UVOD

Namjera u ovom seminarskom radu mi je bila prikazati osnovne funkcije porodice. Iznijeti bitne karakteristike njenog historijskog razvoja, ekonomskog razvoja i sl. Danas imamo razne oblika porodine strukture kao to su: inokosna, modificirana i dr. Takoer, sam istakao ulogu ene u porodici nekada i sada kao i prava djeteta.

EKONOMSKA FUNKCIJA PORODICE

Ona ima dvije strane svoga ispoljavanja : proizvoaku i potroaku. U predindustrijskim drutvima porodica je u potpunosti spajala i proizvoaku i potroaku funkciju. Industrijalizacija u znatnoj mjeri utie i na promjene ekonomske funkcije porodice. Porodica, naime, sve manje egzistira kao proizvoaka zajednica. Njeni lanovi, u pravilu, rade izvan porodice, prvo mukarac a onda, sve vie i ena. Od tradicionalne ekonomske funkcije ostaje njena potroaka komponenta. Porodica poinje funkcionirati vie kao potroaka zajednica, naroito urbana porodica, iako u njoj jo uvijek ostaju neki elementi tradicionalne podjele rada otac je branitelj i glava porodice, a majka je, ak iako radi, zaduena za kune poslove.

FUNKCIJE PORODICE

Meu funkcijama porodice treba razlikovati temeljne ili univerzalne, koje se mogu pronai u svim fazama historijskog razvoja porodice, od izvedenih, koje porodice s vremenom razvija, mijenjajui odnos meu svojim lanovima, ali i svoj odnos prema drutvu. U odreivanju temeljnjih ili univerzalnih funkcija porodice postoje donekle razlike u pristupu. Georg Peter Murdock na temelju analize 250 drutava, pravi razliku izmeu etiri temeljne funkcije obitelji : Seksualne, reproduktivne, ekonomske i odgojne. ini se, ipak, opravdanim govoriti o est takvih funkcija : Seksualno reproduktivnoj, ekonomskoj, odgojno socijalizatorskoj, religijskoj, zatitnoj i emotivno psiholokoj.

INOKOSNA PORODICA

Inokosna porodica danas je vladajui tip porodice u svijetu. Nju, naravno, ne treba izjednaavati s pojomom monogamna porodica. Monogamna porodica, naime, upuuje prvenstveno na karakter brane veze koji u porodici vlada, a to je vrsta brana veza jednog mukarca i jedne ene. Inokosna porodica obuhvata roditelje i njihovu djecu, sinove i keri dok ne stupe u brak. Savremeni oblik takve obitelji, koji se esto oznaava i kao nuklearna porodica, ukljuujue samo maloljetnu djecu, dakle ne i one koji su se ekonomski osamostalili. Ono po emu se inikosna porodica razlikuje od svih oblika proirene, moe se svesti na dva elementa. Ona, prvo, nije priznata samo drutveno, kao svi oblici proirene porodice, inokosna je relativno kratkog vijeka. Dok se proirena porodica stalno obnavlja, inokosna je podlona destrukciji. Smru jednog od suprunika ve dolazi do njenog osakaivanja.

MODIFICIRANA PROIRENA PORODICA

Modificirana proirena porodica je termin koji uvodi Eugene Litwak s ciljem da oznai porodicu tipinu za moderno industrijsko drutvo. Pri tome je vano da se pod pojmom modificirana proirena porodica ne misli nikakav oblik vrsto struktuirane jedinice, nego svojevrsna koalicija inokosnih obitelji koje su meusobno djelomino ovisne. Djelomina ovisnost, pak, znai da se lanovi inokosnih porodica meusobno potpomau, ali i dalje zadravaju svoju autonomiju. Industrijski razvoj omoguio je uspostavljanje izolirane inokosne porodice, dakle one koja je reducirana na supruinke i njihovu maloljetnu djecu i koja je, u znatnoj mjeri, pokidala svoje rodbinske veze i po vertikali i po horizontali. Kontinuitet industrijskog razvoja omoguuje i ponovno obnavljanje pokidanih rodbinskih veza, sada dodue na posve novim osnovama. Jedan od uinaka opeg drutvenog razvoja je, naime, i izgradnja mnogo razvijenijih komunikacijskih veza. Razvijenije su i raznovrsnije prometne veze, i cestovne, i

morske i zrane. Sve te i mnoge druge pretpostavke omoguuju ee kontakte s bliim srodnicima s roditeljima, braom i sestrama itd. Zbog ivota u uvjetima porodine izoliranosti suprunici su upueni jedno na drugo, ne mogu se osloniti ni na jedan drugi element porodine ili individualne stabilnosti, zagraeni su u svojevrstan oblik zatvorskih zidina. Sve to, uz relativnu materijalnu sigurnost i uz dobre komunikacijske mogunosti, ponovno ih vraa potrebi eih i kvalitetnijih veza sa svojom rodbinom.

OBLICI PORODINE STRUKTURE

U objanjavanju strukture obitelji karakteristina su dva teorijska pristupa. Prvi polazi od inokosne porodice, sastavljene od mua, ene i njihove maloljetne djece, kao univerzalne ljudske drutvene grupacije. Inokosna se porodica, dakle, shvaa kao posebna i snana funkcionalna grupa koja egzistira u svakom poznatom drutvu, a ini temelj i svakog budueg drutvenog razvoja. Time se, naravno, ne negira mogunost postojanja i drugih tipova porodine strukture, ali se i tada polazi od teze od inokosne obitelji ini temelj i svake od tih struktura. Drugi pristup, poiva na tezi da povijesni razvoj porodice u potpunosti prati putanju suavanja brane zajednice od grupe do para. Takvo se suavanje i na porodici odrava kao zakononamjeran proces u kojem razvoj porodice ''ide'' od velikih porodinih grupa prema monogamnoj inokosnoj obitelji. Iako su u pitanju dva potpuno razliita polazita, i jedan i drugi pristup priznaju postajanje dva osnovna tipa porodine strukture : proirenu i inokosnu porodicu. Za jedne, svaki proireni tip porodice je nastao, u osnovi, udruivanjem, povezivanjem vie porodica, a po drugima, razliiti tipovi proirene porodice su stariji, prethode inokosnoj obitelji i po strukturi nemaju nikakve veze s njom.

ODGOJNO SOCIJALIZATORSKA FUNKCIJA PORODOCE

Ona se manifestira prije svega u uspostavljanju veza izmeu pojedinca i drutva. U porodici pojedinac stie prava znanja o drutvu i upoznaje prva pravila drutvenog ponaanja. Ali, u obitelji on izgrauje vlastite karakterne crte od kojih umnogome ovisi nain njegova ukljiivanja u drutveni ivot. Ako je, naime, porodini ivot sagraen na naelu slijepe poslunosti, ako se u njemu djeca odgajaju u duhu bezrezervne obaveze pokoravanja roditeljima, onda se time vjerovatno omoguava mantalni sklop izgraen na poslunosti prema autoritetu. I obratno, neizgraivanje porodinih odnosa na tim naelima omoguava formiranje ovjekovih mentelnih crta, zasnovanih na intelektualnoj sumnji i ravnanju po vlastitom sudu.

PLANIRANJE PORODICE
To je, zapravo, nastojanje pojedinaca da prilagode svoj odnos prema zaeu s uvjetima ivota, ciljevima koji tee i vrijednostima koje priznaju. Iako se planiranje porodice shvaa najee kao ograniavanje njene brojnosti, smanjivanjem rodnosti i kontrolom raanja, ono moe biti odreeno na jo dva naina : prvo, kao pospjeivanje raanja, porast nataliteta, poveanje porodice, te drugo, kao nain da se zaee i raanje tretiraju kao osnovno ljudsko pravo, preputeno svakom pojedincu. U vezi s planiranjem obitelji ne smije se zaboraviti ni uticaj religijske pripadnosti i vrijednosni sustav koji neka religija preferira s obzirom na odnos prema planiranju porodice i kontroli raanja, Religija je, naime, jedan od bitnih initelja koji potie ili suzbija roditeljstvo. Protestanti, u naelu odobravaju i planiranje obitelji i kontrolu raanja. Suprotno tome, katolici preferiraju veliku obitelj, protive se ''nepriridnoj'' kontroli raanja, dakle uporabi kontraceptivnih sredstava, abortus itd., i uope instituciji planiranog roditeljstva shvaenog u njegovoj depresivnoj varijanti, dakle kao tendenciji smanjivanja broja djece.

POJAM PORODICE

Sociolozi razliito odreuju pojam porodice. No uprkos razlikama u svim definicijama mogu se pronai neka obiljeja porodice koja se mogu oznaiti kao univerzalna. Zajedniko je svim definicijama da porodicu odreuju kao zajednicu razliitih spolova i djece, koja u pravilu nastaju kao rezultat ili plod te veze, ali mogu biti i usvojena. S druge strane, ako se u porodici razvija i linost djeteta, onda se nju u svim definicijama odreuje i kao primarnu zajednicu. U najveem se dijelu definicija pod pojmom porodica podrazumijeva i zajednica koja osigurava psihosocijalnu povezanost svojih lanova. Uzmu li se unaprijed navedeni univerzalni elementi kao primarni, porodica bi se mogla definirati i kao primarna drutvena grupa, koja ukljuuje odrasle oba spola, od kojih najmanje dvoje odravaju odobrenu spolnu vezu, i jedno ili vie njihove djece, vlastite ili usvojene, a koju karakterizira zajedniko prebacivanje, ekonomska suradnja i razmnoavanje, srodstvo i psihosocijalna povezanost njenih lanova.

PORODICA I PRAVA DJETETA

Djeca su jedna od bitnih sastavnica porodice. Nema sumnje da ona bitno oblikuju i ivot porodice kao osnovne drutvene zajednice.Meutim, djeca su veoma esto i objekt zlostavljanja u obitelji i izvan nje. Stoga ni ne udi da su prava djeteta, ali i njihova zatita, predmet interesa i meunarodnog prava. Prvi pokuaji meunarodne pravne zatite djeteta seu ak na poetak XX stoljea. U okviru Lige naroda je jo 1924. godine usvojena tzv. enevska deklaracija o pravima djeteta. Potom, odmah po okonanju Drugog svjetskog rata, 1946. godine se, unutar Organizacije ujedinjenih nacija, osniva UNICEF fond za pomo djeci. Desetak godina kasnije usvaja se i Deklaracija o pravima djeteta, akt koji nije imao obavezujui karakter. No, 1989. godine je OUN usvojio i Konvenciju o pravima djeteta (pod pojmom ''dijete'' podrazumijeva svako bie do 18 godina). Meu tim pravima se posebice istiu : pravo na ivot, pravo na identitet, zabrana odvajanja djece od roditelja protiv njihove volje itd.

PROIRENE PORIDINE STRUKTURE

Proirena je porodica, najjednostavnije kazano, svaka grupacija koja je ira od inokosne porodicei, a povezana je roenjem, brakom ili usvajanjem. Ovako, meutim odreenje, samo po sebi, trai odgovor na pitanje, koji su mogui pojavni oblici proiravanja inokosne porodice? Dva se oblika proirivanja, zasigurno nemogu izostaviti. Jedan je proirivanje inokosne porodice po vertikali, odnosno dodavanje inokosnoj porodici pripadnika koji ne pripadaju istoj generaciji, kakvi su, roditelji suprunika. Bitne su razlike, osim toga, daju identificirati i izmeu povjesnih tipova proirene porodice, koji su karakteristini do uspostave potpune dominacije inokosne porodice, i tipa proirene porodine strukture koji tek nastoji da se uspostavi, takozvane modificirane proirene obitelji.

SEKSUALNO REPRODUKTIVNA FUKCIJA PORODICE

To je svakako najprimarnija od svih funkcija porodice jer stvara pretpostavke za sve ostale, ini bit porodice, ali i pretpostavku opstanka ljudskog roda. Iz naziva je jasno da se radi o dvije dimenzije jedinstvene funkcije. Prva je seksualna dimenzija, koja regulira odnos suprunika, njihovo pravo ne meusobno spolno zadovoljavanje koje istovremeno uvruje i porodicu. Druga je reproduktivna, a smisao joj je osiguravanje potomstva, dakle raanja djece. Intenzitet ostvarivanja reproduktivne funkcije razliit je u raznim drutvima i u razliitim sociokulturnim sredinama. U pravilu, manji stupanj drutvene razvijenosti prati i jai intenzitet ostvarivanja ove funkcije. Ali, vrijedi obrnuto. Danas se znaenje reproduktivne funkcije porodice pokuava dovoditi u pitanje, ili barem umanjivati, zbog mogunosti umjetne oplodnje ena. Naravno, takvi su pokuaji bez vrstih temelja iako se navedenim znanstvenim postignuima otvara mogunost i drugaijih tipova reprodukcije ljudi.

ENA, PORODICA I DRUTVO

U funkciji mitolokog opravdanja historijskog poloaja ene esto se koristi i poruka koju je Bog uputio eni da e s mukom djecu raati, da e volja njena stajati pod vlau mua njena, te da e joj on i gospodar biti. Izvjesno je, da se ni u modernim drutvima nije dogodilo nita tako kolosalno da bi se moglo govoriti o bitnim korekcijama jedne historijske slike. Stoga i ne udi da feministiki pokret postavlja, ali i osvjetljava, mnoga pitanja koja se tiu drutvenog poloaja ene. Naprimjer : 1. pitanje bioloke podinjenosti ene, kako u obitelji tako i u najraznorodnijim osobnim odnosima u izloenosti neeljenoj trudnoi, fizikom zlostavljanju i razliitim prisilnim vidovima muke seksualnosti itd. 2. pitanje odnosa dominacije i podinjenosti izmeu mukarca i ene u podruju javne interakcije meu njima na radnom mjestu, u politikim organizacijama itd. od otvorenog zaduivanja ene za obavljanje ''niih'' poslova do omaloavajuih prijemdbi i zatitnikog dranja, pothranjuju se, u krajnjem sluaju, u porodici; 3. drutveno obezvrjeivanje kunog rada, koji i dalje ostaje jedno od osnovnih porodinih zaduenja ene, a ije obavljanje nema i adekvatno ekonomsko priznanje. ena po toj osnovi ne moe ostvariti mirovinu, njen rad u kui nije drutveno vrednovan. Zbog ega je ena u drutvenoj historiji u inferiornom drutvenom poloaju? Je li to stanje prirodno, dakle i vjeno, ili je tek posljedica odreenih historijskih realiteta? Ako je pak ovo drugo, gdje su mogui izlazi, odnosno kakve su perspektive na samom poetku treeg milenija? Ima li uope izgleda za radikalnije promjene? Mnogi socijalni psiholozi korjene inferiorne pozicije ene u historiji nalaze ili u biolokim razlikama ili ''prirodnoj'' podjeli rada izmeu mukarca i ene, ili, pak, negdje na pola puta izmeu tih dvaju obiljeja. Drugi, posebno sociologinje iz redova feministikog pokreta, polaze od potpuno suprotnih postulata. Prema njima, razlike u ulogama izmeu mukarca i ene nisu plod biolokih razlika nego proizvod kulture, uenje odreene enske odnosno muke drutvene uloge. No, i jedni i drugi se slau da poloaj ene ipak nije historijski zaleen. Iako je pozicija umjetne drutvene inferiornosti i dalje neupitna, posebno njena pozicija majke i domaice, promjene su ipak neosporne. Iz desetljea u desetljee, raste relativni udio ena u strukturi uposlene populacije. Ali, historijskog balasta jo su snano naglaeni. Naime, i danas ene dominiraju na poslovima koji su
9

slabije plaeni i koji loiji drutveni status. Zbog kulturnih balasta ambicije ena u obrazovanju su osjetno manje. Obrazovanje nije vrijednost koju one preferiraju, nego je to udaja, dakle pozicija domaice i majke. Ako bismo htjeli ulaziti u uzroke svojevrsnog deprimirajueg drutvenog poloaja ene, morali bismo, po svemu sudei, traiti neki srednji put izmeu prezentirane dvije teorijske krajnosti. Naime, inferioran poloaj ene ne moe se objanjavati jedino faktorom prirode, njenim biolokim osobinama. Ali ne moe se to objanjenje reducirati ni samo na element kulture, na uenje izvjesnih drutvenih uloga, Drugim rijeima, razlozi takve deprimirajue uloge ene su dvojaki : treba ih traiti u biologiji manjoj fizikoj snazi ene, manjoj agresivnosti i manjoj mogunosti pokretljivosti ali i u kulturnom miljeu dakle u uenju enskih i mukih uloga. Gdje je rjeenje, ili pravac djelovanja koji moe dovesti do osloboenja ene. U feministikom pokretu postoji izvjestan konsenzus o temeljnim naelima, s kojim je nemogue ne sloiti se. Osloboenje ene ovisi od najmanje tri grupe elemenata i to : 1. od uspostavljanja slobode raanja i fizikog integriteta kao neotuivih prava, to podrazumjava pravo na kontraceptivne mjere i abortus, te pravo na zatitu od spolne prinude 2. od drutvene obaveze da se iskorijeni drutvena domonacija u svim oblicima ispoljavanja, od autoritarnih odnosa u obitelji do treniranja ene kao objekta seksualnosti; 3. od ponovne procjene kunog rada, koja treba uzeti u obzir korektnije vrednovanje kunog rada ene, korektniju podjelu kunog rada meu spolovima, te podrutvljavanje nekih obiteljskih poslova koji se mogu uspjenije obaviti izvan kue.

10

ZAKLJUAK
Shvatio sam da se porodica razvijala stoljeima i da e se razvijati sve dok postoji svijet. Sa razvojem porodice razvijao se poloaj ene kako u porodici tako u drutvu. A u dananje vrijeme se prava djeteta potuju vie nego ikada prije, danas se nama tinejerima prataju svakojake greke jer smo u godinama kada elimo probati ivjeti onako kako mi to elimo bez iije kontrole i savjeta.

11

LITERATURA
1. Internet 2. Kuki Slavo: Sociologija, Sarajevo 2003.

12