Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 11

GRAFIKI FAKULTET U ZAGREBU

KATEDRA ZA AMBALAU, KNJIGOVETVO I PROJEKTIRANJE


AMBALAA

POMONI AMBALANI OBLICI

SADRAJ

1.UVOD 4 2. POMONI AMBALANI OBLICI.. 5 2.1. MATERIJALI ZA OMATANJE. 5 2.1.1 RUNE I STROJNE STRECH FOLIJE 5 2.1.2 TERMOSKUPLJAJUE FOLIJE.. 5 2.2 SREDSTVA ZA OZNAAVANJE.. 6 2.2.1. ETIKETE.. 6 2.2.2 PEATI 7 2.3. SREDSTVA ZA JASTUENJE 7 2.4. SREDSTVA ZATVARANJE.. 8 2.4.1. ZATVARAI 8 2.4.2. TRAKE. 10 3. ZAKLJUAK 10 4. LITERATURA.. 11

SAETAK Ambalani sustavni dijelovi i pomoni dijelovi uklopljeni u ambalau smatraju se dijelom ambalae u koju su uklopljeni. Pomoni dijelovi koji su izravno objeeni ili privreni na proizvod i koji su u funkciji ambalae smatraju se ambalaom, osim ako nisu sastavni dio toga proizvoda i namijenjeni da se sa proizvodom zajedno koriste, troe ili odlau. Pomoni ambalani oblici su sredstva za omatanje, sredstva za jastuenje, sredstva za oznaavanje i sredstva za zatvaranje. Proizvode se od razliitih materijala, ovisno o funkciji koju e ambalaa imati. KLUNE RIJEI Ambalaa, omatanje, jastuenje, oznaavanje, zatvaranje ABSTRACT Packaging systematic components and spare parts embedded in the packaging are considered part of the packaging in which they are embedded. Accessories that are suspended or attached directly to the product and are a function of packaging are considered to be packaging unless they are an integral part of this product and are intended to be used in conjunction with the product, consumed or disposed of. Auxiliary means of packaging forms are wrapping, cushioning, means for marking and means for closing. They are produced from different materials, depending on the function of the the packaging. KEY WORDS Packaging, wraping, cushionig, marking, closing

1.UVOD

Ambalaa je ime za zatitni omota kojim se obavija neki proizvod, da bi se smanjila mogunost oteenja tokom transporta proizvoda od mjesta proizvodnje ili isporuke do primatelja. Nakon to je izvrena isporuka, primatelj ili potroa obino odbacuje ambalau jer se nuno ne koristi u rabljenju nekog proizvoda, osim ako se ne koristi za kasnije spremanje. Ambalaa u visokorazvijenim potroakim drutvima, obino prelazi svrhu zatite proizvoda i ulazi u sastavni dio dizajna, te postaje dio potroakog iskustva. Ambalaa se moe podijeliti u razliite skupine s obzirom na odabrano zajedniko svojstvo, a to moe biti ambalani materijal, osnovna namjena u prometu roba, trajnost, funkcija, vrijednost, fizika svojstva itd. Budui da se roba nalazi u ambalai tijekom cijelog transportnog puta od proizvoaa do potroaa zahtjevi koji se postavljaju na uspjeno realiziranu ambalau su viestruki. Funkcije ambalae mogu se promatrati s razliitih gledita. Ovisno o vrsti robe i skladino-transportnim uvjetima odreene e funkcije biti naglaenije. Ambalaa s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omoguiti lako

otvaranje,pripremu robe za uporabu, uzimanje potrebne koliine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troi odjednom. Ambalani materijal i oblik ambalae odreuju nain na koji e se ambalaa otvarati. Ambalaa od papira, kartona, polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem,deformacijom poklopca ili bez deformacije. Metalna i staklena ambalaa tee se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom sluaju prilau ambalai ili takav predmet kupac mora imati. Nakon to je roba iz nje izvaena, ambalaa bi trebala na neki drugi nain korisno posluiti, na primjer kao povratna ambalaa, ukras ili za uvanje nekih drugih predmeta. Ambalani sustavni dijelovi i pomoni dijelovi uklopljeni u ambalau smatraju se dijelom ambalae u koju su uklopljeni. Pomoni dijelovi koji su izravno objeeni ili privreni na proizvod i koji su u funkciji ambalae smatraju se ambalaom, osim ako nisu sastavni dio toga proizvoda i namijenjeni da se sa proizvodom zajedno koriste, troe ili odlau.

2. POMONI AMBALANI OBLICI 2.1. MATERIJALI ZA OMATANJE 2.1.1 RUNE I STROJNE STRECH FOLIJE Koriste se za runo ovijanje robe razliitih vrsta i dimenzija u svim industrijskim granama. Folije su jake, elastine i otporne na kidanje, imaju vrlo dobru probojnu otpornost i dodatak UV stabilizatora poveava otpornost na atmosferske utjecaje. Zavretak folije prianja bez dodatnog lijepljenja. Mogue ih je u potpunosti reciklirati nakon upotrebe. Koriste se za stabiliziranje paletiziranog tereta razliitih vrstai dimenzija, te zatitu zapakirane robe od praine i vlage. Runa strech folija stavlja se na dra folije nakon ega ovjek, hodajui oko palete, rastee foliju i na taj nain ovija paletu. Strojna strech folija stavlja se ustroj koji ima okretnu platformu na kojoj se nalazi paleta s robom. Okretna platforma okree paletu s robom i pritom natee foliju koja se ovija oko palete (stroj sam ovija paletu). Natezanjem folije postiu se znatne utede u potronji strecha. 2.1.2 TERMOSKUPLJAJUE FOLIJE Pod utjecajem topline folije se steu i obavijaju oko proizvoda, a koriste se kao zatitna ambalaa za skupna pakiranja. Materijal se skuplja nakon podvrgavanja toplini, te potom prianja uz proizvod. Dostupne su u razliitim oblicima, kao to su crijevo, polucrijevo ili list, irinama i teinama rola. Skupljaju se uzduno i popreno prema zahtjevima i potrebama kupaca. Na njima je mogue otiskivanje, te dodavanje UV zatite, perforacija i antistatike zatite. Ekoloki su prihvatljive. Termoskupljajue folije se proizvode puhanjem pomou ekstrudera, pri emu materijal (polimer) od kojeg se radi folija ulazi u tekuem stanju u puhalicu iz jednog ekstrudera. Odabirom razliitih vrsta polimera i dodavanjem raznih aditiva dobivaju se razliita kemijska i mehanika svojstva folija. Koriste se u prehrambenoj, graevinskoj i ostalim industrijama za omatanje skupnih pakiranja. Mogua je i laminacija sa ostalim materijalima. Kairanje ili laminacija je postupak
5

lijepljenja folija na druge vrste materijala, pri emu nastaju vieslojne ambalane folije. Kao podloga se najee koriste papir, aluminijske, poliesterske, poliamidne, polipropilenske i druge folije. 2.2 SREDSTVA ZA OZNAAVANJE 2.2.1. ETIKETE Pod nazivom etiketa podrazumijevamo obino samoljepljivu ili ljepivu naljepnicu otisnutu na plastine folije (polimeri), papire ili metalne folije. Prednja ili stranja strana etikete premazana je pogodnim ljepilom i poslije skidanja plastificiranog papira moe se aplicirati na podlogu. Etiketa je sastavni dio ambalae i ini je atraktivnijom te daje potrebne informacije kupcu. Osim direktnim tiskom razliita ambalaa oznaava se etiketiranjem. Jasno je da je direktni tisak atraktivniji no svi ambalani materijali nisu pogodni za takvu obradu a postupci nisu ni ekonomini za neke proizvode. VRSTE ETIKETA Samoljepljive etikete u primjenu su uvedene 1980 godine. Kao tiskovne podloge za ove etikete koriste se polipropilenske folije i papiri. Mogu se tiskati sitotiskom (manje serije), fleksotiskom, dubokim tiskom i plonim tiskom na papirne podloge. No za posebne efekte moe se tiskati reljefni tisak ili zlatotisak. Lijepljene etikete lijepe se na ambalau u procesu punjene ambalae robom. To su uglavnom etikete za pivo, vino, bezalkoholna pia i slino. Na ambalau, uglavnom staklene boce, lijepe se na automatskim linijama za simultano punjenje i etiketiranje. Tiskaju se na papirnatu tiskovnu podlogu u velikim serijama najee u tehnici plonog tiska (OFF). U tisku se mogu upotrebljavati i specijalne boje koje kod odreene temperature mijenjaju nijansu te time upuuju korisnika na pravu temperaturu konzumiranja recimo piva. Prstenaste etikete izrauju se na bazi papira i prozirne folije. Ove etikete ljepe se na danas sve prisutniju PET ambalau razliitih zapremnina. Pri dizajnu ovih etiketa treba voditi rauna o injenici da se one prilikom lijepljenja na ambalau preklapaju otprilike jedan centimetar. Prsten etikete lijepi se samo djelomino na rubovima ili po cijeloj povrini. Tiskaju se plonom tehnikom tiska ili fleksotiskom.
6

In-mold etikete na bazi polimernih folija dodaju se vrstoj ambalai od polimernog materijala za vrijeme formiranja. U tijeku izrade ambalane jedinice (ekstruzijsko puhanje, brizganje) etiketa se nalazi u alatu na tono odreenom mjestu i spaja se sa formiranom ambalaom djelovanjem temperature i pritiska. Folije mogu biti bijele, metalizirane, sa ili bez tiska. Termoskupljajue etikete omoguavaju najveu slobodu pri dizajniranju ambalae, osiguravaju cjelovitu pokrivenost proizvoda po takozvanom principu od glave do pete ukljuujui sva udubljenja i ispupenja na ambalai. 2.2.2 PEATI Peatom nazivamo i olovnu plombu, na kojoj je ugraviran znak sudske i izvrne vlasti koji ima pravo da neto zapeati. Tako se peate kamioni koji prolaze vie carinskih kontrola, kontejneri na brodovima i sl. Peate se i ulazi u kue, skladita oruja i streljiva, itd. Davno prije peatila su se pisma i poiljke. U dananje vrijeme peat se koristi za oznaku ovjere vjerodostojnosti odnosno autentinosti nekog dokumenta i robe. Peati u ovom smislu se prave od gravure u gumi (rjee sa polimerima), gdje se mogu urezati i veoma sitna slova i simboli. Vrlo su praktini jer je drka izraena od plastike a u samom peatu nalazi se mali jastui natopljen tintom. Boja otiska (tinte) se moe odabrati, da li elite ljubiasti, crveni, plavi, zeleni ili crni otisak. Takvi peati su vrlo jednostavni za koritenje i daju izvrstan otisak. Peat je slubeni potpis kojeg u svom poslovanju ne moe izbjei nijedna tvrtka ili drutvo. 2.3. SREDSTVA ZA JASTUENJE Najee se izrauju od umjetnih masa u vidu papira, a slue za ispunjenje transportne ambalae da se proizvod sauva u toku transporta. Sredstva za jastuenje imaju zadatak da sprijee mehaniko djelovanje na robu te se najee koriste: valovita ljepenka, plastine mase, staklena vuna, piljevina, slama, pluto ili neki drugi pogodni materijal Od valovitog kartona proizvode se razliiti oblici jastuka. Sastavljeni jastuci proizvode se od vie komada valovitog kartona, a sastavljanje se vri lijepljenjem ili spajalicama. uplji jastuci se sastoje od jedne ploe valovitog kartona koja se po duljini vala savija, te se oblikuje uplje tijelo jastuka. Puni jastuci se proizvode od vie slojeva valovitog kartona, a koriste se
7

za jastuenje osjetljivih instrumenata. Nabrani jastuci proizvode se nabiranjem valovite ljepenke po duini vala, a koriste se za jastuenje lakih materijala. Bridni jastuci se postavljaju uz ambalau uz bridove materijala te tite od bonih sila i poveavaju vrstou pri slaganju na palete Ambalaa od stiropora ima primjenu u zatiti kuanskih aparata, elektronskih ureaja, medicinskih ureaja, u prehrambenoj industriji kao to slui za toplinsku zatitu brojnih proizvoda. Folije sa zranim mjehuriima odlian su materijal za zatitu osjetljivih proizvoda od mehanikih oteenja u transportu i svakodnevnoj upotrebi. Prednost su im mala teina, vodonepropusnost, lako oblikovanje oko proizvoda, velika ilavost i otpornost na kidanje, dobra toplinska postojanost, te mogunost laminacije s drugim materijalima. 2.4. SREDSTVA ZATVARANJE Sredstva za zatvaranje su epovi od pluta, plastinih materijala, metalnih materijala kao na primjer bijeli lim, termoplastine folije i ljepljive trake. 2.4.1. ZATVARAI Prema konstrukciji i nainu zatvaranja, zatvarai mogu se svrstati u: zatvarae koji ulaze u grlo boce (epovi), zatvarae bez navoja, zatvarae s navojem. Zatvarai koji ulaze u grlo boce mogu se proizvesti od pluta, plastinih masa i od stakla. Oni se utiskuju u otvor boce i tu ih dri sila trenja. Zatvarai od pluta su obino neto veeg promjera od grla boce, pa se prije zatvaranja mogu nakratko uroniti u vruu vodu, pri emu omekaju, kako bi se lake utisnuli u otvor boce. U dananje se vrijeme zatvaranje plutenim zatvaraima obavlja strojno. S obzirom na to da su elastini, djelovanjem bonog pritiska na zatvara, promjer mu se smanji i u tom se trenutku posebnim mehanizmom utisne u grlo boce. Zbog poroznosti, ti zatvarai djelomino proputaju zrak, to se moe negativno odraziti na kvalitetu, primjerice vina. Daljnjim razvojem tehnologije proizvodnje plutenih zatvaraa primijenjena je tehnika njihove impregnacije plastinim masama, ime se gotovo eliminira mogunost proputanja kisika. Slian uinak postie se izradom zatvaraa od vie slijepljenih slojeva pluta. Zatvarai od plastinih masa najee se proizvode od polietilena. Ti zatvarai nemaju veu
8

ulogu, jer trenje izmeu stakla i veine plastinih masa nije dovoljno da bi osiguralo sigurno zatvaranje. Da bi se trenje povealo, ti se zatvarai obino izrauju s kruno nazubljenim dijelom koji se utiskuje u grlo boce. Zatvarai od plastinih masa obino imaju glavu koja pokriva rub otvora boce i spreava njegovo oneiavanje. Proizvode se i zatvarai od ekspandiranog polietilena, kao imitacija plutenih zatvaraa. Stakleni zatvarai su se do 2005. godine rijetko koristili. U novije vrijeme, meutim, posebno dizajnirani i opremljeni stakleni epovi , kao alternativa prirodnom plutu, koriste se za zatvaranje boca za vino. Radi dobrog zatvaranja, i zatvara i unutarnji dio boce moraju biti paljivo, s blagim konusom brueni, tako da zatvara tono nalijee na brueni otvor boce. Zatvarai bez navoja navlae se preko otvora grla boce u obliku kape. Zatvaranje se obavlja brzo, strojno. U najveem se broju sluajeva svi zatvarai bez navoja prilikom prvog otvaranja boca deformiraju ili otete i ne mogu se ponovno koristiti. S aspekta jamstva kvalitete i kvantitete, to je svojstvo vrlo dobro, jer nije mogue da potroa ne primijeti daje netko prije njega takvu bocu ve otvarao. Krunski zatvarai se proizvode od lakiranog bijelog ili kromiranog lima debljine oko 0,24 mm. Prvo se iz lima izreu okrugle ploice promjera 12 do 15 mm veeg od vanjskog promjera grla boce. Zatim se rub ploice nabora i savije, tako da se oblikuje kapica koja podsjea na carsku krunu. U unutranjost kapice nanosi se brtvena masa; najee je to plastina masa - PVC. Prolaskom kroz tunelsku pe brtvena masa poprima potrebna svojstva za ostvarivanje hermetinog zatvaranja. Nekada se u tu svrhu koristila ploica od pluta preko koje je stavljana aluminijska folija. Zatvarai s navojem imaju na vanjskoj strani grla odreen broj kontinuiranih ili diskontinuiranih ispupenja ili navoja. Zatvarai mogu imati navoj s unutarnje strane plata kao kapa se stavljaju na grlo boce i zakretanjem u smjeru kretanja kazaljke na satu za 1 do 2 kruga, boce se zatvaraju. Zatvarai s navojem proizvode se od metala ili od plastinih masa, a kao brtvena masa koristi se pluto ili plastina masa. Spomenuti zatvarai s navojem se ne oteuju prilikom otvaranja boca, odnosno mogu se koristiti za ponovno zatvaranje. Stoga nisu jamstvo protiv nedoputenog otvaranja boca, te se boce s takvim zatvaraima osiguravaju primjerice papirnim ogrlicama (eventualno dio etikete koji obuhvati zatvara i bocu i koji se pokida prilikom otvaranja) ili, u novije vrijeme, termoskupljajuim prstenom koji obuhvaa zatvara i grlo boce i/ili staklenke.
9

2.4.2. TRAKE Samoljepljive trake dijele se prema vrsti ljepila, a postoje sljedee varijante: akrilat, na bazi vodenih otapala, ta ljepila mijenjaju strukturu vlanoj sredini, hot melt, nanoenje na visokim temperaturama, te solvent, na bazi kauuka i prirodnih otapala, postojane su u svim atmosferskim uvjetima. iroke su namjene, te se koriste kao, trake za zatvaranje paketa, za izradu ruki za noenje paketa i kao trake za vezanje i uvrivanje paketa. Izrauju se od papira, polimernih materijala kao to su PP, PET i PVC, te metala najee elika. 3. ZAKLJUAK Pomona ambalaa koristi se za dodatnu zatitu proizvoda prilikom transporta, uvrivanje osnovne ambalae, oznaavanje i ukraavanje ambalae, te zatvaranje. Pod pomone ambalane oblike spadaju sredstva za omatanje, sredstva za jastuenje, sredstva za oznaavanje i sredstva za zatvaranje. Proizvode se od razliitih materijala, ovisno o funkciji koju e ambalaa imati. Ambalaa titi robu od mehanikih, klimatolokih, kemijskih i mikrobiolokih utjecaja, ali isto tako titi okolinu od mogueg tetnog utjecaja robe. Stoga materijal od kojeg je izraena pomona ambalaa takoer mora zadovoljavati svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Budui da se u dananje vrijeme ekoloki aspekt nametnuo kao briga o zatiti okolia, proizvodnja svih vrsta ambalae trebala bi biti od ekoloki prihvatljivih materijala. Pomona ambalaa osim zatitne moe imati i prodajnu ulogu, te ona svojim oblikom, teksturom, grafikim rjeenjem i identifikacijom mora komunicirati s potroaem.

10

4. LITERATURA N. Strievi: Suvremena ambalaa I, kolska knjiga, Zagreb, 1982. http://bomark.hr/uploads/doc/Bomark-Katalog-2007.pdf http://www.zigovi.hr/?page_id=28 http://www.scribd.com/anamarija_simunac/d/74533054/16-Prodajna-funkcija-ambala %C5%BEe

11

You might also like