ive. Do neuspjeha obicno dolazi naglo, kada ih neki iznenadan dogadaj savlada. Ak o se to dogodi postepeno, kada ih stalna tenzija iscrpi, takve osobe, koje u uspje noj fazi obicn o postaju kultni lideri, svoje klizanje nazad obicno prikrivaju, ili pocinju da piju, uzimaju stimulativna sred stva itd. Ma koliko pametno smi ljeno iznudeno pona anje ne mo e da pomogne ako je covjek u strukturalnom konfliktu, jer je taj konflikt nerje iv! Bilo kakva akcija poduzeta iz njega samo ce ga prije ili poslije pojacati. Usvajanje ciljne ivotne strukture ili strukture ostvarenja daleko je lak i, elegant niji i efikasniji nacin da se ivot usmjeri ka eljenim ciljevima. I tada covjek mo e da daje sebi Alfe, da vj e ba tijelo ili da radi bilo to drugo. Ali on ni ta od toga ne mora, a bilo to da radi to slu i konacnom stvaralack om ili Spiritualnom cilju. REZ IME: Dokgod smo u strukturalnom konfliktu, nikakva iznudena pona anja nece rije iti taj k onflikt. Jedini nacin je ne rje avati strukturalni konflikt, vec ga prevazici formiranjem cilja koji je izvan konflikta. Usmjerenje na cilj stvara ciljnu strukturu koja je struktura razrje enja ili ostvarenja.

Ciljna struktura je su tinski drugacija od konfliktne strukture. Ona se javlja u t ri oblika: kao Spiritualna, stvaralacka i Zen-struktura. Sve te tri strukture, buduci da su usm jerene na cilj, omogucavaju kljucni elemenat za uspje no ostvarenje: strukturalnu tenziju. To je sinonim za na petost koja postoji u strukturi. Napetost ili strukturalna tenzija postoji izmedu postojeceg stanja i postavljenog cilja kojem te imo. U prvim stadijima Spiritualnog razvoja covjek nje nije svjestan. Tek kada svjesn o zakoraci Stazom ,

odnosno odluci se za Istinu kao svoj najvi i cilj, covjek postaje svjestan Spiritu alne strukture u kojoj se nalazi i cijem cilju te i. ELEMENTI STRUKTURALNE TENZIJE Strukturalna tenzija ima dvije glavne komponente: 1. Viziju (ili psihicku sliku) cilja koji elimo da postignemo. 2. Jasno sagledavanje trenutne realnosti u kojoj se nalazimo. Na pocetku stvaralackog procesa postoji nepoklapanje izmedu onoga to elite da stvo rite i va eg trenutnog stanja. To je razumljivo, jer cilj va eg stvaranja postoji samo kao vizi ja u va oj svijesti. Nepoklapanje je privremeno, ono se smanjuje tokom stvaralackog procesa. Kako se pribli avate postavljenom cilju, nepodudaranje je sve manje. Neiskusni ljudi su obicno obeshr abreni nepoklapanjem eljenog i postojeceg. Ali za stvaraoce sve snage koje su na djelu su korisne. Ako je vece nepoklapanje, veca je i tenzija, pa stoga ima vi e energije koja se ula e u proces ostvarenja. Kak o se tokom kreativnog procesa razlika smanjuje, taj proces dobiva vece ubrzanje, jer se pribli avate kra jnjem, eljenom ishodu. Strukturalnu tenziju ovako formirate: prvo zamislite i vizualizirate rezultat ko ji elite da stvorite, a potom usmjerite pa nju na trenutno stanje u kome se nalazite u odnosu na cilj i os jetite ga u potpunosti. Potom to isto ucinite sa vizualiziranim ishodom: usmjerite svu pa nju na njega i o sjetite ga u potpunosti kao da realno postoji. Taj postupak mo ete ponoviti vi e puta uzastopno. Ovakvo stvaranj e strukturalne tenzije je uroden dar kreativnih osoba, ali lako mo e da se nauci, kao to mo ete vidjeti iz opis anog postupka. Kod Spiritualne strukture postoji krajnji cilj -spajanje sa Bogom, Apsolutom, Sv epostojanjem, dostizanje Najvi e Istine... nazovite ga kako hocete. I dokgod se taj najvi i cilj n e ostvari postojati ce strukturalna tenzija koja goni covjeka ka tom konacnom cilju. Istini za volju, o n du Staze postavlja ciljeve koji su u datom trenutku konacni ciljevi, na primjer, da dostigne stabilno stanj e svijesti. Ti se ciljevi ostvaruju unutar sve irih domena aktivnosti (vidi ivotne dinamizme). U Zen-strukturi svaki neposredni cilj koji se javi je konacan, jer Prakticar Zen a te i da se potpuno uklopi u ivotna gibanja. Cilj ivota je ivljenje i iza toga nema ni ta drugo. Stoga Kad a sam gladan, jedem , Kada sam edan, pijem , kada mi se spava, spavam . To je Zen! VIZ IJA Vizija je u biti psihicka slika, ali nije samo to. Sna na vizija sadr i u sebi i ost ale culne i osjecajne podatke: osjecanja i tjelesne senzacije koje cemo imati kada ostvarimo cilj, gla sove i zvuke koje cemo cuti, nekada opip, miris, ili cak ukus.

Vizija ima posebnu snagu u kreativnom procesu, jer kroz nju mo ete lako dosegnuti iza obicnog do neobicnog. Vizija poma e da organizirate svoje akcije, da sagledate svoje vrijedno sti i jasno odredite to je znacajno u tekucoj realnosti. Vizija cilja ima presudnu ulogu kao su tinski cinila c u stvaralackom aktu. U vezi sa primjerom psihokinetickog djelovanja na paljenje lampica na mitovoj ma in i, primjenljiv je stav Rod era Se ensa koji ka e: Nerijetko je umjetnik nesvjestan misaonih procesa ko ji vode cilju sve dok sa njima ne zavr i; veoma cesto zavr en rad je poslije akta stvaranja neshvatlji v umjetniku. Mnogi umjetnici imaju utisak da vizija predstavlja njihovo unutra nje oko i da ih to unu tra nje oko nepogrje ivo vodi ka ostvarenju cilja. Unutra nje oko vizije mo e da sagleda ono to jo nije tu, mo e da do segne iznad sada njih okolnosti i da vidi ono to do sada nije postojalo. Vizija je psihicka predstava ostvarenog cilja. Mi moramo dobro znati to hocemo da bismo bili u stanju da to ostvarimo. Po to je cilj izuzetno va an, njemu cu posvetiti posebnu pa nj u. Dr ite jasnu viziju u svijesti, ne uzimajuci u obzir ono to ste ranije mislili i ci nili, a takoder bez obzira na ono to su drugi mislili i cinili. Pocnite kao da ni ta ranije nije ni pos tojalo, pocnite iz praznine. Kako se ona ostvaruje kao polazna osnova, znate iz Ekskalibura. Ustvari, takav a kt je imitacija Bo jeg stvaranja, jer je On stvorio svijet iz praznine. Vizualizirajte krajnji rezultat onako kako biste eljeli da ga vidite u fizickoj r ealnosti. Stvaranje psihicke slike ima veoma dalekose no djelovanje: na taj nacin ste u stanju da asim ilirate odjednom ogromnu masu podataka. Kineska izreka da jedna slika vrijedi 10.000 rijeci je cesto tocn a. Odnosi izmedu razlicitih elemenata strukture postaju jasni. Va a slika je kao prvi kristal koji bacate u za sicen rastvor: oko njega ce se izgraditi slo ena struktura krajnjeg ishoda. U ma ti posmatrajte svoj rezultat sa vi e stajali ta. Oduzmite neke elemente. Neke dod ajte. Gledajte sliku spolja, pa potom iznutra. Gledajte je izbliza, pa iz daljine, odo zgora, odozdo i sa svih strana. Na taj nacin saznavati cete sve vi e o svojoj kreaciji. Okultni zakoni stvaranja uce nas o znacaju postojanja vizije na pocetku kreativn og akta, a njih potkrepljuju eksperimentalni dokazi sa psihokinezom. Kada je slika koja predstav lja cilj potpuno jasna, ona je na putu da se ostvari, da anga ira va e odgovarajuce aktivnosti koje ce je prizemlji ti. Ta slika tada postoji u svijetu emocionalnih energija, a to znacida i sredstva i nacini njenog ostvarenj a takoder postoje, ili ce nastati tokom kretanja energije ka krajnjem cilju. Koliko va a vizija treba da bude jasna i odredena? Toliko jasna da biste prepoznal

i rezultat kada biste ga imali u materijalnoj realnosti. Kada biste vi, ugledav i rezultat, rekli: to je to! Neki ljudi imaju jacu vizualizaciju, neki slabiju. O trina i jasnoca slike je znac ajan cinilac u kreaciji.

to je slika jasnija i ivlja, izgledi za br u realizaciju su veci. Ali, ukoliko nemat e sposobnosti o tre vizualizacije, ne treba da padate duhom. Ako ste u stanju prepoznati rezultat ka da se ostvari u MEVP-u, to je dovoljno. SU TINSKA PRIRODA CILJA Kako cete znati da li je va cilj pravi cilj koji ce dovesti do usmjeravanje energ ije linijom najmanjeg otpora ili je samo sredstvo za ostvarenje nekog drugog cilja? Postoji samo jedan kriterij. Cilj ili krajnji rezultat je ne to to postoji samo po sebi i za sebe. On ne postoji zato da bi vas odveo do n ekog drugog rezultata, premda se tokom va eg razvoja to mo e prirodno dogoditi. Cilj ne smije imati svoj ci lj! Ukoliko on vodi do drugog rezultata, on je samo sredstvo i stoga ne mo e da stvori efikasnu strukturu razrje enja. Ljudi mnogo misle o novcu kao o cilju koji poku avaju da ostvare, pri cemu nisu svjesni da im on najce ce nije cilj, vec sredstvo za ostvarenje nekog drugog cilja. Vecini ljudi novac daje emocionalnu s igurnost, pa je prema tome emocionalna sigurnost njihov pravi cilj! Drugi ljudi ele novac da bi mogli da kro z njega ispolje ljubav prema bliskim osobama ili da putuju i sticu nova iskustva ili im daje osjecanje slobod e. U tim slucajevima pravi cilj je ispoljavanje ljubavi prema bli njima, sticanje novih iskustava ili osjecanje slobo de. Kada ele da stvore efikasnu strukturu ostvarenja, takve osobe treba da se usredsrede na ljubav prem a bli njima, nova iskustva ili slobodu kao krajnje ciljeve, a ako je novac neophodno sredstvo da se oni ost vare, on ce se pojaviti i biti upotrebljen. Da biste imali efikasnu strukturu ostvarenja morate imati pravi cilj, a to znaci uvijek, uvijek, UVIJEK cilj iza kojeg ne postoji neki drugi cilj. Cilj koji postoji sam po sebi i za se be. Cilj koji samog sebe opravdava i obja njava! Takve ciljeve cemo naci kod istinskih i efikasnih stvaralaca, koji koriste struk ture ostvarenja, kod Spiritualno samoostvarenih ljudi i kod mistika. Zadr ati cemo se neko vrijeme na ciljevima koje elimo postici i osvijetliti cemo ih sa vi e strana primjerima efikasnih stvaralaca, jer je taj elemenat strukture razrje enja od veli kog znacaja, a mali broj ljudi to zna kako treba. Kada Majstor na pocetku Intenziva Gnoze ka e Ucesnicima: Jedini i iskljucivi cilj n a eg Intenziva je Gnoza (Istina). Ako ste na Intenziv do li zbog Gnoze, ako je to va cilj, onda st e na pravom mjestu i imate velike anse da je do ivite. Ako ste do li zbog bilo kojeg drugog cilja, proma iti cete! Drugi ciljevi mogu biti sami po sebi vrijedni -da ostvarite bolje meduljudske odnose, da do ivite okultne fenomene, da osjetite istinsku ljubav prema drugim Ljudskim Bicima, da se oslobodite inhibicija itd. A

ko je neki od tih ciljeva cilj kome ovdje te ite, na Intenzivu Gnoze ga necete ostvariti, jer Intenziv ima takvu strukturu da usmjerava energiju u pravcu Direktnog Iskustva Istine. Ako se usmjerite na taj cilj, svi s poredni ciljevi mogu da se do ive i vrlo se cesto do ivljavaju, ali ako njih postavite kao cilj, proma iti cete. Slicnu situaciju imate na makro nivou, kada covjek bude privucen nekom Spiritual nom sistemu ne radi njegovog cilja (Istine), vec eli da ga iskoristi kao sredstvo za rje enje svojih licnih problema, premda je toga uglavnom nesvjestan. Takav covjek je prvo vrijeme odu evljen, na ao je pravo uc enje, Istinskog Ucitelja ili je na ao sebe . To je fenomen Spiritualnog mjedenog mjeseca. Poslije nek og vremena nastupa reakcija. Ona mo e da se javi poslije dva mjeseca ili poslije dvije godine. Covjek je razocaran, nije to ono pravo. Ucenje nije svemocno, Ucitelj nije savr en, ostali Sljedbenici su puni nedo stataka. On krece u potragu za novim ljudima, za boljim ucenjem, za novim pravim Uciteljem. Gdje je gre ka? U kolebljivoj strukturi koju je stvorio! Ako je elio rje enje nekog p roblema, trebalo je da tra i metodu kome je cilj upravo rje avanje problema. A ako je htio Spiritualn i razvoj, jedini cilj smio je biti Istina, Bog, Apsolut, a ne rje enje licnih problema, koji su posredne karike ili sredstva. Kada je u ciljnoj strukturi, ucenje ce mu izgledati vrijedno, Ucitelj ce mu biti dobar, a ako za o stvarenje njegovog cilja bude potrebno da se neki licni problem razrije i, on ce se razrije iti. Ukoliko to nije n eophodno za ostvarenje njegovog Spiritualnog cilja, to se nece dogoditi. A kada iscrpe potencijal jedno g sistema ili Ucitelja, on ce sagledati u daljini, iza linije horizonta, nove vidike koji su mu do tada bili v an vidnog i psiholo kog polja. O ciljnoj strukturi Maksvel Malc, poznati autor knjiga o ostvarenju ha, pi e: ivotnog uspje

Kreativan mehanizam je automatski. On operira u terminima CILJEVA i KRAJNJIH REZU LTATA. Kada jednom postavite konacni cilj koji treba da se ostvari, mo ete se osloniti na njegov AUTOMATSKI SISTEM VODENJA da vas dovede do cilja mnogo bolje nego to to mo ete svjesnim razmi lj anjem. A svom kreativnom procesu obezbjedujete cilj kada mislile u terminima krajnjih rezultat a. Va automatski sistem tada OBEZBJEDUJE POTREBNA SREDSTVA. U stvaralackim aktivnostima, kao i u no enju sa ivotom uopce, najva nije je osjecanje smisla koje za covjeka ima neka aktivnost. Na to je prvi izricito ukazao Viktor Frankl. A osjecanje smisla samo je drugi izraz za cilj kome covjek stremi. Kao dva ekstrema Frankl je suprotstavio ljude koji ive privremenu egzistenciju , na primjer ljude u zatvoru, koji imaju ogranicene horizonte, sa lju dima koji imaju sna an i visoko postavljen cilj u ivotu, kao to su zaljubljeni koji ma taju o sretnoj buducno sti. Frankl je otkrio da je najbolji nacin da se neuroticar izlijeci od neuroze da mu se stvori sna no osjecan

je smisla, odnosno cilj za koji je vrijedno ivjeti i boriti se. Obja njenje je veoma jednostavno: ivot u ljubav i je vi i cilj, tako da nova struktura prevazilazi staro neuroticnu strukturu i obuhvata je u sebe. Neuroticn a struktura je i nastala jer nije postojao smisao u ivotu. Energija je u novoj strukturi usmjerena linijom najmanje g otpora prema novostvorenom cilju i neuroza kao stanje koje je nastalo zbog nepostojanja cilja i cezava.

Frankl je tokom II svjetskog rata odveden u koncentracioni logor sa clanovima sv oje porodice. Pri sebi je imao rukopis svoje planirane knjige koji je, kratko vrijeme po dolasku u logor, bio izgubljen. Veliki dio svojih logora kih dana Frankl je proveo poku avajuci da po sjecanju rekonstruira ruk opis. Poslije rata je shvatio koliko je mnogo za svoje pre ivljavanje dugovao postavljenom cilju da ruko pis ponovo stvori. Poslije rata objavio ga je pod naslovom: Od logora smrti do egzistencijalizma . Osnovna i n ajvrijednija ideja njegovog rada je da je fizicko i mentalno zdravlje direktno povezano sa osjecanj em svrhovitosti ili postojanja cilja. Da bi bio iv u punom smislu rijeci, covjeku su neophodni ciljevi kojima ce te iti. Kada je osjecanje cilja stvoreno u covjeku, on se pona a kao skija na vodi koji se vezao za motorni camac koji ga vuce -vitalna linija je uspostavljena i covjeka nosi cilj na horizontu. Ako ta ivotna linija ne postoji, jer nema cilja kome bi covjek te io, on ivi u dosad i, ocajanju i beznadu i postaje ranjiv na fizicke i mentalne poremecaje. Frankl pi e: Smisao odre duje tempo ivljenju. Egzistencija posrce ukoliko u njoj nije prisutna transcendencija prema necemu to je iznad nje same. A u knjizi Volja za smislom on ponavlja: Egzistencija se ru i ukoliko ne postoji sna na idej a koja ce je voditi ili sna an ideal kojeg ce se dr ati . Izrazi sna na ideja i sna an ideal su ocito sinonimi za CILJ! Postojanje cilja je nu no ne samo u ivotu, vec takoder u umjetnosti. Kreativan proces u uspje nom romanu je paralela kreativnom procesu u ivotu. U svom vec citiranom prirucniku za pisanje romana, Kolin Vilson istice: Ne mo ete napisati doista impresivnu dramu ili roman o nekome tko ne zna to hoce. Ciljevi kao su tinski elemenat strukture ispunjenja mogu biti filozofski uzvi eni, p remda to nije nu no. Ono to je bitno jeste da su odlucujuci cinilac strukture ostvarenja i da tak va struktura vodi svrhovitom, zadovoljnom i ispunjenom ivotu. Nije va no to misli i kako prosuduje oko lina, va no je kako se covjek osjeca. Tako Dr Aleksandar Obradovic, proslavljeni fudbalski menad er, napu t a medicinu koja se kod nas u njegovoj mladosti visoko vrednovala i postaje direktor fudbalskog klub a. To je u ovo na e vrijeme profitabilan polo aj, ali u vrijeme kada je on donio tu odluku fudbalom su se ugla vnom bavili propali studenti i ljudi bez profesije. Pa ipak je takva odluka ucinila da je proveo ispunjen ivot. O tome on ka e: Zavr io sam medicinu na vrijeme, bio odlican student, postao asistent na fakultetu... Meduti m, u jednom trenutku sam do ao u situaciju da biram ili da budem docent na Medicinskom fakultetu ili da bud em direktor Zvezde . Moj tast, koji je bio profesor univerziteta, nije mogao shvatiti da neko hoce da bud e direktor jednog lopta kog

kluba i da se odrekne univerzitetske karijere. Bio je ubijeden da ima ludog zeta . Mislio sam da je to svojevrstan rizik. Medutim, uhodana univerzitetska karijera n ije mogla da konkurira atraktivnosti i izazovu koje je nudilo mjesto direktora jednog velikog fudbalskog kluba. Odabrao sam ivot koji volim, a najljep a stvar u ivotu je kada radi ono to voli . Istinsko stvarala tvo je zasnovano na strukturi ostvarenja ili ciljnoj strukturi i ima, kao to sam rekao, cilj koji samog sebe opravdava. Iza njega nema niceg drugog. Tra enje drugo g, pravog cilja iza samosvojnog cilja je isprazno psihologiziranje. Jednom prilikom, na filmskom fes tivalu na kome je re iser D on Ford dobio za svoj film nagradu, novinar ga je zapitao: to ste sa ovim svojim f ilmom htjeli reci? Ovaj autenticni stvaralac mu je dao jednostavan i istinit odgovor: Filmom nisam htio n i ta reci. Ja pravim filmove i moj jedini cilj je bio da napravim dobar film. Kada hocu ne to da ka em, ja po aljem t elegram! Ovakvi stavovi su duboko opravdani i izra avaju strukturu ostvarenja u kojoj se ta kav covjek nalazi.

IVOTNI DINAMIZMI I NJIHOVI CILJEVI Ron Habard je otkrio da postoji 8 bazicnih dinamizama (te nji, impulsa, nagona) kr oz koje Ljudsko Bice pre ivljava. To su osnovni motivi Ljudskog Bica i istovremeno domeni njegove aktivnosti. Prvi dinamizam je te nja prema pre ivljavanju sopstvenog bica ili samopre ivljavanju. On se u biologiji naziva samoodr anjem. Mo emo ga nazvati samo-dinamizmom, jer u njemu vidim o u potpunosti izra enu individualnost. Drugi dinamizam je te nja da se pre ivi kroz seks, porodicu, radanje i podizanje dje ce. Treci dinamizam je te nja prema egzistiranju u grupama individua: koli, klasi, prof esiji, gradu, naciji, rasi itd. Cetvrti dinamizam je te nja prema pre ivljavanju kroz citav ljudski rod, covjecanstv o. Tako crna rasa spada pod treci dinamizam, a sve ljudske rase skupa pod cetvrti. Peti dinamizam je te nja ka egzistenciji citavog ivog svijeta, svih da su ljudi, biljke, ivotinje ili prijelazni oblici. ivih bica, bilo

esti dinamizam je te nja prema egzistenciji citavog fizickog univerzuma, MEVP-a. Sedmi dinamizam je te nja da se pre ivi kao Atman ili Spiritualno Bice. Sve Spiritua lno, sa identitetom ili bez njega, spada pod taj dinamizam, koji se mo e nazvati Spiritual nim dinamizmom. Osmi dinamizam je te nja Ljudskog Bica da postoji kao beskonacnost, te nja da se pre i vi kroz Boga i u njemu, te nja ka Istini, Svemu- to-Postoji itd. Ovaj dinamizam se stoga naz iva Bo ji ili Beskonacni dinamizam ili dinamizam Apsolutne Istine. Iz samih dinamizama proishode njihovi ciljevi, oni i jesu te nje ka razlicitim cil jevima u okviru svojih domena aktivnosti. Ula enje u ovaj univerzum i egzistencija u njemu mogu da se shv ate kroz igranje igara razlicitog nivoa. Ako podemo od ocite istine da je svrha igre da se ostvari neki cilj (jer se igra sastoji od barijera, sloboda i cilja), a da su dinamizmi te nje da se ciljevi ostvare, mo emo d a uocimo da se ljudi u odnosu na dinamizme nalaze na razlicitim nivoima operativnosti, odnosno oni su a ktivni na razlicitim poljima aktivnosti. Dinamizmi jesu te nje, ali ih sa nekog vi eg, kozmickog stajali ta mo emo tretirali kao igrali ta na kojima Bice igra svoje igre, svako igrali te vi e i prostranije od prethodnog ni eg. D rugi dinamizam -djeca, ljubavni ili bracni partner -je prostraniji od prvog, prevazilazi ga i ukljucuje

u sebe. Grupe, na primjer grupe porodica u jednom gradu, zatim nacija, vjera ili rasa prevazilaze jednu porodicu itd. Cetvrti dinamizam je skup sva prva tri dinamizma i sastoji se iz ukupnosti kreta nja citave vrste, ljudskog roda, homo sapiensa. Peti dinamizam je skup svih mogucih cetvrtih dinamizama i svih su ljudi, biljke ili ivotinje. ivih bica, bilo da

esti je ukupnost svih mogucih materijalnih ispoljenja, citavog fizickog univerzum a, sa njegovim karakteristikama kao to su vrijeme, energija, materija i prostor. Sedmi je skup svih Spiritualnih ispoljenja unutar jednog univerzuma. Osmi, cesto shvacen kao Bog, Sve-Postojanje, Beskonacnost ili Istina je sveobuhv atni stvaralacki dinamizam ovog univerzuma. Svaki od osam dinamizama ima svoje polje igre, barijere, ciljeve i kontraciljeve , a oni se ispoljavaju kao te nje da se ostvare ciljevi od strane igraca koji djeluju u tom domenu. Bitno je znati da je svaki dinamizam, osim osmog, najvi eg, podreden onom iznad se be. Stoga su ciljevi i te nje koje imate na petom dinamizmu u znacajnom stupnju povezani sa cil jevima koje imate na estom itd. U krajnjoj analizi svi moguci ciljevi Bica izvedeni su samo iz jednog, najvi eg ci lja koji postoji u domenu 8. dinamizma -Spiritualnog cilja spajanja sa Beskonacnim ili Istinom. Ljudi su u odnosu na dinamizme na razlicitim nivoima razvoja. Osobe koje su fiks irane za prvi dinamizam, malo toga mogu da ucine na vi im dinamizmima. Jedini cilj takve osobe j este da pre ivi kao jedinka, bez obzira na druge ljude, ivotnu okolinu i druga bica. Ona nije u stanj u da razumije cega dobrog ima u vi im dinamizmima. Roditelji, bracni drug, djeca, za nju su samo utjelovljen je problema. Grupe za nju znace obaveze i nevolje, covjecanstvo samo trule , ivotinje joj zagaduju okolinu, u niverzum je neshvatljiv i zastra ujuci, a Spiritualni ivot ne postoji, to je izmi ljotina maloumnih i histericn ih. Takav je taj covjek samog sebe zatvorio u tamnicu Ega u kojoj ni ta drugo ne posto ji osim uskih, sebicnih interesa. Sve druge aktivnosti su blokirane. Naravno da je blokadu on i zazvao, tako da ce on predstavljati opoziciju svemu to je Spiritualno razvijenijim ljudima vrijedno. U svojoj Ego tamnici on ce provesti mnoge godine ili mnoge ivote. Medutim, pomoc sti e! Tra eci lijeka za svoje nevolje, covjek ce jednog dana naici na gnosticko procesiranje, meditaciju ili bilo koji oblik Spiritualnog rada i poceti ce da uk

lanja naslage emotivnog naboja sa svoje svijesti. Kada ih, poslije du eg ili kraceg vremena, ukloni u tolikoj mjeri da se mo e reci da je oci cen ili cist (otud i dolazi sajentolo ki izraz Klijer ili Cist ) po prvom dinamizam, to znaci d a na tom dinamizam on nema te nji koje on sam blokira. Primjera radi, covjek je cist po 1. dinamizmu ako te nju da pre ivi kroz tjelesno i du evno zdravlje nije sam blokirao stvarajuci psihosomatske i druge por emecaje: bol u ledima ili sinusima, glavobolju, cir u stomaku, astmu, visok krvni pritisak i dr uge, ako ne pati od depresija i nesrazmjernih strahova itd.

Sasvim je u redu ako vam se suprotstavi drugo Bice, jer je ono samodeterminirano i ima svoje te nje koje mogu ici nasuprot va ih. Ali nije u redu ako se suprotstavljate sami seb i. To je, sa druge strane, najbolja definicija osobe koja nije cista -osoba koja sama sebi stvara opoziciju . Na ovoj planeti, u ovom periodu, vecina pripadnika ljudske rase je introvertiran a u ni e dinamizme. To znaci da su oni svoju pa nju preusmjerili od vi ih domena ivota unutar sebe, u naj u u arenu ivotne igre. Takvi ljudi su avaju svoju pa nju u opsegu, dubini i snazi i usmjeravaju je ka skucenom prostoru ogranicenom njihovim tijelom i uskim psiholo kim poljem. Buduci da takvi ljudi stvaraju opoziciju i probleme du citavog puta na svom silas ku u ni e dinamizme (jer put vodi od najvi eg dinamizma nani e, a povratak u suprotnom smjeru) , jasno je da problemi na ni im dinamizmima na izvjestan nacin predstavljaju rje enja za probleme sa kojima nisu u stanju da se suoce na vi im dinamizmima, koje su potisnuli u nesvjesno i vi e ih s e ne sjecaju.U ivotu se takve osobe ale na bracnog druga, djecu i dru tvo, jer to su problemi sa ko jima su u stanju da se suoce, dok je ono to ih grize na vi im dinamizmima iscezlo iz svijesti. Ljudi procesiranjem uklanjaju svoje lak e ili te e probleme. Kada uklone takozvane t rajne probleme, oni naivno vjeruju da ce od tada ivot biti lak, lijep i zabavan. Ali uk lanjanje jednog trajnog problema pomjera covjeka navi e na evolucionoj ljestvici i stariji problemi, koji postoje na vi im dinamizmima, izbijaju na povr inu. Prakticar ne treba ocajavati ili da se vajka zb og toga, jer takav je put Spiritualnog razvoja -on sve dalje odmice na Stazi Evolucije i sve vi e se pribli av a konacnom cilju, a nivo njegove odgovornosti i Spiritualne zrelosti sve je vi i. Buduci da u okviru svakog dinamizma postoje ciljevi kojima covjek te i, mo emo grubo podijeliti ciljeve po dinamizmima. Oni su za na e strukture pravi ciljevi zato to iza njih nem a nicega, oni opravdavaju sami sebe i radi sebe postoje. Ne primjer, covjek u okviru prvog din amizma ima cilj da pre ivi i samoodr anje je cilj iza kojeg nema drugog cilja na koji bi se on mogao svesti. U domenu drugog dinamizma covjek, na primjer, eli da za titi svoju djecu i iza toga nema vi eg cilja, to je cilj sam po sebi. Ili covjek do ivljava istinsku ljubav -iza nje nema niceg vi eg u okviru tog dinamizma. Medutim, ciljeva u okviru jednog dinamizma mo e biti vi e. U prakticne svrhe, radi s tvaranja efikasnih struktura koje dovode do razrje enja i usmjeravaju energiju linijom najm anjeg otpora, ponoviti cu da postoji samo jedan siguran kriterij da li cilj pravi a to je -da li cilj post oji radi samog sebe?

Ponoviti cu da cilj ne smije imati svoj cilj! Jer tada se pretvara u sredstvo za ostvarenje drugog cilja i ne omogucava formiranje strukture ispunjenja. Cim je energija usmjerena u sredstvo, dolazi do ogranicenja kretanja energije, o na je preusmjerena sa konacnog cilja na sredstvo i konacni cilj u ogromnoj vecini slucajeva nece bi ti ostvaren. Usredsredivanje pa nje i energije na sredstva (ili ni e ciljeve) dovodi do gubitka g lavnog cilja iz vida i ru enja efikasne energetske strukture, jer cilj jeste glavni i su tinski elem ent strukture ostvarenja. Usredsredivanje na sredstva takoder dovodi do su avanja mogucnosti realizacije cil ja samo na poznate postupke, nacine i metode i stoga uzrokuje ogranicenje energetskog ispol jenja i polja djelovanja. Sa druge strane, usredsredivanje na cilj dovodi do stvaranje strukture razrje enja u kojoj energija linijom najmanjeg otpora tece ka cilju, a posljedica toga je zakonito nastajanje sredstava koja doprinose ostvarenju cilja, ekspanzija postojecih mogucnosti za uklanjanje barijera i otkr ivanje novih, boljih i savr enijih metoda i postupaka. Buduci da postoji hijerarhija dinamizama, odnosno domena na kojima se ispoljavaj u, postavlja se slijedece pitanje: zar nije cilj na ni em dinamizam sredstvo ostvarenja cilja vi eg dinamizma? Odgovor je i da i ne. U okviru jednog dinamizma pravi cilj je cilj sam po sebi. Medutim, sa ireg stajali ta gledano, on slu i ispunjenju najvi eg cilja, Spiritualnog Samoostvarenja. Mo da nam kao ilustracija mo e pomoci linija horizonta koju putnik ima u jednom tren utku. On na svom putu treba da se usmjeri na kraj svog horizonta, na najdalju tocku koju vid i, na kojoj se spajaju nebo i zemlja. Kada dotle dode, njegov horizont se iri i sada mu je cilj opet najdalja t ocka u vidokrugu i tako dalje sve dok ne dode do tocke sa koje se sve postojece vidi.

OSOBINE KREATIVNIH LICNOSTI Razvoj kreativnosti i njeno stimuliranje veoma privlace ljude, pogotovu takve ci ji prihodi zavise od stalnog priliva kreativnih ideja. Psiholozi koji su izucavali kreativnost utvrdi li su da kreativne osobe ispoljavaju odredene osobine. Naravno, malo je kreativaca koji posjeduju sve navedene osobin e, vec ih ispoljavaju u manjem ili vecem broju: 1. Kreativna osoba je spremna da preuzme emocionalni i intelektualni rizik, a to zn aci da je spremna i voljna da se upusti u nova iskustva. 2. Kreativna osoba je talentirana u nekoj od oblasti ljudske djelatnosti. 3. Kreativna osoba ima tendenciju da misli svojom glavom o stvarima, dogadajima i l judima. 4. Takve osobe su nonkonformisti i cesto ustaju protiv vladajuceg trenda u dru tvu. 5. Kreativci vole da se igraju. Oni vole da probaju nove stvari i nove nacine gleda nja, ili da rade mnoge stvari iz cistog zadovoljstva. 6. Oni imaju smisao za humor. 7. Kreativci se lako zabave i rijetko im je dosadno. 8. Kreativne osobe cesto sanjare i dosta vremena provode u ma tanju. 9. Takve osobe su fleksibilne, vide po pravilu vi e rje enja za jednu situaciju. 10. U odnosu na stvari kojima se bave i kojima se posvecuju, takve osobe su moti virane, istrajne i strasno predane. Neke osobe ispoljavaju ovakve osobine kao urodene, ali ce svaki Prakticar koji u lo i po tene napore u primjenu Kreatona poceti da ispoljava ove osobine. Ta promjena bice uoc ljiva i njemu samom i njegovoj okolini.

STADIJI KREATIVNOG PROCESA Dugogodi nja istra ivanja kreativnog procesa otkrila su da takav proces prolazi kroz cetiri stadija. To su: 1. PREPARACIJA ILI PRIPREMA Svodi se na pripremu fizickih sredstava, odlucivanje za formu i stil, i va nije dola enje do ideje! to je naj

2. INKUBACIJA To je nesvjestan proces koji vodi do stvaranja, u kome, kada je data tema, probl em ili ideja, nesvjestan duh radi na kreativnom rje enju. 3. ILUMINACIA To je stadij ispoljenja u kome se ideje, uvidi i stvaralacki proboji registriraj u i bilje e. Na ovom stadiju treba odbaciti svaku kriticku misao, biti spontan i dozvoliti nesmetan p riliv ideja. Svako objektivno procjenjivanje vrijednosti ideja i svaki nepristran stav su smrtni neprijatelji k reativnosti u ovoj fazi i stoga moraju biti sprijeceni u korist potpune spontanosti i otvorenosti. 4. VERIFIKACIJA ILI PROVJERAVANJE Na ovom stadiju treba da budemo kriticni, da na rezultat kreacije gledamo kao na produkt, na objektivan i distanciran nacin. Tu spada prerada materijala, dopisivanje, glacan je i uredivanje. Kreativnost ima najce ce dva vida ispoljenja: 1. Stvaralacki proboj i 2. Struju ili tok kreativnih ideja. Stvaralacki proboj je u su tini uvid u nove veze i odnose medu stvarima i pojavama , obicno pracen oslobadanjem energije i pozitivnim emocijama kao to su olak anje, radost, zaprepa ten je praceno zadovoljstvom. U psihologiji se ponekad naziva Aha! do ivljajem. Kreativna struja ili kreativni tok je brz i spontan priliv ideja koji se javlja kao posljedica uklanjanja svjesne cenzure i istovremene usmjerenosti na cilj. Rje enje nekog problema se obi cno javlja kao posljedica stvaralackog uvida. Komponiranje muzike, pisanje pjesme, eseja ili romana, slikanje i slicne aktivno sti zahtijevaju otvaranje kreativnog toka u du em vremenskom periodu, premda su i takve aktivnosti pro ete povremenim uvidima. To su dva vida stvaralackog procesa. Iskustvo pokazuje da otvaranje kreativnog t oka olak ava kreativne uvide i cini ih ucestalijim, a kreativni proboji, kao eksplozije koje ru e brane, pokrecu plodne stvaralacke tokove.

METODE I TEHNIKE ZA RAZVOJ KREATIVNOSTI Takvih metoda ima vi e. Ja cu se ograniciti na one koje sam na osnovu svog iskustv a procijenio kao najefikasnije. Vecina tih postupaka se razvila iz takozvane mo dane bure ( brain storming ). Te metode otvaraju kreativnu struju sa apsolutnom sigurno cu. Izuzetno su jednosta vne i jedina gre ka koju prakticar mo e da pocini jeste da ih zanemari zbog njihove jednostavnost i. Medutim, njihova jednostavnost je kljuc njihove efikasnosti. Prve vje be slu e samo za to da otvore Prakticara i uklone njegovu svjesnu cenzuru, a one kasnije izlo ene jesu koliko vje be, toliko i prijela z na praktican rad. PRVA VJE BA: SLOBODNE ASOCIJACIJE

Ova vje ba traje pet minuta. Uzmite olovku i nekoliko listova cistog papira, zabil je ite vrijeme kada pocinjete i pocnite pisati. Pi ite sve to vam padne napamet, bez ikakvih zastajanja , premi ljanja ili kontrole. Pi ite to br e mo ete i to vi e mo ete za vrijeme tih pet minuta. Ako zastanete, natjerajte sebe da nastavite sa pisanjem makar rijeci nemale nikakve veze jedna sa drugom i bez obz ira da li se rijeci i recenice ponavljale. Sve je dozvoljeno, samo je jedno va no: nastavite pisati! Ukoliko zastanete, jer vam je svijest sasvim prazna, opi ite upravo to -svoje stan je: Potpuno sam prazan... nikakva misao mi ne pada na pamet.. .ne znam to bih napisao... osjecam se glupo itd. Kada ispunite 5 minuta takvim pisanjem, vje bu ste zavr ili i ispisane papire bacite . DRUGA VJE BA: ASOCIJACIJE U GROZDOVIMA U ovoj vje bi stvarate grozd asocijacija oko jednog pojma koji predstavlja pocetno jezgro. Njen cilj je da izvuce ideje iz potisnutih iskustava i slucajnih misli. To je ustvari proc es kojim anga irate svoju desnu, stvaralacku mo danu hemisferu: Data vam je polazna rijec ivot , a vi treba sa olovkom u ruci da ispisujete to br e mo ete i bez ikakve cenzure, sve ideje koje vam padnu na pamet. Stoga spremite se da budete n elogicni, imaginativni, divlji i nekontrolirani. U ovoj vje bi najva nije je da ne dozvolite nikakvu kritick u cenzuru svojih ideja. Pove ite crtom svaku novu rijec ili frazu sa prethodnom i slijedite tok ideja sve dok ide. Tada se opet vratite na polaznu rijec ivot i pocnite da ispisujete nov niz ideja koje od nje poticu, koje rijec ivot sugerira, ponavljajuci taj postupak tokom 5 minuta, a to je vrijeme trajanja vje be. TRECA VJE BA

U ovoj vje bi, koju Srdan Mihajlovic u svojoj knjizi Psiholo ke vje tine menad era naziva pronalazackim pisanjem, primjenjujete mo danu buru na odabrani neva an objekt. Cilj va m je da iznjedrile 20 stvari po unaprijed zadatom kriteriju. Neva an objekt koji je sredi te iz kojeg treba da proizidu asocijacije slu i tome da osoba pride ovom zadatku u vecoj mjeri opu tena. osloboden a ideje o znacaju ove vje be. Uzmite list praznog papira i na lijevoj ivici, odozgo nadolje, ispi ite na pocetku svakog reda brojeve od 1 do 20, a potom (uvijek poslije ispisivanja brojeva) na vrhu lista napi ite : 20 bica koja piju vodu . Ako vam praksa poka e da vam je prostor na jednom listu papira premalen za dvadeset id eja, ispi ite na prvoj strani lista brojeve od 1-10, a na drugoj od 11-20. Sada, to br e mo ete, napi ite listu od 20 bica koja piju vodu. To znaci 20 bica koja p iju vodu u bilo kojem smislu. Najva nije je da to ucinite najbr e to mo ete da biste sprijecili sv oj analiticki ili kriticki duh da se ukljuci i ukoci vam spontanost. Jer spontan izljev je upravo ono to hocete postici. Ako vam neko od bica koje se javi u va oj svijesti iz bilo kojeg razloga ne odgovara na listi, ni ta zato -nemojte ga odbacivati, napi ite njegovo ime to br e mo ete, cak ako vam dode misao da to bice mo da ne pije vodu . Sljedeca stvar je vrlo va na: treba da navedete 20 bica u vremenu ne du em od 3 minu ta. Ako zavr ite prije tog roka, utoliko bolje. Uradite to sada, prije nego CETVRTA VJE BA Ovog puta primijeniti cete mo danu buru na neku oblast koja za vas ima prakticnu v rijednost. Na taj nacin prethodne vje be dobiti ce svoj smisao kao priprema za iskustva koja su za vas znacajna. Uzmite opet cisti list papira, ispi ite na lijevoj ivici redom brojeve od 1 do 20, a potom na vrhu lista slijedece: 20 stvari koje mogu uraditi da bih popravio svoje zdravlje . Podvucite r ijec mogu da biste naglasili da vi doista ne morate da ucinite nijednu od tih 20 stvari, ali da mo et e ako hocete. Obratite pa nju na slijedece. Treba da odbacite svaku pomisao da cete, po to uradite proces, odabrati dobre ideje sa tog spiska i iskoristiti ih. Ako dozvolite da vam se pro vuce takva primisao, aktivirati cete kriticku komponentu svog duha, a ona ce sasvim sigurno ugu iti kreativni tok va ih ideja. Zato ovaj rad tretirajte kao opu teno vje banje. Opet nagla avam da ispisujete ideje a ideja to br e mo ete. Ukoliko vam se javi misao da je nek to nastavite sa citanjem teksta.

bezvrijedna, besmislena ili suluda, ne obazirite se na to, vec ideju slavite na papir. Ukoliko vam ista ideja dolazi svakog dana ili nekoliko dana u nizu, nemojte tome pridavati znacaj, niti razmi ljajte o tome da li to ne to znaci ili ne. Nije potrebno da ste svje i ili odmorni da biste radili ovu vje bu, sasvim je u redu da budete pospani, depresivni ili bezvoljni. Cuvajte u posebnoj fascikli listove papira koje ste ispisali tokom vje banja (ili koristile posebnu ovecu bilje nicu u tu svrhu) i poslije nekog vremena procitavajte ispisane ideje. Poslije nekoliko procitavanja precrtajte ideje koje se ponavljaju, koje su u tom trenutku neprimjenjive, a ide je koje vam izgledaju plodne ispi ite u drugu bilje nicu. Tako cete doci do podu e liste vrijednih ideja. U ovoj vje bi najva nije je da brzo i nekriticki ispi ete sve ideje. Praksom cete sve vi e skracivati vrijeme potrebno da ispi ete 20 ideja. Zapisujte vrijeme i znajte da cete postici mnogo u pokretanju svog kreativnog toka ako jednog dana uspijete da ispi ete 20 ideja za minut i po ili dv a minuta. Mo ete koristiti skracenice u pisanju koje ljudi obicno koriste kada hvataju bilje ke. Na primjer, r ad za raditi , n za novac i tome slicno. Prakticiranje ovog pisanog vida mo dane bure treba postati va a svakodnevna vje ba. On a se mo e primijeniti na najrazlicitije oblasti, kao to cete vidjeti iz daljeg izlaganja i ako to budete redovno cinili kreativnost ce vam se razviti do neslucenih razmjera, a promjene u va em ivotu biti ce pozitivne, trajne i dramaticne. Na primjer, ako radite ovu vje bu na zaradivanje novca samo 3 minuta d nevno, bezmalo je nemoguce da vam mjesecni prihodi ne porastu u znacajnom iznosu. Ispitivanja vr ena tokom i poslije seminara kreativnosti u U.S.A. pokazuju da se vecini ljudi prihod udvostruci pos lije dvomjesecne primjene ovakvog vje banja mo dane bure na zaradivanje novca! Pored navedenih rezultata, ovaj vid mo dane bure ima slijedece odlike: 1. Opseg njegove primjene je neogranicen, mo ete ga primijeniti u svim oblastima. 2. Izuzetno je jednostavan i nezahtjevan. Uzeti ce vam dnevno samo 2-3 minuta, a mo e te ga prakticirati bezmalo na svakom mjestu, na primjer u autobusu, vlaku ili avionu. 3. Kao posljedica primjene ove tehnike va a kreativnost ce pokuljati ne samo u oblast i na koju ste se usredsredili (na primjer, na zaradivanje novca), vec i u svim ostalim oblastima. Poslije kratkog vremena ovakvog rada utvrditi cete da tra ite i nalazite rje enja za kratko vrijeme u situacijama gdje ste ranije odmah odustajali.

4. U odnosima sa ljudima biti cete neusporedivo slobodniji u izra avanju i spontaniji . Za to vam nece biti potreban nikakav napor, jednostavno cete se spontano ispoljavati bez s vjesnog napora ili namjere. 5. Smisao za humor biti ce vam znatno izo tren. 6. Ukoliko se bavite nekim vidom umjetnickog rada (slikanjem, valjanjem, pisanjem, rucnim ili zanatskim radom), biti cete najveci dio vremena preplavljeni plodnim i vrijednim idejama, a rad ce vam ici glatko i ispunjavati ce vas zadovoljstvom. 7. Ako se do sada niste bavili kreativnim aktivnostima, velika je vjerojatnoca da c ete sada otkriti potpuno novi svijet, svijet stvarala tva, jer ce plodne ideje koje ce vam nadolazi ti tra iti nacin da se izraze, kao to voda koja nadolazi tra i put da se probije. 8. Va e osjecanje sopstvene vrijednosti i samopo tovanje ce znatno porasti, a slika koj u imate o sebi bice mnogo, mnogo pozitivnija. OBLASTI PRIMJENE MO DANE BURE U PISANOJ FORMI Spomenuo sam da je oblast primjene ove tehnike za razvoj kreativne struje bezmal o neogranicena. Na ovom mjestu navesti cu vam nekoliko djelokruga u kojima ih ljudi veoma cesto primjenjuju sa mnogo uspjeha, a vi cete poslije kratkog vremena biti u stanju da je primijenite u pod rucjima u kojima to nitko prije vas nije ucinio. Treba da prodete, kako ste prethodno naucili, kroz sve dolje navedene oblasti, t rudeci se da ispi ete po 20 ideja u vremenu kracem od 3 minuta: Tjelesno i du evno zdravlje 1. 20 ideja o tome kako da zdravije ivim 2.20 nacina kako da pobolj am svoje zdravlje 3. 20 prijatnih fizickih aktivnosti koje bih mogao prakticirati 4.20 nacina koje bili mogao da primijenim da bih se manje nervirao 5.20 nacina kako da steknem zdravo i vitko tijelo 6. 20 ideja o tome kako da ostavim pu enje 7.20 nacina zdrave ishrane 8.20 nacina kako da kontroliram svoj apetit 9.20 nacina kako bih mogao da se pridr avam zdrave dijete 10. 20 nacina kako bih mogao da budem opu ten u svakoj situaciji Ljubavni i seksualni ivot

1.20 nacina kako da nadem idealnog partnera 2. 20 osoba sa kojima bih mogao da budem sretan 3. 20 nacina na koje bih mogao da pridem osobi X 4. 20 stvari koje bih mogao da predlo im osobi X na sastanku 5.20 nacina na koje bih mogao da postanem bolji partner 6.20 nacina na koji bih mogao da pocnem razgovor sa X 7. 20 pretpostavki o tome to partner ocekuje od mene 8. 20 mjesta na kojima bih mogao da nadem partnera 9. 20 stvari kojih se ja stidim u ljubavnom odnosu 10.20 stvari koje bih volio da do ivim u ljubavnom odnosu Novac, zarada i biznis Kao to sam spomenuo, ljudi cesto vjeruju da je novac njihov pravi cilj i rje enje z a sve probleme. Ali nije! Ljudi sa novcem takoder imaju probleme. Na prvo mjesto treba staviti i stinski cilj cije ostvarenje covjek eli, a novac ce biti stvoren kroz kreativan tok ideja, ukoliko je potreban da bi istinski cilj bio ostvaren. Jedina osoba koja eli novac kao istinski cilj, a to znaci novac radi novca, jeste nesretno bice koje nazivamo tvrdicom. Njemu novac nije sredstvo vec cilj. Kada tro i novac takav covjek je istinski nesretan, jer se tada raspada cilj radi kojeg on ivi. Da biste izbjegli razocaranja koja neminovno slijede ako postavite novac kao naj vi i cilj, kada aktivirate svoju kreativnost radi zaradivanja novca ucinite to da biste stekli s redstvo za ostvarenje nekog vi eg cilja koji ste prethodno sebi postavili. 1. 20 nacina na koje mogu da zaradim novac 2. 20 nacina na koje mogu da povecam svoj prihod 3. 20 nacina na koje mogu da pocnem sopstveni biznis 4. 20 ideja kako da nadem bolji posao 5. 20 ideja kako da reklamiram svoje usluge 6. 20 stvari koje mogu da ucinim da povecam prodaju 7. 20 ideja kako da smanjim svoje tro kove 8. 20 poslova koje bih mogao da radim 9. 20 oblasti (poslova) u koje bih mogao da investiram novac 10. 20 poslova koje bih volio da radim Ne trebate se osjecati obaveznim da uvijek navedete 20 stvari, ideja ili nacina. Neki ljudi posti u isto tako dobre rezultate navodeci 15 ili 10 stvari ili ideja na listama. Ali je va no da ih navedete to br e, da biste anga irali kreativan tok iz nesvjesnog, stoga skratite vrijeme na odgovaraju ci nacin (kada stavite 10 stvari na listu skratite vrijeme na minut i po, ako radite sa 15 stvari na 135 s ekundi). U nekim oblastima dobro je da navedete sve karakteristike neke stvari ciju mater ijalizaciju elite. Na primjer: Sve karakteristike profesije koja je za mene idealna: Da zaradujem najmanje 2.000 DEM mjesecno Da imam dosta slobodnog vremena

Da radim za sebe, a ne za poslodavca Da posao radim u svojoj kuci ili u njenoj blizini Da mogu odabrati suradnike na poslu Da radim sa ljudima koji su mi simpaticni...itd. Takoder, ne osjecajte se obaveznim da ono to elite uvijek navodite u 10 kategorija , kao to sam ovdje to ja ucinio. Mo e ih biti manje od 10 ili vi e. Mo dana bura i umjetnicki rad Ljudi koji se bave umjetno cu kao profesijom mogu da se suoce sa suhim periodima , ka da im je dotok kreativnih ideja blokiran. Takve osobe se slu e razlicitim sredstvima da bi takve blokove prevladali, na primjer, piju alkohol. Nekada jednostavno cekaju da inspiracija dode, a u meduvr emenu ocajavaju. Mo dana bura izlo ena na opisani nacin pomoci ce takvim osobama da prevladaju suhi period i iznova pokrenu tok plodnih ideja. Va oj domi ljatosti ostavljeno je da navedete stvari koje su u takvim situacijama zn acajne za vas. Ovdje vam dajem primjer primjene ovog postupka za ljude koji se bave pisanjem: 20 ideja za naslov mog spisa (price, eseja, naucnog rada itd). 20 ideja za zaplet Sve glavne crte licnosti glavnog junaka 20 rje enja za situaciju u kojoj se junak na ao 20 slijedecih stvari koje se mogu desiti junaku

20 nacina na koji mogu da reklamiram svoju knjigu Svi moguci izvori iz kojih mogu da dodem do potrebnih podataka 20 nacina na koje mogu da pocnem svoj rukopis 20 ideja kako da zavr im svoj rukopis... itd. Ovih nekoliko oblasti su navedene sa primjerima kako mo ete aktivirati kreativnost u okviru njih. Ponoviti cu da je proces aktiviranja kreativne struje univerzalan i da se mo e pri mijeniti za ostvarenje kreativnog proboja na bilo kojem polju, u bezmalo svakoj mogucoj oblasti. Evo kako cete primijeniti mo danu buru za ostvarenje eljenog stvaralackog cilja u k onkretnoj oblasti ili za rje enje sasvim odredenog problema. Treba da primijenite mo danu buru na ispisivanje nekoliko lista, a na svakoj cete ispisati po 10 stvari. Svaka od tih lista dati ce vam razlicitu vrstu uvida, plodnih ideja ili stvaralackog proboja u proces koji vodi ostvarenju va eg cilja. Na samom pocetku nu no je da znate te ostvariti. to hocete postici, odnosno da znate koji cilj eli

Ukoliko primijenite ovaj proces na date liste, biti cete iznenadeni rezultatom k oji cete postici. Na kraju primjene ovog procesa znati cete to treba radite i kojim redom, koje postup ke da primijenite, gdje da se usmjerite itd., iako ste na pocetku mo da bili u potpunom mraku, paralizirani i sasvim prazni. Plodna ideja, uvid ili kreativni proboj mo e da se javi na kraju ovog procesa, ali to nije pravilo. Do toga mo e da dode u bilo kojem trenutku primjene procesa. Najce ce se to dogada neko vrijeme poslije obavljene mo dane bure, u trenucima opu tenosti, dok sanjarite ili razmi ljate o necem u drugom. Proces je dat odredenim redom, ali vi ne morate da ga se apsolutno pridr avate. Mo e te navesti vi e od 10 stvari na nekoj od lista, dodati neki svoj doprinos procesu itd. Pazite da ne odbacite neku od lista unaprijed, na osnovu svoje pretpostavke da ona nije primjenjiva na oblast koju o bradujete. Uradite je svakako. Za svaku listu potrebno je 2-3 minuta, stoga nemojte odbacivati neke li ste kao tracenje vremena. 1. Navedite jasno, precizno i specificno cilj koji elite postici. To napi ite kao nasl ov za ono to slijedi. Na primjer, Hocu svoju firmu za prodaju nekretnina ili Hocu otkriti nacine da udvos trucim promet u svojoj cvjecarni . 2.

Nacrtajte jednostavan crte svog OSTVARENOG cilja. Neka to bude

djecji crte , nije va no

da bude lijep. 3. Ukljucite se u svoj ostvareni cilj: To znaci vidite oko sebe sve kako elite da bu de kada cilj ostvarite. Cujte glasove i zvuke koje biste culi u situaciji ostvarenog cilja (prijatelje k ako vam cestitaju, clanove porodice kako se zadovoljno smiju ili dive itd.). Opipajte u imaginaciji stvari koje pripadaju va em ostvarenom cilju i, ako ste u s tanju, osjetite odgovarajuce mirise. Osjetite ono to biste osjecali kada ostvarite cilj. 4. Sada se iskljucite iz te slike i gledajte sebe i sve ostalo kao na ekranu. Obrat ite nakratko pa nju na svoje trenutno stanje. Tako cete stvoriti tenziju izmedu eljenog cilja i postojeceg stanja. 5. Pocnite sa to br im ispisivanjem slijedecih lista. Napi ite 10 mogucih nacina za ostvarenje svog cilja. Ovo mo e potrajati du e od 3 minuta i vjerojatno hoce, ali u svakom slucaju ispi ite t e nacine to br e mo ete, kako vam dolaze u svijest. Odmah potom prijedite na slijedecu listu: Napi ite listu od 10 te koca na koje MO ETE da naidete u ostvarenju ovog cilja Dok ispisujete te moguce te koce veoma cesto cete sagledati da vas od cilja cesto odvajaju sasvim nestvarne ili nepostojece barijere. Napi ite listu od 10 stvari koje vi znate u vezi sa ostvarenjem ovog cilja. Nemojte u ovom postupku te iti savr enstvu, tako da gubite vrijeme na razmi ljanje da li vi to doista znate ili samo nagadate i slicno. Ako vam se cini da znate, stavite to na papir. Napi ite listu od 10 stvari koje vi ne znate u vezi sa ostvarenjem ovog cilja. Predstavljanje svake od tih nepoznanica crno na bijelo skinuti ce u velikoj mjer i maglu misterije koju su prethodno imale. Vidjeti cete da u svakoj od tih komponenti postoji elem enat koji vam je poznat, a samo usmjeravanje pa nje na njih poceti ce da ih bolje osvjetljava. Napi ite listu od 10 stvari koje vi dr ite pod kontrolom u vezi sa ostvarenjem tog c ilja. Kontrola podrazumijeva kontrolu u bilo kojem vidu i ona ne mora biti apsolutna. Dovoljno je da neku stvar kontrolirate u izvjesnoj mjeri. Na primjer, da li kontrolirate vrijem e (kada cete poceti sa ostvarenjem cilja), svoje elje u odnosu na cilj, neke od osoba koje su va ne za nje govo ostvarenje?...itd.

Navedite 10 nacina na koje mo ete doci do informacija o ostvarenju svog cilja. Ovo podrazumijeva sve moguce nacine, na primjer da nadete prirucnik koja obraduj e tu oblast, da pitate znalce, da odete u biblioteku i pitate bibliotekara da li postoje casopis i koji obraduju tu oblast i slicno. Napi ite listu od 10 slicnih stvari koje ste ranije radili ili ste vidjeli i culi kako to drugi cine. Ovo je dosta jasno. Slicnost mo e biti i veoma daleka. Vec poslije nekoliko sekundi sjetiti cete se da ste vidjeli druge ljude kako rade ne to slicno. Navedite 10 nacina na koji proces ostvarenja ovog cilja mo e ispasti drugaciji od onoga to sada ocekujete. Ostvarenje se uvijek u izvjesnoj mjeri razlikuje od na ih vizija, kao to se rijeci razlikuju od osjecanja koje poku avaju da iska u. Mogucnosti da se ne to ostvari su uvijek brojnije od va e imaginacije koja je, htjeli vi to ili ne, u velikoj mjeri zasnovana na ogranicavajucim vjero vanjima. Na a ma ta usmjerena je na malo vode na dlanu, a oko nas je veliko more neslucenih mogucnosti. Navedite listu od 10 pozitivnih posljedica koje ce ostvarenje ovog cilja imati. Navedite listu od 10 novih nacina na koje mo ete da predstavite taj cilj. To su, naravno, slike ili vizije koje stvaramo o svom cilju i njih mo e da bude be zbroj. Vi predstavite cilj na 10 nacina. Mo ete ga predstaviti iz blizine, iz daleka, odozgo, odozdo, sa strane, spolja i iznutra itd. Navedite listu od 10 stvari koje se nadate da cete postici kada ostvarite taj ci lj. Navedite 10 nacina koji mogu da poslu e kao precica za ostvarenje va eg cilja.

Mnogo puta nam se dogodilo da tra imo stvar koja nam je pod nosom , ali da je ne vidi mo. Ne to slicno se dogada u kreativnosti. Zapamtite pravilo koje vam mo e mnogo pomoci: Bud ite nepopustljivi i nesavitljivi u pogledu usredsredenosti na cilj, ali budite elasticni u izboru na cina na koji cete ga ostvariti. Ispi ite listu od 10 nepo eljnih stvari koje mogu da se dogode ako realizirate svoj cilj. U ovoj fazi rada nemojte se truditi da budete optimista, da ispoljite pozitivan stav prema ivotu itd. Budite jednostavno to po teniji mo ete. Kreativnost mnogih ljudi je ukocena ocekivanj em negativnih posljedica njihovih ostvarenja, od osjecanja da oni to ne zaslu uju, do potajnih s trahovanja da ce im neko umrijeti, da nije dobro biti kreativan, da ce im ljudi zavidjeti, da ih nece vol jeti i slicno.

Navedite 10 koraka ili faza na koje se proces ostvarenja va eg cilja mo e razlo iti il i podijeliti. Na kraju procesa, prika ite svoj cilj u plastelinu kao ostvaren. Ukoliko ne mo ete n abaviti plastelin, uradite to u glinamolu, kitu ili gustom tijestu. Vije moguce dovoljno naglasiti vrijednost tehnike prikazivanja u plastelinu. Osnovna stvar je da vi na taj nacin dajete svojim mislima masu, one su zgusnute oko psihicke slike va eg ostvarenog cilja. Anga irajte to vi e cula na kraju ovog procesa.

U ovoj fazi ponavljate postupak sa pocetka ovog procesa. Sada vam slika ostvaren og cilja mo e izgleda drugacija. Medutim, najva nije je da cilj bude to realnije i to ivlje predsta vljen u va oj svijesti. To znaci upravo to to sam rekao. Vizualizirajte sliku svog cilja kao ostvarenog i un esite to vi e gradivih elemenata u to: Vidite sebe u situaciji ostvarenog cilja. Vidite druge ljude u situaciji va eg ostvarenog cilja. Vidite okolnosti u situaciji svog ostvarenog cilja. Cujte zvuke koje biste culi u toj situaciji. U svom duhovnom oku (u vizualizaciji) opipajte dijelove te nove realnosti. Osjetite to biste osjecali u toj situaciji. Ako je logicno da u toj situaciji postoji neki miris, osjetite i njega. Drugim rijecima, dodajte to vi e elemenata iz eljene situacije u svoju sliku ostvare nog cilja. Neka takva potpuna vizualizacija, pro eta gradivim elementima, potraje 3-4 minuta. Kada zavr ite ovaj proces, imati cete daleko jasniju sliku to i kako treba da uradi te, a kreativni tok biti ce otvoren. Moguce je da imate uvid o tome to treba da radite u bilo kojoj f azi opisanog procesa. Takoder je moguce da do njega dode kasnije. Ukoliko niste sasvim jasno uvidjeli t o treba da radite, pregledajte ideje koje ste iznjedrili tokom mo dane bure. Neke su za tu situaciju neprimjenjive, neke su glupe ili besmislene. Takve precrtajte, a na idejama koje izgledaju plodne zadr ite se d u e vrijeme. Razmatrajte jednu po jednu, bez velikog udubljivanja, neka vam misli ovla prelaze preko tih m isli. U velikoj vecini slucajeva u ovoj fazi cete znati to trebate raditi. Osnovno je sada da predete na akciju, tj. da ono na to vam ideje ukazuju realizirate. Va pocetak mo e da bude samo to -pocetak, ali je va no da pocnete. Nemojte odlagati a kciju za neko drugo vrijeme.

Primijenite ovaj proces na svaku situaciju u kojoj

elite kreativno razrje enje.

OKULTNI NACIN STIMULIRANJA INSPIRACIJE Pretpostavimo da ste u situaciji kada vam je potrebno nadahnuce ili vrijedna stv aralacka ideja za neku situaciju ili problem. Tada mo ete sa dosta uspjeha primijenite slijedecu met odu koja potice od nepoznatog autora, ali su ga mnogi poznati ljudi koristili sa uspjehom. Spremite pribor za pisanje, papir, olovku i sjedite za stol na kojem pi ete. Relak sirajte se 2-3 minuta sjedeci uspravno, a tada predite na ritmicko disanje na slijedeci nacin: 1. Udahnite dok u sebi brojite do cetiri. 2. Zadr ite dah u plucima dok u sebi brojite do 12. Dok zadr avate dah i brojite u sebi vizualizirajte oko pola metra ili jedan metar iznad svoje glave mali oblak blist ave srebrno-bijele boje koji treperi. Velicina oblaka mo e biti od pola metra do dva metra u promjeru . 3. Izdi ite ravnomjerno, brojeci u sebi do 8. Dok to cinite, dignite se u imaginaciji svojom svije cu do centra blistavog svjetlosnog oblaka, tako da vam on zahvati glavu i ramena. Kad ste izdahnuli, odmah se spustite dolje, u pocetni polo aj, ispod svjetlosnog o blaka. Nemojte praviti pauzu poslije izdisanja, vec odmah pocnite nov ciklus ritmickog disanja. Proces je zavr en kada uradite punih 6 ciklusa po ritmu 4:12:8. 4. Tada odmah pocnite pisati. Ako radite mo danu buru, ispisujte ideje i misli koje v am dolaze, a ako ste se odlucili da obradite neku temu, dr ite se nje. Na pocetku primjene ove tehnike mo da cete imati tendenciju da sanjarite ili da od lo ite pocetak rada. Ne popu tajte tom impulsu, vec se usmjerite to br e mo ete da iskoristite psihicku energiju koju ste prethodno anga irali. Ako ste temu na kojoj radite prethodno zapoceli, nastavite da radite na njoj. Uk oliko jo uvijek tra ite ideju, pi ite prvo to vam padne na pamet. U vecini slucajeva ideja ce se spon tano razviti dok budete pisali. Utvrditi cete da ce va rad biti utoliko uspje niji ukoliko du e radite u jednom perio du. Za ovo je potrebna kratka praksa, ali cete se uvjeriti, poslije cetvrtog ili pet og poku aja, da vam ideje dolaze tecno, bez napora i zastoja.

STVARALACKI RAD NESVJESNOG DUHA O strukturi ljudskog duha postoje razlicite pretpostavke, ali je danas opce prih vaceno da postoji njegova svjesna i nesvjesna instanca. Sa Frojdom je nesvjesno u lo ne samo u psiho logiju, vec i u opci fundus ljudskog znanja. Najce ce se Frojdu pripisuje da je prvi opisao Id ili nesv jesno kao ostavi te svega to je u ljudskom Bicu negativno, tamno i zlo. Medutim, tu ideju je Frojd preuzeo i dalje razvio od Eduarda fon Hartmana, koji je u svom spisu Filozofija Nesvjesnog , objavljenom 1869. godine , izlo io shvacanje o bezgranicnoj nesvjesnoj volji kao osnovi egzistencije. Njena su tinska karakterist ika, tvrdio je Hartman, jeste iracionalnost, koja je toliko paradoksalna da, je iz sebe razvila svog smrtnog n eprijatelja -racionalni ili svjesni duh. Jedini ishod takvog razvoja morao je da bude vjeciti, destruktivni konflikt te dvije instance. Frojd je tom nevidljivom cudovi tu, koje se kome a u tamnim lagumima ljudske psihe, dodao seksual ne porive i sve to se kosi sa razumnom stranom Ljudskog Bica. Tako je u Frojdovoj viziji nesvjesno istovremeno kavez pobjesnjele zvijeri, ludnica i smetli te. Jedina nada za covjecanstvo jeste odijel iti se od tog mracnog svijeta debelim zidovima racionalnog Ega. Te ko je kriviti Frojda zbog njegove jednostranosti. Za to i ne bi bio iskljuciv kad a je ukazao na toliko mocnu, sveobuhvatnu i dalekose nu snagu u covjeku? On je pogledao u sebe i vidio slijepe sile seksa i razaranja. Ali drugi ljudi nisu vidjeli isto. Adler je u nesvjesnom na ao elju za moci, Jung te nju ka Spiritualnom razvoju i spajanju sa Bo anstvom, a bezbrojni stvaraoci izvor sve svo je stvaralacke snage i ivotnih sokova. Osjecanje da Frojdovom sistemu nedostaje simetrija navelo je Oldosa Hakslija na zakljucak da Ljudsko Bice, buduci da ima podrum svoje svijesti, mora imati i tavan. Ako covje k ima nesvjesno, mora imati i Nadsvjesno. Ovakvo shvacanje uklopilo se u stavove mnogih predstavnika hermeti ckih i Spiritualnih sistema. Ja cu u daljem izlaganju Kreatona staviti naglasak na nesvjesno kao izv ori te kreativnih ideja i energija. Istra ivanja kreativnosti nedvosmisleno ukazuju da sva stvaralacka energija i sve kreativne ideje poticu iz nesvjesnog, bilo da ga shvatimo kao podzemno izvori te ili nadzemaljsku snagu. Kori tenje nesvjesnog kao mocni kreativni kompjuter srecemo jo u Antickoj Grckoj. U njoj je postojao ra iren obicaj da ljudi dolaze u sveti ta po savjete. Najce ce bi spavali u hramu i ujutro bi ili sami tumacili svoje snove ili bi to za njih cinio iskusan svecenik. Mnogi poznati dr avnici toga doba dolazili su u pr oroci ta ili sveti ta da dobiju odgovore na pitanja od nacionalnog znacaja.

Ukoliko je pitanje bilo va nije, pripremni ritual koji je trebalo da omoguci dobiv anje odgovora kroz prekognitivni san bio je kompliciraniji: pitac bi nekoliko dana postio, ritualno se kupao i potom poku avao da kroz san sagleda rje enje svog problema. Slicni postupci bili su poznati i upucenicima drugih religija, svecenicima i aman ima. Literatura, predanja i legende krcate su takvim podacima koji su poslu ili kao polazna osnova za istra ivanje i uoblicivanje najefikasnijih metoda za dola enje do ideja i kreativno rje avanje prob lema. Od tih vremena nadalje javljale su se brojne varijacije metode koju cu vam prikazati u njenoj n ajjednostavnijoj formi. Danas znamo sasvim izvjesno da je jedna od funkcija sna da ukloni cenzuru svjesnog duh a i omoguci kreativnim idejama iz nesvjesnog nesmetan dotok. Prije vi e od trideset godina nai ao sam na interesantan primjer takve primjene u in tervjuu koji je dala tada slavna francuska glumica ana Moro. Na pitanje reportera, kako je uspjel a da joj ivot bude tako skladan, odgovorila je da je u vecini va nih ivotnih situacija donosila cjelishodne odluke zahvaljujuci jednostavnom postupku koji je naucila od jednog studenta. Kada treba da donesem v a nu odluku , rekla je, ja uvecer, prije spavanja, napi em pitanje koje me muci i ispod njega navedem sve to znam o tome i sve mogucnosti koje su mi na raspolaganju. Potom poku avam da svjesno dodem do najbolj eg rje enja, ali mi to rijetko polazi za rukom. Tada stavim papir pod jastuk i trudim se da odmah zaspi m. Ujutro, cim se probudim, ja znam to trebam uciniti. Kada sam tako radila, nikada nisam pogrije ila. Stanje sna kao izvor stvaralackih ideja koristili su mnogi poznati stvaraoci. To mas Edison je u svojoj laboratoriji imao stari kauc, na koji bi prilegao dva-tri puta na dan. Do k bi drijemao dolazile su mu najplodnije ideje. A o tome kako je Borhes koristio stanje sna pi e njegova dugogo di nja sekretarica i supruga, Marija Kodama: Svakog jutra sam odlazila u njegovu kucu. Jo od moje 16. g odine sjedila sam za stolom i bilje ila ono to mi je diktirao. Nije uvijek pisao, radio je i druge stvar i. Ponekad bi zadrijemao, a kada bi se iznenada probudio, fanaticno bi mi diktirao pricu koju je sanjao. Da je kod mnogih ljudi primjetna nesistematska i nejasna primjena postupka slicn og ovome govori na a izreka jutro je pametnije od veceri . Iskusni ljudi ce vam cesto reci da je dobr o prespavati nad svojim problemom , da treba pustiti problem da prenoci ili prespava i tome slicno. Racionalne ljude odbija ideja da se ne to znacajno odigrava izvan njihove svijesti i bez uce ca njihove svjesne volje. Pritom zaboravljaju da mnoge funkcije Ljudskog Bica ne pr estaju sa prekidom budnog stanja, vec se nastavljaju nesvjesno i automatski na najbolji moguci nacin: srce nastavlja d a kuca, pluca

di u, kao i citava ko a, hrana se probavlja i njena energija usmjerava tamo gdje je potrebna itd. Isto tako duh zaspale osobe ostaje aktivan i u stanju sna i nastavlja rje avati zadatke, ako su mu postavljeni. Upotrijebio sam rijeccu ako , Medutim to je jedno veliko AKO, jer ogromna vecina ljudi ne posta vlja nikakve zadatke nesvjesnoj instanci svoga duha i stoga se on usmjerava na mnoge za nas neva ne ili proturjecne aktivnosti. Neki od nalaza o kreativnosti nesvjesnog, bilo da su originalni ili preuzeti, mo gu da iznenade

prakticare, ali osnov za njihovo prihvacanje ili odbacivanje treba da bude prakt icna provjera, a ne unaprijed stvorene ideje i ogranicavajuca vjerovanja koja cine na svijet takvim kakav jeste -pro irenim do odredene mede koja prije ili poslije neminovno mora biti prekoracena. Navesti cu primjer jednog poznatog engleskog glumca, koji je u svojim bilje kama i zrazio elju da ostane anoniman. On je tvrdio da najbolje pamti tekstove iz kazali nih komada tako to ih procita, a potom ostavi preko noci ispod jastuka na kome spava. Pri tome je njegova posljednja ak tivnost prije spavanja bila da cita tekst i da, dok u postelji ceka da zaspi, razmi lja o tome to je procitao i to eli da zapamti. Kada bi se probudio ujutro, utvrdio bi da je napredovao dalje od onoga do cega j e do ao prethodne veceri procitavajuci tekst! Kao obja njenje ovog fenomena on je navodio svoje vjer ovanje da njegov mozak koncentrira svoje napore na zadatak koji je pred njim i da stoga br e apsorbira po datke. Ali ovakvo obja njenje nije dalo odgovor za to je va no stavljanje knjige ispod jastuka. Moji prijatelji su pravili ale na moj racun, da rijeci iz rukopisa prolaze kroz lu banju, ali ja sam se uvjerio da je stavljanje knjige pod jastuk va no , iznosi on. To se ne mo e pripisati u obra enju, jer ja nisam u stanju da pamtim tako dobro kada knjiga nije ispod jastuka. Jedno vrijeme sam vjerovao da svijest da je knjiga pod jastukom predstavlja podstrek za mozak i odavno bih prihvatio takvo o bja njenje da me tri slucaja nisu uvjerila da to nije tako. Kada sam se jednom prilikom probudio, nisam bio u stanju da ponovim tekst na kome sam radio prethodne veceri. Na svoje iznenadenje utvrdio sam da sam u mraku ispod jastuka stavio pogre nu knjigu. Drugom prilikom, kada sam se probudio nesposoban da ponovim tekst , utvrdio sam da je moj kolega, sa kojim sam dijelio sobu, prethodne veceri, cim sam zaspao, izvukao ispod jastuka knjigu. Ja sam kolegi ispricao to mi se desilo, a njega je taj dogadaj naveo da mi pomogne d a dodem do otkrica koje me je zapanjilo. Nekoliko dana poslije razgovora sa njim probudio sam se ujutro i kada sam poceo da ponavljam tekst utvrdio sam da prvu polovinu znam sasvim dobro, ali da sam nespo soban da se sjetim icega iz druge polovine teksta. Shvatio sam to se dogodilo kada mi je prijatelj rekao d a je ovog puta napravio alu tako to je uzeo knjigu ispod jastuka kada je pro lo oko polovine mog vremena za spa vanje. Ovo sve mogu biti koincidencije, ali su te ko obja njive. Eksperimenti clanova nekih neognostickih grupa ukazuju sasvim sigurno da, dok mo zak spava, nesvjesna komponenta ljudskog duha preko noci nastavlja da radi. Ostaje nerije eno pitanje kakva je uloga knjige ispod jastuka? Moguce obja njenje je da se duh kod vecine ljudi usmjerava n a zadatak koji je stavljen neposredno pred njega ili u njegovoj neposrednoj blizini. Kod nekih izuzetno obd arenih medija, kao to je bio

Edgar Kejs, nesvjestan duh je u stanju da koristi podatke bez obzira na udaljeno st i da njima, u stanju transa, prenosi znanja koja se u tom trenutku nalaze u kolektivnoj ljudskoj svij esti ili kod pojedinaca raspr enih preko velikih prostora. Takoder da vr i potpunu sintezu tih podataka u elj eno rje enje problema. Dvije znacajne stvari su eksperimentalno utvrdene: 1. Duh nece preuzeti materijal iz knjige ili teksta koji je zamjena za previ tek st. 2. Nesvjestan duh nece nastaviti sa pamcenjem i obradom materijala ako prije pad anja u san covjek nije zapoceo taj proces. Ako stavimo knjigu ispod jastuka koju nismo pret hodno citali, duh na nju ne obraca nikakvu pa nju. Takoder, ukoliko covjek samo cita rijeci irecenic e bez poku aja da asimilira ideje ili da rije i problem, nece postici vrijedan rezultat. Nu an uvje t je da se tekst cita, da se ideje u njemu izlo ene izvuku i shvate da bi nesvjesno tokom noci nastavilo zapoceti posao. Ova izuzetno vrijedna tehnika ne odnosi se samo na pamcenje, vec na svaki zadatak postavljen duhu, bilo da je to rje avanje problema ili na originalno stvarala tvo. Neophodno je zadovoljiti samo dva uvjeta: 1. Zadatak mora biti znacajan, tako da privuce svu pa nju osobe. 2. Ona mora da koncentrirano razmi lja o njemu prije padanja u san. Kada su ti uvjeti ispunjeni, nesvjesni duh ce nastaviti da radi preko noci na rj e enju zadatka i ujutro ce napredak biti ocigledan. Ali rad svjesnog duha mora prethoditi efikasnom anga i ranju nesvjesnog duha! Mi moramo svjesnim naporom usmjeriti svoju pa nju na oblast ili zadatak koji nas i nteresira. Neophodni su nam svi podaci koje mo emo upotrijebiti i sva do tada raspolo iva znanja, da bismo m ogli da ostvarimo proboj u nepoznatu oblast. I potom takav proboj dolazi sigurno i pouzdano. U svim oblastima znanja i istra ivanja ovaj metod se pokazao plodnim: u likovnoj u mjetnosti, dizajnu, kreativnom pisanju i poeziji, u rje avanju naucnih, poslovnih i svakida nji h problema. Jo jedna stvar je izuzetno znacajna za plodnu primjenu ove tehnike: ideje i uvidi koji se dogode tokom rada nesvjesnog duha se kratkotrajno pojavljuju u polju svijesti i tada se moraju prizemljiti. Ukoliko zakasnimo sa zapisivanjem ideje, ona odlazi i vi e nikada se ne vraca u prvobitnoj punoci i bremenitosti. Svaki plodan proboj mora biti odmah i neposredno pracen fizickom akcijom registr iranja, zapisivanja njegovog sadr aja ili njegovog vezivanja na bilo koji nacin. Iskusni stvaraoci, kn ji evnici, pjesnici, naucnici i poslovni ljudi ne propu taju da ve u plodnu ideju koja im dode u kratkotrajnom intui tivnom proplamsaju. Obicno je odmah zapi u ili snime na kazetofon, ciji mikrofon dr e ukljucen uz jastuk tokom noci. To je transfer plodne ideje sa intuitivnog, kreativnog nivoa na papir odakle ne mo e da bude izgubljena. Svako oklijevanje i odlaganje zapisivanja ideje dovodi do njenog gubljenja ili umanjen

ja njene vrijednosti. Plodne ideje dolaze kao kratkovjecne munje i brzo umiru, ako im ne priredimo kraljevski docek. Sa druge strane, ako ih objerucke prihvatimo de ava se cudan i koristan fenomen. Ispoljena i prizemljen a ideja ostavlja prazan prostor koji iz nesvjesnog usisava citav lanac srodnih kreativnih ideja i na taj nacin pokrece kreativni tok. U vezi sa tim historicar Branko Petranovic pi e: Onaj koji iz sebe oslobodi jednu ideju odmah stice deset novih.

Ideje i plodni uvidi mogu da se jave u svakom trenutku, ali to najce ce biva kada ste opu teni, tokom odmora ili u granicnom stanju svijesti poslije budenja ili prije padanja u san. One se kotrljaju kao film kroz va duh: ideja kako da ne to uradite, veza izmedu dvije stvari koju do tada nis te uvidali, prave rijeci za ne to koje u sebi nose uzbudenje itd. Tada vam je sve jasno. Ali vi ste umorni ili najce ce lijeni da se pomjerite i uvjereni ste da takvu ideju nikada ne mo ete zaboraviti i da cete je k ada ustanete zapisati. To je velika gre ka! Kada kasnije poku ate da se sjetite svoje vrijedne ideje, od nje su ostale izblije djele uspomene, emocije su ishlapile i vi ste prazni. Sada se kajete to niste ustali iz kreveta i zapisali je, ali je takvo kajanje kasno. Stoga je neumitan zakon za kreativce: uvijek ODMAH zapisati ideju, po svaku cije nu, bez obzira gdje bili i to u tom trenutku radili! Svaki plodan i iskusan stvaralac koji ivi od svojih ideja, bilo da je pisac, pjes nik, naucni istra ivac, menad er, stvaralac ili tvorac Spiritualnih sistema, ima svoju bilje nicu ideja. Ako mu nije pri ruci kada ideja dode, on je zapi e na komadicu papira, pa je kasnije prenese u bilje nicu. Tako i vi postupite. Kada ste u dru tvenoj situaciji u kojoj zapisivanje ne izgleda po eljno, niti prihva tljivo, iskoristite izgovor koji se zove sindrom slabog mjehura i zapi ite ideju u toaletu. Ucinite to n a salveti ili toalet papiru, ako nemate svoju bilje nicu ideja pri sebi. Buduci da ne mo ete znati kada ce vrijedna ideja da vam dode, jedina stvar koju mo e te kontrolirati jeste da budete spremni da je uhvatite kada vam svane u svijesti. Zapi ite odmah svaku plodnu ideju koja vam dode (da je plodna pokazatelj je emocio nalno uzbudenje koje je prati), obracajuci pa nju da stavite na papir istovjetan redosli jed rijeci koji vam se javio u svijesti. Takav postupak ce biti polazna tocka za dalji rad i predstavljati ce p oziv kreativnoj intuiciji da vam ponovo dode u posjetu. Zato uz sebe uvijek morate imati olovku i papir, a pogotovo pored uzglavlja kada ste u postelji ili, ako hocete suvremenije sredstvo, kazetofon (ukljucen preko noci) u ciji cete mik rofon saopciti uhvacenu ideju za kasniju razradu. Ako ideje na ovaj nacin ve emo i kasnije cesto pregledamo, procitavamo i o njima r azmi ljamo, svaka od tih ideja ce biti stimulirana da se dalje razvija i bude sve prisutnija u na oj svijesti. Ovakvo pregledanje, procitavanje i ponovno razmi ljanje o ideji pokrenuti ce nove intuiti vne kreativne struje i

tvorevina ce se dalje razvijati u sve vecoj punoci. POSTUPAK SA PRIZEMLJENIM IDEJAMA Ovo je provjereno zapa anje: Ponovno citanje jednom uhvacene ideje ili misli i raz mi ljanje o njoj daje podstrek intuiciji da nam se ponovo javi u svijesti. Plod koji se javi je z reliji, puniji i opipljiviji sa svakim novim javljanjem. Ideje pregledajte jednom dnevno, ili jednom u nekoliko dana, najbolje uvecer, ka da imate vremena da to ucinite bez urbe. Mo ete ih podijeliti po oblastima i kada ste anga irani u odr edenoj oblasti, iskoristite prethodno zapisane ideje koje se odnose na tu oblast na slijedeci nacin: Posvetite odabranom problemu ili oblasti u kojoj ne to hocete da stvorite svjesnu pa nju i koncentrirano razmi ljajte o svojoj temi. Svaki detalj te oblasti predstavite sebi slikovno, to detaljnije i posvetite mu neko vrijeme. A tada izazovite u sebi pasivno stanje svijesti i sas vim se opustite. U tom stanju uzmite svoju bilje nicu ideja i pocnite da ih pregledate na pasivan, bezmalo odsut an nacin. Dok to cinite, veoma cesto ce vam iznenada doci plodna ideja, koja ce predstavljati proboj i sv ojom vrijedno cu ce vas iznenaditi. Prvi opisani metod treba da vam omoguci da dodete do ideja i uvida. To je vec spomenuti postupak sa usredsredenim razmi ljanjem prije spavanja o va oj temi, uz poku aj da zaspite sa n jom u mislima. Ako je to rad koji ste poceli da obradujete u pismenoj formi, sa razlicitim obradenim i sirovim podacima, stavite ga pod jastuk prije spavanja. Drugi postupak predstavlja nadogradnju prethodnog i o n vam omogucava da arene ptice sna, koje su uletjele u va e mre e, pohvatate i stavite u kavez, gdje ce da vam nose zlatna jaja. Ukoliko redovno primjenjujete ova dva postupka, kreativni tok i stvaralacki uvid i imati ce tendenciju da se ispolje u neocekivanim situacijama, obicno kada ste opu teni, zauzeti nekom drugom aktivno cu, kada sanjarite ili drijemate. KORI TENJE NESVJESNOG DUHA KAO STVARALACKOG KOMPJUTERA Osnovna stvar jeste ostvariti svjestan i namjeran pristup nesvjesnom kompjuteru koji sve vrijeme radi, mnogo puta na na u tetu, jer je pogre no programiran. Obicni ljudi, ciji se ivot ne oslanja na stvarala tvo, nikada ne nauce da koriste n esvjesni kompjuter. Onog trenutka kada nauce da to cine, oni postaju stvaraoci. Istra ivanje ivota poznatih ljudi, pogotovo njihove stvaralacke prirode, pokazuje d a su svi veliki naucnici, umjetnici, mislioci i pronalazaci koristili u velikoj mjeri ovaj svoj kompjuter, cesto bez jasne svijesti to cine. Drugim rijecima, oni nisu poznavali mehanizam kreativnosti, ali su ga sr

etnim stjecajem okolnosti otkrivali i upotrebljavali. Vi mo ete da ga koristite svjesno i namjerno, kada hocete i za ostvarenje ciljeva koje sami

odredite. Primjer imate kada poku avate da se sjetite imena koje ste zaboravili. Ono vam je na vrh jezika, ali ga ne znate. I kada prestanete da se napre ete, ne to kasnije, ime vam se samo javi u svijesti. Ali ste prethodno ulo ili napor da ga se sjetite, zar ne? To hocemo da postignemo svjesno, namjerno, po volji. Proces ima 4 faze: 1. Napi i to hoce 2. Svjestan napor 3. Zatra i rje enje od nesvjesnog duha 4. Prijedi na akt 1. Jasno definirajte problem, jasno uoblicite zahtjev, jasno izrazite cilj. Kada to ucinite, napi ite to na papiru! Izgleda nevjerojatno, ali je poznato iz konsultacije Ji D inga, vecina problema postoji samo zato to nisu jasno definirani. Naravno, ocito je da ste tako uspostavili strukturalnu tenziju. Kada na takav na cin definirate problem, elju, situaciju, sagledati cete je u novom svjetlu i cesto je vec tada stvar rije ena. 2. Poku aj svjesnog rje enja ili realizacije. Poku avajte 10-30 minuta da svjesnim naprezanjem rije ite problem ili da dodete do p lodne ideje. Ucinite to ovako: Ispi ite problem i papir ispod njega podijelite uspravnom linijom na dvije polovin e. a. Ako je problem u pitanju sa argumentima ZA i PROT1V, na lijevu stavite razloge z a odreden postupak, a desno razloge protiv. b. Ucinite to (navedite razloge za i protiv ). Takoder mo ete podijeliti papir i na jednoj strani pisati Ono to znam o toj stvari , a na drugoj Ono to ne znam o toj stvari . Razmi ljajte o svakom navedenom argumentu ili podatku, sve dok niste sigurni da pr oblem ne mo ete da rije ite svjesno. Naravno, veoma je korisno da u ovoj fazi primijenite mo da nu buru na ono to znate i ono to ne znate, ili na argumente za i argumente protiv . Ukoliko bilo kojim o d ovih postupaka rije ite problem, lijepo i krasno. A ako ne uspijete, predite na trecu fazu: 3. Zatra ite jasno i odredeno od svog nesvjesnog da rije i problem. Ovaj dio procesa mnogi ljudi te ko prihvacaju, jer ne vjeruju da se veliki problem i i znacajni ciljevi mogu kreativno rije iti tra enjem od nesvjesnog duha, koji naizgled ne postoji, da t o ucini za nas! Ali, ako ste prethodne dvije faze uradili, u ovoj treba da ucinite upravo to: da tra ite od nesvjesnog kompjutera da vam da odgovor, rije i problem ili uka e na potrebne informacije. To o d njega zahtijevate kao od druge osobe, covjeculjka u dubini svog bica, vjernog sluge, poslu nog duha... i

tome slicno. Dobro je da mu date ime i da mu se preko imena obracate. Neki moji poznanici svoj nesvjesni duh zovu Nesko. Obracate se svom Nesvjesnom sa precizno odredenim zahtjevom: Nesko, ja hocu odgov or na ovo pitanje do sutra ujutro u 10 sati... do 5 sati popodne...do srijede uvecer... Ukoliko je zadatak te ak, odnosno ako bi zahtijevao vi e vremena i od sposobnog slug e, dajte mu vi e vremena: Ja hocu da to uradi u roku od 5 dana! Potom slijedi veoma va an element: ZABORAVITE NA TO! Zaboravile na problem ili zad atak to potpunije mo ete. Za to? Zato to va e nesvjesno nece da radi na zadatku dok vi svjesno radite na njemu. Moglo bi se reci da morate predati svu odgovornost i podatke drugoj osobi (svom nesvjesno m) da bi ona preuzela stvar i uspje no je rije ila. Stoga, kada ste poslavili zahtjev nesvjesnom, opustite se i zaboravite na njega. A to mo ete uciniti sasvim spokojno, jer ce nesvjesno raditi na zadatku i rije iti ga za vas. 4.Prijedite odmah na akt Vrlo je va no da to dr ite na umu! Du ni ste da odmah po dobijanju rje enja predete na d jelo, sprovedete ga u praksi. Ukoliko odlo ite prelaz na akt, cijeli proces ce splasnuli , izgubiti snagu i trebati ce dosta vremena prije nego to ponvo proradi. Kreaton je u velikoj mjeri dupliranje pona anja velikih, odnosno uspje nihl judi. Da li je atobrijan imao precizno znanje o anga iranju inspiracije i nu nosti njenog sprovodenja u djelo , ili je to intuitivno dokucio, mi ne znamo, ali je iznjedrio dubokoumno zapa anje slijedecim rijecima: Svi veliki ljudi spajaju u sebi dvije prirode, jer moraju biti sposolmi i za nada hnuce i za akciju: iz prve se rada plan, a druga ga sprovodi u delo. Zato, prijedite odmah na akt!

DUBINSKO PROGRAMIRANJE NESVJESNOG U Materijalima Ekskalibura-2 pokazao sam kako efikasnost i ostvarivost odluka, A lfi, zavisi od nivoa na kojem se kreiraju, odnosno donose. To operativno znanje iskoristiti cem o u procesu programiranja nesvijesti. Taj proces, naravno, nije zami ljen da zamijeni davanje Alfi u budnom stanju, kreiranje identiteta i uopce stvaranje po eljne realnosti, vec da ga dopuni i ucini efikasnijim. Ovaj proces podsjeca na samohipnozu ili duboku sugestiju. Prvi uvjet za njegovu primjenu jeste stanje povi ene prijemcivosti, a njega cemo stvoriti koristeci efikasan postupak k oji cu izlo iti. Na pocetku isticem va nu stvar: Dubinsko programiranje nesvijesti treba da koristi te za sticanje STANJA, odnosno po eljnih crta licnosti, karaktera i nacina pona anja, a ne za stvar anje okolnosti. Vec sam vam prethodno objasnio za to tako postupamo, ali cu ga zbog njegove va nosti pon oviti na kraju ovog odjeljka. Sada cu opisati detaljan postupak Programiranja nesvjesnog. Odaberite samo jednu osobinu licnosti, crtu karaktera, ili nacin pona anja koji eli te da stvorite u sebi. Ako odaberete identitet, koji je sastavljen od skupa povezanih osobina, iz razite ga sa nekoliko Alfi koje imaju isti zajednicki cilj. Te Alfe ispi ite u bilje nici ili na listu papira koji c ete dr ati u rukama ili na krilu. Kao primjer uzeti cemo da stvarate upravo identitet, jer je rad sa pojedinacnom crto m licnosti ili nacinom pona anja isti takav, samo jednostavniji. Otklonite u to vecoj mjeri spolja nje utjecaje. Sjedite na stolicu u blago zamracen oj sobi, tako da mo ete da procitate tekst ukoliko ga ne znate napamet, iskljucite telefon i obezbi jedite da vas nitko u to vrijeme ne uznemirava. Zatvorite oci. Opustite jedan po jedan dio tijela dok sjedite. Pocnite od tjemena glave, pa se opu tajte do prstiju na nogama, ili obratnim smjerom. Tjelesno opu tanje dovodi i do mentalnog opu tanja, tako da cete u trenutku kada opustite tijelo biti u stanju velike i nekriticke prijemcivosti. Iz skupa Alfi koje cine identitet izdvojite jednu ili dvije kljucne rijeci, koje ce predstavljati ifru za cijeli programirani sadr aj. Sada procitajte svoju listu Alfi ili, to je mnogo bolj e, saopcite je napamet, u ivljavajuci se emocionalno u svaku rijec. Na primjer, ako stvarate identitet oso be samopouzdane u odnosu

sa drugim ljudima, ona mo e ovako glasiti: Ja se osjecam dobro u dru tvu... Ja volim ljude... Ja slobodno izra avam svoje stavove u prisustvu drugih... Ja lako stupam u kontakt sa ljudima. .. Ja slobodno izra avam svoja osjecanja... Ja sam siguran u svoju vrijednost! Iz toga izdvojite skracenu i fru za citav ovaj program koji mo e da glasi Sigurnost ili Sigurnost sa ljudima ili Samopouzdanje . Sada pocnite lagano da brojite od 1-10, zami ljajuci da klizite sve dublje u nesvj esno. Mo ete zamisliti da tonete sve dublje u tamnu vodu, pri cemu prolazite pored brojeva ko ji obilje avaju njenu dubinu, kao katove od 1 do 10. Kada ste izbrojili do 10, biti cete u stanju najvece prij emcivosti za programirani sadr aj i tada ponovite u sebi ifru, na primjer Samopouzdanje . Poslije nekoliko sekundi pocnite da se vracate na nivo budne svijesti, brojeci o brnutim redom, od 10 do 1 i kada dodete do jedan, otvorite oci i zaboravite na citavu stvar. U taj zaborav nemojte ulagati napor, jer bi to bilo kontraproduktivno, vec jednostavno ne obracajte pa nju na proces koji ste radili, kao to kad ujutro operete zube o tome vi e ne razmi ljate. Ovakvo programiranje nesvijesti radite za samo jedno stanje tj. identitet, osobi nu licnosti ili karaktera i to samo jednom dnevno. Nemojte misliti da je to nedovoljno. Uvjerava m vas da cete eljenu osobinu licnosti ovim postupkom (koji ne iskljucuje rad sa Alfama u svjesnom sta nju, diskreiranje nepo eljnih osobina i stanja itd.) stecii poceti da ispoljavate mnogo br e nego to to mo ete povj erovati. Medutim, kada savladate ovaj postupak, biti cete u stanju da ga primijenite i za rje enje svakodnevnih aktualnih te koca. Na primjer, ako treba da se podvrgnete kirur koj int ervenciji, da idete kod zubara ili letite avionom a toga se pla ite, primijenite samo jednom ovaj postupak i u vecini slucajeva strah ce nestati ili ce biti znatno ubla en. Slicne situacije su strah pred porodaj, raz govor sa osobom koja vas cini napetim ili nervoznim, depresija i razdra ljivost, umor koji treba otkloniti i tom e slicno. Ostale mogucnosti za primjenu sami cete otkriti. Iako sam svjestan mogucnosti da vam smrtno dosadim, ponoviti cu za to nije dobro r aditi dubinsko programiranje nesvjesnog za realizaciju okolnosti, odnosno materijalnih, opiplji vih objekata i dru tvenih odnosa. To cinim zato to najveci broj Prakticara grije i upravo u toj oblasti. Djelovanje na nesvjesno u stanju su ene i nekriticke svijesti stvara veoma duboka i sna na vjerovanja prije nego to se cilj ostvari u spolja njem svijetu. Takav ishod je sasv im u redu kada vam je cilj stvaranje stanja: osobina licnosti, emocionalnih stanja i eljenih nacina pon a anja. Kada ste taj cilj ostvarili, kada ste te osobine stvorili u nesvjesnom, one se odmah ispoljavaju u spolja njem pona anju licnosti i ostvaruju eljene ishode.

Medutim, okolnosti zahtijevaju izvjesno vrijeme da se manifestiraju u materijaln oj realnosti. Upravo u tom vremenskom rascjepu izmedu programiranja i ispoljenja dolazi do pro padanja citave operacije zato to smo, kroz programiranje, uvjerili nesvjesno da vec SADA imamo te opipljive stvari. Na nesvjesni kompjuter prestaje da nam poma e da ih materijaliziramo, buduci da ZA NJ EGA one vec postoje! Kada u stanju pune svijesti Alfama stvaramo realnost kakvu elimo, mi jasno uvidam o razliku izmedu sada njeg stanja i eljenog stanja ili cilja koji izra ava Alfa. To stanje je c ilj kome se te i. Drugim

rijecima, u na oj svijesti postoji strukturalna tenzija izmedu postojeceg stanja i eljenog stanja predstavljenog ciljem, koja nas gura ka ostvarenju cilja. Ali u stanju duboke prijemcivosti, u kome smo kada programiramo nesvjesno, nema kriticnog svjesnog duha, vec nesvjesno prima nekriticno i apsolutno sve to se u njega implantira. Kada u njega usadimo ideju da imamo na primjer eljeni stan, prihod il i ljubavnog partnera, za nesvjesno je ta elja ostvarena i ono prestaje da usmjerava informacije i energiju u tom pravcu, ono prestaje da nam poma e. Budite oprezni i kada se radi o va im subjektivnim stanjima, koja ustvari vi e spada ju u okolnosti. Kriterij za razlikovanje da li je u pitanju stanje ili okolnost jeste da li je p otrebno vrijeme da se realizira na materijalnoj ravni egzistencije. Na primjer, ako ste gojazni, a elite da oslabite , stvaranje uvjerenja na najdubljem, nekritickom nivou da imate vitko tijelo, dovesti ce do gubitka motiv acije da se dr ite dijete ili da vje bate tijelo, jer u svojoj svijesti vi vec imate vitko tijelo. Cilj je ostvaren i motivacija je splasnula. Cim je cilj ostvaren, bilo da je ostvaren u svijesti ili u realnosti, kreativna struktura se raspada i strukturalna tenzija nestaje.

SVI : METODA AUTOMATSKOG INSTALIRANJA ELJENOG PONA ANJA Svi metod potice iz bogatog repertoara NLP tehnika. Promjena pona anja koju izazove mo ovim metodom je manje ili vi e trajna. Ka em manje ili vi e zato to je mehanizam Svi a po svoj oj prirodi uvjetni refleks, a on traje neko vrijeme, pa proces uslovljavanja mora da se obnovi. Stv oreni uvjetni refleks se svodi na slijedece: slika nepo eljnog pona anja (ili nepo eljne dra i) koje hocemo da uklonimo treba da automatski izazove po eljno pona anje. Ako poslije nekog vremena efekt Svi a izblijedi , treba ga ponoviti nekoliko puta, to traje najvi e dva-tri minuta i efekt ce se odmah ispoljiti. To je jednostavan, ali izuzetno efikasan postupak za automatsko reagiranje na eljeni nacin, za uklanjanje tetnih n avika i njihovu zamjenu pona anjem koje nam u odredenom trenutku odgovara i mnogo toga drugog. Oblast njeg ove primjene ogranicena je samo ma tom prakticara. Svi je zasnovan na jednostavnoj cinjenici da sve pojave koje djeluju na nas cine to preko unutra njih simbola kojima na a svijest predstavlja spolja nje dra i. Ti unutra nji simbol i su najce ce psihicke slike, ali i drugi culni elementi, emocije i tjelesni osjecaji. U Svi u p ovezujete dvije vrste psihickih slika i osjecanja, tako da nepo eljna slika automatski izazove po eljnu. Na primjer, kod osobe sklone prejedanju, slika hrane i njenog jedenja treba da automatski izazove sliku vitko g tijela i guranja hrane od sebe, pracenu osjecanjem sna nog zadovoljstva. Posljedica takvog povezivanja je au tomatska veza: kada god takva osoba pomisli da se prejede i pru i ruku ka hrani ili otvori fri ider, te slike ce nu no ukljuciti po eljnu reakciju i ona ce odmah doci u stanje da ne eli hranu ili ce osjetiti da v i e cijeni vitko tijelo od jela. Najvrijednije svojstvo Svi metoda je u tome da ne morate o njemu vi e da mislite ka da ga jednom efikasno usadite. Proces ce se odvijati automatski, bez ikakvog va eg svjesnog napora. Ova tehnika daje najbolje rezultate kod trajnih stanja kao to su navike pu enja, pr ejedanja, grizenja noktiju i njima slicne i kod specificnih nadra aja, kao to su nepo eljna rea giranja na neke osobe i situacije. Medutim, buduci da postoje proturjecne tvrdnje Prakticare NLP o oblas tima u kojima je Svi efikasan, savjetujem vam da to sami eksperimentalno utvrdite. Na osnovu moje prakse proizlazi da je Svi rje enje za sasvim konkretnu situaciju: s tavljanje hrane u usta ili otvaranje fri idera sa namjerom da se jede, prino enje prstiju ustima sa namjerom da se grizu nokti, paljenje i prino enje ustima cigarete i slicne. Kod uklanjanja straha, Svi om uklanj amo strah od konkretne situacije ili osobe, a NE strah uopce. Primjera radi, ako se prakticar osjeti neprijatno kada god ugleda neku osobu sa

kojom se srece na poslu, to je pogodna situacija da na tu osobu primjeni Svi , tako da mu se, kada j e ugleda, umjesto neprijatnih emocija javi osjecanje ravnodu nosti ili superiornosti. Slijedece jednostavne vje be slu e da postepeno savladate ovu tehniku. PRVA VJE BA Utvrdite koji nepo eljni oblik pona anja elite ukloniti. Ponoviti cu da to mora biti sasvim konkretno pona anje na konkretnu dra . Uzeti cemo za primjer prejedanje. Treba da stvorite sli ku sebe kako jedete, ispred vas se na stolu nalazi hrana i vi pru ate ruku ka njoj i uzimate je. Pri to me osjecate u ustima ukus hrane, kao da je vec vacete. To takoder mo e biti slika u kojoj otvarate fri ider, u kome se nalazi razlic ita hrana. Ta slika treba da bude prilicno svijetla, ali ne previ e i treba da je i cr no-bijela. U nju ste obavezno ukljuceni! To znaci, vec znate, da ste usred tog dogadaja, tako da gledate svojim ocima iz njega. Osjetite u potpunosti tu situaciju: sebe kako pru ate ruku ka hrani i osjecaj hran e u ustima. Sebe ne vidite, jer ste ukljuceni, ali vidite, svoju ruku kako se pru a i uzima hranu. Prakticar koji nema taj problem, treba da nade svoje odgovarajuce pona anje koje i da ukloni ili naviku koje hoce da se oslobodi. Ponovite tri puta ukljucenost u taj prizor uz potpuno u ivljavanje. DRUGA VJE BA U donjem djelu vidnog polja (iako su vam oci zatvorene) stvorite malu sliku sebe u sasvim suprotnom, po eljnom pona anju. U na em primjeru to je slika va eg vitkog tijela, kako r ukom gurate hranu od sebe sa superiornim ili nezainteresiranim izrazom lica. Ili kako nezainteresi rani zatvarate vrata fri idera, koja ste prethodno otvorili. Slika treba da je mala i da je tamna, znatno tamnij a od prve slike. Sada udahnite i dok udi ete neka se ta slika vrlo brzo, skoro eruptivno povecava, istovremeno post ajuci sve vi e svjetla, postaje obojena (ukoliko ikako mo ete!), a njene boje jake i ive, dok nije citava p red vama, sasvim ispred va eg lica. Prilikom tog brzog povecavanja velicine i osvjetljenosti slike osjetit e da vam rastu odu evljenje i radost to ste osoba koja sa lakocom kontrolira elju za hranom. Unesite se u ta osj ecanja, stvorite ih u sebi u trenutku dok slika raste. Iz te slike ste sve vrijeme iskljuceni! To znaci sebe gledate kao glumca na ekra nu. Ponovite ovu vje bu 3 puta. Svakako nece sve u vje bi biti savr eno, necete sve dijelo ve slike vidjeti, ali je bitno da vidite dio te slike, da ona brzo poraste, za sekundu il i manje (koliko vam je potrebno za el

jedan brz udisaj) i da vas pri tome obuzmu sna ne pozitivne emocije.

Sada cemo preci na Svi postupak podijeljen radi lak eg razumijevanja na 3 koraka. KORAK # 1: Utvrdite koje pona anje hocete da izmijenite. Stvorite psihicku sliku tog pona anja onako kao to ga u ivotu vidite sopstvenim ocima. Buduci da smo za primjer u vje bi uzeli prejeda nje, osjetite sebe kako sjedite za stolom, okru eni hranom, kako pru ate ruku ka njoj, prinosite je ustima i stavljate u usta. U ovu sliku treba da budete ukljuceni, tj. ona predstavlja stanje kakvi vi jeste. Iden tificirajte se sa sobom u tom stanju i osjetite ga to potpunije mo ete! To ste vje bali u prvoj vje bi. KORAK #2: Sada kada imate jasnu sliku pona anja koji elite ukloniti, treba da stvorite drugac iju predstavu o sebi, sliku po eljnog pona anja koje elite da stvorite i da ispoljavate u ivotu. Stvor ite sliku o sebi u mislima i osjecanjima kao o osobi koja mo e rije iti taj problem sa lakocom. Vi ste osoba ko ja ima na raspolaganju sva potrebna sredstva za to. Vi ne morate znati koja su to sredstva, ali cim pog ledate tu sliku superiornog sebe, vi znate da je tako. Vizualizirajte sebe kako gurate rukom hranu od sebe, kako vam je tijelo vitko i lijepo, a pri tome imate potpunu samokontrolu i puni ste samopouzdanja. Iz ove s like obavezno trebate biti iskljuceni, a to znaci da niste u njoj, vec da je gledate sa distance, kao posmatrac. Ovo je neophodno zbog toga to vi elite da stvorite idealnu unutra nju predstavu, kojoj cete biti kons tantno privlaceni kao cilju. Nije dovoljno imati takvu privlacnu sliku o sebi, vec ona mora da sijevne u duhu kada god pomislimo na neprijatnu dra ili na pona anje (prejedanje) koga elimo da se oslobodimo. Da bi bila ubjedljiva i privlacna, ta slika treba biti u boji, svjetlija od pret hodne i da nije providna vec cvrsta. KORAK #3: Te dvije slike treba u duhu povezati tako da kada god pomislimo na prvu situacij u, ona se automatski pretvara u novu, po eljnu sliku sebe, odnosno da nepo eljno iskustvo, odn osno navika, automatski ukljuci po eljno pona anje. Stvorite u ma ti veliku, relativno svijetlu sliku dra i koju elite izmijeniti. Kada s te to ucinili, u donjem djelu te slike zamislite malu, tamnu sliku koja vas prikazuje onakvim kak vi elite biti, odnosno va e eljeno pona anje. Posmatrajte tu malu sliku neko vrijeme, a potom slijedi najva nije. Udahnite brzo i dok udi ete neka ta mala, tamna slika munjevito poraste i pro iri se (za jednu sekundu i li jo br e), istovremeno postajuci sve svjetlija i bukvalno preraste i eksplozivno raznese sliku pona anja koje vi e ne elite, sa maksimalnim osjecanjem zadovoljstva, odu evljenja ili srece koje mo ete da stvorite

u sebi. Emocionalni entuzijazam koji prati rastenje po eljne slike alje niz sna nih pozitivnih signala va e m mozgu. Citav proces treba da traje vrlo kratko. Kada ste stvorili one dvije slike u duhovnom oku, to mo e da potraje du e, ostali dio procesa treba da traje onoliko koliko vam treba vremena da brzo udahnete. U tom trenutku pred vama je velika, svijetla slika, po mogucnosti u boji, koja vas prikazuje onakvim kakvi el ite biti. Ako niste u stanju vizualizirati u boji, neka slika bude jako svijetla. Stara slika, koja vas prika zuje kakvi ste bili u svojoj nepo eljnoj verziji, raspala se u paramparcad i nestala. Kljuc ove tehnike je brzina i ponavljanje, tocnije receno ponavljanje u vrlo brzoj ser iji od 7-8 puta. Vi morate vidjeti u imaginaciji i osjetiti kako mala tamna slika postaje ogromna i jako svijetla, eksplodira kroz prvu, veliku sliku, razara je i zamjenjuje, postajuci jo veca i jo sjajnija slika vas kakvi elite biti. Pri tome osjecate prijatno osjecanje uzrokovano time to vidite stvari onakvim kakve elite d a budu. Tada brzo otvorite oci da biste prekinuli to stanje. Odmah zatim zatvorite oci i ponovite Svi . To znaci, ponavljam, sagledavajte u imaginaciji stvar koju elite da promijenite kao veliku i svijetlu, a potom zamislite u donjem djelu vidnog polja malu, tamnu sliku eljenog pona anja. Kada ste to postigli, stvar se dalje brzo razvija. Dok udi ete, mala slika munjevito raste, postaje svjetlija i obojena i eksplodira u pr voj slici. Zastanite za trenutak da iskusite to. Otvorite oci. Potom zatvorite oci. Vidite u imaginaciji ono to ho cete da izmijenite i malu sliku kojom hocete da zamijenite prvu. I tako dalje. Ponovite to 7-8 puta to br e mo ete. Z apamtite, kljuc ove tehnike je brzina i emocionalno u ivljavanje sve dok stara slika ne pocne da autom atski ukljucuje novu sliku, nova stanja i na taj nacin novo pona anje. Sada napravite provjeru. Stvorite prvu sliku nepo eljnog pona anja i pogledajte to ce se desiti. Ako vas ona prikazuje kako se prejedate, osjetiti cete da je to te ko ucinili. Ust vari, osjetiti cete da je taj akt neprirodan i neumjesan. Morali biste sebe tjerati da to ucinite. Ako ishod nije takav, ponovite postupak jo 56 puta. Ovog puta potrudite se da vam slike budu to jasnije i ucinite to br e. Obrati te pa nju na to da osjetite zadovoljstvo od nove slike samo u kratkom trenutku i odmah otvorite oci i pocnite proces iznova. Svi mo da nece biti efikasan ako slika koju ste odabrali kao cilj nije dovoljno uzb udljiva ili po eljna. Va no je da ta slika bude izuzetno privlacna, takva da vas motivira i stav i u stanje sna ne elje, da to bude ne to to zaista elite, ne to to vam je daleko va nije nego staro pona anje. Svi daje rezultate za kratko vrijeme zbog sna ne tendencije ljudskog duha da se uda lji od neprijatnih stvari i da se usmjeri i krece ka prijatnim. Kada sliku sebe kako gu

rate hranu od sebe ucinite privlacnijom od slike sebe kako jedete, vi dajete duhu nezaobilazan signal prema kojem pona anju treba da se usmjeri. Covjek koji je potpuno nesvjesno grizao nokte, primijenio je Svi navike i sutradan za uklanjanje te

je postao svjestan da pocinje da ili grize. Umjesto da to do ivi kao neuspjeh, on je to shvatio kao napredak, jer je postao svjestan svoje prethodne nesvjesna navike. Tada je uradio jo 10 Svi postupaka i vi e nikada nije grizao nokte. Ista stvar se dogada ljudima koji se nesvjesno prejedaju. Takva osoba iznenada p ostaje svjesna da otvara vrata fri idera kada nije vrijeme objeda, da bi po ustaljenom obicaju pocel a proces prejedanja. Ponavljanje jo nekoliko Svi postupaka okoncava nepo eljnu naviku prejedanja i zamjen juje je kontroliranim uzimanjem hrane. Kao to sam rekao, ovaj metod mo ete efikasno primijeniti na strahove i frustracije (ukoliko je to fobija, efikasnije je da primijenite moj Metod-1). Uzmimo za primjer ne to cega se pla ite. Stvorite sliku te stvari ili situacije velikom i svijetlom, primijenite Svi 6-7 puta brzo sa po eljno m slikom koja treba da bude doista uzbudljiva i privlacna. A potom pomislite na stvar ili situaciju koje se pla ite. Kako se sada osjecate u vezi sa njom? Ako ste Svi postupak uradili valjano, u trenutku kada pomislite na stvar koje ste se pla ili, vi cete automatski da se prebacite u stanje koje elite da osjecate kada se suocite s a tom stvari ili situacijom. I tako dalje, korisnim primjenama ovog metoda nema kraja.

HIJERARHIJA VREDNOSTI I PROMJENE LICNOSTI Cilj Kreatona su pozitivne promjene licnosti. Mi stvaramo novu licnost kao instr ument kojim se slu imo za sticanje odredenih iskustava. Drugi terapeutski ili razvojni sistemi ta koder poku avaju da izazovu po eljne promjene licnosti, ali vecina sistema djeluje tako to izazivaju promjene s tanja ili pona anja Klijenta. Takve promjene su na alost cesto kratkovjecne. A mi te imo da promjene licnosti budu ne samo pozitivne, vec i trajne. One su utoliko trajnije ukoliko procesiranjem zahvatimo dublje, fundam entalnije slojeve ili komponente licnosti. Stoga moramo da zahvatimo odluke, identitete, vjerovanja i Vrijednosti, jer to su najdublje komponente. Prve tri sam obradio u procesima Ekskalibura (1 & 2), a u Kreatonu sam se usredsredio na rad sa Vrijednostima. (rijec Vrijednost pi em velikim slovom da bih u ovom kontekstu istakao znacaj tog pojma). Vrijednosti se definiraju na razlicite nacine. Najsa etija definicija iz rjecnika jeste: Vrijednost je va nost ili znacaj; to je svojstvo onoga to je na cijeni . Za na rad je najbolja slije deca opisna definicija. Vrijednosti su stvari ili pojmovi za koje smo spremni ulo iti svoja sredstva, napo re i energiju ili za koje smo voljni da sticemo sredstva da bismo ih imali. One su oni elementi stvar i, osoba ili pojmova koji nas u njima privlace. Za jednog covjeka to je dobar konjak, za drugog ijetka marka ili stari rimski novcic. Te stvari ih privlace i za ine. Neki ljudi ce bez mnogo ustezanja ubiti zbog novca, drugi ce to uciniti no samopo tovanje. Ljudi se razlikuju po svojim Vrijednostima, ali svima eri uticu na ivot. ukusna hrana, a za treceg neka r njih su spremni da mnogo toga uc zbog ene, a treci kada im je ugro e njihove Vrijednosti u velikoj mj

Da bi covjek imao snage da ostvari svoje ciljeve oni moraju imati Vrijednost za njega. Vrijednosti su istovremeno putokazi koji usmjeravaju na ivot i sile koje nas privlace magnetskom snagom ka odredenim akcijama koje dovode do njihovog ostvarenja. Rad sa Kreatonom uvjeriti ce vas da su svi va i ciljevi, elje i snovi instrumenti za ostvarenje va ih Vrijednosti. Za realizaciju ciljeva, odnosno za formiranje struktura koje takvom ostvarenju v ode, znacajno je da sve na e Vrijednosti nemaju istu te inu. Drugim rijecima, sve na e Vrijednosti nisu je dnako vrijedne. U nama postoji sasvim odredena hijerarhija Vrijednosti, koje uglavnom nismo svjesni sve dok ne usmjerimo pa nju na nju sa izricitim ciljem da je osvijestimo. tovi e, ne samo da nismo svjesni hije rarhije Vrijednosti, vec su neke od Vrijednosti same po sebi nesvjesne. Prioritetni redoslijed na ih Vrijednos

ti jeste jedan od razloga koji odlucuje da li cemo neke odluke uspjeti da sprovedemo, odnosno da li cemo o stvariti svoje ciljeve. O Vrijednostima vecinom mislimo kao o pozitivnim magnetima, koji privlace i pobu duju na e aktivnosti: sloboda, pravda, istina, zadovoljstvo, sigurnost, spokojstvo, sreca, izazov, dostignuce, dobri odnosi sa ljudima, po tenje, obilje, bogatstvo, udoban stan, lijepa odjeca, estets ki do ivljaj, ljubav, razumijevanje sa ljudima itd. Postoje naravno vrijednosti o kojima ljudi rijetko misle, ali one iz nesvjesnog uticu na njihovo pona anje. Kako vrijednosti motiviraju pona anje pokazuju brojni pr imjeri narkomana, obicno potpuno nesposobnih za trajniju discipliniranu aktivnost, koji ispoljavaj u izuzetnu upornost, domi ljatost i ustrajnost u poku aju da dodu do droge. Droga je ocito za njih velika Vrijednost. Slicne primjere mo ete sami naci. Vrijednosti uticu na citavo ljudsko pona anje. Prvo, one daju gurnuce ili osjecajn i podstrek kao najjacu motivaciju za na e akcije. Drugo, one slu e kao kriterij za procjenjivanje n a ih akcija. Vrijednosti su kriteriji na osnovu kojih procjenjujemo dobro i zlo, pravedno i nepravedno, odgo varajuce i neodgovarajuceu na em pona anju. Vrijednosti odreduju to ivot u nekom trenutku znaci za nas, koje cemo akcije poduzeti i cemu cemo biti privuceni. Jedna od znacajnih stvari u vezi sa Vrijednostima jeste da ljudi gube motivaciju kada se prekine njihova veza sa Vrijednostima. U to nas uvjeravaju primjeri ljudi koji pro ivljava ju ivot bez ikakve motivacije, provodeci svakodnevno sate ispred televizora sa nadom da ce naci ne to zabavno, od nosno da ce naci neku Vrijednost za sebe. Ili provode vrijeme strahujuci od dogadaja koji se nika da nece desiti. Ako zapitate osobu koja je provela smisaon i ispunjen ivot, to je propustila u ivotu (a to znaci koje Vrijednosti nije ostvarila), ona vam nikada nece reci: ao mi je to nisam vi e vremena gledao televizij u. Vrijednosti uticu na ljudsko pona anje na takav nacin, da mo emo predvidjeti kako ce se neko pona ati ako znamo njegovu hijerarhiju Vrijednosti. Primjera radi, u jednom trenut ku osoba mo e da se nade pred izborom: da li da zadr i stari posao, koji daje malu placu i dosadan radni ri tam od 7 do 14 sati, ali i ivotnu sigurnost, ili da se osamostali i zapocne sopstveni posao koji izgleda nes igurno, ali daje slobodu, omogucava inicijativu, kreativnost, vi e slobodnog vremena i vi e novca? U ovakvoj s ituaciji dolazi do nesvjesnog odmjeravanja Vrijednosti jednog i drugog rje enja. Ukoliko covjek pozna je svoju hijerarhiju Vrijednosti, imati ce velike izglede da donese ispravnu odluku. Ukoliko je ne zn a, imati ce ni ta manje izglede da pogrije i. U ovom primjeru osnovni kriterij ispravnosti odluke je da li je za njega veca Vrijednost sloboda pona anja i inicijativa od osjecanja sigurnosti.

Uzmimo drugi primjer. Djevojka se zaljubila u mladica i eli se udati za njega. Nj ene najvi e Vrijednosti su vjernost, uzajamno razumijevanje, spokojan i sreden porodicni ivot , drugim rijecima sretna porodica. U njegovoj hijerarhiji Vrijednosti, koje on vjerojatno i nije svjestan , najvi a mjesta zauzimaju sloboda, uzbudenja, sticanje novih iskustava, sticanje novih prijatelja i samopo tvrdivanje kroz savladivanje izazova. Zaljubljena djevojka mo e da sagleda da se njih dvoje razlikuju u bitnim stvarima, ali se nada (pogre no, kao i vecina drugih) da ce se on izmijeniti kada se vjencaju. to mislite , da li ce njihov brak biti

skladan i sretan? Mo ete se kladiti da nece. Ako se on u braku bude pona ao u skladu sa njenim Vrijednostima, do ivljavati ce ih kao nametnute, osjecati ce da mu je sloboda uskr acena i da je sebe uvukao u nesretnu situaciju. Naravno, ovo va i za osobe koje nemaju na raspolaganju tehni ke Kreatona, jer njihovo poznavanje omogucava svakoj osobi da za kratko vrijeme izmijeni hijerarhiju svoj ih Vrijednosti, naravno ukoliko to eli. Na taj nacin bracni par mo e, kroz rad sa Kreatonom, da uskladi svo je Vrijednosti i stvori zaista plodan i sretan odnos. Utjecaj Vrijednosti na na e pona anje, bilo da je svjestan ili nesvjestan, dogada se i kod jednostavnih odluka kao to su da li da odemo u posjetu prijateljima i provedemo v ecer sa njima u razgovoru ili da ostanemo kod kuce i gledamo film na televiziji? Medutim, i bez primjene Kreatona hijerarhija Vrijednosti nije nepromjenjiva, ona se kao i sve ostalo mijenja, ali su promjene postepene, spore i te ko primjetne. Upravo mijenjanje hij erarhije Vrijednosti cini da covjecji ivot prolazi kroz razlicite faze, jer se tada mijenjaju njegova pona anja i sa njima iskustva koja pro ivljava. Karakteristicne Vrijednosti u mladosti su tra enje novih iskustava, odg ovaranje na izazove, te nja da se sru i staro i prevazideno i stvori ne to novo. Ista osoba ce vjerojatno u zrelom dobu i starosti postati privr ena ustaljenim Vrijednostima i tradiciji, udobnom ivotu i sigurnosti. Kako ka e poznata izreka, Ako covjek u mladosti nije revolucionaran, vjerojatno mu nedostaje srca. Ali ako u starosti nije konzervativan, sasvim sigurno mu nedostaje pameti. Kreaton vam otvara do sada neslucene mogucnosti. Prvo, uci vas da sagledate i up oznate trenutno postojecu hijerarhiju svojih Vrijednosti i na osnovu nje steknete jasan uvid u v a e motive za bezmalo sva pona anja. Drugo, to sam vec spomenuo, sa cime ulazite u oblast psiholo ke fantastike, nauciti cete tehniku Kalemljenja Vrijednosti, kojom cete biti u stanju da za nekoliko minuta izmijenite postojecu hijerarhiju svojih Vrijednosti i tako direktno i djelotvorno izmijenite svoje pona anje. Ta pr omjena ce biti duboka, usudujem se da ka em da ce biti drasticno efikasna, tako da cete biti doista iznen adeni. Mehanizam te promjene uciniti ce da cete biti privuceni novim Vrijednostima izuzetnom snagom. Promjena mo e da bude trajna, ali ne mora, jer kod nekih osoba postoji konflikt Vrijednosti (o tome ka snije). Ukoliko vam se ne svidi kako nove Vrijednosti na vas djeluju, moci cete da ih iznova promijenite, takode r za nekoliko minuta. Necete biti zakovani u svoje Vrijednosti kao vecina ljudi, kojima je ivot u velikoj mjer i predodreden. Sjetite se price Lopov iz moje knjige Susreti sa Istinom . Jedan lopov zanocio je nek om prilikom u seoskoj krcmi. U susjednu sobu, od koje ga je dijelio tanak zid, do la su da kon ace dva siroma na ugljara.

Vjerujuci da su sami, oni su glasno razgovarali i tako je lopov saznao da oni ni su ugljari, vec bogati trgovci koji su se preru ili, a u bisagama na mazgama umjesto ugljena nose sakriveno zlato . Bisage sa zlatom unijeli su u sobu i uskoro zaspali. Kakvu je noc proveo lopov? Na to je mislio? Da li na ljubav prema Drugim Ljudskim Bicima? Da l i je po elio da ostvari topao kontakt sa trgovcima, pa im rekao: Ja znam to vi nosite, ali ne bojte se, necu vas izdati . Da li je dobar san za njega bio dominantna Vrijednost? Ili je meditir ao o Istini, Brami i oslobodenju od ponovnog radanja? Ne, mislio je samo na zlato! To je, u toj situa ciji, bila njegova najveca, dominantna Vrijednost, ono to je u toj situaciji bilo za njega va no. E, takvu privlacnu snagu mo e Prakticar Kreatona da usadi u svaki svoj cilj proces om Kalemljenja Vrijednosti koji ce vam biti opisan malo kasnije. UTVRDIVANJE OPCE HIJERARHIJE IVOTNIH VRIJEDNOSTI

Da biste otkrili svoju postojecu hijerarhiju Vrijednosti, koja ce vam znacajno o bjasniti va a dosada nja pona anja i poslu iti kao osnova za njihovu izmjenu, postupite na slijedeci nacin. Isijecite 50 malih kartona ili papira cija je velicina otprilike kao karata za igranje. Takod er mo ete kupiti jeftin pil karata, pa na njihovoj poledini pisati ono to slijedi.

U toku jednog ili dva dana ispi ite na te kartone, papire ili karte svoje Vrijedno sti, redom kojim vam padaju napamet. To mogu biti konkretne stvari koje predstavljaju za vas neku vri jednost, na primjer udoban stan , vikendica na moru , dobar automobil , novac lijepa odjeca , vrijedne umjetnicke ereo uredaji za muziku ; zatim emocionalna stanja i moralna stanja ili stanja svijesti kao to su ljubav , sigurnost , dobar odnos sa ljudima , po tenje , Istina , pravda , Bog , uzajamno razum vjernost , uzbudenja ; ili pojmovi kao to su uspjeh u koli moje djece , zdravlje , kari jeh na poslu ; osobe koje imaju Vrijednost za vas kao to su moja djeca , moj sin , moj suprug/su ruga itd. Do vrijednosti mo ete doci i tako to cete istaci suprotnu Vrijednost od necega to u vama izaziva neprijatne reakcije. Ako vam smeta zagadenje ivotne sredine, zlostavljanje ljudi i bezakonje, vi to okrenite u suprotne kvalitete, pa ispi ite da kao Vrijednosti cijenite cistu ivotnu sredinu , sigu rnost , pravnu dr avu i red . Kao kod pravljenja Alfi u Ekskaliburu, istaknite ono to hocete, u pozitivnom smislu, a ne ono to necete. Najbr e cete otkriti svoje Vrijednosti ako sebi postavite pitanja: votu? ili TO JA ELIM U IVOTU? to je meni va no u i

Kada ste naveli svih 50 Vrijednosti (ako vam se ucini korisnim, ispi ite i vi e od 5 0), prodite bez urbe nekoliko puta kroz svoju listu od prve do posljednje i, ako je potrebno, pro mijenite to to ste napisali da biste bolje izrazili svoje Vrijednosti. Sada napravite redoslijed prioriteta, od prve, najvece Vrijednosti na listi, do posljednjeg, pedesetog mjesta. To cete uciniti tako to cete svaku Vrijednost ispisanu na papiru usporedi ti sa svakom drugom.

Usporedite prve dvije sa liste i odlucite se koja za vas predstavlja vecu Vrijed nost. Onu koja ima vecu Vrijednost slavite na prvo mjesto, a na drugo mjesto manju Vrijednost. Zatim uzm ite papir na kojoj je ispisana slijedeca Vrijednost i usporedite je sa Vrijedno cu broj 2. Ako je to za vas veca Vrijednost, stavite je privremeno na drugo mjesto i odmah zatim je usporedite sa Vrijedno cu broj 1. Ako je njena Vrijednost manja, ona ce ostati na mjestu broj 2, a ako je veca, pomjeriti ce se na prvo mj esto. Tako cete sada imati hijerarhiju od prvog do treceg mjesta. Sada uzmite sa gomile slijedecu ispisanu stvar i usporedite je prvo sa trecom Vrijedno cu iz hijerarhije. Ako za vas ona manje vrijedi od trece stvari, s tavite je na cetvrto mjesto. Ukoliko ima vecu Vrijednost za vas, ubacite je na trece mjesto i odmah je uspore dite sa drugom. Ako vrijedi vi e od druge, slavite je na drugo mjesto i usporedile je sa prvom. U slucaju da o na ima vecu Vrijednost i od prve, neka te dvije Vrijednosti promjene mjesta, pa ce ona doci na prvo mjesto, a Vrijednost koja je zauzimala prvo mjesto spustiti ce se na drugo. Taj proces ponovite za svih 50 stvari sa liste. Tako cete konacno dobiti svoju s ada nju hijerarhiju Vrijednosti, na kojoj ce stvari biti poredane po va nosti koju za vas imaju od prv og do posljednjeg mjesta. U toj fazi posao ne mora da bude zavr en. Sljedeca 2-3 dana, ako vam se ne to ucini kao Vrijednost, zapi ite to, pa kada ste u prilici ponovite sa tim citav proces uspore denja, pocinjuci sa pedesetim mjestom na listi. U svakom slucaju, nemojte da taj proces traje du e od tri dana, za to vrijeme treba da imate svoju konacnu listi Vrijednosti. Ovo je najva nije u pravljenju hijerarhije Vrijednosti: ona ne znaci poredak Vrije dnosti koji vi mislite da treba da imaju. To je poredak prioriteta Vrijednosti koji one imaju za vas, a koji se ISPOLJAVA U VA EM PONA ANJU! Stoga kada vr ite usporedenje, uvijek to ucinite u kontekstu Vrijednosti na koje u kazuje va e pona anje: Na osnovu mog dosada njeg pona anja proizlazi da ja X vrednujem vi e nego Primjera radi, covjek mo e da misli i vjeruje da je po tenje velika Vrijednost, ali ako on prijateljima zaboravlja da vrati dugove, ako ne vraca knjige koje je pozajmio na citanje, ako ne plati kartu u gradskom prijevozu kada god mo e, onda njegovo pona anje pokazuje da je za njega licna korist veca Vrijednost od po tenja. Jedan moj prijatelj je poku ao da Kalemljenjem Vrijednosti ostavi pu enje. Poslije k ratkotrajnog uspjeha, ponovo je propu io. Tek tada je pogledao svoju hijerarhiju Vrijednosti i utvrdio da mu se

Y .

zadovoljstvo u pu enju nalazilo na 8. mjestu, a zdravlje tek na 56. Kada je podiga o zdravlje na 6. mjesto, a u ivanje u duhanu toliko oborio da ga je sasvim protjerao sa liste Vrijednosti, pr estao je pu iti bez ikakvog kolebanja. Drugi mi je rekao da je za njega najveca Vrijednost da mu bude toplo. Ovakvo nep oznavanje sebe je veoma lako oboriti sa jednostavnim pitanjem kao to je slijedece: Znaci, ako bi trebalo da bira da ivi u zatvoru, gdje bi ti bilo toplo ili na slobodi gdje bi ti bilo hladno, ti bi odab rao topli zatvor? Naravno da ne bih! E, onda za tebe sloboda ima Vecu vrijednost od toplote. Stavi u hijerarhiju svoji h Vrijednosti slobodu iznad toplote. Jedna izuzetno zavisna mlada ena stavila je nezavisnost na najvi e mjesto u hijerar hiji Vrijednosti. Medutim, ona je u ivotu ispoljavala pona anje izrazito zavisne osobe. Trebalo mi je dosta vremena da je ubijedim da se Vrijednosti stavljaju u hijerarhiju na osnovu na eg pona anja, a ne n a osnovu elja. Ono to mi elimo predstavlja osnovu za drugu, po eljnu hijerarhiju, koja treba da nam poslu i kao osnova za ivot kakav elimo. Ta se hijerarhija pravi tako to se postupkom Kalemljenja neke Vrijedn osti ucine vrijednijim za nas, a druge manje vrijednim. Sasvim je logicno da prvo treba da upoznamo sebe k roz svoje postojece Vrijednosti da bismo mogli da ih izmijenimo kako elimo. Stoga pravljenju hijerarhije postojecih Vrijednosti posvetite veliku pa nju. Dobro pogledajte svoju listu i nekoliko puta prodite je od pocetka do kraja da biste provjerili da li j e to zaista realna hijerarhija Vrijednosti. U tu svrhu mo ete se prisjetiti vremena kada ste trebali da birate iz medu dvije Vrijednosti sa svog spiska -za koju ste se u praksi odlucili? Ili zamislite situaciju u kojoj b iste morali da birate izmedu dvije susjedne Vrijednosti i procijenite koju biste u stvarnom ivotu odabrali. Takoder je izuzetno va no da ovom procesu usporedenja pridete po teno, ne kako biste trebali da postupite, vec kako to, zaista cinite. Za covjeka koji je u dotada njem ivotu stupao vi e puta u seksualne odnose sa suprugama i partnerkama svojih prijatelja, ocito je da seks i uzbudenja imaju vecu Vrijednost od prijateljstva i lojalnosti, bez obzira to bi on elio. Ako eli da mu p rijateljstvo bude velika Vrijednost, znatno veca od seksa i uzbudenja, on treba da promjeni mjesta u hije rarhiji tim Vrijednostima, tako da obori Vrijednost seksu, a poveca Vrijednost prijateljstvu. Kada konacno napravite hijerarhiju svojih ivotnih Vrijednosti, ispi ite je na listu papira i dr ite je na vidnom mjestu, tako da vam je cesto pred ocima. Rezultat mo e da vas veoma iznenad i! Va a slika o sebi mo da ce biti znatno drugacija nego to ste je zami ljali. Vjerojatno cete otkriti raz loge za svoja do tada

neobja njiva pona anja: za to jedete hranu koja nije zdrava za vas, za to pu ite, za to u od redenim situacijama stupate u sukobe i rasprave sa ljudima, za to se dr ite neke veze koja v am ne odgovara, za to se nekim ljudima namecete ili podredujete itd. Kroz optiku koju vam otkriva va a hijerarhije Vrijednosti obratite pa nju na oblike pona anja koji vam se svidaju i prema kojima ste kriticki nastrojeni. Kakvo bi va e pona anje bilo kada biste vi e cijenili neku Vrijednost koja na va oj listi ima ni i rang od Vrijednosti koja je iznad nje? Kakva biste iskustva imali

kada biste vi e cijenili putovanja i susrete sa novim ljudima i zemljama nego osta nak kod kuce? Za to morate da, na osnovu prvog impulsa, kupite neku stvar, pa se potom kajete? Cuvajte svoje karte sa hijerarhijom Vrijednosti i listu na kojoj ste ih ispisali i svakih mjesec dana ih iznova pregledajte. Napravite novu hijerarhiju i usporedite je sa prethodnom. Vr lo je vjerojatno da cete imati vrijedan uvid u promjenu svoje licnosti u proteklom periodu, jer to jeste egzakt an nacin da tu promjenu registrirate i uocite. Medutim, znacaj va e liste prioriteta ne ispoljava se samo unazad, u uocavanju pro mjena koje su se dogodile; na osnovu nje biti cete u stanju da mnogo cjelishodniji usmjeravate svoje pona anje. Promjene u hijerarhiji va ih Vrijednosti koje cete izvr iti Kalemljenjem omoguciti ce vam da donesete odluke koje ce biti tokom du eg vremena podr ane jakom motivacijom i da izbjegnete besplodna kajanja i s amoprebacivanja za to sam to ucinio? Tko me je tjerao da napravim takvu glupost? i njima slicne. Na po znavanju sopstvene liste Vrijednosti moci cete da odlucite kakav dio odjece cete kupiti? Da li da z amijenite stan?... i za kakav drugi stan? Kakav posao da tra ite, a kakav da odbijete? Da li da stupite u brak s a nekom osobom ili ne (jer neki partneri su idealni za zabavu, ali su pogubni za brak)? Itd. Mnogo rjede ce vam se dogadati da postupite na odreden nacin, pa da se potom kajete. Biti ce jo pozitivnih promjena u va em pona anju. One ce proishoditi iz poznavanja jednog znacajnog dijela va e licnosti, koji je osnova va ih postupaka, a koji do sada niste znali. To je sasvim jasno, jer ce svaka odluka koja je u skladu sa va i m prioritetima Vrijednosti, koji ce joj davati ustrajnost i snagu, imati mnogo vecu vjerojatnocu da se ostva ri, nego odluke nastale na nepredvidljivom impulzivnom odlucivanju ili na mi ljenju i sugestijama drugih ljud i koji imaju drugaciju hijerarhiju Vrijednosti. tovi e, jednom usadene promjene u neku Vrijednost, koje joj podi u mjesto u hijerarhi ji, djeluju automatski na va e pona anje. Kao da imate ukljucen automatski pilot koji vas vodi n epogrje ivo ka cilju. Ovdje ste dobili uputstva kako da napravite opcu ivotnu hijerarhiju vrijednosti. Medutim, za duboke promjene u licnosti mnogo je spektakularnija promjena hijerarhija Vrijednosti u posebnim oblastima: zdravlju, odnosima sa ljudima, ljubavi, seksu, braku, crtama licnosti, novcu itd. U svakoj od tih oblasti postoji u ovom trenutku va a hijerarhija Vrijednosti i ona sve vrijeme utice na ostvarenje ili ne ostvarenje va ih elja. Zato je neophodno da utvrdite hijerarhije svojih Vrijednosti i u pojedinacnim oblastima, istim metodom kao to ste to ucinili utvrdujuci hijerarhiju svojih opcih ivotnih Vrijednosti.

KALEMLJENJE: POSTUPAK PROMJENE VRIJEDNOSTI Promjena Vrijednosti se u pogledu primijenjenog postupka ne razlikuje od promjen e bilo kojeg drugog do ivljaja. Ona se svodi na promjenu njene strukture. Svaki na do ivljaj, svak o na e iskustvo, ima odredenu strukturu. Nju cine izvjesni elementi i njihovi medusobni odnosi. Va do iv ljaj knjige koju dr ite u ruci ima odredenu strukturu u va oj svijesti. Kada shvatite izvjestan sadr aj, to va e razumijevanje takoder ima odredenu strukturu, prisutni su izvjesni elementi i njihovi uzajamni odnosi. Kada neki sadr aj ne razumijete, odnosno dodete u konfuziju, va e nerazumijevanje, odnosno konfuzija, t akoder ima odredenu strukturu. Va a patnja ima izvjesnu strukturu, isto kao i va a radost, trivijalna sv akodnevna iskustva, a takoder i transcendentalna iskustva Gnoze. Odnosi elemenata u strukturama podsje caju na strukturu elemenata u kemiji. Male promjene u atomskoj strukturi elemenata su tinski mijenja ju element. Va do ivljaj depresije stvara izvjesne slike u va oj svijesti. One su osvijetljene na odreden n acin, imaju ili nemaju okvir, smje tene su u odredenom djelu vidnog polja, pracene su zvucima ili ne, staticne s u ili pokretne itd. Proces promjene Vrijednosti sastoji se u tome da elemente koji cine jednu Vrijed nost prenesemo na drugu vrijednost. Tada imamo isto iskustvo kao kada do ivljavamo prvu Vrijednos t. Tu smo, u stvari, izvr ili promjenu strukture druge Vrijednosti, tako da ona sada ima umnogome istu strukturu kao prva Vrijednost. To je znacajno zbog toga to promjena strukture utice na promjenu pona a nja, a ne obratno! Takva situacija nam otvara neslucene mogucnosti za izmjenu Vrijednosti, ali i dr ugih bitnih elemenata licnosti, pojedinacnih iskustava, za promjenu slike o sebi, stvaranje sna ne motiv acije u eljenom smjeru i tome slicno. Postoje mnogi elementi koji cine strukturu jednog subjektivnog do ivljaja, ali je praksa pokazala da postoje kljucni elementi jedne strukture i da izmjenom tih elementa korjenito mi jenjamo citavu strukturu. (Te elemente NLP Prakticari nazivaju submodalitetima; vidi Anthony Robbins, Awaken th e Giant Wuthin ). Bitne elemente sam naveo u tekstu, ali vas pozivam da dalje eksperimentirate i otkrije te nove ili takve koji su dominantni u va em do ivljaju svijeta i samog sebe. Kada mijenjate svoje Vrijednosti, vi ste jedini za to odgovorni. Ukoliko to cini Majstor Kreatona svome Klijentu, neophodno je da mu ka e to ceuciniti, tako da promjenu ostvare zaje dno. Nu an je Klijentov pristanak za takvu promjenu, jer, naglasiti cu to ponovo, promjene lic nosti koje se izazivaju na ovaj nacin su veoma duboke i relativno trajne. Majstor takoder treba da uka e Klijentu da su te promjene povratne, da uvijek mo e da se vrati na staru hijerarhiju Vrijednosti, ako sam tak

o odluci, a takoder da Vrijednosti mo e i dalje mijenjati po svojoj volji. Jo jednu stvar je va no istaci na pocetku. Apstraktne Vrijednosti treba da imaju vi i rang u hijerarhiji od konkretnih Vrijednosti. U svakom slucaju, najvi a Vrijednost u hije rarhiji treba da bude apstraktna! To ne treba da bude novac ili dobri radni uvjeti ili udobna kuca, je r to su konkretne vrijednosti. Na prvom mjestu treba da bude apstraktna vrijednost kao to je nezavisnost, sreca, pravda, Istina, Bog, Gnoza, vi a svijest, ljubav, covjekoljublje i slicne. Postupak promjene vrijednosti u tehnickom smislu istovjetan je bilo da radimo Ka lemljenje Vrijednosti na Opcoj hijerarhiji ivotnih Vrijednosti sa va ih 50 odabranih vrijedno sti ili da Kalemljenje Vrijednosti vr imo u hijerarhiji Vrijednosti koje postoje u oblastima kao to je pos ao koji neko radi, zdravlje, licni odnosi, Spiritualni razvoj, crte licnosti i druge. Ukoliko ovaj postupak citalac radi za sebe po knjizi, onda slijedeca pitanja pos tavlja sam sebi (nagla avam da je za individualan rad, bez partnera ili Majstora, potrebno da osob a prode Kreaton Tecaj pod vodstvom Validiranog Majstora, a potom mu je potrebno vece prethodno iskustv o u radu sa partnerom). Bilo da proces vodi Majstor, ili osoba radi individualno, postavljaju se ista pi tanja kojima se utvrduju elementi strukture jedne Vrijednosti, da bismo ih prenijeli tj. Kalemili na drugu Vrijedn ost. Uzeti cemo za primjer elju Klijenta da zaraduje vi e novca, jer ta elja je primjetna kod mnogih Ucesnika Kreaton Tecaja. Da bi novac za njega dobio vecu privlacnu snagu, treba novcu u Hijerarhiji Vrijednosti, koju Klijent ima na poslu, podici Vrijednost, jer posao koji radi j e oblast u kojoj zaraduje novac. Ukoliko novac ima kao Vrijednost nizak rang u hijerarhiji Vrijednosti na poslu, on nedovoljno motivira Klijenta i nije cudo da ga nedovoljno zaraduje. On tada nije spreman da ulo i svoju energij u i napore da bi ga stekao. On ga slabo pokrece na aktivnost. Zato cemo novcu Kalemljenjem podici Vrijednost da dode na drugo mjesto, odmah ispod najvece Vrijednosti u poslu. Pretpostaviti cemo da vi vodite u procesu Kalemljenja svog partnera kao Klijenta. Prvo treba da utvrdite da li je posao koji on radi, znaci posao kojim on zaraduj e sebi za ivot, posao koji bi radio i kada bi mogao da bira izmedu tog posla i nekog drugog. Ako bi op et izabrao svoj posao, radite proces na tom poslu. Ukoliko, pak, covjek ne voli taj svoj posao, vec ga radi samo zato to mu omogucava nekakva sredstva za ivot, onda ga pitajte koji bi posao volio raditi kada bi moga o da bira, pa onda utvrdite koje su njegove Vrijednosti u tom poslu. Postupak ima 6 faza ili koraka:

I. Ka ete Klijentu: Razmisli o tome koje su stvari tebi najva nije u tvom poslu, u onome to ti radi . Napi i mi na papiri 8 stvari koje su tebi va ne u tvom poslu. II. Kada to ucini ka ete: Napravi mi redoslijed, hijerarhiju tih Vrijednosti koje one u tvom poslu imaju za tebe. Daj im brojeve od 1 do 8. Neka stvar koja je tebi najva nija ima broj 1, a najmanje va na broj 8.

III. U ovoj fazi trebate utvrditi i zapisati elemente najvece Vrijednosti u hijerarhi ji, Vrijednosti kojoj je Klijent dao broj 1. Ti elementi su po svojoj prirodi perceptivni, osjec ajni i intelektualni. Oni si gradivi elementi koji cine strukturu te Vrijednosti. Pretp ostavimo da je najveca vrijednost za Klijenta Nezavisnost , to jest, da ona ima u hijerarhiji prvo mjesto, a da novac kao vrijednost zauzima esto mjesto. Elementi Vrijednosti koje treba da o tkrijete, jer cete ih koristiti u Kalemljenju su slijedeci: 1. Ka ete Klijentu: Kada misli na nezavisnost, kakva ti se slika javlja u svijesti?... Opi i mi je. (Ukoliko ka e da nema sliku, neka je stvori, neka stvori sliku koja ce njemu pr edstavljati nezavisnost). 2. Da li si ukljucen u sliku ili si iskljucen? (To znaci, vec smo dobro naucili, da li je usred do ivljaja tako da sebe ne vidi, ili sebe vidi kao na ekranu). 3. Koja osjecanja i tjelesne senzacije osjeca dok gleda sliku i misli o nezavisnosti? 4. Na vidnom ekranu gdje je slika smje tena: u sredini, gore, dolje, lijevo, desno? 5. Da li je slika panoramska ili je ogranicena, tj. da li ima okvir? Ako ima okvir kakav je? 6. Da li je slika svijetla ili tamna? 7. Da li je slika u boji ili je crno-bijela? 8. Da li je slika izo trena ili su joj obrisi nejasni? 9. Da li je slika blizu tebe, ili je u daljini? 10. Da li je slika u prirodnoj velicini, kao u ivotu; ili je manja nego u ivotu; il i je veca nego u ivotu? 11. Da li je slika pokretna ili nepomicna? To znaci, da li je to staticna slika, ili je pokretna kao film? 12. (ako je slika pokretna slijedi pitanje) Da li je kretanje u slici brzo ili sp oro? 13. Da li cuje bilo kakav zvuk? (ako cuje slijedi): Da li su zvuci glasni ili tih i? Da li su brzi ili spori? 14. U kome je polo aju tvoje tijelo ? 15. Da li osjeca te inu svog tijela kako pritiska tle pod nogama (ili podlogu na koj oj sjedi )? 16. Dok misli na nezavisnost i gleda tu sliku, koje ti se misli, ideje i vjerovanja javljaju u svijesti? 17. Dok misli na nezavisnost, da li ti je pa nja za ne to posebno vezana? 18. Dok misli na nezavisnost i gleda tu sliku, u kojem si ti identitetu? Ovo su glavni elementi koji se koriste za Kalemljenje, ali se mogu tra iti jo neki i ja to ponekad cinim: da li je slika dvodimenzionalna, kao fotografija, ili je trodimenzionalna tako da daje utisak dubine? Da li Klijent osjeca nekakav miris i drugo.

Zapi ite sve podatke redom kojim ih daje Klijent i doslovno, tako da kada kasnije vr ite Kalemljenje koristite iste te izreze. IV. Od druge Vrijednosti, na koju vr ite kalemljenje (u ovom slucaju novac) uzimate sa mo sliku. Dovoljno je da Klijent opi e sliku u nekoliko rijeci. Stoga mu (u ovom prim jeru) ka ete: Kada misli na novac, kakva ti se slika javlja u svijesti? (I u ovom slucaju ako ka e da nema nikakvu sliku, zatra ite da stvori sliku koja ce za njega predstavljati novac ). To je sve, od druge Vrijednosti na koju vr ite kalemljenje NE UZIMATE NIKAKVE ELEMENTE! Ovo nagla avam stoga to je to veoma cesta gre ka: Prakticari uzmu elemente i druge vrijednosti i onda lako zapadnu u gre ku da kaleme elemente te, ni e Vrijednosti na vi u. Takav postupak ima neprijatnu posljedicu da se ru i veca Vrijednost, a ni a Vrijedno st ostaje ista kao to je bila. V. U ovoj fazi vr ite Kalemljenje. Kada je Klijenta zamislio sliku koja predstavlja n ovac, sve elemente koji cine vi u Vrijednost, nezavisnost, unosite ili implantirate u sliku novca. VI. U posljednjoj fazi ovog postupka vr ite provjeru. Tra ite od Klijenta da usporedi no vac sa vrijedno cu na petom mjestu, pa na cetvrtom, trecem i drugom. Ako ste Kalemljenje uradili kako treba, novac vi e nece biti Vrijednost na estom mjestu, vecce se popeti na dru go mjesto. On nece prerasti prvu Vrijednost, nezavisnost, ona ce sigurno ostati na svom mjestu. Klijent ne mora da vam ka e direktno da je novac veca Vrijednost od Vrijed nosti na vi im mjestima, ali ce naci neku vezu koja ukazuje da je Vrijednost novca su tinski povecana. Kada poslije nekog vremena taj Klijent pomisli na novac, biti ce veoma iznenaden . Javljati ce mu se slika novca sa potpuno novim elementima, onima koji cine njenu najvecu Vrijed nost (nezavisnost) u poslu koji radi: obuzimati ce je ista osjecanja, do ivljavati ce iste tjelesne senzacije itd. Kratko receno, novac kao Vrijednost biti ce sacinjen od istih elemenata kao i nezavisnost, koja cini njen u najvecu Vrijednost u poslu kojim se bavi. Ta promjena u covjeku biti ce korjenita, dramaticna i relativno trajna! Biti ce vam jasno koliko je ta promjena znacajna, ako se prisjetite da su Vrijednosti na i najjaci podstrek aci na aktivnost u odredenom smjeru. Vrijednosti su su tinski cinioci motivacije. Da bih vam pojasnio u jo vecoj mjeri kako se radi postupak promjene Vrijednosti, prikazati cu vam to na prakticnom primjeru sa osobom koja je po profesiji Spiritualni instruktor

i Voditelj veceg broja razlicitih prakticnih tecajeva. Ona je svoj polo aj ovako opisivala: voli to to radi i ne bi t aj posao mijenjala ni za to drugo na svijetu, ali sa novcem ima problema. Zaraduje manje nego to bi htjela, n ije dovoljno uporna kada

treba da ga dobije, cesto nema motiva da se za njega bori, a potom ali zbog svoje inertnosti; cesto osjeca krivicu kada treba da naplati svoj rad itd, Ovakav problem je tipican za profesi onalce u oblasti Spiritualnog rada, pa ga zato i prikazujem. U njenoj hijerarhiji Vrijednosti na poslu kojim se bavi, a to znaci u aktivnosti kojom sebi zaraduje za ivot, na prvom mjestu bila je ljubav za ljude, a novac je bio na petom mjestu. Sa svim je u redu da apstraktna Vrijednost -ljubav za ljude -bude na prvom mjestu, ali njeni problemi sa novcem su proisticali iz niskog mjesta koji je novac zauzimao u redoslijedu Vrijednosti, jer je bio tek n a petom mjestu. Napominjem da to nije bila hijerarhija njenih ivotnih Vrijednosti, vec njenih Vrijednosti u poslu, tj. u aktivnosti kojom zaraduje novac sebi za ivot. Proces uzimanja podataka ide vrlo brzo. Klijent dr i zatvorene oci i odgovara na p itanja po navedenom redu, a Majstor ih zapisuje. Elementi za najvecu vrijednost, ljubav za ljude bili su ovi: 1. Imala je sliku radosnih lica neodredenih ljudi. 2. Bila je iskljucena iz slike, tj. vidjela je sebe u slici medu tim radosnim ljudi ma kao na ekranu. 3. Bila je ispunjena osjecanjem velikog zadovoljstva, osjecala je prijatno treperen je u stomaku i osjecanje da joj se ko a je i na vratu. Osjecala je ljubav koja joj je tjerala suze na oci. 4. Slika se nalazila na lijevoj strani vidnog ekrana i protezala se nadesno. 5. Slika je bila panoramska. 6. Slika je bila svijetla. 7. Slika je bila crno-bijela. 8. Obrisi slike nisu bili o tri, vec nejasni, zamagljeni. 9. Slika je bila smje tena odmah ispred nje. 10. Slika je bila ne to veca nego u ivotu. 11. Nije bilo pokreta u slici, bila je staticna. 12. ------(buduci da nije bilo pokreta u slici, ne postavlja se pitanje da li su pokreti bili brzi ili usporeni). 13. Dok je gledala tu sliku nije cula nikakav zvuk. 14. Imala je utisak da joj je tijelo blago nagnuto naprijed. 15. Nije osjecala te inu tijela, kao da je bila bestjelesna. 16. Javljale su joj se misli i vjerovanja da je to prava stvar . 17. Pa nja joj je bila ravnomjerno rasporedena po toj slici. 18. Bila je u identitetu pomagaca, tj. osobe koja poma e drugima. Naglasio sam da od druge Vrijednosti, NA KOJU SE VR I KALEMLJENJE, odnosno koju

mijenjamo, uzimamo samo sliku. U nju potom unosimo elemente ove prve Vrijednosti koje smo popisali. Slika koja se javljala pri pomisli na novac bila je slika poluotvorene ladice u kojoj ima dosta novca. Sada je izvr ena zamjena elemenata. Klijentu je receno da opet stvori ispred sebe sliku novca i u toj slici Kalemljeni su jedan za drugim podaci koji su bili prisutni kod ljubavi prema ljudima. U sliku poluotvorene ladice sa novcem osoba je unijela osjecanje velikog zadovol jstva, prijatnog treperenja u stomaku i osjecanje da joj se ko a je i na vratu i stvorila je osjecanj e velike ljubavi. Iskljucila se iz slike, tako da je sebe vidjela kao na ekranu pored ladice. Pomjerila je sliku na lijevu stranu i zamislila da se prote e nadesno. Vizualizirala je crno-bijelu boju slike. Ivice je ostavila nej asnim, ali ih nije zatamnila. Sliku je stavila odmah ispred sebe i povecala je, tako da je bila ne to veca nego t o je u ivotu. Ostavila je staticnom i bez granica, tako da je bila panoramska. Na isti nacin unijela je i ostale elemente koji su se razlikovali kod prve i druge slike, a one koji su bili isti nije mijenjala. I to je bilo sve! Ali su promjene, kao to sam vec istakao, bile dramaticne. Neko vrijeme poslije procesa ta osoba me je pozvala i rekla mi: Kada god pomislim na se ta nova slika i osjecam ono veliko uzbudenje, prijatno treperenje u stomaku i je i mi se ana poslije izvr ene promjene Vrijednosti novca zatra ila je od svoje prijateljice da oja joj je ova dugovala du e od godinu dana. Prije toga bilo joj je neprijatno da na to pomisli, inila bez ikakvog razmi ljanja, tokom telefonskog razgovora.

novac, javlja mi ko a na vratu. Dva d

joj vrati novac k a sada je to uc

Ovakav postupak radimo u mnogim pojedinacnim oblastima, ali sa njim ne treba urit i, da bi Prakticar mogao primijetiti promjene u svom pona anju. Medutim, kada shvate sve mo gucnosti ovog postupka, ljudi imaju tendenciju da odmah izmijene sve oblasti svog ivota. Ne treba da se pla ite da ce neka konkretna Vrijednost kao to je novac ili uspjeh p otisnuti apstraktnu vrijednost kao to je sloboda ili Istina ili covjekoljublje ili Bogolju blje. Nece! I kada joj damo elemente Vrijednosti broj 1, ona ce doci na drugo mjesto. Najveca Vrijednost ost ati ce na prvom mjestu, izuzev ako bi covjek bio toliko nerazuman da joj ukloni elemente koji je cine ta kvom kakva jeste. Opominjem vas, premda je to mo da suvi no, da to nikada ne cinite: nikada ne uklanjajte elemen te iz svoje najvece Vrijednosti! Jedini izuzetak je sloboda. Mo da ce vam to izgledati cudno, ali ce v am ivot biti bolje uskladen i sretniji ako vam u hijerarhiji opcih ivotnih Vrijednosti sloboda bude ispod desetog mjesta! Za to je tako? Nemam siguran odgovor. Sve to mogu da ka em jeste da je to pra ksa pokazala kod vecine ljudi. Ali sa vama to ne mora da bude tako, neka vas va a praksa vodi.

Da ne biste svaki put iznova uzimali elemente svojih visokih Vrijednosti u hijer arhiji, cije elemente koristite za Kalemljenje, mo ete ih sacuvati na posebnom listu papira i koristiti prema potrebi. Na primjer, osoba kojoj je najveca Vrijednost ljubav prema svom djetetu, treba da ispod nasl ova Ljubav prema mom

djetetu ispi e sve elemente tog iskustva i da ga koristi u Kalemljenju, bez potrebe da te elemente uvijek iznova uzima. Ali to ne smije biti emocionalno prazna operacija. Osoba mora da s e to potpunije unese u do ivljaj, da ga to potpunije osjeti, jer su tjelesne senzacije i emocije za vecinu ljudi kljucni elementi do ivljaja. Ako u jednom do ivljaju treba da se kalemi osjecanje ljubavi, Klijent za ista mora da osjeti ljubav to potpunije i da taj elemenat unese u drugu Vrijednost. Ako je u do ivljaju vece V rijednosti prisutan osjecaj toplote u pleksusu, Prakticar mora da ga stvori i u slici manje Vrijednosti. Nij e moguce osjecanja i tjelesne osjecaje intelektualno Kalemiti bez u ivljavanja. Tada citav proces propada, jer n ije do lo do promjene strukture i kada budete vr ili provjeru da li je Kalemljenje uspjelo, biti cete ra zocarani. TO UCINITI AKO PROMJENA VRIJEDNOSTI NE BUDE TRAJNA Rekao sam da je promjena Vrijednosti postignuta ovim postupkom relativno trajna. Ako bi se dogodilo da ona poslije nekog vremena izblijedi, to je siguran znak da postoji n eki identitet koji se jako opire pozitivnim promjenama. U tom slucaju primijenite neki od slijedeca cetiri postup ka: 1. Ponovite Kalemljenje. Ako je prethodna promjena Vrijednosti Kalemljenjem trajala mjesec dana, ponavljanje Kalemljenja ima smisla, jer taj proces traje 5-6 minuta. 2. Ukoliko efekti Kalemljenja br e ishlape (za nekoliko dana), onda je opravdano prim ijeniti slijedeci postupak: poslije uzimanja elemenata vece Vrijednosti uzmite i od ni e V rijednosti, tj. Vrijednosti koju mijenjate, pored slike i sve njene elemente. Zatim, diskreirajt e prvi element Formulom Rastvaranja iz Ekskalibura i zamijenite ga prvim elementom vece Vrijedn osti. Potom diskreirajte drugi element manje Vrijednosti sa liste i zamijenile ga drugim ele mentom vi e Vrijednosti, pa treci... i tako sve do posljednjeg elementa. Na taj nacin imati cete potpuno novu i daleko jacu strukturu. 3. Kod ljudi koji pru aju jak otpor bilo kakvoj promjeni nabolje, pa to cine i kod iz mjene Vrijednosti procesom Kalemljenja, ocito je da postoji ilav negativni identitet. To su ljudi k oji privlace pa nju na sebe svojim stalnim neuspjesima, nesrecom i slicnim neprijatnim ishodima . Ukoliko svjesno izraze elju za promjenom, primijenite Metod-1 za uklanjanje trajnih probl ema. U ovakvim slucajevima njihov problem je opiranje pozitivnim promjenama. Kada olju ti te problem od pocetnih komponenata, doci cete do identiteta koji ih cini neuspje nim. Po prav ilu cilj mu je privlacenje tude pa nje. Ukoliko uklonite taj identitet, oni ce se preporoditi i o dmah postici

uspjeh ne samo u Kalemljenju Vrijednosti, vec i u ostalim aktivnostima. Kao to znate, ne smijete na mjestu uklonjenog problema ostaviti prazninu. Neka je Klijent popuni stvaranjem pozitivne strukture u cijoj je osnovi pozitivan identitet, a n a njemu izgradene sve ostale komponente koje treba da cine novu strukturu. Na kraju ove knjige, u dodatku br. 1, dat vam je nov, potpuniji i efikasniji METOD-1 za rje avanje kronicnih problema, k oji sam razvio tokom posljednjih godinu dana. 4. Cetvrti postupak je tehnicki slo eniji, ali daje najtrajnije rezultate. To je ukla njanje konflikta Vrijednosti. Mo e se raditi na dva nacina. a. Prvo utvrdimo koje su Klijentove Vrijednosti u konfliktu. To su najce ce sloboda i novac, sloboda i te nja za emocionalnom blisko cu, sloboda i ljubav, novac i Spiritualnost. Ukoliko je manji razmak tih Vrijednosti u hijerarhiji, utoliko je njihov konflik t vjerojatniji. Ukoliko se u hijerarhiji Vrijednosti u neposrednoj blizini nalaze sloboda i te nja za blisko cu sa drugim ljudima, vrlo je vjerojatno da ce doci do konflikta Vrijednost i. Ka emo Klijentu: Izgleda da su ove dvije Vrijednosti kod tebe u konfliktu? Kao da p ostoje dva dijela u tebi: jedan koji eli slobodu i drugi koji te i ljubavi i pripadanju Dr ugom Bicu? (Ovo uzimam kao primjer. Ocito je da takav konflikt postoji i Majstor treba samo da ponovi ono to mu na pocetku Klijent ka e). Tra imo da Klijent ispru i ruke sa dlanovima okrenutim navi e. Zatim ga pitamo: Taj dio tebe koji eli slobodu, na koji bi dlan elio da dode? Kada s e odluci, treba da zamisli da tu Vrijednost vadi iz sebe i stavlja na odabrani dla n, dajuci joj elemente kakve eli: boju, oblik i velicinu. Na desni dlan? Vrlo dobro, neka dio te be koji eli slobodu izade iz tebe i dode na desni dlan... Taj drugi dio tebe, koji eli lju bav drugih osoba i pripadanje drugima, neka dode na drugi dlan. Daj mu izgled, velicinu i b oju kakvu eli . Tada pitamo Klijenta to hoce prva Vrijednost, a to hoce druga. Kada saznamo ciljeve obje Vrijednosti, nademo njihovu zajednicku tendenciju ili zajednicki ci lj. To nije kompliciran zadatak, jer sve tendencije u covjeku su izvorno pozitivne i imaju z a cilj ne to dobro za njega. Izmjena okolnosti ili odrastanje ucinile su neku tendenciju prev azidenom u ovom trenutku. Stoga je uvijek moguce otkriti pozitivnu tendenciju u osnovi sv ake Vrijednosti. Kada dovedemo Klijenta do zakljucka da mu obje Vrijednosti ele dobro , ka emo mu da sna no stisne obje ake i tako vizualno zgnjeci obje Vrijednosti. Kad to ucini, pitamo ga kakva mu se vizija javlja u svijesti, a potom mu ka emo da stavi a ke na grudi i tako novonastalu viziju, koja je spoj obje Vrijednosti, simbolicno vrati

u sebe. b. Drugi nacin na koji uklanjamo konflikt Vrijednosti izveden je iz Filipinske tehn ike za lijecenje glavobolje (vidi Novi Ekskalibur ). Neka Klijent opet stavi dio sebe koji hoce jednu Vrijednost u jednu ruku, a drugu Vrijednost u drugu ruku. (Proces radi kak o mu je

lak e, sa otvorenim ili zatvorenim ocima). Neka zamisli da su te Vrijednosti u tec nom stanju i da su razlicite boje. Kao da su te obojene tecnosti u staklenim balonim a na akama. Zatim neka zamisli da presipa tecnost iz jednog staklenog balona u drugi, tako da im se boja mije a. Poslije toga, neka iz tog balona sipa obojenu tecnost u prvi . Treba da ponovi taj postupak nekoliko puta, sve dok boja mje avine ne prede u neku sredn ju nijansu. Sada treba sna no spojiti obje ih ake, dr ati ih tako nekoliko trenutaka i onda

staviti na grudi i zamisliti da mje avina nove boje ulazi u njegovo tijelo. To je sve. Evo kratkog primjera sa mog Tecaja. Mlada ena je Kalemila svoje iskustvo Gnoze na novac, jer je htjela da novcu podigne Vrijednost u hijerarhiji. Do jednog trenutka proces je t ekao kako valja, ali joj se tada javilo jako gadenje. Ne mogu da Spiritualno iskustvo mije am sa novcem. To mi se g adi . Ocito je da je u njoj postojao jak konflikt Vrijednosti i nije trebalo uciniti n i ta drugo nego otkriti zajednicku pozitivnu tendenciju obje Vrijednosti. Kada je ispru ila ruke, sa otvor enim dlanovima, proces je tekao vrlo jednostavno. Na koji dlan eli da dode taj dio tebe koji te i Spiritualnosti?...Vrlo dobro, stavi ga tu. Ovaj drugi dio tebe, koji eli novac, neka izade i dode na drugi dlan. Vrlo dobro. to je cilj tog dijela tebe koji te i Spiritualnosti? (Ovo je ocito trik pitanje. Jer taj dio ocito hoce Spiritualnost, a drugi dio hoce novac). Samo to da te im sve vecoj Istini... da ostanem Spiritualna kao i prije. Vrlo dobro. to je cilj drugog dijela tebe?

Da zaradim vi e novca . Za to? Pa da bi mogla bolje da ivim.

Ponovio sam tri-cetiri puta pitanje Za to eli vi e novaca? dok ona nije rekla: Da mogu d se sasvim posvetim Spiritualnom razvoju. To je mogla i drugacije formulirati, ali je bilo bitno da shvati da joj oba dijela njenog Bica ele dobro. U tom trenutku slijedi pitanje: Da li ti oba ta dije la tvog Bica ele dobro? Pa da, rekla sam to.

Vrlo dobro. Sada jako stisni obje ake zajedno... to ti se javlja u svijesti u vezi t og dijela tebe koji sjedinjuje obje Vrijednosti, i Spiritualnost i novac? Samo osjecam toplotu po cijelom tijelu. Odlicno. Stavi ruke na grudi i unesi taj dio nazad u sebe. Vi cete vr iti promjene Vrijednosti kako sami elite. Da bih vam u prvo vrijeme olak a o posao, dati cu vam listu Vrijednosti za nekoliko oblasti koje mogu da vam poslu e kao uzor, Al i one nisu hijerarhijski poredane. Nema nikakve potrebe da ih prihvatite drugacije nego kao primjer, jer va e Vrijednosti su va e Vrijednosti. Ne mo ete vr iti promjene u tudim. MOGUCE VRIJEDNOSTI U LICNIM ODNOSIMA Potpuna komunikacija Iskrenost Ljubav Ljepota arm Po tenje Prijateljstvo Zabava Uzajamna pomoc Razumijevanje Dru enje MOGUCE VRIJEDNOSTI U ZDRAVLJU Zdravo tijelo kao instrument Istinskog Bica Opce dobro fizicko osjecanje Izdr ljivost Dobar izgled Elasticnost tijela i udova Elasticnost kicme ivotna energija Otpornost na bolesti ivotni elan ivotna radost Fizicko vje banje MOGUCE VRIJEDNOSTI U LICNOM RAZVOJU Sticanje novih iskustava Sve veci stupanj odgovornosti Jaka volja Upornost u ostvarivanju ciljeva

Po tenje Uzbudenja Vi i nivo svijesti Prevazila enje sopstvenih slabosti Mentalna koncentracija Razumijevanje dubljih Istina koje ranije nisam razumio Parapsihicke sposobnosti Sticanje tajnih znanja Ucenje novih stvari MOGUCE VRIJEDNOSTI U SPIRITUALNOM RAZVOJU Bog, Istina ili Apsolut Spiritualna evolucija Direktno Iskustvo Istine uopce Prihvacanje odgovornosti za citav svoj ivot Spoznaja ivota Spoznaja Drugog Ljudskog Bica Mogucnost da se direktno spozna Bog Gnoza ili Direktno Iskustvo Istine tko sam ja Otkrice Kozmickih spoznaja Sjecanje pro lih ivota Moc identifikacije sa drugim Bicima Kretanje Stazom Ispravnosti Kozmicka svijest Dr anje Ega pod kontrolom Potpuno prihvacanje svih vidova ivota Mogucnost da se bude u dru tvu Spiritualnih ljudi Mogucnost da se sretnu Savr eni Ucitelji MOGUCE VRIJEDNOSTI LICNOSTI I KARAKTERA Cista savjest Po tenje Uravnote eno pona anje Samokontrola Odmjerenost Volja Opu tenost u dru tvu Sposobnost da se primi i pru i ljubav Tolerancija tudih slabosti Plemenitost Ljubav prema ivotinjama U ivanje u prirodi Pra tanje drugima Prihvacanje sebe Ponovo nagla avam da navedene vrijednosti treba da poslu e kao podstrek ili putokaz za otkrivanje va ih, premda cete neke od njih svakako usvojiti, jer su univerzalne. N eke Vrijednosti mogu da se jave u dvije ili vi e oblasti. Vi niste obavezni da za Kalemljenje Vrijednosti iz jedne oblasti (na primjer, iz svoje profesije) uzimate drugu vi u Vrijednost iskljucivo iz te oblasti. Mo ete uzeti bilo koju Vrije dnost iz opce ivome

hijerarhije, pod uvjetom da ona ima vi i rang u hijerarhiji nego Vrijednost na koj u vr ite Kalemljenje. Postupak Promjene Vrijednosti daje najbolje rezultate kada se primjeni kako sam ga opisao. Ali se njegova primjenjivost tu ne zavr ava. Promjena Vrijednosti kao psiholo ka, terapeuts ka, Spiritualna i istra ivacka metoda u naj irem smislu ima izuzetno velike mogucnosti za primjenu. Sa mo od domi ljatosti i kreativnosti Prakticara zavisi u kojim ce ga oblastima primijeniti i na koji nac in. Na taj nacin svaki Ucesnik Kreatona, koji je valjano savladao osnovnu metodologiju, mo e da postane istra ivac i eksperimentator, ciji ce rad imati vrijednih posljedica i za njega i za druge ljude. Ja cu ukazati na neke mogucnosti. UKLANJANJE NEPO ELJNIH PONA ANJA I TETNIH NAVIKA

Metod Promjene Vrijednosti mo e poslu iti za doista efikasnu izmjenu nacina pona anja sa kojim covjek nije zadovoljan, odnosno za oslobadanje od nepo eljnih navika, kao to je pu en je. Rijetko koji pu ac ne zna da je pu enje tetno po zdravlje, ali vecina nema dovoljno jaku motivaciju da ga prekine. Ako covjek to eli, prva stvar koju treba uciniti jeste da pogleda hijerarhiju svojih opcih iv otnih Vrijednosti. Vrlo je vjerojatno da ce otkriti da u njegovoj hijerarhiji Vrijednosti emocionalna udobn ost, opu tenost ili u ivanje u ivotu ima vi i nivo nego zdravlje. Ukoliko eli da konacno prekine sa pu enjem, treba d a primjeni postupak

promjene Vrijednosti koji u hijerarhiji imaju emocionalna udobnost (opu tenost, u iv anje u ivotu) i zdravlje i to tako to ce zdravlje dobiti vi i polo aj u hijerarhiji. Sada ce mu biti mnogo lak e d a prekine sa pu enjem, jer ce biti motiviran ka novom, jacem cilju, koji ima vecu privlacnu snagu -ka z dravlju! Postupak uklanjanja nepo eljnog pona anja ima tri koraka: #1 Precizno utvrdite koje je nepo eljno pona anje #2 Utvrdite koje Vrijednosti motiviraju to pona anje #3 Primijenite postupak za promjenu Vrijednosti, lako da one Vrijednosti koje mo tiviraju nepo eljno pona anje dobiju u hijerarhiji Vrijednosti ni i polo aj od Vrijednosti koje motiviraju po eljno pona anje. Kod pu enja to bi, u osnovnim crtama, ovako izgledalo: #1 Utvrdite nepo eljno pona anje. To je, rekli smo, pu enje. Znam da mi tor mi je rekao da su mi bronhije o tecene... kodi, imam ceste bronhitise, ujutro ka ljem, dok

itd.

Nisam u stanju prekinuti sa pu enjem! Poku avao sam vi e puta da to ucinim, ali bih pos lije nekog vremena popustio. Istovremeno obratite pa nju na to da pu enje ima za vas sasvi m odredenu Vrijednost. U trenucima napetosti ono vas opu ta i ono vam pricinjava zad ovoljstvo, narocito poslije ukusnog jela ili uz kavu. #2 Utvrdite koje Vrijednosti motiviraju pu enje Na primjer, u hijerarhiji va ih Vrijednosti emocionalna opu tenost ili zadovoljstvo ima vi i polo aj od zdravlja. Pazite! Ne uzimate u obzir ako vi zdravlje va nije, teoretski mislite i vjerujete da je

vec kako se u ivotu pona ate! Va e pona anje je indikator polo aja Vrijednosti u realnoj hijerarhiji.) #3 Opisanim postupkom za izmjenu Vrijednosti promijenite mjesta koja imaju u hij erarhiji emocionalna udobnost (ili zadovoljstvo) i zdravlje. Neka zdravlje dobije znatno vi i nivo! U ovakvim situacijama vr i se povecanje ranga jedne Vrijednosti (zdravlja) i odmah

potom se obara rang Vrijednostima koje stimuliraju pu enje tj. zadovoljstvo i opu tenost. Naravno d a su obje same za sebe znacajne Vrijednosti, koje su vam neophodne da biste imali ivot kakav elite, ali a ko hocete da ostavite pu enje, one moraju doci znatno ispod zdravlja. Vi takoder mo ete, po to ste podigli Vrijednost zdravlju, da direktno na pu enje Kalem ite indiferentnost ili osjecanje dosade. Naravno, vi mo ete iskoristiti sva znanja koja ste stekli na Ekskaliburu i Kreaton u da podr ite i pojacate ovo procesiranje. Va oj originalnosti je prepu teno kako cete to uciniti. J a cu vam navesti nekoliko primjera: Donesite svjesnu odluku da budete zdravi. Napravite kru ni proces za pu enje i diskreirajte glavne elemente koji mu daju snagu . Napravite identitet zdrave osobe i osobe koja cijeni zdravlje i kroz Alfe ili Ka lemljenje ga usvojite. Uradite proces izmjene slike o sebi (vidi kasnije) i neka u novoj slici sebe ne bude mjesta za pu enje, vec na njegovo mjesto neka dode zdrav nacin ivota. Uradite proces sa Metodom-1 ili Me todom-2 za pu enje i olju tite sve energetske strukture koje mu daju snagu (tjelesne osjecaj e, emocije, intelektualne komponente i konacno identitet pu aca koji je u osnovi pu enja) itd. Na mjesto ident iteta koji je bio u osnovi pu aca stavite identitet zdrave osobe koji ste prethodno stvorili. Primijenite Svi metod.

Koristeci Vremensku Stazu stavite u pro lost odluku da ne pu ite. (Ova mocna tehnika obradena je detaljno na kraju Kreatona. Tada cete znati kako to da ucinite). Poslije nekoliko dana uociti cete da je neosjetno tanju ostaviti pu enje, odnosno imati cete slobodu izbora u dono oca da cete ga ostaviti, jer je stvorena struktura koja energiju usmjerava cem cilju, ka zdravlju umjesto ka emocionalnoj udobnosti. Necete prekinuti sa pu hocete pu iti, ali to ce biti va a slobodna odluka. Moci cete da birate da do lo do promjene: biti cete u s enju odluke. I velika je vjerojatn linijom najmanjeg otpora ka ja enjem samo ako sami odlucite da li da pu ite ili da ne pu ite.

Isticem na ovom mjestu sa punom odgovorno cu da je ovakva mnogostruka podr ka va oj od luci neophodna samo kod zaista tvrdokornih dugogodi njih navika. Inace, za ostvarenje v ecine drugih stvari biti ce dovoljan manji broj postupaka, a za mnoga ostvarenja samo promjena Vrijednost i u hijerarhiji. STVARANJE SNA NIH MOTIVACIONIH ALFI

Kada utvrdite hijerarhiju svojih Vrijednosti, bilo opcih ivotnih ili u posebnim o blastima, mo ete da upotrijebiti cetiri ili pet najvi ih Vrijednosti u jednoj recenici ili kratkom dje lu teksta (Alfi ili dubinskoj sugestiji) i da tako stvorite strahovito jaku motivaciju za sebe ili drugu osobu koja djeluje iz nesvjesnog ka ostvarenju nekog cilja. Pretpostavimo da je Klijent utvrdio svoju hijerarhiju Vrijednosti u oblasti ZDRA VLJA, u kojoj prva cetiri mjesta zauzimaju Zdravo tijelo kao instrument Istinskog Bica ivotna radost Energija i Elan A na posljednjem mjestu se nalazi fizicko vje banje ili ga uopce nema u hijerarhij i Vrijednosti, jer ga

Klijent ne voli i svako naprezanje mu je odbojno. Ukoliko on sam shvaca i prihva ca da mu je fizicko vje banje nu no za zdravlje, ali nema za to volje , napraviti cemo sna nu motivacionu po lugu recenicom u kojoj ce bili njegove 4 najvi e Vrijednosti i tom recenicom mu se obracamo: Petre, mnogima od nas je bilo kakvo fizicko vje banje neprijatno, ali ono omogucava da na e tijelo postane valjan instrument Istinskog Bica, od njega umnogome zavisi ivotna radost, a takoder koliko cemo energije i el ana imati u ivotu. Takoder mo ete predlo iti Klijentu da radi Alfe ciju sadr inu cine te Vrijednosti. (bi lo da radite uobicajene Alfe ili dubinsko programiranje, neka da sebi odgovarajuce Alfe. Na p rimjer: Ja svakodnevno vje bam tijelo da bi ono bilo valjan Instrument Istinskog Bica. Fizicko vje banje mi stvara energiju. Fizicko vje banje mi daje elan. Fizicko vje banje mi omogucuje ivotnu radost.

Premda znamo iz Ekskalibura da Alfa treba da sadr i jednu ideju, nekada mo emo napra viti sna nu Alfu od nekoliko izraza koji predstavljaju srodne, velike Vrijednosti. Na p rimjer, Moje tijelo zraci energiju, elan i ivotnu radost! PRIMENA U ODGAJANJU DJECE Proces Kalemljenja Vrijednosti mo ete na izvanredno efikasan nacin da primijenite za izmjenu djecjeg pona anja. Postupak se djeci prika e kao igra, koju oni brzo zavole i stvara se nova hijerarhija Vrijednosti koja ih pokrece ka eljenim aktivnostima. Na primjer, ako dijete u koli ne voli matematiku, izmjenom Vrijednosti matematika ce postati po eljan predmet. Jednostavno se u slik u koja se javlja pri pomisli na matematiku Kaleme elementi nekog omiljenog predmeta ili neke oblasti znanja koju dijete voli. Evo jednostavnog primjera. Dvanaestogodi nja kcerka na e susjede imala je u koli mnog o problema sa fizikom. Kada je trebalo da uci fiziku, a to se dogadalo dva-tri put a sedmicno, njihov stan se orio od placa, povika Ja sam glupa i majka je morala da joj poma e u ucenju, to je trajalo dva do tri sata. Moja supruga je ponudila da pomogne djevojcici. Prvo je utvrdila koji je njen omiljen predmet u koli. To je bilo likovno obrazovanje -mala je u ivala da crta i da radi sa bojama. Supruga je utvrd ila koji su elementi prisutni u tom iskustvu, a onda ih Kalemila na sliku koju je u djevojcici izazivala fizik a. Citav proces je trajao oko 15 minuta i mala se preporodila. Buduci da je fizici bila podignuta Vrijednost, ona je sada privlacila djevojcicu i u njoj izazivala bezmalo ista osjecanja kao predmet koji je voljela.

UKLANJANJE NABOJA KOJI IMAMO PREMA NEKIM OSOBAMA Ukoliko osjecate netrpeljivost prema osobi sa kojom treba da provedete neko vrij eme ili je ona blizak srodnik va eg bracnog ili ljubavnog partnera, umjesto da se mucite sa nepri jatnim osjecanjima, daleko je bolje da izmijenite elemente koji cine do ivljaj te osobe. Uzmite drugu osobu p rema kojoj osjecate neutralna osjecanja, ili vam je pomalo simpaticna i utvrdite koji elementi cine va do ivljaj u odnosu na nju. Zatim te elemente Kalemite u do ivljaj neprijatne osobe i do ivjeti cete je na sasvi m drugi nacin, sav naboj ce nestati. Nije dobro da to ucinite sa osobom koja se prema vama izrazito lo e pona a, jer vam taj postupak mo e da otupi normalne obrambene mehanizme. POZITIVNA PROMJENA SLIKE O SEBI Ovo je izuzetno efikasan postupak, od kojeg ce Prakticar imati ogromne koristi. Kao uzor po kome cete izmijeniti sliku o sebi uzmite nekog junaka iz filma ili r omana, koji je na vas ostavio sna an utisak, tako da elite da imate osobine licnosti koje je on ispoljio. Ili uzmite stvarnu osobu iz presionira svojim karakteristikama. ivota u cijem ste prisustvu bili, licnost koja vas im

Konacno, ako vam manjkaju ovakvi uzori, stvorite u imaginaciji sliku osobe kakva biste vi voljeli biti. Bilo kako da ste izabrali uzor, stavite na papir nekoliko njegovih glavnih osobi na. Na primjer: hladnokrvan u svakoj situaciji, neranjiv na kritiku, kontroliranog pona anja, hrab ar, preuzima inicijativu, imucan, armantnog pona anja, privlacan za osobe suprotnog spola, voli ljude, plemen it, po ten itd. Tek kada ispi ete te osobine imati cete sasvim jasnu sliku kakvu osobu predstavlja va uzor. Tada, ako je potrebno, dotjerajte tu sliku, neke osobine naglasite, a neke ubla ite. Kad a budete sasvim zadovoljni, predite na rad. 1. Opet anga irajte imaginaciju i osjetite u potpunosti kakva je to osoba, stvorite n jenu sliku u svijesti. 2. Saopcite partneru koji vas vodi sve elemente do ivljaja te osobe-uzora (svih 18 el emenata za Kalemljenje) redom kojim su vam navedeni. 3. Stvorite u svijesti sliku koju o sebi sada imate. 4. U tu sliku, uz pomoc partnera koji vas vodi, Kalemite elemente svog uzora po redu kojim su dati (svih 18!). Gotovo, obavili ste izuzetno vrijedan posao!

MOGUCNOSTI PRIMJENE KALEMLJENJA Iz navedenih primjera mo ete da vidite kakve se mogucnosti otvaraju pred Prakticar ima Kreatona. Ali to nije sve! Sa nekoliko slijedecih primjera ulazimo zaista u domenu gnostic ke fantastike. Obratite pa nju

na ovo

to slijedi.

Jedan moj prijatelj ima dvoje djece prema kojima je gajio nejednaka osjecanja. S ina je izuzetno volio, a sa mladom kcerkom se rijetko slagao i imao mnogobrojne sukobe. On je bi o pametan covjek, svjestan svojih nejednakih osjecanja prema djeci i patio je zbog toga. Kako sam mu pomogao? Saopcio mi je sliku koju ima kada misli na sina ljubimca, a potom sve elemente koji cine ta j do ivljaj, redoslijedom koji vec znate. U tom iskustvu je bilo mnogo emocija i tjelesnih senzacija. Zatim mi je s aopcio sliku koja mu se javlja u svijesti kada pomisli na svoju manje voljenu kcerku. Unijeli smo jedan po jedan element u njegovu sliku kcerke. Tada sam izvr io provjeru. Kada sam ga zapitao to osjeca dok misli na kcerku i gleda njenu sliku u svijesti, osjetio je istu onu duboku ljubav koju je osjecao prema sinu, osjecanje toplote u grudima, elju da je privije na grudi, zagrli i izuzetnu bliskost. Oci su mu zasuzile. I to sve za 6-7 minuta! A prije toga je patio iz dana u dan nekoliko godina. Drugi moj prijatelj bio je u braku petnaestak godina. Brak je bio skladan, ispun jen uzajamnim razumijevanjem i prijateljstvom, ali mi je prijatelj jednom prilikom rekao da su uzbudenja i osjecanje zaljubljenosti odavno ishlapili, a njemu je u braku upravo to nedostajalo. Mi zna mo jedno drugo bez ostatka. Tu nema to novo da se do ivi. Sve je sto puta receno... Znam, to je ivot. Kao realna osoba treba to da prihvatim. Svakako da ivot mo e da bude takav, ali ne mora. On mo e da bude i drugacij i. Trebalo nam je samo desetak minuta da ga u to uvjerim. Prvo sam utvrdio to mog prijatelja uzbudu je i izaziva u njemu osjecanja misterije i radoznalosti koji mu u braku nedostaju. To su bile slike p rivlacnih starleta iz ilustriranih casopisa. U ivao je da ih gleda i priznao mi da mu tada ma ta dobiva krila i da mu s e uzbudljivi filmovi motaju u glavi. To je bio vrijedan podatak. Ponoviti cu da potrebne elemente za Kalemljenje mo emo da uzmemo iz sopstvenog iskustva, iz iskustva drugih ljudi, iz literature, filma ili svoje ma te. Bilo iz koje da je oblasti, svako na e iskustvo ima strukturu, a ona se sastoji iz elemenata i njihovog uzajam nog odnosa. Prijatelj mi je opisao jednu od slika koje mu se javljaju u svijesti dok misli na uzbudljive lje potice iz casopisa. Uzeli smo sve va ne elemente tog iskustva. Potom smo na sliku koja mu se javlja u svijesti kada pomisli na svoju suprugu Kalemili te elemente. Kada sam izvr io provjeru, prisustvovao sam dramaticnoj prom jeni u izgledu i pona anju tog covjeka. Cim bi pomislio na svoju suprugu, osjecao je da u njoj post oji ne to nedokucivo, privlacno i misteriozno, to mu je do tada izmicalo. Poslije nekog vremena rekao m i je: To je fantasticno. Sve je u mojoj svijesti. Ne moram vi e da gledam slike u casopisima, gledam svoju suprugu.

Igra stvaranja zavisi samo od igraca. elite li osjecanje zaljubljenosti koje ste do ivjeli na pocetku svoje veze sa nekom osobom? U ivite se u trenutak kada ste to osjecanje najpotpuni je osjetili; uzmite elemente tog iskustva i Kalemite ih na sliku te osobe. Sada vec treba da vam je jasno to ce se dogoditi. Osjetiti cete sna no osjecanje zaljubljenosti koje vas je pratilo na pocetku odnos a i ono ce vas pratiti du e ili krace vrijeme. Va partner (partnerka) sada ce za vas predstavljati Vrijednost kak va je bila na pocetku va e velike ljubavi. Svakako da to stanje nece biti vjecito, jer i originalna zaljubl jenost nije to bila. Ali ga uvijek kada osjecanje zaljubljenosti popusti, mo ete obnoviti Kalemljenjem. Osobe u braku se cesto sukobljavaju upravo zbog proturjecnih Vrijednosti. Jedan supru nik eli da se novac tro i na kupovinu namje taja i uredaja za domacinstvo; drugi ga do ivljava ka o osobu ogranicene ma te, jer su njegove Vrijednosti putovanja, izlasci u restorane i sticanje iskust ava. U drugom braku jedan od supru nika eli da se stalno vidaju sa velikim brojem ljudi, a drugi voli miran poro dicni ivot. Neumitno dolazi do nerazumijevanja, jer oba supru nika ocekuju da se onaj drugi izmijeni. Izmjenam a Vrijednosti, uz razumne kompromise, oni mogu da izgrade veoma slicne hijerarhije ivotnih Vrijedno sti (ili jo bolje, hijerarhije Vrijednosti u braku) i da postignu izuzetno slaganje. Sada dolazimo do vrhunskih mogucnosti promjene Vrijednosti, do mogucnosti da pro svijetljen covjek upotrebi svoje iskustvo Gnoze ili Prosvetljenja da bi povecao neku drugu Vrijednost. Za ljude koji su do ivjeli Gnozu do ao je trenutak nagrade o kome nisu mogli da sanjaju. To je doista spu tanje u ivot iskustva Gnoze, njegovo istinsko prizemljenje. Mnogi ljudi su se godinama naprez ali da dodu do Prosvetljenja na napornim Intenzivima. Ta iskustva su im bila dragocjena, ali su izgledala neprimjenjiva u svakodnevnom ivotu. Sada je, zahvaljujuci Kreatonu, moguce uzeti elemente Direktn og Iskustva Istine i Kalemiti ju u neku drugu Vrijednost kojoj elimo da povecamo rang u hijerarhiji. Ljudi koji su imali vi e iskustava Gnoze mogu da ih koriste prema onome to ele da po stignu, jer premda su takva iskustva uvijek spoj sa Istinom i medu njima postoje neke razlik e: ima ih lijepih, dubokih, potresnih, bo anstvenih itd. Hocete li zaista duboku ljubav u braku ili emotivnom odnosu? Unesite u svog part nera elemente najvece moguce Vrijednosti -Gnoze! Na primjer, o ivite to potpunije mo ete svoje negd a nje Direktno Iskustvo Drugog Ljudskog Bica i unesite ga u svoj do ivljaj partnera i imati cete odnos o kome ne mogu ni da sanjaju ljudi koji takvo Iskustvo nisu do ivjeli. Mnogo puta kada pogledate svog p artnera, osjetiti cete isto ili slicno osjecanje koje ste do ivjeli kada ste do ivjeli Prosvjetljenje na Drugo Ljuds ko Bice.

Naravno, kao Vrijednosti za Kalemljenje mogu se uzeti i druga jaka iskustva koja nisu Gnosticka, ali koja se dogadaju na Intenzivima Gnoze, u meditaciji i drugim Spiritualnim ak tivnostima. To su takozvana kozmicka iskustva, dramaticni i lijepi fenomeni, arhetipske predstave. Za neke M ajstore ili Asistente Intenziva najljep e iskustvo je Prosvjetljenje Ucesnika njihovog Intenziva. Eto novog izvora za uzimanje dragocjenih elemenata za Kalemljenje. Mo ete upotrijebiti iskustvo koje ste do ivjeli gledajuci prelijepi suncev zalazak, ili zvjezdano nebo u ljetnoj noci, ushicenje izazvano porodajem voljenog djeteta (ak o ste ena), muzikom ili pogledom sa vrha visokog brda... Sva takva iskustva mo e da upotrebi Prakticar Kre atona za izmjenu svog

subjektivnog univerzuma sa dalekose nim posljedicama. TRAJNOST PROMJENA VRIJEDNOSTI POSTIGNUTIH KALEMLJENJEM Ovo je pogodan trenutak da se osvrnemo na trajnost iskustava stvorenih Kalemljen jem i ostalim tehnikama Kreatona. Nekada neiskusni ljudi pitaju, Da li ce te promjene biti traj ne? U ovom pitanju sadr ana je zabludna pretpostavka o vjecitosti i nepromjenjivosti iskustava. Mogu da odgovorim ono to ce reci svaka iskusna i realna osoba: Ostvarene promjene biti ce manje ili vi e trajn e, ali nece biti vjecite. Kao to, na srecu, nisu vjecita ni neprijatna i ru na iskustva, kao to nikakva iskustva p od kapom nebeskom nisu vjecita. Kada govori o vremenu kada je bio zaljubljen, covjek se ne osjeca isto kao dok j e bio u tom stanju. Sjecanja na muziku koju smo slu ali prije du eg vremena ne izazivaju u nama iste rea kcije. Sjecanja na mladost nisu isto to i sama mladost. Ali ta iskustva, koja za nas imaju velika Vr ijednost, postoje u nama i djeluju na nas usmjeravajuci na e pona anje, cineci osnovu na e licnosti i uoblicavaju ci na a ocekivanja u buducnosti. Ako se potpuno unesemo u njih, mo emo ih u znacajnom stupnju o ivjeti i donekle osjetiti iste emocije i tjelesne osjecaje. Eto na takav nacin ce na nas djelovati Vrijednosti koje smo izmijenili Kalemljenjem. A ukoliko efekt Kalemljenja ishlapi veoma brzo, podsjetiti cu vas da to znaci jednu od dvije stvari: 1. Dolazi do konflikta Vrijednosti ili 2. U osnovi takvog dogadanja post oji jak negativan identitet koji se opire promjeni. Opisao sam vam postupke koji rje avaju te dvije problemske situaci je. Kada ih primijenite kako valja, promjene ce biti relativno trajne. POSTOJECA HIJERARHIJA VRIJEDNOSTI I ELJENA HIJERARHIJA Naucili smo da postojeca Hijerarhija Vrijednosti treba da vjerno odrazi va e trenu tno stanje, a ne kako biste eljeli da bude. Ali, pored postojece Hijerarhije, moguce je napraviti e ljenu Hijerarhiju na ih Vrijednosti. Da biste ostvarili svoju ivotnu misiju, da biste izmijenili svoj ivot tako da vam on to omoguci, treba da uradite slijedece stvari: 1. Utvrdite koje su va e tekuce Vrijednosti i napravite njihovu Hijerarhiju, od najve ce do najmanje (to ste vjerovatno vec ucinili). To je va a realna ili postojeca Hijerarhija Vrijednosti. 2. Postavite sebi pitanje: Kakva mi je Hijerarhija Vrijednosti potrebna da bih imao i vot kakav elim, da bih ostvario svrhu svog postojanja? 3. Metodom Kalemljenja Vrijednosti izmijenite njihov polo aj u postojecoj Hijerarhiji

tako da postojecu Hijenirhiju pretvorite u arenje ivota kakav elite. Evo kako cete uraditi ovaj proces:

eljenu Hijerarhiju, koja ce vam omoguciti ostv

a. Vrijedosti koje vam stvaraju ispunjenje i srecu moraju biti na vrhu Hijerarhije Vrijednosti. b. Zapitajte se, koje Vrijednosli treba da uklonim sa liste da bih ostvario eljenu H ijerarhiju? c. Zapitajte se, koje su posljedice po mene to izvjesnu Vrijednosl imam na odredenom mjestu u hijerarhiiji? Kada metodom Kalemljenja izvr ite promjene u svojim Vrijednostima, tako da se va a el jena Hijerarhija postane va a tekuca Hijerarhija Vrijednosti, biti cete veoma sna no gurn uti ka ostvarenju svojih snova, svojih ideala, svoje ivotne misije! Kod nekih Spiritualno usmjerenih ljudi javlja se dilema: da li su Spiritualne Vr ijednosti zaista moje najvi e Vrijednosti? Jedna takva osoba mi je rekla: Ja ne mogu da budem nepo tena i t vrdim da je meni Istina najveca Vrijednost. Ako bih morala da biram izmedu Boga i da se nekom od mojih dragih desi nesreca, ja bih se odrekla traganja za Bogom, da bi oni ostali ivi! Medutim, to je la na dilema: Bog ili porodica? La na je zato to tu dilemu ivot tvojih najdra ih ili Bog -nikada ne postavlja covjekovo Istinito Bice, vec njegov Ego. Upravo vrednovanje Boga ili Istine kao najvi e Vrijednosti u Hijerarhiji nu no podrazumijeva da ce covjek osjecati najvecu mogucu ljubav i brigu prema svojoj porodici. Spiritualna osoba ne ostavlja svoju djecu da umru od glad i da bi ona oti la u crkvu da se spokojno moli Bogu. Naprotiv, Spiritualnost se ispoljava u sagledavanju Boga u svemu, u na oj ali i tudoj djeci, ivotinjama, biljkama, u svim oblicima ivota. Svaki doista Spiritualno pro et covjek, kada bi trebalo da bira izmedu ivota svoje djece i predavanja Bogu, rekao bi bez dvoumljenja: Njihov ivot, a Bogu cu se potpuno predati kada spasim njihove ivote! Kada bi dalje vr ili takvo naopako poredenje, pa bi predocili Spiritualnoj osobi n ovu dilemu: Ako treba da bira izmedu predavanja Bogu i ivota nekog nepoznatog djeteta, koje ce za 5 minuta na ulici da ubije kamion, za to se odlucuje ? Svaka Spiritualna osoba ce reci bez premi ljanja: iv ot tog djeteta! Jer Spiritualnost je upravo sagledavanje Boga i u tom djetetu koje nam nije rod. I dalje, ako ga stavimo pred dilemu: Odluci se za Boga ili za jednog ugavog psa, koga ce za 5 minuta na ulici da ubije kamion? Svaka Spiritualna osoba ce reci: Neka taj pas iv i!

Na drugoj strani, osoba neprobudene Spiritualnosti, a za takvu Tartang Tulku ka e da je u lancima spiritualnog materijalizma, ako treba da bira izmedu ivota tudeg djeteta i Boga, odluciti ce se za Boga. Na alost, Bog za nju nije Svepostojanje, vec njen Ego. Osoba predana Bogu kao najvi em cilju, po zakonima strukture automatski uskladuje svoje odnose sa porodicom, drugim ljudima, bicima i ivotom uopce, tako da slu e ostvarenju Najvi e g cilja. Sna no osjecanje licne i dru tvene odgovornosti nerazdvojno je od Spiritualno probudene o sobe. Sagledavanje sebe

u drugim bicima, koje karakterizira Spiritualno probudenu osobu, nu no sadr i u sebi odgovornost za porodicu i dru tvo u kome ona ivi, jer su to dijelovi nje same. Ona i da hoce ne mo e da to ne vidi! Reci, rtvovati cu sve za Boga i Istinu, a da pri tome Boga sagledava izolirano od sve ivota, mo e samo neprobudena osoba vodena uskim Ego motivima, koja sebe vidi odijeljenom od ostatka svijeta, a to znaci od Boga, Istine i Prosvetljenja.

VREMENSKA STAZA Vrijeme je jedna od 4 komponente MEVP-a, fizickog univerzuma. Ostale tri su mate rija, energija i prostor. Vrijeme je u najbli oj vezi sa prostorom, tako da se u nauci i filozofiji cesto govori o prostornovremenskom kontinuumu u kome se sve odigrava. O vezi vremena i prostora govori i pojam Aka e, shvacene u orijentalnoj filozofiji i teozofiji kao univerzalni eter ili svepro ima juci prostor, koji je osnova svih ispoljenja. U njemu su, kao u prostornovremenskom filmu, utisnuta sva dogadanja pro losti i sve to ce se dogoditi u buducnosti, vibracije svake akcije, misli i osjecanja. Dugo se smatralo da je mijenjanje otisaka Aka e izuzetno okultno dostignuce, dostu pno samo najvecim Majstorima. O tome su govorili malobrojni hermetisti izra avajuci se magl ovito i uvijeno. Jedan takav je bio Franc Bardon, mag i kabalista, pripadnik Saturnovog Bratstva u Njem ackoj, koji je kroz stisnute zube nagovje tavao da je on jedan od Velikih Majstora koji posjeduje tu moc. Taj f enomen obraden je mnogo puta u suvremenoj naucno fantasticnoj literaturi, u koju ga je kao temu pr vi uveo, bar koliko je znam, H.D .Vels svojim djelima Covjek koji je mogao da cini cuda i Vremenska ma ina . Stav je u dana nje vrijeme znatno izmijenjen, jer se uklanjanje individualnih otisaka Aka e sagledava ju kao uobicajen postupak izmjene licnosti tokom psihoterapije ili gnostickog procesiranja, tako da do pro mjena u individualnoj stazi Aka e dolazi kod svake osobe koja se povrgne uspje noj terapiji ili procesiranju. Od svih magijsko-misticnih sistema havajska Huna posvecuje najvecu pa nju individu alnim otiscima Aka e, koju Kahune (prakticari Hune) nazivaju vremenskim trakama. Poznati hunolog, M.F.Long, govoreci o svojstvima vremenskih traka, isticao je ucenje Kahuna maga da su one l jepljive , tako da se svjesnim naporom operatora na njih mogu nalijepiti lijepa i pozitivna iskustva, umjesto neprijatnih i bolnih iskustava iz pro losti. Da li se Ron Habard inspirirao Huna ucenjem, te ko je reci, ali je on prvi pripisa o egzaktna svojstva individualnim vremenskim otiscima Ljudskih Bica. Otiske Aka e je Ron Habard nazvao vremenskim tragom, u skladu sa svojom sklono cu da nalazi nove termine za stare pojmove. Vrem enski trag podsjeca, po Habardu, na kozmicki film koji ima svaki Atman, u kojem postoji tocno 25 slik a u sekundi. Te slike nisu stvorene samo od vizualnih podataka, vec one sadr e sve moguce culne podatke, ukupno 55 vrsta podataka: osjecaje toplote, bola, zvuka, vlage, pritiska i mnoge druge. Buduci d a se zna od kojih se elemenata sastoje iskustva na vremenskom tragu, oditiranjem je moguce restimulir ati i izmijeniti svako iskustvo Atmana u njegovoj trilijunima dugoj Odiseji u ovom MEVP-u.

I doista, u sajentolo kom procesiranju ili oditiranju, Klijent uz pomoc Oditora odlazi u pro lost i cisti ili diskreira emocionalni naboj na iskustvima svog vremenskog traga i mijenjajuc i ta iskustva pro losti on, kao to sam vec spomenuo, mijenja svoju sada njost. Ali na sada njost ne uticu samo iskustva iz pro lo sti, vec i iskustva koja smo smjestili u buducnost. Tu oblast, buducnost, Habard nije u ist oj mjeri zahvatio. Bilo je potrebno neko vrijeme da bi suvremeni istra ivaci iskoristili buducnost u operativ ne svrhe za izmjenu sada njosti, premda su to Kahune radili hiljadama godina. Na primjer, strah da ce nam dijete do ivjeti nesrecu mi smje tamo u buducnost, ali g a osjecamo upravo sada. Na taj nacin on utice na na u sada njost. Ako izmijenimo to iskustvo ko je smo smjestili u buducnost, automatski ce se izmijeniti i na a sada njost (vidi kasnije o buducim isku stvima ili iskustvima buducnosti ). Upravo to radimo u procesu Ci cenja karme u Ekskaliburu-2. Medutim, sl icne ili iste stvari javljaju se istovremeno na vi e strana kada je vrijeme sazrelo za njihovu pojavu. Tako je u miljeu Nezavisne Sajentologije u posljednje vrijeme razvijen proces bezmalo identican ci cenju karm e Ekskalibura-2, kojim se izmjenom buducih dogadaja mijenja Klijentovo sada. Koliko je meni poznato, taj p ostupak je razvio i usavr io Fleming Fanc. Da se vratimo na naziv. Vrlo malu terminolo ku promjenu u odnosu na Habarda unijel i su u ovu oblast prakticari NLP, koristeci termin vremenska linija. Pri tome su tvrdili da je vremensku liniju otkrio covjek koji je stvorio NLP, Ricard Bendler, ali kratak prikaz historijata Vremenske Sta ze koji slijedi ne to kasnije pokazuje da oni nisu u pravu. U havajskoj Huni, kao to sam rekao, koristi se termin Vremenska traka. Mnoge oper acije u Huna sistemu zasnovane su na kontroli tog elementa. Da bih svoje slijedece izlaganje oslobodio misticnog prizvuka, ja cu se slu iti te rminom Vremenska Staza. Taj termin je bolji od tri prethodna. Vremenski trag daje utisak da je taj element smje ten iskljucivo u pro lost, jer trag je ne to to ostavljamo za sobom. Tome nasuprot, Vreme nska Staza, kao i Aka a, sadr i u sebi sve tri podjele linearnog vremena: pro lost, sada njost i buducnost . Prakticne tehnike koje cemo radite ukljucuju sva tri ova elementa. Vremenska linija , termin koji koriste neki prakticari NLP, neadekvatan je zato to j e linija jednodimenzionalni pojam, to je niz tocaka. A sva zbivanja, dogadaji i iskustva sa kojima cemo mi operirati jesu trodimenzionalni. Zbog odla enja u trodimenzionalna iskustva pro losti i buducn osti Staza je ocito bolji termin.

Kori tenje Vremenske Staze u procesiranju i stvaranju subjektivnog univerzuma zasn ovano je na istim principima kojima se slu e psihoterapija i Sajentologija, ali su na i operativ ni principi dalekose niji. Jedan traumatski dogadaj iz pro losti lociran je na odredenom mjestu Vremenske Sta ze i iz njega proishodi dug lanac dogadaja i iskustava koje je on uzrokovao ili uvjetovao. Ako se psihot erapijom ili procesiranjem taj

dogadaj izbri e i na njegovom mjestu, izmjenom ivotnog scenarija, stvori drugi, su ti nski drugaciji dogadaj, ocito je da ce sva iskustva koja slijede automatski biti izmijenjena. To va i kako za pro lost, tako i buducnost. Moje zanimanje za Vremensku Stazu, i operacije na njoj zasnovane, zacelo se prij e vi e od 30 godina, kada sam nai ao na uzgrednu opasku poznatog okultiste, koji je citirao M.F .Longa, da havajske Kahune znaju tajnu uklanjanja nesretnih iskustava sa vremenske trake pojedinca i lijepljenja na nju prijatnih i sretnih. Taj mi podatak nije davao mira godinama i na njega sam se cesto vracao. Slijedeci sna an podstrek za razmi ljanje o strukturi vremena bilo je moje iskustvo na sajentolo kom oditiranj u tokom 1977. godine. Oti ao sam u najdalju pro lost, mjerenu trilijunima godina. Proletio sam citavo to v rijeme za nekoliko sekundi i pritom imao sasvim jasan utisak Staze u prostornovremenskom kontinuumu. Trilij uni godina bili su odijeljeni pregradama od vibratorne energije nalik na muzicke tonove. Ta Vremenska Staza pr o losti vodila je lijevo od mene i, to me je iznenadilo, imala je pocetak. Mnogo kasnije sam nai ao na knjige M aksa Fridema Longa, covjeka koji je obnovio skoro zamrlu Hunu. Njegovi obimni radovi Tajna nauka iza cuda , Tajna nauka na djelu i Razvoj u svjetlost bila su zlatan rudnik za moja istra ivanja, a siguran sam da su i drugima poslu ila na isti nacin. Dalje nagovje taje i mogucnost za plodno ukr tanje informacija dao mi je Kenet Grant, ukazujuci na nekoliko malih okultnih grupa, koje koriste vizualiziranu Aivazovu glavu (u inkarnaciji Lama) kao kapsulu za putovanje kroz vrijeme. Kao to sam rekao, tvrdnje NLP prakticara da je Bendler nezavisno otkrio Vremensku Liniju ne izgledaju ubjedljivo kada se usporede informacije iz razlicitih izvora suvremeno g hermetizma. Fleming Fanc tvrdi (u pismu koje mi je uputio 20. oktobra 1994.) da je ucenje o Vremenskoj St azi, koje se izla e na NLP tecajevima, inspirirano Dijanetikom Rona Habarda. Na to ukazuje i tvrdnja Boba R od era, sajentologa iz ranih pedesetih godina, da je tada prakticiran efikasan proces koji se svodio na ponavljanje komplementarnih pitanja: Sa cime bi ti mogao da se suoci u buducnosti? i Sa cime se ti radije ne bi suocio u buducnosti? Taj postupak je brzo dovodio do dubokog uvida da je jedini r azlog za nemogucnost kontrole sopstvene buducnosti nevoljkost da se sa njom suocimo, odnosno da za nj u preuzmemo odgovornost. Svojatanja ucenja o Vremenskoj Stazi suvremenika su deplasirana, jer vec kod Aristotela ( Fizika , knjiga IV) mo emo naci izjavu: Primarno znacenje pojmova prije i poslije je lokalno i s vodi se na ispred i iza . Ono se koristi da se odredi pozicija . A Torlif Borman, usporedujuci starogrcku misao sa hebrejskom, otkriva kod Aristotela bezmalo isti opis Vremenske Staze sa kojim cete raditi u Kreatonu: Zapadnjacki duh

predstavlja vrijeme kao pravu liniju na kojoj mi stojimo pogleda usmjerenog napr ijed; ispred sebe imamo buducnost, a iza sebe pro lost. Na toj liniji mo emo jasno definirati svako vrijeme posredstvom tocaka. Sada nje vrijeme je tocka na kojoj stojimo, buducnost je smje tena na tockama ispred nas, a iza nas je pro lost... Slicno je shvacanje cuvenog engleskog vidovnjaka D ona Pendragona: Vrijeme mo emo da zamislimo kao neku vrstu pokretne trake, nalik na trake u modernim fabrikama, na kojoj se dogadaji smje teni u buducnost premje taju preko sada njosti u pro lost. Rad sa Vremenskom Stazom uvjeriti ce svakog Prakticara da je kod nekih ljudi Vre menska Staza upravo tako locirana, ali ne kod svih. Kod mnogih je pro lost na lijevoj strani, a buducnost na desnoj (ili obratno), a ima i cudnih konstrukcija Vremenske Staze u obliku spirale, omce ili kru ne linije. Kod Jasutanija, Ucitelja Zena, mo emo naci shvacanje da je vrijeme horizontalna linija, a prostor vertikalna. Na zanimljiv nacin predstavlja Vremensku Stazu Uspenski: kao u e za su enje rublja, na kome su do gadaji odvojeni vremenskim meda ima nalik na tipaljke koje dr e dijelove obje enog rublja. Prije vi e od jednog stoljeca osnivac americke psihologije Viljem D ejms je u svojim Principima psihologije (1890) dao doprinos uoblicenju shvacanja Vremenske Staze koje koristi mo u Kreatonu kao osnovu na ih operacija: Opa ljiva sada njost ne lici na tanku o tricu no a, vec na sedlo izvjesne irine u kome mi sjedimo i posmatramo vrijeme u dva smjera...Vremenski datumi odgovaraju smjeru u prostoru... Neke stvari mi datiramo na taj nacin to ih prosto guramo u smjeru pro losti ili u s mjeru buducnosti. Takoder je 1961. godine istaknuli hipnotizer i psihoterapeut Milton Erikson, u s vom radu o primjeni hipnoze u medicini i stomatologiji, objavio postupak koji je nazvao pseudo-orijen tacijom u buducnosti . Iz njegovog rada navodim kratak citat, jer je taj postupak veoma slican metodu Vrem enske Staze u Kreatonu: ...Filmski ekran mo e da se upotrijebi kao sredstvo otkrivanja pro losti... Pacijent mo e da gleda ekran, da zaboravi svoj identitet i da posmatra razlicita traumatska iskustva koja su mu s e dogodila u ivotu. Pacijent takoder mo e da se usmjeri na buducnost: ...Tada je pacijentu dozvoljeno da postavi drugi ekran na kojem je mogao da vidi sebe onakvim kakav se nadao da ce izgledati slijedece godine. N a laj nacin bio je naveden da shvati to je elio u svojoj buducnosti, to je bio smisao njegove buducnosti...Ovu sam tehniku nazvao pseudo-orijentacija u buducnosti. Isto onako kao to se mo ete orijentirati na pro los t, mo ete projektirati sebe u buducnost u skladu sa sopstvenom motivacijom. Dogadaj koji je mene odlucno usmjerio na eksperimente sa Vremenskom Stazom opisa o sam u Ekskaliburu-2 , pa cu ga samo kratko ponoviti. Na Tecaju za obuku Majstora Ekskalib ura, u Ljubljani 1992. godine, Roko Katinac, jedan od Ucesnika, rekao mi je da nije u stanju da uvje bava

Metod-1 za uklanjanje trajnih problema, jer je sve probleme prethodno uklonio. Jedino to je licilo na p roblem bila je trema pri pomisli na njegov prvi Ekskalibur Tecaj koji je uskoro trebalo da vodi. Ja sam m u dao zadatak da cisti naboj sa tog buduceg dogadaja: da se u ivi u buducu situaciju, vizualizira svoj buduci T ecaj i da ukloni tremu Metodom-1. Taj postupak je prevazi ao sva moja ocekivanja, tako da sam iz njega ra zvio Ci cenje karme , odnosno procesiranje buducih dogadaja. Tokom uoblicavanja te metode utvrdio sam da mi smje tamo odredene dogadaje u buduc nost i da

oni u obliku koncentrata mentalne (psihoenergetske) mase djeluju na nas kao pote ncijalne mogucnosti u buducem vremenu. Potpuno suocavanje sa njima dovodi do njihovog diskreiranja po zakonu Dupliranja ili drugog Kako-jeste. Ali je jednako va na mogucnost da se buduci eljeni dogadaji stav e na Vremensku Staru i ispune pozitivnom psihoenergetskom masom i tako pretvore u potencijal koji te i realizaciji na materijalnoj ili psiholo koj ravni egzistencije. Na osnovu tih svojstava Vremenske Staze nastala su se dva izuzetno efikasna postupka u Kreatonu: izmjena pro lih iskustava i stvaranje buducih potenc ijalnih iskustava sa po eljnim ishodima, jasnije receno, stvaranje po eljne pro losti i po eljne buducnosti. Jedan od izvora tehnike Vremenske Staze, kako sam je uoblicio u Kreatonu, bila j e Kristos-tehnika za istra ivanje pro lih ivota, koju sam prakticirao sa clanovima moje porodice. Porij eklo te tehnike je nejasno. U izvornom obliku koriste je clanovi nekoliko alternativnih grupa u Evr opi i Americi. Po svemu sudeci, potekla je iz male hermeticke zajednice u Australiji, ra irila se po svije tu u izmijenjenom obliku i poslu ila kao osnova mnogobrojnih sistema regresije u pro le ivote. Vremensku Stazu svakog pojedinca mo emo sa mnogo razloga da posmatramo kao osnovu njegove licnosti, zato to promjena Vremenske Staze dovodi do dubokih i dalekose nih promjena u njoj. Nacin na koji ljudi predstavljaju sebi vrijeme u svom duhu i skladi te podatke o v remenu cini osnovu njihovih ogranicenja, vjerovanja, uspjeha i neuspjeha. To su potvrdili eksperimenti sa Uc esnicima Kreatona. Svakodnevni govor mnogih ljudi otkriva kako oni do ivljavaju vrijeme. Neki ka u: Osta vio sam pro lost za sobom , ili Poslije toga, okrenuo sam se potpuno buducnosti. Cesto cujemo da je neko m buducnost maglovita , da je crna ili mracna . To su precizni opisi unutra njih do ivljaja koji daju ljuc za promjenu na ih sopstvenih iskustava na po eljan nacin. Kada neki ucesnik Tecaja ka e za sebe da ivi u pro losti , mogu da budem siguran da mu je Vremenska Staza konstruirana na takav nacin da se pro lost nalazi ispred njega, tako da sve vrijeme u nju gleda i da je mnogo sjajnija od buducnosti, koj a je smje tena iza leda. Ucenje o Vremenskoj Stazi moguce je tumaciti na razlicite nacine. Ja se necu upu t ati u teorijske rasprave, jer sam se u Kreatonu usredsredio na prakticne nacine da tehniku Vreme nske Staze primijenite za unaprjedenje svog ivota u slijedecim oblastima: 1. Kao osnovu za promjene licnosti. 2. Da se oslobodite negativnih emocija iz pro losti kao to su osjecanje straha, krivic e i stida, ljutnje i bijesa. 3. Za diskreiranje prevazidenih, tetnih ili ogranicavajucih odluka iz pro losti.

4. Za ostvarenje po eljnih ciljeva u buducnosti. Ovim se potencijal Vremenske Staze ne iscrpljuje, jer ona nudi izuzetno velike m ogucnosti za nove i vrijedne stvaralacke proboje, na primjer, za istra ivanja pro lih ivota i perioda i zmedu dva inkarniranja, paralelnih svjetova i drugih fascinantnih oblasti psihonautike. ISKUSTVA PRO LOSTI I BUDUCA ISKUSTVA Vrijeme sadr i ocigledan paradoks. Postoji samo sada nji trenutak, koji se vjecno kr ece i u kome se susrecu pro lost i buducnost. Pro lost covjeku daje obja njenje za to je njegova sada n jost takva kakva jeste i osnovu za pona anje na osnovu pro lih iskustava koje sada mo e upotrijebiti. B uducnost lici na neodsanjani san, ali ona daje smjer na im akcijama ka ciljevima koje smo smjestili u nju, koji nas motiviraju na aktivnost. Medutim, i pro lost i buducnost su besmislene same za sebe, ako ih n e do ivljavamo u kontekstu sada njeg trenutka. One cine pozadinu na pozornici sada njosti, na kojoj s e sve odigrava. Drugi dio paradoksa je osnova na ih operacija sa Vremenskom Stazom. Kao to sam spom enuo, ako procesiranjem izmijenimo iskustva koja smo do ivjeli u pro losti, mijenja se na e SADA. Ovu cinjenicu mogu danas da prihvate mnogi bez otpora. Nedoumicu mo e u prvo vrijeme da izazove izraz buduca iskustva ili iskustva buducnosti . Medutim, takva iskustva postoje i ja koristim taj izraz sa dosta dobrih razloga. To su iskustva koja smo mi na Vremenskoj Stazi smjestili u buducnost: n a i strahovi, ocekivanja, nade i ciljevi. Na primjer, strah osobe koja ima za sutradan zakazan razgovor, o d kojeg joj zavisi da li ce dobiti posao, jeste iskustvo koje postoje u buducnosti, ali koje utice na njeno pona anje i njena osjecanja sada. Strah da ce nam se ne to rdavo dogoditi u skoroj buducnosti te nepobitna i o pipljiva cinjenica. Iako se nije dogodila u pro losti, niti se dogada u ovom trenutku, vec osjecamo da ce se desiti u buducnosti, ona SADA utice na na a osjecanja i pona anje. Slicnih iskustava buducnosti ima mnogo. Ak o njih izmijenimo, opet se mijenja na e sada. Zbog toga za takva iskustva ka em da su buduca iskustva i li iskustva buducnosti. Upravo na ovom svojstvu Vremenske Slaze (da buduca iskustva uticu na sada njost) pociva operativna mogucnost mijenjanja osobina na e licnosti i na e tekuce realnosti. U sistemu Kreaton nas prvenstveno interesiraju svojstva Vremenske Staze kao osno va na ih operacija izmjene licnosti i svojstava sada njeg trenutka, kao i programiranje cil jeva u buducnosti. Na e polazi te je cinjenica da ljudski duh na razlicite nacine prima, kodira i sklad i ti podatke koji se odnose na pro lost, sada njost i buducnost. Oni su smje teni u odredenim lokacijama u polju svijesti. Da nije tako, ne bismo znali to od na ih iskustava pripada pro losti, a to buducnosti. A kada dode do mije anja

do ivljaja pro losti i buducnosti, kada covjek nije u stanju da odvoji ono to je do ivi o od onog cemu se nada ili cega se pla i da ce se desiti, to je znak bla eg ili te eg du evnog poremecaja. Takoder, a to je za Prakticare jo znacajnije, ljudi koji vode ispunjen, uspje an il i sretan ivot skladi te i kodiraju podatke na Vremenskoj Stazi drugacije nego to to cine konfuzne , neuspje ne, i nesretne osobe. Iz toga proishodi za nas znacajan operativni zakljucak: treba Vremensku S tazu koristiti tako kako je koristi prva grupa ljudi.

INDIVIDUALNA VREMENSKA STAZA Podjela vremena na pro lost, sada njost i buducnost omogucava zdrav razvoj pojedinac ne licnosti, koja ima dobru orijentaciju u vremenu, a u dru tvu omogucava razvoj civilizacije. Linearno shvacanje vremena, u kome jednom dogadaju slijede drugi, je prihvaceno u dru tvima razvijene strukture, premda neki neognosticki sistemi govore o multidimenzionalnosti vremena i paralelnim vremeni ma, a u filozofskim sistemima Istoka vrijeme se uglavnom smatra iluzijom: pro lost i buducnost ne post oje, postoji samo sada. Za na praktican rad -ostvarenje eljenih promjena u licnosti i realizaciju ciljeva dr ati cemo se linearnog toka vremena u kome pro lost prethodi sada njosti, a iz ove se razvija bud ucnost. Tehnicki postupci kontrole Vremenske Staze biti ce vam detaljno obja njeni na ovom Kreaton Tecaju. Oni se razlikuju zavisno od ciljeva koje hocemo da ostvarimo, ali je bit no slijedece. Mijenjajuci traumatska ili neprijatna iskustva u pro losti, vi cete izmijeniti sve karike lanc a dogadaja koji vodi do sada njosti, a preko nje u buducnost. Takoder cete, usadujuci odredena zbivanja u buducnost, uvjetovati citav dalji razvoj dogadaja i do ivljavanja iskustava od sada njeg trenutka do tog d ogadaja koji nas u buducnosti ceka. DVA TIPA VREMENSKE STAZE Svaka osoba ima svoju individualnu i karakteristicnu Vremensku Stazu. Medutim, p ostoje dva opca nacina na koji ljudi sreduju podatke u svom subjektivnom svijetu i na taj nacin dva tipa Vremenske Staze. To otkrice pripada Edvardu Holu, koji ga je iznio u knjizi Igra ivota (Edward T.Hall, T he Dance of Life , 1984). On je dva tipa Vremenske Staze nazvao ,Anglo-evropskim i Arapskim do ivljajem vrem ena. Od njega su vrlo brzo tu podjelu preuzeli neki prakticari NLP-a. Kao mnogo pogodniju za praktican rad ja sam ta dva nacina do ivljavanja Vremenske Slaze nazvao: 1. Pred Vremenskom Stazom i 2. U Vremenskoj Stazi Radi jednostavnosti, u toku Tecaja koristiti cu skracene termine azi . PRED VREMENSKOM STAZOM

Pred Stazom

U St

Ljudi tipa Pred Stazom imaju svoju Vremensku Stazu organiziranu sa lijeva na des no ili odozgo nani e, ili u obliku slova V ili u nekom drugom obliku, ali je od su tinskog znacaja s lijedeca karakteristika: pro lost, sada njost i buducnost su uvijek ISPRIJED osobe. Staza ih ne zahvaca nijed nim svojim dijelom. Pro lost i buducnost su ispred osobe, nijedan dio Staze nije iza njih, ta ko da oni ne moraju pomjere glavu da bi je vidjeli.

Kao ilustraciju za ovaj tip do ivljavanja vremena mo emo uzeti covjeka koji stoji na obali rijeke. Ona dolazi iz jednog smjera i odlazi u drugom, ali on nije zagazio u uju, vec gleda njen tok sa obale. U VREMENSKOJ STAZI Osobe tipa U Stazi imaju iskustva pro losti i buducnosti tako organizirana da im j e jedan dio Staze iza leda, odnosno jednim svojim dijelom Vremenska Staza im presijeca tijelo. Da bi vidjeli jedan dio svojih iskustava oni moraju da pomjere glavu, jer su ta iskustva smje tena iza njih. Njihova Vremenska Staza takoder mo e da ima razlicite oblike. Ako se poslu imo prethodnom ilustracijom, reci cemo da ovaj tip do ivljavanja vremen a predstavlja covjek koji je jednim dijelom svoga tijela zagazio u rijeku. Bilo da mu pro lost d olazi sa lijeve strane, a buducnost ide nadesno, ili da pro lost dolazi otpozadi, a buducnost tece naprijed, on je uvijek u rijeci, tako da mu se jedan dio iskustava nalazi iza leda i on mora da pomjeri glavu da bi ta j dio sagledao. Podjela ljudi na tipove U Stazi i Pred Stazom data je samo zbog toga da bi citao ci i Ucesnici na Tecaju mogli da prepoznaju svoje do ivljaje kao normalne. Inace, u prakticnom radu nijedan tip do ivljavanja vremena nije superioran. Dva najce ca oblika Staze jesu ovi: 1. Pro lost dolazi sa lijeve strane, a buducnost je na desnoj (ponekad je obrnuto) i 2. Buducnost je ispred osobe, a pro lost iza nje. ZNACAJ VREMENSKE STAZE Prva misao koja dolazi na um racionalnoj osobi jeste da je Vremenska Staza ne to to ljudi izmi ljaju. Medutim, eksperimenti pokazuju da Vremenska Staza veoma sna no utice na licnost covjeka i da promjene u Stazi i manipulacije sa njom izazivaju vrlo brzo promjene u licnosti. Kada netko izmijeni karakteristike Vremenske Staze, on brzo i doslovno postaje razlicita licnost. Sv ijet mu izgleda drugacije i on reagira na izmijenjen nacin. Upravo zato je koristimo u Kreatonu kao izuzetno ef ikasno sredstvo za promjenu svojstava licnosti i stvaranje subjektivnog svijeta i objektivnih okolnosti po v olji. Posljedice ce biti dramaticne, brze i automatske. Navesti cu vam nekoliko primjera iz kojih cete moci da vidite kako promjene Staze izaziva promjene licnosti. Medutim, ti primjeri predstavljaju smjernice za sopstveno eks perimentiranje. Na osnovu prakticnog rada uvjeriti cete se kako promjene Staze djeluju na vas. Promjene su povratne, ukoliko vas ne zadovolji promjena koju ste izveli na Stazi, mo ete da se vratite na prethodno sta nje. Procesi promjene Staze su jednostavni i brzi, to je logicno jer se vr e u ma ti.

Medu malobrojnim, elitnim psihoterapeutima koji koriste kombinaciju NLP i havajs ke Hune, jedan

izvje tava da je od 30 njegovih pacijenata, koji su izvr ili promjene na svojoj Vrem enskoj Stazi, kod 28 u roku od sedam dana do lo do znacajnih promjena. Navesti cu njegove podatke, uspore do sa mojim, da biste vidjeli kako to izgleda. Jedna pacijentica je patila od te kih depresija, osjecala je da je citavog ivota ne t o unazaduje i vuce u blato i depresiju. Ona je to izrazila kao da je ne to vuce nazad i dolje . Raz govor je pokazao da se njena pro lost pru ala pravo iza nje, ali veoma kratko i da je potom Staza padala do lje i doslovno se vukla po tlu. Kada je u imaginaciji samo podigla taj dio Staze da se ne vuce, odmah se osjetila mnogo bolje i depresija je nestala! Izgleda nevjerojatno da takva mala promjena u organizaciji pro losti mo e da izazove tako znacajnu promjenu. Nevjerojatno, ali istinito! Jedna moja Klijentkinja imal a je potpuno istovjetno iskustvo: osjecanje da nema pro lost i da je to na neki nacin cini nesretnom. Njen a Staza je bila kratka, kao rep i padala je nadolje. Kada ju je podigla i osvijetlila, negativna osjecanja s u odmah nestala! Interesantan je slucaj covjeka koji je tokom godina obi ao mnoge terapeute, ali su njegovi problemu ostali netaknuti. Pokazalo se da je njegova Vremenska Staza bila u pro lo sti veoma iroka, svijetla i u ivim i lijepim bojama. Tome nasuprot buducnost je bila tamna, isprekidana i s acinjena od slajdova malih kao po tanske marke, odijeljenih praznim i zatamnjenim prostorima irokim po pola me tra. Po to je taj covjek imao privlacnu i lijepu pro lost, a njegova buducnost je bila odbojna, on j e sve vrijeme ivio u pro losti, bez mogucnosti da to izmijeni. Kada je izgradio buducnost na Stazi u sv ijetao i pokretan film povezanih i privlacnih dogadaja, do lo je do velikih promjena u njegovom ivotu. Drugi pacijent tog terapeuta je po mnogim kriterijima bio uspje an covjek, ali je najce ce bio nezadovoljan svojim ivotom iz razloga koji su mu bili nejasni. U pro losti je imao znacajne uspjehe, a buducnost je planirao detaljno i jasno i u nju je polagao mnogo ocekivanja. Obic no su takve osobe zadovoljne sobom, ali je on konstantno bio nezadovoljan. Jedino zadovoljstvo je do ivljavao kada je mislio o svojim iskustvima iz pro losti ili kada je mislio o buducim ostvarenjima. U sada njo sti je nalazio samo na nezadovoljstvo. Pokazalo se da na Stazi on doslovno nema sada njosti: Staza iz pro l osti i buducnosti su se sastavljale u jednoj tocki. Terapeutski zahvat je bio veoma jednostavan: on je s vojim tijelom razmakao dijelove koji su predstavljali pro lost i sada njost, tako da sada njost vi e nije bila tocka, vec dio Staze. Odmah potom taj covjek, koji je do tada ivio ili u sjecanjima na pro lost ili u nad ama za buducnost, mogao je da nade zadovoljstvo ovdje i sada i da pocne da ivi svoj ivot zadovoljno i ispunj eno.

Jedan moj Klijent bio je godinama depresivan. Kada smo na Kreatonu poceli rad sa Stazom, opisao je svoju kao kratku ipku koja se iz glave pru ala samo po petnaestak centime tara u pro lost i buducnost. Kada je u ma ti izgradio dugacku Stazu, depresije je nestalo. Cijeli pr oces je trajao nekoliko minuta. Bilo je logicno da se taj covjek osjeca depresivno: svi do ivljaji u njego vom psiholo kom polju bili su sabijeni u tridesetak centimetara. Kada je otvorio sebi nove prostore, umjesto d epresije do ivio je ekspanziju. Drugi mladi covjek bio je kratko vrijeme u braku i imao malo dijete. ivot mu je o pterecivala opsesivna ideja da ce za dvije godine umrijeti. Dok se na uvodnim vje bama Kreaton a kretao po djelu Staze usmjerenom u buducnost, utvrdio je da mu je ona prekinuta, kao most koji je na s redini sru en. Takvo stanje Staze sasvim je odgovaralo njegovoj opsesivnoj ideji o smrti. Intervencija je bi la jednostavna: rekao sam mu da izgradi dio Staze koji nedostaje, da u ma ti zavari razdvojene dijelove Staze i da taj spoj osvijetli. Odmah se bolje osjetio. Poslije nekog vremena rekao mi je da mu je i zadebljani dio, k ako je on do ivljavao spoj, nestao u viziji i da Stazu do ivljava kao neprekinut i svijetao put. Tada je, ozar en, saopcio: Necu morati umrijeti za dvije godine. Moci cu da ostanem sa svojim djetetom. Slicno iskustvo imala je jedna Zagrepcanka na Kreaton Tecaju u Ljubljani. Osjeca la je strah od buducnosti i ustezala se da gleda na dio Staze koji je vodio u buducnost. Kada j e konacno to ucinila, do ivjela je ok pracen jakim strahom: ugledala je na Stazi mrtvacki sanduk i svoje tijelo u njemu. Tu je le alo obja njenje njenog straha od buducnosti. Situaciju je izmijenila na jednostav an nacin: gurnula je mrtvacki sanduk du Vremenske Staze u daleku buducnost (jer jednog dana ce njeno t ijelo svakako otkazati) i straha od buducnosti je nestalo! Ono to je za na Tecaj najznacajnije jeste da mo emo primijeniti sva svoja prethodna znanja i tehnike u kombinaciji sa Vremenskom Stazom: bilo koju i sve tehnike iz Ekskalibu ra-1 i Ekskalibura-2, Intenziva, a takoder sve tehnike koje su jo u povoju. Mo ete da odete u pro lost ili buducnost na svojoj Stazi i da tu stvarate novu realnost, dajete Alfe, uklanjate Bete, uklonite nepo e ljne elemente Metodom-1 ili Metodom-2, radite kru ne procese. Mo ete da se identificirate sa drugom osobom i da njoj pomognete odlazeci u pro lost ili buducnost na njenoj Vremenskoj Stazi. Takoder je va no da je rad sa Vremenskom Stazom tek u zacetku, tako da svaki Prakticar mo e dati svoj stvaralacki doprinos za dalji razvoj ove fascinantne oblasti. PROMJENE VREMENSKE STAZE Kada neka osoba otkrije svoju Vremensku Stazu, moci ce lako da vidi veze koje po stoje izmedu

Staze i osobina licnosti. Jer svojstva Staze su tijesno povezana sa svojstvima l icnosti, motivacijom i vjerojatnocom ostvarenja ciljeva. Na primjer, ako osoba ima Vremensku Stazu tako organiziranu da joj je pro lost iza leda, a buducnost pravo ispred nje i, to je jako va no, dio buduce Staze pred njom dobro os vijetljen, ona ce imati jaku motivaciju da se usmjeri na ciljeve pred sobom i da ih to prije ostvari. Sto ga je takva organizacija Staze vrlo korisna kada elite da se koncentrirate na ostvarenje nekog cilja odmah. Ukol iko va a Staza u

buducnosti nije tako organizirana, a elite da se svim snagama usredsredite na nek i cilj koji je neposredno pred vama, izgradite takvu Stazu neposredno ispred sebe! Takva Staza mo e da ima i nedostatke, jer podstice impulzivnost i ote ava odlaganje reakcije. Osobe koje imaju problema sa tjelesnom te inom, pu enjem, picem itd. imaju tendencij u da hranu, pice, cigaretu uzmu ODMAH, bez odlaganja. U takvim slucajevima dobar postupak je malo zatamniti i suziti Stazu neposredno pred sobom, a u daljoj buducnosti je jace osvijetliti i pro iriti. Na t aj nacin imati ce mogucnost da odlo e neposredno reagiranje na dra i, a va ni ivotni ciljevi imati ce jaku privlacnu s nagu. Ovakve operacije sa Vremenskom Stazom mogu se vr iti na sve moguce nacine i za ost varenje razlicitih ciljeva. U osnovi takvih operacija nije samo mijenjanje izgleda, osvj etljenosti i obojenosti Staze, kreiranje i diskreiranje do ivljaja na njoj, vec je MOGUCE IZMIJENITI I SMJER VREMENSKE STAZE! To se radi, kao i vecina na ih operacija, u imaginaciji. Jednostavno, u ma ti pomjerite svoju Stazu da ide u nekom drugom smjeru. Ako imate te koca da pomjerite Vremensku Stazu, mo ete je ostav iti kakva jeste, a okrenuti svoje tijelo, tako da se njen polo aj, odnos prema tijelu i smjer izmjene . Nekada se Staza opire promjeni polo aja u odnosu na tijelo. U takvom slucaju primi jenite slijedeci postupak. Pomjerite Stazu kako elite (ispravite joj smjer ili je podignite ako pa da dolje itd.), a tada u mislima stavite dva stupa uz njene ivice, da je fiksiraju u tom polo aju. Zatim dodajte jo dva stupa malo dalje i jo dva stuba dosta daleko. Na taj nacin ce Staza biti na tri mjesta ucvr cena. Sada n a dio koji se prote e u pro lost, odmah uz sebe, stavite neko nedavno iskustvo. Malo dalje stavite iskustv o koje se dogodilo prije godinu ili dvije dana, a jo dalje iskustvo iz djetinjstva. Slican postupak primijenite na dio Vremenske Staze koji ide u buducnost (fiksira jte je sa tri para stupova). Uz sebe stavite neko iskustvo koje ocekujete uskoro (na primjer, to ce se dogoditi za dan-dva), malo dalje iskustvo koje ocekujete za nekoliko mjeseci i jo dalje iskustvo kome s e nadate za godinu dana. Ovakav postupak ce stabilizirati Stazu na novom smjeru. Ukoliko kasnije budete p o eljeli da unesete novu promjenu u Stazu, postupite na isti nacin. Mo ete sami da pogledate svoju Vremensku Stazu i da shvatite vezu koja postoji izm edu nje i va e licnosti. Na primjer, da li vidite zamagljenu ili zamracenu u buducnosti? Ljudi koji se ale da im je buducnost nejasna ili maglovita imaju malo toga to mogu da ocekuju u buducnosti. Ako je uci nite svijetlom i jasnom, postati ce privlacna, naravno ako na njoj stvorite dogadaje koje elite.

Ukoliko ne volite biti ograniceni u svome izboru, mo ete stvoriti Vremensku Stazu u buducnosti u vidu nekoliko paralelnih krakova, koji svi idu u istom smjeru, kao razudena delt a rijeke sa vi e rukavaca. Ako ste preokupirani sa pro lo cu, vjerojatno je da se pro lost na va oj Stazi nalazi is pred vas, tako da je stalno gledate. Da biste svoje stanje izmijenili, premjestite taj dio Staze (pro lost) ustranu ili iza sebe. Za vecinu najbolji rezultat u ovakvom slucaju daje pomjeranje Staze na lij evu stranu, ali vi mo ete probati i drugacije preusmjerenje. Probajte eksperimentirati dijelom Staze koji pripada pro losti tako da je zamislit e elasticnom ili da podsjeca na vrata na arkama, tako da mo e da se pomjeri dalje na stranu ili pozadi kada radite ne to za to je pro lost neva na, a da je dovedete vi e ispred sebe kada elite da se lako sjetite po dataka iz pro losti. Dr ite na umu da ne postoji pravi ili najbolji nacin za organizaciju i usmjerenje Vremenske Staze. Svako mo e kroz praksu da nade to mu najvi e odgovara, a takoder koji oblik i organiz acija Staze mu odgovaraju za razlicite svrhe. Neki ljudi imaju te koca da se sjete podataka iz pro losti i ne shvacaju da se taj n edostatak mo e ukloniti promjenom Vremenske Staze. Mo da je pro lost smje tena tako da je ne mo ete vid jeti, ili ustranu, tako da je te e vidite nego sada njost i buducnost. Mo da je ona vrlo daleko od vas il i tako raspr ena da je te ko sagledati. Lijek za to je da pomjerite pro lost u polo aj gdje je lako mo ete vidj eti. Primaknite je lokaciji ispred sebe, pribli ile je, osvijetlite je, povecajte je, bilo to to ce je ucinit uo cljivijom. Mnogim ljudima odgovara Staza u obliku slova V , kod koje se dogadaji iz pro losti na laze na lijevom kraku, ispred njih, sada njost je u tjemenu slova V , a buducnost se pru a prav o naprijed. Probajte vi e tipova Staza, dok ne nadete takav koji vam najvi e odgovara. Neke aktivnosti za htijevaju posebne tipove Staze, pa poku ajte da Stazu mijenjate prema okolnostima. Vjerojatno vam sa da nije te ko da prihvatite da ce osoba, koja je u stanju da na taj nacin mijenja svoju Stazu, im ati elasticnu i lako prilagodljivu licnost. Izgleda neobicno, mo da i nevjerojatno, da tako male promjene u nacinu na koji cov jek sagledava, skladi ti i osjeca svoja iskustva i planove u vremenu, mogu da izazovu toliko znac ajne promjene u licnosti. Ali to je provjerljiva i nepobitna istina. PRAKTICAN RAD SA VREMENSKOM STAZOM Da biste naucili vje tinu manipuliranja iskustvima na Stazi, potrebno je da savlad ate nekoliko vje banja. Premda ih nazivam vje bama, to nije priprema za buduci rad, vec

one sacinjavaju prvu fazu rada sa Stazom. PRVA VJE BA Sjednite u udobnu stolicu, zatvorite oci (oci su vam zatvorene u svim vje bama, iz uzev ako se drugacije ne ka e) i sasvim se opustite. U svojoj ma ti napustite tijelo i dodite pr ed vrata stana u kome ivite. Pa ljivo pogledajte kako izgledaju. Obratite pa nju na kvaku, ivice okvira, boju vra ta, ogrebotine i mjesta sa kojih je boja otpala; pogledajte prag, otirac za noge, ako ga ima i ostale detalje. Mo da ce vas iznenaditi to

to cete biti u stanju da vidite detalje koje ranije niste primjecivali. Sada se, opet u ma ti, vratite u svoje tijelo. Osjetite pritisak tijela na stolicu, duboko udahnite i otvorite oci. DRUGA VJE BA Mo ete je raditi odmah, bez pauze. U ma ti izadite iz tijela i doletite na vrh zgrad e u kojoj stanujete. Pogledajte oko sebe to dolje vidite. Naravno, sve to to vidite dolazi od va e ma te, t o nije astralna projekcija, premda neke osobe vide mno tvo detalja. Vjerojatno cete vidjeti okolne kuce, ulice, parkirane automobile i ponekad (rijetko) ljude koji se krecu u okolini. Dok gledate, lagan o se okrenite oko sebe za 360 stupnjeva. Ukoliko imate utisak da ste na dnevnom svjetlu, sada naporom ma te pret vorite dan u noc i obratite pa nju to sada vidite. Vjerojatno upaljena svjetla u okolnim zgradama, svj etla u daljini i mo da zvijezde na nebu. Potom opet naporom ma te stvorite dan i obratite pa nju da li vidi te neke nove detalje, razlicite od prethodne dnevne situacije. Tada se u ma ti vratite u svoje tijelo, o sjetite pritisak podloge na svoje tijelo, udahnite duboko i otvorite oci. TRECA VJE BA: TEHNIKA PETRA PANA -LETENJE NAD STAZOM Kao to sam napomenuo, ma ta je sredstvo kojim putujete u svom psihouniverzumu. Sve vrijeme kretanja Vremenskom Stazom vi letite u imaginaciji iznad nje, spu tate se, stvarat e po eljna iskustva ili diskreirate nepo eljna i na njenim krilima vracate se u svoje fizicko tijelo. U ama nizmu to je nacin na koji se aman krece u stanju ekstaze. Va e savladivanje tehnika Vremenske Staze nije ni ta dru go do vrlo efikasan amanski postupak mijenjanja licnosti, uklanjanja nepo eljnih iskustava i stvaranja e ljenih stanja u svom subjektivnom univerzumu. Na takvo znacenje letenja ukazuju i ra irena vjerovanja u Evropi tokom srednjeg i starog vijeka da osobe koje posjeduju natprirodne moci, kao to su carobnjaci i vje tice, mogu letjet i. U svojoj knjizi Joga: besmrtnost i sloboda Mirca Eliade pi e o su tinskoj prirodi letenja psihouniverzumom: Istaknimo ipak da su takve moci duhovne prirode: let izra ava o troumnost, razumijevanje tajnih stvari ili metafizickih istina . Takvo razumijevanje omoguciti ce vam ovaj dio Kreatona. Americki i azijski amani, a isto tako havajske Kahune, lete po svojim unutra njim s vjetovima i kroz identifikaciju sa Klijentom, lijece ga, iskupljuju i oslobadaju od osjecanja kri vice. To cete raditi i vi primjenjujuci tehniku Vremenske Staze u Kreatonu. Ovo letenje u ma ti podsjeca na letenje Supermena, na usporeno letenje skakaca na skijama koji to prakticiraju na skakaonicama ili na kretanje visinama na zmajevima. Neki Prakticari zamisle da plivaju kroz zrak, lagano ma uci rukama, dru gi kao da sjede na

nevidljivoj letecoj fotelji... Radite kako vam najvi e odgovara, neka vas va a nespu tana ma ta vodi, kao to vodi Petra Pana. Podignite se u ma ti iznad svog tijela (od sada nadalje necu ponavljati da to to ra dite radite "u ma ti", jer se to podrazumijeva), tako da lebdite iznad svoje Vremenske Staze. Bac ite pogled prvo prema pro losti, pa prema buducnosti. Sagledajte je citavu kako neprekinuto tece od pro lo sti, preko sada njosti u buducnost. Ukoliko to ne mo ete da vidite, zamislite Stazu, nalik na autoput ili r ijeku koja tece iz pro losti u buducnost. Stvorite u sebi osjecanje zadovoljstva to ste iznad nje. Sada krenite u pro lost (lebdeci sve vrijeme iznad Vremenske Staze). Dok tako lebd ite iznad Staze, sjetite se jednog iskustva kada ste bili sretni. Spustite se pravo u to s jecanje i o ivite to iskustvo to potpunije mo ete: udite u svoje tijelo, vidite ono to ste onda vidjeli... slu ajte on o to ste tada slu ali... i osjecajte to ste tada osjecali... (napravite kratku pauzu da biste imali vremena da to o ivite)... Sada izadite iz tog sjecanja, dignite se uvis i vratite se, lebdeci iznad Staze, u sada nje vri jeme! Osjetite u potpunosti da ste ovdje i SADA. CETVRTA VJE BA Uzdignite se ponovo iznad Vremenske Staze i pogledajte njen neprekidni tok od pr o losti, preko sada njosti do daleke buducnosti. Podignite se visoko iznad Staze tako da vidite z aista daleko. Sada otplovite, tako lebdeci, u buducnost. Dosegnite do samog kraja buducnosti, do mj esta gdje se tok vremena zavr ava i okrenite se i pogledajte nazad. Vi lebdite visoko iznad Vremenske Staze i vidite citav njen tok unazad, preko sada njosti do daleke pro losti. Sada obratite pa nju na osvjetljenost dijelova Vremenske Staze. Da li su pro lost, s ada njost i buducnost jednako osvijetljene, jednako sjajne ili nisu? Zapamtite da u kasnijem radu sa Stazom treba da zatamnjena mjesta osvijetlite u ma ti. Sada se, jedreci lako kroz prostor, polako vratite nazad u sada njost. Osjetite da ste ovdje i sada. Udahnite duboko i otvorite oci. PETA VJE BA Sjetite se nekog neprijatnog iskustva iz pro losti. Sjetite ga se to potpunije mo ete , sa svim elementima. Cim ste ga se sjetili, dignite se uvis iznad Vremenske Staze i, jedr eci iznad Staze lako, bez napora, doletite iznad tog iskustva. Lebdeci iznad njega izvucite ga iz Staze i stavite ga pravo ispred sebe, kao sliku. Zatim udite u to iskustvo, ukljucite se u njega i osjetite ga to potpu nije mo ete: sve neprijatne emocije, tjelesne osjecaje i intelektualne komponente koje sadr i. Kada ste to uci nili, diskreirajte ga. U ovom trenutku u va oj Vremenskoj Stazi postoji praznina na mjestu tog diskreiran

og iskustva i ona treba da se obavezno popuni. Stoga stvorite svojom imaginacijom novo iskustv o, kao kad ma tate, iskustvo koje vas cini zadovoljnim ili sretnim... (ovdje napravite kratku pauzu, dajte sebi vremena da to

ucinite kako valja). Kada ste ga stvorili, iskljucite se iz njega, tako da sebe vidite u tom iskustvu kao na pozornici i stavite ga u Vremensku Stazu tocno na mjesto gdje je bilo prethodno sjecanje. Kao da ste novu sliku stavili na mjesto stare koju ste sklonili. Sada se opet vinite uvis i jedreci lako, bez napora iznad Staze vratite se u svo je tijelo, osjetite da ste u njemu, udahnite i otvorite oci. ESTA VJE BA Pomislite to biste eljeli da se dogodi u buducnosti. Smislite jedan dogadaj cije o stvarenje zaista elite, ne to to elite da iskusite ili da imate u buducnosti. Kada ste to ucinili, dignite se uvis i lagano krenite da jedrite kroz vrijeme iz nad svoje Vremenske Staze u buducnost. Dok se lagano krecete iznad Vremenske Staze, preko njenog dij ela koji teceu buducnost, primijetite kako u Stazi postoji niz buducih, vjerojatno nejasnih dog adaja, prekida, zatamnjenih i jace osvijetljenih dijelova. Sada dodite do mjesta gdje otprilike osjecate ili mislite da spada to iskustvo k oje elite da se desi i stvorite ga (vizualizirajte) IZVAN i IZNAD vremenskog toka: sada se ukljucite -u dite u svoje tijelo u tom iskustvu, ako vec niste u njemu. Pogledajte kroz svoje tjelesne oci oko sebe i osjetite to potpunij e mo ete osjecanje kako imate to to elite ili kako do ivljavate to to ste eljeli da do ivite. Ucinite to iskustvo to privlacnijim i to ivljim: neka bude svjetlo i stvorite to ivlj e boje u njemu... Izo trite ga, ucini ga jasnim, o trim i ivim... Ili, ako vam to vi e odgovara, neka bud e blago zamagljeno. I to je najva nije, osjetite osjecanje da imate to, da to do ivljavate. U ivite se u to to j ace mo ete! Ovo to slijedi je izuzetno va no: iskoracite unazad iz te slike, tako da vidite seb e, odnosno svoje tijelo u slici, kao da gledate sebe na ekranu. Ukratko, iskljucite se! I s ada stavite tu sliku nazad u Vremensku Stazu. Lebdeci iznad tog stvorenog iskustva, pogledajte sa tog mjesta u buducnosti unaz ad ka sada njosti i primijetite kako su se svi dogadaji od sada njosti do tog buduceg, eljenog dogada ja u potpunosti izmijenili. Obratite pa nju da se taj proces izmjene iskustava dogada automatski, kao to se u mi tovoj psihokinetickoj ma ini svi spojevi uskladuju kada uspijemo da upalimo eljenu lampicu. Taj fenomen n azvao sam fenomen psihokineticke ma ine ili domino efekt , jer kad ste postavili konacni cilj kako valja , sve karike lanca koji vode do njega dolaze na svoje mjesto, kao to domine u nizu padaju kada oborite pr vu. Sada krenite da letite iznad Vremenske Stare ka sada njem trenutku... Spustite se

lagano u svoje tijelo, u sada njost... osjetite te inu tijela na podlozi, dodir stopala sa tlom... i otvorite oci. Obratite pa nju da se u tehnickom smislu dogodilo slijedece. Promjena bilo kojeg d ogadaja u buducnosti mijenja u izvjesnom stupnju cjelinu tog dijela Vremenske Staze. Kao d a je na na oj psihokinetickoj ma ini bila upaljena crvena lampica, tako da su svi spojevi i sva dogadanja bila ulancana u lanac dogadaja koji je doveo do paljenja te crvene lampice. Sada smo umjesto crv ene, naporom imaginacije upalili zelenu lampicu. I to se dogodilo? Citava cjelina se izmijenila u aparatu, do lo je do niza promjena u lancu zbivanja, koje sve vode do nove realnosti upaljene zelene lampice. Ovo je izuzetno brz i efikasan nacin da se postignu eljene promjene. Da se, sa je dne strane, uklone obogaljujuca, neprijatna ili jednostavno nepo eljna iskustva, a sa druge st rane da se stvore po eljna iskustva koja cemo tek do ivjeti u buducnosti! Vidjeli ste kako se nepo eljan dogada j iz pro losti diskreira na jednostavan nacin. To se mo e uciniti sa bilo kojim i svakim takvim dogadajem, tak o da je za kratko vrijeme moguce postici kompletnu promjenu licnosti. Ali da bi se takva promjena postigla nije potrebno izmijeniti ili diskreirati sve dogadaje. Brzina ovog postupka kontrole Vremenske Staze zasnovan a na izuzetno va noj cinjenici da mo emo izmijeniti citave lance dogadaja izmjenom samo jednog koji je u njihovoj osnovi, bilo da se nalazi u pro losti ili buducnosti. Tu zakonitost otkrio je Ron Habard i na njoj je zasnovana citava dijanetika. Diskreiranje bazicnog ili osnovnog dogadaja na lancu slicnih dogadaj a dovodi do diskreiranja citavog lanca, kao to uni tenje glave trakavice dovodi do smrti svih njenih clanaka koji slijede. Zahvaljujuci toj zakonitosti moguca je ubrzana Spiritualna evolucija Ljudskog Bica, jer ono n e mora da ponovo pro ivi ili diskreira ogroman broj pojedinacnih iskustava, vec mo e to da postigne sa citavim lancima slicnih iskustava odjednom. Pro ivljavanje u potpunosti ili diskreiranje osnovnog iskustva u pro losti diskreira sva slicna iskustva koja u vremenu slijede poslije njega. Slicno tome, diskreiranje neprijatnog iskustva u buducnosti (na primjer straha) dovodi do nestajanja svih dogadaja koji mu u buducnosti prethode. Drugo, to je izuzetno znacajno za uoblicenje buduceg ivota po na oj volji, kreiranje buduceg dogadaja i njegovo smje tanje na Vremensku Stazu, dovodi do automatskog usagla avanj a citavog lanca dogadaja koji njemu vode (fenomen psihokineticke ma ine), tako da mi o tome ne tre ba da brinemo. Za znalce i prakticare Kreatona buducnost dolazi pod kontrolu u vecoj mjeri nego to je to bilo moguce Ekskaliburom. Takoder pro lost. Za takve osobe mo e se sa dosta osnova reci:

Nikada nije kasno da se do ivi sretno djetinjstvo. Pokazao sam vam opci model izazivanja promjena u licnosti i objektivnim okolnost ima na osnovu promjena u Vremenskoj Stazi. Sada cemo izlo iti nekoliko specificnih postupaka koj ima se, primjenom Formule Vremenske Staze, posti u promjene u posebnim slucajevima: 1. Uklanjanje trajnih ili kronicnih problema

2. Uklanjanje osjecanja krivice, stida, ljutnje i jednostavnih strahova. 3. Svjesno i voljno kreiranje po eljne buducnosti i druge. METOD -1 EKSKALIBURA Vi ste svakako upoznati sa Metodom-1 Ekskalibura za uklanjanje trajnih problema. Ukoliko niste, proucite ga u knjizi Novi Ekskalibur . Treba biti u stanju da ga sami radite (solo) , ali je efekt potpuniji i proces krace traje kada vas partner vodi. Primjena Vremenske Staze na Metod-1 je jednostavna. Prvo se sjetite, koliko vam pamcenje dozvoljava, najranijeg dogadaja kada ste iskusili taj problem. Potom se podignit e u imaginaciji iznad svoje Vremenske Staze i lebdeci odjedrite do mjesta na njoj kada se zbio taj dogadaj. Kada vidite scenu koja prikazuje to iskustvo, spustite se u svoje tijelo (udite u njega) i tada radite Metod-1 na uobicajen nacin. Kada zavr ite proces, treba da postanete svjesni to ste naucili iz tog iskustva, a potom na njegovom mjestu izgradite novo, po eljno iskustvo. Dok ga stvarate budite ukljuceni, a na vrhuncu osjecanja se izvucite se iz tog iskustva, tako da se iskljucite, dignite se uvis iznad Staze i vratite se u SADA u svoje tijelo. UKLANJANJE OSJECANJA KRIVICE I STIDA Osjecanje krivice je jedno od najneprijatnijih osjecanja i istovremeno osjecanje koje se veoma ilavo opire svakom poku aju uklanjanja. Mnogi ljudi su proveli godine na psihoterap iji, mijenjali terapeute i sisteme psihoterapije, saznali sve o sebi: kako su u djetinjstvu mrzili oca i elj eli majku kao seksualni objekt, kako ih je pokretalo osjecanje elje za moci, sa svih strana su sagledali svoju po rodajnu traumu i tako dalje... ali nisu uspjeli da uklone osjecanje krivice. To osjecanje je kod mnogih glavna smetnja Spiritualnog razvoja. Ljudi koji od nj ega pate nisu u stanju da napreduju, jer ih osjecanje krivice opterecuje i zadr ava. Oni obicno im aju utisak da su odabrali pogre an sistem, pa u trenucima krize tra e bolji i savr eniji, ali se i u njemu prica ponavlja. Poslije nekog vremena ne mogu dalje da napreduju, ne to ih sprjecava i davi, a oni ne znaju to je to. Osjecanje krivice se ponovo restimuliralo i iz nesvjesnog, kao iz ogromnog podruma prepunog nesretnih uspomena, iri svoj ledeni i otrovni zadah. Djelovanje osjecanja krivice uocava se izo treno i jasno u zgusnutoj situaciji Spi ritualnog razvoja kao to je Intenziv Gnoze. Neki ljudi brzo nauce tehniku i rade je dobro i predano , ali osjecaju da im ne to iznutra ne dozvoljava da se prosvijetle. Iskusan Majstor zna da je to staro zlo osjecanje krivice i njegov zadatak u tom trenutku je da omoguciUcesniku Intenziva da se usprkos tog obogalj ujuceg osjecanja prosvijetli. On to posti e ili preko izazivanja osjecanja ljubavi u Ucesniku ili l ogickim trikom: Ne mo e da se

prosvijetli , jer zbog osjecanja krivice to nisi zaslu io; prosvijetli se, jer to je najbolji nacin da se oslobodi tog gadnog osjecanja! Havajska Huna posvecuje osjecanju krivice vecu pa nju od svih drugih sistema Spiri tualnog razvoja, jer su Kahune iskustvom naucili da covjek koji posrce pod prete kim breme nom krivice ne mo e daleko da dospije. To je razlog za to Kahuna, kada se od njega tra i pomoc, prvo eli da zna da li je Klijent povrijedio neku osobu. Ukoliko jeste, on mora taj akt da neutralizira prije nego to se prede na bilo koju operaciju pomaganja. Oslobadanje od osjecanja krivice ili stida (koje je vrlo sl icno krivici) u Kreatonu radi se na nacin koji je veoma slican postupku u Huni. Taj postupak nema premca u psihot erapeutskim sistemima, toliko je brz, efikasan i spektakularan. Ukoliko radite sa partnerom, on ne treba da vam ka e to je ucinio to mu stvara osjec anje krivice. Ne treba da o tome prozbori nijednu jedinu rijec, jer to nije potrebno. Ali zatr a ite da vam saopci, kao negativnu alfu, da ima osjecanje krivice. To znaci, treba da se u ivi u svoje stan je i da vam jasno i glasno ka e: Ja imam osjecanje krivice! ili Ja osjecam krivicu! Tada mu ka ete da nade najranij i dogadaj kojeg mo e da se sjeti koji u njemu izaziva osjecanje krivice. Kada vam ka e da ga je na ao ili klimne glavom, recite mu da se digne uvis iznad svoje Vremenske Staze i da odjedri do mjesta na njoj kada se to otprilike dogodilo. Kada nade to mjesto, treba da preleti preko njega i ode jo dalje u pro lo st, do mjesta u vremenu prije nego to je imao i najmanju ideju da ce pociniti akt koji mu je stvorio osje canje krivice. Ovo je najva niji element citavog postupka, jer ponekad osjecanje krivice pocinje da se stvara zna tno prije nego to je pocinjen akt koji stvara krivicu. Naime, osoba mo e danima ili mjesecima premi lja d a li da pocini nemoralan akt, koji ce joj stvoriti osjecanje krivice. To osjecanje vec tada pocinje da se stvara, a ne tocno kada je akt pocinjen. Stoga se mora otici prije pocetka takvog iskustva. Tu treba da se spusti na Vremensku Stazu, da se okrene ka tom dogadaju i sada njos ti i odatle treba pogledati du Vremenske Staze na taj dogadaj i kroz njega ka sada njosti. Gled ajuci sa tog mjesta na Stazi, on na jednoj liniji, kao na laserskom zraku, treba da sagleda sebe u doga daju koji mu izaziva osjecanje krivice i iza njega sebe u sada njem trenutku. Pri tome prvi dogadaj (ko ji izaziva krivicu) treba da bude providan, tako da iza njega na nevidljivoj liniji vidi i svoje tijelo u sad a njosti. Kada ka e da je to postigao, jednostavno ga pitate: Reci mi, gdje je SADA tvoje osjecanje krivice? On o ce nestati kao pod udarom carobnog tapa. Ponekad se desi da osoba ka e: zi ili ne to slicno. Tu je, ispred mene. Ili Vidim ga u tom iskustvu na Sta

Tada slijedi va e pitanje:

Da li je ispred tebe, ili je SADA nestalo?

To pitanje konacno uklanja osjecanje krivice. Klijent obicno biva zaprepa ten i ne mo e da povjeruje da se to zaista dogodilo. Sa iznenadenjem traga po sebi tra eci osjecanj e koje ga je godinama

kinjilo, ali njega nema! Izuzetno su rijetke osobe kod kojih krivica tada nece nestati. Ukoliko se to dog odi, primijenite slijedeci postupak. Recite mu: Digni se uvis sa tog mjesta i kreni da leti u jo dal ju pro lost. Idi na sam pocetak vremena, na mjesto gdje pocinje tvoja Vremenska Staza, gdje ti nema ni ti jelo, ni duh, vec si cista svijest. Klimni mi glavom ili reci da kada si tamo dospio. Kada vam potvrdi da je tamo, slijedi: Okreni se ka sada njosti i pogledaj na to isk ustvo u kome se stvorilo tvoje osjecanje krivice. Neka na jednu liniju, kao na ni an ili laserski zrak, dodu to iskustvo u kome je nastala krivica i tvoje tijelo koje u daljini vidi u sada njosti... E, sada mi reci gdje je tvoje osjecanje krivice? Da li ga ima ili je nestalo? Bilo kako da ste osjecanje krivice uklonili, pitajte osobu da li postoji jo neki dogadaj zbog koga se osjeca krivom, pa ponovite postupak sa tim iskustvom. Izuzetno rijetko se dogada da mo ete naci vi e od dva dogadaja, jer se i diskreiranje vr i preko lanca dogadaja i kada nestane prvi dogadaj na lancu, kasniji dogadaji bivaju takoder diskreirani. Kao provjeru, tra ite da osjeti osjecanje krivice i da vam iz tog osjecanja ponovo saopci svoju prvobitnu negativnu Alfu: Ja osjecam krivicu! Tu ce Klijent poceti da se zbunjeno smije i nece moci da saopci takvu Alfu. Ili ce reci: Mogu to da ka em, ali sasvim prazno, jer ne osjecam krivicu. STREPNJA I STRAH Razlika izmedu strepnje, koja se u psihologiji naziva anksiozno cu i straha je ugl avnom u tome to je strepnja iroko osjecanje prepla enosti obicno bez jasnog objekta. To je neodrede ni strah od neizvjesnosti, od necega to mo e da se desi u buducnosti. Znaci, strepnju smje tamo u buducnost na Vremenskoj Stazi. Strah ima jasan objekt, ne to cega se pla imo. On mo e biti smje ten u pro lost ili buducn ost. Ukoliko je strah vezan samo za odreden, uzak objekt (zatvoren ili otvoren prosto r, visinu, insekte, mrak, pse, zmije itd) i ako je neproporcionalan, onda je u pitanju fobija i treb a primijeniti moj Metod-1 za uklanjanje fobija. Postupak za uklanjanje straha i strepnje je prakticno isti kao kod osjecanja kri vice. (Naravno, moguce je taj strah ukloniti i na nacin koji sam opisao u Petoj vje bi, tj. ako va m je strah vezan za odreden dogadaj u pro losti, letite Vremenskom Stazom u pro lost da ga diskreirate i potom z amijenite pozitivnim

dogadajem). Pretpostaviti cemo da cete raditi proces bez partnera, solo, premda je bolje raditi udvoje. Treba da se potrudile da se sjetite najranijeg do ivljaja iz pro losti koji vam je izazvao strah koji osjecate. Kada ste ga locirali, krenite iznad Staze ka njemu, preletite iznad mjesta na Stazi gdje ga vidite ili osjecate i dodite dalje u pro lost do mjesta gdje nemate nikakvu misao o tome da ce se desiti dogada j koji vam izaziva strah. Nikakvo predosjecanje, niti nagovje taj da ce se taj dogadaj desiti. Okrenite se i sa tog mjesta na Stazi nani anite na taj dogadaj tako da se na istoj liniji nalazi i slika va eg tijela kako sjedi u prostoriji u kojoj se nalazite U SADA NJOSTI. Cim ste to uspjeli, zapitajte se da li jo osjecate taj stra h? Ukoliko ste uradili kako treba, on je nestao! Slican postupak primijeniti cete za uklanjanje straha od dogadaja iz buducnosti. Pod pretpostavkom da radite sa partnerom, recite mu da dobro osjeti dogadaj koji ga pla i u buducnosti, da se digne uvis iznad Vremenske Staze i odjedri du nje u buducnost, gdje osjeca da se mo e desiti dogadaj koji mu izaziva strah (jer to je tocka iz koje strah djeluje na njega). Treba da loci ra taj dogadaj, a onda da nastavi da leti u vrlo daleku buducnost, u odnosu na koju je spomenuti dogadaj daleka, i zblijedjela i beznacajna pro lost. Drugim rijecima, va partner mora da ode na Stazi daleko u buducnost, sve do mjesta na kome ne postoji ni najslabije djelovanje dogadaja koji potencijalno izaziva strah. Sa to g mjesta treba da pogleda na iskustvo koje mu je prethodno ulijevalo strah, da ga nani ani tako da dode na istu l iniju sa njegovim tijelom u sada njosti. Tada ga pitajte, to je sa njegovim strahom? I ovog puta ga nece biti , nestao je! Provjeru vr ite na isti nacin. Tra ite da osjeti osjecanje straha i da vam da odgova rajucu Alfu: Ja se pla im...(toga i toga)! Nece moci da vam da takvu Alfu. Imati ce utisak da prokl izava, praviti ce zbunjene grimase ili ce se smijati. UKLANJANJE BIJESA ILI LJUTNJE Istim postupkom se uklanja osjecanje bijesa ili ljutnje, tako da opis postupka n ecu ponavljati. Na ovom mjestu treba da spomenem slijedece. Od prvog Kreaton Tecaja pro lo je neko liko mjeseci i neki prakticari vec prijavljuju uspjehe u primjeni Formule Vremenske Staze na opisan nacin i sa slo enim strahovima, odnosno kronicnim problemima. Savjetujem vam da eksperimentir ate sa svim mogucim negativnim iskustvima i nepo eljnim osjecanjima tako da sami zakljucite gd je ovaj postupak daje eljene rezultate. CI CENJE PRO LOSTI TEHNIKOM VREMENSKE STAZE Ovaj proces, kao i vecina ostalih, mo e da se radi sa partnerom, ili, kada steknet e potrebno

iskustvo, individualno. Sjetite se bilo kojeg iskustva iz pro losti koje sada izaziva u vama neprijatne po sljedice (osjecanje poni enja, neuspjeha, straha, manje vrijednosti i njima slicne). Dignite se iznad Staze i odletite do tog iskustva. Udite u njega, osjetite to potpunije mo ete sva negativna osjecanja, tjel esne senzacije i mentalne komponente koje sadr i i diskreirajte ga. Potom na njegovom mjestu stvorite slicno , ali pozitivno iskustvo. Na

primjer, ako je to bilo te ko isku enje u kome ste pretrpjeli neuspjeh, stvorite na njegovom mjestu isto takvo te ko isku enje u kome ste konacno trijumfirali. Na mjesto iskustva koje vam je izaz valo strah treba da dode iskustvo u kome ste prevladali strah i osjetili se jaci i iskusniji. I lome slic no. Mo ete unijeti sistematicnost u ovakvo procesiranje kori tenjem Kru nih procesa iz Eks kalibura. Treba da nadete iskustvo koje odgovara prvoj stavki Kru nog procesa, da odjedrite iznad Staze do njega, diskreirate ga i zamijenite ga pozitivnim iskustvom i obavezno se vratite u sada n jost. Potom nadete drugo iskustvo, ponovite proces sa njim i opet se vratite u sada njost itd. Kada zavr ite sa glavnim Kru nim procesima, imati cete u svojoj pro losti niz iskustava koja ce u va oj licnosti izaz vali pozitivne promjene. Kvalificirati cete se za malu i odabranu grupu ljudi koji mogu da ka u da nikada n ije kasno da se do ivi sretno djetinjstvo. SVJESNO KREIRANJE BUDUCNOSTI UZ POMOC VREMENSKE STAZE Nacin na koji ljudi organiziraju svoja iskustva u velikoj mjeri utice da li ce n jihovi ciljevi biti ostvareni. Za Kreaton je znacajno slijedece: covjek mo e da nauci da organizira svoja iskustv a na nacin na koji to rade uspje ni ljudi. Istini za volju, mi smo tokom citavog Kreaton Tecaja ucili efikasn e metode u razlicitim oblastima kreativnosti. Sada cemo nauciti vremensku organizaciju iskustava koja dovodi do po eljnih ishoda, drugim rijecima stvaranje po eljne buducnosti uz pomoc Vremenske Staze. Taj postupak je u znacajnoj mjeri inspiriran havajskim Huna sistemom. To ste vec poceli da prakticirate na jednostavan nacin kada ste i li u buducnost Vremenskom Stazom i tamo stvorili po eljan dogadaj. Sada cemo to uciniti detaljnije i na nacin koji daje jo efikasnije rezultate. Jedno od vjerovanja Kahuna je da buducnost nije neopoziva. Buducnost je moguce i zmijeniti na osnovu znanja o njenom uoblicavanju. Aksiom Huna sistema jeste da Vi i Ja (mi bism o rekli Atman) konstruira buducnost od misli i produkata imaginacije svjesnog Ja. Koloplet konf liktnih elja, strahova, ciljeva i mnogih produkata imaginacije prenosi se Atmanu preko nesvjesnog, uglavnom toko m sna. A Atman te misli, izgradene od sjenovite supstance zvane mana, uoblicava u opipljivu buducn ost o kojoj treba da stekne iskustva. Medutim, da bi buduci dogadaj bio doista ostvariv, njegova struktura m ora da bude jasna, odredena, oslobodena sumnji i nesigurnosti. To posti emo, kao to ste vec vidjeli u prethodnim tehnikama, tako to anga iramo to vi e cula i potpunim u ivljavanjem u ciljni dogadaj. U ovakvim procesima primjenjujete sve to ste naucili tokom Kreatona, a takoder zn anja iz ostalih sistema. Granice va im mogucnostima primjene odrediti ce jedino va a ma ta.

Da se tokom slijedeceg procesa ne biste zbunili, obratite pa nju na slijedece. Nap raviti cete dvije slike, prvo jednu, pa drugu. Jedna ce biti slika eljenog cilja. Druga slika ce bi ti slika neke situacije iz ivota kada vam je sve i lo lako i kada ste uspjeli u necemu bez velikog napora; kada vam je sve i lo od ruke; kada vas je sreca pratila i tome slicno. #1. Prije svega treba da mislite na strukturalnu tenziju. Znaci da opet pocinjem o od kraja, tj. od cilja. On mora biti sasvim specifican. Na primjer, ne opci cilj -dobivanje posla , vec sasvim specificno odredeno: Hocu svoju agenciju za iznajmljivanje stanova , Hocu svoju farmu ljekovito g bilja , Svoju benzinsku pumpu , Svoju terapeutsku ordinaciju , Svoju menad ersku agenciju , Svoju kolu anih jezika , Svoju firmu za uvoz i izvoz u Madarskoj , ili Hocu posao novinara u dnevnom l istu , Hocu posao u agenciji za marketing itd. To napi ite na papir i nacrtajte svoju viziju cilja. Ako elite da stvar zaista bude mocna, pored crte a prika ite cilj u plastelinu (glinamolu, glini ili, ako ih nemate , gustom tijestu za kruh). Identificirajte se sa tim ciljem. To znaci, udite u njega u svojoj imaginaciji, vidite ga ostvarenog, osjetite da je ostvaren, i cujte ono to se u toj slici cuje. Ako u toj situaciji postoji bilo to to mo e da se opipa, omiri e ili okusi, dodajte i te culne elemente. #2. Naucili smo koji je drugi element strukturalne tenzije: sada nje stanje. Znaci , sasvim jasno sagledajte (neka to kratko traje) stanje u kome ste u odnosu na postavljeni cilj . #3. Zaboravite nakratko na sliku koju ste stvorili i pocnite rad sa drugom sliko m, koja se odnosi na sredstva koja su vam potrebna. Koncentrirajte pa nju na sredstva koja su vam neoph odna da biste ostvarili svoj cilj. To mogu biti materijalna sredstva, potrebna znanja, veze sa utjecajni m ljudima, vje tine ili informacije. Potrebno je da stvorite i usadite u sebe ideju da imate sve to vam j e potrebno da biste ostvarili cilj. Da biste to postigli, treba da nadete u svojoj pro losti trenutak kada ste o sjecali da imate sve to vam treba da ostvarite neki cilj. Dajte sebi vremena i sjetite se takvog trenutka. T o je mo da u ocima drugih ljudi bila beznacajna sitnica, ali ste vi imali takvo osjecanje. Pazite, glavna stvar je to osjecanje! Osjecanje da ste imali sve to vam treba za uspjeh i da vam je sve glatko teklo! Na primjer, igrali ste se sa drugom djecom i osjetili da vam sve ide od ruke, da umijete i mo ete da ostvarite eljeni cilj u tom trenutku (vjerojatno cilj te igre). To je jedan od on ih sretnih trenutaka u ivotu, pogotovo u djetinjstvu, kada se dobro osjecamo zbog svojih sposobnosti ili dosti gnuca. Ili ste dobili neki novac kada se niste nadali, osjecali ste veliko zadovoljstvo zbog toga i imali n eporeciv utisak da vas je sreca

uzela pod svoje okrilje. Ako vam tako ne to ne pada napamet, sjetite se nekog filma u kome glavni junak ima takvo iskustvo, tj. sve to mu treba da glatko ostvari svoj cilj. Identificirajte se sa njim i osjetite kako se on osjeca. Ili se sjetite nekog svog prijatelja u takvom stanju, koga ste vi sa strane posm atrali zadivljeni, jer mu sve ide od ruke. Identificirajte se sa njim i osjetite kako se on osjeca. Konacno, ako vam ni ta tako ne pada na pamet, izma tajte odnosno zamislite u svojoj imaginaciji da ste imali u nekoj situaciji takva sredstva na raspolaganju. Unesite se u to i skustvo, osjetite ga to

potpunije mo ete. Bilo koji nacin da ste odabrali, najva nije je da osjetite da imat e sve to vam treba za lako i sretno ostvarenje svog cilja. Sada se dignite uvis iznad svoje Staze i odjedrite u pro lost do tog trenutka kada ste imali te sposobnosti i sredstva... spustite se u svoje tijelo (odnosno u tijelo junaka iz filma, svog prijatelja ili u svoju viziju izma tanog iskustva) i u ivite se u to osjecanje!.. Neka to osjecanje pro ima n eko vrijeme citavo va e tijelo: vi imate sva sredstva koja su vam potrebna za ostvarenje svog cilja, sve potrebne informacije, veze, znanja, vje tine, srecu! #4. Slijedeci korak je da ta svoja sredstva instalirate u buduci cilj. Opet se v inite uvis iznad svoje Vremenske Staze. Letite iznad nje kao Petar Pan bez napora i sa zadovoljstvom, s ve dok ne dodete iznad mjesta u buducnosti koje u najvecoj mjeri odgovara ostvarenje va eg cilja i zausta vite se, lebdeci, iznad tog mjesta na Stazi. #5. Sada zaboravite na drugu sliku u kojoj imate sredstva, vec preusmjerite pa nju na prvu sliku: stvorite ispred sebe prvu sliku koju ste prvu konstruirali u koraku broj #1, a t o znaci: sliku svog ostvarenog cilja sa svim njegovim elementima koje vidite, cujete i osjecate Gledajte je opet neko vrijeme, a sada se ukljucite u nju! To znaci, udite u svoje tijelo u slici i osjetite sna no osjecanj e da imate to to elite. Osvijetlite sliku ili je zatamnite tako da njena svjetlina bude najprivlacnija za vas, a osj ecanja ce vam reci koja je to jacina osvjetljenosti. Pribli ite sebi ostale sadr aje iz slike ili ih udaljite (ope t vam osjecanje govori koja je prava udaljenost sadr aja). Povecajte sliku koliko je potrebno da na vas sna no utic e. Unesite boje u sliku, neka budu ive i privlacne. Izo trite sliku ili je zamaglite koliko treba i prilagod ite sve ostalo to elite da bi slika bila neodoljiva. Sada se sjetite osjecanja koje ste imali u drugoj slici, odnosno sretnog trenutka , osjetite ga sna no i potpuno i sa tim osjecanjem pro mite citavo iskustvo u kome se nalazite, citavu svoju zami ljenu tvorevinu. Najzad posljednje, ali ne najmanje va no, iskljucite se tj. is koracite unazad iz slike, tako da gledate sebe u slici kao na ekranu. #6. Slijedi ovo. Stojeci u tom mjestu u buducnosti, pogledajte prema sada njosti. Primijetite da ste izazvali fenomen psihokineticke ma ine, da ste upalili eljenu lampicu, tako da se s vi dogadaji izmedu sada njosti i tog mjesta u buducnosti mijenjaju i usugla avaju tako da se potpuno uk lapaju u novonastalo stanje, u kojem vi posjedujete to to ste postavili kao cilj. Ako to ne vidite u s vojoj imaginaciji, onda to osjetite. Osjetite da se to dogada u lancu ka sada njosti. #7. Dignite se opet uvis i doletite do sada njosti. Odatle pogledajte ka buducnost i u koju ste instalirali svoj cilj. Osjetite da je to tek pocetak posjedovanja onoga to elite,

jer je realizacija tog cilja postavila smjer u kome cete nastavili ostvarenja u jo daljoj buducnosti. Doista p ogledajte u dalju buducnost iza ovog svog ostvarenja i sagledajte kako od tog ostvarenog cilja pocinje lanac sve novih tvorevina u daljoj buducnosti i da ce se taj proces ostvarenja nastaviti i dalje, sve dok mo ete sagl edati. Usredsredite se na prijatno osjecanje koje osjecate zato to imate ono to elite. Osjecajte neko vrijeme to prijatno osjecanje... a tada otvorite oci. DRUGI NIVO Na ovom nivou postupak je umnogome isti kao na Prvom nivou. Razlika je u tome to ovdje uvodimo Kalemljenje vrijednosti u cilj koji stavljamo u buducnost na Vremenskoj Stazi. I ovom postupku daleko je bolje da vas vodi partner, nego da radite solo, zato to se ovdje radi K alemljenje. 1. Odredite cilj sa svim elementima koje smo spomenuli na Prvom nivou. 2. Sagledajte stanje u kome se sada nalazile. 3. Identificirajte se sa ishodom tj. ciljem, odnosno sa iskustvom koje cete do ivjeti kada ostvarite cilj tako da u potpunosti osjetite njegove glavne elemente. To znaci, kada ostva rite postavljeni cilj to cete vi... a) osjecati b) vidjeti c) cuti itd. Neka ti elementi budu maksimalno privlacni. Prava rijec je da budu neodoljivi! Na primjer, vi vidite svoju firmu u duhovnom oku, klijente i mu terije, namje taj, suvremen kompjuter u ka ncelariji, ljude koji rade... sve kako zami ljate ostvaren cilj. Vi cujete ljude kako vam govore o poslu kojim se bavite, ponude za posao, glasov e mu terija, suradnika, telefone koji zvone, cujete ljude kako vam se zahvaljuju i kako vas h vale itd. Vi osjecate zadovoljstvo to ste ostvarili svoj cilj, to se bavite poslom koji voli te, to imate to to imate, to mo ete da pomognete bliskim osobama. 4. Zatim se odmah i obavezno iskljucite iz te vizije cilja, tako da stvorite zaista sna nu strukturalnu tenziju i gledajte je iskljuceno neko vrijeme. 5. Sada opet nadite sretan dogadaj u svom ivotu kada vam je sve i lo glatko i savr eno i vi ste se pri tome osjecali sretni, ispunjeni, u skladu sa sobom i citavim svijetom. Di gnite se iznad Vremenske Staze i odjedrite u to iskustvo. Spustite se u svoje tijelo u tom do ivl

jaju i osjetite ga u potpunosti. Za razliku od Prvog nivoa, kada ste iz takvog dogadaja uzeli osjecanje, sada se usredsredite na elemente tog uspje nog do ivljaja koji ce poslu iti kao kalem za Kalemljenje na va do ivljaj cilja. Kada ste osjetili taj do ivljaj u punoj mjeri, partner vas dalje vodi da biste uze li elemente tog

do ivljaja potrebnog za Kalemljenje. Rijeci koje se koriste vec znate: 1. Kada misli na taj sretan dogadaj, i osjeca da si potpuno u njemu, kada ti je sve s avr eno uspijevalo, kakva ti se slika javlja u svijesti?... Opi i mi je. 2. Da li si ukljucen u sliku ili si iskljucen? 3. Koja osjecanja i tjelesne senzacije osjeca dok gleda sliku i misli o tom iskustvu sr ecei uspjeha? 4. Na vidnom ekranu gdje je slika smje tena: u sredini, gore, dolje, lijevo, desno? 5. Da li je slika panoramska ili je ogranicena, tj. da li ima okvir? 6. Da li je slika svijetla ili tamna? 7. Da li je slika u boji ili je crno-bijela? 8. Da li je slika izo trena ili su joj obrisi nejasni? 9. Da li je slika blizu tebe, ili je u daljini? 10. Da li je slika u prirodnoj velicini, kao u ivotu, ili je manja nego u ivotu, il i je veca nego u ivotu? 11. Da li je slika pokretna ili nepomicna? Da li je to staticna slika, ili je pok retna kao film? 12. (ako je slika pokretna slijedi pitanje) Da li je kretanje u slici brzo ili sp oro? 13. Da li cuje bilo kakav zvuk? (ako cuje slijedi) Da li su zvuci glasni ili tihi? Da li su brzi ili spori? 14. U kome je polo aju tvoje tijelo? 15. Da li osjeca te inu svog tijela kako pritiska tlo pod nogama (podlogu na kojoj s jedi ? 16. Koje ti se misli, ideje, vjerovanja i odluke javljaju u svijesti? 17. Da li ti je pa nja za ne to posebno vezana u tom do ivljaju? 18. U kojem si identitetu u tom do ivljaju? 6. Sljedeci korak je da te elemente Kalemite u buduci cilj. Opet se vinite uvis izn ad svoje Vremenske Staze. Letite iznad nje bez napora i sa zadovoljstvom, sve dok ne dode te iznad mjesta u buducnosti koje u najvecoj mjeri odgovara ostvarenje va eg cilja i zausta vite se, lebdeci, iznad tog mjesta na Stazi. 7. Instalirajte prvu sliku svog postavljenog cilja, a potom udite u sliku svog cilj a (ukljucile se) i ispunite se sna nim osjecanjem zadovoljstva to imate to to elite. Zatim pocnite proce s Kalemljenja. Ukoliko ste u prethodnom do ivljaju, iz kojeg uzimate elemente, bili iskljuceni i sada se iskljucite. Unesite u nju jedan po jedan svih 18 elemenata svog sretnog i uspje nog trenutka! Imati cete oplemenjen cilj, ispunjen elementima koji za vas predstavlj

aju uspjeh i sretnu ispunjenost uspjehom i ostvarenjem. Na kraju, ukoliko ste u tom do ivljaju bili ukljuceni, sada iskoracite iz slike, iskljucile se i pogledajte sliku cilja i se be u njoj kao na ekranu. Medutim, ako ste u tom iskustvu bili iskljuceni, ukljucite se, osjetite to potpun ije mo de zadovoljstvo i ispunjenost ostvarenim ciljem, a potom se iskljucite, tj. pogleda jte sliku svog ostvarenog cilja i sebe u njemu kao na ekranu. 8. Slijedi ovo. Stojeci u tom mjestu u buducnosti, pogledajte prema sada njosti. Prim ijetite da se svi dogadaji izmedu sada njosti i tog mjesta u buducnosti mijenjaju i usugla avaju t ako da se potpuno uklapaju u novonastalo stanje u kojem vi posjedujete to to ste postavili kao cilj. Ako to ne vidite u svojoj imaginaciji, onda to osjetite. Osjetite da se to dogada u lancu ka sada njosti. 9. Dignite se opet uvis i doletite do sada njosti. Odane pogledajte ka buducnosti u k oju ste postavili svoj cilj. Primijetite da je to tek pocetak posjedovanja onoga to elite, jer je ostvarenje tog cilja postavilo smjer u kome cete nastaviti ostvarenja u jo daljoj buducnosti i sagledajte kako se upravo sada taj proces odigrava u buducnosti sve dalje, sve d ok mo ete sagledati. Usredsredite se na prijatno osjecanje koje osjecate to imate ono to elit e. Osjecajte neko vrijeme to prijatno osjecanje, a tada se spustite u tijelo, udahn ite i otvorite oci.

M A L O

J A

Mnogi ljudi imaju osjecaj da je njihovo djetinjstvo bilo nesretno, da su do ivjeli neprijatna i bolna iskustva i da je to nemoguce ispraviti. Medutim, poznavanje Kreatona omogucava n am da izmijenimo svoju pro lost. Rijeka ne mo e da tece unazad, vrijeme ne mo e da se vrati nazad, ali ljudsk i duh mo e! Stoga imam pravo da ponovim svakom Prakticaru Kreatona: Nikada nije kasno da do ivi sretn o djetinjstvo. Proces koji zovemo Malo Ja tece ovako: Sjetite se nekog svog bolnog do ivljaja iz djetinjstva: te kog poni enja, neuspjeha il i traume... Da li vidite sebe u tom iskustvu? Poni eni ste i nesretni, dijete koje ne mo e da pomogne samo sebi... Kada ste odabrali to iskustvo, dignite se iznad svoje Vremenske Staze i krenite da letite ka tom iskustvu... Dodite do njega, sagledajte sebe u tom iskustvu i spustite se na Sta zu ispred sebe onako kako izgledate u tom do ivljaju... Pogledajte dobro to svoje Malo Ja, nesretno i slabo i recite mu sa samopouzdanjem: Ej, dolazim iz buducnosti. Mislio si da nema pomoci za tvoju nevolju, ali evo men e. To si isti Ti, samo stariji i jaci... Pre ivjeli smo to neprijatno iskustvo, sada smo zreliji, mu driji i jaci... Zagrlite sna no i toplo svog mladeg . Ja iz pro losti. On ce se odmah osjetiti sretnijim

Sada ga pitajte da li eli da izade iz tog nesretnog iskustva i pode sa vama... On to, naravno, eli. Sada uzmite za ruku svoje Mlade Ja , dignite se uvis zajedno sa njim i poletite izn ad Vremenske Staze. Letite lako, osjecajuci srecu, sve do jedne prekrasne livade... Spustite se na nju, lezite na leda jedan kraj drugog i nemojte ni ta da radite. Samo tako le ite mirno na ledima na mekoj tra vi, u poljskom cvijecui gledajte oblake kako lagano plove preko plavog neba. Oko vas se cuje pticji poj i tiho zujanje pcela. Vrijeme kao da je stalo. Osjetite kako je lijepo biti izvan onog neprijatnog iskustva. Sada lagano ustanite i recite svom Mladem Ja iz pro losti da ne treba nikad vi e da se vraca u ono nesretno iskustvo, jer sada ima ovo prijatno... Da li on eli da ostane sa vama u tom novom iskustvu? Naravno! Sada ga unesite potpuno u sebe, pretopite se sa njim i nadite mjesto u svom srcu gdje cete od sada nadalje da cuvate svog Mladeg Ja iz pro losti. Sliku sebe odraslog, sretni kakvi sada jeste, jer u srcu imate svog Mladeg Ja, s a sretnim iskustvom, stavite na upra njeno mjesto Vremenske Staze. I sada krenite, lebdeci i

znad Staze, ka sada njosti. Primijetite da, kako idete ka sada njosti, va e mogucnosti da imate pozit ivna iskustva rastu geometrijskom progresijom. Takoder osjetite i to prihvatite kao cinjenicu da se na nesvjesnom nivou automatski odigrava asimilacija novog iskustva u sve do ivljaje kroz koje brzo pro lazite.

V EL I K O

JA

Zrelu licnost karakteriziraju zreli odnosi sa drugim ljudima i isti takav stav p rema sebi. Njoj nasuprot nezrelu licnost odlikuje pretjerana vezanost za druge osobe ili potreba da ljudi budu vezani za nju. Takva osoba cini sve da ostane u odnosu zavisnosti sa drugim osobama ili da onemoguci osobe iz svoje okoline da se osamostale. Medutim, za ovakvu vrstu nezrelih odnosa uvijek su potrebne dvije osobe. Jedna baca loptu na tlo, a druga je podi e i vraca. Pritom se obicno ali na neuvidavnost druge osobe , koja svaku loptu koja ona podigne iznova baca na tlo. Na to Eric Beru pametno ka e, ta ce osoba prestati da baca loptu kada ti prestane da je podi e i vraca je. Za na praktican rad znacajno je da osjecaj pretjerane vezanosti sa drugim osobama ima karakteristicne strukturalne veze i kada se te veze simbolicno presijeku raste o sjecaj nezavisnosti i slobode. Svako ljudsko iskustvo ima odredenu strukturu u svijesti, pa tako i osjecanje ve zanosti za druge. Nekada ljudi koji pate od zavisnosti ili imaju jaku te nju da ve u druge za sebe ima ju sasvim jasnu sliku tjelesne vezanosti preko spojenih tijela ili u vidu energetske veze. Ova se tehnika naziva Veliko Ja, jer u njoj Klijent presijeca prenagla enu vezu sa drugom osobom i zamjenjuje je vezom sa Bicem koje joj je bli e i od roditelja, od djece i bracnog partnera -sa samom sobom. Ovakvim prekidom i preusmjeravanjem veze na sebe ne i cezavaju ljubav i slicna osj ecanja. Naprotiv, buduci da je osoba poslije ovog procesa zrelija i jaca i njeni emotivn i odnosi biti ce stabilniji i zdraviji. Ova tehnika nas ne gura u osamu, vec omogucava bolje odnose sa drugima. Njenom primjenom omogucavamo istovremeno i drugoj osobi zrelu nezavisnost i oslanjanje na sebe. Proces se radi stojeci. Prije nego to ga zapocnete odaberite (u mislima) osobu sa kojom cete da radite proces. On ima slijedece faze: 1. Dok stojite, vizualizirajte tu osobu kako stoji ispred vas. Istaknite u svijesti svoju prenagla enu vezu sa njom. Krecite se u ma ti oko nje, dodirnite je po licu, kosi, tijelu. Zati m obratite pa nju na koji nacin do ivljavate svoju vezanost? Da li ste spojeni preko tijela, kao sij amski blizanci ili vas spaja energetska providna struja. Veza obicno postoji preko grudi, stomaka, srcane oblasti ili preko cijelog tijela. 2. U ovoj fazi treba da kratkotrajno prekinete vezu, da biste za trenutak osjetili do ivljaj nezavisnosti, pa je odmah zatim ponovo uspostavite. To je, ustvari, priprema za trajnu

nezavisnost. Zamislite da vam je u ruci no ili sablja. Energicnim pokretom presij ecite vezu i odmah se usredsredite na svoja osjecanja -kako se sada osjecate? Da li ima razli ke u odnosu na prethodno stanje kada ste bili usredsredeni na pretjeranu povezanost? Odmah p otom uspostavite istu vezu kao to je bila. 3. Sve covjecje aktivnosti u osnovi te e pozitivnom ishodu. Neke od aktivnosti su kas nije prevazidene, ali kada su zacete bile su pozitivne. Zato sada treba da otkrijete pozitivan cilj te svoje vezanosti. Zapitajte se u sebi, to ja elim od druge osobe? Budite otvoreni n a odgovor koji ce vam se brzo javiti, ali se nemojte zadovoljiti bilo kojim; ponavljajte, sa malim pauzama pitanje, dok vam se ne javi logican odgovor kao to je sigurnost , spokojstvo , ljubav , osjecanje da sam voljen i njima slicni. 4. Sada u ma ti stvorite svoj Veliki Ja. To Ja kao da je iz buducnosti, napredno, pre vazi lo je va e trenutne slabosti i ima sve potrebne sposobnosti da ivi i djeluje nezavisno. O no ima sve ono to smo naveli u prethodnoj fazi. sigurnost, ljubav, spokojstvo i osjecanje da ste voljeni. Iznad svega, Veliko Ja vas voli. Budite koncentrirani na izgled i pona anje Veliko g Ja, na njegov samouvjeren izgled, kretanje, sigurnost u gestovima i govoru (cujte njego ve rijeci kako samouvjereno govori da ce vas za tititi). 5. Sada preusmjerite pa nju na prvu osobu za koju ste prenagla eno vezani. Opet nakratk o vizualizirajte tu vezu, a zatim je odlucnim pokretom presijecite i odmah tu istu energetsku vezu prebacite na Veliki Ja i uspostavite je sa njim, na isti nacin kao to je prethodn o postojala. U ivite se u potpunosti u osjecanje nezavisnosti i stvorite u sebi osjecanje zadov oljstva to ste vezani sa nekim na koga uvijek mo ete da se oslonite -sa samim sobom! Osjetite kak o primate, kao opipljivu ili toplu energiju, ono to ste primali ranije od druge oso be. 6. Sada skrenite pa nju na drugu osobu i uocite da je veza medu vama prekinuta. Ovo to slijedi je va no. Zamislite pored nje takoder njen Veliki Ja, pun snage i sigurnosti, a po tom kako se ona sa njim povezuje. U ivite se u dobro osjecanje druge osobe koje u njoj nastaje zbog njene nezavisnosti. 7. Ponovo se okrenite svom Velikom Ja, sa kojim ste sada u energetskom i emocionaln om spoju. Identificirajte se sa njim, osjetite kako se on osjeca. Pogledajte kroz njegove oci nazad na svoje fizicko tijelo. U ivite se u osjecanje da ste puni snage, sigurnosti i samop ouzdanja. Sada izadite iz tijela Velikog Ja, vratite se u svoje staro tijelo, ali sa sobom pone site osjecanja snage,

sigurnosti i samopouzdanja. 8. Vrijeme je da odete u buducnost Vremenskom Stazom. Dignite se iznad svoje Staze i krenite da jedrite lagano bez napora u buducnost. Odaberite situaciju za koju ocekujete da ce se desiti u buducnosti i spustite se u nju. Stupite u razgovor ili bilo koji odnos sa drug im osobama, osjecajuci svoja nova osjecanja samopouzdanja, snage i sigurnosti. Obratite pa nju na to kako

i drugi ljudi u tom buducem iskustvu osjecaju va a pozitivna osjecanja. Dignite se opet iznad Staze i pogledajte nazad ka sada njosti. Vidite kako se dogadaji uskladuju sa va im stanjem nezavisnosti i slobode. Vratite se u OVDJE i SADA, spustite se u tijelo, udahnit e duboko i zavr ili ste proces.

PROMJENA VJEROVANJA Vjerovanja, bilo da su pozitivna ili negativna, predstavljaju metaprograme koji iz dubina nesvjesnog veoma sna no uticu na ljudsko pona anje. Zbog toga im svi Neognosticki sistemi posve cuju znacajnu pa nju. Sa njima smo detaljno radili u Novom Ekskaliburu i Ekskaliburu-2, gdje smo naglasak stavili na rastvaranje negativnih vjerovanja koja nam ogranicavaju slobodu. Znanja o strukt urama i Vremenskoj Stazi, koja smo stekli na Kreatonu, pru aju nam nove mogucnosti za rad ne samo sa vjerova njima, vec i sa drugim znacajnim komponentama ivota. Napominjem da je taj rad jo u povoju, tako da mnogi podaci nisu sasvim sigurni i jednoznacni, ali je prednost takve situacije u tome to se samostalnim istra ivacima otvaraju mnogobr ojne mogucnosti za provjeru i otkrica. Polazna pretpostavka za izmjenu vjerovanja je ova. Na duh je, uz sve ostalo, i os tavi te podataka. Ljudi skladi te svoje podatke u razlicitim zonama svog psiholo kog polja, kao to smo vidjeli radeci sa Vremenskom Stazom. Po svemu sudeci, neki ljudi stavljaju vjerovanja u koja su si gurni na jednu stranu, a vjerovanja u koja nisu sigurni na drugu stranu. Moguce je izazvati znacajne prom jene u licnosti, ako takva osoba premjesti vjerovanja u koje nije sigurna (na primjer, ako nije sigurna da vrijedi kao Ljudsko Bice) na onu stranu gdje smje ta podatke u koje je sigurna. Takoder, ako je takva osoba sigurna da je pretrpjela poraz u nekoj oblasti ivota, ona to vjerovanje mo e da oslabi u velikoj mjeri jednostavnim prebacivanjem na stranu gdje smje ta pod atke u koje nije sigurna. Proces koji otkriva lokalizacije cvrstih i nesigurnih vjerovanja radite sa partn erom. U prvoj fazi otkrivate lokalizaciju sigurnih i nesigurnih vjerovanja. PRVA FAZA: 1. Reci mi jednu stvar u koju si sasvim siguran. Kada Klijent odgovori, slijedi: Iz kojeg smjera dolazi to iskustvo? ili Gdje se nal azi to iskustvo? 2. Reci mi jednu stvar u koju nisi siguran... Iz kojeg smjera ti dolazi to iskust vo? Ili Gdje se nalazi to iskustvo? Voditelj treba da otkrije lokalizaciju nekoliko stvari u koje je Klijent siguran i nekoliko stvari u koje nije siguran. Na taj jednostavan nacin utvrditi ce da li Klijent smje ta svoja jak a vjerovanja na jedno mjesto, a nesigurna vjerovanja na drugo. Pazite da ne pogrije ite! Suprotnost stvarima u koje cvrsto vjerujete nisu stvari

u koje nimalo ne vjerujete. Jer to ustvari znaci da vi cvrsto vjerujete da one nisu istinite! To je takoder cvrsto vjerovanje, iako negativno. Ne, vi treba da nadete stvari u koje niste sigurni, koje mogu da budu istinite, ali ne moraju. Na primjer, kakvo ce vrijeme da bude za 3 dana? Moglo bi da bude lijepo, ali tko to mo e sigurno da zna? To je primjer nesigurnog vjerovanja. Takva nesigurna vjerovanja najbolje karakterizira rijec mo da : Mo da cu uskoro dobiti pismo , Mo da ce mi netko doci u posjetu itd. DRUGA FAZA U ovoj fazi treba da otkrijete koje elemente ima struktura sigurnih vjerovanja i struktura nesigurnih vjerovanja. Uzmite jedno po jedno od prethodnih sigurnih vjerovanja i utvrdile koji su eleme nti njihove strukture (znate vec: da li ste ukljuceni ili ne, svjetlost slike, boja, okvir itd. svih 1 8 elemenata). Te elemente cuvajte na posebnoj listi, jer to su elementi va ih cvrstih vjerovanja. Sada napravite eksper iment: te elemente Kalemite na jedno svoje slabo vjerovanje, na ne to u to niste sigurni. I poslije Ka lemljenja stavite to vjerovanje u zonu va eg psiholo kog polja gdje se nalaze cvrsta vjerovanja. to ce se desiti? Osjetiti cete da je to vjerovanje daleko jace, ono ce doista postali jako vjerovanje! Prakticne posljedice ovakvog otkrica su dalekose ne. Biti cete u stanju da mijenja te vjerovanja po volji. Takoder va e Alfe, kojima stvarate svoj svijet, postati ce mnogo jace, traj nije i prodornije. Na primjer, Alfe Ja pola em ispit , Ja sam uspje an , Ja se slobodno pona am u dru tvu treba da elementima sigurnosti procesom Kalemljenja, a dok ih radite dr ite sliku cilja svo je Alfe na strani ili u zoni u kojoj smje tate sigurna vjerovanja. I neka tamo ostane, ako vec nije tamo bila. Svakako nije svejedno da li cete psihicku sliku, koja predstavlja cilj Alfe, staviti u zonu nevjerice ili u zonu cvrstih vjerovanja, zar ne? Takoder, po eljni cilj koji elite da ostvarite staviti cete medu cvrsta vjerovanja. Za va u lak u orijentaciju, mogu da uka em na ono to sam do sada utvrdio, a vi stvar pr ovjerite na licnom iskustvu: Vecina ljudi slaba vjerovanja stavlja na lijevu stranu, a ja ka na desnu (ili obratno); druga mogucnost je da slaba vjerovanja stavljaju na dio Vremenske Staze na kome je pro l ost, a jaka vjerovanja na dio Staze koji vodi u buducnost. Sada vam je jasno da ovakva jednostavna istra ivanja, dostupna svakom, otvaraju po tpuno nove mogucnosti djelovanja na svoj svijet.

ople

SUSRET SA UNUTRA NJIM UCITELJEM U ovom procesu koristi se arhetip Unutra njeg ucitelja koji treba da vas pro me i oz raci svojom ljubavlju tako da vas to osjecanje prati od tada nadalje, kroz sve va e aktivnosti i sva stanja svijesti. Unutra nji Ucitelj, naravno, nije nitko drugi nego va e unutra nje Bice, va e Istinsko J a, na najdubljem nivou svijesti. To je Bog individualiziran u vama. Za razliku od infantilnih Ego ocekivanja da Ucitelj ima okultne moci kojima ce ti titi Ucenika pred ledenim vjetrovima ivota, On posjeduje ne to drugo -nadljudsku ljubav prema njemu i upravo ta ljubav mo e da izmijeni ivot ucenika i preusmjeri njegov put. U su tini ovog procesa je pozitivna izmjena slike o sebi koju Prakticar ima. Ona, ukoliko je negativna, a kod vecine jeste bar u nekim elementima, znatno opterecuje njegov r azvoj. Ne samo to. Kada do ivljavaju sebe, ljudi obicno to cine iz iskljucene pozicije, iz polo aja posmatra ca sa strane. Manji broj ljudi to cini ukljuceno, pri cemu se do ivljaj sebe svodi na samoposmatranje iznutra. Me dutim, izvanredno je korisno i obogacujuce iskustvo za sliku o sebi dodavanje drugih tocaka gledi ta iz metapozicije, pogotovo iz pozicije nekog Bica koje nas voli. Bica koja nas vole vide nas drugacije nego to sami sebe vidimo, ona sagledavaju osobine i vrijednosti u nama za koje mi sami mo emo biti slijepi. A tko nas mo e voljeti vi e od Ucitelja? Njegova su tina jeste ljubav, ljubav koja pre vazilazi sve za to je nesavr eno Ljudsko Bice sposobno, jer je optereceno racunicama, eljom da mu bu de uzvraceno i ostalim Ego nanosima. Na pocetku procesa postanite svjesni te nadljudske ljubavi koja postoji u Ucitel ju, zatomljenom negdje u dubinama nesvjesnog. Mislite kratko vrijeme o toj ljubavi. Potom se otvorite na mogucnost da vas susret sa Uciteljem iznenadi na bilo koji nacin. On mo e da uzme lik neke osobe iz ovog ivota, ili lik cuvenog Ucitelja o kome ste culi il i citali u knjigama, mo e da se javi kao jogi, mudrac, hodocasnik... Takoder to mo e da bude osoba o cijem fizicko m izgledu ni ta ne znate, veccete vidjeti kako izgleda kada joj pridete. Na pocetku procesa treba da se odlucite da li idete Ucitelju samo po Dar an (djelo vanje prisustvom) ili cete mu postaviti pitanje. Va e pitanje treba da podrazumijeva sopstvenu aktivaciju: bih sve vrijeme ostao na Stazi Istine? ili ne to tome slicno. to da izmijenim u sebi da

Dobro je da to pitanje napi ete u bilje nici i ispod njega da dopi ete odgovor kada ga dobijete.

Bolji cete rezultat postici ako vas neko vodi nego sami. Proces ovako tece: Dignite se uvis iznad Vremenske Staze i letite lagano u daleku pro lost. (Ovo je v a no: od pocetka ovog procesa budite ukljuceni, sve dok vas instrukcija ne uputi drugacije!). Dok letite, osjetite gdje se otprilike nalazi trenutak kada ste rodeni. Nastavite dalje u pro lost preko njega, prije rodenja u ovom ivotu. Primijetite da na Stazi postoji jedno mjesto koje licni na cistinu ispred ulaza u pecinu. Spustite se na tu cistinu i laganim koracima udite u pecinu. U njoj vlada polumrak, tako da nazire te okolne obrise. Tlo u pecini je isko eno, tako da idete nizbrdo kako ulazite sve dublje u nju. Dodite do sredin e pecine, koja lici na okruglu dvoranu i tu za trenutak zastanite. Osjetite tlo ispod nogu i kretanje svje eg zra ka u pecini koji vam hladi lice. Sada se okrenite za 90 stupnjeva nalijevo, gdje se nalazi izlaz iz pecine. Iz nj ega ka vama dopire svjetlost. Izadite na cistinu i pogledajte na desno, opet pod uglom od 90 stupnjeva. Postoj i mogucnost da se tada pojavi neka ivotinja (jelen, lisica, kornjaca, pas i dr.) koja ce vas povesti. Ak o se to dogodi, idite za njom. Ona ce vas dovesti do Ucitelja. Ako je nema, krenite sami. Ukoliko se poslije 3-4 minuta laganog hoda ne uka e pred vama Ucitelj, stvorite sv ojom ma tom njegov lik, onako kako ga zami ljate. On sjedi na malom postolju ili na kamenu pre krivenom jednostavnom prostirkom. Gledajte ga netremice i sasvim lagano mu pridite. Ako ste prethodno odlucili da mu postavite pitanje, dr ite sve vrijeme pitanje u s vijesti. Kada dodete na dva-tri koraka ispred njega, kleknite. Ukoliko cete postaviti pitanje, izgovo rite ga u sebi: Do ao sam da te pitam: to da izmijenim u sebi da bih sve vrijeme ostao na Stazi Istine? Ako ste do l i samo po dar an, ni ta ne pitajte. Samo se potpuno otvorite i gledajte netremice u Ucitelja. Ne pitajte ni ta vi e i ni ta nemojte obja njavati. Sada dolazi najva niji trenutak. Pogledajte usredsredeno u liceUcitelja i gledajte ga neko vrijeme... Osjetite kako on ima strahovito duboko razumijevanje za vas i va e nedostatke. On zna savr eno dobro kako se vi osjecate. Njegovo Bice zraci izuzetno razumijevanje za ljudske slabosti, za Ego igre, ustezanja i strahove. Ali iznad svega, iz njega zraci strahovita ljubav. Osjetit e tu ljubav kao toplotu koja vam pro ima citavo tijelo. U ivite se u osjecaj da ste pro eti prijatnom toplinom koja iz njega zraci i potrudite se da fizicki osjetite ljubav koja se iz njega izliva ka vama. Osjetite da vas Ucit elj voli kao to vas nitko nikada nije volio. Iz njega zraci ljubav... ljubav... ljubav. I sada uradite slijedece: Identificirajte se sa Uciteljem, osjetite kako se on o sjeca! Udite u njegovo

tijelo i zauzmite njegovu tocku gledi ta: poistovjetite se potpuno sa njim i kroz njegove oci pogledajte Bice koje tu kleci, svoje Staro Ja , ocekujuci odgovor na svoje pitanje. Osjetite razumi jevanje za njegove slabosti, sjetite se citavog njegovog ivota: djetinjstva, strahova, nadanja... Pomislite na njegovu buducnost, na patnje koje ga cekaju, na radosti koje ga cekaju, na kraj njegovog fizickog tijela i os jetite strahovitu ljubav prema njemu. Unesite se potpuno u to osjecanje prema Bicu koje kleci pred vama puno ne doumica... i, ako vam je

postavilo pitanje, dajte mu odgovor! Svu svoju bezgranicnu ljubav, koja vas cita vog pro ima, usmjerite na njega. Sada promijenite tocku gledi ta, udite u svoje staro tijelo i kroz oci tog tijela pogledajte Ucitelja, osjetite zahvalnost prema njemu i recite mu to u sebi. Recite: Hvala ti, Ucitelju. Upamtiti cu dobro tvoj odgovor! A ako ste do li bez pitanja, recite mu: Hvala Ti, Ucitelju, za tvoju ljubav!

Klececi pred Njim, pomislite na svoju buducnost. Na iskustva koja ocekujete, ost varenje svojih planova i elja, ali i iskustva koja vas u buducnosti mogu iznenaditi. Mislite o b liskoj buducnosti i dalekoj... o trenutku kada cete napustiti fizicko tijelo. Mislite na trenutke kada cete se sj ecati ovog iskustva koje sada do ivljavate, dragocjenog iskustva kada ste sagledali sebe ocima prepunim nadljuds ke ljubavi, kada ste sagledali tko ste vi i to ste vi u ovom svijetu iluzija. Podignite se uvis i pocn ite da se, lebdeci lako i osjecajuci ispunjenost i srecu i iznad svega ljubav kojom ste pro eti, vracate pre ma sada njosti... Kada donekle odmaknete, okrenite se i pogledajte ka mjestu gdje je ostao Ucitelj. Osv ijetli to mjesto na Stazi vrlo jako (ukoliko vec nije postalo jace osvijetljeno), tako da Staza na tom djelu izgleda kao da je od mlijecno bijelog stakla, kroz koje odozdo dolazi jaka svjetlost. A zatim se, lebdeci izna d Staze, vratite sve do SADA. Lagano se spustite u svoje tijelo... osjetite ga dobro... postanite svjesni svoj ih osjecanja. Osjetite kako ste puni ljubavi kao do vrha ispunjena ca a. Udahnite duboko i lagano otvorite oci. Od mah zapi ite odgovor koji ste dobili (ako ste postavili pitanje).

IVOTNA MISIJA ILI SVRHA POSTOJANJA U OVOM

IVOTU

Do li smo skoro do kraja Kreatona. Ostala je jo samo jedna stvar, koja vam se vjero jatno mnogo puta javljala u svijesti -koja je svrha va eg postojanja u ovom va em ivotu, u ovoj i nkarnaciji? U stvari, to se pitanje odnosi na to koju misiju imate u ovom ivotu? Jer, svako Ljudsko Bice j e dragocjen opit Vi e Svijesti, ono je hitac ka samom sebi, a istovremeno je nerazdvojno povezano sa D rugim Ljudskim Bicima. U vama samima, u Drugim Ljudskim Bicima, ili u igri koja se plete medu vama, sakri vena je va a misija, svrha va eg postojanja. Neki ljudi koji citaju ove redove vec je znaju vrlo dobro; drugi je naslucuju; treci se muce da je otkriju. Vecina misaonih ljudi prije ili poslije postavi sebi to pitanje. Ali na njega ni je lako dobiti odgovor. Vremenska Staza mo e da vam u tome pomogne. Dok se budete kretali Vremenskom Stazo m, otici cete u najdalju buducnost, do samog kraja vremena, kao pravi Psihonaut unutra njih svjeto va. U ovom procesu neophodno je da vas neko vodi, tako to ce da vam cita tekst, lagano, sa pauzama, tako da mo ete bez urbe da prodete kroz proces, pro ivljavajuci u potpunosti sve njegove elemente. Pon oviti cu jo jednom, da vecina Prakticara do ivi zaista vrijedno iskustvo samo na Kreaton Tecaju, jer je g rupna atmosfera koja se razvije tokom dvodnevnog rada nezamjenljiv medij). Dignite se visoko, visoko iznad Vremenske Staze. Krenite daleko, daleko... Idite u sve dalju buducnost... Tamo gdje se nazire kra j Vremenske Staze... Sada jo dalje od tog mjesta... u jo dalju buducnost... u jo dalju buducnost... Sada pogledajte najdalje to mo ete... Da li vidite u daljini blistavo bijelu svjetlost?... Neki ce vidjeti tun el iz cijeg drugog kraja zraci svjetlost... meka bijela svjetlost... Sada treba da diskreirate sve to postoji. Steknite svijest o svemu to postoji, APS OLUTNO O SVEMU! Od najsitnijeg atoma do najvece i najdalje galaksije APSOUTNO O SVEMU! Diskreirajte! Sada postanite svjesni sebe kao Apsolutne Praznine... Osjetite kako je ona bezgr anicna kao citav univerzum... A potom udite u bijelu svjetlost i spojite se sa tom blistavom bije lom svjetlo cu i postanite jedno sa njom! Primijetite kako svjetlost skroz pro ima va e tijelo i vi postajete jedno sa tom svj etlo cu. Svjetlost postaje jedno sa vama, tako da je i najmanji dio va eg tijela pro et njom, svaka por a, svaki atom, svaki najmanji djelic postaje isto to i svjetlost i cijelo va e tijelo se rastapa i nestaje u svjetlosti.

Shvatite vjecnu Istinu: Vi jeste Svjetlost i Svjetlost jeste Vi. Svjetlost je va a beskonacna svijest. Neka se ta blistava bijela svjetlost ra iri na sve strane... Neka ispuni prostor c itave planete, citave galaksije... citavog univerzuma. Sada primijetite da je svjetlost, iako beskonacna, sva sadr ana u va em Bicu koje je postalo praznina da bi primilo svjetlost u sebe... Vi jeste beskonacna praznina ispunjen a svjetlo cu koja je va a svijest. Sasvim se opustite! Svjetlost zna svrhu va eg postojanja u ovom ivotu, jer ona je v a a najdublja svijest, najdublja Istina o vama. Neka vam svjetlost ka e sada svrhu va eg postojanj a u ovoj inkarnaciji. Zapitajte svjetlost, kao da pitate svoju najdublju svijest: Koja je svrha mog pos tojanja u ovom ivotu? Koja je moja misija? Svjetlost ce bam odgovoriti ili na svjesnom ili na nesvjesnom nivou. Ako se svjetlost obrati va em svjesnom duhu, odgovor mo ete da dobijete u obliku ver balne poruke, odnosno preko glasa koji cete cuti ili preko simbola koji ce vam odmah b iti jasan ili slike buducih dogadaja nalik na kratak film u kome cete vidjeti sebe u buducnosti. To mo e da bu de misao ili jednostavno osjecanje u kojem nema mnogo mjesta za sumnju. Odgovor mo e da dode i na neki drug i nacin koji cete lako razumjeti. Ukoliko vam odgovor dode preko nesvjesnog, takoder mo e imati razlicite vidove, al i je svima zajednicko da ce vam trebati neko vrijeme da shvatite poruku. To ce biti neodred ena slutnja, ili simbol koji ce djelovati na vas (jogi, putnik, mudrac, pustinjak, lik sa Tarot karata, carobnja k i dr.) ali vam nece odmah biti jasan. Poslije nekoliko dana ili sedmica ili mjeseci iznenada cete do ivjeti uvid koji ce sve dijelove mozaika staviti na odgovarajuce mjesto. To se obicno de ava kada se probudite iz sna ili n a Intenzivu Gnoze, tokom meditacije ili dok citate neku okultnu knjigu... bilo kako. Ostalo je jo ada njosti. ne to da uradite. Istupite iz tog oceana svjetlosti i okrenite se ka s

Pru ite ruke pravo ispred sebe. Neka mlazovi blistave svjetlosti krenu iz vrhova v a ih prstiju i neka padnu citavom du inom Vremenske Staze sve do sada njosti, gdje u daljini vidite svoj e sicu no fizicko tijelo. Neka Vremenska Staza bude jako osvijetljena kao jakim reflektorom i neka citava pocne da blista. Obratite pa nju da svrha va eg ivota pro ima va u Vremensku Stazu citavom du inom. Nemojte uriti... neka va a ni. ivotna misija pro me u potpunosti va u buducnost, neka je sasvim ispu

Sada krenite da lagano jedrite ka sada njosti i dok kao Petar Pan meko i lagano le tite iznad Vremenske Staze primijetite kako se dobro osjecate i kakve su se sve promjene de sile unutar vas. Primijetite svoje znanje o svojoj ivotnoj misiji i da va a buducnost u najvecoj mjeri zavisi od vas. Osjetite i prihvatite da se svi dogadaji na va oj Vremenskoj Stazi usugla avaju sa c iljevima koje imate u ivotu i sa najvi im ciljem koji u ovom ivotu imate. Drugim rijecima, primije tite da ste, otkrivajuci ili potvrdujuci svoju ivotnu misiju, postavili ciljnu Spiritualnu strukturu, tako da va ivot od sada nadalje tece

ka Najvi oj Istini linijom najmanjeg moguceg otpora! Dodite lagano iznad svoga fizickog tijela i spustite se u njega. Pocnite da se v racate u svoju punu, kriticku svijest. Brzinom koja vam odgovara vratite se mekano, bez napora u stan je pune svijesti tako da postanete svjesni kako se sada osjecate bolje nego ranije. Obratite pa nju na zvuk e koji dopiru do vas spolja. Narocito obratite pa nju na svoja osjecanja. Kada lagano otvorite svoje oci, usmjerite pa nju na izgled svoje okoline: da li st vari u sobi izgledaju malo drugacije, a va e tijelo lak e kao da je izgubilo te inu? Da li su boje stvari ok o vas ivlje i svjetlije? Da li uocavate bilo kakvu razliku? Ne to kasnije mo e da se dogodi da osjetite kako vam je porastao energetski nivo i b lagu euforiju, tako da uvecer mo da necete odmah zaspati, veccete neko vrijeme le ati budni. Mnogi Prakticari poslije ovog procesa sanjaju lijepe snove: svoje Vremenske Staze posute sjajnim dragulji ma, beskrajne prostore i letenje po kozmickim prostranstvima. Proces asimilacije iskustava koje ste imali na ovom procesu nastaviti ce se jo dugo vremena. Evo nas na kraju Kreatona, tocnije receno Kreatona u njegovoj trenutnoj verziji. Jer, ponoviti cu, on je iv sistem, jedna od njegovih bitnih odlika je da se stalno mijenja i usavr ava. Ovo pi em mjeseca januara 1995. godine; pro lo je samo cetiri mjeseca od prvog Kreaton Tecaja koji sam odr ao, a vec se u ovoj knjizi nalazi nekoliko vrijednih procesa kojih nije bilo na prvim Tecajevima. Ljudi koj i su pro li kroz prakticnu obuku biti ce u stanju da ih sa lakocom primjene. U vezi sa tim su dva posljednja savj eta koja vam mogu dati. Ako ikako mo ete, prodite kroz Kreaton Tecaj pod vodstvom Validiranog Majstora. To pro bojno iskustvo te ko mo e da zamijeni samo rad po knjizi. Za dva dana takvog rada postici cete vi e nego za nekoliko mjeseci samostalnog rada. A tada nastavite rad sa knjigom. Ostanite u kontaktu sa Majsto rom koji vas je obucio, tako da cete, kako se Kreaton bude usavr avao, redovno dobijati obavje tenja o novim procesima i pobolj anjima vec poznatih. Moci cete takoder da razmjenjujete iskustva sa ostalim Ucesnicima, to c e dovesti do njihovog plodnog ukr tanja. I Prakticari koji su pro li Kreaton u njegovo j prvoj fazi, biti ce u stanju da sa lakocom koriste knjigu i efikasno uklope nove procese u svoju praksu. Drugi savjet je jednostavan -radite! Ne cekajte Bo ju milost. Bez va eg rada ni ovaj dragoceni kompjuter nece vrijediti ni ta. Imate instrument kojim mo ete u visokom stupnju da i zmjenite svoju realnost onako kako vi to elite. To za vas ne mo e da ucini nitko drugi.

Svijet u kome ivimo je iluzoran, ali na a iskustva u njemu mogu biti bolne ili prij atne iluzije. Kada se sve sabere, bolje je da budu prijatne. Sve na e aktivnosti u ovom univerzumu je su igre: igre patnje i radosti, srece i nesrece, radanja velikih prijateljstava i njihovog ga enja. Posto je igre razocaranja i egzaltacije, nade i beznada. Ima individualnih igara i igara u koje su uvuceni c itavi narodi, ciji smo sicu ni djelic. Postoje lijepe i ru ne igre, igre ratova i mirenja, stvaranja i razaranja, igre sicu ne i prolazne ljubavi, igre prave i istinske ljubavi, igre velike ljubavi, igre tragicne ljubavi... Lju di te igre igraju sa razlicitim uspjhom, isto kao igre sportske borbe ili aha. Postoje mali igraci, lo i igraci, prosjecni i dobri igraci. Postoje i Majstori igre. Kreaton vas uci kako da postanete Majstor Igre Stvaranja.

DODATAK USAVR EN METOD -1 ZA RJE AVANJE TRAJNIH PROBLEMA Metod-1 za rje avanje kronicnih ili trajnih problema, koji sam stvorio prije skoro tri godine, pokazao je u praksi svoju superiornost u odnosu na metodolo ke postupke i tehnike koji se koriste u drugim psihoterapeutskim i alternativnim sistemima. Sudeci po efikasnosti, na svijetu, u ovom trenutku, ne postoji ni ta ni pribli no slicno Metodu-1. Ali, kao to sam vi e puta nagla avao, postoji bolje i od najboljeg; i savr enstvo se mo e dalje usavr avati. Svako insistiranje na dogmatskoj vjecitosti bil o kojeg ucenja, sistema ili metodolo kog postupka je smrtna presuda nad njegovom vrijedno cu. Vrijedan siste m mora biti otvoren za nove doprinose. Proces daljeg razvoja Metoda-1 postao je toliko brz da je nemoguce objavljivati novu verziju sistema u novom izdanju Ekskalibura . Novi Ekskalibur je vec poslije kratkog vremena bio Zastarjeli Ekskalibur , jer su novi metodolo ki proboji slijedili kratko vrijeme po njegovom ob javljivanju. Uocili ste u Kreatonu da se davanje Alfi i diskreiranje Beta vr i na nov, jo efikasniji nacin. O vdje cu vam dati najnoviju verziju Metoda-1. Od samog pocetka primjene tog Metoda nagla avao sam da se poslije diskreiranja kic me problema, identiteta koji je u njegovoj osnovi, ne smije ostaviti praznina na mj estu problema. Ljudski duh ne trpi prazninu i ima neodoljivu tendenciju da je automatski popuni. U nekim sluca jevima popuniti ce je slicnim ili istim problemom. Zbog toga sam insistirao da Prakticari popune naslali vakuu m sna nim po eljnim identitetom. Vecina to nije cinila, uz naivan optimizam da je problem zasvagda r ije en i da se nece vracati. Novi doprinosi se sastoje u slijedecem: 1. Metod-1 se sada radi ne samo do diskreiranja identiteta koji je bio u osnovi pro blema, vec do stvaranja nove pozitivne strukture na mjestu diskreiranog problema. 2. Ukoliko Prakticar ne uspije da otkrije identitet koji je u osnovi trajnog proble ma, on mora da primjeni postupak sagledavanja problema sa Metapozicija, odnosno sa drugih tocak a gledi ta. To treba da ucini kroz identifikaciju sa drugim bicima koja su takoder ukljucena u problem. Taj postupak nazvao sam Vrte ka , jer se Prakticar doista vrti oko problema, sagledavajuc i ga i cisteci ga sa vi e tocaka gledi ta. Kratak prikaz oba nova doprinosa pojasniti ce no vi postupak. 1. DISKREIRANJE TRAJNOG PROBLEMA I STVARANJE NOVE POZITIVNE STRUKTURE Ovaj postupak, ustvari, predstavlja dosljednu primjenu alkemijske formule: prvo

rastvaranje nepo eljnog, a potom stvaranje onog to hocemo. Stvaranje se prethodno svodilo samo na stvaranje pozitivne Alfe kada diskreiramo problem, ali se to pokazalo kao nedovoljno. Podsjetiti cu da proces diskreiranja kronicnog problema prolazi kroz slijedece f aze: 1. Upoznavanje sa problemom 2. elja Klijenta da se oslobodi problema 3. Uklanjanje otpora 4. Diskreiranje tjelesnih osjecaja 5. Diskreiranje osjecanja ili emocija koje prate problem 6. Diskreiranje mentalnih komponenata problema 7. Diskreiranje identiteta koji je u osnovi problema 8. Stvaranje pozitivne Alfe ili identiteta 9. Svijest o sopstvenoj uzrocnosti i preuzimanje vece odgovornosti U novom, dalje razvijenom postupku, raditi cete sve te faze, ali potom prelazite na pozitivan proces, stvaranje suprotne pozitivne ili po elje tvorevine u obrnutom smjeru. Napo minjem da taj proces ide lako i brzo ukoliko ste kronican problem prethodno diskreirali kako valja. Krece mo se od stavke br. 9 do stavke br. l. Znaci idemo nazad obrnutim smjerom, od faze br. 9. sve do faze br. l, od koje smo u rje avanju problema po li. Potrebno je da pored sebe imate knjigu Novi Ekskalibur da biste vidj eli kojim redom idu faze procesa. 9. Ova faza je opisana u Novom Ekskaliburu 8. Takoder je stvaranje novog identiteta vec opisano. Taj proces ide izuzetno brzo, jer nema Beta. Na primjer, ako je problem bio lo odnos sa ocem , identitet ce se grupirati oko osno vne Alfe: Ja imam dobar odnos sa ocem . Tu ce doci nekoliko srodnih Alfi: Ja volim svog oca Ja cijenim svog oca Ja i otac imamo skladne odnose Ja razumijem svog oca u potpunosti Ja dozvoljavam svom ocu da bude to to jeste Ja sam to to jesam Ja sam zrela i nezavisna osoba i slicne. 7. Ova faza, tj. diskreiranje identiteta je vec obavljena. 6. U ovoj fazi oko kostura koji cini identitet treba da stvorite tkivo mentalnih komponenata. To ide ovako. Klijent sa u ivljavanjem saopcava Alfu: Ja imam dobar odnos sa ocem . Voditelj mu ka e: Dok

osjeca da si u tome identitetu, koje misli ima ? ... Dok si u identitetu sina koji ima dobar odnos sa ocem, koja vjerovanja ima ?... ...koja ubjedenja...stavove... Za to ti je pa nja vezana? itd. Klijent ce sa lakocom da ih saopci. 5. Potom slijedi peta faza: Dok si u tom identitetu, koje emocije osjeca ? 4. Dok si u tom identitetu, koje tjelesne senzacije osjeca ? Ako vam u fazama br. 6, 5 i 4 Klijent ka e da je sasvim prazan, tako da nema menta lne komponente nove tvorevine, emocije ili tjelesne senzacije, morate ga navesti da ih stvori, jer, sada to dobro znamo, na njihovom mjestu ne smije da ostane praznina! 3. U ovoj fazi pitate ga da li ima otpor da prihvati to novo iskustvo da on ima dobar odnos sa ocem. Naravno da nece imati ni ta slicno. 2. Sada ga pitate: Da li ima elju da zadr i to stanje, dok sam ne odluci da ga izmijeni Odgovor je uvijek da . 1. Konacno, mo ete ga pitati kako se sada osjeca, odnosno da vam ka e ne to o novoj tv orevini, kao to ste primjenu Metoda-1 poceli tako to vam je ukratko prikazao problem. Medut im, to pitanje ceu velikoj mjeri biti suvi no. Klijent ce samo odmahnuti rukom ili se nasmijati. Ovakvim postupkom stvorili ste na mjestu diskreiranog problema stabilnu, cvrstu tvorevinu sa svim elementima koje ta struktura treba da ima. 2. VRTE KA ILI METOD-1 PRIMJENJEN SA RAZLICITIH TOCAKA GLEDI TA Na ovom mjestu ne mogu da se upu tam u detaljna obja njenja teorijske osnove ovog po stupka, jer bi zdravorazumskom prakticaru ona djelovala misticno. Rijetki pojedinci koji imaju znanja o sajentolo kom stupnju OT-3 znaju na to mislim. Ja cu se ograniciti na tehnicka obja njenja ovog p ostupka uz minimum teorije. Osoba koja je uspje no pro la Ekskalibur i do ivjela su tinu svog Bica kao prazninu, vi e nije cvrsto vezana za jednu tocku gledi ta. To u najvecoj mjeri va i za osobu koja je pra kticirala tehnike Ekskalibura, pogotovo rad sa Metodom-1. Takva osoba pocinje da zauzima tocke gle di ta drugih ljudi i Bica kroz identifikaciju sa njima, pri cemu se taj proces odvija automatski. Ona osje ca da vi e nije ogranicena svojom ko om, vec nalazi sebe na drugim stajali tima. Pri tome je takva osoba uglavnom nesvjesna pro cesa u koji se ukljucila. Ona obicno ka e da se osjeca cudno, da je postala rasijana, t ako da ne pamti datume i ostale podatke kao ranije. Istovremeno osjeca patnju kada vidi da su druga Bica nesretna i tome slicno. O iskustvima te vrste, Miroslav Antic u jednoj svojoj pjesmi nadahnuto pi e: Ne pitaj kako sam saznao to misli . Mo da sam ponekad bio: ti. Mo da si i ti pomalo bio: ja

Mo da smo zajedno bili cijeli svijet. Obja njenje javljanja do ivljaja ove vrste je u tome to je Prakticar uklonio meda e u p olju svoje svijesti, koji su mu slu ili za orijentaciju i sada vi e nije zakovan u svoju indivi dualnu tocku gledi ta. Takva osoba je raspr ena, nalazi sebe u drugim Bicima bez svjesne namjere, identificira se sa njima i njihova iskustva do ivljava bezmalo kao svoja. Gladna djeca u dalekom kraju svijeta kao da su u izvjesnoj mjeri njena; ubijeni mladunci foka na Grenlandu i spaljene ume u Amazoniji izazivaju u njoj patnju, ili u najmanju ruku, jaku nelagodu. Nasilje nad drugim ljudima je djelomicno nasilje nad njom.. . itd. U prvo vrijeme takva osoba vjeruje da je zahvacena nerazumljivom preosjetljivo cu koja ce poslije kratkog vremena nestati. Ali ona postaje sve jaca i iri se na sve nove oblasti. I stovremeno Metod-1, kojim je nekada nepogrje ivo rje avala kronicne probleme, kao da gubi efikasnost, tako da nov onastali problem ne uspijeva sa njim da ukloni u potpunosti. Gdje je obja njenje tog stanja? Buduci da je ona i u sebi i u drugome, primijenjen Metod-1 (ili bilo koji drugi slican) mora da zahvati i drugog! Ako se to ne postigne, osoba je u procesu zahvatila SAMO MALI DIO SEBE, a veliki dijelovi su ispu teni. Kljucni elementi problema (emocije, senzacije, identiteti i li mentalne komponente) cesto su identifikacijom i projekcijama smje teni u drugim Bicima koji ucestvuju u igri koju nazivamo kronicnim problemom. I zato moramo proces pro iriti i na njih, jer osoba jeste u njima! U primjeni Metoda-1 moramo zahvatiti ne samo Prvu iskustvenu poziciju (ukljuceno st u do ivljaj), vec i Metapoziciju, a u nju spadaju tocke gledi ta svih Bica koja su ukljucena u probl em. Pokazati cu to na jednom primjeru. Mladog covjeka je ujeo pas i od tog dogadaja on osjeca strah od pasa. Buduci da problem nije trajno reagirao na diskreiranje Formulom Rastvaranja, primijenjen je Metod-1. Na ravno, Metod je primijenjen na Prvu iskustvenu poziciju, Klijent je diskreirao problem ukljucen. Do li smo do kraja postupka, on navodi jedan, drugi, treci identitet u osnovi problema, ali nijedan ne djeluje kao da j e pravi, problem ne puca na njima i samo je ubla en, ali nije do kraja diskreiran. Da je problem diskreiran, na njegovom mjestu bismo stvorili pozitivnu tvorevinu i na tome bi se prica zavr ila. U ovom slucaju, primjenjujemo metod Vrte ke i prelazimo na druga Bic a koja su ucestvovala u tom dogadaju. To su u ovoj situaciji majka, vlasnik psa, jedan slucajni prolazni k koji je bio svjedok dogadaja i sam pas. Nekada uzimamo kao Metapoziciju i Kolektivnu Svijest koja taj dogadaj o pa a kao zbivanje u jednom djelu sebe. Kao iskustvenu Metapoziciju treba da uzmete svakoga tko, po o

sjecanju Klijenta,

ucestvuje na bilo koji nacin u tom iskustvu. Znaci, cistili smo dogadaj sa stajali ta samog ujedenog Klijenta (Prva iskustvena pozicija) i problem nije bio rije en. Nismo primjenjivali Drugu iskustvenu poziciju (iskljucenost), je r ona nije efikasna kod diskreiranja. Pre li smo odmah na Trecu poziciju ili Metapoziciju, koja ukljucuje cetiri tocke gledi ta: majku, psa, njegovog vlasnika i slucajnog posmatraca. Naravno, ci cenje problema vr imo red om, jednu po jednu tocku gledi ta. To znaci slijedece. Primijenimo opet Metod-1 na djetetovu majku, k roz identifikaciju Klijenta sa njom. U tu poziciju ga uvodimo sa zahtjevom: Identificiraj se sa svojom majkom u tom dogadaju, osjeti kako se ona osjeca! I potom radimo Metod-1 kao da je majka pred nama u Klijentovo m tijelu. Da je problem tada bio diskreiran, zavr ili bismo posao diskreiranja i pre li bismo na stvaranje p ozitivne tvorevine, ali sada je radi sam Klijent, a ne njegova majka: stvorio bi Alfu (ili citav identitet ok o nje) Ja volim pse ili Ja se osjecam sigurno u blizini pasa ili Ja imam dobar kontakt sa psima i onda bi nastavi o sa nadgradnjom tvorevine onako kako sam to prethodno pokazao. Ali, u ovom slucaju, problem se nije raspao kada smo radili sa majkom. Emocional nog naboja je bilo mnogo i u radu sa psom (Klijent se sa njim identificirao i osjetio je jako, ivotinjsko zadovoljstvo kada je ugrizao mladica za nogu, jer su ga dugo vremena prije toga djeca iz susedstva ma ltretirala). Do diskreiranja nije do lo ni na vlasniku psa. Problem je pukao tamo gdje su se i Klijent i Prakti car najmanje nadali, na slucajnom prolazniku, Odnosno na njegovom identitetu, koji se mo e samo opisno doc arati: Da vidim vec jednom kako se jadni psi svete za sva mucenja koja do ivljavaju od ljudi! Naravno d a nije bilo potrebno raditi sa jo neke Metapozicije (na primjer, sa stajali ta Kolektivne Svijesti). Kada je problem rije en na takav nacin, izgradena je pozitivna tvorevina na upra nje nom mjestu i tako okoncan postupak. Da bi se Metod-1 uspe no primjenio, potrebno je neiskusnog Klijenta ukratko upozna ti sa procesom napu tanja jednog stajali ta, ekspanzijom svijesti u druge tocke gledi ta. Ot prilike onoliko koliko sam vam ja prethodno rekao u ovom Dodatku. Ukoliko iskoristite ove nove doprinose, va rad ce biti efikasniji i biti cete u s tanju da rije ite neke tvrdokorne probleme koje prethodno niste mogli. TO STE OVDJE NAUCILI 1. Metod-1 radimo pro ireno, poslije diskreiranja do praznine kreiramo novu po eljnu tv orevinu. 2. Kreiranje se vr i obrnulim redom, od faze br. 9. do faze br. 1.

3. Ukoliko trajni problem ne uspijemo da rije imo radeci po Prvoj iskustvenoj pozicij i, prelazimo na Vrte ku, odnosno ukljucujemo sva Bica (jedno po jedno) koja ucestvuju u tom iskust vu. 4. Proces rastvaranja je zavr en kada problem nestane, a to mo e da se desi na bilo koj oj tocki gledi ta. 5. Tada na mjestu nastalog vakuuma kreiramo po eljnu tvorevinu (stvaranje). To cinimo na Prvoj saznajnoj poziciji, bez obzira na kojoj tocki gledi ta se problem raspao.